Professional Documents
Culture Documents
Gustina Saobracajnog Toka
Gustina Saobracajnog Toka
Predmet: Teorija saobraajnog toka Mentor : Doc.dr. Momilo Sladoje Vii asistent: Mr.Ruica Popovi
Travnik, april 2013.
SADRAJ
1. UVOD......................................................................................................................... 3 2. GUSTINA SAOBRAAJNOG TOKA ................................................................... 4 3. POJAM GUSTOE ILI KONCENTRACIJE ............................................................ 5 3.1. Occupancy ( zauzee ) ............................................................................................ 7
4. EMPIRIJSKI MODELI ZAVISNOSTI SREDNJE PROSTORNE BRZINE TOKA OD GUSTINE TOKA ....................................................................................................... 8 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. Linearni model brzina - gustina ( GREENSHIELDS ) ....................................... 8 Logaritamski model brzina-gustina ( GREENBERG ) ....................................... 9 Eksponencijalni model brzina-gustina ( UNDERWOOD ) .............................. 10 Model zvonaste krive za relaciju brzina-gustina ( DRAKE ) ........................... 11
5. FENOMEN HISTEREZE U SAOBRAAJNOM TOKU ..................................... 11 6. FENOMEN USKOG GRLA .................................................................................... 13 7. ZAKLJUAK ........................................................................................................... 14 LITERATURA ................................................................................................................ 15 POPIS SLIKA ................................................................................................................. 16
1. UVOD
Osnovni parametri saobraajnog toka slue za opisivanje saobraajnih tokova i zakonitosti kretanja motornih vozila, odnosno saobraajnih tokova na drumskim saobraajnicama. Ulogu u opisivanju saobraajnih tokova, osnovni parametri ostvaruju na razliite naine, i to: Preko svojih karakteristinih veliina Preko relacija izmeu osnovnih parametara saobraajnog toka Preko empirijskih modela za analizu praktinog kapaciteta i pokazatelja nivoa usluge
Danas se u osnovne parametre za opisivanje saobraajnih tokova svrstavaju: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. protok vozila gustina toka brzina toka vrijeme putovanja vozila u toku jedinino vrijeme putovanja vremenski interval slijeenja vozila u toku rastojanje slijeenja vozila u toku
Pod pojmom gustina saobraajnog toka podrazumijeva se broj vozila na jedinicu duine saobraajnice, po saobraajnoj traci, po smjerovima za jednosmjerne saobraajnice, odnosno u oba smjera za dvosmjerne saobraajnice. Znai, pojam gustine vezan je prostorno za odsjek ili saobraajnu dionicu, a vremenski za trenutno stanje. [5]
Gggggggggggggggggggggg
g = broj vozila/S
U praksi, s obzirom na vremenski period u kome se posmatra, gustina saobraajnog tok moe predstavljati: a) Broj vozila po jedinici duine posmatranog odsjeka ( dionice ) u trenutku posmatranja g ( voz/km ); b) Broj vozila po jedinici duine posmatranog odsjeka ( dionice ) kao aritmetika sredina m - trenutnih posmatranja u nekom vremenskom periodu T m t , gdje je: t- vremenski interval izmeu uzastopnih posmatranja gustine g , m - broj trenutnih posmatranja.
Na primjer, ako je vremenski period u kome se posmatra gustina saobraajnog toka T = 1 ( h ) = 3600 ( s ), onda se svake sekunde ( t = 1 ( s )) moe snimiti gustina i dobiti 3600 trenutnih gustina ( m = 3600 ). Posmatrano sa teorijskog aspekta, tj. sa aspekta fundamentalne relacije definisane u teoriji saobraajnog toka, pod pojmom gustina toka podrazumijeva se broj jednakih voznih jedinica u jednom jednosmjernom nizu na jedininoj duini u jednom trenutku. [4] 4
Osnovni simbol za gustinu saobraajnog toka je: [ g ]. U literaturi iz engleskog govornog podruja gustina toka se izraava simbolima K i D. Osnovna jedinica duine za iskazivanje gustine u praksi je kilometar ( km ). U teorijskim radovima gustina se izraava i u odnosu na metar. Postoji gustina toka koja predstavlja kolinik broja transportnih sredstava ( N ) koji se nalazi na odreenoj dionici puta ( L ), odnosno njenoj duini u odreenoj jedinici vremena ( naziva se jo linijska gustina toka ). Na jednoj dionici ili presjeku puta gustina toka dobija se eksperimentalno, odnosno brojanjem vozila ( manuelno ili elektronski ). Saobraajno optereenje i gustina saobraaja slue kao ulazni elementi za projektovanje infrastrukture i regulisanje saobraaja. U pjeakom saobraaju postoji gustina toka koja se izraava kao kolinik broja i povrine na kojoj je rasporeena brojana masa pjeaka. [1]
( 3.1. ) gdje je: k - gustoa ( koncentracija ) N - broj vozila, L - jedinina duina [ km ] Za vietrane ceste gustoa je suma parcijalnih gustoa na svakom traku ( ne suma prosjeka parcijalnih gustoa za svaki trak ).
( 3.2. )
Gustoa pjeakog toka definira se trenutnim brojem pjeaka u odnosu na povrinu koju zauzimaju ( povrinom po broju pjeaka, tlocrtnom povrinom pjeaka po povrini puta ).
( 3.3. )
Autocesta s protokom od 1000 vozila/h i prosjenom brzinom od 50 km/h ima gustou od:
( 3.4. )
3.1.Occupancy ( zauzee )
Vremenska koncentracija ili zauzee ( occupancy ) puta jednim vozilom mjereno s detektorom rauna se kao: [5]
( 3.5. ) Zauzimanje saobraajnog traka ili openito "kanala" kojim prolaze saobraajni entiteti ( vozila, pjeaci, paketi, itd. ) moe se odrediti prema izrazu :
( 3.6. )
4.1.Linearni model brzina - gustina ( GREENSHIELDS ) GREENSHIELDS je jedan od prvih strunjaka u svijetu, koji se bavio izuavanjem zakonitosti izmeu osnovnih parametara saobraajnog toka. On je istraivao mogunost interpretacije linearnom zavisnou izmjerenih vrijednosti srednje prostorne brzine saobraajnog toka od gustine toka. [5] Tako je, na osnovu empirijskih mjerenja, polazei od opteg linearnog modela zavisnost srednje prostorne brzine saobraajnog toka od gustine toka izrazio sljedeom relacijom :
(
Gdje je:
( 4.1. )
- srednja prostorna brzina toka; - brzina slobodnog toka; - teorijski maksimalna gustina toka pri kojoj prestaje kretanje.
- gustina toka;
Linearnim modelom ostvareno je zadovoljavajue slaganje sa empirijski utvrenim podacima za tokove male i srednje gustine.
GREENBERG je jedan od prvih strunjaka koji je, izuavajui meuzavisnost osnovnih parametara saobraajnog toka na bazi podataka praktinih merenja, interpretirao zavisnost srednje prostome brzine toka od gustine toka u obliku logaritamskog modela. Polazei od opteg oblika logaritamske zavisnosti brzine od gustine, koja glasi:
( 4.2. )
GREENBERG je, na bazi analize podataka doao do sljedee relacije: = 27,7 ln (141/g ). ( 4.3. )
Slika 5. Logaritamski model brzina-gustina (GREENBERG) GREENBERG je naao dobro slaganje izmeu iznijetog modela i praktino izmjerenih vrijednosti za tok velike gustine. Meutim, GREENBERG-ov logaritamski model ne daje dovoljno zadovoljavajue rezultate za tok male gustine. Ovo nezadovoljene logaritamskog modela posebno dolazi do izraaja kada gustina toka tei ka nuli, jer tada po GREENBERG-ovom modelu srednja prostorna brzina toka tei ka beskonano velikoj vrijednosti, to praktino nema smisla. [2]
4.3.Eksponencijalni model brzina-gustina ( UNDERWOOD ) UNDERWOOD je formulisao model "brzina-gustina" sljedeeg oblika :
( 4.4. )
Model UNDERWOOD-a ima nedostatak to pri ma koliko velikoj gustini toka srednja prostorna brzina toka nije nula, to nema logiku podrku.
10
4.4.Model zvonaste krive za relaciju brzina-gustina ( DRAKE ) DRAKE sa saradnicima je predloio zvonastu krivu kao opti oblik modela za relaciju "brzina-gustina". Ovaj model ima sljedei oblik:
( 4.5. )
11
12
13
7. ZAKLJUAK
Osnovni preduslov za racionalno projektovanje novih ili modifikovanje postojeih dionica cesta u cilju zadovoljenja izmjenjenih uslova saobraaja i poveanja sigurnosti je poznavanje karakteristika kretanja toka vozila po saobraajnim trakama.To podrazumijeva definisanje zakonitosti i pokazatelja koji opisuju saobraajni tok.
Pojam gustine prostorno je vezan za odsjek ili saobraajnu dionicu, a vremenski je vezan za trenutno stanje.
Praktina primjena opih saznanja iz teorije prometnog toka ogleda se u vrednovanju postojee mree ili njenih pojedinih dijelova, sa stajalita udovoljavanja zahtjeva postignutog i oekivanog saobraaja, u cilju utvrivanja realnih potreba za poboljanjem postojee mree ili njenih pojedinih dijelova u dinamici vremena. Na osnovu ovog vrednovanja vri se identifikacija uskih grla u prostoru (na mrei) i vremenu, zatim identifikacija uzronika uskih grla, kao i planiranje i raspodjela prometnih tokova, programiranje transportnih zadataka na mrei, upravljanje prometnim tokovima, , poduzimanje odgovarajuih mjera u svrhu poveanja razine sigurnosti i dr.
14
LITERATURA
[1] Boievi, J. : Elementi tehnike cestovnog saobraaja, Zagreb, 1973. [2] Cerovac, V.: Tehnika i sigurnost cestovnog prometa, Zagreb, 1984. [3] Dadi, I., Kos, G. : Teorija i organizacija prometnih tokova ( skripta ), Fakultet prometnih znanosti Zagreb, Zagreb, 2007. [4] Kuzovi, Lj.: Kapacitet drumskih saobraajnica, Beograd, 1979. [5] Kuzovi, Lj., Bogdanovi, V. : Teorija saobraajnog toka, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2004. [6] Mazi, B., Lovri, I. : Ceste, Graevinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2010. [7] Verko, A.: Odravanje cesta, Prirunik za graenje, odravanje i rekonstrukciju ceste, Zagreb, 1976.
INTERNET IZVORI :
[8] http://www.prometna-zona.com/ ( Datum preuzimanja : 21.4.2013. ) [9] http://sh.wikipedia.org/wiki/Cestovni_promet ( Datum preuzimanja : 22.4.2013. )
15
POPIS SLIKA
Slika 1. Gustina vozila na odsjeku Slika 2. Vizuelni prikaz gustine saobraajnog toka Slika 3. Occupancy ( zauzee ) Slika 4. Linearni model brzina-gustina ( GREENSHIELDS ) Slika 5. Logaritamski model brzina-gustina ( GREENBERG ) Slika 6. Eksponencijalni model brzina-gustina ( UNDERWOOD ) Slika 7. Model zvonaste krive za relaciju brzina-gustina ( DRAKE ) Slika 8. Fenomen histereze u saobraajnom toku Slika 9. Dijagrami brzina-gustina i protok-gustina prije, na i poslije uskog grla
16