Grupa A

1. Rijeenje ANOMIJE prema Durkheimu? Rjeenje problema ne vidi u ukidanju kapitalizma, ve u usvajanju zajednikih ideja i potreba. Zato uvodi pojam strukovna udruenja dobrovoljne organizacije koje svoje lanove (iz struke) dre pod kontrolom moralnim pravilima. Jedina nejednakost bila bi posljedica razliite vrijednosti struka. Sebine interese koje dominiraju poslovnim svijetom i trgovinom valja zamjeniti ETIKIM KODEKSOM koji naglaava potrebe drutva kao cjeline (1.1 .E. Durkheim - podjela drutvenog rada - funkcionalistiko stajalite) Suprotno Marxu gleda optimistino na drutvenu podjelu rad;smatra da u predindustrijskom drutvu vlada mehanika (jednoobrazna) solidarnost, a u ind. organska (razliita);podjela rada moe poveati meusobnu ovisnost lanova drutva i ojaati drutvenu solidarnost;prema njemu ljudi mogu biti sretni samo kada su im elje i nadanja unutar granica mogunosti (kad elimo neto to ne moemo ispuniti nikad neemo biti zadovoljni);poveanjem prosperiteta rastu elje;ako smo zaokupljeni itavo vrijeme svojim interesima nemamo vremena za nesebine radnje, altruizam,....ime se otuujemo i izoliramo od drutva; Durkheim predlae administrativna tijela koja bi osujetila individualizam te nagraivala prema zaslugama; 2. FUNKCIONALNA FLEKSIBILNOST ? Odnosi se na sposobnos menadjera da radnike rasporeuje na razliite zadatke. 3. C. W. Mills trite linosti? U tercijarnom sektoru, osobnim svojstvima pripisuje se trina vrijdnost te kao rezultat ljudi prodaju djelove svoje linosti. Trgovac dobiva posao zbog svoje prividne srdanosti i iskrenosti.

(C. Wright Mills-otuenje bijelih ovratnika)

Prihvaa da se javlja sukob interesa izmeu vladajue elite i mase populacije; bijeli ovratnici primjenjuju vjetine baratanja predmetima manualnih radnika na ophoenju ljudima pa na taj nain nalik na svoju robu kao i manualni radnici na svoju (wtf?);zato menaeri nisu zaposleni samo zbog znanja ve i zbog vjetine ophoenja ljudima 4. LEAN MENADMENT? Temelji se na: 1. zahtijeva se najvea mogua mjera delegiranja kompetencija i odgovornosti na grupe . 2. zahtijeva se integracija proizvodnje i prateih strunih podruja, 3.zahtijeva se koncepcija nulte pogreke 4.vodi se stalna politika poboljanja (( Interakcijski tijek visoka, srednja, niska razina. Visoka razina mora biti upoznata sa suvremen im zahtjevom Lean Production (zahtjeva znaajne promjene u organizacijskoj strukturi) koji nije mogu bez Lean Menagmenta (zahtjeva delegiranje kompetencija to pojednostavljuje rukovodeu strukturu). )) 5. Kurt Lewin? Skoro sve grupe su bazirane na nezavisnosti pojedinog lana ovo se primjenjuje bez obzira na veliinu grupe, na njenu formalnu strukturu te bez obzira na njenu fokusiranost na aktivnosti kojima se bavi. - za dinamiko polje interakcije izmeu sudionika (??? (( interakcijski moment (pojedinano i grupno ponaanje). Uspjena promjena stanja (Kurt Lewin): 1.)Slabljenje postojee razine (R1), 2.)Prelaenje na novu razinu(R2), 3.)Uvrivanje grupnog ivota na novoj razini(R3); Smanjenje oporbe: a.)Tko potie promjenu, b.)Koja vrsta promjene uspjeva, c.)Kako na najbolji nain provoditi promjene; Oporba promjeni je vea ako se bazira na tehnike promjene,a zapostavlja socialno psiholoka dinamika sudionika. Manja je ako se promjene provode participativno uz dobru komunikaciju izmeu hijerarhijskih razina. )))) 6. alternativni radni oblici primjenjuju se u okviru 4 osnovna problema u organizaciji .... koji su to ...? Su male grupne aktivnosti: 1. izmjena rada ako je rad monoton javlja se opadanje radnog uinka, fluktuacija, visoka stopa bolovanja i slino 2. proirenje rada koncepcija proirenja rada ira je od koncepcije izmjene robe; radi se o proireju dinamikog radnog prostora u vodoravnom rasponu, a na taj nain se poveava broj radnih zadaa po suradniku (primjer: ena koja radi na ivaem stroju sama si ga podeava) 3. obogaenje rada sastoji se u tome da se mnogi strukturalno razliiti momenti (planiranje, proizvodnja, kontrola) ujedine u veem dinamikom radnom prostoru, ali i u okomitoj dimenziji; ovdje se radi o oblikovanju takvih radnih djelatnosti, koje zahtijevaju objektivne i raznovrsne sposobnosti (primje r: operatori zadueni za nadzor strojeva, ali i za pripremu alata i pei, tj. opskrbu) potaknuto dokolovanje ili specijalizacija za neke poslove; 4. nain rukovoenja je vezan uz problem autoriteta, a autoritet je vezan uz problem centralizacije i decentralizacije - autoritet moe biti dvoznaan, i to: racionalan i iracionalan; - racionalni autoritet osoba koja je autoritet ne treba zastraivati subjekt (osobe) niti izazivati njihovo divljenje; racionalni autoritet trai neprestano provjeravanje i kritiku od onih koji su mu podreeni, a zasniva se na obostranoj jednakosti autoriteta i subjekta, oni se razlikuju jedino u stupnju znanja ili vjetina - iracionalni autoritet izvor iracionalnog autoriteta je vlast nad ljudima; vlast na jednoj, a strah na drugoj strani,stalni su podupirai na kojima je iracionalni autoritet izgraen, a zasniv a se na nejednakosti, koja podrazumijeva razliku u vrijednosti; nain rukovoenja ne moe biti proizvoljan, nego mora biti u skladu s drutvenom i psiholokom strukturom vremena i ovjeka kao i s ciljem kojemu se tei i prilikama u kojima se Aktivnost odvija.

Grupa B
1. Taylor , kritika, unitili radnike sa strojevima (???) 1. zarade radnika ne ovise o rezultatu rada; 2.loa organizacija posla nedovoljna iskoristivost tehnike i strojeva; 3.loe i zastarjelo upravljanje neprilagoeno industrijskoj proizvodnji. 2. Vrsta nazaposlenosti kada se prelazi s jednog zaposlenja na drugi ? FRIKCIJSKA 3. Sposobnost Tvrtke da smanji ili povea broj radnika? NUMERIKA FLEKSIBILNOST 4. Maslow - ljeva piramida? 1. fizoloki (na dnu) 2. sigurnost, 3. ljubav + pripadanje 4. potovanje-samopouzdanje 5. samoostvarenje (na vrhu) 5. Kako su plaene relativno autonomne grupe?; Grupa je plaana grupno, ne pojedinano. 6. Kritiki osvrt o postfordizmu? fleksibilniji rad, manje hijerarhije s vie komunikacije meu odjelima, nove tehnologije za fleksibilniju proizvodnju, potroai trae specijalizirane potrebe (smanjuje se masovna proizvodnja), potrebni fleksibilniji i kvalificiraniji radnici, kan ban, just in time,... FUNKCIONALNA FLEKSIBILNOST sposobnos menadera da radnike rasporeuje na razliite zadatke, zahtjeva zaposlenike s vie kvalifikacija NUMERIKA FLEKSIBILNOST - sposobnmost tvrtke da smanji ili povea broj radnika

Grupa D
1. Politika kojom se nadzire inflacija, viak novca u opticaju? (Ime politike kada drava smanjuje novac?) MONETARIZAM (monetarna politika) 2. Strahovi koji se javljaju prilikom uvoenja alternativnih radnih oblika : 1. Strah od novoga 2.Strah od odgovornosti 3. Strah od financijskog (ne)uspjeha 4. Strah od pogrek 5. Strah za vlastitu statusnu poziciju 3. Prema Millsu, ''Pomak od vjetine baratanja s predmetima do vjetine ophoenja s ljudima'' ? TERCIJARNI SEKTOR 4. Kakva vrsta solidarnosti se javlja u industrijskim drutvima? ORGANSKA, moda je i u predindustrijskim onda je odgovor; MEHANIKA 5. Sedamdesetih godina u tvornice..? Fordovim tvornicama automobila 6.Zakljuci teorije sukoba na radu Sukob je uobiajeno, ali ne i ope obiljeje rada. Razliiti su oblici sukoba: sukob menaeri/zaposleni ili izmeu skupina nelanova menamenta; tihi trajk, apsentizam, naputanje radnog mjesta; zatvaranje pogona, maltretiranjem, disciplinskim mjerama. Funkcionalisti (Parsons, Davis, Moore) vjeruju da radom dominira temeljni cilj uspjeh (zajedniki interesi organska solidarnost), te nema mjesta sukobu. Ako do njega doe, potrebno je provesti reforme, a ne radikalne promjene drutva. Profitabilnost, naime, koristi i radnicima i menamentu. Pluralisti vjeruju da su interesi razliiti (oito u tenji poveanja/smanjenja plaa od radnika/menamenta). Smatraju da je mo rasprena na razliite interesne sfere. Naglaavaju mo sindikata. Sukobi postoje, ali su insti tucionalizirani nizom pravila. Tvrde da pluralizam omoguuje uspjeh svakoj interesnoj skupini koja se artikulira. Uvode pojam industrijske demokracije ravnopravnija mo zaposlenih i poslodavaca. Ima vie tipova naglasak na dva: trajk i industrijski sabotaa. trajk je vidljiv izraz industrijskog sukoba. Ima 5 karakteristika: stvarna obustava rada; privremena obustava rada; kolektivna akcija; akcija zaposlenika; proraunata akcija. Isto tako trajkovi mogu biti slubeni (podrani od strane sindikata) i neslubeni. Taylor identificira 3 motiva sabotae: pokuaj smanjenja napetosti i frustracija (odraava nemo pojedinca/skupine), pokuaj olakavanja proces rada (ovisnost plae o uinku) i pokuaj ostvarivanja veeg stupnja nadzora (otpor autoritetu).

Grupa C
1. Kada broj nezaposlenih uvelike nadmauje broj slobodnih radnih mjesta, tj. Ponuda radne snage nadmauje potrebe poslodavaca za radnicima, tada se radi o kakvom tipu nezaposlenosti? CIKLIKA NEZAPOSLENOST 2. Prema H.Bravermanu, osnovna tejloristika organizacija proizvodnje imaju glavnu funkciju usmjerenu na ? POVEAN INTEZITET NADZORA ZA STRANE MENADMENTA 3. Pribliavajui se PROBLEMU LJUDSKOG FAKTORA U PRIMJENI ALTERNATIVNIH RADNIH OBLIKA, naznauje se da se taj imbenik kree u okviru sljedeih problema? 1. Izmjena rada. 2. Proirenje rada 3. Obogaenje rada 4. Nain voenja 4. Kada znanstvenici ukazuju na problem POMAKA OD VJETINE BARATANJA S PREDMETIMA PREMA VJETINI OPHOENJA S LJUDIMA, tada ujedno naglaavaju da to u gospodarstvima visokorazvijenih kapitalistikih drutava rezultira ekspanzijom? TERCIJARNOG SEKTORA 5. Na temelju istraivanja o utjecaju primjene raunala na oblike rada u SAD-u. S.Zuboff zakljuuje da menaderi magu odluiti primjenjivati tehnologiju u jedenom od 2 suprotna smjera. Koja ? informatizaciju (stvaranje kreativnije organizacije, i slabljenje hijerarhije) automatizaciju (stvaranje rigidnije organizacijske strukture i jaanje hijerarhije) 6. U sklopu diskusije o alternativnim radnim oblicima (Miki 1997) zahvaen je i PROBLEM RUKOVOENJA S PRIPADAJUIM STILOVOMA RUKOVOENJA. Navedite glavne probleme s obzirom na nain rukovoenja i ukratko obrazloite stilove rukovoenja o kojima je ovdje rije? Nain rukovoenja je vezan uz problem autoriteta, a autoritet je vezan uz problem centralizacije i decentralizacije. Tri su osnovna naina rukovoenja: a) autokratsko, b) demokratsko, c) laissez faire (liberalno); autokratski nain rukovoenja jedan ovjek je na poziciji rukovodioca, jedan rukovodilac donosi sve odluke po vlastitoj inicijativi bez suradnje s podreenima, a od podreenih trai potpunu poslunost;smjer komuniciranja kree odozgo prema dolje, a nikako obrnuto; sve je stvar jednog ovjeka autokratdemokratski nain rukovoenja oznaen je grupnim sudjelovanjem i grupnim donoenjem odluka demokratski rukovodilac nastoji da pitanje odluke ne bude samo njegovo, nego raznim tehnikama nastoj i da odluka bude stvar grupe,dakle uloga rukovodioca je da potakne inicijativu pojedinaca i dana osnovi grupnog sudjelovanja doe do zadovoljavajuih odluka laissez faireu praksi se pokazuje loim rukovoenjem,jer ovdje je rukovodilac potpuno izvan grupne situacije,ustvari nje i nema;nema osjeaja''mi''vlada snano izraen osjeaj''ja'';liberalni rukovodilac je prenositelj nekih naredbi i zadataka, informator prema zahtjevu,a komunikacijske linije su slabe,to uzrokuje samostalno rjeavanje zadataka;

Grupa E
1.Fagin i Little tvrde da je mogue identificirati etri osnovne faze u psiholokkim reakcijama na sitauciju
nezaposlenosti? 1.Stupanj mentalne tete 2.Poricanje i optimizam 3. tjeskobe i nevolje 4. fatalizam i prilagodbe 2. TZV. inteligentni menadment (e mayo, human relation pokret, teorija Y) na planu prozvoidnih operacija podrazumjeva (oznaite krivi navod)? a) naelo oslanjanja na kontrolu (okrenutost prema stvarima) 3. praktina izvedba krugova kvaliteta zapoela je u? a) Japanu 4. Kada se kae- normativna ravnotea je poremeena, a nova se ne moe smjesta uspostaviti i potrebno je odreeno vrijeme kako bi kolektivna svijest ponovno klasificirala ljude i stvari tada se misli na ? ANOMIJU 5. pribliavajui se problemu ljudskog faktora u primjeni alternativnih radnih oblika, naznauje se da se taj imbenik kree u okvirima sljedeih problema? 1. izmjna rada 2.poveanje rada 3.obogaenje rada 4.nain voenja 6. Obrazloite na koji nain i skojim glavnim zakljucima u ispitnoj literaturi (haralambos, holborno 2002) zahvaen odnos izmeu tehnologije i doivljaja rada? Robert Blauner otuenje i tehnologija - on definira otuenje kao openit sindrom koji se sastoji od razliitih objektivnih uvjeta i subjektivnih osjeaja i stanja to nastaju iz pojedinih odnosa izmeu radnika i socio tehnike radne sredine - objektivni uvjeti se odnose uglavnom na tehnologiju koja se primjenjuje u pojedinim granama industrije - subjektivni osjeaji i stanja odnose se na stajalita i emocije radnika prema vlastitom radu - pojam otuenja u etiri dimenzije: 1. stupanj kontrole radnika nad vlastitim radom 2. stupanj smisla i svrsishodnosti koji nalaze u svom radu 3. stupanj u kojem su drutveno integrirani u svom radu 4.stupanj zaokupljenosti vlastitim radom-to dovodi do toga da se radnik osjea nemonim, besmislenim, izoliranim i ima osjeaj samootuenja - rad na strojevima vie nije samo manualna vjetina nego i odgovornost - rad se shvaa kao sredstvo za ostvarenje odreenog cilja

- proizvodi se kao na tekuoj vrpci mehanizacija - za razliku od proizvodnje na tekuoj vrpci automatizacija ne producira otuene radnike ve zamjenjuje nesporazume izmeu radnika i uprave postizanjem konsenzusa - nasilna i represivna kontrola ustupa mjesto konzultacijama i suradnji to su faktori koji su zasluni za transformaciju radnika, ija drutvena osobnost poprima kvalitete novonastale srednje klase - kritika teorije: zanemaruje objektivnu poziciju radnika u proizvodnim odnosima kapitalistikog ekonomskog sustava; studiji se odnose na koritenje podataka iz anketa Grupa F 1. U kojoj od nie navedenih industrija nisu provedena blaunerova istraivanja ? d) prehrambenoj industriji 2. Prema elementarnim antropolokim principima klasine proizvodnje filozofije, ovjek je (Oznaite NE toan navod)? a) lijeno bie b) nesklon je preuzimanju odgovornosti c) sigurnost i ekonomska korist su njegovi kljuni pokretai d) ima visoku razinu aspiracije 3. organska solidarnost temelji se na RAZLIITOSTI, to je u industrijskom razdoblju. 4. Osnovni izvori sukoba na radu Uzroci sukoba: inioci komunikacije: semantike potekoe i pogreno razumijevanje; iz razlika u obrazovanju, selektivnoj percepciji i sl; buka u komunikacijskom kanalu; konotacije rijei argon , nedovoljna razmjene informacija/ filtriranje; nedostatna ali i previe komunikacije. inioci strukture: veliina i specijalizacija; nejasnoa ovlasti; nekompatibilnost lanova i cilja; raznolikost ciljeva; stilovi vodstva; stupanj ovisnosti izmeu grupa; sustavi nagraivanja (distributivna pravda, proceduralna pravda + situacija nulte sume). osobne karakteristike: vrijednosni sustavi; autoritarni i dogmatski voe; povreda privatnosti / nedostatna distanca. Oblici sukoba: 1. Izmeu menaera i ostalih zaposlenika 2. konfliktno ponaanje radnika 3. odgovor na ponaanje uprave Tipovi industrijskog sukoba: 1. trajkovi 2. Industrijska sabotaa 5. Oporbe RAZINE OPORBE. (ima veze s interakcijskim momentima) (TEHNIKE PROMJENE UZROKUJU SOCIJALNE PROMJENE) A) VISOKA PRESUDNA ZA NOVINE SKLONA KONZERVATIVIZMU U SVEMU TO OVISI O LJUDSKOM FAKTORU - POUZDAJE SE U FIZIKU STRANU ORGANIZACIJE - AUTOKRATSKO UPRAVLJANJE I CENTRALIZAM I NEMOGUA JE PROMJENA ODOZDO ILI IZ SREDNJE RAZINE AKO SU OBJE I UPOZNATE SA ISTIM - PROMJENA ZAHTJEVA DELEGIRANJA KOMPETENCIJA I POJEDNOSTAVLJENO UPRAVLJANJE - PROMJENA MORA POTEI ODOZGO NAJVJEROJATNIJE POSREDOVANJEM IZVANA UZ PROMJENU RUKOVODSTVENE STRUKTURE DA SE IZBJEGNU SITUACIJE DA JE GORE TKO ODLUENO A DOLJE TO VALJA OSTVARITI B) SREDNJA - NAJSNANIJA - OPIRANJE NEMA VEZE SA PROFITOM VE SA UVANJEM STATUSNE POZICIJE JER DELEGIRANJE KOMPETENCIJA DO DNA ORGANIZACIJSKE HIJERARHIJE MIJENJA POZICIJU MOI SREDNJE RAZINE UZ PROMJENU STATUSNIH PRIVILEGIJA, SREDNJU RAZINU JE NUNO KOLOVATI ZA ALTERNATIVNE RADNE OBLIKE C )NISKA - EMOCIONALNA REAKCIJA PORADI: -STRAHA OD NEMOGUNOSTI POTVRIVANJA U GRUPI -STRAH OD NOVOG, BRUKE, OD POGREAKA -STRAH OD PREUZIMANJA ODGOVORNOSTI PROTIVLJENJE PROMJENAMA JE MANJE AKO SE PROVODE PARTICIPATIVNO TJ. UZ DOBRU I POVRATNU KOMUNIKACIJU IZMEU RAZINA GORE I DOLJE.

Grupa G
1. Oblici trajka? stvarna obustava rada Privremena obustava rada Kolektivna akcija

 Akcija zaposlenika Proraunata akcija 2. Markova Teorija X- (zaokrui netoan odgovor)? b) poveanje svijesti radnika 3. Industrijskom revolucijom prioritet postaje? c) vrijeme 4. odgovori je DURKHEIM. Nezna se pitanje, vjerojatno vezano za anomiju 6. Objasniti oblike samovoenja???

Grupa H
1. podjela strukturalne nezaposlenosti? Regionalna Sektorska 2. Gdje su uvedene autonomne radne skupine? Japan (NAJVJEROJATNIJE) Amerika Kanada 3. Koji se problemi javljaju u autonomnim radnim grupama Spora adaptacija Logistiko planiranje je oteano Plant layout- slabo iskoritenje kapaciteta Uvoenje grupne tehnologije visoke nadnice 4. Tehnika i drutvena determiniranost? Tehniki determinizam-teh. Smatra egzogenim i autonomnim razvojem koji odreuje drutvene i gosp.org. i odnose Drutveni determinizam -suprotna krajnost,vanjski drutveni faktori odreuju nain razvoja i primjenu teh. Te posljedice tog razvoja na radne odnose 5. Politika kojom se eli smanjiti inflacija i koliina novca u opticaju ? MONETARIZAM 6. Objasniti uvoenje tehnologija 22. Kada se u firmu uvode alternativni oblici rada? postavljanje cilja i donoenje odluke pripreme, srednjorone pripreme, kratkorone pripreme, razdoblje uvoenja, razdoblje rada 33. CIM? - softicirani sustav za sakupljanje i obradu podataka u svrhu naprednog voenja proizvodnje 1. Dokolica po parkeru je jedna od 5 aspekata ljudskog ivota ostale 4 treba napisat? 1) Rad je vrijeme provedeno na plaenom zaposlenju 2) Radne obveze (vrijeme provedeno na radnom mjestu kao i ono potrebno da tamo stignemo i vratimo se) 3) NERADNE OBVEZE 4) Dio vremena truimo i na fizioloke potrebe 5) Vrijeme koje preostaje definira se kao DOKOLICA, vec zadano u pitanju 2. Radnici u restaurantu (tipa McD) rade vise poslova, a niskokvalificirani su.. Kako se to zove? multifunkcionalnost ili multikvalificiranost 3. Krugovi kvalitete su dio pokreta: 1) Awgs 2) Siga.je odgovor 3) tayloristicki nesto 1. Teorija upravljanja i organizacije (A,J.Z) skraeno. Za koje NIJE karakteristino dugorono zapoljavanje? 1) A teorija je odgovor 2. Socioloka teorija koja tvrdi da drutvo obiljeavaju zajedniki interesi, da izmeu poslodavca, menadzera i ostalih radnika ne postoji sukob interesa te da radom dominira uspjeh kao temeljni cilj naziva se? Konsenzus - funkcionalistika teorija! 3. U kontekstu suvremene proizvodnje , postfordizam, o vanom sustavu koji reducira ili ini izlinim postojanje velikih skladira robe. Sustav se oznaava eng. kraticom JIT to upucuje na : 1) Integralni transport 2) Sustav integriranja proizvodnje 3) Sustav transportnog poslovanja 4) Sustav pravodobnih zalihaje odgovor 4. Kada pojedinac u nazonosti drugih pokazuje bolje rezultate u nekim aktiv nostima nego kad radi sam, odnosno kada se ritam sporijeg radnika ubrzava pod utjecajem breg radnika govorimo o : 1) Zamah ili swing of work 2) Socijalna facilitacija . Je odgovor 3) Socijalna inhibicija- loije rezultate

1.Teamwork in the operating room (Robert N. Wilson) SAETAK Zato: Ovu temu sam izabrao jer smatram da je Timski rad jako bitan u gotovo svakom poslu, pa tako i u operacijskoj sobi. Timski rad uvelike pomaze da se razne prepreke to bre i lakse savladaju. A dobar timski rad u kojem svaka osoba zna svoje mjesto, uvelike umanjuju mogunost nesuglasica. Saetak: Kao i kod mnogih sloenih procesa, provoenje operacija u bolnicama odvija se prema definiranom protokolu pri kojem je potivanje hijerarhijske strukture operacijskog tima od presudne vanosti za kvalitetu ivota pacijenta. Tako, prosjeni radni dan u bolnici zapoinje pripremama za operaciju koje provode medicinske sestre podijeljene u timove prema vrsti posla koje obavljaju, a pod nadzorom i upravljanjem glavne sestre. Nakon zavretka poetnih priprema prikljuuju im se i lijenici: kirurg i anesteziolog, kojima sestre pomau pri pripremi za operacijsku salu. Svaki lijenik samostalno obavlja pripremu sebe i pacijenta za operaciju. Nerijetko, operacijama prisustvuju i mlai specijalizanti koji se na taj nain obuavaju za budui rad. Kako se blii vrijeme operacije, atmosfera u sada ve poveem timu postaje ozbiljnija, a hijerarhija izraenija. U svakom trenutku glavni kirurg je voa tima i kao takav donosi konane odluke. Lijenici prisutni na operaciji obavljaju svoj posao, konzultiraju se, te istovremeno dijele zadatke svim lanovima tima kako bi operacija bila uspjena. Jednostavnije poslove esto obavljaju i specijalizanti uz konstantan nadzor kirurga. Nakon zavretka operacije prvo odlaze lijenici, a zatim ostatak tima i medicinske sestre. Osvrt: U ovom radu opisan je izuzetan primjer timskog rada koji daje uspjene rezultate. Iako se moe rei da je svaka operacija slina ona je utoliko i razliita. Uzbuenje, napetost i drama rezultat su injenice da ivot pacijenta u tim trenucima zaista je u rukama lijenika koji upravlja svojim timom. Takoer, visok stupanj stresa esto utjee na raspoloenje u operacijskoj sali koje se povremeno pokuava popraviti ponekom pohvalom ili usputnim razgovorima. Prilika za uenje i prenoenje znanja tijekom operacije prua se samo pojedincima i samo u nekim bolnicama i operacijskim salama te ovisi o kirurzima i njihovim preferencijama. Podjela rada, natjecateljski duh i nedozvoljavanje pogreaka stvara specifinu atmosferu u timu koju svi moraju potivati. ak se i za rutinske operacije poznatog tijeka moe rei da su u konanici nepredvidive.