Termoelektrane u EU uzrokuju 23.300 preranih smrti godinje objavljeno: 04.01.2014.

09:32 | Autor: Fena

Miodrag Dakid, koordinator programa Energija i klimatske promjene

FOTO: Arhiva

Koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za ivotnu sredinu Miodrag Dakid u razgovoru za Agenciju FENA upozorio je da proizvodnja energije u postojedim termoelektranama na ugalj moe imati ogromne negativne uticaje na zagaenja zraka i na taj nain i na zdravlje ljudi u radijusu od vie desetina kilometara. - Najvede posljedice osjedaju najmlai i najstariji lanovi drutva, kao i hronini bolesnici, ali zagaenje utie na sve graane, samo to su neki otporniji i posljedice zagaenja nisu odmah vidljive. Brojke o posljedicama zagaenja iz termoelektrana su alarmantne - upozorio je Dakid.

Naime, mrea udruenja HEAL (Health and Environment Alliance) je nedavno objavila studiju u kojoj su iznijeli podatke da termoelektrane u zemljama Evropske unije godinje izazovu oko 23.300 preranih smrti, a da je finansijska teta zagaenja oko 54,7 milijarde eura.

Ovo se odnosi samo na zagaenje iz termoelektrana na ugalj, zbog ega Dakid napominje da bi se ovome trebala dodati i zagaenja iz motornih vozila, kao i pedi i kotlova za individualno grijanje, koji u BiH dodatno povedavaju zagaenje u urbanim sredinama. Takoer, naglaava da se kritina zagaenja zraka u bh. gradovima mogu oekivati i u budude posebno ukoliko se uzme u obzir koliko malo se na tom planu uradilo u posljednjih 15-ak godina. - tavie, nadlene institucije kao da namjerno provode tetne aktivnosti ili proputaju prilike da provode jeftine i korisne mjere na smanjenju uzroka zagaenja. Te mjere mogu biti raznovrsne, a ne treba ih ni izmiljati, ved samo primijeniti mjere koje se ved provode u mnogim gradovima u svijetu i dokazano su efikasne u borbi za smanjenje zagaenja - tvrdi Dakid. Istaknuo je da se u tu grupu mogu uvrstiti mjere energetske efikasnosti zajednikih i individualnih objekata za stanovanje, koritenje obnovljivih izvora energije, kvalitetan javni saobradaj umjesto masovnog individualnog saobradaja, zabrane saobradaja za odreene vrste vozila ili u odreenom periodu, subvencije za uvoenje efikasnih kotlova za grijanje i toplotne izolacije te zaustavljanje unitavanja zelenih povrina u urbanim sredinama. Ovo su samo neke od velikog broja dostupnih naina koje bi se morale provesti da bi proizvele efekat. Na pitanje postoje li naini da se pree na istu energiju to bi doprinijelo smanjenju zagaenja, Dakid navodi da kao za vedinu pozitivnih promjena u bh. drutvu nedostaju znanje u nadlenim institucijama i politika volja da se zapone jedan takav proces u kojem postoji niska ansa za koruptivne radnje. - Zato se politiari u vlasti mnogo lake odluuju za velike i skupe infrastrukturne projekte, koji u vedini sluajeva imaju dugorono negativne uticaje na ivotnu sredinu, lokalne zajednice, ali i budude generacije. Da bi se zapoeo prelazak na iste energije, moraju postojati planski dokumenti u iju izradu su ukljueni svi oni koji mogu doprinijeti realizaciji aktivnosti, a tu se misli na institucije, udruenja, privatni sektor, nezavisne strunjake i graane - naglasio je Dakid. Napominje da takvih primjera participativnog planiranja nema u sektoru energije u BiH, jer se svi oni "koji drugaije misle od politiara koji odluuju o pravcima razvoja relevantnih sektora, automatski iskljueni iz itavog procesa". - Dok na vlast ne dou drugaiji politiari ili ukoliko graani ne natjeraju neodgovorne politiare da provode aktivnosti koje su dobre za njih i budude generacije, nai gradovi de se guiti u zagaenju, a posljedice de snositi oni koji su najmanje krivi za takvo stanje - zakljuio je razgovor za Agenciju FENA Miodrag Dakid koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za ivotnu sredinu. Inae, Fondacija Centar za zastupanje graanskih interesa (CPI) uime mree SEE SEP (Odriva energetska politika jugoistone Evrope - South East Europe Sustainable Energy Policy) te Centar za ivotnu sredinu

Banja Luka implementiraju kampanju "Topla, sigurna i ista energija - kojim putem ide Bosna i Hercegovina". http://www.avaz.ba/vijesti/teme/termoelektrane-u-eu-uzrokuju-23300-preranih-smrti-godisnje