PROCJENA POJEDINIH SPOSOBNOSTI KOD DJECE S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA - opti defektoloki dijagnostiki postupak

Jelena ipka, struni savjetnik - uputstvo za defektologe-

Opservacija djece sa posebnim potrebama - defektoloki pristupDok medicinska i psiholoka dijagnostika analiziraju pojave koje ih interesuju u odnosu na stanje biolokih i psihikih funkcionalnih sistema linosti, dotle defektoloka dijagnostika svoju procjenu usmjerava u odnosu na oekivane mogunosti linosti u socijalnom polju . Na taj se nain sva tri dijagnostika metoda nadopunjuju . U okviru potrebe za ukljuivanjem u iru drutvenu sredinu neophodno je da svako dijete bude obradjeno u okviru medicinske, defektoloke, psiholoke i pedagoke dijagnostike radi usmjeravanja jednih prema drugima, a u zajednikom cilju da se na najbolji mogui nain pomogne djetetu koje ima probleme . U defektolokoj opservaciji, obradi djece sa potekoama u razvoju treba ii sljedeim redom:

1. Opti podaci (ime i prezime, pol , mjesto roenja...) 2. Posmatranje- Inspekcija (spoljnji izgled, nain govora, nain ponaanja ...) 3. Anamneza i upitnici (trudnoa, porod, vrijeme nakon roenja...) 4. Procjena pojedinih sposobnosti odrediti nivo zrelosti djeteta u odnosu na uzrast i postojee stanje, a obavlja se navedenim redom: psihomotorika, lateralizacija, praksija, gnozija, govor, saznajna organizovanost, motivacija i ponaanje djeteta (testovne defektolke procedure) 5. Nakon dobijenih rezultata defektolog daje miljenje, preporuke i predlae mjere za tretman i obrazovno-vaspitni rad (edukaciju i rehabilitaciju) u saradnji sa nastavnikom, pedagogom, psihologom, roditeljima... 6. Otvara se dosije i ostvaruje puna saradnja sa svim uesnicima u timu.

Opisom pojedinih sposobnosti kao to su motorika, praksija, lateralizacija, gnozija, govor, ponaanje: defektolog obavlja opis odreenih pojavnih oblika kojima dijete organizuje svoje aktivnosti u socijalnom polju. Preko ovih opisa uoavamo eventualne probleme kao to su neusklaenost ili nedograenost djetotovih sposobnosti. Svaki segment u defektolokoj dijagnostici i procjeni je veoma bitan jer ba on moe ukazati na probleme koje ispitanik ima. Instrumentima opte defektololoke dijagnostike ulazi se dublje u kliniku sliku koja je neophodna za postavljanje rehabilitacionog programa ili za dublje kliniko istraivanje same pojave, kao i za struktuiranje vaspitno-obrazovnog rada i posebnih postupaka u radu prilagoenih mogunostima djeteta.

I PROCJENA ORGANIZOVANOSTI PSIHOMOTORIKE PROCJENA PSIHOMOTORIKE DONjIH EKSTREMITETA opis hoda (ujednaen, stabilan, pravolinijski) sposobnost usklaivanja hoda po ritmu posturalna organizovanost (skakutanje, stajanje, na lijevoj nozi uspjenost tranja i poskakivanja u mjestu (tranje u mjestu uz podizanje koljena, tranje u mjestu poskakivanje na jednoj nozi)

PROCJENA PSIHOMOTORIKE GORNjIH EKSTREMITETA

procjena vizuomotorne kontrole (manipulacija igr praenje pogledom pokreta ruku...) - manipulativna spretnost ruku (nizanje kuglica na icu... navijanje matice na vijak do kraja...) - diferenciranost motorike prstiju (ispitanik podie prst koji mu se pokae, iri prst po prst od palca do malog prsta) -

PROCJENA MOGUNOSTI KONTROLE MOTORIKE TIJELA U CJELINI kontrola motorike u mirovanju stoji mirno ispruenih ruku pored tijela, zatvorneih oiju jedan minut... kontrola motorike u mirovanju uz brojanje (BIE) kontrola motorike uz guranje

PROCJENA MOGUNOSTI ODRAVANjA RAVNOTEE TIJELA

procjena odravanja ravnotee pri hodu i stajanju procjena ravnotee na jednoj nozi procjena ravnotee probom ''VAGA'' PROCJENA KOORDINACIJE POKRETA
procjena koordinacije gornjih ekstremiteta procjena koordinacije gornjih i donjih ekstremiteta procjena koordinacije gornjih i donjih ekstremiteta po ritmu

II DOMINANTA LATERALIZACIJA Upotreba dominantne lateralizacije gornjih ekstremiteta Gestualna lateralizacija gornjih ekstremiteta Dominantna lateralizacija vida Dominantna lateralizacija sluha Procjena dominante lateralizaicje donjih ekstrmeiteta

III PRAKSIKA ORGANIZOVANOST procjena melekinstike praksije procjena organizovanosti praksije muskulature lica procjena organizovanosti idsmotorne praksije procjena organizovanosti idsatorne praksije procjena organizovanosti konstruktivne praksije procjene kvaliteta lineacije

IV GNOSTIKA ORGANIZOVANOST (sposobnost linosti da prepozna oblike, simbole i znaenje pojava koja se opaaju ulima) poznavanje dijelova tijela poznavanje lateralizovanosti na sebi i drugom procjena doivljaja tijela u prostoru procjena opaanja odnosa u prostoru i predstavnog prostora test reprodukcije modela tapiima STICK test procjena doivljavanja i opaanja vremena

V PRAKTOGNOSTIKA ORGANIZOVANOST

- test imitacije pokreta

VI PISANI GOVOR

procjena grafomotornog ina skraena procjena pisanja kod grafomotornog ina procjena zrelosti rukopisa procjena disgrafinosti rukopisa

VII SAZNAJNA ORGANIZOVANOST rano djetinjstvo (do tri godine) djetinjstvo (do sedme godine) mlai kolski uzrast

VIII PROCJENA GOVORA opis glasa ritam i tempo opis artikulacije pasivni govor aktivni govor leksike sposobnosti pravopisni nivo rukopisa disortografija semantiki nivo procjena kognitivnog i jezikog razvoja test slobodnih asocijacija

IX PROCJENA PONAANjA porodina ponaanja u porodici porodina anamneza i atmosfera procjena ponaanja djece mlaeg kolskog uzrasta

X PROCJENA SPOSOBNOSTI PO GANZBERGU U OPTOJ DEFEKTOLOKOJ DIJAGNOSTICI

( Vidjeti Praktikum opte defektloke dijagnostike )