OVISNOST O DRUGOJ OSOBI

Didaktiki i psihopatoloki prikaz ovisnikog ponaanja prema

drugim osobama
ZORA ZUCKERMAN

UDK: 613.83 : 373

(497.5)
Sveuilite u Zadru
lanak
Katedra za specijalnu pedagogiju
Review article

Pregledni

KSENIJA BUTORAC
Visoka policijska kola Zagreb

MARTINA OJDANI
Sveuilite u Zadru
Odjel za pedagogiju
Primljeno
: 2011-11-5
Received

SAETAK
Cilj ovog lanka je prikazati u preglednoj didaktikoj formi jedan od oblika ovisnosti
bez droga, ovisniko ponaanje o drugoj osobi, koje se u literaturi relativno fragmentarno
istrauje i razliito imenuje, kao na primjer: "ovisnost o ljubavi" (Fenichel, 1946); "ovisnost
o ljubavnim odnosima" (Mellody i sur. 1992; Peabody, 1994; Norwood, 2001); "opsesivna
ljubav" (Forward i Buck, 1991); "bijeg od intimnosti" (Wilson Schaef, 2008); "ovisnost o
drugoj osobi" (Halpern, 2009; Valleur i Vla, 2002). Kako se u lanku raspravlja o mnogim
relacijama ovisnikog ponaanja (partnerski/seksualni odnosi, odnosi izmeu roditelja i
djece (oca i majke), odnosi izmeu prijatelja, odnosi spram imaginarnih osoba), autorice su
se odluile za terminoloku sintagmu "ovisnost o drugoj osobi". Radi to jasnijeg opisa ovog
sloenog fenomena tekst je didaktiki strukturiran prema unaprijed utvrenom planu: 1.
uvodno razmatranje, 2. definicija, 3. povijesni pristup, 4. uzroci ovisnosti (teorija
privrenosti), 5. razvoj ovisnosti, 6. prikaz nekih istraivanja znanstvene valorizacije
ovisnosti o drugoj osobi, 7. lijeenje i prevencija.
lanak je prije svega doprinos suvremenoj izobrazbi studenata diplomskog i
dodiplomskog studija razliitih studijskih podruja koja dotiu ovu temu, moe pruiti
korisne informacije uiteljima i profesorima te strunjacima koji se u praksi susreu s ovom
problematikom, ali i iroj italakoj javnosti s obzirom na to da je rije o pojavi koja
svakoga od nas na odreeni nain prati u svakodnevnom ivotu.

99

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

KLJUNE

RIJEI: ovisnost o drugoj osobi, ovisnost o ljubavi, ovisnost i patoloka

ljubomora, opsesivno-kompulzivno ovisniko ponaanje, teorija privrenosti,
lijeenje i grupe samopomoi

100

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

UVODNO RAZMATRANJE
Raspravljajui openito o ovisnostima bez konzumiranja opojnih
supstanci, ili ovisnostima "bez droga", Burke je 2001. godine napisao da
mnogobrojni autori koji piu o ovoj temi nemaju jasnu definiciju o pojavi
koju istrauju, niti raspolau mjernim instrumentima kojima bi je precizno
izmjerili. On ukazuje na svu sloenost prikazivanja problema ovisnosti bez
droga, s ime se i mi u ovom lanku suoavamo bavei se ovisnou o
drugoj osobi. Unato brojnim radovima ovisnost o drugoj osobi je
nedovoljno istraena, u prvom redu jer je teko prepoznatljiva, istraivai
nemaju odgovarajui "alat" za njezino precizno mjerenje, a nerijetko se
negira od ovisne osobe. Drutvena zajednica je, s druge strane, esto
optereena predrasudama koje oteavaju njezino prepoznavanje. No,
dosadanje spoznaje ukazuju da je ovisnost o drugoj osobi u svakodnevnom
ivotu prava nesrea za ovisnika, zbog posljedica za njegovo zdravlje,
drutvene odnose i uope osobnu sreu (Mueller, Mueller, Silbermann,
2008). Rije je o "zaokupljenoj privrenosti", istie Blaeka Kokori, S.,
2005 (U: Ajdukovi i sur., 2007), koja u potpunosti unesreuje osobu, inei
je nesigurnom i dezorijentiranom, u stanju teke unutranje emocionalne
dvojbe dva suprotstavljena motiva: otii ili ostati. U djelu "ene koje
previe vole", Norwood istie kako se moe rei da ovisnost o drugoj osobi
potpuno zaokuplja svijest ovisnika koji kompulzivnim ponaanjem nastoji
ublaiti napetost i bol, poput uzimanja analgetika (Norwood, 2001, 19).
Razlaui spomenutu suprotstavljenost motiva ovisnikovom unutranjom
borbom svjesnog i nesvjesnog uma, Valleur i Vla, naglaavaju da je rije
o bolesti, te da su ovisniku potrebni pomo i lijeenje (Valleur, Vla,
2002). No, mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena jer ni do danas niti jedna
od vodeih medicinskih psihijatrijskih klasifikacija (MKB - 10 i DSM - IV)
ovisnost o drugoj osobi ne prepoznaje kao posebni dijagnostiki entitet, a
nema naznaka ni da e ju slijedea MKB - 11 klasifikacija uvrstiti. Jo
uvijek nema preciznog odgovora je li rije o ovisnosti u uem smislu ili se
prvenstveno radi o poremeaju osobnosti. Takoer, ne postoje znanstveni
argumenti uz iju pomo bismo mogli dati odgovor radi li se o izljeivom
stanju ove ovosnosti ili samo zaljeenju.
U lanku se nastoji ukazati na neke znaajke ovisnosti o drugoj osobi,
ali bez pretenzija da pojavu objasnimo u cijelosti, jer su za to nuna mnogo
opsenija longitudinalna znanstvena istraivanja s kojima za sada ne
raspolaemo. Meutim, naa rasprava moe biti od pomoi mnogima koji su
se upustili u rizik "vlastitog dobrovoljnog emocionalnog zatoenitva"
(Krystal, 1998) da bolje spoznaju sami sebe, te smognu snage i hrabrosti

101

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

raskinuti nevidljive okove koje su sami sebi stavili, stjeui novu ansu za
zdravu vezu i novu osobnost.

102

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

DEFINICIJA
Ovisnost o drugoj osobi ili ovisnost o ljubavi, istraivai spomenuti u
ovom lanku definiraju kao patoloki odnos subjekta prema drugoj osobi,
odnosno predmetu svoje "ljubavi". Taj proces karakterizira opsesivno
vezivanje za drugu osobu i kompulzivno ponaanje kojem ovisna osoba
posveuje mnogo vremena, znaaja i energije. Pri tome nije rije o
prolaznom fenomenu, ve o odnosu koji traje, neovisno o stvarnim
odnosima izmeu tih osoba, posljedicama za zdravlje, gubitku drugih
prijateljskih odnosa ili emocionalnoj boli koju trpi ovisnik. U ovom
kontekstu bi se ovisnost o drugoj osobi mogla oznaiti stanovitom
ekstremnom verzijom navike u odnosima koja, to se ustaljeni model
ophoenja vie ponavlja, sve vie slabi vezu, sve dok se ne ugasi. Mogue
savladavanje (lijeenje) podvrgava se istim procesima koji se koriste kao i
kod promjena drugih navika. Mnogobrojni istraivai nastoje dati svoju
definiciju ovisnosti, i premda se svi pokuaji zavravaju na opisnim
znaajkama, suglasni su u tome da se ova ovisnost prvenstveno vezuje za
emocije.
Tako Norwood iznosi tezu da biti ovisan o nekome, biti opsjednut
njime, znai voljeti previe. "elim istaknuti da se od pretjerane ljubavi
moe i umrijeti" (Norwood, 2001, 170). Opisujui etiologiju ovisnikog
ponaanja u vezama izmeu ljudi, Howard Halpern (2009) istie
opsesivnost kao znaajnu karakteristiku koja se neminovno vee za
ovisniko ponaanje. Ovisnost o partneru u odrasloj dobi Werner i
Silbereisen (2003) objanjavaju posljedicom afektivnih odnosa izmeu
djece i roditelja u ranom djetinjstvu, odnosno "glau za privrenou" kod
odraslih osoba uzrokovanu nezdravim odnosima djeteta s ocem ili majkom
ili zbog nezdravih meusobnih odnosa roditelja (Werner i Silbereisen, 2003,
U: Cavaliere, 2010). Ane Wilson Schaef (2008) govori o "bijegu od
intimnosti" upozoravajui na potencijalno nesretne posljedice ovisnosti o
drugoj osobi zbog optereenja ovisnika mnogobrojnim strahovima u vezi
koji ozbiljno ugroavaju njihovo emocionalno i mentalno zdravlje i
ponaanje. Mnogi drugi pokuaji definiranja ovisnosti o drugoj osobi
temelje se na psiholokoj teoriji privrenosti koju je jo ezdesetih godina
utemeljio Bolwby (1969), koja naglaava da su stvorene emocionalne veze
u ranom periodu ovjekova ivota, ak i kvaliteta afektivnog odnosa
roditelja i djece u dojenakoj dobi, osnova za kasnije funkcioniranje
pojedinca i formiranje privrenog odnosa prema partneru u odrasloj dobi.
Obrazlaui teoriju privrenosti Delaney (1998) sam pojam "privrenost"
oznaava trajnom psiholokom povezanou dvaju ili vie osoba, koja se
samo kod pojave opsesivne vezanosti moe razviti u ovisnost o drugoj
103

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

osobi. Slini pogledi koji podravaju jake emocionalne veze izmeu dvaju
osoba i trud da odre dobre odnose iznose se jo sedamdesetih godina.
Takve veze mogu trajati itav ivot i ni u kom sluaju se ne mogu
procijeniti kao ovisnost, istie Aisworth sa suradnicima (1978). Novi pristup
ovisnosti o drugoj osobi nudi Galoi Cigit (2006) ukazujui na tako zvanu
prirodnu ili "pozitivnu" ovisnost svakog tek roenog ljudskog bia o majci
(u iznimnim sluajevima drugoj osobi) koja je prirodno zaduena da
zadovolji osnovne potrebe djeteta. Ukoliko su te potrebe u potpunosti
zadovoljene (bioloke, emocionalne, potreba za ljubavlju, sigurnou i
privrenou) autorica koristi termin "pozitivna ovisnost", to je
specifinost u odnosu na sve druge oblike ovisnosti po svojoj prirodi
negativnih pojava. Naglaava se da za razliku od svih drugih ovisnosti ova
prirodno zadana ovisnost ne mora biti razorna i unitavajua pojava ukoliko
je rije o odnosima koji pospjeuju fiziko i emocionalno zdravlje djeteta.
Odrastanjem, ovo "pozitivno ovisniko iskustvo" predstavlja izvor snage,
kreativnosti, osobnog rasta, mentalne budnosti i porasta samosvijesti. No,
ako dijete u ranoj dobi nije zadovoljilo spomenute potrebe, velika je
vjerojatnost da e taj nedostatak u odrasloj dobi potkopati snagu osobe,
voditi nekritinosti, mentalnoj uspavanosti i onemoguiti osobu da se u
kriznim situacijama zatiti od sebe same.
Jedan broj istraivaa posveuje posebnu pozornost ovisnosti o
drugoj osobi u relacijama izmeu brae i sestara, prijateljskim odnosima,
ak i u iracionalnim odnosima (idoli, voe, omiljene linosti), sve do
ovisnosti o Bogu koji, prema uvjerenju ovisnika, "upravlja" njegovim
ivotom (Bieber i Bieber, 2003).
Mnogi drugi pokuaji definiranja ovisnosti su tek varijante prikazanih
stajalita, u kojima istraivai jasno istiu tekoe utvrivanja kriterija za
identifikaciju ovisnosti o drugoj osobi i mjernih instrumenata za preciznu
procjenu. Ovi nedostatci definiranja, kategorizacije, mjerenja i jasnog
prepoznavanja su vjerojatno razlog da je ovisnost o drugoj osobi i danas
nekako najmanje ozbiljno shvaena, najslabije istraena, najtee ju je
prepoznati, premda je u stvarnosti izuzetno esta, opasna i bolna.

POVIJESNI PRISTUP
Svijest o ovisnosti o drugoj osobi razvila se u suvremeno doba
pojavom mnogobrojnih izdanja od kojih su neka diljem svijeta postali
"bestseleri" (Forward i Buck, 1991; Millar i Rollnick, 1991; Peele, 1975.,
U: Richard i Senon, 1999; Mellody, Miller i Miller, 1992; Peabody, 1994;
Mirabel-Sarron, 1995; Zuckerman, 1995; Norwood, 2001; Valleur i, Velea,
104

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

2002; Wilson Schaef, 2008; Halpern, 2009 i drugi). No tragovi istraivanja

ove ovisnosti mogu se nai i u ranijim djelima drugih strunjaka, pri emu
znaajno mjesto zauzima S. Freud sa svojom psihoanalizom, te brojni
filozofi ranijeg doba. Meu Freudovim sljedbenicima valja istaknuti
austrijskog psihoanalitiara Otta Fenichela (1946) koji u svojoj knjizi
"Psihoanalitika teorija neuroza" uvodi pojam "ovisni o ljubavi",
oznaavajui tako ljude, odnosno ovisnike, koji trebaju ljubav kao to drugi
ovisnici trebaju hranu ili drogu. Ovisnost o drugoj osobi ukljuuje trojaku
simptomatologiju: opsjednutost drugom osobom, ovisnost o ljubavnim
relacijama i kompulzivno ovisniko ponaanje (Goodman, 1990).
Terapeutkinja S. Peabody (1994) istie da ovisnost o drugoj osobi prate
mnogi organski poremeaji i psihike smetnje koje slabe obrambene snage
nastalog iznimno osjetljivog organizma, s mnogobrojnim problemima u
socijalnoj adaptaciji. Napose su ene esto rtve ove ovisnosti zbog
tradicionalnih pogleda na brak i obitelj. Tek nakon eskalacije
nepodnoljivih odnosa ili bijega od zlostavljanja, dobivaju povremenu
potporu zajednice, najee anonimnih kua za zatitu. No, ova mjera ne
rjeava problem.
Ne smije se nikako zanemariti ni povijesna uloga knjievnosti i
umjetnosti u prikazivanju ovog sloenog problema. Tako Lav Tolstoj, uz
Dostojevskog najslavniji pisac 19. stoljea i europskog realizma, u romanu
"Ana Karenjina" (napisanom izmeu 1875. i 1878.) opisuje strasnu i
donekle opsesivnu ljubav ene pokazujui kako strast dovodi do
samounitenja. Ovaj je roman neobino slian romanu G. Flauberta
"Madame Bovary" (napisanom 1857.), u kojemu udana ena opsjednuta
romantinom ljubavi uini preljub te nesretna zavrava svoj ivot. S
pojavom opere, romantini ljubavnici, koje jedino smrt moe rastaviti,
postaju omiljeni sadraji tih djela.
Model "prave ljubavi" zorno objanjava Sternberg, R. J. u
"Triangularnoj teoriji ljubavi" (Stenberg, 1986). Na sloenost odnosa u
ljubavi meu prvima upozorava sociolog Stanton Peele, autor djela "Ljubav
i ovisnost" koje se danas smatra klasikom (Peele, 1975, U: Richard i Senon,
1999).

UZROCI OVISNOSTI (TEORIJA PRIVRENOSTI)

Postoje brojna psiholoka polazita u razjanjavanju uzroka ovisnosti
o drugoj osobi koja, radi lakeg razvrstavanja, imenujemo teorijama,
premda se u svojoj biti u veini oslanjaju na iroko prihvaenu teoriju
privrenosti o kojoj, zbog ogranienog prostora, ukratko raspravljamo u
105

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

lanku. [(Tako Mirjana Pernar (2010), govori o teoriji socijalne razmjene;

Ronet (1997) izvodi teoriju o ljubavnim relacijama (Ronet, M, 1997, U:
Richard i Senon, 1999, 318-319); Valleur i Matysiak raspravljaju o teoriji
sindroma Clinton (2003, 107-141); Stanton Peele (1975) opisuje ovisnost
kada se ljubav jednog partnera gasi; teoriju o neuzvraenoj ljubavi istiu
Norwood, (2001); Peabody, 1994; a Aviel Goodman iznosi teoriju o
psihikoj dezorijentaciji (1997)]. Nae je teite na teoriji privrenosti koja
nastoji objasniti sklonost ljudskih bia da ostvare jake emocionalne veze s
drugima te daje objanjenje zato je nekim ljudima teko formirati i odrati
zadovoljavajuu vezu u odrasloj dobi. (Lackovi-Grgin, ubela Adori,
2006, p. 226). Openito se moe rei da ovisnost o drugoj osobi nosi
podrijetlo u emocionalnoj prolosti osobe, a posebno u odnosu s roditeljima
tijekom djetinjstva. Vjerojatno su roditelji bili ti koji nisu zadovoljili
djetetove potrebe, traei istovremeno od njega da ogranii svoje elje.
Takav odnos moe razviti djetetovu svijest da njegove potrebe i nisu vane,
ili da ne zasluuje biti voljeno. Kad odrastu takva "nevoljena djeca" esto
postaju ovisna o svojim partnerima, u fizikom i psihikom smislu. Zato
ive u strahu od odbijanja, nemaju povjerenja u svoje sposobnosti i smatraju
sebe osobama nedostojnima ljubavi. (Wilson Schaef, 2008, 85).
Iz ivota: Na zanimljivom forumu na internetu, gdje ovisnici jedni
drugima pruaju podrku i zajedno prolaze kroz Program 12 koraka,
sudjelovala je trea autorica ovoga lanka, zbog ega je i uvrtena u
koautorstvo (Ojdani, 2010). Opisala je detaljno koliko je koji korak "teak"
ovisniku, kako opisuju svoje probleme prilikom prolaska kroz korake
programa, rasprave o vjeri, duhovnosti, porivima, oporavku, savjetima jedni
drugima i slino. Zbog ogranienog prostora u ovom lanku iznosimo opis
avrljanja (chata) vezano za tri sluaja (Ana, Kristina i Petar) koji nam se
ine prikladnim za na tekst, jer je svaki izvjetaj podjednako zanimljiv.
ANINA PRIA
Povijest Anine ovisnosti traje jo od mladih dana. Kad god bi
prekinula s dekom, osjeala se slomljenom, doslovno unitenom. Sve su to
bile duge veze, a nakon prekida, zbog potrebe za drugom osobom, odmah bi
"ulijetala" u novu vezu. Nije si dala vremena da se oporavi niti da u miru
preboli bivu ljubav. U svakoj vezi je bila toliko vezana za partnera da bi
uvijek inila sve samo da ju ne ostavi, ak je mislila da joj seks moe spasiti
vezu. Ali to bi samo pogoravalo stvari i na kraju bi iz veza izlazila bez
imalo samo potovanja. Na kraju je sama sebi priznala da je uvijek mislila
da e mukarac u njezinu ivotu sve uiniti boljim i zato je bila i toliko
ovisna o njima, zato je toliko ulagala u svaku vezu, sve samo da ne ostane

106

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

sama. Nakon dugo vremena i patnje odluila je potraiti pomo jer je

uvidjela da tako vie ne moe ivjeti.
Pomo je zatraila od Anonimnih ovisnika o drugoj osobi, a svoju
borbu kroz program 12 koraka vodila je vie od godinu dana. Najtei korak
bio joj je preispitati samu sebe. Pisala je o svojim postupcima tjednima
nakon ega se osjeala tako ponieno i posramljeno da te papire vie nikada
nije eljela proitati. Pomirila se s prijateljicom iz djetinjstva i sve joj
priznala, pa i sramne dijelove iz svog ivota. Na kraju su se obje smijale jer
su se godinama trudile izgledati savreno u tuim oima. Prestala je zvati
biveg partnera, nije se upustila u novu i povrnu vezu, te odluila da uzme
pauzu i odmori se promiljajui o svemu to joj se dogaalo. Nije se
ispriala ljudima oko sebe jer je smatrala da bi ih time jo vie povrijedila.
Shvatila je to znai osjeati krivnju, i taj osjeaj vie ne eli. Postala je
spremna prenositi svoju poruku ozdravljenja. Danas je aktivna na forumu te
pomae drugim ovisnicima.
Obrasce privrenih odnosa istraila je u nas Blaeka Kokori (2005,
U: Ajdukovi i sur. 2007, 72) ispitivanjem uloge primarne obitelji u
oblikovanju kvalitete kasnijih partnerskih odnosa u ranoj odrasloj dobi.
Ispitivanje je provela na uzorku od 564 ispitanika, i utvrdila da ak 28,7%
nisu ostvarili obrazac privrenih odnosa s roditeljima koji vodi zdravom
partnerskom odnosu. (Obrasci privrenih odnosa mogu se istraiti i kroz
potpuno suprotan odnos: traumatian dogaaj za dijete je i previe ljubavi
koja gui, pretjerana doputenja mogu u djeteta stvoriti iskrivljenu
emocionalnu sliku o odnosima izmeu roditelja i djece, samim time i do
emocionalnih problema i problema u ponaanju. "Obitelji s problematinim
uvjetima odgoja i problematinim odnosima ima vrlo razliitih, ali svima je
zajedniki uinak na djecu koja u njima odrastaju: toj je djeci do odreene
mjere oteena sposobnost za osjeaje i odnose s ljudima" (Norwood, 2001,
14). U ljubavi izmeu majke i djeteta koja "gui" bitna uloga oca jest
pomoi majci i djetetu da se odvoje (Halpern, 2009, 14). Ali neki oevi ne
shvaaju svoj zadatak u odgoju djeteta i sve preputaju majci. Neki su
usredotoeni sami na sebe, ili previe povueni da bi im pomogli, a neki su
toliko arogantni da dijete otjeraju natrag u zagrljaj majke. O ovim odnosima
provedena su mnogobrojna istraivanja. Tako su npr. Werner i Silbereisen
(2003, U: Cavaliere, 2010, 37) dokazali da se djevojke koje su imale
konfliktan odnos sa svojim ocem, i koje nisu doivjele oevu potporu i
podrku, ee uputaju u veze u kojima patoloki ovise o svome partneru.
Isto tako, nezdravi odnosi izmeu majke i oca u obitelji utjeu na izbor
partnera kod ena, pa one koje su doivjele takva negativna iskustva u
obitelji postaju sklone ovisnikom ponaanju prema partneru. Njihova
107

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

krhkost vodi ih do emocionalnih veza u kojima praktiki mole partnera za

panju. Cavaliere potvruje da osobe (ene i mukarci) koje pokazuju
ovisnost o drugoj osobi nisu s ocem imale odnos ispunjen potovanjem i
ljubavi. Kao odrasli pokazuju izrazitu emocionalnu nezrelost. Isto se javlja i
kod previe zatitnikog odnosa majke, koja na taj nain stvara emocionalnu
zbrku kod djeteta. "U biti, ako dijete ivi u kaotinoj obitelji s
problematinim uvjetima, kao to je alkoholiarska, nasilnika ili
incestuozna, ono e neizbjeno osjeati paniku zbog toga to je obitelj
izgubila nadzor nad zbivanjima. Takva obitelj esto mu prijeti i povrjeuje
ga, a ne titi. To iskustvo veoma snano utjee na osobu, pa ona tu situaciju
arko eli preokrenuti. Na taj nain, time to se previe vee za partnera i
novu obitelj, u biti sama sebe titi od panike. Tu je i poetak ovisnosti o
drugome, jer takva osoba osjea potrebu da bude voljena i prihvaena, ali u
prvom redu kako bi stekla osjeaj sigurnosti i nadzora" (Norwood, 2001,
18). Ukratko, glad za neispunjenom ili izgubljenom privrenosti stvara
osobe koje u novim vezama dobiju jaku elju vezati se za nekoga
(Costantini, 2007, 14).
KRISTININA PRIA
Kristinina pria o ovisnosti vezana je za njezina mua s kojim je bila
u braku 10 godina. Na poetku njihova veza nije bila ozbiljna, Kristina nije
bila spremna za trajnu vezu, pa ga je ostavila. Poela je izlaziti s drugim
dekima, ali nakon etiri mjeseca poeljela je opet biti s njim. On ju nije
napustio niti kad mu je rekla za svoje druge veze koje su se dogodile u
meuvremenu, to ju je jako iznenadilo, i vjenali su se. Nakon dva mjeseca
braka prevario ju je, odvojili su se na tri mjeseca, a ona mu se odluila
osvetiti prevarila ga je. Ipak su odluili ostati zajedno. No slijede uestale
i grube svae, pa je Kristina zatraila razvod. Promijenila je mnogo
partnera, ali uvijek je eljela njega. Zato su se opet i pomirili, pet mjeseci
nakon razdvajanja. Meutim, nakon poetne sree i euforije, svae su se
opet vratile, a njezino samopouzdanje je postajalo sve slabije. Pokuali su
imati i djecu, ali nisu uspjeli (za to je mu okrivio nju). Poele su njegove
nevjere, a ona je pokuavala sve samo da ga zadri i da ju on opet zavoli
kao nekada. Nakon devet godina ostavio ju je zbog ljubavnice, ali ona i
dalje nije mogla prestati misliti na njega. Osjeala se slomljeno, bila je jako
depresivna i na rubu samoubojstva. Jedino to ju je dralo na ivotu bila su
njezina matanja o njihovu pomirenju, njihovoj buduoj djeci, romantinim
putovanjima. Nakon nekog vremena Kristinin mu je rekao da se
promijenio i elio se opet pomiriti, na to je ona odmah pristala. Promijenila
se i ona, preuzela je kontrolu nad njihovim ivotima, bila je ukljuena u
svaki dio njegova ivota, zavodila ga je da zadri strast mislei da tako
108

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

zadrava i njegovu ljubav. Shvativi da je opet pala u ralje ovisnosti, skupila

je hrabrosti i potraila pomo. Povjerila se anonimnim prijateljima i suoila
s velikim problemima iz djetinjstva: dva puta bila je silovana od svojih
vrnjaka, otac joj nije pokazivao ljubav, niti je bio "prava oinska figura".
Preispitujui sebe shvatila je da nikad nije rijeila dogaaje iz djetinjstva, a
strah od naputanja doveo je do toga da samo kontrolira svog mua.
Priznaje da u svom oporavku ima uspona i padova i nada se da e grijeiti
sve manje jer smatra da "nije stvorena ivjeti stranim ivotom ovisnika". U
vrijeme naeg razgovora bila je na desetom koraku programa 12 koraka.

RAZVOJ OVISNOSTI
Tijek razvoja svake ovisnosti, pa i ovisnosti o drugoj osobi, najee
se prikazuje kroz tako zvani "ovisniki krug" (Norwood, 2001). U sluaju
ovisnosti o drugoj osobi rije je o "krugu" izmeu ljubavnih partnera,
roditelja i djece, brae i sestara, prijatelja, nadreene i podreene osobe,
voe i sljedbenika, imaginarne popularne i bilo koje druge osobe i ovisnika,
ili o nekim manje uestalim ovisnikim vezama. Ovisnici su u najveem
broju sluajeva (preko 90%) ene, istie Norwood. Struktura za sve oblike
razvoja je gotovo ista. Krug ovisnosti zapoinje svianjem (prihvaanjem,
izraenom simpatijom) i u odreenom vremenu prelazi u idealiziranje druge
osobe. Naime, potencijalni ovisnik, koji je nesiguran i eljan ljubavi, taj
odnos shvaa suvie ozbiljno, te postaje zaslijepljen ili zaokupljen drugom
osobom. Drugi aspekti njegova ivljenja postaju manje bitni. U ovoj fazi jo
se ne moe govoriti o ovisnosti jer su opisane pojave karakteristine i za
veze koje se mogu razviti i u zdrav odnos. Ali, ako se matanje nastavi
skoro bez prestanka i bez ukljuivanja zdravog razuma, osoba polako ulazi
u krug ovisnosti. Ovisnik "prenosi" na drugu osobu svoje snove i elje, u
biti stavlja svoju sreu i potrebe u "ruke drugoga" uvjeren da klju njegove
sree lei u tuim rukama. Na ovom stupnju ovisnost se ve razvila, a druga
osoba postaje jedina osoba koja ovisnika ini ili moe uiniti sretnim. U
ovisnika se javlja veliki strah da e se zamiljeni odnos prekinuti, a time i
raspasti njegovi snovi. Zbog toga se razvija opsesivno ponaanje kojim
ovisnik pokuava zadrati postojee stanje. Upravo tada odnosi najee
poinju propadati. Naime, ovisnik o drugoj osobi ulae toliko energije,
snage, napora, volje da zadri i spasi taj zamiljeni idealni odnos, da druga
osoba na to reagira otporom, osjeajui se kao da se gui, postaje
prestraena, ljuta, nerijetko nezahvalna, i sve zahtjevnija. "Branei" se
postaje neiskrena, pa se doima kako iskoritava trud emocionalnog ovisnika.
Ovisnik pak ne odustaje lako jer to bi znailo dignuti ruke od vlastite sree.
109

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

Zbog toga se radije pravi da je sve u redu, uvjeravajui u to i sebe i druge

oko sebe. Na kraju, zbog velikog stresa s kojim ovisnik svakodnevno ivi, i
sam poinje propadati. Emocionalni stres esto "primorava" ovisnika da se
okrene i drugim ovisnostima, poput prekomjernog uivanja alkohola,
konzumiranja hrane, zlouporabi droga, sve kako bi se umanjila ovisnika
bol. To je kljuni trenutak razvoja ovisnosti, stupanj na kojem se odnosi u
najveem broju sluajeva prekidaju i raspadaju. Ali kraj emocionalne veze
ne znai i kraj emocionalnih problema za ovisnika o drugoj osobi. Ovisniki
nain vezivanja za druge osobe, napose za ljubavnog partnera, nastavlja se i
u drugim odnosima. Izlazak iz jedne takve veze obino znai samo ulazak u
novu, gdje e opet razviti krug ovisnosti. Vremenom se ovisnikovo
emocionalno, psihiko i fiziko stanje moe toliko pogorati da postaje
prijetnja za sam ivot. Obrazac je jednostavan: ovisnost o drugoj osobi
razvija se postupno, podsjea na labirint s bezbroj istih hodnika, i to ovjek
ide dalje mogunost povratka je tea. Ovisnici se zatvaraju u kaveze koje su
sami stvorili, reagirajui na vlastito dobrovoljno zatoenitvo, s manjom ili
veom spoznajom svog svjesnog uma da se mogu osloboditi svojih kaveza
ako to ele (Kristal, 1998).

110

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

PETROVA PRIA:
Petrova pria je zanimljiva jer se ne moe esto uti ovisnika pria
mukarca, odnosno prema nalazima strunjaka u ak 90% sluajeva ovisnici
o drugoj osobi su ene (Richard, Senon, 1999).
Petar je odvjetnik i ima privatnu praksu Njegov ivot je bio vrlo
dobar sve dok mu ena nije umrla u 32-oj godini u traginim okolnostima
(bila je trudna s njihovim prvim djetetom). Nakon pola godine tugovanja,
poeo je ulaziti u niz veza. Kad bi jedna zavrila, odmah bi "uletio" u drugu.
Stalno je traio nekoga tko bi mogao zamijeniti njegovu enu. enio se ak
pet puta. Priznaje i da je htio i nadomjestiti dijete koje je izgubio, jer su sve
ene koje je birao ve imale svoju djecu. Nekako mu je bilo dovoljno da mu
osoba s kojom je u vezi kae da ga voli, nije mu bilo bitno kako s njom ivi
i nije bio zainteresiran za njezine probleme. Petar je jednostavno volio biti
zaljubljen, osjeati se prihvaenim, eljenim. Za taj osjeaj bio je spreman
uiniti sve, potroiti novac, rtvovati se. Zbog toga je rtvovao svoju
karijeru, troio novac na poklone, udaljio se od prijatelja, sve kako bi i dalje
bio voljen i ostao u vezi. Tek je na kraju svojih snaga, nakon zadnjeg
razvoda, kad je shvatio da je "dosegao dno", odluio potraiti pomo i
prikljuio se na forum Anonimnih ovisnika. Postavi svjestan da je njegov
glavni problem bio gubitak ene i neroenog djeteta, te da su odnosi s
drugim enama koje je nakon toga stvarao bili samo bijeg od nepodnoljive
boli, Petar se odluio izravno ispriati svim enama s kojima je bio u braku.
Ispriao se i prijateljima i rodbini koje je godinama zanemarivao. Danas
misli da su mu te isprike koristile, ali da je prevelika teta ve uinjena.
Najvanije mu je odrati rije koju je dao sam sebi, da e se izlijeiti,
krenuti dalje i utiati u sebi gubitak voljene ene i djeteta. Odluan je u
namjeri da pomae drugima jer zna koliko su drugi pomogli njemu. To je
magian krug, kae Petar.

PRIKAZ NEKIH ISTRAIVANJA ZNANSTVENE VALORIZACIJE

OVISNOSTI O DRUGOJ OSOBI

Sve je vie pokuaja da se znanstveno valoriziraju ovisnike relacije

ljubavi izmeu seksualnih partnera, pri emu se javljaju ovisnike veze u
razliitim relacijama: a) ovisnost o romantinoj ljubavi; b) ovisnost o
neuzvraenoj ljubavi; c) ovisnost o podreenoj ljubavi (Zuckerman Itkovi i
Petranovi, 2010, 22). I ove se relacije razvijaju izgradnjom opisanog
ovisnikog kruga: na poetku su ljubavne veze uglavnom praene
ljubavnom euforijom, a "taj osjeaj zadovoljstva i zasljepljenosti stavlja
ovisnika "preko puta samog sebe" Preplavljen emocijama ovisnik doivljava
111

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

ljubavni odnos kao oblik ekstaze. Kad osjeaj proe, to je nuno, a realni
problemi postanu vidljivi, osobu preplavljuje osjeaj potitenosti koji vodi
nezadovoljstvu i nerijetko depresiji. Mutacije zadovoljstvo - nezadovoljstvo
za ovisnika su nepodnoljive" (Ronet, 1997, U: Richard, Senon, 1999, 318).
Stanje ovisnika nakon to proe poetna ljubavna euforija slikovito opisuje
Burroughs (1997, U: Richard, Senon, 1999, 319): "jednog se jutra probude
bolesni, a zadovoljstvo ustupa mjesto dubokoj patnji"
Kao i u svakom pravilu i u ovisnosti o drugoj osobi postoji izuzetak.
Tako Sternberg (1986) istie da je moda jedina ovisnost za koju moemo
rei potpuno ispunjena dobrim senzacijama u cijelom organizmu - ovisnost
o uzajamno uzvraenoj romantinoj ljubavi. (U: Zuckerman Itkovi i
Petranovi, 2010, 24).
Tragian je i oblik partnerskih ljubavnih odnosa kada se veza odrava
iako se ljubav ugasila, bilo jednostrano ili ak obostrano. Na sloenost tih
odnosa meu prvima je upozorio sociolog Peele u djelu "Ljubav i ovisnost".
(Stanton Peele, 1975, U: Valleur i Vla, 2002, 35). U ljubavnim
partnerskim odnosima bez ljubavi, uglavnom je rije o ekstremnim oblicima
ovisnikog ponaanja slinog onomu kojeg pokazuju ovisnici o opojnim
drogama: "Ovisnici ne vladaju svojim osjeajima i bez pomoi i lijeenja
takvo se stanje samo pogorava" (Valleur i Vla, 2002, 35).
"Ovisnost o neuzvraenoj ljubavi moemo usporediti s ovisnou o
alkoholu", tvrdi Zuckerman Itkovi (2010, 29, U: Zuckerman, Petranovi,
2010) Autorica istie zauujuu toleranciju drutvene zajednice prema
ovisnosti o neuzvraenim ljubavnim odnosima, posebice ako je rije o
enama rtvama tradicionalnih pogleda na brak i obitelj. Tek nakon
eskalacije nepodnoljivih odnosa i bijega zbog zlostavljanja, dobivaju
povremenu zatitu anonimnih kua, dok je zatita sudstva i policije
uglavnom spora, esto neuinkovita, a prate je i tragini dogaaji. Psiholog i
terapeut Susan Peabody (1994) ukazuje da ovisnost o ljubavi prate mnogi
organski poremeaji i psihike smetnje to je realna osnova za nastanak
drugih bolesti. Simptom koji se pri ovisnosti o drugoj osobi najlake
prepoznaje je patoloka ljubomora. Dok Freud patoloku ljubomoru
svrstava u poremeaje linosti, nalazi Cozzolina (2010) upuuju na usku
povezanost ove pojave s ovisnosti o drugoj osobi. On istie da esto
partnerske veze propadaju upravo zbog prejake ljubomore. Ovisnik o drugoj
osobi, prema samoj prirodi ovisnosti, esto se zamara mislima da ga partner
vara jer se podsvjesno osjea nedostojnim njegove ili njezine ljubavi. No,
patoloka ljubomora moe znaiti i potrebu ovisnika za potpunom
kontrolom partnera. Prema tome, pri opsesivnoj ovisnosti o drugoj osobi
vrlo je vjerojatno da e se pojaviti i patoloka ljubomora (Marzola, 2010).
Uz pojavu ljubomore javljaju se afektivne smetnje i kompulzivno
112

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

ponaanje: iracionalan strah, sumnja, kontrola partnera, agresija i uhoenje

partnera, osjeaj manje vrijednosti i nisko samopotovanje (Valliani, 2007).
Naroito zabrinjavaju agresivni ispadi, u pravilu, u brakovima s
djecom. Nevidljivi krug ovisnosti tako se iri i na djecu koja pri vlastitom
izboru partnera imaju mnogo manje anse da uspostave zdrav partnerski
odnos (Brenan, Clark i Shaver, 1998. U: Stefanovi Stanojevi, 2006).
Drugi prepoznatljivi simptomi ovisnosti o drugoj osobi esto se vezuju za
tipove ovisnika. Tako Wilson Schaef razlikuje pet tipova ovisnika ili pet
oblika ovisnosti (Schaef, 2008, 85-90). Rezultati istraivanja koje je vodio
dr. Neil Montgomery (2010), psiholog s Keene State Collegea ukazuju da
pretjerano zatitniki odnos roditelja prema djeci stvara i u djece stanovitu
vrstu ovisnosti jer nisu spremni napustiti roditeljsko gnijezdo i ivjeti
samostalno.
Istraivanje Luva (2010, 7) ukazuje na mnoge druge simptome po
kojima se mogu prepoznati ovisnici o partnerskim odnosima u ljubavnoj
vezi. Kod ovisnosti o ljubavnim odnosima elja za nastavljanjem ivota s
partnerom, bez obzira koliko ovisnik patio, traje bez prestanka i slabljenja,
iako se uglavnom radi o odnosima koji su isprazni, dosadni i lieni svakog
osjeaja (odnosi u kojima nedostaje ljubavi, njenosti, stimulacije, emotivne
potpore). Unato tome, ovisnik od takvog odnosa teko odustaje.

LIJEENJE I PREVENCIJA
Halpern (2009) istie da postoje tri psiholoke razine u partnerskoj
ovisnikoj vezi zbog ega ovisna osoba nema hrabrosti prekinuti vezu. Prvu
raznu ine praktini razlozi protiv prekidanja veze, problemi vezani uz
djecu, materijalnu ovisnost i sl. Na drugoj razini su osobna uvjerenja
ovisnika koja ukljuuju predrasude i klieje kao to su: "ljubav sve
pobjeuje", "raskid odnosa znak je neuspjeha", "ljubav je vjena" ili "nisam
dovoljno privlaan/privlana", "nisam dovoljno uspjean/uspjena". Na
treoj razini je rije o potrebi ovisnika za privrenosti, koja moe biti toliko
jaka da potpuno nadvlada praktine razloge (prva razina) i uvjerenja (druga
razina) koji su s treom razinom u suprotnosti (Halpern, 2009, 26). "Upravo
ta ovisnika kompulzija, prisila, koja osobu tjera da zadri ovisniki odnos,
pokazuje razinu ovisnosti. Nerealnost tih osjeaja prema partneru u biti je
jednaka nerealnosti dvogodinjaka koji se osjea kraljem obitelji i svijeta s
neogranienom moi" (Halpern, 2009, 29). Osjeaji s razine potrebe za
privrenosti odagnat e elju za prekidanjem ovisnike veze samo ako su ti
osjeaji tako jaki da nadvladaju svaku racionalnu sposobnost ovisnika da
postupi u svoju korist (Smojver-Ai i Jakovi, 2006).
113

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

Za veinu ovisnika najvaniji "lijek" moe doi iz njih samih, istie

Costantini (2007). Autor naglaava etiri faze "ozdravljenja" (Constantini,
2007, 117): prva faza poinje kad ovisnik shvati svoje ovisniko ponaanje i
poeli prekinuti ovisniki vezu; druga faza obuhvaa spremnost ovisnika da
zatrai pomo, te pokuaje i dobavljanja te pomoi; trea je faza
ozdravljenja koja zahtijeva predanost terapiji i spremnost da se nastavi s
programom; etvrta faza je oporavak, u kojoj "bivi ovisnik" poinje
donositi odluke koje vie ne slijede stare obrasce ponaanja nego
poboljavaju njegov ivot i dobrobit.
Od ovisnosti o drugoj osobi jednako se teko oporaviti kao i od
ovisnosti o alkoholu ili drogama. Razlika je jedino u tome to se jo uvijek
alkoholiari i ovisnici o drogama smatraju puno teim ovisnicima od
ovisnika o drugoj osobi i to te ovisnosti drutvo smatra boleu koja
unitava ovisnika, obitelj i zajednicu, ali ne eli vidjeti da se potpuno ista
stvar dogaa i pri ovisnosti o drugoj osobi ili ovisnika o ljubavnim
relacijama (Costantini, 2007, 16-20).
Rijei P. Coelha (2006) ovo slikovito potvruju: "Ljubav je kao
droga. U poetku si u stanju euforije, potpune predanosti. Onda, slijedei
dan, eli vie. Jo uvijek nisi ovisnik, ali doivljaj ti se svia i misli da ga
moe zadrati pod kontrolom. Misli intenzivno na voljenu osobu dvije
minute i onda se je ne sjeti slijedea tri sata. Ali, zakratko, privikne se na
tu osobu i pone u potpunosti ovisiti o njoj. Tada ve misli na nju tri sata,
a zaboravlja je tek na dvije minute. Ako nije u blizini, prolazi iskustvo
kakvo imaju ovisnici kad ne mogu doi do droge. Na tom stupnju, isto kao
to i ovisnici kradu i poniavaju se da bi doli do onog to im je potrebno, i
ti si spreman uiniti bilo to zbog ljubavi" (Coelho, 2006, 37). Naglaavamo
da je prevencija, odnosno sprjeavanje nastanka ovisnosti openito,
najvaniji oblik borbe protiv ovih opakih bolesti. Suvremene teorije
prevencije upozoravaju da se svi oblici ovisnikog ponaanja temelje na
sinergijskoj interakciji slijedeih imbenika: osjetljivosti, koja sadri
genetske i psihike imbenike; proizvodu ili objektu ovisnosti, to se vezuje
za svojstva, te na vremenu izloenosti koje podrazumijeva socijalne i
kulturoloke oblike ovisnikog ponaanja. Ovi su parametri rizika za
nastanak ovisnosti meusobno povezani i u odreenim situacijama
preuzimaju dominantnu ulogu u ivotu ovjeka. Prevencija je drutvena
djelatnost koja se kao organizirani sustav mora paralelno odvijati u
suzbijanju sva tri spomenuta imbenika. Pri tome vanu ulogu ima tako
zvana balansna strategija koja podrazumijeva podjednaku usmjerenost
preventivnih aktivnosti drutvene zajednice na rizine imbenike. Drugim
rijeima, openito se zalaemo za podjednaku drutvenu brigu u
izgraivanju navika zdravog ivota, za sprjeavanje ponude svega to vodi
114

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

ovisnosti i za izgradnju stajalita ljudi, napose mladih, protiv svakog

ovisnikog ponaanja. U tome se ogleda i najvaniji doprinos ovoga lanka.

115

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

ZAKLJUAK
Zbog nedostatka jasne definicije ovisnosti o drugoj osobi i mjernih
instrumenata kojima bi se moglo precizno izmjeriti ovu pojavu, ali i tekoa
u prepoznavanju i dijagnosticiranju, ova ovisnost nije uvrtena ni u jednu od
vodeih medicinskih psihijatrijskih klasifikacija, to znaajno oteava
njezino znanstveno istraivanje. Meutim, u stvarnom ivotu je veoma
uestala, o emu svjedoe djela citiranih istraivaa. Rije je o patolokom
odnosu osobe ovisnika prema drugoj osobi, koji karakterizira opsesivno
vezivanje i ovisniko (kompulzivno) ponaanje. Premda i ovisnou o
drugoj osobi "gospodare" isti biokemijski procesi kao i pri drugim
ovisnostima, specifinost je u stavovima drutvene zajednice optereenim
mnogobrojnim predrasudama i tabuima. U mnogim sluajevima ovisnik
nema jasno izgraenu svijest da je uope ovisan o nekomu, veliki broj
sluajeva ovisnikog ponaanja drutvo tretira kao "normalno" ponaanje,
esto izostaje potpora okoline osobi koja trpi razliite oblike zlostavljanja.
Posljedice ovisnosti o drugoj osobi izuzetno su teke i bolne za samog
ovisnika, a nerijetko i za osobu koja trpi manipuliranje i zlostavljanje
naroito ako je opsesija povezana s patolokom ljubomorom.
Istovremeno, komorbidnost ove pojave s drugim bolestima, a
posebno depresijom je vrlo esta. Lijeenje ovisnosti takoer je ozbiljan
problem jer postoje razliite psiholoke razine zbog kojih ovisna osoba
moda nikada ne e odluiti prekinuti tu nezdravu vezu (ekonomska
ovisnost, predrasude, kompleksi, briga za budunost djece, strah od gubitka
posla, strah od osamljenosti i drugo). Za one koji se odlue lijeiti nakon
prolaska kroz program terapije treba se otvoriti mogunosti da zasnuje
zdravu vezu, zdrav odnos s partnerom i u drugim bliskim vezama. O tome u
"Umjetnosti voljenja" polemizira Erich Fromm (1995) ukazujui da zdrava
veza poiva na pravoj ljubavi koja je vezana dubokim osjeajima i koja nije
ponajprije seksualna. U pravoj ljubavi osoba je slobodna, u ljubavnim
odnosima ravnopravna i potovana, u konzumiranju ljubavi potpuno
zadovoljena. U zdravoj vezi odnosi su isti i privreni, bez gubljenja
vezanosti, a odgovornost i obveze preuzimaju oba partnera. Zdrava veza je
na alost rijetka, upozorava Sternberg (1986), a uzrok nije u prirodnoj
nemogunosti ljudi da je odre, ve u ljudskim slabostima, a prije svega u
nesposobnosti da kontroliraju svoje nagone.
Moderno drutvo razvija sve vie kulturu hedonizma, zadovoljstvo
ustupa mjesto ostalim obvezama i u meuljudskim relacijama. Bavljenje
ovisnikom aktivnou bez droga stvara jednako uzbuenje i poudu kao i u
ovisnika o opojnim tvarima, na isti nain animira cerebralne aktivnosti i
neurotransmitere, javlja se ista tolerancija, apstinencijska kriza i pokuaji da
116

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

se po svaku cijenu zadovolje nastali patoloki porivi. Ovisnike aktivnosti

postaju dio svakodnevne rutine ovisnika, koji u tom stadiju najee nije u
stanju realno sagledati vlastito stanje. Tek kad ovisnost preraste u istinski
problem (zdravstveni, psiholoki, socijalni, financijski) svijest o vlastitom
stanju preplavi osobu. Kraj patnjama je individualan i kree se na skali od
potpunog izljeenja, zaljeenja do smrti. Suzbijanje ovisnosti bez droga,
koje nerijetko prerastaju u istinsku bolest, ili se umree s drugim
ovisnostima, mogue je sustavnom preventivnom aktivnosti drutvene
zajednice. Prevencija je sloena djelatnost koja se odvija u mnogim
segmentima zajednice, od razvoja sustava informiranja i promidbe, do
jaanja osjeaja odgovornosti svih lanova drutva za vlastitu odluku i
ponaanje. Moe se openito rei da je prevencija pomo u izboru vlastitog
puta, katkad odabir vlastite sudbine i kvalitete ivota.

LITERATURA
Ainsworth, M. D. S., Blehar, M. C., Waters, E, Wall, S. (1978): Patterns of
attachment: A psychological study of the strange Situation. Hillsdale.
Nj. Eribaum.
Ajdukovi, M., Kregar Orekovi, K., Laklija, M. (2007): Teorija
privrenosti i suvremeni socijalni rad. Ljetopis socijalnog rada 14 (1).
59-91.
Bowlby, J. (1969): Attachment and Loss. Vol. 1. Basic Books. New York.
Burke, R. (2001): Workaholism in organizations. International Journal of
Stress Management. 8 (6). 65-68.
Coelho, P. (2006): Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala. V.B.Z.
Zagreb.
Delaney, R. J. (1998): Fostering Changes; Treating Attachment disordered
Foster Children. Oklahoma City Wood "N" Barnes Publishing.
Dijagnostiki i statistiki prirunik za mentalne poremeaje DSM IV. U:
Davison, C. G., Neele, J. M. (1998): Psihologija abnormalnog
doivljavanja i ponaanja. Naklada Slap. Jastrebarsko.
Fenichel, O. (1946): The Psychoanalytic Theory of Neurosis. Routledge
Forward. London.
Forward, S., Buck, C. (1991): Obsessive Love. When It Hurts Too Much To
Let Go. Bautam Books: New York, Toronto, London, Sydney.
Fromm, E. (1995): Umijee ljubavi. Descle de Brouwer. Paris.
Galoi Cigit, B. (2006): Pozitivna ovisnost. Klinika za psihijatriju KB
"Sestre milosrdnice, 1-71. Zagreb (prezentacija).

117

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

Goodman, A. (1990): Addiction: definition and implications. British Journal

of Psychiatry, 85: 1403 1408.
Goodman, A. (1997): Sexual Addiction. USA, Madison: International
Universities Press.
Halpern, H. (2009): Kako ete prekinuti ovisnost o drugoj osobi. Nakladni
zavod Globus. Zagreb.
Krystal, Ph. (1998): Kidanje veza. Kako se osloboditi lane sigurnosti i
negativnog programiranja. Duevi & Krovnik. Rijeka.
Lackovi-Grgin, K., ubela Adori, V. (2006): Odabrane teme iz
psihologije odraslih. Naklada Slap. Jastrebarsko.
Mellody, P., Wells Miller, A., Miller, J. K. (1992): Facing Love Add
Addiction: Giving Yourself the Power to Change the Way you Love.
Harper Collins Publishers. San Francisco.
Millar, W. R., Rollnick, S. (1991): Motivational interviewing: preparing
people to change addictive behavior. Guilford. New York.
Mirabel-Sarron, C. (1995): Du bon aliment: aspects cognitifs. L Evolution
Psychiatre. 60. 833-838.
Montgomery, N. (2010): Parental Involvement During College: Find the
Right Balance. Bellerboys College, USA.
Mueller, A., Mueller, V, Silberman, A. (2008): A rondomized controlled
trial of group cognitive-behovioural therapy for compulsive buying
disorders. Jurnal of Clinical Psichiatry. 69 (7). 1131-1138.
Norwood, R. (2001): ene koje previe vole: za one koje stalno prieljkuju i
nadaju se da e se on promijeniti. Biovega. Zagreb.
Ojdani, M. (2010): Ovisnost o drugoj osobi.Sveuilite4 u Zadru. Odjel za
pedagogiju. (Mentor Z. Zuckerman)
Peabody, S. (1994): Addiction to Love: Overcoming Ob Session and
Dependency in Relationships. Celestial Arts. Berkeley USA.
Pernar, M. (2010): Medicina fluminensis, 46 (3) 234-241.
Richard, D. Senon, J. L. (1999): Dictionnaire des Drogues, des
toxicomanies et des dependances. Larousse. Paris.
Ronet, M (1997), U: Richard, D. Senon, J. L. (1999): Dictionnaire des
Drogues, des toxicomanies et des dependances. Larousse. Paris, 318319.
Smojver-Ai, S., Jakovi, I. (2006): Percepcija prolih odnosa i
privrenost adolescenata i njihovih majki. Psihologijske teme. 15 (1).
59-79.
Sternberg, R. J. (1986): A Triangular Theory of Love. Psihological Review.
93. 119-135.
Stefanovi Stanojevi, T. (2004): Facta Universitalis. 3 (1). 67-81.

118

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI:

Ovisnost...

Stefanovi Stanojevi, T. (2006): Partnerska afektivna vezanost i odgojni

stilovi. Godinjak za psihologiju, Filozofski fakultet Ni. 4 (4-5). 7190.
Tolstoj, L. (Ed. 1959): Ana Karenjina. Zagreb. Naprijed.
Valleur, M., Vla, D. (2002): Les addictions sans drogues. Revue toxibase.
6 (1). 1-15.
Valleur, M. i Matysiack, J-C. (2003), Sexe passion et jeux video. Paris,
Flammarion.
Wilson Schaef, A. (2008): Bijeg od intimnosti. Planetopija. Zagreb.
Zuckerman, M. (1995): Good and bad humors: biochemical bases of
personnality and its disorders. Psychological Science. 6. 325-332.
Zuckerman Itkovi, Z., Petranovi, D. (2010): Ovisnosti suvremenog doba.
Strast i muka. kolska knjiga. Zagreb.
Internetski izvori:
American Psychological Association (2010): Nakon ovisnosti depresija.
Retrieved
23.Lpnja,
2010
from
http://www.zadarskilist.hr/clanci/15012010/nakon-ovisnosti
depresija.
Bieber, P., Bieber I.A. (2003). U: Cavaliere, R., (2010): Origini di una
dipendenza affettiva. Retrieved 12. lipnja, 2010 from
http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//
Cavaliere, R., (2010): Origini di una dipendenza affettiva. Retrieved 12.
lipnja,
2010
from
http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//
Costantini, S. (2007): Dipendenze e falsi bisogni. Retrieved 07. lipnja, 2010
from
http://www.retenuovedipendenze.it/approfondimenti/2007%20Costan
tini%20-%20Dipendenze.pdf .
Cozzolino, M. (2010): La gelosia e Freud. Retrieved 30. lipnja, 2010 from
http://www.sessuologiaclinica.net/index.php?
option=com_content&task=view&id=33&Itemid=3
Luv, T. (2010): How to get over a breakup. Retrieved 28. Lipnja, 2010 from
http://love-addiction.com/loveaddict34.html.
Marzola, P. (2010): Gelosia normale e gelosia patologica, Retrieved 26.
Lipnja, 2010 from http://www.patrizia-marzola.ea23.com/GelosiaPatologica_2327163.html.
Montgomery, N. (2010): 'Helicopter' Parents Have Neurotic Kids, Study.
Retrieved
16.
Lipnja,
2010
from
Suggests,
http://www.livescience.com/culture/helicopter-parenting-100603.html

119

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6)

2011.

Valliani, S. (2007): La dipendenza affettiva. Retrieved 21. Lipnja, 2010

from
http://www.vertici.it/servizi/psicofinder/template.asp?cod=13361&page=7.
Werner, S., Silbereisein, I. (2003), U: Cavaliere, R., (2010): Origini di una
dipendenza affettiva. Retrieved 12.lipnja, 2010 from
http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//

ADDICTION ON ANOTHER PERSON

Didactical and psychopatological presentation of addictive behaviour related to
addiction on another persons
ABSTRACT
The goal of this article is to present in a didactic form one of the ways of addictive
behaviour related to another person, which is in literature relatively fragmentary
investigated and differently named, like: "love addiction (Fenichel, 1946), "love relation
addiction" (Mellody,1992; Peabody, 1994; Norwood, 2001), "obsessive love" (Forward and
Buck, 1991), "escape of another person" (Wilson Schaef, 2008), "dependence on another
person" (Halpern, 2009; Valeur, Vla, 2002), and similar.
How it is argumented in the article about many addictive behaviour relation (sexual
relation, relation between parents and children (father and mother), relation beetween
friends, relation toward imaginary people and similar, the autors have decided for
terminological syntagme "addiction on another person".
For clearer description of this complex phenomen the text is didactical structured
according to in advance established plan: 1. Introductory consideration, 2. Definition, 3.
Historical approach, 4. Causes of addiction (theory of attachment), 5. Development of
addiction, 6. Symptoms of addiction on the addictive person and the community, 7. Medical
treatment and empirical attachments.
Article is primarily contribution on modern education to undergraduate and
graduate students of different study areas which deal with this topic, it can provide useful
information to teachers and faculty experts that in practice deal with this problem, but also
to general reading public as it is a phenomenon that accompanies every one of us in our
daily lives.

KEY

WORDS: addiction on another person, love addiction, addiction and pathological

jealousy, obsessive compulsive addictive behaviour, theory of attachment, medical
treatment and self-help groups

120