The Chinese Great Tradition Sara Mori Kina daje dramatian primjer carstva zasnovanog na moralnom autoritetu i superintenzivnom

poljodjelstvenom sustavu koji se odravao ljudskim radom. Sa druge strane, ona je i najvea rana pismena civilizacija, sa gradovima i novarskom ekonomijom koja traje vie od dvije tisue godina. Proces politizacije je zapoeo jo dvije tisue godina pr.kr. sa Shang dinastijom koja je drala vlast nad selosko-dravnom civilizacijom kineza i ija se tradicija sa manjim izmjenama nastavila sve do 1949. godine kad se uspostavila republika. Sistem je bio takav da su samodostatni seljaci odravali osim sebe i carski glavni grad sa svojom elitnom klasom pomou poreza, kontribucija i rada. Seljani su tako inili jer su vjerovali kako boanski monarh dri kozmos ureen te tako osigurava dobar ivot. Sukladno tim vjerovanjima grad osim ekonomske funkcije je imao i religijsku ceremonijalnu funkciju. Smatra se da je kineska drava funkcionirala poput velikog sela na temelju patrilinearnosti, tovanja kulta predaka i srodstvenog reciprociteta. Seoski ivot se vrtio oko odravajue poljoprivrede, odravanja rituala centriranih oko bogova prirode i dnevnih srodstvenih i drutvenih obaveza. Rituali i rtvovanja u selima su se zrcalila u slinim ritualnim ophoenjima carskog grada koji su sluila za dobrobit cijelog carstva jer su vladari bili "boanski odreeni" i drali su mo pomou "mandata sa nebesa" sve dok su odravali red u kraljevstvu. Sam kineski se nemoe definirati kao jedan jezik, unato proto-kineskom zajednikom pretku, ve se radi o 8 modernih kineskih jezika i vie od 200 ostalih koje spadaju u sino-tibetansku skupinu. Kineski znakovi su logografski, odnosno znak se moe referirati na cijelu rije, a jo se koriti termin "han" za govornike kineskog, bilo to standardni, mandarinski u sjeveru ili slubeni kineski, onaj pekinkog dijalekta. Kina je je podkontinentalno podruje veliine ak 3.6 milijuna kilometara kvadratnih koje u jugu Kine se protee do tropa, dok u sjeveru dosee subarktik. Istona kina je dosta neplodna i nenaseljena pa nema potrebe da se o njoj previe govori, ali zato je zapadna kina jo podjeljena na sjevernu umjerenu i junu subtropsku zonu koje su se podjelile po dvijema velikim kineskim rijekama, Hwang Ho ili uta rijeka te Ch'ang Chiang ili Duga rijeka. Velika kineska agrarna civilizacija se razvila upravo na plodnom tlu oko ove dvije rijeke, oko Hwang Ho-a je raslo veinom ito dok se oko toplijeg podruja Ch'ang Chiang obraivala ria. Sami seljaci koji su obraivali tu zemlju se daju usporediti sa seljacima u sustavu

feudalne Europom jer su bili koriteni za teaki rad i jer su im bili nametnuti porezi i rente od strane lokalne elitne vie klase. Shang dinastija, koja je bila odgovorna za institucionalizaciju kulta predaka, usmjerila je budunost kineske civilizacije prema teokraciji, odnosno dravi koja lei na religioznom autoritetu i boanstvenom vodstvu, koji je u ovom sluaju drao vladar. Kult predaka, koji je sadrao raskone ljudske, ali i neljudske rtve je pri tom bio od pomoi u odravanju drutvene hijerarhije i srodstvene strukture. Teokracija je imala kontrolu nad radnom snagom to je rezultiralo moi i bogatstvom samog kineskog sistema to se najbolje vidi na primjeru Kineskog zida, dugog 2250 kilometara koji stoji i danas du sjeverne granice Kine, a koji je sagraen tokom Ch'in dinastije. Kineski gradovi su bili omeeni zidovima poput Mezopotamijskih, te su imali hramove i palae. Specifino kod njih je bilo to su oni su bili graeni tako da bi simbolizirali carevu poziciju kao centra svemira. Grad je bio veliki kvadrat, usklaen sa etiri kardinalna smjera i zvjezdom Sjevernjaom. Careva vanost je bila oigledna. Gradovi, poput veine glavnih gradova nisu bili samodostatni u ekonomskom smislu ve su ovisili o njihovom bliem zaleu i postojali su kao reprodukcija politike i ideoloke strukture. Mogu se razlikovati i etiri razdoblja razvoja kineske vlasti(tokom kojih su najvee promjene bile u nainu na koji se dospjevalo na visoke pozicije u organima vlasti) patrimonijalna(1766-221 pr.kr.), meritokratska(221 pr.kr.-220), aristokratska(220-906) i na kraju razdoblje stalea(9601911) koje su varirale ovisno o graanskim ratovim i osvajanjima, kolebanjima u snazi centralne vlade nasuprot regionalnih kraljevstva i promjenama u vanosti lokalnih obitelji. Rana kineska drava je nastala iz sedam regionalnih kultura ratrkanih po sjevernom i jugozapadnom djelu Kine. Radi se o udomaenim skupinama koji su se bavili osnovnom poljoprivredom i stoarstvom te kojima se kompleksnost kulturalne strukture poveavao od razdoblja 4000 godina pr.kr. to je oko 1500 godine pr.kr. onda rezultiralo najranijom kineskom dravom koja je politizacijom pretvorila gradove u administrativne i ritualne centre, jednostavna pisma su razvijena, takoer i prva obrtstva. To je bio poetak perioda prvotne kineske civilizacije koja je usporedna sa tri dinastije, polumitskom dinastijom Hsia, Shang i Chou.

Shang(1766-1045 pr.kr) je najranija dobro opisana dinastija Kine, zbog opsenih istraivanja iskopina oko An-yanga, sredinjice Shanga sjeverno od Hwang-ho rijeke. Najdojmljiviji dio tog urbanog grada je svakako bila carska grobnica, u kojoj je bilo pokopano 11 Shang

kraljeva i koja se gradila oko 7000 dana. Iako su veina grobnica bile orobljene, jedna netaknuta je svjedoila raskou i moi kraljevskih obitelji iji lanovi su se pokapali sa draguljima, vrijednim metalima, ljudskim rtvama(jedna grobnica svjedoi o 111 ljudskih lubanja), psima te ak itavim koijama sa konjima. Sam nain dolazaka Shang dinastije na vlast je upitan no svakako se zna kako je kineska civilizacija nastala neovisno od vanjskih utjecaja. Jedna mogua verzija je da je drava iznikla nakon to je politika elita zadobila kontrolu religijskog sistema koji im je naravno dao veu mo. Znanstvenik K.C.Chang religijsku osnovu kineske civilizacije naziva visokim amanizmom jer je direktna razrada amanske komunikacije sa duhovima koja je esta u udomaenim kulturama. Radi se o kozmologiji koja je inkorporirala koncept slojevitog svemira povezanog svjetskim stablom, ivotinjama posrednicima i preobraajima. No dodatna stavka jest bila da se u Kini komuniciralo ekskluzivno sa odreenim pretkom ili boanstvom koji su bili izvori mudrosti i podravali socijalnu hijerarhiju. Ta komunikacija se odvijalu putem tzv. Skapulizacije (proces s kojim se okrivala budunost pomou napuklina nastalih usljed topline na plosnatim kostima kao to je lopatica) koja je izvoena od strane ritualnih specijalista koji su se samo time bavili. Ova teorija je u suprotnosti sa marksistikom teorijom koja je drala da su primarni za razvitak drave bili ekonomski motivi. Drutvena organizacija Shang dinastije je bila centrirana oko kralja, patrilinearnog potomka kraljevske loze unutar vladajueg

klana. Kraljevska loza je bila podjeljena unutar deset ritualnih jedinica povezanih sa znacima zodijaka i sa deset dana u tjednu koje su onda strukturirali ritualni kalendar. Te jedinice su jo bile podjeljene na dvije grupe koje je kraljevstvo mjenjalo po odreenim pravilima nasljeivanja, i drugom grupom kao njihovim slubenicima. Kraljevski dvor se sastojao od mnogih ena, prineva i najmanje dvadeset kategorija slubenika, ministra, vraeva i sveenika. Shang dinsatija je bila toliko jaka da im je je broj samo stalnih vojnika bio oko 10 000 te su ak i ruralna sela bila tako organiziana da mogu opskrbiti u bilo kojem trenutku vojsku sa dodatnim trupama. Zakoni, iako nisu sauvani, su bili usklaeni sa drutvenom hijerarhijom Shanga te je sudski sistem, sudei po pisanim povijesnim izvorima bio dobro razvijen, a prijestupnici su bili otro kanjavani. Drava je funkcionirala tako jer se vjerovalo da je kralj ekskluzivni kanalist predaka i da on preko njih dolazi do "Ti", vrhovnog boga, odgovornog za dobrobit cijele populacije i plodnosti tla. Konfucijanizam je zapadni naziv za ono to kinezi nazivaju ju-chia ili obitelji/kolom uenjaka koja je bila filozofska tradicija i moralno uenja zasnovano na uenjima Konfucija. Ovo uenje nije bilo religija, ali je postalo dravnim kultom jer je zahtjevalo potovanje

roditelja(odnosno svih predaka) i ovjekovjeenje rituala i politike tradicije dinastije Chou, koja je bila u sri kineske civilizacije. Konfucionizam je uio kako je drutveni red zasnovan na vrlinama koje su dolazile od izvoenja rituala kulta predaka poevi od rituala kuanstava kod seljana pa sve do vladara i stanovnika kraljevskog dvora. Ovo uenje je institucionirano do 124 godine pr.kr. kad se osnovalo kraljevsko sveuilite centrirano oko 5 klasika: Knjiga promjena, Knjiga pjesama, Knjiga povijesti, Anali proljeca i jeseni, Knjiga obreda. Uenje je zaista konstruiralo veliku tradiciju kine zato to je pomou pismene elite bilo promovirano i izravno povezano sa slubenim ritualima i odravanjem birokracije. Pod konfucijanskim idealima, koji su ostali bitnima sve do danas, kinesko drutvo je podjeljeno u klasne sisteme sline kao u vremenu Shang dinastije, ali zbog velike populacije je rezultiralo velikim nejednakostima u drutvu. Ispod kraljevske loze i njihovih slubenika su se nalazile etiri razliite klase: uenjaci,(shih), trgovci(shang), umjetnici(kung) i seljaci farmeti(nung). Uenjaci-birokrati su spadali u priviligiranu elitu koja je kontrolirala lokalne afere i koja je uivala u mnogim privilegijama. Od ostalih su se razlikovali po odjei i stogom pridravanju konfucionizma. Unato velikim razlikama u privilegijama razliitih klasa, zbog uenja konfucionizma i konceptima formalnih rituala nie klase se nisu osjeale loe zbog svog socijalnog statusa. Uenje je sluilo kao svojevrsni moralni nacionalizam, koji je drao carstvo u jendom dijelu unato odsustvu oite vojne ili politike sile. Knjiga obreda, jedan od konfucijskih klasika je sakupljena tokom valdavine Han dinastije u 1 stoljeu pr.kr. U knjizi su bili opisani detalji oblaenja, prehrane, rituala , interakcije izmeu svih rankova, ureda i srodstvenih kategorija i slui kao izvrstan uvid iz unutra u kulturalne detalje velike tradicije, od dravnih rituala prvog mjeseca proljea do sitnica, poput koje vrste zvona se stavljaju na carske koije. Osim konfucionizma, dvije druge vee i vane filozofije i religije su bili Taoizam i Budizam koji nisu imalu slubenu potporu vlasti. Taoizam, je bio zabrinut sa taom ili putem, koji bi se mogao identificirati sa "putem nebesa" i svih kozmikih sila, ali isto tako i sa drutvenim i ritualnim obavezama i dunosti. No nasuprot konfucionistikom sekularizmu, taoizam je mistiko-religijski sistem sa mesijskim elementima koji je bio blizak nezadovoljnom obinom, prostom narodu te koji je ak i pokretao seljatvo na otpor uspostavljenom politikom poretku. Taoizam potjee od Lao-Tzua, vjerskog mudraca i Konfucijevog suvremenika koji je napisao taoistiki sveti tekst Tao te Ching. Kao formalna religija taoizam ima svetce i boanstva, razliite sekte i kole i predstavljen je u hramovima diljem kine. Budizam je do Kine doprio preko Indije do 65 godine tokom vladavine Han dinastije. Radi se o jednostavnom dodavanju pismenog hramsko-manastirkog sistema koji je

obogatio kineski pantenon te koji je na kraju oblikovao taoistiku i konfucijsku tradciju i bio upijen u narodnu religiju, dodajui pojmove pakla, grjeha, karme i sudstvenih vrijednosti. Kinesko tlo je toliko intenzivno kultivirano da na 2,6 kilometara kvadratnih se proizvodi dobara dostatnih za 1738 ljudi, 212 stoke i 399 svinja. Zanimljivo je da i nakon mnogih stoljea intenzivnog poljodjeljstva i stoarenja, kinesko tlo nije nikako gubilo na svojoj plodnosti, to je najvjerojanije zbog vie faktora; ugodne klime, pogodnog tla, dobrog odabira usjeva, terasastih vrtova te dobrog koritenja vode i gnojiva. Kineska agrokultura je bio vrtlarski sistem koji je pokretao ljudski rad na malenim farmama od ne vie od dva hektra unutar visoko uinkoviog seoskog sistema koji je davao osnovnu opstanak potreban veoma naseljenom ruralnom podruju po najminimalnijem troku energije. Tokom prvih tisuu godina nove ere, populacije kine je konstantno varirala izmeu 30 i 60 milijuna ljudi, da bi oko 1100 godine skoila na 100 milijuna, nakon ega je imala relativno stalan i brz rast. Jedino kolebanje se dogodilo oko 1400 godine, nakon ega je u radoblju Ming dinastije rast opet nastavio da bi doao do 500 milijuna do 1911.godine. Iako se populacija dramatino promjenila(danas ima vie od milijardu Kineza) kultura se u osnovi nije mnogo mijenjala, samo to se razvila jedan kontinuirani trend Maltezijanske imizeracije, odnosno osiromaenja zbog manjka resursa(ponajvie hrane) i velikog poveanja stanovnitva. No, Kineski sluaj je pokazao neke kulturalne faktore koje su znaajno utjecala na znaaj Maltezijanskog pritiska. Zahvaljujui migracijama velikih razmjera iz donjih poplavnih podruja rijeka Hwang-Ho i Ch'ang Chiang, daljnje intenzifikacije agrarstva tokom dinastije Ch'ing standardi ivota su uspjevali pohvatati veliki rast populacije. irili su se u dotad samo plemenska podruja i ruili ume, drastino mjenjajui kineski pejza. Poeli su se na manjim povrinama saditi i novi usjevi dovedeni iz Novog svijeta popu rajica, krumpira i kukuruza koji su bili komplemenarni ve postojeim usjevima. Fragmentacija zemljita je bila ubrzana zahvaljuju praksi da se svakom sinu da jednaki dio obiteljske zemlje, a upravo zbog patrilinearnosti i kulta predaka je bio jak razlog da se ima to vie sinova, konfucijski ideali su se tu isticali. Takoer klasne razlike su i u moderna vremena se nastavile, to pokazuju istraivanja iz 1945.godine gdje se vide tri stalea, zemljoposjednici koji su samo upravljali svojom zemljom, ali ne i radili u poljima, srednja klasa koja je morala iznajmiti dodatna zemljita kako bi pomirila osnovne ivotne potrebe i najnia klasa kojih je bilo najvie(slino kao i kroz cijelu povijest seljatva u Kini) i koji nisu imali nikakvo vlasnitvo nad zemljom te su zaraivali svojim radom. Vidimo tu eksplotaciju kao konstanti problem drutva u Kini.

Kinesko selo je blo najnia ruralna jedinica u hijerarhijskoj organizaciji koja je ila do imperijalnog centra. Radilo se o 400-500 jedinki koje su bile centirane na odravanju samodostatnosti tih sela. Sistem drutvenih, ekonomskih rituala i politikih veza je drao zajedno urbanu Meliku tradiciju i seosku Malu folklorno-urbanim kontinuumom gdje se vanost velike tradicije smanjuje kako se ide iz urbani centara prema malim selima. U samim seoskim ivotima razmjene preko trnica(koje su se nalazile u sredini trinog grada u podruju blizine nekoliko sela) su bile okosnice njihovog ivota. Na trnicama su seljani za hranu mogli dobiti ono to oni sami nisu proizvodili, poput ulja za lampe, sapuna, mirisa, igala, kovakih usluga i slino. Sela koja su se koristila tim gradovima trnicama su bila osnovna jedinica kineske Male tradicije, gdje je oko sedam tisua ljudi formiralo relativno malenu drutvenu mreu povezanu srodstvom i brakovima. Oni su kao grupa djelili iste nonje, rituale i dijalekte, u tim gradovim su se plaale rente i porezi, nalazili su se hramovi i ajane gdje su se lanovi sastajali itd. U svakodnevnom ivotu, obian puk je predstavljao amansku kulturnu tradiciju ukorjenjenu jo u neolitiku, proimajui istoobno Veliku i Malu tradiciju. Oni u upranjavali narodnu religiju koja je bila spoj elemenata Konfucionizma, Taoizma i budizma. Najistaknutiji kulturni elementi koji su djelili i elita i puk je bio osnovni obiteljski sistem, patrilinearno nasljeivanje na potomake, kult predaka i osnovne kozmoloke tradicije. Najnie boanstvo, tednjak ili kuhinja je bilo boanstvo koje je predstavljalo kuansku jedinicu obitelji . Ono se moglo direktno obraati bogu koji je simbolizirao vladara. Jedna od drugih osnovnih elemenata kineske popularne kulture je bio komplementarna suprotnost ying-yanga, gdje je Yin predstavljao enski rod, pasivan, taman i hladan, dok je Yang muki dio, svjetao i vru. Ova koncept je formaliziran jo u vladavini ranih dinastija i stoji u kombinaciji sa ostalim filozofskim znaajkama poput koncepta pet elemenata (voda, vatra, zrak, zemlja i metal), nadalje bojama, glazbom, smjerovima i dr. Pomou kojih su pripadnici svih stalea mogli lake usmjeravati svoje svakodnevno djelovanje da bi si osigurali prosperitet. U patrilinearnom drutvu Kine, ena i nije bila u najsretnijoj poziciji. Kao i u sluaju hinduistike tradicije, favoriziralo se sinove, oni su jedini nasljeivali imovinu i ostajali u obiteljima nakon braka, dok bi ena odlazila u muevljevu obitelj i tamo morala biti podlona svekrvi koja je bila sama podlona starjeini svoje obitelji. Brakovi su bili ugovoreni i unato monogamiji, este su bile konkubine, razvodi jako rijetki, a na preudaju poslije smrti

suprunika se gledalo negativno. Brak je bio toliko esencijalna za enu da ako bi umrle neudate, njihovi duhovi bi u zagrobnom ivotu bili udani posredovanje boga Nuer. Vezivanje stopala, koje bi smanjivalo i deformiralo stopalo ene, bi ih doslovno ostavljalo bogaljima. Ovo je najee bilo izvravano na enama pripadnika elite kako bi se pokazalo da njihova ena nemora niti teke domainske poslove, no nije bilo limitirano samo na viu klasu jer je osim estetske vrijednosti sprijeavalo enu da se uputi u istraivanja dalje od svog doma.