Sustavni pristup i sustavna analiza Sustavni pristup karakterizira promatranje predmeta i pojava kao cjeline sustava, a da se pri tome

ne izgube znaajke koje cjelina daje dijelu. Sustavni pristup karakterizira interdisciplinarnost i transdisciplinarnost. SUSTAVNA ANAL !A " ostvarivanje sustavnog pristupa obavlja se putem metoda nazvani# zajednikim imenom sustavna analiza. Stohastinost je karakteristika velikog ekonomskog sistema koja znai nemogu$nost predvi%anja svi# promjena u sistemu &'to je sistem slo(eniji i dinaminiji to je ve$i rizik da izmakne kontroli ili skrene sa (eljenog pravca kretanja). Interakcija kod sustavnog pristupa? tko ju ini ( ovjek,priroda i dru'tvo) *rirodni sustavi nisu i ne mogu biti izolirani od dru'tveni# okru(enja, a isto tako i dru'tveni sustavi se promatraju u svom prirodnom okru(enju. Strategija razvoja Strategija gospodarskog razvoja mora imati u vidu paralelni razvoj i po gospodarskim granama i po regijama, tj. razvoj se mora promatrati istovremeno i vertikalno i #orizontalno. Tu se krije i osnovni kon+likt ovi# dviju strategija, jer je drugaija razvojna strategija, ako je rukovo%ena maksimiziranjem do#otka po stanovniku, a drugaija ako je maksimiziranje do#otka po zaposlenom. ,snovna znaajka strategije dugoronog razvoja je njezin orjentacioni karakter, ona prvenstveno pokazuje put kojim se u datom vremenu sti(e do razvojni# ciljeva.

Vertikalni i horizontalni razvoj -ransko promatranje vidi u ovjeku kreatora " proizvo%aa. Teritorijalno promatranje vidi u ovjeku proizvo%aa, ali i potro'aa, tj. kao cjelokupnu linost. Teritorij zato osnovnu ciljnu +unkciju ima maksimiziranje do#otka po stanovniku, dok -rana nasuprot regiji ima za osnovnu ciljnu +unkciju maksimiziranje do#otka po zaposlenom. Strategija razvoja sadri: ciljeve razvoja, te puteve, sredstva i vrijeme za nji#ovu realizaciju.

to je sredinji element svake strategije? Sistem ciljeva oncepcijski ciljevi!vizija!turistikog ravoja "# .oncepcija turistikog razvoja /rvatske mora postati va(an podsustav koncepcije gospodarskog razvoja /rvatske. Sustav koncepcijski# i strate'ki# ciljeva turistikog razvoja mora biti podsustav koncepcijski# i strate'ki# ciljeva gospodarskog razvoja /rvatske. turizam kao strate'ki razvojni projekt, nastojanje da se +ormira otvoreno i konkurentno tr(i'te , naglasak na odr(ivom razvoju, eliminacija razvojni# prepreka. ljuni proizvodni resursi

stanovni'tvo i kadrovi, prirodni resursi, sredstva za rad, prostorno ure%enje, urbanizam, te (ivotna i radna sredina. vrijeme kao resurs to su investicije? sva ulaganja materijalni# i novani# sredstava u privrednim i neprivr. djelatnostima ili pretvaranje ti# sredstava u vrijednosne papire i druge pravne naslove za dobivanje do#otka. $konomika investicija konkretno prouavanje i analiziranje investicija bilo u poduze$u ili nacionalnoj privredi.

% emu ovise investicijske odluke? *,T0A1N2 !A *0, !V,3N2,4 .,2A *0, !V,3 N,V5 NV5ST 6 25. .A4ATN2A.U *,05! 4A .,2 ,3057U2U T0,8.,V5 NV5ST 0AN2A. ,95. VAN2 4A *,3U!5:A , STAN2U *0 V0535. &ilj investicije politike Likvidnost, sigurnost, rentabilnost %'iljeja investicija ; .,4*,N5NT5 US*25/A &uspje# je vezan uz ostvarenje pro+ita). ; .,4*,N5NT5 L .V 3N,ST &investicija mora doprinijeti jaanju likvidnosti poduze$a) ; .,4*,N5NT5 0 ! .A <rizik uspje#a <rizik likvidnosti (ikvidnost) sigurnost) renta'ilnost Likvidnost< omogu$uje da je poduze$e plate(no sposobno. Apsolutna likvidnost< je sposobnost da je imovina u primjeni kao plate(no sredstvo ili se u njega mo(e pretvoriti. 0elatina se dijeli na= Statika< likvidnost se mjeri u odre%enom trenutku> 3inamika< likvidnost ne odnosi se na jedan trenutak ve$ to znai da likvidnost mora biti dobra u svakom trenutku Sigurnost &rizik)< 3obit se ne$e ostvariti u oekivanim okvirima, 3obit uop$e ne$e biti ostvarena, 3ogoditi $e se gubitak. 0entabilnost< pokazatelj odnosa dobiti i ulo(enog kapitala. &rentabilnost ukupnog kapitala, rentabilnost vlastitog kapitalar rentabilnost prometa) *reen+ield nvesticija koja potie razvoj na pret#odnoneure%enom podruju> sa poslom se poinje potpuno iz poetka, npr. osnivanje potpuno novog poduze$a. ,ro-n+ield To je ulaganje u prostor postoje$e izgradnje, koja je ekonomskim ili drugim zakonitostima postala nerentabilna te je za sobom ostavila zapu'tenu in+rastrukturu < industrijsku, prometnu, vojnu, turistiku. ,vakvo ulaganje za sobom povlai urbanu obnovu.

vanitativni ciljevi 6iljevi investitora 6iljevi investicije< 3e+iniran je odnos izme%u kapitaliziranevrijednosti investicije &sada'nja vrijednost budu$i# dobitaka) i ukupni# tro'kova razvoja neop#odni# za tu investiciju 6iljevi projekta< .apacitet, ?ruto izgra%enost povr'ine, 6ijena najma, *lanirana kori'tenost ,stali ciljevi< 6ilj developera, 4a@. pro+it ostvaren razvojem to je kamata? .$ /%*0 .12 Stanovnitvo Stanovni'tvo je jedan od najznaajniji# +aktora proizvodnje, a ujedno i bitan +aktor gospodarskog razvoja. Stanovni'tvo ima bitan utjecaj na obim, strukturu i tempo gospodarskog razvoja. ,no uestvuje u ukupnom procesu dru'tvene reprodukcije, od proizvodnje do potro'nje. Stanovni'tvo je vrlo dinamina kategorija ije promjene u pojedinim strukturama bitno utjeu na ukupni dru'tveno " ekonomski razvoj. Struktura proizvodnje i potro'nje zavisna je od strukture stanovni'tva, 'to ukazuje na neposredno uspostavljanje odgovaraju$i# odnosa izme%u ukupnog stanovni'tva, zaposleni#, proizvodni# kapaciteta i koliine proizvoda. 0azvoj stanovni'tva i njegovi# struktura mora se pratiti u du(em vremenskom periodu, a u analizu se moraju ukljuiti svi relevantni +aktori slo(ene strukture stanovni'tva. *ored dru'tveno " ekonomske strukture stanovni'tva, analiza mora obu#vatiti i prirodni prira'taj, starosnu strukturu i migracije.

adrovi Struktura zaposleni# s obzirom na stupanj strunog obrazovanja biti $e glavni pokreta i zajedno s te#nikim progresom treba biti osnovni +aktor koji $e mijenjati +izionomiju sistema privre%ivanja na promatranom podruju. *laniranje kadrova < bitna pretpostavka gospodarskog i dru'tvenog razvojaA 3emeljni demogra+ski pokazatelji Ukupan broj stanovnika u trenutku popisa, Vitalni indeks, ,p$a stopa nataliteta, ,p$a stopa +ertiliteta, ,p$a stopa mortaliteta, .oe+icijent starosti 4ro'lem nezaposlenosti .od novi# investicija broj zaposleni# ne raste dovoljno brzo, a ako je rije o rekonstrukciji i modernizaciji postoje$i# tvornica javljaju se prekobrojni radnici koji pove$avaju armiju nezaposleni#. Naime, u tom se sluaju uvode produktivniji strojevi koji za#tijevaju manji broj radnika od postoje$eg. *oduze$e i poduzetnik $e smatrati da je briga o potpunoj zaposlenosti i nezaposlenosti stvar dr(ave i socijalni# institucija. to se oekuje od o'razovanja? da bude sredstvo mobilizacije pojedinaca na idejama modernizacije. #egenerativni i neregerativni resursi .$ /%*0 .12 3ri tipa o'razovanja Bormalno, ne+ormalno, samoobrazovanje ili in+omalno

/atrica odnosa ,ito je vidljiva velika zavisnost iz prikazane matriceodnosa svi# prirodni# resursa na razvoj osnovni#gospodarski# djelatnosti kao pravca razvoja jednog promatranog sustava gospodarstva. Uzrono " posljedina veza izme%u razvoja djelatnosti i razvoja prirodni# resursa je vrlo jaka i oigledna. 3jelatnosti su se razvile za#valjuju$i prvorazrednim prirodnim resursima. -ospodarske djelatnosti ukoliko ne (ele da na du(u stazu uni'te osnovne izvore svoje egzistencije &sa nesagledivim 'irim posljedicama) moraju za'titi prirodne resurse.

$konomski model .ako ekonomska analiza i ekonomski model ne mo(e napraviti savr'enu sliku ekonomske stvarnosti nego samo njezinu skicu, tu skicu pojednostavljene stvarnosti ekonomskog sustava nazivamo ekonomskim modelom. Varija'le modela *ojave ili elementi pojave koji se prouavaju modelom nazivaju se varijablama modela.

0ra'nistiki planovi vizija cjeline budu$nosti. Saturacija nedopustivo zasi$enje prostora &okoli'a) nekom ljudskom aktivno'$u, primjerice turizmom

(itorizacija *roces preseljavanja stanovni'tva na obale zbog prometni#, turistiki# i industrijski# +unkcija na obalama.

4rihvatni potencijal *ri#vatni potencijal turistike destinacijepredstavlja njenu sposobnost da pri#vati turiste i razvoj turizma, a da se pri tome u ve$oj mjeri ne naru'ava ukupno okru(enje <prirodno, izgra%eno i socio<kulturno. ,no podrazumijeva prisutnost turista, 'to u svakom sluaju ima utjecaj na okru(enje, ali koje je pri#vatljivo za lokalno stanovni'tvo i turiste, te koje je odr(ivo i u budu$nosti.

3ipovi prihvatnog potencijala +iziki psi#olo'ki biolo'ki sociolo'ki ekonomski.

Scenariji A) S65NA0 2 *,T*UN, SL,?,3N,- 0A!V,2A

*rekoraenje svi# limita pri#vatnog potencijala Veliki priliv radne snage. -ubljenje kulturnog identiteta. ,vaj scenarij je za lokalno stanovni'tvo teorijski i praktino nepri#vatljiv

?) S65NA0 2 NT5N! VN,- TU0 ST 9.,- 0A!V,2A 4anjak od CD,D E pla(nog prostora. *roblemi sa prometnom in+rastrukturom , vodoopskrbom, odvodnjom i elektroopskrbom. *roblem radne snage kod lokalnog stanovni'tva -ubitak lokalnog kulturnog identiteta 3aljnji pad u kvaliteti usluga i cijena ,vaj scenarij je tako%er nepri#vatljiv

6) S65NA0 2 ALT50NAT VN,- 0A!V,2A

.vantitativni okvir se ne$e razmatrati s obzirom da ovakav scenarij nije mogu$ jer su ve$ izgra%eni turistiki kapaciteti od F.GHI le(aja , a vikendica ima J.JKI , sa pribli(no H.GII vikenda'a . Ne bi bio mogu$ ni iz razloga velike turisti+ikacije cijelog otoka. 0azvoj bez turizma. ,vakav scenarij, ne garantira lokalnom stanovni'tvu neop#odan progres , pa ni od lokalne zajednice ne bi bio podr(an. 3) S65NA0 2 ,301 V,- 0A!V,2A Izraun prihvatnog potencijala 66 L B&M,T,N,UT,34,A?) Izraun turistikog prihvatnog potencijala T66 L B &56,L, */NS, 56,N) &T6,0A,*,L)

0pravljanje turistikim prostorom To je proces sainjen iz +aze planiranja, organiziranja, vo%enja i kontrole u kojem javni menad(ment za ostvarivanje postavljeni# ciljeva koristi sve resurse odre%ene organizacije, a to su ljudi , +inancijska sredstva, oprema i in+ormacije. 0loga menadmenta tur destinacije 3ono'enje neop#odne regulative i planski# dokumenata, promocija i plasiranja turistike ponude, +inancijska i te#nika pomo$ u izgradnji turistike in+ra i suprastrukture, obrazovanje i obuka kadrova, istra(ivaki rad i sl. /ogu5i modeli upravljanja tur destinacijom 3,4 N 0A S5.T,0 TU0 ST 9. / AS,6 2A6 2A, 3,4 N 0A S5.T,0 2AVN,< *0 VATN,- *A0TN50STVA, ,0-AN ! 0A S5 *,S5?NA *0,B TNA ,0-AN !A6 2A, 3,4 N 0A 45NA3145NT *0 VATN,- S5.T,0A, 3,4 N 0A 2AVN S5.T,0 /odeli +inanciranja *roraun, .reditni izvori sredstava, zdavanje vrijednosni# papira, Leasing, *otpore i donacije, 5U +ondovi<programi pomo$i 5U, .reditne institucije, Bondovi, ,stali izvori +inanciranja