NASTAVAK IZ PROLOG BROJA

PREDAJNIK
Predajnik je elektroniki ureaj pomou kojeg se proizvodi visokofrekventni signal potreban za prijenos informacije. Najjednostavniji tip predajnika sastoji se od samo jednog stupnja i kruga za napajanje (slika 18). Iako vrlo jednostavni, jednostepeni predajnici danas se vrlo rijetko upotrebljavaju zbog svojih ogranienih mogunosti i loih tehnikih karakteristika. Poboljanje se moe postii dodavanjem visokofrekventnog pojaala snage koji se spaja izmeu antene i oscilatora (slika 18b). Stabilnost frekvencije oscilatora sada je znatno vea jer je oscilator mnogo manje optereen. Daljnje poboljavanje postie se odvajanjem izlaznog stupnja od oscilatora posebnim stupnjem za odvajanje koji ne treba imati veliko pojaanje (slika 18c). Sva tri tipa predajnika prikazana na slici 17 proizvode VF signal koji, doveden u antenu, stvara elektromagnetske valove. Oni se ire prostorom i mogue ih je primiti prijemnikom koji je podeen na istu frekvenciju na kojoj se vri emitiranje. Kontrolni instrument prijemnika registrirao bi signal predajnika, ali se iz zvunika ne bi uo nikakav zvuk, ma koliko okretali regulator-pojaanja. Razlog je tome taj, to predajnik proizvodi samo VF signal stalne frekvencije i amplitude tzv. val nosioc. eli li se predajnikom prenijeti odreena informacija, npr. govor, mora se ona na pogodan nain ukomponirati u proizvedeni VF signal. To se vri sklopom zvanim modulator, a postupak se naziva modulacija. Mijenja li se postupkom modulacije frekvencija vala nosioca govorimo o frekventnoj, a dolazi li do promjene amplitude rije je o amplitudnoj modulaciji (vidi sl. 18). U predajniku Atoma-3 primjenjuje se

Na temelju materijala pripremljenih u redakciji SAM-a Obrazovni program RTV Zagreb snimio je seriju emisija o gradnji primopredajnika ATOM 3. Urednik je emisije Stanislav Govedi, reiser Ingrid erni, a temu objanjava in. Branko Bartoli. Emisije su na programu svakog petka u 19 sati na II programu TV Zagreb a preuzimaju ga i drugi TV

centri.

Zbog velikog zanimanja gledalaca razmatra se mogunost da se serija ponovi u XII mjesecu ili za vrijeme kolskih praznika na I programu. SAM 1135

ISPRAVAK Sigurno ste primijetili da je u prolom broju, u napisu o primopredajniku ATOM-3, odreeni broj crtea oznaen u tekstu pogrenim brojem. Budui da tek sa ovim nastavkom zavravamo napis o ATOMU-3, nadamo se da jo nije kasno da se greke isprave. U tome neka vam pomogne i ova tabela:

1039 1039 1041 1041 1041 1041 1041 1041 1041 1042 1042 1042 1042 1042

2 2 1 1 1 1 2 2 2 3 1 1 3 3 3

7 7 8 8 8 8 9 9 10 10 10 b b

12 13 14 15 16

8 7 9 10 10 12 12 12 b 13 14 15 16 17
Oscilator radi u tzv. Pirzovu spoju, u kojemu se kristal odabranog kanala ukljuuje preklopnikom izmeu baze i kolektora tranzistora T i . U kolektorskom krugu smjeten je titrajni krug L1-C2 podeen na srednju frekvenciju CB podruja. Iz oscilatora se VF signal vodi na bazu trazistora T2 odvojnim kondenzatorom C4. Nakon pojaanja, VF signal dolazi na bazu tranzistora T3, a zatim dovoljno pojaan na tzv.TT filter i konano na antenu. Kolektor tranzistora T3 spojen je s tokom A modulacionog transformatora, na koju je takoer, preko otpornika R7 spojen i kolektor tranzistora T2. Signal iz mikrofona, pojaan modulacionim pojaalom, uvjetuje promjenu napona na sekundaru transformatora. Kolektori oba tranzistora as su na viem, a as na niem potencijalu. Amplituda vala nosioca mijenja se tako pod utjecajem modulacionog signala to nije nita drugo, ve amplitudna modulacija.

amplitudna modulacija jer se prema vaeim zakonskim propisima samo ona smije koristiti pri radu unutar CB podruja. PREDAJNIK ATOMA-3 SASTOJI SE OD SLIJEDEIH SKLOPOVA (slika 19): odvojnog stupnja izlaznog stupnja modulatora Promatrajui sheme spoja prijemnika i predajnika moe se lako zapaziti vrlo velika slinost pojedinih sklopova. Tako je na pr. shema spoja oscilatora predajnika gotovo identina sa shemom spoja lokalnog oscilatora prijemnika, a NF pojaalo vrlo se malo razlikuje od modulatora predajnika.

REALIZACIJA
Svi elementi potrebni za gradnju primopredajnika postavljaju se na tiskanu ploicu dimenzija 215x112 mm. Prije nego li se pone s postavljanjem i lemljenjem elemenata potrebno je tiskanu ploicu obrusiti po rubovima, a bakrenu foliju premazati otopinom elaka u piritu. Nakon suenja, od nekoliko minuta, ploica je dovoljno suha da bi se moglo pristupiti buenju rupa spiralnim svrdlom

SAM 1136

promjera 1 mm. Nakon to se rupe izbue okrene se tiskana ploica prema izvoru svjetla i dobro pregleda. Na ovaj se nain vrlo lako otkriju mjesta koja nisu izbuena, to treba odmah ispraviti. Naknadno buenje, kada je ve dio elemenata postavljen i zalemljen, nije ni malo lako i esto dovodi do oteenja okolnih elemenata i nepotrebnog uzrujavania. Profesionalniji izgled tiskane ploice moe se postii posrebrivanjem bakrene povrine prije nego li se ona premae otopinom elaka. Jedan od najjednostavnijih naina posrebrivanja je uranjanje ploice na nekoliko minuta u istroeni fiksir. Ovdje vrijedi pravilo: to je fiksir istroeniji, bolji je za posrebrivanje. Poto se ploica uroni, prekrije se nakon nekoliko sekundi bakar istim srebrom, a poslije otprilike pet minuta ploica se izvadi i dobro opere vodom. Kako je sloj srebra vrlo tanak dobro ga je, isto kao i bakar, premazati otopinom elaka. 0 Izgled tiskane ploice prikazan je u mjerilu 1:1 na slici 20. Zbog lakeg snalaenja izgled iste ploice prikazan je ponovno na slici 2 1 , ali sada onako kako se ona vidi sa strane na kojoj su postavljeni elementi. Pojedini su stupnjevi ovdje meusobno odijeljeni punim linijama, tako da i poetnici ve na prvi pogled mogu vidjeti gdje su oni smjeteni. Postavljanje elemenata na tiskanu ploicu vri se prema montanoj shemi prikazanoj na slici 22. Zahvaljujui njoj, postavljanje elemenata je ubrzano, a mogue greke zbog krivog oitavanja vrijednosti svedene na najmanju moguu mjeru. Savjetujemo vam, da pri tome ne urite, jer se u urbi obino naini najvie pogreaka. Radite smireno i postupno! Na mjestima gdje su elementi meusobno vrlo blizu, ili se ak i dodiruju, potrebno ih je meusobno izolirati kako ne bi dolo do neeljenih spojeva. Elementi se mogu ulagati i lemiti pojedinano ili svi odjednom. Preporuamo pojedinano ulaganje i lemljenje jer se tada tiskana ploica velik broj puta okrene s jedne na drugu stranu, te postoji vea vjerojatnost da se zamijeti mogua greka. Posebno upozoravamo da pri lomljenju crnog meufrekventnog transformatora noica u primarnom krugu ne smije biti spojena s minusom. Da bismo to izbjegli svrdlom emo proiriti rupu, ili prije postavljanja transformatora odrezati njegov izvod. Po zavrenom lemljenju elemenata jo jednom pregledajte da li su svi na svojim mjestima, te da li su spojevi dobro zatomljeni. Prije nego to tiskanu ploicu privrstite u za tu svrhu pripremljenu kutiju potrebno je na njoj meusobno povezati odreene toke, koje su oznaene na montanoj shemi bijelim brojevima u crnim kvadratiima. Toke 1 - 1 povezuju se koaksijalnim vodom, a toke 2 - 2 i 3 - 3 izoliranom bakrenom icom. S A M 1157

19. Blok shema predajnika Atoma-3.

20. Izgled tiskane ploice primopredajnija Atom-3 prikazane u mjerilu 1:1.

21. Izgled tiskane ploice sa strane elemenata.

Preostaje da se s tiskanom ploicom spoje preostali elementi, preklopnik, instrument, zvunik, potenciometri i prekidai. Mjesta prikljuivanja oznaena su crnim brojevima u bijelim kvadratiima. to spojiti s pojedinim tokama vidi se iz shema danih uz montanu shemu. Tako na pr. prekida prijem-predaja spaja se na toku 3 i zajedSAM 1138

niki minus, zvunik izmeu toaka 8 i 9, dok se preklopni kontakt prekidaa Rx-a spaja sa tokom 10, a ostali kontakti s pojedinim kristalima 1-12 na samoj tiskanoj ploici.
PODEAVANJE UREAJA Nakon zavretka gradnje na redu je provjeravanje i podeavanje rada pojedinih sklopova. Ovom se dijelu posla mora obratiti po-

sebna panja, jer konane karakteristike sagraenog ureaja ovise u najveoj mjeri upravo od naina podeavanja. Primopredajnik Atom-3 podeavati emo ovim redom: NF pojaalo prijemnik modulator predajnik

22. Prilikom gradnje treba paziti da se svi elementi postave na zato predviena mjesta i zatim ispravno zaleme.

Pi-filter Provjeravanje rada i podeavanje NF pojaala Najjednostavniji nain provjere rada NF pojaala sastoji se u tome, da se prstom dotakne kliza (srednji izvod) potenciometra. Pri tome regulator glasnoe mora biti postavljen na maksimalnu vrijednost. uje li se iz zvu-

nika snano brujanje, vrlo je vjerojatno, da NF pojaalo radi ispravno. Uoe li se prilikom ovog provjeravnja bilo kakove nepravilnosti u radu, kao na pr. oscilacije, pregrijavanje pojedinih elemenata i sl., dobro je najprije provjeriti da li su svi elementi na svojim mjestima i ispravno zalemljeni. Ukoliko se ne uoe nikakove nepravilnosti, prelazi se na mjerenje napona karakteristinih toaka pomou uni-

verzalnog instrumenta. Mjerenje se vri tako, da se minus prikljunica univerzalnog instrumenta spaja sa zajednikim minusom, dok se pozitivna prikljunica spaja s pojedinim karakteristinim tokama i provjerava da li oitani naponi odgovaraju naznaenim. Odstupanja od 10 % ne bi smjela utjecati na rad pojaala, ali svako vee odstupanje ukazuje na neispravnost nekog elementa. Uzrok kvara

SAM 1139

23. Nain prikljuenja mjernih inrtrumenata prilikom ispitivanja rada NF pojaala. sada se lako pronalazi, jer izbor moguih uzronika nije velik. Nestanu li promjenom elemenata nepravilnosti u radu pojaala, uzrok je kvara otklonjen. U protivnom mora se nastaviti s mjerenjima, sve dok se ne otkrije uzrok kvara. Najjednostavnije, a ujedno i najbre provjeravanje rada pojaala vri se tako, da se na ulaz pojaala dovede signal iz NF generatora, a na izlaz, paralelno sa zvunikom, spoji katodni osciloskop (vidi sliku 23). Zbog neugodnog tona koji se uje iz zvunika prilikom ovog mjerenja, poeljno je da se umjesto zvunika, na izlaz pojaala prikljui otpornik otpora 8 Ohma snage 2-10 W. Poveavanjem amplitude signala iz NF generatora mora se, ukoliko pojaalo ispravno radi, pojaviti na zastoru katodnog osciloskopa, pravilna sinusoida. Amplituda ulaznog signala poveava se zatim sve do trenutka, kada se na oscilogramu zamijeti izoblienje (vidi crte 24 C), a zatim se malo smanji, tako da izoblienje nestane (vidi crte 24 D). U tom trenutku moe se univerzalnim instrumentom izmjeriti napon na zvuniku (ili otporniku), te iz poznatih veliina napona i otpora izraunati izlaznu snagu pojaala prema jednadbi:

24. Kvaliteta NF pojaala najjednostavnije se provjerava promatranjem valnog oblika uz pomo katodnog osciloskopa.

Pri ispravnom radu izlazna snaga treba iznositi OKO 2 W. Dobije li se mjerenjem manja izlazna snaga, znak je da pojaalo ne radi ispravno, te treba pronai i otkloniti uzrok kvara. Ponekad se prilikom promatranja oscilograma uoi izvjesna nepravilnost izmeu pozitivne i negativne poluperiode, te na samom prijelazu izmeu pojedinih poluperioda. lako ove deformacije valnog oblika utiu na ukupni iznos izoblienja, u naem im sluaju ne treba pridavati poseban znaaj. Primopredajnik slui za meusobno komuniciranje i od njega se zahtjeva sigurna i razumljiva veza bez ikakovih pretenzija o visoko kvalitetnoj reprodukciji zvuka. Izoblienje od nekoliko postotaka gotovo uope ne utjee na razumSAM1140

26. Nain prikljuenja mjernih instrumenata prilikom podeavanja MF pojaala.

25. Shema spoja pomonog oscilatora koji nam dui kao izvor signala prilikom podeavanja prijemnika.
ljivost, te su u ovom sluaju dozvoljene izvjesne nepravilnosti valnog oblika. Podeavanje i provjeravanje rada prijemnika Za veliku veinu amatera posao oko gradnje prijemnika zavren je onoga asa, kada iz zvunika sagraenog ureaja zauju nekoga od amatera. Spoznaja da prijemnik ipak ne radi zadovoljavajue, javlja se tek kasnije, kada se uoi, da se sagraenim prijemnikom mogu uti samo bliski i snani odailjai. Dvojbe nema - sagraeni prijemnik nije dovoljno osjetljiv. Da bi se postigla potrebna osjetljivost moraju se ugoditi titrajni krugovi, pri emu valja potivati odreeni red ugaanja. Najprije se ugaa NF pojaalo, slijedi provjeravanje rada lokalnog oscilatora, a naposljetku se ugaaju ulazni krugovi. Ugaanje MF pojaala MF pojaalo moe se ugoditi na dva naina: na sluh pomou signal generatora i elektronikog voltmetra (umjesto elektronikog voltmetra moe se upotrijebiti katodni osciloskop ili u krajnjoj nudi univerzalni instrument). Preporujivo je prije poetka podeavanja iskljuiti automatsku regulaciju pojaanja i to tako, da se jednostavno s tiskane ploice odlomi jedan od izvoda diode D1. U protivnom podeavanje se mora vriti uz to manji ulazni signal pri kojem jo automatska regulacija ne djeluje.

27. Zavrtao podeavanje MF dijela prijemnika vri se tako da se vod iz signal-generatora jednom obavije oko tranzistora T1, a zatim ponovi postupak podeavanja svih MF transformatora. vanja nastaju onda, ako su titrajni krugovi jako razdeeni. Tada se obino ni uz najvee pojaanje NF pojaala iz zvunika ne uje nikakav zvuk, to obino manje iskusnog amatera dovodi u zabunu. Pitanje se namee samo od sebe - treba li uzrok ovoj utnji prijemnika pripisati njegovoj neispravnosti ili moda u tom asu na prijemnoj frekvenciji nitko ne radi. Sve ove dileme nestati e onoga asa kada pri podeavanju upotrijebimo ve i najjednostavnije pomone instrumente, valomjer i pomoni oscilator. O valomjeru je bilo govora prilikom opisa prijemnika, a njegova je shema spoja prikazana na crteu 9. Pomoni oscilator je u stvari predajnik male snage koji se moe nainiti za svega desetak minuta prema shemi spoja prikazanoj na crteu 25. Podeavanje prijemnika vri se sada na slijedei nain: 1. U lokalni oscilator prijemnika utaknuti prijemni kristal i ukljuiti prijemnik. 2. Pomou valomjera provjeriti rad lokalnog oscilatora i ukoliko je to potrebno, pomicanjem VF jezgre postii da oscilator zaoscilira. 3. Ukljuiti pomoni oscilator u kojemu se nalazi prodajni kristal. Oba kristala, u prijemniku i pomonom oscilatoru, moraju biti predvieni za rad na istom kanalu. 4. Pomoni oscilator postaviti u neposrednu blizinu prijemnika. 5. Podeavanjem VF jezgre MF transformatora postii najvee skretanje kazaljke S-metra. Postupak ponoviti dok se ne S A M 1141

28. Serijski spoj otpornika i zvunika koji se prikljuuje izmeu izvoda A i B modulacionog transformatora prilikom ispitivanja rada modulatora.

a) Podeavanje na sluh injenica je da veina amatera ne posjeduje potrebne mjerne instrumente, te im ne preostaje drugo ve da sagraeni ureaj podese bez njihove pomoi Uobiajeno je da se pri takovom podeavanju zakreu VF jezgre MF transformatora i ulaznih krugova. Pri tome se stalno prati S-metar ili ton iz zvunika. Cilj je podeavanja postii to vei otklon kazaljke ili to glasnije ton iz zvunika. Postupak se ponavlja nekoliko puta, sve dok se ne postigne najbolji prijem. Problemi kod ovakovog naina podea-

POTREBAN MATERIJAL
PRIJEMNIK I NF-POJAALO
Kondenzatori: C1 - 18-22pF C2 - 47 pF C3 - 47 nF kom. 12 C4 - 40 nF kom. 5 C5 - 47 pF C6 - 5 nF C7 - 47 pF C8 - 20 nF C9 - 20 nF C10 - 47 pF C11 - 5 nF C12 -1F/16V C13 - 33 nF C14 - 1 nF
C15 2F/16V

Diode i tranzistori:

D1 D2 D3 D4 D5 D6 D7 D8

AA131 AA131 AA131 BA243 BA243 BA243 BZ10 BA243

T1 T2 T3 T4 T5 T6

BF273 BF266 BF266 BF266 BF266 BF225

C16 C17 C18 C19

C20

10F/16V 10F/16V 10 nF 2F/16V

100 F / 1 6 V

T7 - BC286 T8 - BC178 T9 - BC108 T10 - AC187/k T11 - AC188/k

C21 - 1 nF C22 - 1000 F/15V

Zavojnice i MF transformatori: Zavojnice se motaju na tijela 0 5 mm u koja se stavljaju VF jezgre oznaene crvenom bojom i to na nain prikazan crteom. L1 - 10 zavoja Cul 0,3 mm L2 - 2 zavoja Cul 0,3 mm L3 - 10 zavoja Cul 0,3 mm L4 - 2 zavoja Cul 0,3 mm

Otpornici:

R1 - 680 oma R2 - 1 k R3 - 2,7 k R4 - 47 k R5 - 10 k R6 - 1,5 k R7 - 330 oma R8 - 4,7 oma R9 - 33 k R10 - 10 k R11 - 1 k R12 - 680 oma R13 - 1 k R14 - 100 k R15 - 1,5 k R16 - 470 oma R17 - 5,6 k R18 - 47 k R19 - 820 oma

0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,5 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W P1 - 50 - 100 k Iog. 0,25 W

R20 R21 R22 R23 R24 R25 R26 R27 R28 R29 R30 R31 R32 R33 R34 R35 R36 R37 R38 R39 R40 R41 R42 -

470 oma 3,9 k 27 k 470 oma 470 oma 5,6 k 10 k 56 k 27 k 15 k 6,8 k 47 k 470 k 120 k 1 k 12 oma 3,9 k 47 oma 100 oma 330 oma 0,5 oma 0,5 oma 10 k

0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 0,25 W 1 W 1 W 0,25 W

L5 - 11 zavoja Cu I 0,3 mm L6 - 2 zavoja Cul 0,3 mm MF1 MF2 MF3 MF4 LMC-4100A LMC-4101A LMC-4101A IMC-4102A (boja (boja (boja (boja VF VF VF VF jezgre: jezgre: jezgre: jezgre: uta) bijela) bijela) crna)

VF1 - 23 zavoja Cu I 0,3 mm namotano na feritnom tapiu 2,5 mm duine 10-15 mm.

Ostali materijal potreban za gradnju: Antenska prikljunica: SO239 Preklopnik: 2 pola X 12 poloaja (izbor kanala) Preklopnik: 1 pol, ukljueno-iskljueno (preklopnik ograniavaa uma) Zvunik: 8 oma 2-5 W

6. 7. 8. 9. 10.

postigne najbolji rezultat. Napomena: MF transformatori podeavaju se natrake od izlaza prema ulazu prijemnika. Pomoni oscilatori udaljiti nekoliko metara od prijemnika. Zakretanjem VF jezgra ulaznih titrajnih krugova postii to vei otklon kazaljke S-metra. Iskljuiti pomoni oscilator. Provjeriti kako se prijemnikom primaju slabije stanice na odabranom CB-podruju. Sluanjem nekog slabijeg signala (stanice) na odabranom CB kanalu ponovno, ali sada to paljivije, podeavati VF jezgre prijemnika na najjai prijem.

elektroniki voltmetar, katodni osciloskop ili univerzalni instrument velikog ulaznog otpora. POSTUPAK PODEAVANJA: signal generator spojiti sa ulazom MF pojaala prijemnika i to tako da se vrui kraj spoji preko kondenzatora od 10-30 pF sa kolektorom tranzistora T2, a minus signal generatora sa minusom prijemnika (vidi crte 26) signal generator se podesi na 455 kHz (modulacija 1kHz, a dubina modulacije cca 30 % ) , paralelno kondenzatoru C11, koji se nalazi u sklopu demodulatora, prikljui se elektroniki voltmetar, katodni osciloskop ili univerzalni instrument prijemnik i mjerni instrumenti ukljue se na napon napajanja i puste da se dobro ugriju (ca 45 minuta),

b) Podeavanje pomou signal generatora i elektronikog voltmetra. POTREBNI INSTRUMENTI: signal generator S A M 1142

podeavanje se zapoinje od posljednjeg (crnog) MF transformatora zakretanjem VF jezgre sve dok se ne postigne najvei napon na kondenzatoru C11. Postupak se ponavlja i sa ostalim tansformatorima pri emu e biti potrebno, kako raste osjetljivost MF pojaala, smanjivati amplitudu signala iz signal generatora. Nakon to se podesi i posljednji (uti) MF transformator postupak se ponavlja sve dok se ne postigne najbolji rezultat zavrno podeavanje MF dijela prijemnika vri se uz minimalni signal iz signal generatora. Postupak se svodi na to, da se oko kuita tranzistora T1 savine izolirani vod koji se spaja sa vruim krajem signal generatora, a zatim se ponavlja podeavanje svih MF transformatora (vidi crte 27) Tek nakon to je MF pojaalo dobro podeeno, moe se prei na podeavanje ulaznih stupnjeva. Prije nego li se pone njihovim

PREDAJNIK
Kondenzatori: C1 C2 C3 C4 C5 C6 C7 100 pF 22 pF 10 nF 10 nF 20 nF 390 pF 330 pF C8 - 20 nF C9 - 20 nF C10 - 100 pF C11 - 150 pF trimer C12 - 50 pF C13 - 100 pF C14 - 10 nF

MODULATOR
Kondenzatori:
C1 - 2F/16V C8 - 1 nF

C2 - 10F/16V
C3-10F/16V

C9 - 100F/16 V
C10-220pF

C4 - 1 nF C5 - 5 nF
C6 - 10F/16V

C11 - 220 pF C12 - 220 pF

C13 - 1000F/16V

C7-2F/16V Otpornici: R1 - 150 k R2 - 22 k R3 - 10 k R4-47k R5-47k R6-470k R7-120k

C14-100nF

Otpornici:
R1 R2 R3 R4 5,6 k 2,2 k 100 oma 100 oma 0,25 0,25 0,25 0,25 W W W W R5 R6 R7 R8 680 oma 27 oma 22 oma 47 k

0,25 0,5 1 0,5

W W W W

0,25W R 8 - 1k 05 W 0,25 W R9 - 12 oma 0,25 W 0,25 W R10 - 3,9 k 0,25 W 0,5W R11-330 oma 0,25 W 0,25 W R12-0,5 oma 1 W 0,25 W R13-0,5 oma 1 W 0,25 W R14-2,2k 0,25 W

Tranzistori: Izlazna snaga 200 mW: T1 - BC 219 T2 - BC 219 T3 - BSX63 Izlazna snaga 2 W: T1 - BC219 T2 - BD135 T3 - BD135 ili BD106B

P1 = 47 - 100 k trimer potenciometar P2 = 100 oma trimer potenciometar Diode T1 T2 T3 T4 T5 D1 i tranzistori: BC108 BC178 BC108 AC187/k AC188/k BA243

Zavojnice: VF1 - VF2 - VF3 - 23 zavoja Cu I 0,3 mm namotano na feritnom tapiu 2,5 mm duine 1015 mm. VF4 - 28 zavoja Cu I 0,2 mm namotano na otpornik 1 M/0,25 W L1 8 zavoja Cu I 0,3 mm namotano na tijelu 5 mm s feritnom jezgrom crvene boje. Izvod je na treem zavoju raunajui od hladnog kraja. L2 2,5 zavoja Cu I 0,3 mm namotano na tijelu 5 mm s

Napomena: Radi ti se predajnik snage 2W mora se poveati i snaga modulatora te se u tom sluaju umjesto tranzistora AC187 - AC188 stavljaju tranzistori AD161 (T4) i AD162 (T5) Ostali materijal potreban za gradnju: Modulacioni transformator: na jezgru presjeka 1,5 mm2 namota se najprije primarna zavojnica (L1) koja sadri 45 zavoja Cu I 0,4 mm, a preko nje sekundarna (L2) koja sadri 240 zavoja Cu I 0,4 mm. Dinamiki mikrofon s preklopnikom prijem-predaja. Minijaturni pokazni instrument. (100 A) Relej: PR16L05 (Iskra)

feritnom jezgrom crvene boje.

L3 - 3,5 zavoja Cu I 1 mm (vanjski promjer zavojnice =

14 mm)
L4 10,5 zavoja Cu I 1 mm (vanjski promjer zavojnice =

7 mm)
L5 7 zavoja Cu I 1 mm. Zavojnica se namata direktno na feritnu jezgru 6 - 7 mm s milimetarskim navojem.

podeavanjem mora se pomou valomjera ili katodnog osciloskopa provjeriti rad lokalnog oscilatora. Ukoliko on radi ispravno, povezuje se signal generator sa antenskom prikljunicom prijemnika, a frekvencija signal generatora podesi na prijemni kanal. Ovo podeavanje frekvencije signal generatora mora se vriti vrlo polagano i paljivo, jer je irina prijemnog opsega prijemnika vrlo mala. Zakretanjem jezgra ulaznih krugova (L1-L2 i L3-L4) nastoji se postii, isto kao i pri podeavanju MF pojaala, najvei napon na kondenzatoru C11.

laznih tranzistora, mora se kod modulatora najprije podesiti kolektorska struja. Podeavanje se vri tako, da se uz kratko spojeni ulaz modulatora (kliza trimer potenciometra P1 spoji se sa zajednikim minusom), pomicanjem klizaa trimer potenciometra P2 podesi kolektorska struja na 10 mA. Slino kao i kod provjeravanja rada NF pojaala, moe se rad modulatora provjeriti jednostavno doticanjem ulaza prstom, ili to je svakako preporuljivije, pomou mjernih instrumenata. Odluimo li se za ispitivanje uz pomo mjernih instrumenata spojiti emo Y-ulaz katodnog osciloskopa sa sekundarom modulacionog transformatora, dakle sa tokama A i B izmeu kojih emo predhodno spojiti opteretni otpornik otpora 47 oma snage 2-5 W. Sam tok ispitivanja potpuno je isti kao i kod ispitivanja NF-pojaala te ga neemo ponavljati.

Ne posjedujete li potrebne mjerne instrumente spojite izmeu toaka A i B zvunik otpora 8 oma kojem predhodno u seriju spojite otpornik od 22 do 47 oma. (vidi crte 28). Zauje li se iz zvunika prilikom doticanja klizaa potenciometra P1 ili baze tranzistora T1 snano brujanje, a ni jedan se element ne zagrijava pretjerano, vrlo je Vjerovatno da modulator radi ispravno.

Na kraju elimo vam mnogo uspjenih veza vaim i naim primopredai-

nikom Atom-3.

PROVJERAVANJE RADA

I PODEAVANJE MODULATORA Za razliku od NF pojaala, gdje nije bilo predvieno podeavanje struje mirovanja iz-

Tekst i crtei: Branko Bartoli Snimio: arko Mahovi Organizacija: Ivo Saletto

SAM 1143