Student: Mentor: Sikira Hajrudina Prof. dr Boidar Banovi Br.indexa:44-07/VOP-S
Banja Luka, februar 2009.godine 2
S A D R A J
SADRAJ................................................................................................................................ 2 I UVOD................................................................................................................................ 6 II - CILJ RADA..................................................................................................................... 7 III - KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE.................................................................. 8 IV - FURTUM KRAA.................................................................................................... 11 1. Furtum u Zakoniku XII ploa............................................................................................. 12 2. Postdecemvirski razvoj pojma furtum: uloga pretklasinih pravnika i pretora.................. 13 3. Pojam furtum u klasinom pravu....................................................................................... 14 V - KRAA U KRIVINOM ZAKONODAVSTVU BIH.............................................. 15 1. Objekt (predmet) krae...................................................................................................... 16 1.1. Tua pokretna stvar..................................................................................................... 16 1.2. Tua pokretna stvar..................................................................................................... 19 2. Radnja izvrenja krivinog djela krae............................................................................. 21 2.1. Karakteristine grupacije kraa...................................................................................... 24 2.1.1. Krae iz stanova.......................................................................................................... 24 2.1.2. Krae po trgovinskim radnjama (tzv. duanske krae)............................................... 25 2.1.3. Kradljivci nakita.......................................................................................................... 26 2.1.4. Krae po preduzeima i ustanovama.......................................................................... 26 2.1.5. Krae po domovima i internatima.............................................................................. 27 2.1.6. Hotelske krae............................................................................................................ 27 2.1.7. Krae u sredstvima javnog saobraaja ....................................................................... 28 2.1.8. Krae pri spolnom optenju........................................................................................ 29 2.1.9. Depne krae.............................................................................................................. 29 3. Namjera pribavljanja protupravne imovinske koristi....................................................... 32 4. Vinost uinioca krivinog djela krae ............................................................................. 33 5. Laki oblik krae (stav 2.) ............................................................................................... 33 6. Mogunost osloboenja od kazne uinioca krivinog djela krae (stav 3.)..................... 34 7. Sticaj krivinog djela krae i produeno djelo krae....................................................... 35 7.1. Sticaj krivinog djela krae.......................................................................................... 35 7.2. Produeno krivino djelo krae................................................................................... 36 VI - TEKA KRAA......................................................................................................... 37 1. Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora..................... 39 1.1. Naini saznanja i otkrivanje uinioca provalnih kraa............................................ 43 2. Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain ........................................... 45 3. Kraa izvrena iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom................................................................ 46 4. Kraa izvrena iskoriavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja nekog lica............................................................................................................... 47 5. Kraa stvari, ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijenosti.................................. 47 6. Ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede................................................... 48 7. Ako je ukradeno kulturno dobro, ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog, historijskog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost......................................................... 48 3 8. Kraa uinjena u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oruje ili opasno orue radi poinjenja djela............................................................................... 49 VII - RAZBOJNIKA KRAA...................................................................................... 50 1. Osnovni oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 1.)............................................ 51 1.1. Na djelu zateen ..................................................................................................... 51 1.2.Upotreba sile protiv neke osobe ili prijetnja da e se izravno napasti na njezin ivot ili tijelo ............................................................................................................... 51 2. Tei, kvalifikovani oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 2.)........................... 53 2.1. Nanoenje teeke tjelesne povrede nekoj osobi........................................................... 53 2.2. Razbojnika kraa izvrena u sastavu grupe ljudi ...................................................... 54 2.3. Upotreba kakvog oruja ili opasnog orua.. 54 3. Najtei oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 3.).............................................. 54 VIII - ODNOS KRIVINOG DJELA KRAE SA SRODNIM KRIVINIM DJELIMA........................................................................................ 55 1. UMSKA KRAA......................................................................................................... 55 1.1. Osnovni oblik krivinog djela umske krae(stav 1.).................................................. 56 2. Kvalifikovani oblik krivinog djela umske krae (stav 2.)............................................ 57 IX UTAJA....................................................................................................................... 58 X IZNUDA...................................................................................................................... 60 1. Osnovni oblik krivinog djela iznude (stav 1.)................................................................ 60 2. Tei oblici krivinog djela iznude (stav 2.).................................................................... 61 XI UCJENA..................................................................................................................... 61 1. Osnovni oblik krivinog djela ucjene (stav 1.)................................................................ 62 2. Tei oblici krivinog djela ucjene (stav 2.)..................................................................... 63 XII - ODUZIMANJE TUE POKRETNINE................................................................. 63 1. Osnovni oblik krivinog djela oduzimanje tue pokretnine (stav 1.).............................. 64 2. Oduzimanje motornog vozila (kao tue pokretnine), stav 2............................................ 65 XIII - KANJAVANJE UINILACA KRIVINOG DJELA KRAE I SRODNIH KRIVINIH DJELA........................................................................ 65 1. Kazna zatvora.................................................................................................................. 66 2. Novana kazna................................................................................................................ 66 3. Zamjena novane kazne.................................................................................................. 67 4. Opa pravila za odmjeravanje kazne............................................................................... 68 5. Ublaavanje kazne........................................................................................................... 68 6. Granice ublaavanja kazne.............................................................................................. 68 7. Osloboenje od kazne..................................................................................................... 69 8. Analiza teine propisanih sankcija u zakonodavstvu BiH za krivina djela krae......... 70 XIV - IZVODI IZ SUDSKE PRAKSE KOJI SE ODNOSE NA KRIVINA DJELA KRAE................................................................................ 71 1. KRAA.......................................................................................................................... 71 1.1. Stavovi sudova pogledu utvrivanja predmeta krae, kao pokretne stvari.............. 71 1.2. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je u konkretnim sluajevima predmet krae TUA pokretna stvar....................................................................... 72 1.3. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kad se moe smatrati da je tua stvar oduzeta..................................................................................................... 73 1.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kada je zasnivano priteanje nad tuom stvari.......................................................................................... 73 1.5. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice o tome kad je krivino djelo svreno, a kad postoji pokuaj ............................................................................ 75 1.6. Stavovi sudova u vezi sa nainima na koje oduzimanje moe biti izvreno................ 75 4 1.7. Stavovi sudova u vezi s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi ........ 76 1.8. Stavovi sudova u pogledu tumaenja vinosta uinioca krivinog djela krae............. 76 1.9. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kad je ukradena stvar male vrijednosti...................................................................................................... 77 1.10. Stavovi sudova u pogledu uslova primjene osloboenja od kazne............................... 77 1.11. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kada postoji sticaj krivinog djela krae i nekog drugog djela................................................................... 77 1.12. Stavovi sudova u pogledu o postojanju ili ne postojanju produenog krivinog djela krae..................................................................................................... 78 2. TEKA KRAA............................................................................................................... 78 2.1. Stavovi sudova u vezi sa pitanjem ta se smatra zatvorenim prostorom........................ 78 2.2. Stavovi sudova u vezi s obijanjem i provaljivanjem ili drugim savladavanjem Veih prepreka................................................................................................................ 80 2.3. Stavovi sudova u pogledu pitanja sauesnitva odnosno saizvrilatva u izvrenju ovog krivinog djela..................................................................................... 81 2.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je kraa izvrena na naroito opasan i naroito drzak nain........................................................................... 81 2.5. Stavovi sudova u vezi s posjedovanjem oruja ili opasnog orua radi poinjenja djela........................................................................................................... .. 82 2.6. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je kraa izvrena od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa...................................................... 83 2.7. Stavovi sudova u vezi s kraom izvrenom iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom, odnosno iskoriavanjem bespomonosti ili nekog drugog tekog stanja nekog lica............................................................................................................ 84 2.8. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede.......................................................................... 84 3. RAZBOJNIKA KRAA............................................................................................... 85 3.1. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je pri uinjenu krivinog djela krae uinilac na djelu zateen........................................................ 85 3.2. Stavovi sudova u vezi s upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnje da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo................................................................ 85 3.3. Stavovi sudova u vezi sa utvrenjem ta se smatra grupom ljudi................................. 86 3.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li se radi o pokuaju ili svrenom krivinom djelu razbojnike krae........................................................... 86 XV - KRAE U KRIVINOM ZAKONODAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SRBIJE................................................................... 87 1. Krae u krivinom zakonodavstvu Republike Hrvatske.................................................. 87 1.1. Kraa.............................................................................................................................. 87 1.2. Teka kraa.................................................................................................................... 88 1.3. Razbojnika kraa......................................................................................................... 88 1.4. Utaja............................................................................................................................... 89 1.5. Oduzimanje tue pokretne stvari.................................................................................... 89 1.6. Iznuda............................................................................................................................. 90 1.7. Ucjena............................................................................................................................ 90 1.8. Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv imovine.................................... 91 2. Krae u krivinom zakonodavstvu Republike Srbije........................................................ 91 2.1. Kraa.............................................................................................................................. 91 2.2. Teka kraa..................................................................................................................... 91 5 2.3. Razbojnika kraa.......................................................................................................... 92 2.4. Utaja................................................................................................................................ 93 2.5. Iznuda............................................................................................................................. 94 2.6. Ucjena............................................................................................................................ 95 2.7. Oduzimanje tue stvari.................................................................................................. 95 2.8. umska kraa................................................................................................................. 96 2.9. Gonjenje u sluaju kada je uinilac u bliskom odnosu sa oteenim............................. 96 XVI - STANJE KRIMINALITETA U BIH.. 96 XVII ZAKLJUAK......................................................................................................... 99 XVII LITERTURA.......................................................................................................... 100
6
I UVOD
Bosna i Hercegovina Aneksom IV Dejtonskog mirovnog sporazuma 1 se obvezala da e prava i slobode, odreene u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima, direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini.Time e, naime , Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: BiH) i njeni entiteti Federacija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBiH) i Republika Srpska (u daljem tekstu: RS) osigurati najvei nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i fundamentalnih sloboda.
Prihvatajui obaveze, BiH je pristupila reformi pravnog sistema.
Jedno od temeljnih pitanja reforme pravnog sistema u BiH odnosi se na promjene u sistemu krivinog pravosua i krivinom zakonodavstvu. Doneseni zakoni temelje se kako na tradicionalnim tako i na novim rjeenjima u krivino procesnim institutima, na meunarodnom pravu o pravima ovjeka, kao i stavovima sudske pakse.Ti zakoni nastoje odgovoriti na specifinosti drutvenog i politikog ureenja BiH, zahtjeve pravne tradicije, na kretanje kriminaliteta i program njegovog suzbijanja.Takoer, nastoje prihvatiti niz temeljnih principa karakteristinih za savremno i razvijeno krivino pravosue i krivino-procesno zakonodavstvo.
BiH je, prihvatajui obaveze radi zatite i osiguranja nivoa meunarodno priznatih ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, na nivou drave, FBiH, RS i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BDBiH), donijela Krivine zakone.
Novi Krivini zakon na nivou BiH stupio je na snagu 1.marta 2003.godine 2 (u daljem tekstu: KZBiH)
Kasnije te godine poeli su se primjenjivati i potpuno revidirani Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: KZFBiH) 3 , Krivini zakon Brko Distrikta Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: KZBD) 4 i Krivini zakon Republike Srpske (u daljem tekstu: KZRS) 5 . Novo krivino zakonodvstvo je rezultiralo uvoenje sutinskih promjena u pravni sistem BiH.Usvajanje Krivinog zakona i Zakona o krivinom postupku na dravnom nivou predstavljalo je poetak procesa usmjerenog na kreiranje i razvoj koherentinijeg i ujednaenijeg sistema krivinog prava u cijeloj Bosni i Hercegovini.
1 Deyton,Ohio,USA,1.- 21. Novembra 1995.godine, Dejtonski mirovni sporazum, 1996., Sarajevo:JP NIO Slubeni list RBiH-Sarajevo 2 Krivini zakon Bosne i Hercegovine ( Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine broj: 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07), nametnut je odlukom Visokog predstavnika i objavljen u Slubenom glasniku BiH br. 3/03. Ispravka nametnutog zakona objavljena je u Slubenom glasniku BiH br. 32/03. Tekst zakona usvojen od strane Parlamentarrne skuptine BiH objavljen je u Slubenom glasniku BiH br. 37/03. 3 Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 36/03,37/03,21/04 i 69/04). Prije ovoga na snazi je bio Krivini zakon Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj:43/98), a do tada se primjenjivao Krivini zakon Socijalistike Republike BiH (uz odreene modifikacije tokom rata 1992.-1995.) 4 Krivini zakon Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 10/03,45/04) 5 Krivini zakon Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:49/03, 108/04,37/06 ,70/06) 7
Jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na imovinu je zatieno prije svega Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 6 kao i Ustavom Bosne i Hercegovine 7 .
Krivina djela protiv imovine (imovinski kriminalitet) veoma su rasprostranjena i u ukupnoj masi kriminaliteta zastupljena su u znatnom postotku - prema nekim procjenama kod nas i u svijetu - ak i preko 50%. Gledajui statistiki, prema ukupnom broju prijavljenog i otkrivenog kriminaliteta, imovinski delikti ine ponekad 70% od ukupne mase kriminaliteta, jer su mnogi pojavni oblici ostalih grupacija krivinih djela prikriveni, neuoljivi, tako da nisu ni otkriveni ni registrirani, za razliku od imovinskih delikata, koji su po pravilu lako uoljivi i odmah poznati, samo to su izvrioci takvih djela nepoznati.
Inkriminacijama iz poglavlja XXV Krivinog zakona Federacije BiH 8 (u daljem tekstu: KZFBiH) titi se imovina koja se sastoji od stvari (predmeta) i imovinskih prava i interesa vezanih za stvari. Imovina podrazumijeva vlasnitvo, tj. oblik prisvajanja stvari i vrijednosti u kojima i preko kojih se one izraavaju. Imovina moe biti pokretna i nepokretna. Stvari koje ine imovinu mogu se, po pravilu, izraziti u novcu. Imovina ini ekonomski osnov svakog drutva. Ona slui za zadovoljenje optih, zajednikih i pojedinanih potreba. Zbog posebnog znaaja imovine za ovjeka i drutvenu zajednicu u cjelini reguliu se oblici vlasnitva, nain sticanja vlasnitva nad stvarima i drugih imovinskih prava, kao i nain raspolaganja s njima. Otuda neophodnost krivinopravne zatite imovine i imovinskih prava i interesa.
Imovina kao zatitni objekt kod veeg broja krivinih djela iz navedenog poglavlja KZ FBiH pojavljuje se u vidu pokretne stvari.
Osnovni motiv izvrenja veeg broja krivinih djela protiv imovine je pribavljanje imovinske koristi za sebe ili nekog drugog. To znai da se kao pokreta uinioca na preduzimanje radnje izvrenja javlja namjera protivpravnog prisvajanja stvari i vrijednosti kao elemenat bia krivinog djela (koja odreuje oblik krivnje u vidu direktnog umiljaja). Namjera protivpravnog prisvajanja moe biti praena koristoljubljem koje odraava pohlepu, poudu, tenju za prekomjernim, nepotrebnim bogaenjem ili uveanjem imovine
U okviru ove grupe se nalaze i takva krivina djela koja karakterie namjera izvrioca da drugome nanese kakvu tetu: prevara, oteenje tuih prava.
II - CILJ RADA
U radu je obraeno krivino djelo krae u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, koje spada u grupu krivinih djela pritiv imovine.
6 l.1. Protokola uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,(Prvi protokol) ) (Slubeni glasnik BiH,br.6/99) i Komentar Evropske konvencije o ljudskim pravima prema praksi u Bosni i Hercegovini i Strasbourgu, 2003., Sarajevo:Grafiar promet, str.329 7 lan II/3. Take k. Dejtonskog mirovnog sporazuma, Dejtonski mirovni sporazum, 1996., Sarajevo:JP NIO Slubeni list RBiH-Sarajevo 8 Krivina djela protiv imovine (Imovinski kriminalitet ), Poglavlje XXV Krivinog zakona FBiH, lan. 286 -302
8 Naime, jedan od naina povrede osovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, prava na imovinu, moe biti uinjeno radnjom koja sadri elemente krivinog djela, pa e se u tom smislu obraditi pojam krivinog djela, elementi krivinog djela, dok e se poseban akcent dati na krivino djelo krae odnosno bie ovog krivinog djela kao jednog od vidova povrede temeljnih ljudskih prava i sloboda.
U tom smislu, cilj ovog rada je sljedei:
1. Specifinosti, pojam i bie krivinog djela krae, teke krae, razbojnike krae, u krivinom zakonodavstvu BiH, kroz prizmu Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, krivinog zakona Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i Krivinog zakona Republike Srpske 2. Odnos krivinog djela krae sa srodnim krivinim djelima (utaja, oduzimanje tue pokretnine, iznuda, ucjena, umska kraa), u krivinom zakonodavstvu BiH 3. Objasniti naine kanjavanja uinilaca krivinog djela krae, uz analizu teine propisanih sankcija za krivina djela krae u bivem Krivinom zakonu Socijalistie Republike Bosne i Hecegovine i pozitivnim propisima krivinog zakonodavstva 3. Kroz sudsku praksu izraziti stavove sudova u pogledu specifinosti i obiljeja pojedinih krivinih djela krae; 4. Komparativnom metodom utvrditi specifinosti, te slinosti i razlike krivinih djela krae u krivinim zakonodavstvima Republike Hrvatske i Republike Srbije, u odnosu na krivino zakonodavstvo u BiH 5. Stanje kriminaliteta u BiH sa posebnim osvrtom na krivina djela protiv imovine; 6. Zakljuak Gore postavljeni ciljevi rada su u potpunosti ostvareni. Kao osnovni izvori bit e koriteni pozitivni propisi krivinog zakonodavstva: Krivini zakon Bosne i Hercegovine, Krivini zakon Federacije BiH, Krivini zakon Republike Srpske, Krivini zakon Brko Distrikta, Kazneni zakon Republike Hrvatske, Krivini zakon Republike Srbije, Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Rim, 4. novembra 1950. godine, sa dodatnim protokolima, Krivini zakon SR Bosne i Hercegovine, Zakon o vlasniko pravnim odnosima, Zakon o umama. Koriteni su komentari krivinih i krivinoprocesnih zakona, uz postojeu literaturu iz ove oblasti,od ega jedan njen dio predstavlja udbeniku literaturu na visokokolskim ustanovama,dok drugi dio ove literature predstavlja specijalistiku literaturu i izvore krivinog prava. III - KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE
Zatita imovine, koja obuhvata ne samo zatitu stvari (predmeta) nego i zatitu imovinskih prava i inetersa, u najveoj mjeri se ostvaruje mjerama graanskog i privrednog prava, a primjenom krivinih sankcija samo kad je do povrede ili ugroavanja imovine dolo 9 upotrebom sile, prijetnje, obmane, iznude, ucjene ili slinih drutveno-opasnih radnji. Zbog toga se u pravnoj literaturi esto istie da krivinopravna zatita imovine ima supsidijarni karakter. Isto tako esto se naglaava da je ova zatita ograniena, zato to se uglavnom odnosi na povrede imovinskih prava na pokretnim stvarima, a samo izuzetno na nepokretnim, i zato to su ovom zatitom obuhvaene povrede ili ugroavanja imovine uinjene sa umiljajem, a najizuzetnije one koje su uinjene iz nehata. Meutim, bez obzira na ogranieni obim krivinopravne zatite imovine znaaj ove zatite je nesporan.U okviru pravne zatite imovine, krivinopravna zatita bez sumnje ini samo jedan njen dio, ali specifian i veoma znaajan, jer se bez krivinopravne zatite ne moe zamisliti efikasna zatita imovine.O tome posebno svjedoi izvanredno veliki broj krivinih djela u svim zemljama,u prolosti i sadanjosti.
U savremenom krivinom zakonodavstvu pojam krivinih djela protiv imovine nije jednako ureen. Znaajne razlike postoje izmeu zakonodavstava pojedinih zemalja kako u pogledu sadrine tako i obima ove grupe krivinih djela.Razlike postoje u odreivanju obiljeja krivinih djela koja nose iste nazive, njihovih oblika i kvalifikatorne okolnosti. Konano, za ovu grupu krivinih djela ne koristi se isti naziv. Najee se ova djela nazivaju imovinskim krivinim djelima, ali poznati si u nazivi: krivina djela protiv svojine, protiv dobara. Ipak, i pored svih razlika,u savremenom krivinom zakonodavstvu postoje ista ili slina rjeenja za mnoga imovinska krivina djela, naroito ona koja se u praksi esto pojavljuju.
U teoriji krivinog prava poznato je nekoliko kriterijuma za grupisanje imovinskih krivinih djela, a samim tim i nekoliko dioba ove grupe krivinih djela. Jedna dioba se zasniva na razlikovanju da li su u pitanju djela sa namjerom pribavljanja protivpravne imovinske koristi ili se radi o krivinim djelima bez ove namjere. Druga dioba se vri prema objektu-predmetu radnje, odnosno, da li je objekt radnje pokretna stvar, nepokretna stvar, imovinsko pravo ili imovinski interes. 9
Osnovne karakteristike imovinskih delikata jesu masovnost, neprikrivenost (izraena time to ih oteeni redovito prijavljuju) i anonimnost njihovih izvrilaca (izraena time to je izvrilac u asu izvrenja u pravilu nepoznat).
Krivina djela protiv imovine spadaju u red klasinih krivinih djela koja su poznavala i najstarija krivina zakonodavstva. Krivinopravna zatita privatnog vlasnitva data je ve u vrijeme nastanka drave i prava.U irem smislu u imovinska krivina djela spadaju sva ona djela koja su upravljena protiv imovine odnosno na pribavljanje protivpravne imovinske koristi, bez obzira da li se nalaze u ovoj ili nekoj drugoj grupi krivinih djela. U donosu na krivina djela koja su vrena u prolosti, dananja krivina djela uglavnom se razlikuju po nainu, odnosno tehnici izvrenja.I danas postoje krae, razbojnike krae, prevare i druga klasina krivina djela protiv imovine, ali se nain vrenja navedenih djela mijenja i prilagoava novim imovinskim odnosima, kao i savremenim tehnikim mogunostima i sredstvima koja se koriste pri razliitim finansijskim operacijama i transakcijama. Danas se krae, prevare i druga krivina djela esto vre unoenjem, brisanjem ili izmjenom komjuterskih podataka ili programa ili drugim nainima uticaja na rezultat postupka elektronske obrade podataka, ime se mogu pribavljati izuzetno velike imovinske koristi.
9 Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine, 1986., Beograd:,,Savremena administracija,str.503
10
Objekt zatite kod krivinih djela je imovina.To su ona krivina djela u kojima je imovina primarni odnosno jedini objekt zatite.
Osnovna karakteristika veine krivinih djela protiv imovine je pribavljanje protivpravne imovinske koristi.To su sva ona krivina djela kod kojih je konstitutivno obiljeje namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi (animus lucri faciendi).U ta djela spadaju npr.:kraa, teka kraa, razbojnika kraa, ucjena. Kod izvjesnog broja krivinih djela postoji samo namjera prisvajanja, a ne namjera pribavljanja imovinske koristi. Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi ne mora se uvijek podudarati sa koristoljubljem.Ono je motiv zbog kojeg se pribavlja imovinska korist ali ne mora pratiti svako pribavljanje protivpravne imovinske koristi. Prema tome, koristoljublje uvijek predstavlja postojanje namjere za imovinske koristi, ali ne i obrnuto. Postojanje koristoljublja kao subjektivnog elementa na strani izvrioca djela omoguava sudu da izvriocu ovog djela: 1) izrekne kumulativno novanu kaznu uz kaznu zatvora i 2) da pri izricanju novane kazne ovu odmjeri u granicama do opteg maksimuma 1.000.000 KM (konvertibilnih maraka) pa ak i do dvostrukog iznosa ako visina krivinim djelom pribavljene imoviske koristi prelazi iznos opteg maksimuma novane kazne.
Postoje krivina djela kod kojih ne postoji ni jedna od navedenih namjera, ve samo namjera oduzimanja tue stvari radi posluge i upotrebe u svrhu kojoj je i namijenjena,da bi se nakon toga ponovno vratila prijanjem draocu. Djelo je poznato kao kraa upotrebe (furtum usus) i poznavalo ga je i rimsko krivino pravo kao protiv pravno koritenje tue stvari bez namjere prisvajanja.
Subjektivnu stranu svih krivinih djela protiv imovine ini umiljaj, jer osim namjere kao subjektivnog obiljeja, ova krivina djela se mogu razlikovati i po nekim objektivnim okolnostima.
Tako, prema objektu napada, sva se mogu svrstati u dvije skupine:kivina djela protiv pokretne stvari i krivina djela protiv imovine uopte i imovinskih prava i interesa.Kod prvih radnja izvrenja sastoji se od oduzimanja ili prisvajanja tuih pokretnih stvari (kraa,teka kraa, razbojnika kraa, utaja, oduzimanje tue pokretnine, i dr.),dok se kod drugih radnja izvrenja javlja u drugim oblicima, kao to je prevara, oteenje tue stvari, zloupotreba povjerenja, oteenje tuih prava, prikrivanje, ucjena,i dr.
Prema nainu izvrenja razlikuju se djela oduzimanja (npr.kraa,oduzimanje tue stvari); djela prisvajanja (npr. utaja); djela koja se vre upotrebom sile i prijetnje (npr.,iznuda, ucjena); djela koja se vre obmanjivanjem ili korienjem,odnosno zloupotrebom neke okolnosti (npr.prevara, ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi); djela kod kojih tetno raspolaganje imovinom preduzima sam oteeni odnosno rtva (npr. prevara, iznuda, ucjena); djela kojima se ne ide za prisvajanjem tue stvari,ve samo za njenim oteenjem ili unitenjem (npr. oteenje tue stvari).
Kod veine krivinih djela imovinska vrijednost pribavljena krivinim djelom odnosno nanesena teta predstavljaju kvalifikatornu okolnost.
Poto krivina djela protiv imovine imaju vrijednosni elemenat, jer se teta prouzrokovana njihovim izvrenjem moe novano izraziti, to se kvalifikovani oblici kod veeg broja djela (teka kraa, utaja, prevara, zelenatvo) javljaju kada teta premai odreeni 11 novani iznos, odnosno kada visina protivpravno pribavljene imovinske koristi pree zakonom utvreni iznos. U sluaju postojanja male tete, uz postojanje drugih okolnosti djelo se kvalifikuje kao laki, privilegovani oblik krae, utaje ili prevare.
Dakle, krivina djela protiv imovine su dosta heterogena po neposrednom predmetu napada i vrijednosnom iznosu tete.
Ova su krivina djela propisana u glavi dvadeset petoj Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, glavi dvadeset petoj Krivinog zakona Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i glavi dvadeset treoj Krivinog zakona Republike Srpske. 10
Navedenim Krivinim zakonima, izmeu ostalog, titi se i imovina, gdje su propisane i sankcije za one koji kre odredbe o pravu na imovinu.
Meutim, zatita imovine ne ostvaruje se samo inkriminacijama iz navedenih poglavlja krivinih zakona ve i nizom drugih krivinih djela: protiv privrede i jedinstva trita, protiv slubene dunosti, protiv opte sigurnosti ljudi i imovine ili bezbjednosti javnog saobraaja. Razlika izmeu ovih krivinih djela je u tome to se kod krivinih djela protiv imovine, imovina pojavljuje kao osnovni, jedini ili preteniji objekt zatite, dok se kod drugih krivinih djela ona pojavljuje kao zatitni objekt zajedno s nekim drugim objektom, pri emu taj drugi objekt ima primarni znaaj. To znai, da krivina djela iz ove glave predstavljaju klasina imovinska krivina djela koja imaju, zajedno s krivinim djelima protiv ivota i tijela i politikim krivinim djelima, najduu istoriju. Mijenjali su se naini i sredstva izvrenja djela i pojavni oblici, ali je njihova sutina ostala ista .
Krivini zakon Bosne i Hercegovine ne propisuje posebno krivina djela protiv imovine, jer je njegova primjena ograniena na Sud Bosne i Hercegovine, koji vri sudsku funkciju u krivinom postupku na nivou BiH, a nadlenost Suda BiH je: ratni zloin, organizovani kriminal, privredni kriminal i korupcija, te opti kriminalitet. Meutim, i u KZBiH postoje pojedina krivina djela koja imaju odreena obiljeja krivinih djela protiv imovine (vre se s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi). To su, npr.: pronevjera u slubi (lan 221. KZBiH), prijevara u slubi (lan 222. KZBiH), protuzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvrenju (lan 229. KZBiH).
IV - FURTUM KRAA
Furtum je najstariji imovinski delikt civilnog prava - odnosio se isprva samo na oduzimanje tue pokretne stvari, ali se kasnije njegov pojam sve vie proirivao u cilju to jae zatite posjednika protiv prestizanja siromanih i bijednih slojeva.
Furtum je hotimino protupravno prisvojenje tue pokretne stvari, uinjeno iz koristoljublja.
Uz furtum rei (oduzee stvari iz tueg dranja) pozna rimsko pravo i furtum usus - protupravno prisvajanje upotrebe tue stvari (npr. kad zaloni vjerovnik upotrebljava zaloenu robu). Moe se raditi o prisvajanju samog posjeda (furtum possesionis), ako npr.
10 Petrovi B; Jovaevi D; 2005; Krivino pravo II Krivino pravo posebni dio, Sarajevo:Pravni fakultet,str. 241-242.
12 vlasnik oduzme stvar zalonom vjerovniku ili potenom posjedniku - ovdje se poinja furtum na vlastitoj stvari.
Pod pojam furtuma spadaju i neki sluajevi koje bismo danas svrstali pod prevaru - npr. ako si netko, iskoritavajui zabludu drugoga, dade naplatiti nedug. Uz pokretne stvari mogu predmetom furtuma biti i osobe pod vlau.
Prisvojitelj mora biti svjestan protupravnosti svoga djela - djelo mora biti poinjeno iz koristoljublja, tj. sa namjerom bogaenja.
Ve od Zakonika XII ploa postoji temeljna dioba na furtum manifestum (ako je tat zateen na inu i tat koji je zateen na mjestu ina ili na kojem drugom mjestu prije nego je stvar sakrio, kao i tat koji je, zapaen u bijegu, stvar odbacio) i furtum nec manifestum (ako tat nije zateen na inu).
Furtum kao jedno odnajstarijih protupravnih djela iz kojeg je u rimskom pravu nastajao privatnopravni, obvezni odnos izmeu pokradenog (kao povjerioca) i kradljivca (kao dunika) .
injenica je da su tokom hiljadugodinjeg razvoja rimskog pravnog sistema razni, specifini odnosno tei, oblici krae - u skladu sa Ulpijanovom distinkcijom - bili smatrani povredama javnih interesa te gonjivim i kanjivim u javnom krivinom postupku javnim kaznama. Kada krau posmatramo s aspekta pojedineva interesa tako da mu stvar (ukljuujui i druge podesne objekte) ne bude ukradena, preputajui mu pravo na podizanje privatne tube te ubiranje novane kazne u graanskom sudskom postupku
Ono to furtum ini posebno zanimljivim je upravo njegov istorijski razvoj, u kojemu se izmeu ostalog ocrtava i intervencija, mada promjenjivog intenziteta, rimske zajednice.
1. Furtum u Zakoniku XII ploa
Pravno-historijski izvori koji se odnose na decemvirsku kodifikaciju nedvosmisleno svjedoe o tome da je furtum (kao izvedenica glagola ferre) bio shvaen u jasno odreenom a jednostavnom znaenju odnoenja pokretne stvari iz neijeg posjeda ili detencije. Pritom je Zakonik XII ploa, kao kodifikacija dotadanjeg, obiajnog rimskog prava, kojim zapravo poinje istorija rimskog privatnog prava 11 razlikovao furtum manifestum i furtum nec manifestum, dok meutim, neki autori smatraju da je furtum nec manifestum novina koju je uveo Zakonik XII ploa. 12
Pod izrazom fur manifestus podrazumijevao se kako kradljivac zateen prilikom none krae tako i onaj koji se danju branio orujem u ruci. A prema decemvirskim odredbama oni su mogli biti nekanjeno usmreni, pri emu se jedini uslov sastojao od zahtjeva da pokradeni glasnim vikanjem osigura jednoglasno svjedoenje susjeda odnosno drutveno (pa i religijsko) odobravanje, te kontrolu njegovog osvetnikog ina. Onovremena je rimska zajednica odobravala, dakle, javnu odnosno kapitalnu represiju takvih manifestnih kradljivaca.
11 Horvat, M., 1998.,Rimsko pravo,Zagreb,str.19,394 12 Stojevi, D., 1983.,Rimsko privatno pravo, Beograd, str.28 13 Zakonik XII ploa je i u sluaju dnevnog kradljivca koji bi bio uhvaen na djelu a da se pritom nije branio orujem, predviao kapitalno kanjavanje ije se izvrenje, meutim, provodilo na temelju sudskog postupka te razlikovalo s obzirom na status libertatis poinitelja. Naime, nakon to bi pokradeni zapoeo agere lege per manus iniectionem tj. kradljivca uhvatio te doveo pred pravosudnog magistrata, liber homo bi najprije bivao javno iiban (verberatio), a potom dodijeljen (addictio) u doivotno vlasnitvo pokradenom odnosno pretvoren u njegovog roba, a servus kao poinitelj bi nakon istovjetnog ibanja bivao usmren bacanjem s Tarpejske stijene (deiectio / praecipitatio e saxo). Bez obzira na opisano razlikovanje u fazi izvrenja kazne, smatramo da se radilo o javnoj, kapitalnoj kazni kao Zakonikom propisanoj sankciji koja je ak i u sluaju nemarnog odnosno insolventnog dunika ex contracto, odraavala ekonomski interes cjelokupne gradske zajednice, te sadravala jasno izraenu preventivnu funkciju javne kazne.
Za razliku od manifestnih, svi ostali kradljivci bili su fures nec manifesti te, prema opeprihvaenoj integraciji tab. VIII,16 Zakonika XII ploa , sankcionirani duplione damnum decidito. Suvremena istraivanja, meutim, pokazuju da bi to plaanje dvostruke vrijednosti ukradene stvari ispravnije bilo smatrati imovinskom sankcijom kojom je decemvirski zakonodavac dopustio da fur, koji bi u povodu legis actio sacramento in personam bio nedvojbeno utvren kao nec manifestus, izbjegne strane posljedice manus iniectio odnosno tjelesno kao osvetniko kanjavanje.
Premda neki autori dre da su prema Zakoniku XII ploa deliktno bile odgovorne (doli capax) sve osobe, neovisno o statusu (libertatis, civitatis, familiae), ukljuujui robove i djecu. Gelije svjedoi da je Zakonik (tab. VIII,14) u sluaju malodobnih manifestnih kradljivaca ipak propisao blae kanjavanje: naime, njihovo je kanjavanje prepustio pretorovoj rasudbi te su oni mogli biti osueni na ibanje. 13
2. Postdecemvirski razvoj pojma furtum: uloga pretklasinih pravnika i pretora
U viestoljetnom razdoblju od donoenja Zakonika XII ploa pa do kraja republike, pojam furtum doivljava radikalnu odnosno viestruku transformaciju, koja se u jednom smjeru odvija pod uticajem veteres, a u drugom smjeru pod uticajem pretora i zakonodavca. Tako je, pod uticajem republikanskih pravnika, pojam furtum dosegao toliko irok opseg da je ukljuivao bilo kakav oblik nepotenja. Naime, obuhvaao je gotovo svaku situaciju u kojoj je neka osoba zbog tueg namjernog postupanja pretrpjela imovinski gubitak (pa ak i zemljita), razliit od fizikog oteenja same stvari. Tako su veteres, odgovornom za krau drali osobu koja je prevarnim pozivanjem gonia mazgi pred pravosudnog magistrata (pretora) prouzrokovala gubitak njegovih mazgi. Zakljuuje se da je openita primjena na dvostruku vrijednost izgubljenih mazgi, ak i u sluajevima kada kraa nije dokazana, odnosno kada je pozivanje pred sud izvreno iskljuivo s namjerom zlostavljanja odnosno uznemiravanja.
Trebalo je ukradenu stvar opisati, tako da bi se moglo znati to se trai.
13 Stojevi, D. 1983.,Rimsko privatno pravo, Beograd,,str.282
14 Nadalje, iz analize nekolicine klasinih tekstova proizlazi da su veteres kradljivcem smatrali osobu koja drugome iz ruke izbije novac ili nakit, bez obzira jesu li te stvari samo izgubljene (npr. sluajnim padom u rijeku) ili doista prisvojene od tree osobe.
Dakle, proizilazi da pretklasini pravnici prilikom pruanja pravne zatite u sluaju krae nisu zahtijevali niti objektivni element materijalnog zahvaanja odnosno rukovanja s tuom stvari, niti subjektivni element njenog svjesnog prisvajanja iz koristoljublja.
Meutim, zakonodavevim doprinosom putem lex Aquilia, a jo i vie upornim pretorskim djelovanjem uvode se novi samostalni oblici privatnih delikata kojima se postavljaju granice beskrajnom podruju koje je furtum dotada bio apsorbirao. Tako su akvilijanskim plebiscitom, iz iroke kategorije furtum izvueni ne samo unitenje i oteenje tuih ivotinja robova i drugih stvari, ve i nedoputeni in adstipulatora koji akceptilacijom otpusti dug na tetu glavnog vjerovnika.
to se tie pretorske uloge u procesu ograniavanja i preciziranja pojma furtum, s jedne je strane, uvoenjem actio furti manifesti, oznaen kraj decemvirskog naina javnog, kapitalnog kanjavanja manifestnog kradljivca te uspostavljena njegova privatnopravna odgovornost.
3. Pojam furtum u klasinom pravu
Tokom razdoblja klasinog prava dovren je, ponajprije zahvaljujui teoretskoj djelatnosti uenih pravnika, proces ograniavanja i preciziranja pojma furtum. Naime, iz svjedoanstava klasinih pravnika, posebice Paula i Ulpijana, proizilazi da su krau konstituirala dva bitna faktora: objektivni element contrectatio i subjektivni element agree invito domini.
Premda klasini pravnici ne donose definiciju izraza contrectatio, iz irokog obima okolnosti koje se uz njega vezuju opeprihvaeno je da contrectatio oznaava fiziku vezu ili kontakt izmeu kradljivca i ukradene stvari, tonije protupravno diranje ili rukovanje sa stvari (bez nunog odnoenja).
Meutim, analiza tekstova klasinih pravnika pokazuje da je upotreba rijei contrectare imala dvije oite prednosti: pokrivala je, s jedne strane, razliite sluajeve koji izraavaju puko premjetanje stvari, a s druge strane, sluajeve u kojima se in krae sastojao upravo u premjetanju. S obzirom na takvo znaenje, contrectatio je predstavljao bitan faktor ne samo krae u uem smislu rijei, tanije diranja i odnoenja tue stvari, ve i krae kao posljedice krenja kontraktualnih obaveza, kao to je to u sluaju depozitara i/ili runo zalonog povjerioca koji upotrebljavaju pohranjenu ili zaloenu stvar, komodatara i/ili najamnika koji upotrebljavaju stvar suprotno uobiajenom ili dogovorenom nainu, pa ak i koji upotrebljavaju odjeu primljenu iskljuivo radi ienja i krpanja.
Furtum, meutim, tvori samo contrectatio poinjen invito domino. Osoba koja rukuje tuom stvari u zabludi da to ini s vlasnikovim pristankom nije odgovorna za furtum. Da je upravo svjesno - bilo sa znanjem o protivljenju vlasnikovoj volji bilo sa zlom namjerom - diranje ili rukovanje sa stvari predstavljalo konstitutivni element krae, potvruju trojica klasinih pravnika kada tvrde da sama namjera nije dovoljna za krau.
15 Analiza relevantnih pravnih izvora (reskonstrukcije Zakonika XII ploa, zatim pretorskog edikta, a posebno drugog titula knjige Digesta) pokazuje, s jedne strane specifi- an razvoj pojma furtum, a s druge strane raznovrsna sredstva pravne zatite dostupna oteenom.
Tako je u doba decemvirske kodifIkacije furtum bio shvaen u jasnom i jednostavnom znaenju odnoenja pokretne stvari iz neijeg posjeda ili detencije, u okviru ega su se razlikovali furtum manifestum kanjiv javnopravnom kapitalnom kaznom (ibanjem i dodjeljivanjem /slobodnog/ pod vlast pokradenome odnosno bacanjem /roba/ sa Tarpejske stijene), i furtum nec manifestum sankcioniran privatnopravnim sredstvom odnosno kradljivevim plaanjem dvostruke (ili trostruke) vrijednosti ukradene stvari (duplione damnum decidere) pokradenome. Do kraja republikanskog razdoblja furtum doivljava ambivalentnu transformaciju: s jedne strane, pod utjecajem republikanskih pravnika (veteres) obuhvaa svaki imovinski gubitak prouzrokovan tuim zlonamjernim postupanjem, a s druge strane zakonodavnim izdvajanjem triju oblika oteenja tue stvari kao samostalnog delikta ,te pretorskim uvoenjem actio furti manifesti odnosno preureenjem actio furti nec manifesti ali i izdavanjem pojedinanih edikata (de dolo malo, de servo corrupto i sl.) postavljaju se granice beskrajnom podruju koje je furtum dotad bio apsorbirao. Taj proces ograniavanja i preciziranja dovrava se tokom razdoblja klasine jurisprudencije kada furtum poinje tvoriti kumulacija objektivnog i subjektivnog elementa: protupravno diranje ili rukovanje sa stvari (contrectatio) poinjeno svjesno protivno vlasnikovoj volji odnosno s kradljivskom namjerom kako bi se stekla osobna dobit, ne nuno neposredna i financijska.
Povodom tako koncipiranog sadraja protupravnog djela furtum, koji je od pretorskog razdoblja bio shvaen iskljuivo kao jedan od razloga za nastanak obveznopravnog odnosa, rimsko je pravo prualo raznovrsnu odnosno efikasnu pravnu zatitu pokradenome, tanije reeno osobi koja je imala interes da joj stvar ne bude ukradena. Na prvom je mjestu bila actio furti (manifesti ili nec manifesti ili oblati ili concepti) kojom je taj aktivno legitimirani (ukljuujui i vlasnikova nasljednika) ostvarivao viestruki (etverostruki ili dvostruki ili trostruki) novani iznos - obraunat na temelju kombinirane procjene trine vrijednosti ukradene stvari s njezinom korisnom vrijednou za pokradenoga - u ime kanjavanja kako glavnog kradljivca tako i bilo kojeg sudionika krae. Osim tog penalnog, actio furti je za osuenoga imala i infamirajui karakter, za koji bi se moglo rei da posredno ostvaruje i generalno-preventivni uinak privatne novane kazne.
Efikasnost privatnopravne zatite protiv krae dodatno je bila osigurana mogunou kumulacije penalne actio furti s reipersekutornim tubama - rei vindicatio i condictio ex causa furtiva i eventualnom obveznopravnom tubom proizalom iz ugovornog odnosa povrijeenog kraom - koje su bile, meutim, u odnosu elektivne kumulacije. Pritom se najpogodnijom inila specifina condictio ex causa furtiva, kojom je pokradeni vlasnik mogao ishoditi, dokazavi samo injenicu krae, najviu objektivnu novanu protuvrijednost koju je ukradena (makar u trenutku litiskontestacije izgubljena ili ak propala) stvar imala u razdoblju od izvrenja krae do poetka sudskog postupka.
V - KRAA U KRIVINOM ZAKONODAVSTVU BIH
U Krivinim zakonima BiH propisan je osnovni oblik krae odnosno tzv.obina kraa.
Krivino djelo krae u KZ FBiH je odreeno lanom 286. u tri stava, kako slijedi: 16 (1) Ko tuu pokretninu oduzme drugom s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. (3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji ukradenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne 14 . Dakle, krivino djelo krae definie se kao oduzimanje tue pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravna imovinska korist. Ovim je dat opti pojam krae koji obuhvata sve elemente koji su zajedniki za sve oblike ovog krivinog djela: radnja oduzimanja, tua pokretna stvar kao objekt djela i namjera uinioca da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist. Svako je krivino djelo upravljeno protiv nekog drutvenog interesa ili drutvenog dobra, te se stoga pojavljuje kao objekat zatite u krivinom pravu. Od objekta zatite bitno je razlikoviati objekat krivinog djela. Objekat krivinog djela je predmet ili lice na kome se poduzima radnja izvrenja. Tako npr. kod krae zatitni objekat je imovina, a objekat radnje je pokretna stvar koja se protupravno oduzima. 1. Objekt (predmet) krae 1.1. Tua pokretna stvar Objekt (predmet) krae je pokretna tua stvar, koja se nalazi u priteanju drugog lica. Stvar, u smislu krivinog djela krae, treba shvatiti kao materijalni dio prirode (ukljuivi ivotinje) koje se nalaze u ovjekovoj vlasti i koji moe biti objekt prava svojine u smislu imovinskih prava. Agregatno stanje u kome se nalazi materija (stvar) nije od znaaja, tako da stvari mogu nalaziti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju. Ne smatraju se stvarima oni materijalni dijelovi prirode koji ne mogu biti u vlasti i pod kontrolom ovjeka, kao to su npr. atmosferski vazuh, suneva toplota, slobodan elektricitet u prirodi, atmosferski talozi- kia, snijeg, itd. Da bi stvar mogla biti predmet krae, odnosno da bi se mogla drugome oduzeti, mora biti pokretna. Pokretnom stvari u smislu ovog krivinog djela, smatra se ona stvar koja moe biti pomaknuta odnosno pokrenuta s mjesta i odnesena, bez obzira da li se ta stvar smatra pokretnom u smislu graanskog prava.Tako i dijelovi stvari koji po graanskom pravu
14 lan 280. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela krae. lan 231. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo krae: Ko oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos od 200 KM,a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Dakle, u prvom stavu je drugaije odreena sankcija, a u drugom stavu i dispozicija i sankcija, dok KZRS uopte ne predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca krivinog djela krae. 17 smatraju nepokretnom stvari mogu biti predmet krae. Pojam pokretne stvari kao objekta (predmeta) ovog djela ne poklapa se u cijelosti s odreenjem pojma pokretne stvari graanskopravnoj oblasti. Tako npr. Zakon o vlasnikopravnim odnosima na neizravan nain definie pokretne stvari odreenjem da se:Pod nepokretnim stvarima nekretninama (res immobile), smatraju se: zemljite, graevinski objekti namijenjeni trajnoj upotrebi, koji se ne mogu premjetati bez oteenja njihove sutine i posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne prostorije), te pripatci (accessorium) ovih stvari ,dok po zakonu ili po volji vlasnika, slue iskoritavanju glavne stvari (nekretnine po namjeni). 15
Pod pokretnim stvarima res mobiles u krivinopravnom smislu treba smatrati odijeljene materijalne dijelove prirode dostupne ljudima na kojima ovjek moe imati posjed i vlast, a koje se po pravilu mogu premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da se pri tom ne mijenja njihov sastav i koje mogu ui u pojam neke osobe. Razlika izmeu graanskopravnog i krivinopravnog pojma pokretne stvari najoitija je kod tzv. pripadaka koji se u graanskopravnom smislu smatraju nepokretnim stvarima, a obino se faktiki radi o pokretnim stvarima npr.poljoprivredni inventar koji se smatra pripatkom poljoprivrednog imanja. Pokretnom stvari, u smislu ovog krivinog djela, smatra se ona stvar koja moe biti pomaknuta odnosno pokrenuta s mjesta i odnesena. Da li je pokretna stvar odvojena od nepokretne stvari ili od druge pokretne stvari prije izvrenja krae ili je odvojena pri oduzimanju stvari, za postojanje krae nije od znaaja. iv ovjek ne moe biti predmet krae jer nije stvar, jer u sluaju "oduzimanja" ovjeka ne postoji kraa ve otmica. Ali dijelovi ovjeijeg tijela, kada su odvojeni od tijela, postaju pokretne stvari i mogu predstavljati predmet krae (npr. odrezana kosa, koja se moe koristiti za pravljenje perike i kao takva ima i imovinsku vrijednost). Ni le ovjeka, ni prije ni poslije sahrane, ne smatra se pokretnom stvari, pa po pravilu, ne moe biti predmet krae. Izuzetno le ovjeka u anatomskom institutu, gdje se koristi u naune i nastavno-medicinske svrhe, moe biti predmet krae, ako ima imovinsku vrijednost. Predmet krae mogu biti vjetaki predmeti koji se nalaze u leu, kao to su zlatni zubi, ili druge naprave ugraene u organizmu. Pogotovo predmet krae moe biti nakit, odijelo ili drugi predmeti koji se nalaze na leu, jer su oni svojina nasljednika umrlog, a ako nema nasljednika onda se nalaze u drutvenoj svojini, u skladu sa propisima o nasljeivanju. U tom sluaju te stvari se oduzimaju od od umrlog lica jer nisu vie u njegovom priteanju (detenciji), ali se nalaze u priteanju onoga ko se stara o leu do njegove sahrane. Znai usvojeno je stanovite da stvari na pokojniku u grobu ili stvari u grobu mogu biti predmet krae jer nisu naputene, ve su to stvari pokojnikovih nasljednika i u njihovoj detenciji, a ako su nasljednici izumrli, pa nema ko da raspolae tim stavrima one prelaze u drutvenu svojinu. 16
Isto tako, objekt krae ne mogu biti oni materijalni dijelovi prirode koje nisu u vlasti ovjeka niti mogu biti u neijoj svojini, ali ako izvjesni materijalni dijelovi prirode i prirodna energija mogu biti stavljeni pod kontrolu , a time i u svojinu, oni predstavljaju pokretene stvari i mogu da budu predmet krae.Tako naprimjer, smatraju se pokretnim stvarima i komprimirani vazduh, morska voda u bazenu, kinica u cisternama, led skupljen u ledari.
15 l.10 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima (Sl.novine FBiH,br.6/98) 16 Stvari u grobu ne postaju naputane ni kad su izumrli nasljednici pokojnika jer ako nema ko od nasljednika raspolagati tim stvarima one postaju stvari zajednice i zato je kraa takvih predmeta uvijek mogua.(citirano prema: Zlatari,B., 1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Zagreb,str.346,347) 18 Isto tako u krivinopravnom smislu:Kao pokretna stvar smatra se svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impulsi, kao i registrovani podatak koji je rezultat elektronske obrade podataka. 17
Kao kraa elektrine energije navode se sluajevi neovlatenog prikljuenja na elektrini vod iz susjedovog stana i odvoenje struje koja je prola kroz strujomjer, neovlateno odvoenje struje iz tuih naparava u kojima je skupljena elektrina energija (akumulatori), dok nee predstavljati krau izvjesni zahvati na strujomjeru usljed kojih on pokazuje manji odvod struje u kojem sluaju se radi o prevari. 18
Objekt krae ne mogu biti potraivanja i druga prava, ali izuzetno i takva prava koja su imovinskog karaktera i koja mogu biti otjelovljena u ispravama (a isprave su pokretna stvar) mogu biti predmet krae (npr.mjenica, ek, tedna knjiica, obveznica zajma, karta za pozorite, koncert, itd.). Oduzimanjem ovih isprava mogue je izvriti krau ako su oduzete drugom u namjeri da se njihovim prisvajanjem pribavi protivpravna imovinska korist (npr.naplatom eka ili mjenice, koritenjem karte itd.). Dakle, stvar sama po sebi ne mora imati neku imovinsku vrijednost, ali mora biti takva da se njenim prisvajanjem moe pribaviti imovinskla korist.Ovaj zakljuak proizilazi iz definicije krae, prema kojoj objekt krae moe biti tua pokretna stvar ijim prisvajanjem se moe pribaviti imovinska korist, a pri tom je irelevantno da li se imovinska korist namjerava pribaviti neposredno ili posredno. Evidentno je da se oduzimanjem isprave redovno pribavlja imovinska korist posredno odnosno, npr. naplaivanjem eka i dr.
U vezi sa ispravom kao predmetom krae postavlja se pitanje da li oduzeta isprava mora da sadri sve potrebne elemente tako da se isprava moe upotrijebiti u cilju realizacije imovinske vrijednosti bez predhodnog vrenja krivinog djela falsifikata ili je dovoljno da oduzeta isprava moe da se koristi za realizaciju imovinske vrijednosti tek poto predhodno u nju budu uneseni sastojci koji nisu postojali prilikom oduzimanja (naprrimjer kada se naznai iznos mjenine obaveze, datum izdanja mjenice, dan dospijea mjenice na isplatu, i dr.) dakle, poto predhodno bude izvren falsifikat te isprave. O ovom pitanju postoje dva stanovita. Po jednom, za postojanje krae dovoljno je da je isprava oduzeta i da je njenim korienjem, makar ona predhodno bila i falsifikovana, mogue ostvariti namjeru pribavljanja imovinske koristi.
Po sudskoj praksi se oduzimanje tedne knjiice koja glasi na ime tretira kao kraa, premda je za podizanje odreene svote sa te knjiice predhodno potrebno popuniti obrazac i na njemu falsifikovati potpis vlasnika uloene knjiice.
Ako se naelno prihvati stanovite da predmet krae mogu biti isprave koje je poinilac namjeravao predhodno falsifikovati (da bi pribavio imovinsku korist), oduzimanje ekovnih ili drugih formulara ne moe se smatrati kraom jer se upotrebom samih formulara i slinih predmeta ne moe pribaviti protivpravna imovinska korist.
Iz navedenog proizilazi da se ne moe dati jedan odgovor o postojanju krae za sve sluajeve kada se oduzima neka isprava, koju treba tek predhodno falsifikovati da bi se mogla pribaviti imovinska korist.
17 lan 147. stav 23. KZ RS,kao i lan 1. Stav 26. KZ BiH 18 Zlatari,B., 1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Zagreb,str.340 19
1.2. Tua pokretna stvar Objekt krae mora biti tua pokretna stvar, to znai samo ona pokretna stvar koja je u vlasnitvu drugog lica, fizikog ili pravnog, tako da kraa sopstvene stvari nije mogua. Za pojam tue stvari kao jednog od obiljeja bia ovog krivinog djela odluno je da pravo na stvar ima osoba razliita od uinioca, a bez vanosti je oduzima li se stvar od osobe koja ima pravo vlasnitva na stvari ili od osobe koja ju je pribavila na protivpravan nain. I pokretna stvar na kojoj uinilac ima suvlasnitvo ili zajedniko vlasnitvo moe biti predmet krae. Iako je na stvari u suvlasnitvu ili stvari u zajednikom vlasnitvu i sam uinilac u jednom dijelu vlasnik, ipak se radi o preostalom dijelu u vlasnitvu druge osobe pa je to stvar u krivinopravnom smislu djelimino tua te moe biti predmet krae. Pojam vlasnitva podudara se u ovom sluaju sa pojmom vlasnitva u graanskom pravu. Stvari koje uopte ne mogu biti u vlasnitvu fizikog ili pravnog lica, kao dobra u optoj upotrebi, tako da su namjenjena da slue svim ljudima (res communes), ne mogu biti predmet krae (npr. morska voda). Isto tako, stvari koje nisu ni u ijem vlasnitvu (res nullius), kao ni naputene stvari (res derelictae) ne mogu biti predmet krae, jer te svari uopte nisu u neijoj vlasnitvu , a da bi jedna pokretna stvar mogla da bude predmet krae ona treba da je tua. Da li jedna stvar nije ni u ijem vlasnitvu ili da li je stvar naputena- to je question facti. Ni izgubljena stvar, u pravilu, ne moe biti predmet krae jer se ona vie ne nalazi u priteanju (detenciji) dosadanjeg detentora, onoga lica koje je stvar izgubilo, pa stoga i ne moe biti oduzeta drugom tj. ukradena. Lice koje bi nalo izgubljenu stvar koja nije u priteanju (detenciji) dosadanjeg detentora, niti je neko drugi nad njom uspostavio priteanje, prisvajanjem te stvari vri krivino djelo utaje,a ne krae. Izuzetno,i izgubljena stvar moe biti predmet krae, naime, ako se jo nalazi u priteanju onoga koji ju je izgubio.Te situacije uglavnom predstavljaju sluajevi kada lice koje je izgubilo stvar (vlasnik ili detentor) pretpostavlja gdje je stvar izgubilo i traei stvar ili na neki drugi nain manifestuje volju da opet uspostavi svoju faktiku vlast nad tom stvari.Ovo naroito vai ako je stvar izgubljena u odreenoj prostoriji ( stan, bioskop, pozorite, kancelarija, ugostiteljski objekt, itd.), ili u zatvorenom prostoru (bata, zatvoreno dvorite, itd.).
No ako je nepoznato gdje je stvar izgubljena ili ako je stvar izgubljena nepristupano za ranijeg priteaoca, ili ako je stvar izgubljena na otvorenom irokom prostoru, na ulici, na putu ili na nekom drugom mjestu koje je pristupano neogranienom broju lica, priteanje je, prestalo i stvar vie ne moe biti predmet krae, ali moe biti predmet utaje ako se utvrdi da je stvar tua. 19 Ako se pak ne moe utvrditi da je izgubljena stvar u neijem vlasnitvu, onda ta stvar ,spada u res nullius i kao takva ne moe biti ukradena. Ako je stvar izgubljena na mjestu koje pripada odreenom licu (npr. u stanu odreenog lica ili u odreenom ugostiteljskom objektu), tada se smatra da je izgubljena stvar prela u priteanje tog lica.Ako to lice prisvoji stvar ne znajui ko je njen raniji pritealac, vri utaju, a ako zna ko je raniji priteilac, vri krau.
Zaboravljene, sakrivene, zaturene i zabaene stvari mogu biti predmet krae, jer se u tim sluajevima smatra da detencija odnosno dotadnja faktika mo na stvari nije prestala, sve dok nije izvjesno da ona vie ne moe biti uspostavljena pa je stvar prema tome izgubljena.
19 Zlatari,B., 1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Zagreb,str.350
20 Da bi stvar mogla biti predmet krae, odnosno da bi mogla biti oduzeta, mora se nalaziti u priteanju (detenciji) drugog lica. Pod priteanjem se podrazumijeva mogunost faktikog raspolaganja sa pokretnom stvari. Raspolaganje predstavlja mogunost jednog lica da disponira sa stvari, da je koristi, predaje drugom i sl. Dakle, potrebno je da prestane mogunost faktikog raspolaganja sa stvari dotadanjeg priteaoca stvari i da stvar doe u faktiku vlast izvrioca djela ili po njegovoj volji, u vlast treeg lica. Iz toga slijedi da je prihvaena teorija aprehenzije po kojoj se tua pokretna stvar smatra oduzetom onda kada je prekinuto priteanje nad njom i zasnovano svoje. Pri tome, nain oduzimanja, odnosno priteanja nije od bitnog znaaja, ve predstavlja samo jedno faktiko pitanje koje se rjeava zavisno od konkretnih okolnosti. Pa, tako,stvar moe biti u priteanju vlasnika i draoca (posrednika) stvari, ali moe biti i u priteanju lica koje nema nikakvo pravo na toj stvari tako da je bez znaaja na koji nain je dolo do priteanja, no da bi mogla biti od njega oduzeta i ukradena, ta stvar mora biti u neijoj svojini. Prema tome, stvar moe biti u priteanju lica koje je dolo do priteanja stvari krivinim djelom, npr. kraom, razbojnikom kraom, utajom ili pronevjerom. Stvar, dakle, moe biti ukradena i od kradljivca. Stvar moe biti ukradena od onog lica koje ima faktiku mo na stvari, bez obzira da li postoji kakav pravni osnov na kome bi se zasnivala faktika mo tog lica na pokretnoj stvari. Poto stvar mora biti u priteanju nekog lica , da bi mogla biti oduzeta, potrebno je u svakom sluaju utvrditi u ijem priteanju je stvar bila u vrijeme oduzimanja odnosno prekidanja detencije dotadnjeg priteaoca (detentora). Prema tome, oduzimanje kao svrena radnja obuhvata dva djela jedne radnje. Naime, potrebno je prouzrokovati prestanak priteanja jednog lica i uspostaviti priteanje drugog lica na istoj stvari. Izvrenje samo radnje kojom bi se ukinulo priteanje na stvari dotadanjeg priteaoca moglo bi predstvaljati pokuaj krivinog djela krae ili radnju izvrenja nekog drugog krivinog djela npr.oteenja tue stvari. Redovno priteanje na stvari nastaje u momentu kada prestaje mogunost raspolaganja sa stvari dotadanjeg priteaoca stvari, tako da u pravilu, prestanak priteanja jednog lica i nastanak priteanja drugog lica nastaje jednim aktom, ali to ne mora biti u svakom sluaju (npr. izvrilac krae izbacuje tue stvari iz voza u pokretu, da bi kasnije doao na to mjesto i stvari uzeo).
Stvar je u priteanju izvjesnog lica ako postoji stvarna mogunost tog lica da utie na stvar, odnosno ako ne postoje nikakve faktike smetnje da po svojoj volji neposredno utie na stvar. Da li postoje ovi uslovi potrebno je u svakom konkretnom sluaju ocjenjivati i utvrivati s obzirom na prirodu stvari i konkretne okolnosti, uz uvaavanje injenica koje dolaze do izraaja u svakodnevnom ivotu. U prvom redu, priteanje na stvari postoji ako su ovjek i stvar neposredno prostorno povezani, tako da je ovjeku u svakom momentu omogueno da sa stvari raspolae i da faktiki na nju utie. Ali, to pravilo ne vai bez izuzetka, jer se, na primjer, ne smatra da se alatke sa kojima radnici neposredno rade nalaze u njihovoj detenciji, ve u detenciji onoga koji im je te alatke stavio na na raspolaganje, tako da radnik njihovim prisvajanjem ne vri utaju ve krau. Iako je uslov za postojanje priteanja neposredni stvarni kontakt priteaoca sa stvari, ipak,uzimajui u obzir uslove ivota i rada savremenog ovjeka, priteanje se ne svodi samo na obinu detenciju stvari pa e ono postojati i kada pritealac privremeno nema detenciju stvari, odnosno ako je stvar privremeno prostorno udaljena od njenog priteaoca, tako da pritealac te stvari poslije izvjesnog vremena dolazi u mogunost neposrednog uticaja na stvar odnosno do momenta kada ima mogunost raspolaganja sa tom stvari. 20
Na primjer, zadrava se priteanje na automobilu dok se on nalazi na parkiralitu ili ako je stanar privremeno krae ili due vrijeme, odsutan. Smatra se da kod prisvajanja stvari
20 Tahovi,J.,1967.,Krivino pravo,Posebni dio,tree izdanje,Beograd, ,str.321 21 koje su predate na popravku, preradu ili prevoz ne postoji krivino djelo utaje, nego krae. Isto tako, smatra se da ne postoji krivino djelo utaje, nego krae kad uinilac, u namjeri da pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuu pokretnu stvar koju mu je sam pritealac dao da samo pridri , dok on iznese druge stvari iz vagona.
Ne gubi priteanje prodavac koji je kupcu dao stvar na razgledanje ili kada vlasnik dadne stvar drugome na privremeno koritenje i sl. Isto tako privremeno udaljavanje od stvari ne znai prekidanje priteanja, pa e oduzimanje takve stvari predstavljati krivino djelo krae ,a ne utaje (na kratko naputanje stvari u kupeu,upaljenom autu pred prodavnicom i sl.). Po istom osnovu smatra se kraom, a ne utajom, ako radnik zaposlen u domainstvu ili ugostiteljskom objektu oduzme novac ili druge pokretne stvari ukaninu, posjetiocu ili gostu u stanu, hotelu, restoranu, kafani idr. Predmeti koji ostanu u izlogu, na kojem je razbijeno staklo i eventualno zatitna mrea, ostaju u priteanju vlasnika odnosno odgovornoga lica u radnji, tako da oduzimanje tih stavri predstavlja krau.
Postavlja se pitanje da li onaj kome je povjeren zakljuan predmet (npr. kofer sa stvarima, kasa sa nakitom i dr.), a kljuevi se nalaze kod drugog, npr. lica koje mu je zakljuani predmet predalo, ima u priteanju samo taj predmet ili i njegovu sadrinu,dakle stvari zakljuane u tom predmetu.Uglavnom prevladava miljenje da lice kome je povjeren predmet ima u priteanju i sadrinu predmeta, ako lice kod koga se nalazi klju ima pristup zakljuanom predmetu samo uz saglasnost lica kome je predmet povjeren, a to lice se nalazi u situaciji da sa cijelim predmetom, ukljuivi i njegovu sadrinu slobodno raspolae. Naprotiv, ako je lice kod koga se nalaze kljuevi zadralo pravo i mogunost da uvijek moe prii sadrini koja je zakljuana onda lice kod koga se predmet nalazi nije pritealac stvari.
Priteanje postoji i kod tzv. generalne detencije, kao to je npr. detencija svih poiljki koje su ubaene u potansko sandue nekog lica ili detencija ili sudetencija svih stvari koje su kao roba predmet prodaje u nekoj trgovakoj radnji. Postoji,naime, mogunost da se pokretne stvari nalaze u zajednikom priteanju vie lica, dakle, u sudetenciji, i u tom sluaju jedan pritealac koji nije vlasnik stvari moe izvriti krau od drugog supritealaca.Tako se moe smatrati da su vie lica zaposlenih u magacinu ili radnji supriteaoci robe, pa ako jedan od njih uzme stvari u namjeri da njihovim prisvajanjem pribavi protivpravnu imovinsku korist, vri krau, a ne utaju. Po istom osnovu smatra se da lice zaposleno u domainstvu ili zanatskoj radnji uzimanjem stvari vri krau, a ne utaju, jer se stvari nalaze u supriteanju nosioca domainstva odnosno vlasnika zanatske radnje i zaposlenih lica. Isto tako, stvari koje se nalaze u iznajmljenom namjetenom stanu, sobi ili nekoj drugoj prostoriji smatraju se da su u supriteanju najmodavca i najmoprimca, tako da najmoprimac vri krau, a ne utaju ako te stvari oduzima. U sluaju privremene nemogunosti uticanja na stvar usljed sna ili nesvijesti, detencija ne prestaje.
Obzirom da mogunost faktikog raspolaganja odnosno uticanja na stvar kod detencije predstavlja stvarni, a ne pravni odnos prema stvari, tj. radi se o jednom prirodno moguem voljnom uticanju na stvar, to stvar moe biti i u priteanju djeteta i duevno bolesnog lica, pa tako i od takvih lica moe biti ukradena stvar koja se nalazi u njihovom priteanju.
2. Radnja izvrenja krivinog djela krae
Pod optim obiljejima se podrazumjevaju elementi koji su zajedniki za sva krivina djela. Meu opta obiljeja spada i postojanje radnje i posljedica koja je nastupila 22 kao rezultat te radnje. Posebna obiljeja krivinog djela ine elementi koji se odnose na konkretnu radnju i konkretnu posljedicu.
Radnja izvrenja krivinog djela krae sastoji se u oduzimanju tue pokretne stvari. Kada je kraa dovrena, odnosno kada se smatra da je stvar oduzeta, u krivinopravnoj teoriji postoje razliita shvatanja.
Oduzimanje tue pokretne stvari znai svaku radnju kojom se, bez primjene sile ili prijetnje neposrednim napadom na ivot ili tijelo, postie da pokretna stvar pree iz priteanja dotadanjeg priteaoca u priteanje uinioca krivinog djela ili treeg lica po volji uinioca djela. Naime, potrebno je da prestane mogunost faktikog raspolaganja sa stvari dotadanjeg priteaoca stvari i da stvar doe u faktiku vlast uinioca djela, ili,po njegovoj volji, u vlast treeg lica. To znai da oduzimanje kao svrena radnja obuhvaa dva djela jedne radnje, naime, potrebno je prouzrokovati prestanak priteanja jednog lica i uspostaviti priteanje drugog lica na istoj stvari. Redovno priteanje na stvari nastaje u momentu kad prestaje mogunost raspolaganja sa stvari dodatanjeg priteaoca stvari, tako da se po pravilu, prestanak priteanja jednog lica i nastanak priteanja drugog lica nastaje jednim aktom, to uvijek nije pravilo, npr. vremenski kontinuitet postoji ali priteanje nije uspostavljeno odmah po prestanku priteanja dotadanjeg priteaoca, jer ne postoji nikakva smetnja da naknadno doe u faktiku vlast uinilac djela. Oduzimanje ne mora biti izvreno tajno, ono ak moe biti izvreno na oigled vlasnika ili priteaoca stvari (npr. sluajevi krae putnog prtljaga na peronima eljeznikih stanica, koje su putnici spustili pored sebe).
Krivino djelo krae je svreno kada je uspostavljeno priteanje izvrioca ili dugog lica, po volji izvioca, na stvari koja je do tada bila u priteanju lica od koga je oduzeta. Kriterijumi po kojima se utvruje da je stvar oduzeta i time krivino djelo krae svreno, su razliiti.
U nauci krivinog prava postoje uglavnom etiri teorije : - kontrektacije (stvar je oduzeta im je dodirnuta, tj. im je izvrilac uspostavio kontakt sa stvari); - aprehenzije (stvar je oduzeta kada je izvrilac uspostavio priteanje na stvari, odnosno mogunost raspolaganja i faktikog uticaja na stvari); - ablacije (stvar je oduzeta kad je odnesena ) i - ilacije (stvar je ne samo odnesena ve i na sigurno mjesto sklonjena). Po opte usvojenom miljenju kraa je svrena, tj. novo priteanje stvari uspostavljeno, kada je izvrilac oduzimanja, ili po njegovoj volji neko tree lice, dobilo takvu faktiku vlast na stvari da je u mogunosti da sa stvari slobodno raspolae i na nju utie bez smetnji dotadanjeg priteaoca stvari, tako da ovaj ne bi mogao ponovo da uspostavi svoju vlast na stvari dok ne bi tu vlast oduzeo izvriocu ili treem licu. Prema tome, usvojena je teorija aprenenzije, iako se teorija ablacije potpuno ne odbacuje, jer se esto ustanovljavanje aprehenzije zasniva na mogunosti ablacije stvari.Uglavnom se prihvaa miljenje da je kraa dovrena kada je izvrilac tako uzeo stvar da pod normalnim uslovima ne postoji nikakva smetnja da je naknadno odnese. To je ,na primjer, sluaj kada vie ne postoji realna opasnost da izvrilac moe biti iznenadno sprijeen od nekog lica da odnese uzete stvari.Tako bi u trgovakoj radnji kraa bila dovrena ako bi muterija sakrila stvar u dep ili tanu ili ako bi 23 sa uzetim stvarima napustila radnju ili odjeljenje radnje odnosno robne kue u kojoj se prodaje roba kojoj pripada oduzeta stvar. Za utvrivanje svrene krae u tuem stanu potrebno je razlikovati da li je krau izvrilo lice koje nije ovlateno da se nalazi u stanu ili lice koje obavlja neke poslove u stanu ili gost, odnosno posjetilac.U prvom sluaju, kraa je dovrena tek kada je izvrilac napustio stan sa oduzetom stvari, tako da nije dovoljno da je tek pripremio stvari na gomilu ili stavio u kofer radi odnoenja.U drugom sluaju, kraa je svrena im je izvrilac potajno stavio stvar u dep, tanu ili prtljag. Kraa je,dalje, dovrena u prostorijama priteaoca i u sluaju ako je izvrilac krae stvari prvo sakrio u namjeri da ih kasnije odnese, a on ima mogunost da ovlateno i kasnije slobodno ue u tu prostoriju (npr. radi nastavka izvoenja zanatskih radova). Ako izvrilac nije ovlaten da slobodno ulazi u stan ili drugu prostoriju u kojoj je ostavio sakrivenu stvar, onda samim sakrivanjem predmeta u stanu odnosno prostoriji krivino djelo krae nije dovreno,ve je ostalo u pokuaju.
Za postojanje oduzimanja nije neophodno da je stvar i odnesena iz prostorije u kojoj se nalazila. Dovoljno je npr. da je uinilac stvar stavio u svoj dep ili torbu iako jo nije napustio prostor u kojem se stvar nalazila. Oduzimanje ,odnosno dovrena kraa e postojati i u sluaju kada je izvrilac stvari sakrio u prostorijama ranijeg priteaoca sa namjerom da ih kasnije odnese (npr. na neko skrovito mjesto). Dakle, za postojanje oduzimanja odnosno dovrenog djela krae bitno je da je stvar u vlasti inioca, da je od njega zauzeta odnosno da je mo faktikog raspolaganja ranijeg priteaoca prekinuta, a uspostavljena uinioeva. Dakle, krivino djelo je svreno samim oduzimanjem tue pokretne stvari.
Izvrenje same radnje kojom bi se ukinulo priteanje na stvari dotadanjeg priteaoca moglo bi se predstavljati kao pokuaj krivinog djela krae. Naime, radnja oduzimanja se ne moe smatrati dovrenom ukoliko nije ostvareno priteanje na stvari, a to je pretpostavka prisvajanja oduzetih stvari u namjeri pribavljanja imovinske koristi, pa se zato i radi o pokuaju krivinog djela krae.
Oduzimanje pokretne stvari moe se vriti na razne naine i raznim sredstvima, osim primjene sile ili prijetnje neposrednog napada na ivot i tijelo, jer bi u tom sluaju postojalo krivino djelo razbojnitva. Oduzimanje moe biti vreno sopstvenom snagom, upotrebom mehanike snage, korienjem raznih naprava (zamke i sl.), korienjem ivotinja (dresirane ivotinje) i sl. Elektrinu energiju mogue je oduzeti odvoenjem struje prije prolaska kroz strujomjer (kraa na tetu isporuioca elektrine nergije), kao i poslije prolaska struje kroz tui strujomjer prikljuivanjem na njegov elektrini vod (kraa na tetu lica iji strujomjer registruje utroak struje). Na odgovarajui nain mogue je oduzimanje i drugih oblika energije za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja.
Oduzimanje drugom tue pokretne stvari predstavlja krivino djelo krae samo ako je oduzimanje izvreno u namjeri da se prisvajanjem stvari pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Ako oduzimanje stvari nije izvreno u navedenoj namjeri ne postoji kraa, ali moe postojati neko drugo krivino djelo (npr. oduzimanje tue stvari, samovlae, ili oduzimanje vozila). Ako je oduzimanje izvreno samo u namjeri privremene upotrebe, posluge sa stvari ili dranja u zalogu, ne postoji kraa ako stvar izvrenom upotrebom nije izgubila imovinsku vrijednost. Stoga, postoji karaa ako se ukradena eljeznika karta upotrijebi, jer je karta upotrebom odnosno njenim ponitavnjem izgubila imovinsku vrijednost.
Izvrilac krae namjerava da ostvari protivpravnu imovinsku korist prisvajanjem oduzete stvari. Prisvajanje, u smislu krivinog djela krae, ne znai sticanje vlasnitva na 24 stvari u smislu graanskog (imovinskog) prava, ve samo mogunost trajnog raspolaganja sa stvari onako kako to ima sopstvenik stvari, pa tako moe stvar upotrebljavati, troiti, prodavati, zalagati i dr.,dakle, vriti takva raspolaganja sa stvari kojima je mogue ostvariti imovinsku korist. Izvrilac krae namjerava da raspolae sa stvari kao da je sopstvenik stvari da bi pribavio imovinsku korist, na koju nema pravo i uveao svoju imovinu ili imovinu nekog drugog, fizikog ili pravnog lica, poto se kraa moe vriti ne samo u svoju korist ve i u korist drugog.
Prisvajanjem oduzete stvari izvrilac stvara sebi mogunost ne samo da faktiki ostvaruje na stvari ona prava koja pripadaju sopstveniku stvari, ve i mogunost takve upotrebe stvari kojom na protivpravana nain, pa i vrenjem krivinog djela, kao to je naprijed izloeno, pribavlja protivpravnu imovinsku korist.
Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi prisvajanjem oduzete stvari mora postojati kod izvrioca u vrijeme oduzimanja stvari, tako da je neodluno kako e on naknadno postupati i u koju svrhu e koristiti oduzetu stvar.
Za postojanje svrenog krivinog djela krae nije odluno da li je namjera i ostvarena, bitno je da je stvar oduzeta i da je oduzimanje vreno u navedenoj namjeri. Pokuaj krae je kanjiv, s obzirom na propisanu kaznu. Pokuaj krae postoji ako je preduzeta radnja prekidanja priteanja stvari od drugog lica, ali oduzimanje stvari nije dovreno, naime nije uspostavljeno priteanje stvari izvrioca djela ili, po njegovoj odluci, drugog lica.
Izvrilac krivinog djela krae moe biti svako lice, osim sopstvenika stvari i priteaoca stvari. Ali, izvrilac moe biti sopstvenik i supritealac pokretne stvari.
U praksi veina profesionalnih kradljivaca usvojila je vlastiti, vie ili manje uvje- ban ili uhodan nain izvrenja krivinog djela krae, u to spada ne samo radnja izvrenja ve i uobiajeno mjesto ili vrijeme izvrenja, vrsta ukradenih predmeta, objekti gdje se vre krae itd.
2.1. Karakteristine grupacije kraa.
2.1.1. Krae iz stanova. U pravilu, u veim gradovima ulaz u stan redovno se dri zakljuan, to nije sluaj i u manjim sredinama, naroito seoskim. Nepaljivi stanari ili djeca ponekad ga ostavljaju nezakljuanim ili s pritvorenim vratima. Takve prilike koriste kradljivci, uunjaju se i najee iz predsoblja kradu odjevne predmete (kapute, mantile i sl.) i druge stvari. Ovakav nain krae se zove uunjavanje. Kradljivci idu od kue do kue mahom nudei na prodaju kakve sitne predmete koji se koriste u domainstvu i kad naiu na nezakljuana ili otvorena predsoblja, kradu sve to im doe do ruku. Pojedini kradljivci (najee skitnice) u prijepodnevnim asovima pod vidom prosjaenja, i sl., idu od kue do kue, od stana do stana i koristei zauzetost domaica odnosno kunih pomonica, ili kada su djeca sama, ulaze u stanove i kradu prvo to im doe do ruke. Ovi kradljivci, u pravilu, ne zvone na ulazna vrata, ve pritisnu kvaku, pa u sluaju da naiu na otvorena vrata ulaze u predsoblje odnosno sobu, izvre krau i odmah nestaju. Ukoliko tom prilikom budu primjeeni, oni uvijek imaju izgovor, da nekoga ili neto trae, nude, pitaju itd. Oni esto kradu i iz dvorita vrijednije stvari. To je obino rublje koje je iznijeto da se sui, posteljina koja je iznijeta radi provjetravanja i sl. Ima i takvih kradljivaca koji idu od stana do stana i uz prevaru (da dolaze 25 iz elektrinih ustanova da pregledaju instalaciju ili po oglasu u novinama da kupe stvar ija je prodaja objavljena i sl.) ulaze u stan. Kada uu u stan oni vjeto skrenu panju vlasniku na neto i kad se ovaj za trenutak udalji, oni brzo kupe stvari koje su im pri ruci, strpaju ih u tanu ili neku torbu koju uvijek nose sa sobom, a zatim odlaze.
2.1.2. Krae po trgovinskim radnjama (tzv. duanske krae) To su krae koje se vre u trgovinskim radnjama za vrijeme njihovog poslovanja. Kako navode Modly D i Korajli N. 21 pojam kradljivci po duanima obuhvaa: profesionalne i poluprofesionalne kradljivce, amatere, nagonske, prigodne i epizodne kradljivce. - Kod profesionalnih i poluprofesionalnih kradljivaca krae po duanima su sastavni dio njihovog ivotnog stila; - Amateri kradu kad im se prui prilika, a motiv im je imovinska korist; - Nagonski kradljivci kradu na nain da iznenada padaju u iskuenje da neto ukradu kada ih privue neki predmet; - Prigodni kradljivci ne kradu zbog imovinske koristi, ve da odagnaju dosadu ili steknu ugled u svojoj sredini; - Epizodni kradljivci izgleda da kradu zbog linih problema ili problema povezanih sa stresom i/ili depresijom. Ove krae javljaju se skoro istovremeno sa formiranjem prvih trgovinskih radnji. Od tada one stalno egzistiraju u skoro svim trgovinskim radnjama bez obzira na specijalnost. Krade se iz manjih trgovinskih radnji klasinog tipa u kojima kupca direktno posluuje prodava, krade se iz samousluga i iz velikih robnih kua, ali se ipak ove krae najvie vre u velikim robnim kuama i samouslugama dok se u njima nalazi mnogo ljudi. S porastom broja samousluga i velikih robnih kua osjetno je porastao i broj ovih kraa. Izloeni predmeti u radnjama ovog tipa dostupni su muteriji, ona ih po pravilu sama, bez iije kontrole, razgleda, dira, i meu njima odabire one koji joj se dopadaju. To, esto dovodi u iskuenje i pojedince koji se ranije nisu ogrijeili o zakon, da sticajem okolnosti izvre krau. Tako, izmeu ostalog, kada su u pitanju krae u trgovinskim radnjama imamo:
a) Krae u samouslugama
Kradljivci obino due razgledaju, okreu i biraju robu koju e kupiti. Za to vrijeme oni u stvari neprimjetno osmotre osoblje i ostale kupce u njihovoj blizini i kad ocijene da nisu pod okom odnosno kontrolom i da svojim ponaanjem nisu izazvali podozrenje, pojedine artikle neprimjetno stavljaju u depove, ako su za to pogodni, ili ih stavljaju ispod odjee, u rune torbe ili korpe koje nose, a zatim neopaeno izlaze iz prodavnice. Neki, da bi ostavili utisak da su poteni kupci, uzimaju jedan ili vie manje vrijednih artikala, stavljaju ih u korpu ili kolica, a zatim odlaze do blagajne. Na blagajni plaaju ovu robu, ali sa sobom iznose i robu koju su ukrali. Ovim kraama bave se i lica koja ranije nisu bila osuivana i koja u sredini u kojoj ive i rade uivaju ugled potenog graanina. To su domaice, aci, studenti, radnici i druge kategorije graana. Domaice, djeca i maljoletnici mahom uzimaju prehram- bene artikle.
21 Modly D., Korajli N., 2002., Teanj:Centar za kulturu i obrazovanje,str.240.
26 b) Krae u robnim kuama i trgovinskim radnjama
U ovakvim radnjama kupce direktno posluuje prodava, obino rade po dvoje ili troje. Dok jedan ili dvojica zagovaraju prodavca, trae od njega vei broj artikala razliitih kvaliteta, boja i sl. drugi, koristei njegovu zauzetost i trenutnu odsutnost, uzima jedan od pokazanih artikala ili od onih koji se od ranije nalaze na tezgi, stavlja ih u torbu koja se nalazi pokraj tezge ili pod odjeu, a zatim naputa prodavnicu. Za vrenje ovih kraa pogodnija je zima. To je doba kada se nose zimski kaputi, na kojima neki profesionalci prave duboke unutranje depove koji im slue za ubacivanje i iznoenje robe iz radnji. Mnogim kradljivcima za prikrivanje ukradenih predmeta slue kabine za probu odjevnih predmeta. Prilikom odlaska u kabinu kradljivac, pored predmeta koje mu je dao prodava, uzima neprimjetno usput i drugi odjevni predmet koji po dolasku u kabinu oblai ispod odjee ili ga stavlja u torbu. Poslije ovoga on vraa prodavcu predmet koji mu je ovaj dao, jer mu ne odgovara, a zatim odlazi iz prodavnice. Ima i takvih koji ne ulaze u kabinu, ve koriste zauzetost kabine da bi iz prikrajka posmatrali prodavca i im vide da je ovaj trenutno zauzet drugom muterijom, oni sa uzetim predmetom brzo naputaju prodavnicu.
2.1.3. Kradljivci nakita
Kradljivci nakita vre krae po prodavnicama u kojima se prodaje zlato i predmeti od zlata i drugi skupocjeni nakit. Oni operiu sa komadom voska, tako to zagriju u ruci komadi voska, koji odmah po ulasku u radnju privrsti ispod tezge, a zatim trai od prodavca odnosno vlasnika radnje, da mu pokae robu da bi odabrao odgovarajui nakit. Prilikom izbora nakita gleda da to vie stavi na jednu gomilu kako prodava odnosno vlasnik ne bi primijetio da mu je neto nestalo. U momentu kada je uspio da skrene panju prodavca odnosno vlasnika radnje na drugu stranu, kradljivac uzima, na primjer, skupocjeni prsten i utisne ga u privreni vosak ispod tezge. Na kraju kupi neku stvar manje vrijednosti i udalji se. Ako prodavac odmah primijeti nestanak prstena i pozove policiju, kradljivac je hladnokrvan, miran, trai da ga pretresu i protestuje to ga nevinog sumnjie. Kasnije dolazi njegov sauesnik, daje asovnik na pregled ili manju opravku ili kupi kakvu stvar manje vrijednosti i tom prilikom uzme prsten iz voska. 22
Pored tzv. prigodnih kradljivaca, rekli smo da se kraama po trgovinskim radnja- ma bave i profesionalni kradljivci. Oni su svakako opasniji i za ovlatena slubena lica interesantniji. Do informacija o kradljivcima ovakve vrste moe se doi i preko zaposlenih u trgovinskim radnjama, kao i od privatnih zatitarskih agencija, jer ove agencije tokom svog rada na poslovima obezbjeenja dolaze do informacija o kradljicima ove vrste.
2.1.4. Krae po preduzeima i ustanovama.
U preduzeima i ustanovama vre se krae i to kako na tetu preduzea odnosno ustanove, tako i na tetu lica koja su zaposlena u njima. Tako, u proizvodnim firmama u
22 Kriminalistika praksa poznaje ovakve i sline naine krae zlatnog nakita i drugih dragocjenosti. Tako je, u jednoj zlatarskoj radnji uhvaena kradljivica koja je na originalan nain vrila krae. Na desnoj nozi ispod kolje- na imala je privreno za arapu pare pleha sa nekoliko kukica. Lijeva cipela bila joj je tako velika, da je lako mogla u stojeem stavu izvui nogu. Na toj nozi arapa je pokrivala samo gornji dio stopala, dok su prsti bili slobodni i goli. Kradljivica je neprimjetno sputala ispod sebe na pod dragocjenosti, a zatim je izvukla lijevu nogu iz cipele, i prstima, koje je u tu svrhu naroito vjebala, podigla predmete i okaila o kukice na desnoj nozi. Petrovi A., 1981.Kriminalistika metodika, VUP, Zemun, 562-564..
27 kojima ne postoje posebne prostorije za garderobu, vre se krae na tetu uposlenih radnika. Krade se novac, satovi, a ponekad i odjevni predmeti. Neobezbjeene garderobe su veoma pogodan teren kako za meusobna potkradanja, tako i za vrenje kraa od strane profesionalnih kriminalaca. Iz kancelarijskih prostorija tzv. upravnih zgrada, ustanova i drav- nih organa najee se krade kancelarijski materijal i druga oprema. Ovdje su predmeti kraa i enske tane, novac iz tani i pojedini odjevni predmeti (kaput, mantil i sl.). Ove krae se najee dogaaju u ustanovama u kojima se najvie radi sa strankama i gdje kod zaposlenih ne postoji odgovarajui stepen budnosti. Nebudnost, ostavljanje nezakljuanih prostorija na due vrijeme i sl., sve to pogoduje kradljivcima da vre krae. 23
2.1.5. Krae po domovima i internatima
Domovi i internati su takoe objekti napada kradljivaca. Pored kraa koje u pogodnom trenutku vre pojedinci koji se nalaze u ovim domovima odnosno internatima, krae vre i neki od onih koji bez znanja domara dou i prespavaju kod svojih prijatelja odnosno kolega. Ponekad se i profesionalni kradljivci uunjaju u ove objekte i izvre krae. Najee se krade novac, satovi i odjevni predmeti i sl.
2.1.6. Hotelske krae
Hotelske krae vre uglavnom kradljivci koji odsjedaju u hotelu, za vrijeme dok se nalaze u njemu, koritenjem pogodne prilike, odsutnost i nebudnosti drugih hotelskih gostiju i sl. Krae vre na razne naine. Neki kradljivci se uunjavaju u nezakljuane sobe u vrijeme kad gost za trenutak iz nje izae u kupatilo, ili ode u restoran na ruak, veeru i sl. Ovakve si- tuacije esto iskoriste i neki kradljivci sa strane, koji se uunjavaju u hotele koristei zauzetost ili trenutnu odsutnost obezbjeenja, odnosno recepcionara. U nekim sluajevima ovome pogoduje i sama lokacija objekta. Depadansi hotela i drugi objekti koji su locirani uz samu plau, veoma su pogodni za uunjavanje, jer se kradljivci lako utapaju u masi gostiju hotela koji se nalaze na plai, izletu i sl. i kreu dosta raskomoeni, ak i polunagi. Zbog toga ih je teko razlikovati i uoiti da u hotel ulazi i neko ko nije gost.
Ima i takvih kradljivaca koji brzo sklapaju poznanstva s gostima hotela, da bi ih kasnije pokrali prilikom posjete u njihovim sobama.
Neki kradljivci odsjedaju u hotelu s ciljem da kao gosti bolje proue prilike, osmotre situaciju, odaberu rtve i da se obavjeste koji momenat je najpogodniji za izvrenje krae. Poslije izvrenja krae (jedne ili vie) kradljivac obino nestaje, odnosno odlazi iz hotela. Drugi uzimaju sobu vie puta uzastopno i svaki put zadre kod sebe klju od sobe. Ima i takvih koji prave duplikate kljueva ili uzimaju otiske kljua, da bi ih naknadno napravili. Na taj nain oni se snabdiju izvjesnim brojem kljueva. Kasnije, kada ponovo uzmu sobu, oni obilaze sve sobe ije kljueve su zadrali i kradu po njima sve to im se svia. Ima i takvih hotelskih kradljivaca koji putuju i u vozu ili autobusu trae rtvu. Poto se upozna sa rtvom predlau joj da u nekom hotelu uzmu zajedniku sobu, tobo radi manjih trokova. Ako rtva pristane na prijedlog kradljivca, bie pokradena.
Pored tzv. hotelskih kradljivaca ima i takvih kradljivaca koji, u vrijeme kada u hotelima ima mnogo gostiju, dolaze recepcioneru i hladnokrvno i leerno zatrae jedan od kljueva koji visi okaen na portirskoj tabli. Ukoliko ga dobije on odlazi u sobu i vri krau.
23 Korajli N., 2008., Kriminalistika metodika, Sarajevo:Fakultet kriminalistikih nauka, str. 311.3 28 Ako recepcioner poznaje gosta kome traeni klju pripada, kradljivac glumi zabunu i gleda da se to prije izvue iz te situacije. Takoe, u praksi se susree i s takvim kradljivcima koji se prave da stanuju u hotelu, penju se uz stepenice, proetaju kroz hodnik dok ne naiu na nezakljuanu sobu, otvore vrata, kradu to im doe do ruke i hvataju maglu.
Nedovoljna budnost hotelskih gostiju, koji i vrijednije predmete kao to su, na primjer: nakit, novac i sl. ostavljaju neobezbjeene (nezakljuane) u sobi, katkad dovodi u iskuenje osoblje hotela (spremaice) koje sprema sobe, stara se o odravanju instalacija i sl. i esto ulazi u sobe gostiju, da izvri krau.
2.1.7. Krae u sredstvima javnog saobraaja
Ove krae mahom vre profesionalni kradljivci koji se vrzmaju na eljeznikim, autobuskim stanicama i slinim mjestima na kojima se okuplja vei broj graana s namjerom da putuju, ili pak putuju iz mjesta u mjesto i u pogodnom trenutku kradu. Oni koji putuju vozovima idu iz kupea u kupe, vrebaju pogodnu priliku i kad primijete da je koji putnik ostavio svoj prtljag bez nadzora ili da je zadrijemao, oni vre krau. Pri tome oni naroito koriste trenutak kada putnik sie na usputnoj stanici radi kupovine jela, vode, pie, novina i sl. ili ode u vagon-restoran, susjedni kupe i sl. i due se zadri. Noni vozovi su pogodniji za vrenje kraa. U to vrijeme putnici mahom drijemaju ili spavaju. Najpogodnije je vrijeme oko ponoi odnosno oko jedan, dva ili tri sata ujutru, kada kradljivci skoro neometano ulaze i kradu. Poto je opasno da ukradeni kofer nose sa sobom, kradljivac na prvoj stanici silazi ili ga vjeto izbaci iz vagona u blizini stanice i kad napusti voz vraa se po njega. Ove krae esto vre dvojica-trojica u grupi. Jedan eka na zakazanom mjestu (na otvorenoj pruzi) da mu partner izbaci ukradene stvari iz voza. Kada ih pokupi, on se odmah sa stvarima udaljava i odlazi na ugovoreno mjesto. Ima i takvih kradljivaca koji, kada saznaju da e neki putnik u svojoj torbi ili koferu nositi kakvu skupocjenu robu ili stvar, nabavljaju takvu ili slinu torbu i nastoje da se u voz smjeste pored tog putnika i da tu svoju torbu stave pored putnikove. Kada ocijene da njihov saputnik ne obaa panju na svoju torbu, oni umjesto svoje (u kojoj su stvari male vrijednosti) uzimaju njegovu torbu i silaze. Ako putnik primijeti krau, kradljivac se brani slinou torbi, mrakom i sl.
Krae se vre i iz teretnih vagona. Ove krae vre se u eljeznikim stanicama, dok voz stoji, ili prilikom utovara, istovara odnosno pretovara robe. Najee se vre tako to se kradljivac na stanici neprimjetno uvue u vagon i usput izbacuje iz njega robu na odreenom mjestu gde obino ekaju sauesnici i odnose je. Kod ovakvih kraa, a naroito kod kraa koje se vre u eljeznikim stanicama, esto uestvuje i eljezniko osoblje, jer neupueni ne zna u kome se vagonu koja roba nalazi. To zna jedino osoblje eljeznice.
U autobusu su daleko manje mogunosti za vrenje kraa, jer putnik za vrijeme vonje ne moe napustiti svoje sedite, kao to to moe uiniti u vozu. Zbog toga za vrenje krae postoji mogunost jedino na usputnim stanicama kada obino putnici na krae vrijeme naputaju autobus, ostavljajui dio svog prtljaga (tanu, mali kofer, kaput, mantil i sl.) bez nadzora.
Na peronima i u ekaonicama eljeznikih i autobuskih stanica i na drugim slinim mjestima, takoe, su este krae prtljaga (kofera, tani i sl.). Ovdje kradljivci najee koriste trenutak kada putnik kupuje kartu ili dok se objanjava u vezi putovanja ili kada putnik zadrijema. Kada kradljivac ovo primijeti, uzima kofer, odnosno tanu i odmah se udaljuje da ne bi bio uhvaen. Kradljivci prtljaga su mahom mlai i pristojno odjeveni ljudi. Oni vrljaju 29 po holovima eljeznikih i autobuskih stanica i njihovim peronima, motrei na putnike koji sputaju runi prtijag pored sebe dok kupuju kartu ili novine. Kradljivac koristi momenat kada je putnik zauzet ili mu je panja skoncentrisana na drugu stranu, uzima kofer i brzo iezava u gomili. On koristi i momenat kada je putnik zadrijemao ili zaspao, a stvari (prtljag) se nalazi pored njega na klupi, podu ili ploniku. Uoavanje i praenje ovakvih lica od strane ovlatenih slubenih lica, ali tako da ona to vide, moe uticati na izvrioce da odustanu od svoje namjere da izvre krau. Osim toga, uoavanjem i tajnim praenjem ovakvih lica uspjenije se mogu hvatati na djelu, itd. Sve to moe znatno uticati na smanjenje broja ovakvih kraa. 24
2.1.8. Krae pri spolnom optenju
Krae pri spolnom optenju su dosta este, naroito u veim mjestima i gradovima, iako se u statistikim podacima skoro i ne pojavljuju, jer rtva ne eli da njenim prijavljivanjem bude kompromitovana. To je pojava koja prati prostituciju. Ove krae uglavnom vre prostitutke nad svojim klijentima neki put same, a neki put sa sauesnikom. One posjeuju hotele, motele i druge ugostiteljske objekte, holove eljeznikih i autobuskih stanica, parkove, izletita i sl. i nude se pojedinim mukarcima. Kada nae rtvu, prostitutka nastoji da je napije ili da je nekim uspavljujuim sredstvom dovede u stanje dubokog sna. Kad to postigne, ona za vrijeme, dok rtva spava uzima novac i stvari od vrijednosti, a zatim odlazi. One koje imaju sauesnike rade tako to se sauesnik pojavi u ugovoreno vrijeme, pokupi stvari i ode, a prostitutka ostaje sa rtvom da bi otklonila sumnju sa sebe. Ako oteeni, kada se probudi, primijeti krau, ona zahtijeva da pretrese nju i njen stan i da se tako uvjeri da je na nekom drugom mjestu i od drugog pokraden.
Ima i takvih prostitutki koje svoju rtvu kradu za vrijeme snoaja, na taj nain to joj neopaeno izvuku novanik iz zadnjeg depa pantalona ili unutranjeg depa sakoa i uzimaju novac. Ovaj modus operandi prostitutka obino primjenjuje prilikom obavljanja svog posla na otvorenom terenu (u umi, parku i sl.) i to mahom u veernjim asovima tj. kada je vidljivost smanjena.
rtve prostitutki su mahom stranci (turisti i dr.) i prolaznici, odnosno ona lica za koja su sigurne da se sa njim vie nee sresti. Pokradene stvari prostitutke najee predaju svojim makroima ili drugim kriminalcima s kojima su povezane.
Pored prostitutki ima i pojedinaca koji vre krae za vrijeme snoaja ljubavnih parova. To su tzv. kibiceri, koji se unjaju po parkovima, izletitima i drugim mjestima gdje se mogu nai ljubavni parovi. Oni su stalno u akciji, neopaeno se kreu, osmatraju, uoavaju i prate ljubavne parove sve dok im se ne ukae pogodan momenat za akciju. Kad ocijene da je doao momenat za akciju, oni se neopaeno privuku i kradu tanu, novac iz tane, sakoe i druge odjevne predmete. Vjetiji i iskusniji izvlae i novanike iz zadnjeg depa pantalona mukaraca.
2.1.9. Depne krae
S obzirom na nain izvrenja i umjenost izvrioca pri izvrenju krivinog djela, ovaj oblik krae dobio je naziv depna kraa i predstavlja poseban vid krae. Na strani izvrioca s kriminalistikog stanovita trai se umjenost (posebna obuenost). Obuhvaa
24 Korajli N., 2008., Kriminalistika metodika, Sarajevo:Fakultet kriminalistikih nauka, str.315. 30 radnje izvlaenja novanika, novca i vrijednosti iz depova, runih torbica i sl. Postoje razne metode izvlaenja novanika, npr. metoda pokrivanja ruke, poluga, zaklanjanje vidokruga, presijecanje ruke, skidanje ukrasnih predmeta, mimoilaenje i sl. 25
Depne krae i krae openito, nisu krivina djela koja ozbiljnije ugroavaju sigurnost graana. Iako se esto misli da se takve nezgode dogaaju nekom drugom, u policiji pak naglaavaju da je prevencija presudna, stoga graani trebaju poduzeti sve kako njihovi novanici, mobiteli, fotoaparati ili pak uteevina ne bi nenadano promjenili vlasnika.
Depne krae vre se redovno na mjestima gde ima mnogo ljudi i gdje se stvaraju guve. Takva mjesta su: eljeznike, autobuske, tramvajske i trolejbuske stanice, autobusi, tramvaji, trolejbusi, vozovi, brodovi, alteri blagajni, pijace, sajmovi i vaari, robne kue, prodavnice kao i mjesta gde se odravaju sportske i druge priredbe privredno - ekonomskog i kulturno - zabavnog karaktera i drugi vei skupovi, ali i saloni za uljepavanje i sl. Inae, ene su ee mete kradljivaca. 26
Depne krae vre, po pravilu, profesionalci. Prije nego ponu da rade, deparoi se pripremaju za svoj posao. Oni, po pravilu, dugo vjebaju vaenje stvari iz depova i tek kada ovladaju tehnikom rada 27 poinju da rade. Za dep je bitan prilazak rtvi i potrebno je mnogo vjetine, spretnosti i smjelosti. Deparoi ili koriste situaciju ili pak sami stvaraju situaciju pogodnu za njihovo delanje. Ne biraju iskljuivo lijepo obuene ljude, jer oni najbolje znaju da su esto najbogatiji oni koji izgledaju gotovo kao kloari. Bolje obueni ljudi su rtve po trnim centrima, prometnim ulicama, na buvljaku. 28
Deparoi su vrlo dinamini ljudi i esto se javljaju i kao meunarodni kriminalci. Privlae ih znaajniji skupovi i priredbe privredno-ekonomskog, kulturno-zabavnog karaktera i drugi vei skupovi, jer tu vide svoju bolju ansu. Zato redovno prate odravanja ovakvih skupova, manifestacija i sl. i posjeuju ih. Oni, na svoj nain, prate i aktivnost ovlatenih slubenih lica, znaju da se pritaje ili da odu u neko drugo mjesto dok ne proe bura i sl. Za to vrijeme ne vre se depne krae, njihovi tereni su mirni. Kada proe bura, vraaju se u svoja mjesta, na svoje terene, i nastavljaju posao.
Kada su deparoi na poslu na rukama ne nose prstenje ni narukvice, niti u rukama nose kiobran, tap ili neku drugu stvar, da bi im ruke svakog momenta bile slobodne za akciju. Sama tehnika vaenja stvari iz depova odvija se na slijedei nain:
- isprue cijelu ruku, a palac priljube uz dlan i poto su odvojili kaiprst i srednji prst od domalog i malog, zavlae oprezno prste u dep i pomou njih kao kljetima ili pincetom izvlae novanik; - isprue kaiprst i srednji prst, a ostala tri prsta priljube uz aku, a zatim zavlae prste u dep i izvlae novanik. Novanik moraju sigurno uhvatiti vrhovima prstiju, jer u sluaju da ga povuku pa ispuste, mogu biti uhvaeni poto e rtva ovo osjetiti;
25 Modly D., Korajli N., 2002., Teanj:Centar za kulturu i obrazovanje,str. 97. 26 http://www.vjesnik.com/Pdf/2005%5C05%5C16%5C61A61.PDF,11/18/2007 12:29 AM.
27 U jednom velikom gradu otkrivena je kola depara. Nekoliko starih i iskusnih depara, obuavali su mlae u vaenju stvari iz depova. Za vjebanje su upotrebljavali naroito konstruisanu lutku sa zvoncima. U sluaju da uenik pogreno manipulie, pojedina zvona zvone. (Petrovi A., 1981.,Kriminalistika metodika, VUP, Zemun,str. 573)
28 http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2004/08/04/srpski/BG04080301.shtml, 11/18/2007 12:44 AM. 31 - pomou naroitog noia, slinog iletu ili brijau, ili pomou malih otrih makazica prosijeku popreni otvor na depu i od dole izvuku novanik. Deparoi esto upotrebljavaju i razne trikove da bi na taj nain panju rtve skrenuli na drugu stranu i lake izvrili krau. Tako, na primjer, oni prilaze rtvi i trae da zapale cigaretu, pitaju koliko je sati, gurnu rtvu pod vidom pijanstva ili pri ulazu u tramvaj ili autobus. ene posru pravei se da im je zlo, kako bi ih rtva prihvatila, itd.
Deparoi koji kradu iz spoljnih depova su najbrojniji. To je i najlaki nain, pa ga zato mahom primjenjuju mlai deparoi-poetnici. Njihove rtve su lica koja dre novanike u spoljnim depovima. To su, u prvom redu, ene koje obino dre novanike u spoljnim depovima kaputa, mantila, kostima i sl. Ovi deparoi operiu, po pravilu, indi- vidualno i to uglavnom na pijacama, u prodavnicama (samouslugama i sl.) i na drugim mjestima gde je guva i gdje ima dosta ena, i to u vrijeme kada ene nose kapute i mantile. U ljetnjim mjesecima oni se orijentiu na novanike koji se nalaze u korpama, torbama i sl., koje ene nose na pijaci. Polazei na pijacu ene obino veu novac u maramicu ili ga dre u novaniku. Maramicu ili novanik stave u korpu ili torbu i tako se kreu kroz gomilu ljudi na pijaci, u prodavnici i sl. Deparoi obino prate njihovo kretanje, koriste najpogodniji trenutak (guva, nebudnost i sl.) i maramica odnosno novanik s novcem za tren oka nestane.
Deparoi koji su se specijalizovali za otvaranje enskih tani najee operiu u sredstvima javnog saobraaja (autobusi, tramvaji, trolejbusi i sl.), zatim u prodavnicama (robnim kuama i sl.), bioskopima i na drugim mjestima gdje je guva i gdje ima dosta ena. Meu ovim deparoima ima dosta ena. ene su okretnije od mukaraca i imaju manje ruke. Manipulaciju s prstima prikrivaju (maskiraju) pomou vunene marame, ala, mantila i drugih predmeta koje dre u ruci. Nekada ovi deparoi rade i udvoje. Tada jedan zagovora rtvu ili se prisloni uz nju sa suprotne strane od one na kojoj je tana, kako bi joj skrenuo panju, dok drugi otvara tanu, uzima novac i druge stvari.
Deparoi koji napadaju unutranje depove odnosno koji sijeku depove, narukvice, lanie i sl. su najiskusniji i predstavljaju vrhunske specijaliste meu deparoima. To su, po pravilu, viestruki povratnici, profesionalci, sa dugim staom. Oni rade po pravilu u grupama, a operiu tamo gdje su velike guve - na eljeznikim i autobuskim stanicama, u sredstvima javnog saobraaja, na ulazima-izlazima sportskih stadiona, na javnim manifestacijama, na sajmovima i vaarima, itd.
Ima deparoa ije su rtve zaspale, pripiti ili pijani ljudi. Ovi deparoi uglavnom operiu u ekaonicama eljeznikih i autobuskih stanica i parkovima oko ovih stanica, u nonim kafanama i na drugim mjestima poznatim po okupljanju ljudi koji putuju, i to nou u vrijeme kada su ovi zaspali i sl. Koristei ovakvu priliku oni im kradu novanike, skidaju asovnike i druge predmete s ruke.
Deparoi koji rade sami, individualno, obino nose neku stvar u ruci (novine, mantil i sl.) za maskiranje operacije. Kada spaze da je neki dep nabubren ili da se u torbi odnosno korpi nalazi novanik, oni se oprezno primaknu i spretno ga izvuku. To najee ine na slijedei nain: predmetom koji dre u lijevoj ruci (novinom, tanom, mantilom i sl.) pokrivaju (maskiraju) desnu ruku dok je uvlae u dep, a desnom rukom izvlae novanik ili drugi predmet. Poto izvuku novanik, prebace ga u lijevu ruku i dre ga ispod predmeta koji su u toj ruci drali. Na ovaj nain oni svojim tijelom i predmetom koji su drali u lijevoj ruci sami prikrivaju vrenje krae.
32 Kada deparoi rade sa sauesnicima, onda su uloge podijeljene tako da svako zna svoj zadatak. Jedan izvlai novanik, drugi mu pravi zid (zaklon) ili gurne rtvu, prepire se s njom i sl., a trei , ako su trojica, stoji po strani i neprimjetno preuzima novanik od prvog koji ga je izvukao iz depa rtve, a zatim se brzo udaljuje. Meutim, podjela moe biti i drugaija - da jedan pravi ivi zid, da primi i doda ukradeno drugom sauesniku, a da drugi izvue odnosno ukrade novanik.
Na slian nain se postupa i ako se operie uetvoro. Kod operacije uetvoro postoji vea mogunost za lanano dodavanje predmeta, tako da predmet moe veoma brzo da doe do ruku pomagaa koji se nalazi na drugom kraju prevoznog sredstva, i koji e, zbog toga, biti najmanje sumnjiv i u mogunosti da po obavljenom poslu izae na prvoj stanici. Na ovaj nain deparoi se osiguravaju da ne budu otkriveni. Ukoliko oteeni primijeti krau on obino osumnjii one koji su se nalazili u njegovoj blizini, a to e biti onaj koji je izvukao novanik i onaj koji se gurao, pravio zid. Njihovim pretresom nee se nai nita. Oni se, nakon pretresa, esto i drsko ponaaju, prijete oteenom da e ga tuiti zbog lanog optuivanja, itd.
Otkrivanje, a naroito dokazivanje, depnih kraa je dosta teko, jer tu nema nikakvih tragova. Dokazati se moe jedino ako se deparo uhvati na djelu ili ako se kod njega pronae novanik ili kakav drugi ukradeni predmet. Da bi onemoguili, ili bar oteali, dokazivanje krae, deparoi obino zadravaju samo novac, a sve ostalo (novanik, linu kartu i dr.) odmah odbacuju. Deparoe moe uoiti i uhvatiti na djelu samo ovlateno slubeno lice koji poznaje deparoe 29 , koji zna njihov MOS, mjesto rada, kretanja, njihove veze, izgled i to tako dobro da je u stanju da ih uoi, prepozna, slijedi i u najveim guvama, i koji se specijalizovao za ovaj posao. A to se moe postii samo ako ovaj ima smisla i volje za obavljanje ovog posla i ako ga obavlja due vrijeme. Veliku pomo kod otkrivanja odnosno identifikovanja deparoa moe pruiti album fotografija delikvenata odnosno deparoa. Zato u svakom sluaju gdje je oteeni uoio neka lica u svojoj blizini u vrijeme kad mu je novanik nestao, treba ovoga uputiti da pregleda album fotografija delikvenata.
Za veu efikasnost u sprjeavanju i suzbijanju ovih kraa od znaaja je postojanje dobrih operativnih veza, dobre saradnje sa KPD, VPD i drugim agencijama za provedbu zakona i operativno pokrivanje deparoa odnosno mjesta i objekata na kojima, zbog posebnih okolnosti, postoje povoljni uslovi za vrenje kraa.
3. Namjera pribavljanja protupravne imovinske koristi
Konstitutivno obiljeje krivinog djela krae je pribavljanje protivpravne imovinske koristi (animus lucrifaciendi). Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi prisvajanjem oduzete stvari mora postojati kod izvrioca u vrijeme oduzimanja stvari, tako da je neodluno kako e on naknadno postupati i u koju svrhu e koristiti oduzetu stvar. Namjera uinioca treba da je upravljena na pribavljanje male imovinske koristi. Ako uinilac nije iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, postojat e obina a ne sitna kraa, ak i tada kada je uinilac pribavio stvar male vrijednosti, npr.kraa novca iz tueg depa ne znajui koliko novca tamo ima.
29 Pri hvatanju na djelu neki depari pokuavaju prikazati rtvu kao depara. Mogue ih je otkriti i uhvatiti ako se potencijalne rtve unaprijed upozore na oprez, zatim organiziranom prismotrom i zaticanjem na djelu. S obzirom na to da depari usvajaju i uvjebavaju jedan te isti, vlastiti nain izvrenja djela prema karakteristinim zahvatima, mjestima izvrenja i sl., osobito je vano koritenje evidencije MOS, kao i to potpuniji uvid u njihovo kretanje, putovanje, zadravanje itd. u sklopu kontrole i nadziranja odreenih kategorija osoba. (Peri, V., 1987., Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Republiki Sekretarijat za unutranje poslove SR Hrvatske, Zagreb,str. 200) 33
Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi ne mora se uvijek podudarati sa koristoljubljem. Koristoljublje predstavlja pohlepnu tenju, udnju za sopstevnim bogaenjem, za uveanjem sopstvene imovine, za zadovoljavanjem svoje imovinske pohlepe. Ono je motiv zbog kojeg se pribavlja imovinska korist, ali ne mora pratiti svako pribavljanje protivpravne imovinske koristi. Stoga, iako su krae najee motivisane koristoljubljem, one se mogu vriti i radi toga da se zadovolji i neka neophodna obina potreba, kao to je kupovina neophodnih namirnica, ogrijeva. Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi postojat e ak i onda kada se stvar oduzima od drugoga. To znai da koristoljublje uvijek pretpostavlja postojanje namjere za pribavljanje imovinske koristi, ali ne i obrnuto.
4. Vinost uinioca krivinog djela krae
Krivino djelo krae je umiljajni delikt. Pored postojanja oznaene namjere kao subjektivnog obiljeja krivinog djela krae, izvrilac da bi bio krivino odgovoran, mora postupati sa direktnim umiljajem, a postupa tada kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo uinjenje 30 Naime, kod uinioca mora da postoji i namjera da se oduzimanjem stvari, pribavi sebi ili drugome protivpravna imovinska korist. Umiljaj obuhvata svijest da je objekt oduzimanja stvar koja je tua, dakle da je u svojini nekog drugog lica, da stvar oduzima iz tueg priteanja, kao i svijest da na imovinsku korist koju namjerava pribaviti nema pravo, dakle, da namjerava pribaviti protivpravnu imovinsku korist.Ovo subjektivno obiljeje krau odvaja od krivinog djela oduzimnja tue pokretne stavri i oduzimanja vozila na motorni pogon kod kojih ova namjera ne postoji. Namjera oduzimanja radi uveanja imovine (animus lucri faciendi) ili zadovoljenja nekih svojih ili tuih potreba na raun tue imovine, izraava sutinsku stranu ovog krivinog djela, zato nee postojati krivino djelo krae ako je stvar oduzeta samo da bi se uinilac sa njom posluio. Znai,ukoliko ta namjera ne postoji nema ni krivinog djela krae. Korist koja se prisvajanjem tuih stvari eli ostvariti moe se sastojati u troenju, poklanjanju, prodaji i sl. Za postoajnje krivinog djela krae nije neophodno da je uinilac i realizovao navedenu namjeru (npr.da je unovio). Prema tome, ako je izvrilac u zabludi da je stvar koju oduzima njegova ili da je bez sopstvenika, ili ako je u zabludi da mu je stvar povjerena ili da je stvar naao, kao i u sluaju ako je u zabludi da ima pravo na imovinsku korist koju namjerava ostvariti, iskljuena je odgovornost za krau.
5. Laki oblik krae (stav 2.)
U stavu 2. lana 286. KZFBiH je predvien laki oblik krae ( biva sitna kraa) koji postoji ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 500 KM u KZ FBiH (prema pravnom shvaanju i zazuzetoj sudskoj praksi u Federaciji BiH, koje je zauzelo Krivino odjeljenje VS FBiH, stvar male vrijednosti postoji kad vrijednost ukradene stvari ili imovinske tete ne prelazi 500 KM 31 ) i kada kod uinioca ne postoji namjera za pribavljanje vee imovinske koristi, odnosno ako je uinilac iao za tim da pribavi malu imovinsku korist.
Dakle,za postojanje ovog krivinog djela potrebno je da su ispunjena dva kumulativno postavljena uslova: a) da vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 500 KM (objektivni uslov), i
30 lan 35. stav 2. KZBiH 31 Pravno shvatanje Krivinog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne I Hercegovine(VSFBiH),br.Su-1728/04 od 16.11.2004. godine, 34 b) da je uinilac iao za tim da prisvajanjem tih stvari pribavi malu imovinsku korist (subjektivni element).
Namjera uinioca, kao drugi kumulativni uslov, treba da je upravljena na pribavljanje manje imovinske koristi. Ako uinilac nije iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, postojae obina a ne sitna kraa, ak i tada kada je uinilac pribavio stvari male vrijednosti, npr. kraa novca iz tueg depa ne znajui koliko novca tamo ima. Ovdje nije iskljueno postojanje ak i teke krae ako postoji neka od kvalifikatornih okolnosti, npr.drskost. Isto tako, u obrnutoj situaciji, ako je uinilac iao za tim da pribavi stvar male vrijednosti ali je ukradena stvar vee vrijednosti, nee postojati laka, ve obina ili eventualno teka kraa. Radi se, naime, o posebnom sluaju zablude o predmetu koja je ovdje irelevantna, to proizilazi iz opisa ovog djela u kojem su objektivni i subjektivni uslovi ovog djela postavljeni komulativno, pa laki oblik krae ne postoji pri odsustvu bilo kojeg od njih.
Vladajui stav je da ovo djelo i kada je izvreno pod okolnostima koje obinu krau ine tekom, ne moe da preraste u teku krau (npr.laka kraa izvrena obijanjem, od strane naoruanog lica i sl.). Trebalo bi, meutim, naelno poi od toga da tada djelo moe imati karakter obine krae, jer ako se to ini u sluaju ako subjektivna strana bia djela odgovara obinoj krai (upravljenost umiljaja na veu vrijednost). Iako je oduzeta stvar manje vrijednosti (kada moe postojati ak i teka kraa npr. na drzak nain), opravdano bi bilo da se u tom sluaju isti znaaj da i objektivnoj strani bia djela i da se to tretira kao obina kraa. Od znaaja nekada mogu da budu i neke druge okolnosti pod kojima se vri laka kazna, a koje bitno utiu na karakter djela. Tako npr. oduzimanje male svote novca licu koje je u nepoznatoj sredini, kraa sitnog djela nekog aparata ili maine, onemoguavajui korisnika da tu mainu koristi i sl.
6. Mogunost osloboenja od kazne uinioca krivinog djela krae (stav 3.)
Odredbom stava 3. l.286. KZ FBiH, sud je ovlaten da oslobodi od kazne izvrioca krae ako ukradenu stvar vrati oteenom prije nego to je saznao za pokretanje krivinog postupka.U ovom sluaju se smatra da je izvrilac manifestovao svoje stvarno kajanje zbog uinjenog djela i to je fakultativni osnov za osloboenje od kazne. Da bi ovaj uslov postojao nije potrebno utvrivati motiv vraanja ukradnog predmeta, mada ta okolnost nije bez znaaja jer moe uticati pri odluivanjuu da li e sud ioskoristiti ovo ovlaenje i u kojoj mjeri. Naime, ako ne primjeni osloboenje od kazne, sud ima imogunost da kaznu odreenu za krau ublai bez ogranienja propisanog u l.52. KZ FBiH. Da li je stvar blagovremeno vraena faktiko je pitanje.
U vezi sa primjenom ove odredbe postavlja se pitanje da li je mogunost osloboenja od kazne uslovljena iskljuivo vraanjem ukradene stvari ili je mogue i davanje naknade oteenom u novcu, u visini vrijednosti ukradene stvari. Premda bi se striktnim tamaenjem moglo zakljuiti da je uslov primjene od kazne povraaj ba one stvari koja je ukradena, ipak se postavlja pitanje da li je iskljuena ova privelegija u sluaju ako vie ne postoji mogunost vraanja stvari.
Prevladava miljenje je da je ovo shvatanje pravilno, a u krivinom postupku je potrebno utvrditi ne samo injenicu nemogunosti vraanja stvari, ve i uzrok tome, tj. da li je uinilac krae stvar otuio, upotrebom unitio (npr. obveznicu naplatio ili voznu kartu iskoristio) jer i ta okolnost moe biti od uticaja na primjenu navedenog ovlaenja za sluaj stvarnog kajanja. 35
Ovlaenje sadrano u stavu 3. l. 286. KZ FBiH odnosi se samo na krau odreenu u ovom lanu .
7. Sticaj krivinog djela krae i produeno djelo krae
Krivino djelo se kvalifikuje kao kraa samo ako su ostvarena obiljeja tog djela,a nisu ostvarena obiljeja teke krae, kao i ako nisu ostvarena obiljeja krivinog djela razbojnitva i razbojnike krae. Premda su u i tim sluajevima ostvarena i obiljeja krae iz lana 286. KZFBiH, sticaj nekog od tih djela i krae ne postoji, po osnovu specijaliteta. Ovo subjektivno obiljeje krau odvaja od krivinog djela oduzimanja tue pokretne stvari kod kojeg ova namjera ne postoji.
7.1. Sticaj krivinog djela krae
Uinjeno djelo krae kvalifikuje se kao jedno krivino djelo krae, bez obzira koliko je pojedinanih, pa i razliitih pokretnih stvari oduzeto, ako su stvari oduzete istovremeno, sa istog mjesta i iz priteanja istog lica. Ako je pri tom nain oduzimanja pojedinih stvari razliit ili ako postoje neke druge okolnosti koje bi bile osnov raznih kavlifikacija, kvalifikacija djela se odreuje po najteoj kvalifikaciji. Ako, na primjer, u pogledu nekih oduzetih stvari postoji kraa iz navedenog lana, a neke od tih stvari su oduzete na nain ili pod okolnostima koje bi to oduzimanje kvalifikovale kao teku krau, oduzimanje svih stvari e se kvalifikovati kao teka kraa. Postoji mogunost da se i vie uinjenih kraa kvalifikuje kao jedno krivino djelo krae u sluaju ako su ispunjeni uslovi za postojanje produenog krivinog djela krae.
Pitanje sticaja krivinog djela krae i nekog drugog krivinog djela postavlja se naroito u sluajevima kada je izvrilac krae, da bi ostvario namjeru pribavljanja protivpravne imovinske koristi prisvajanjem oduzete stvari, izvrio novo krivino djelo koristei ukradenu stvar. Na primjer, izvrilac krae preinai ukradenu ispravu u namjeri da je upotrijebi kao pravu i time pribavi protupravnu imovinsku korist ili ukradeni predmet proda obmanuvi kupca da je vlasnik te stvari pa tako prevarom pribavlja imovinsku korist. Razrjeavanje ovog problema zavisi od toga da li su u konkretnom sluaju ispunjeni uslovi za postojanje konsumpcije kao osnova iskljuenja sticaja, tj. da li je izvrenom kraom konsumirano naknadno krivino djelo, izvreno u realizovanju namjere da se prisvajanjem oduzete stvari pribavi protivpravna imovinska korist. Problem se, dakle, svodi na pitanje da li novo djelo, kojim se ostvaruje namjera, koja je obiljeje predhodnog krivinog djela, predstavlja zasebnu kriminalnu koliinu u odnosu na predhodno djelo ili je ve obuhvaeno predhodnom izvrenom kraom (sluaj poznat u teoriji krivinog prava kao nekanjivo naknadno djelo ili kao predkanjeno naknadno djelo). U sluaju ako lice koje je ukralo ispravu, tu ispravu preinai da bi tako ostvarilo namjeru pribavljanja protivpravne imovinske koristi, postoji sticaj krivinih djela krae i falsifikata isprave. esto izvrilac krae, koristei ukradenu stvar, ostvaruje namjeru pribavljanja protivpravne imovinske koristi izvrenjem krivinog djela krae, pa se postavlja pitanje da li u tom sluaju postoji sticaj krivinih djela krae i prevare ili je taj sticaj samo prividan.U rjeavanju ovog problema mogue je zauzeti dva suprotna stanovita.
36 Po jednom, sticaj je iskljuen jer izvrilac krae naknadnom prevarom nije pribavio neku novu protivpravnu imovinsku korist, ve je ostavrio samo onu korist za koju je ve kanjen kao izvrilac krae. Stoga prevara ne predstavlja samostalnu kriminalnu koliinu jer je ve ukljueno u krivino djelo krae, prevara je konsumirana kraom i sticaj je iskljuen. U ovoj situaciji postoji prividan sticaj konsumpcijom, jer je posrijedi tzv. sluaj nekanjivosti naknadnog djela.
Dakle, od sticaja krivinih djela treba razlikovati sluajeve gdje samo naizgled postoji sticaj, a u stvari postoji samo jedno krivino djelo koje moe biti prividni idealni i prividni realni sticaj.
Po drugom stanovitu, konsumpcija naknadnog krivinog djela postoji samo u sluaju ako izvrilac krae moe samo izvrenjem novog krivinog djela ostvariti namjeru u kojoj je izvreno predhodno krivino djelo i koja je obiljeje tog djela. Zakonsko obiljeje krae je namjera pribavljanja protupravne imovinske koristi koja ima da se ostvari prisvajanjem oduzete stvari. Ukradena stvar se moe prisvojiti i tim prisvajanjem se moe ostvariti protupravna imovinska korist i bez izvrenja daljeg krivinog djela. Na primjer, oduzeta stvar se moe potroiti (novac), moe se otuiti i bez primjene prevare moe se iskoristiti (uupotreba vozne karte), obveznica na donosioca moe se naplatiti, novac sa tedne knjiice sa ifrom moe se podii,itd. Polazei od toga da se namjera pribavljanja protupravne imovinske koristi moe ostvariti i bez izvrenja naknadnog krivinog djela, miljenje je da postoji sticaj krae i nakndnog krivinog djela kojim se ostvarila namjeravana protivpravna imovinska korist, jer nakadno krivino djelo predstavlja zasebnu kriminalnu koliinu u odnosu na izvrenu krau.Tako bi, prevladava miljenje, postojao sticaj krae i prevare ako bi, koristei se ukradenom stvari protupravna imovinska korist bila ostvarena prevarom.
7.2. Produeno krivino djelo krae
Produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinilac s umiljajem uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela koja s obzirom na nain uinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu 32 . To znai da u sastav produenog krivinog djela mogu da uu kako ista krivina djela tako i razliiti vidovi ili oblici jednog krivinog djela. Ista su djela onda kada se radi o djelima iz istog zakonskog opisa odnosno istih zakonskih obiljeja npr.vie prevara, kraa i sl. O istovrsnim krivinim djelima uglavnom se radi kada je uinilac izvrio jedno krivino djelo u njegvoim razliitim vidovima ili oblicima: osnovnom, kvalifikovanom ili privilegovanom, npr.obina kraa, privilegovani oblik krae i teka kraa. To mogu biti svrena i pokuana krivina djela. Za postojanje istovrsnosti krivinih djela nije dovoljno da djela potiu iz iste zakonske grupe ili da su upravljena protiv istog oteenog, pa tako nema istovrsnosti, odnosno produenog krivinog djela ako je uinilac izvrio krivino djelo utaje, prevare, krae i sl. Pretpostavka za postojanje produenog krivinog djela je i vremenski kontinuitet odnosno meusobna vremenska povezanost svih uinjenih djela, zatim nain injenja i druge stvarne okolnosti koja djela meusobno povezuju tako da sva ine jedinstvenu cjelinu. Za subjektivnu stranu konstrukcije produenog krivinog djela relevantan je samo umiljaj i kako se u teoriji preteno uzima tzv.jedinstveni umiljaj.
32 lan 55. KZ FBiH 37 Meutim, produeno krivino djelo nije mogue kod onih krivinih djela kod kojih je zbog njihove prirode ova konstrukcija iskljuena kao to su: ubistva, silovanja ili razbojnitva koja se ine prema razliitim licima.
VI - TEKA KRAA
Krivino djelo teke krae odreeno je lanom 287. KZFBiH, kako slijedi:
(1) Kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina kaznit e se ko krau (lan 286. Kraa, stav 1.) uini: a) obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajni, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora; b) na naroito opasan ili naroito drzak nain; c) iskoriavanjem stanja nastalog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom; d) iskoriavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja druge osobe.
(2) kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se uinitelj krivinog djela krae (lan 286. stav 1.): a) ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti; b) ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede; c) ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci ili je izloena za javnost.
(3) Novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit e se ko uini krau (lan 286. stav 2.) na nain i pod okolnostima iz stava 1. ili stava 2., ta. 2. i 3. ovog lana.
(4) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se ko krau (lan 286. stav 1.) uini u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oruje ili opasno orue radi poinjenja djela. 33
33 lan 281. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela teke krae lan 232. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo teke krae: (1) Ako je kraa izvrena: a) Obijanjem, provaljivanjem ili drugim svladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili drugih zatvorenih prostora, b) Na naroito opasan ili naroito drzak nain, c) Od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi napda ili odbrane, d) Od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa, e) Iskoritavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom, f) Iskoritavanjem nemoi ili drugog tekog stanja nekog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. (3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naunog i kulturnog znaaja ili vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. 38
Teka kraa je kvalifikovani oblik krae koji postoji kada se obina kraa vri pod posebnim okolnostima koje obinoj krai daju tei vid. Te okolnosti mogu da se odnose na nain izvrenja, vrijeme izvrenja, posebnu opasnost poinioca i vrijednost ukradenih stvari.
U zavisnosti od navedenih okolnosti zakon navodi sljedee oblike teke krae: a) Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora; b) Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain; c) Kraa izvrena od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane; d) Kraa izvrena od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa; e) Kraa izvrena iskoritavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom; f) Kraa izvrena iskoritavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja druge osobe;
Dakle, razliito su predviene sankcije za uinioce krivinog djela teke krae, a to se tie dispozicije, u stavu 2. i stavu 3. navedenog lana KZRS izriito propisuje vijednosti ukradenih stvari, kao kvalifikatorne okolnosti djela. - U KZ FBiH u l.287. stav 1, i l.281. stav 1. KZ BDBiH., oblici ovog krivinog djela odreeni su u 4 take.U KZ RS u l.232. u stavu 1., oblici teke krae navedeni su u 6 taaka, s tim da prva, druga, peta i esta taka sa odreenim izuzecima (u KZRS navedena je i kasa kao zatvoreni prostor) u potpunosti odgovaraju takama od jedan do etiri KZFBiH i KZBDBiH. - U u lanu 232. stav 1. take 3. KZ RS krivino djelo teke krae je izvreno i od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi napada i odbrane, dok je ovakav nain izvrenja krivinog djela teke krae u KZ FBiH i KZBDBiH izdvojen u poseban stav 4. lana 287. KZ FBiH, odnosno lana 281. KZ BD BiH, - U lanu 232. stav 1. take 4. KZ RS krivino djelo teke krae je izvreno i od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa, dok je ovakav nain izvrenja tekog djela teke krae u KZ FBiH i KZ BDBiH izdvojen u poseban stav 4. lana 287. KZ FBiH, odnosno lana 281. KZ BD BiH,s tim to i tu postoji razlika jer je i u RS navedeno vie lica koja su se udruila za vrenje kraa to podrazumijeva najmanje dvije osobe ili vie njih 33 ,a u KZ FBiH I KZBDBiH ako se krivino djelo uini u sastavu grupe ljudi to podrazumijeva od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog,ponovljenog ili povremenog injenja krivinog djela. 33 Za krivino djelo teke krae iz l. 232. stav 1. u KZ RS zaprijeena je kazna zatvora od jedne do osam godine to znai da je u odnosu na KZ FBiH i KZ BDBiH za krivino djelo teke krae koje su istovjetne sa etiri take iz KZ RS ,zaprijeene blae kazne i to od est mjeseci do pet godina zatvora, - Za krivina djela izvrena od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi uinjenja djela i krivino djelo uinjeno od strane vie lica odnosno uinjeno u sastavu grupe ljudi i u KZRS,KZ FBiH i KZ BDBiH zaprijeena je ista kazna i to kazna zatvora od jedne do osam godina, - U KZ RS u l. 232. stav 2. kao objektivni uslov inkriminacije ovog krivinog djela je odreena vrijednost ukradene stvari koja prelazi iznos od 10.000 KM.Ovakav objektivni uslov inkriminacije u KZ FBiH i KZ BDBiH odreeno je na sljedei nain Ako je ukradena stvar velike vrijednosti,a uinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijenosti. Pored razlike u objektivnom uslovu inkriminacije kako je naprijed navedeno, razlika se ogleda i u zaprijeenosti kazne ,tako je u KZ RS zaprijeena kazna zatvora od jedne do deset godina,a u KZ FBiH i KZ BDBIH zaprijeena kazna zatvora je od est mjeseci do pet godina, - I KZ RS, KZ FBiH i KZ BDBIH krivino djelo teko krae su definisali ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naunog i kulturnog znaaja, stim to je u KZ RS jo i dodato ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM,a u KZ FBiH i KZ BDBIH ako se nalazi ujavnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost.Pored ove pomenute razlike u ovom stavu postoji velika razlika u zaprijeenosti kazne, pa e se tako u RS uinilac za izvrenje krivinog djela kazniti zatvorom od tri do petnaest godina,a u KZ FBiH i KZ BDBIH zatvorom od est mjeseci do pet godina, - Razlika krivinog djela krae u KZ RS i u KZ FBiH i KZ BDBIH je i u tome to u KZ RS kvalifikatornu okolnost krae ne ini Ako ukradena stvar slui u vjereske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede,dok u KZ FBiH i KZ BDBIH to ini kvalifikatornu okolnost, - Jedna od razlika KZ RS i KZ FBiH i KZ BDBIH je i u tome to KZ RS ne predvia blae kanjavanje uinioca iako je uinio krivino djelo krae pod okolnostima koje ga ine kvalifikatornim,ako je ukradena stvar male vrijednosti ,a uinilac je pristupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti. KZ FBiH i KZ BDBIH u stavu 3. lanova u kojima je odreeno krivino djelo teke krae predvieno je blae kanjavanje uinioca krivinog djela (novana kazna ili kazna zatvora od tri godine) ako uini krau iz lana 286. stav 2. odnosno lana 280. stav 2., na nain i pod okolnostima iz stava 1. ili stava 2. take 2 i 3 lana 287. KZ FBiH i l.281. KZ BDBiH
39 g) Ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijenosti; h) Ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede; i) Ako je ukradeno kulturno dobro, ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog, istorijskog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost.
1. Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora
Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora, je prvi kvalificirani oblik krivinog djela teke krae predvien u stavu 1. ta.1 KZ FBiH. Kod ovog oblika teke krae kvalifikatorna okolnost sastoji se od dva elementa postavljena kumulativno:
a) oduzimanje tue pokretne stvari vri se iz zatvorenog prostora i b) to se ini obijanjem ili provaljivanjem tih prostora.
Naime, potrebno je da je kraa izvrena iz zatvorenog prostora i da je oduzimanje izvreno obijanjem ili provaljivanjem tog zatvorenog prostora.
Pod zatvorenim prostorom podrazumijeva se svaki prostor u koji se ne moe ui bez prethodnog uklanjanja prepreka koje su postavljene u cilju spreavanja neovlatenog prodiranja u taj prostor. Zatvoreni prostor u krivinopravnom smislu je onaj prostor koji je zatvoren na takav nain da se jasno vidi namjera korisnika prostora da odreeni prostor uini zatvorenim, tako da se u isti uope ne moe ui bez obijanja ili provaljivanja, odnosno da je zatvoren tako da se u njega moe ui samo na odreenom mjestu na redoviti i uobiajeni nain. Pod zatvorenim prostorom ne podrazumjeva se samo onaj prostor kod koga su mjesta namijenjena za ulaz zatvorena napravama za zatvaranje (katanci, brave) ili su mjesta namijenjena za ulaz zakovana, zapeaena i sl., ve se zatvorenim prostorom smatra i onaj prostor koji je zatvoren, ali tako da postoji mogunost redovitog i uobiajenog ulaenja ili pristupa prostoru na mjestima i na nain predvien za ulaz ili pristup. 34
Kao zatvorene prostore zakon primjera radi navodi zgrade, sobe, kase, blagajne i ormare, a to mogu biti i drugi zatvoreni prostori. Moe se raditi i o pokretnom i nepokretnom zatvorenom prostoru.
Meutim, to mogu biti i drugi zatvoreni prostori, nepokretni i pokretni, kao to su ograeno zemljite, pretinci, koferi, automobili, sanduci i sl. Prostor treba da je zatvoren sa svih strana i na nain koji ukazuje na namjeru vlasnika tog prostora da ga uini zatvorenim tako da se u taj prostor ne moe ui, osim savlaivanjem postavljenih prepreka odnosno obijanjem ili provaljivanjem. Znai, nain i sredstvo, kojim je izvjestan prostor zatvoren, nisu bitni za pojam zatvorenosti prostora, jedino je od vanosti da je prepreka za ulaenje u prostor stavljena tako da se time spreava ljudima ulaenje u taj prostor.
Isto tako, ograda oko odreenog zemljita treba da bude tako postavljena da je jasno da predstavlja prepreku i za ljude (visina ograde, materijal i sl), a ne samo za ivotinje. Prema
34 Srzenti N., 1982.,Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosovo i SAP Vojvodine,Beograd,.str.494 40 tome, nije dovoljno da su prepreke postavljene samo kao obino predupreenje ili su one samo simbolikog karaktera (npr. niske ograde na njivi, rijetko postavljena ograda koja omoguava provlaenje, kartonska kutija vezana kanapom, table sa oznakom da je ulaz ili prolazstrogo zabranjen i sl.). Dakle, neophodno je da se radi o ozbiljnim preprekama i da je za njihovo uklanjanje potrebno odreeno djelovanje poinioca. 35
Veliina prostora nema znaaja u odreivanju pojma zatvorenog prostora.
Sporno je da li se kao zatvoren prostor mogu tretirati prizemne zgrade iji su otvori na koje se redovno ulazi (vrata, glavni ulaz) zatvoreni, ali su otvoreni prizemni prozori ili sporedni ulazi. Prema jednom shvatanju, ovakve prostore treba tretirati zatvorenim, jer je i relevantno da li su zatvoreni ili otvoreni i ostali otvori koji nisu namjenjeni za ulaz u taj prostor. Uvlaenje kroz prozor, makar i otvoren, prema ovom shvatanju predstavlja provaljivanje kada je skopano sa izvjesnim naporom koji ukazuje na poveanu zloinaku energiju.
Smislu krivinog djela provalne krae vie odgovara drugo shvatanje, prema kojem se o zatvorenom prostoru moe raditi samo onda kada se u njega moe ui uz savlaivanje ili uklanjanje odreeni prepreka. Ispoljavanje odreene upornosti ili volje uinioca, samo po sebi, ne moe zasnovati teku krau, jer je taj element prisutan i kod svake obine krae. Stoga treba dati prednost shvatanju prema kojem se prije navedeni sluajevi ne smatraju zatvorenim prostorom. 36
Kraa treba da se vri obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora.
Obijanje je nasilno uklanjanje prepreka koja se nalaze na mjestima za ulaenje u zatvoren prostor ili otvaranje zatvorenog prostora unitavanjem ili oteenjem ureaja za zatvaranje ( npr.razbijanje brave na kasi, katanca na sanduku i sl.). Kod obijanja uglavnom se radi o manjim zatvorenim prostorima koji su namijenjeni za uvanje stvari, kao to su kase, ormari, sanduci, koferi i sl. Obijanje moe biti izvreno i poslije izvrenog oduzimanja, odnosno i izvan mjesta izvenja same krae, u svim onim sluajevima u kojima je uinilac ukrao ne samo stvar koju je elio ve i zatvoreni prostor u kojem se ona nalazi, da bi naknadno izvrio nasilno otvaranje (npr. zatvoren kofer, pokretne kase i sl.). Prema jednom shvatanju sudske prakse i teorije u ovim sluajevima se radi o obinoj krai jer se obijanje vri poslije izvrene krae. Obijanje se moe odnositi i na vee zatvorene prostore gdje ulaze i borave ljudi (obijanje na vratima kue ili stana).
U pojmu provaljivanja u teoriji postoje razliita shvatanja, a i sudska praksa u tom pogledu nije jedinstvena. Prema jednima kod provaljivanja nema nasilnog djelovanja na prepreke, prema drugima i provaljivanje je nasilno ulaenje u zatvorene prostore, ali bez oteenja i unitavanja prepreka. Ovo drugo shvatanje vie odgovara samom loginom pojmu provaljivanja, koje samo po sebi implicira i elemenat nasilnog uklanjanja prepreka pa i povredu njihove supstanice, ali se ono u sutini razlikuje od obijannja u karakteru same radnje ulaenja u zatvoreni prostor. Kod obijanja se radi o uklanjanju prepreka u vidu naprava za zatvaranje (brava, katanacai sl.), dok se kod provaljivanja radi o uklanjanju drugog karaktera, odnosno o ulaenju u zatvoreni prostor. To moe biti i nasilnim uklanjanjem prepreka i
35 Lazarevi Lj., 1982.,Krivino pravo,posebni dio,Beograd,str.539 36 Lazarevi Lj., 1982., Krivino pravo,posebni dio,Beograd,str.541 41 njihovom povredom (razbijanjem prozorskog stakla, pravljenjem otvora na zidu, krovu i sl.), ali ono obuhvata i druge (neuobiajene) naine ulaenja u zatvoreni prostor, kao to su: preskakanje preko ograde (prema sudskoj praksi visoke ne manje od dva metra); uvlaenje kroz otvoren prozor ali samo ono koje je skopano sa penjanjem ili silaenjem u zatvoreni prostor; uvlaenjem kroz druge otvore (npr. dimnjake); izvlaenje predmeta kroz postojee predmete bez ulaenja u zatvoreni prostor, pomou posebnih naprava (kuka, tapova, konopca i sl.), ali se nee raditi o provalnoj krai ako je stvar bila na dohvat ruke i uinilac je kroz postojei otvor bez posebnih napora stvar dohvati ; upotreba lanog kljua ili pravog kljua do kojeg se dolo na neovlaen naini i sl. Ovako odreen pojam provaljivanja odgovara i stanovitvu nae sudske prakse prema kojem kod provaljivanja nije toliko bitna upotreba sile ni uklanjanje naroito velikih prepreka, koliko veliki intenzitet njegove zloinake volje ispoljen kroz nain uklanjanja prepreka da bi uao u zatvoren prostor.
Kao uinilac svih naprijed navedenih oblika krivinog djela moe da se pojavi svako lice, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj.
Svaki od mnogobrojnih naina izvrenja je karakteristian i po tragovima koji nastaju na mjestu dogaaja, a njihovo briljivo pronalaenje i struno obraivanje ima ogroman znaaj za identifikaciju i otkrivanje uinioca. Prilikom izbora objekta napada, kao i naina izvrenja, uinioci vode rauna o nizu faktora subjektivne i objektivne prirode.
U faktore subjektivne prirode spadaju: vjetine koje poznaju i tehnika kojom barataju, ve steene navike u izvrenju tih krivinih djela, ranija iskustva i fizika svojstva.
Objektivni faktori su: nivo obezbjeenja napadnog objekta (npr. vrsta alarmnog ureaja koji se koristi), mogunost da se objektu neopaeno prie, mogunost da neki spoljani faktori (npr. jak saobraaj, blizina aerodroma i sl.) utiu na prikrivanje buke koja nastaje obijanjem ili provaljivanjem, dostupnost potrebnih orua, alata i drugih sredstava, potrebnih za izvrenje konkretnog krivinog djela. 37
Dakle, kada su u pitanju provalnici, sa operativnog stanovita su interesantniji profesionalni uinioci, ali se ne smiju zanemariti ni amateri. Pofesionalni (specijalizirani) kriminalci, provale vre koristei se sofisticiranom opremom i angaujui razne druge strunjake.
Profesionalni kriminalci, koji ova djela vre u vidu zanata su posebno skloni kriminalnoj specijalizaciji, po pravilu prihvataju i dalje usavravaju sopstvene naine izvrenja, na osnovu ega i mogu da se u mnogim situacijama otkriju. Oni su prilikom vrenja krivinih djela veoma hladnokrvni, a esto i drski. Iskusniji provalnici veoma detaljno planiraju izvrenje krivinih djela, to takoe moe da poslui za njihovo otkrivanje, kada se npr. koriste usluge informatora. Uinioci provalnih kraa se esto udruuju, naroito kada vre komplikovane i velike provale, prilikom ega strogo potuju dogovorenu podjelu rada.
Oni njeguju sopstveni stil kriminalnog djelovanja, koji se prvenstveno ogleda u nainu izvrenja, a esto se deava da pojedini provalnici naue nove obijake vjetine i naine provaljivanja od drugih iskusnih kriminalaca, tokom zajednikog izdravanja kazne, kada oni praktino razmjenjuju iskustva", zbog ega se ponekad, ustanove za izdravanje krivinih sankcija, skeptino i u argonu oznaavaju i kao svojevrsni seminari" kriminalaca. Zato je posebno vano da se profesionalni i visoko specijalizovani provalnici onemogue u
37 Aleksi ., kulji M., 2004., Kriminalistika, Beograd: Autorska izdavaka zadruga,str. 346. 42 dogovaranju, organizovanju, a naroito u kriminalnoj edukaciji, dok se nalaze na izdravanju kazne. Inae, ova kategorija delinkvenata je tipina i po visokoj stopi povrata, tako da se mnogi provalnici nakon osude i izdrane kazne, vraaju ranijem nainu ivota i ranijim nainima pribavljanja prihoda. 38
Prilikom vrenja provalnih kraa, upotrebljavaju se razliiti alati i mnogobrojna priruna sredstva. Alati se dijele na one koji se i inae koriste u zanatstvu i drugim uobiajenim aktivnostima i koji se kao takvi serijski proizvode i na one koji su specijalno konstruisani za obijanje ili provaljivanje i koji osim toga nemaju drugu posebnu svrhu.
U standardne i uobiajene alate spadaju: razne vrste builica i razliiti tipovi burgija, sjekai, testere za drvo i metal, ekii, sjekire, poluge, uskije, dijamantski noevi za sjeenje stakla, itd. U vrenju provala se koriste i neka priruna sredstva i naini, kao to je korienje tzv. flastera", za razbijanje prozorskog stakla, bez prouzrokovanja pretjerane buke. Prozorsko staklo se prvo dobro namae ljepkom, pa se zatim na tu povrinu pritisne tkanina (krpa, vrea, itd.) odgovarajue veliine, da bi se potom staklo preko tkanine razbilo nekim tvrdim predmetom (kamenom, ciglom i sl.), tako da svi razbijeni dijelovi stakla ostaju u flasteru", a pri tom i ne nastaje velika buka. Neki provalnici na slian nain, s ciljem lakeg razbijanja stakla, a naroito radi izbjegavanja vee buke, koriste lepljive trake.
Specijalni obijaki i uopte provalniki alati su sredstva koja su posebno smiljena, konstruisana i napravljena za vrenje provalnih kraa. Tako se cilindar brave moe lomiti upotrebom posebnih klijeta, tzv. krckalica" ili smrt kljeta", a najee spravice koja se naziva ealj". Za obijanje elinih kasa se po pravilu koriste specijalni alati, naroito ukoliko su izvrioci profesionalci, koji upotrebljavaju raznovrsne obijake alate, kao to su balerina", ili prasea noga" (koja je poznata i pod slinim nazivom svinjska noga"), a koja predstavlja provalniko orue, s dugom polugom i otricom koja je slina nou za otvaranje konzervi i kojom se sijee elini lim. Vjetiji kriminalci koji dobro poznaju mehanizme brava i zasuna, koji su ugraeni u eline sefove, bue na odreenim mjestima rupe i tako otvaraju kase, ili otvaraju jednostavnije brave pomou igle, dok oni najvjetiji, koji su inae i veoma rijetki, mogu da otvore bravu blagajne ili sefa, koja se zatvara pomou odreenih kombinacija", sistemom brojki. 39
Provalne se krae vre najee udrueno, s veim ili manjem brojem uesnika u grupi, s unaprijed podijeljenim ulogama, tako da jedan uesnik dri strau, drugi izvodi radnju provaljivanjem, trei mu pomae, izvlai i odnosi robu, etvrti eka s automobilom, itd. Prije izvrenja djela provalnici vre pripreme i izvianje, odabirui one objekte koji su najslabije zatieni, u kojima se nalazi najvrjednija roba, u kojima oekuju pronalaenje novca, itd.
Prema specijaliziranom nainu izvrenja, objektu napada, mjestu izvrenja i sl., provalne se krae mogu grupisati na razliite naine, od kojih navodimo neke naj karakteristinije grupacije: - Provale u stanove - Provale u trgovine - Provale u automobile - Provale u eljeznike vagone - Provale u vikendice i ljetnikovce
38 Aleksi ., kulji M., 2004., Kriminalistika, Beograd :Autorska izdavaka zadruga, ,str. 347-348. 39 Aleksi ., kulji M., 2004., Kriminalistika, Beograd: Autorska izdavaka zadruga,str.348. 43 - Provale u muzeje, galerije, vjerske i druge sline institucije - Provale u kase i trezore
1.1. Naini saznanja i otkrivanje uinioca provalnih kraa
O izvrenim provalnim kraama se po pravilu saznaje preko prijave oteenih. Vano je da se odmah nakon saznanja za djelo, to hitnije obavi uviaj, te da se posebna panja obrati na analizu naina izvrenja. Potrebno je voditi rauna i o mogunosti fingiranja provalne krae, to se ponekad ini, radi npr. prikrivanja nastalog manjka robe ili novca u trgovinama, ili da bi se na taj nain ostvarila naknada teta od osiguravajuih drutava. Ukoliko je procijenjeno da se zaista radi o krai, potrebno je detaljno ispitati sve tragove na mjestu dogaaja. Ve sami tragovi, pronaeni na mjestu dogaaja, mogu da ukau na izvrioca, ili ak da ga identifikuju, a kada se na osnovu svih raspoloivih indicija, prije svega naina izvrenja, ali i drugih, napravi krug osumnjienih, neophodno je svim drugim kriminalistikim aktivnostima prikupljati informacije koje e ukazati na izvrioca. Tako se pribjegava pretresanju osumnjienih, i njihovih prostorija, radi pronalaenja ukradenih stvari, provjerava se i ustanovljava alibi osumnjienih, eventualno obavljaju poligrafska testiranja, itd. Provalne krae kako navodi Petrovi A. 40 mogu se podijeliti na: - provale izvaljivanjem i razbijanjem vrata fizikom snagom; - provale izvaljivanjem i razbijanjem vrata pomou poluge, sjekire ili drugog za to pogodnog sredstva; - provale pravljenjem otvora na vratima; - provale isjecanjem drveta oko brave; - provale razvaljivanjem katanaca upotrebom poluge ili drugog za to pogodnog sredstva; - provale rezanjem katanaca ili reze; - provale odvaljivanjem katanaca ili reze upotrebom poluge i sl.; - provale rezanjem katanaca ili reze; - provale otvaranjem brave ili katanaca podeenim kljuem ili kalauzom; - provale rezanjem zatitnih reetaka; - provale obijanjem (savijanjem, razvaljivanjem i sl.) zatitnih reetaka; - provale razbijanjem stakla na prozoru; - provale vaenjem prozorskog okna; - provale obijanjem prozora pomou noa i slinih predmeta; - provale otvaranjem prozora; - provale razbijanjem stakla na izlogu; - provale rezanjem stakla na izlogu (dijamantom i sl.); - provale prokopavanjem zida; - provale prokopavanjem poda; - provale prokopavanjem tavana odnosno plafona; -provale penjanjem preko krova i skidanjem crijepa; - provale uvlaenjem u prostoriju kroz otvorene ahtove; - provale uskakanjem u prostoriju kroz otvoren prozor; - provale uskakanjem u prostoriju preko balkona-terase; - provale uskakanjem u prostoriju uz pomo ive piramide; - provale penjanjem preko fasada, oluka i gromobranskih vodova; - provale obijanjem ormara;
40 Petrovi A., 1981.Kriminalistika metodika, VUP, Zemun,str.579. 44 - provale obijanjem i provaljivanjem kasa; - provale teretnih vagona razbijanjem i sjeenjem dasaka; - provale vagona skidanjem plombi; - provale uskakanjem preko ograda; - provale obijanjem ograde, i - fingirane provale. Svaka od nabrojanih provala ima svoj nain izvrenja (MOS) i odgovarajue tragove. Radi bolje preglednosti, podijeliemo naine izvrenja na: - napad na brave, reze i katance, - napad na vrata, - napad na prozore, izloge i reetke, - napad na zidove i podove, plafone i krovove, - napad na kase i trezore, - fingirane provale. Meutim, u novije vrijeme, napretkom tehnike, naroito kompjuterske, gdje se za otvarenje raunara i pokretanje operativnog sistema mora koristiti ifra, svako neovlateno koritenje podataka i razbijanje ifre, trebalo bi se smatrati provaljivanjem.
to je modus operandi (MOS) karakteristiniji ili sofisticiraniji, to je lake odrediti krug potencijalnih izvrilaca krivinog djela i to na dva osnovna naina: 1) pregledom kriminalistike evidencije po nainu izvrenja, kada su u pitanju ve registrovani kriminalci, ili 2) odreivanjem kruga osoba, koji bi mogli biti potencijalni izvrioci, na osnovu posla kojim se bave (npr. bravari, ili zavarivai, ukoliko je kasa isjeena aparatom za autogeno zavarivanje, informatiki strunjaci, ukoliko je vjeto otkrivena brojana ifra zakljuavanja brave, itd.), steenih znanja i vjetina, pri emu je naravno neophodno da se u pogledu tih lica ispolje jo i neke druge indicije, kao to je npr. izraavanje volje za izvrenjem krivinog djela, ponaanje poslije izvrenja krivinog djela, postojanje motiva, itd. 41
Kada se pregledom lica mjesta, rekonstrukcijom dogaaja i prikupljenim obavjetenjima utvrdi da zaista postoji krivino djelo krae (obine ili provalne), onda se po- stavlja pitanje: ko je izvrilac? To je glavni problem kod ovih delikata, jer je izvrilac, po pravilu, nepoznat. On jako obazrivo prilazi mjestu izvrenja, vodi rauna o vremenu i nainu izvrenja, a sve s ciljem da ostane neprimjeen, nepoznat. ... krivac po diktatu svog nagona za samoodranje ini skok u tamu zbog ega ne raspolaemo svjedocima, oevicima ni priznanjem izvrioca i sauesnika. 42 Taj problem rjeava se na razliite naine, a prije svega koritenjem tragova (koje moemo smatrati nijemim svjedocima) i predmeta krivinih djela koji se nau na licu mjesta, a zatim raznih indicija, prikupljanjem obavjetenja i primjenom drugih operativno-taktikih mjera i radnji.
Zato je prvi i osnovni zadatak da se na osnovu analize stanja na licu mjesta, pronaenih tragova, naina izvrenja (MOS) krivinog djela, prikupljenih obavjetenja, provjere u operativnim evidencijama (MOS i dr.) i drugih indicija odrede verzije o moguim izvriocima i saini plan rada na otkrivanju izvrioca.
Nema jedinstvene eme ni formule plana koji bi vaili za otkrivanje svih krivinih djela. Plan rada zavisie od svakog konkretnog krivinog djela, ali i od odreenih radnih navika, iskustva i snalaljivosti ovlatenih slubenih lica. Sigurno je, meutim, da u njemu, pored verzije, treba da budu naznaena osnovna pitanja na koja treba odgovoriti, operativno- taktike mjere i radnje koje treba preduzeti da bi se odgovorilo na postavljena pitanja, redoslijed tih radnji kao i rokovi za njihovo izvrenje. Ovako sainjen plan rada, pored sistematinosti, obezbjedie i veu efikasnost u radu.
Svako krivino djelo krae (obine ili provalne) bez obzira na istovjetnost kvalifikacije, pa i objekata napada, u mnogo emu se razlikuje od drugog, bilo po nainu izvrenja odnosno metodu rada, bilo po sredstvu izvrenja, vremenu izvrenja, itd. Zato nije mogue unaprijed propisati recept operativno-taktikih mjera i radnji kojih se treba iskljuivo pridravati u radu na otkrivanju izvrilaca krivinih djela istog zakonskog obiljeja.
Za uspjeno suzbijanje ovih delikata nije bez znaaja ni pitanje organizacije, metoda rada i tehnike opremljenosti odgovarajuih slubi koje rade na suzbijanju ovih delikata. Nije bez znaaja ni kakvih su strunih kvaliteta kadrovi koji su angaovani na ovim poslovima, da li se sistematski prati kretanje ovih delikata, da li su i u kojoj mjeri aktivno ukljueni ostali subjekti. Radi se o takvim deliktima kod kojih se, po pravilu, najee susreemo s profesionalnim, veoma drskim i komunikativnim delikventima, sa veoma raznovrsnim i novim pojavnim oblicima i pojavama organizovanog i grupnog rada. Zato se ova krivina djela ne mogu posmatrati izolovano, svako za sebe, niti je, pak, mogue ograniiti se samo na jedno podruje. Osim toga, uspjeno suzbijanje ovih delikata, pored adekvatne tehnike opremljenosti, zahtijeva i adekvatna organizaciona i kadrovska rjeenja, specijalizaciju, (makar samo za najtea i drutveno opasnija djela) i sistematsko usavravanje kadrova... Kriminalista treba da poznaje osnove mnogih naunih disciplina koje se bave kriminalitetom, postojee drutvene odnose i kretanja, aktuelni kriminalitet i aktuelne kriminalce. Za sticanje ovih saznanja potreban je znaajan intelektualni napor i stalan sistematski rad na usvajanju novih znanja. Neposredno suzbijanje kriminaliteta u velikoj mjeri zavisi od organizacije, od strunosti i portvovanosti. Bez najsvrsishodnije organizacije rada nema garancije da e se odreene zamisli i zadaci realizirati. Stihiji, improvizacijama, laicizmu i samovolji treba suprotstaviti odreeni sistem organizacije. 43
2. Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain
Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain je oblik teke krae koja po stepenu stvorene opasnosti i ispoljene drskosti ili rizika koje uinilac unosi u izvrenje djela znatno prelazi uinioevu bezobriznost i drskost koja se redovno ispoljava pri vrenju krae. Kraa izvrena na opasan nain postojat e u sluaju kada je, s obzirom na radnju izvrenja, sredstva izvrenja, predmet izvrenja i druge okolnosti, izvrenjem krae stvorena opasnost za ivot ili tjelesni integritet ili imovinu idividualno odreenih ili neodreenih osoba. Prema jednima, opasnost se odnosi samo na imovinu jer je to zatitini objekat, ako se radi o opasnosti za ljude moe se raditi o nekom opte opasnom djelu ili o djelu protiv ivota i tijela. Kao primjer za ovu vrstu krae navodi se provaljivanje upotrebom dinamita, spaljivanjem vrata ili kraa eksplozivnog materijala. Naroito drska kraa je ona kraa koja po intenzitetu, upornosti, odlunosti i bezobzirnosti vidno prevazilazi ove subjektivne momente koji su inae
43 Korajli N., 2008., Kriminalistika metodika, Sarajevo: Fakultet kriminalistikih nauka,str.353. 46 prisutni kod vrenja kraa. Ovo proizilazi iz atributa naroito koga zakon istie kod oba vida ove krae.
Za razliku od naroito opasne krae, sluajevi izvrenja krae na naroito drzak nain su mnogo ei. U sudskoj praksi kao primjeri ove krae najee se istiu: - kraa novanika ili sata istrgnuem iz ruku; - kraa novca iz registarske kase koju je kasirka otvorila da bi naplatila kupljenu robu; - oduzimanje novca oteene za vrijeme trajanja polnog odnosa; - skidanje cipela za vrijeme spavanja na javnom mjestu; - kraa kofera u kupeu pred ostalim putnicima a u odsustvu oteenog,pred polazak voza; - uskakivanje u kamione ili vagone za vrijeme vonje i izbacivanje stvari; - otimanje tane iz ruku u prisustvu veeg broja lica i sl. Moe se, dakle, zakljuiti da se radi o krai koja se vri najvie u obliku otimanja (tzv.otimaina), te iskoritavanja situacije u kojoj se nalazi oteeni. Ova kraa se vri na nain koji se nije mogao oekivati, na nain koji iznaneuje i koji ukazuje na posebnu hrabrost, odlunost i spremnost uinioca da se izloi velikom riziku.
Sporno je da li se depna kraa smatra naroito drskom kraom. Prevlauje ispravno stanovite da se svaka epna kraa, ve samim tim, ne moe smatrati naroito drskom kraom. Naroita drskost bi postojala pri krai iz unutranjeg epa, prosijecanjem epa, bezobzirnom zloupotrebom povjerenja oteenog i sl. Kvalifikacija krae kao naroito drske krae ne zavisi samo od okolnosti da je izvrena u guvi ili od injenice gdje se nalazi dep iz koga je izvrena kraa, te da li je dep sa poklopcem i da li je poklopac depa nezakopan ili tana zatvorena. Kvalifikatorna okolnost kod ove teke krae je opasnost uinioca koja se manifestuje u njegovoj spremnosti da upotrijebi oruje ili opasno orue za napad ili odbranu u vezi sa vrenjem krae. Uslov za postojanje ovog djela je da uinilac nije upotrijebio oruje, u protivnom radie se o razbojnitvu ili razbojnikoj krai (uperio oruje da bi stvar oduzeo ili zadrao), ili o sticaju ove teke krae sa nekim od djela protiv ivota i tijela. Ako vie lica uestvuje u krai, dovoljno je da samo jedan od njih ima oruje ili opasno orue, a da ostali za to znaju. Prema tome, depnu krau kao i druge krae, karakteriu kao naroito drsku one okolnosti koje ukazuju na krajnju bezobzirnost, bezosjeajnost i moralnu pokvarenost, kao i smjelost uinioca pri izvrnju krae.
3. Kraa izvrena iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom
Kraa izvrena iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom je kvalificirni oblik krivinog djela teke krae predvien u stavu 1. take c) KZ FBiH.
47 Jedna od kvalifikatornih okolonosti je i vrijeme u koje se vri kraa, koje uinilac koristi kao povoljnu priliku za izvrenje ovog djela. Kvalifikatornu okolnost predstavlja nastanak izvanrednih okolnosti usljed kojih je dolo do stvaranja opasnosti po ivot i tjelesni integritet ljudi ili imovine odnosno okolnosti u kojima je dolo do stradanja ljudi ili unitenja imovine.Uzroci nastanka ovih okolnosti mogu biti prirodni dogaaji, elementarne nepogode (potresi, poplave) ili dogaaji prouzrokovani ljudskim radnjama (nesree u prometu, havarije u tvornicama, eksplozije i sl.). Tako npr. uinilac za vrijeme stanja nastalog poarom, poplavom, zemljotresom, bombardovanjem ili slinom nesreom, koristi teku situaciju i optu paniku, kada je panja kod ljudi oslabljena, da bi izvrio krau. Pri tome nije od znaaja da li se kraa vri na prostoru zahvaenom nesreom ili prema licu koje je time neposredno pogoeno. Bitno je da se kraa vri korienjem situacije nastale nesreom odnosno kraa treba da bude izvrena za vrijeme udesa, pa je tako i vremenski ograniena od nastanka udesa pa sve dok se ne uspostavi redovno stanje, to znai dok se ne uspostavi normalna zatita i obezbjeenje imovine, posebno od krae.
4. Kraa izvrena iskoriavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja nekog lica
Kraa izvrena iskoriavanjem bespomonostim ili nekog drugog naroito tekog stanja nekog lica je kvalificirani oblik krivinog djela teke krae predvien u stavu 1. take d) KZ FBiH.
I kod ovog oblika teke krae uinilac koristi teku situaciju za vrenje krae, odnosno ispoljava visok stepen drskosti prema tome. Ovdje se, meutim, ne radi o korienju nevolje koje pogaa vei broj ljudi, ve se radi o nevolji, odnosno nemoi pasivnog subjekta. Naime, nemo i teko stanje oteenog predstavlja takva stanja oteene osobe usljed kojih ona nije u mogunosti poduzeti odgovarajue radnje i mjere u cilju zatite svoje imovine, odnosno nije u mogunosti sprijeiti uinioca da izvri krau. To e biti ako se kraa vri npr. prema starom ili iznemoglom licu, nepokretnom bolesniku, stanju nesvijesti ili se za krau koristi npr.smrtni sluaj. Sutinsko obiljeje ovog djela jeste okolnost da je pasivni subjekt u stanju nemoi, odnosno nevolji koju je uinilac koristio za izvrenje krae. Nemo, odnosno nevolja, mogu da budu veoma razliite prirode, to zavisi od konkretnog sluaja.
5. Kraa stvari, ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijenosti
Za postojanje ovog kvalificiranog oblika krivinog djela teke krae iz l. 287. st.2 ta.a) KZ FBIH potrebno je kumulativno ispunjenje dva uslova i to:
a) da je ukradena stvar velike vrijednosti i b) da je poinilac postupao sa ciljem prisvajanja stvari velike vrijednosti.
Velika vrijednost ukradene stvari moe da proizilazi iz vie kraa izvrenih u produenju.Vrijednost ukradenih stvari se procjenjuje prema njihovoj prometnoj odnosno trinoj, a ne nabavnoj vrijednosti. Ukoliko je kraa izvrena u postojanju vie kvalifikatornih okolnosti (npr.provaljivanje, opasan nain), radit e se o prividnom idealnom sticaju u vidu alternativiteta, pa e uinilac odgovarati samo za jednu krau i to po onoj kvalifikaciji koja je dominantna. Ostale e se cijeniti pri odmjeravanju kazne.
48 Kada je rije o ovom obliku teke krae, na prvom mjestu je pitanje odreivanja vrijednosti, odnosno cijene ukradenih stavri.
Subjektivnu stranu svih oblika teke krae ini umiljaj. On je razliit kod pojedinih oblika, ali pored ostalih obiljeja krae mora obuhvatiti onu okolnost koja taj oblik krae ini teim(npr. korienje nemoi nekog lica, da se kraa vri obijanjem itd.).
6. Ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede
Crkve, damije i drugi vjerski objekti su meta i iz nekog razloga izuzetno privlane lopovima. Uglavnom se otuuju ikone s likom anela, neke pozlaene neke obloene srebrom kao i drugi predmeti koji nekada nemaju veliku materijalnu vrijednost, ali imaju poseban znaaj za vjereske objekte, a vrijedni su ako ih posmatramo kao nasljee, kulturu i sl. Meutim, nerijetko se u njima nau i vrijedni eksponati. 7. Ako je ukradeno kulturno dobro, ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog, historijskog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost
Ovaj oblik krae kvalifikovan je vrijednou oduzetih stvari odnosno navedenim znaajem ukradenih stvari.U zavisnostiod visine tih vrijednosti, odnosno znaaja oduzetih stvari, zakon razlikuje dva oblika teke krae. Vrijednost ukradenih stvari moe da proizilazi iz vie kraa izvrenih u produenju i procjenjuje se prema njihovoj prometnoj odnosno trinjoj, a ne nabavnoj vrijednosti. Da li je stvar posebnog historijskog, kulturnog ili naunog znaaja, sud e procijenjivati u svakom konkretnom sluaju, pri emu e morati imati u vidu posebne propise koji reguliu ovu materiju, odnosno miljenje strunjaka iste oblasti. Naime, grupni objekat zatite kod ovih djela je istorijsko i kulturno nasljee, odnosno drutveni interes za zatitom i ouvanjem kulturnog i istorijskog blaga i vrijednosti koje su od znaaja za svako drutvo, ali u sluaju krae cijene se kao imovinska dobra. Za postojanje umiljaja nije neophodno da je uinilac svjestan tane vrijednosti ili znaaja oduzetih stvari, dovoljno je (i potrebno)da je on svjestan da je stvar (ili stvari)velike vrijednosti, odnosno da su od velikog historijskog, naunog ili kulturnog znaaja da je ona od znaaja za drutvenu zajednicu, bez obzira na njeno evidentiranje i registrovane kod nadlenog organa.
Ukoliko je kraa izvrena u postojanju vie kvalifikatornih okolnosti (npr. provaljivanje, opasan nain,) radit e se o prividnom idealnom sticaju u vidu alternativiteta, pa e uinilac odgovarati samo za jednu krau i to po onoj kvalifikaciji koja je dominantna. Ostale e se cijeniti pri odmjeravanju kazne.
Iako je policija do sada, ukljuujui i vrijeme ratnih dejstava, registrovala samo jednu krau umjetnikih predmeta iz muzeja (Muzej Republike Srpske u Banjaluci), u Bosni i Hercegovini su verifikovane brojne krae slika i drugih umjetnina iz privatnih kolekcija i ateljea, u kojima je nestao veliki broj umjetnikih dijela, ogromne umjetnike, ali i finansijske vrijednosti.
Uprkos tome, u strukturama vlasti BiH, ni na dravnom, ni na entitetskom, pa ni na kantonalnom nivou, ne postoje specijalizirane slube i institucije, ne samo za spreavanje 49 preprodaje kulturnog blaga i vraanje ukradenog i otetog, ve ni za spreavanje i otkrivanje ilegalne trgovine umjetninama i arheolokim nalazima.
Pljakaju se ateljei poznatih slikara, privatni stanovi u potrazi za umjetninama, crkve, muzej u Banja Luci je opljakan dva puta, prodaju se i falsifikati, a mnoga djela nisu pronaena i vjerovatno su prokrijumarena van zemlje.
8. Kraa uinjena u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oruje ili opasno orue radi poinjenja djela
Kraa izvrena od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane, odnosno ko krau poini u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oruje ili opasno orue radi poinjenja djela, je kvalificirani oblik krivinog djela teke krae predvien je u stavu 4 . KZ FBiH.
Ovaj oblik teke krae karakteriu sljedee kvalifikatorne okolnosti: da je uinilac imao pri sebi kakvo oruje ili opasno sredstvo,da je to oruje ili opasno sredstvo imao za vrijeme izvrenja krae, da ga je imao u namjeri da ga u sluaju potrebe upotrijebi pri napadau ili odbrani i da je kraa poinjena u sastavu grupe ljudi.
Uinilac treba da ima pri sebi oruje ili opasno sredstvo za vrijeme radnje izvrenja krae, bez obzira da li ga je ponio sa sobom ili je do njega doao prije izvrenja ili u toku izvrenja krae.Uinilac treba da ima to sredstvo pri sebi radi napada ili odbrane. Bitno je da ga je imao u toku oduzimanja stvari, pa tako nee biti ispunjen ovaj uslov ako je uinilac ponio oruje ili opasno sredstvo u namjeri, pa ga je putem izgubio ili mu je oduzeto, a isto tako uslov nee biti ispunjen ako je uinilac doao do ovakvog sredstva poslije oduzimanja stvari, npr. pri odnoenju stvari sa mjesta krae poslije dovrene krae ili je pri bjegstvu poslije uinjene krae doao do tog sredstva da bi se odbranio. Imati pri sebi oruje ili opasno sredstvo znai da ga je uinalac imao kod sebe, na vidan nain ili skriveno. Uinilac treba da ima pri sebi takvo sredstvo radi napada ili odbrane, pa tako ovaj uslov nee biti ispunjen ako je imao kod sebe oruje ili opasno sredstvo iz drugih razloga (npr.ako oruje nosi po dunosti ili ako je opasno sredstvo ponio radi obavljanja nekog posla). Ovaj kvalifikovani oblik krae nee postojati ni u sluaju kada uinilac izvri krau imajui pri sebi neko sredstvo ili radi obijanja ili provaljivanja, iako to orue moe sluiti da se izvri ili odbije napad, jer motiv inkriminacije kod ovog oblika krae je pojaana opasnost uinioca koji ima u vidu upotrebu oruja ili opasnog sredstva u cilju napada ili odbrane.
Ako je grupa ljudi uestvovala u krai, to podrazumijeva najmanje dvije osobe ili vie njih prema odredbama KZ FBiH, teka kraa e postojati ako je samo jedno od njih, uinilac ili pomaga, imalo pri sebi oruje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane. Odgovornost ostalih uesnika koji nisu imali pri sebi kakvo oruje ili opasno sredstvo postojat e ako su znali da neko od uesnika u krai ima pri sebi oruje ili opasno sredstvo. Za postojanje ove teke krae nije bitno da li je oteeni znao da ulinioci krae imaju pri sebi oruje ili opasno sredstvo.
Oruje, odnosno orue, treba da je namijenjeno bilo napadu bilo odbrani u toku izvrenja krae.
Kvalifikatorna okolnost kod ovog oblika teke krae je i broj lica koja uestvuju u krai i predhodni sporazum o vrenju veeg broja kraa. Pojam vie lica podrazumijeva 50 najmanje tri osobe. Drugi uslov je da su se uinioci udruili za vrenje kraa, a to e postojati kada postoji predhodni dogovor o izvrenju vie kraa odnosno najmanje dvije krae. Nee postojati ovo djelo ako se radi o dogovoru vie lica o izvrenju jedne krae ili ako je dogovor uinjen za svaku krau pojedinano, bez unaprijed stvorenog plana za vrenje vie kraa. Forma udruivanja i stepen organizovanosti nisu od znaaja. Ne mora se raditi o trajnom udruenju, dovoljan je i obian dogovor za vrenje vie kraa. Za postojanje djela dovoljno je da je izvreno jedno djelo krae, ali ono mora proizilaziti iz prethodnog plana vrenja kraa. S druge strane, ovo djelo nee postojati iako je vie lica zajedniki izvrilo vie kraa, ako njihov prethodni sporazum nije obuhvatio vie kraa. U sluaju izvrenja vie planiranih kraa postojat e sticaj vie krivinih djela teke krae. Neophodno je da su lica uestvovala u izvrenju krae, a ne samo da su se dogovorila za vrenje ovih kraa. Ovo djelo bi postojalo npr.u sluaju kada je vie lica sporazumno potkradalo robu prilikom zajednikog rada na utovaru i istovaru robe.
Subjektivnu stranu svih oblika teke krae ini umiljaj. On je razliit kod pojedinih oblika, ali pored ostalih obiljeja krae mora obuhvatiti onu okolnost koja taj oblik krae ini teim(npr. korienje nemoi nekog lica, da se kraa vri obijanjem itd.). Izvrilac djela moe biti svako lice.
VII - RAZBOJNIKA KRAA
Razbojnika kraa je u KZ FBiH obraena u lanu 288., na sljedei nain: (1) Ko je zateen pri uinjenju krivinog djela krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, upotrijebi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana neka osoba s umiljajem teko tjelesno ozlijeena, ili je to krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oruje ili opasno orue, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neka osoba s umiljajem usmrena, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. 44
44 lan 282. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela razbojnike krae krae lan 234. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo razbojnike krae: (1) Ko je na djelu krae zateen, pa u namjeri da ukradenu stavr zadri,upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da e neposredno napasti na njegov ivot ili tijelo, kaznit e se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Ako pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana nekom licu umiljajno nanesena teka tjelesna povreda ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili je upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost ukradenih stvari prelazio iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neko lice umiljajno lieno ivota, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. Dakle, pored neznatnih formulacijskih razlika krivinog djela razbojnike krae u KZ FBiH iz l.288. i ovog krivinog djela iz lana 234. KZ RS, znaajna razlika se sastoji u tome to je u l. 234. stav 2. KZRS jedna od kvalifikatornih okolnosti i vrijednost oduzetih stvari u iznosu koji prelazi 50.000 KM. Pored toga, za tei oblik iz stava 2. u KZ RS je propisana kazna zatvora od 5 do 15 godina, dok je u KZ FBiH propisana kazna zatvora od najmanje pet godina. 51 1. Osnovni oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 1.)
Krivino delo razbojnike krae je jedno od najteih imovinskih krivinih dela, a njegovi tei oblici spadaju u najtea krivina dela uopte.
Razbojnika kraa je sloeno krivino djelo koje se sastoji od krivinog djela krae (oduzimanje tue pokretne stvari drugom i namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi) i krivinog djela iznude (silom i ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine 45 ).
Za postojanje ovog krivinog djela potrebno je ispunjenje sljedeih uslova: - da je poinilac zateen na djelu krae, - da je upotrijebio silu protiv neke osobe ili prijetnju da e neposredno napasti na njezin ivot ili tijelo, - da je sila ili prijetnja upotrijebljena u namjeri da se ukradena stvar zadri.
Za razliku od krivinog djela razbojnitva 46 kod kojeg prinuda predhodi krai, ovdje kraa predhodi prinudi, odnosno ovdje je prinuda sredstvo za zadravanje ukradene stvari od strane poinioca koji je zateen na djelu krae. Bitno obiljeje ovog krivinog djela je kraa na kojoj je poinilac zateen.
1.1 Na djelu zateen Pojam na djelu krae zateen podrazumijeva sve sluajeve kada se uinilac zateen sa ukradenom stvari neposredno na mjestu izvrenja krae ili neposredno nakon izvrenja djela krae (npr. u prostoriji iz koje vri krau, kao i u sluajevima kad je zateen u blizini mjesta krae neposredno nakon krae, odnosno dok se nalazio u bjekstvu). Izraz na mjestu krae zateen obuhvaa svo vrijeme od trenutka kada je poinilac oduzeo tuu pokretnu stvar (kada je, dakle, dovrio krau u formalnom smislu) pa do momenta dok nije doao u mirni posjed ukradene stvari (tj.do dovrenja krae u materijalnom smislu). 1.2. Upotreba sile protiv neke osobe ili prijetnja da e se izravno napasti na njezin ivot ili tijelo
Drugi uslov postojanja ovog krivinog djela je da je poinilac upotrijebio silu protiv neke osobe ili prijetnju da e neposredno napasti na njezin ivot ili tijelo. Sila predstavlja odreeno fiziko djelovanje, ali kao sila smatra se i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor. 47
Prijetnju u smislu ovog krivinog djela predstavlja samo kvalificirani oblik prijetnje odnosno prijatnja koja se odnosi na ugroavanje ivota ili tjelesnog integriteta neke osobe i koja u sebi sadri ispoljavanje mogunosi neposrednog napada na ivot i tijelo. Po prevladavajuem stajalitu prijetnja se moe odnositi i na osobu koja je bliska osobi koja je
45 lan 295. KZ FBiH 46 lan 289. KZ FBiH 47 lan 1. stav 28. KZ BiH 52 zatekla poinioca na mjestu krae ili ga sprijeila u krai (npr. prema djetetu, roditelju i sl.),s tim da je ta osoba prilikom prijetnje prisutna. Sila i prijetnja trebaju biti jasno izraene i takvog inteziteta i kvaliteta da su u mogunosti uticati na postupke osobe koja pokuava sprijeiti poinioca krae. Pored toga sila i prijetnja moraju biti usmjerene prema osobama, ali nije dovoljno da se silom i prijetnjom ugroavaju imovinska dobra. Pored istaknutog neophodno je da je uinilac koji je na djelu krae zateen silu ili prijetnju prema nekoj osobi upotrijebio u namjeri da ukradenu stvar zadri, odnosno prinuda treba da je motivisna zadravanjem ukradene stvari, a ne s nekim drugim ciljem npr.da sebi stvori uslove za bjekstvo bez zadravanje ukradene stvari.
S obzirom da su i razbojnitvo kao i razbojnika kraa sloena krivina djela u iji sastav ulaze prinuda i kraa, postavlja se pitanje razgranienja ova djela.Temeljni kriteriji su redosljed izvrenja radnji odnosno motivi preduzimanja prinude. Kod razbojnitva prinuda predhodi krai, prinuda je sredstvo da se od drugog oduzme pokretna stvar, dok kod razbojnike krae kraa predhodi prinudi, ovdje se sila i prijetnja upotrebljavaju kao sredstva za zadravanje ve ukradene stvari.
Krivino djelo razbojnike krae je dovreno upotrebom sile ili prijetnje bez obzira na to je li poinilac krae uspio zadrati ukradenu stvar ili ne.
Poinilac ovog krivinog djela moe biti svaka osoba.
Djelo se moe izvriti sa umiljajem i to direktnim, koji obuhvaa svijest da se tua pokretna stvar oduzima drugom, te da se zadravanje ukradene stvari vri upotrebom sile ili prijetnje.
Saizvritelj u izvrenju ovog djela je i osoba koja je znala da e u sluaju potrebe jedan od sudionika krae upotrijebiti silu ili prijetnju i koja se nije tome protivila, odnosno koja je pristala da sila ili prijetnja upotrijebe, bez obzira to ona sama nije upotrijebila silu ili prijetnju radi zadravanja ukradene stvari. Ukoliko su dvije osobe zajedniki izvrile krau, pa se ukradena stvar nalazi kod jednog izvrioca krae, a drugi saizvritelj upotrijebi silu ili prijetnju u cilju zadravanja ukradene stvari, bez obzira to se stvar ne nalazi kod njega, bit e saizvritelj krivinog djela razbojnike krae.
Za kvalifikaciju krivinog djela razbojnike krae je bez znaaja to to uinilac ovog djela, u momentu preduzimanja sile prema licu koje ga je zateklo na izvrenju djela krae, ima kod sebe stvar male vrijednosti.
Budui da je krivino djelo razbojnike krae sloeno krivino djelo sastavljeno od krivinog djela krae i krivinog djela prinude stjecaj ovih krivinih djela nije mogu.
Ako je prilikom izvrenja krivinog djela razbojnike krae poinilac nanio laku tjelesnu povredu, takva laka tjelesna povreda konzumirana je elementom sile protiv neke osobe,te se radi o primjeru prividnog sticanja na temelju principa inkluzije. 48
2. Tei, kvalifikovani oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 2.)
Tea kvalifikacija razbojnike krae odreena je s obzirom na prouzroene posljedice (nanoenje teke tjelesne povrede) ili s obzirom na nain izvrenja (krivino djelo izvreno u sastavu grupe ljudi odnosno vie lica ili krivino djelo izvreno uz upotrebu kakvog oruja ili opasnog orue).
Dakle, okolnosti koje djelu daju tei vid su: - umiljajno nanoenje teke tjelesne povrede nekoj osobi, ili - poinjenje djela u sastavu skupine, ili - poinjenje djela uz upotrebu oruja i opasnog orua.
2.1. Nanoenje teeke tjelesne povrede nekoj osobi
Prvu kavlifikatornu okolnost ini umiljajno nanoenje teeke tjelesne povrede nekoj osobi. Ukoliko je pri izvrenju ovog djela nekom licu nanesena teka tjelesna povreda, potrebno je da je to uinjeno umiljajno, jer ako je teka tjelesna povreda nanesena nehatno, nee postojati ovo krivino djelo ve e se raditi o sticaju izmeu ovog djela i teke tjelesne povrede izvrene iz nehata. Teka tjelesna povreda moe biti nanesena i prilikom izvrenja razbojnike krae, odnosno prilikom oduzimanja tue pokretne stvari, bilo na mjestu izvrenja razbojnike krae ili neposredno nakon razbojnike krae npr.prilikom bijega s lica mjesta, sve dok nije ostvareno mirno priteanje stvari.
Osoba kojoj se nanosi teka tjelesna povreda ne mora biti oteena tj. osoba od koje se oduzima stvar ili od koje je oduzeta stvar. To mogu biti i osobe koje su poduzele radnje u cilju onemoguavanja izvrenja krivinog djela razbojnike krae.
Pod tzv. obinom tekom tjelesnom povredom podrazumijeva se: Ko drugoga teko tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teko narui, odnosno kvalificirani oblik teke tjelesne povrede postoji u sljedem sluaju: Ko drugoga tjelesno povrijedi ili mu zdravlje narui tako teko da je zbog toga doveden u opasnost ivot povrijeenog ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegovog tijela ili koji vaan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeenog, ili trajno i teko naruenje njegovog zdravlja ili unakaenost, ili nastupi smrt povrijeenog lica 49 .
Po prevladavajuem shvatanju, ukoliko je vie osoba sudjelovalo u izvrenju krivinog djela razbojnike krae, a samo jedna osoba je nanijela teku tjelesnu povredu postojat e odgovornost i drugih sudionika ukoliko su se saglasili sa nanoenjem teke tjelesne povrede od strane jednog od njih. Ukoliko takva suglasnost ne proizilazi iz okolnosti izvrenja krivinog djela i drugih okolnosti radit e se o tzv. ekcesu izvritelja tj. onaj ko je umiljajno nanio teku tjelesnu povredu odgovarat e za kvalificirani oblik krivinog djela razbojnike krae, a ostali za obino krivino djelo razbojnike krae.
49 lan 172. stav 1. ,3. i 5. KZ FBiH 54 Ukoliko je pri izvrenju krivinog djela razbojnike krae teko tjelesno povrjeeno vie osoba radit e se samo o jednom krivinom djelu iz ovog lana, a ne o sticaju djela.
Ukoliko je prilikom izvrenja krivinog djela razbojnike krae nekoj osobi nanesena teka tjelesna povreda iz nehata nee se raditi o ovom krivinom djelu razbojnike krae iz stava 2. lana 288. KZFBiH, ve o sticaju krivinog djela razbojnike krae i krivinog djela teke tjelesne povrede iz nehata iz l.172. stav 6. KZ FBiH.
A ako je pri izvrenju krivinih djela razbojnike krae s umiljajem nanesena nekoj osobi laka tjelesna povreda nee se raditi o sticaju krivinog djela razbojnike krae i krivinog djela lake tjelesne povrede, budui da je krivino djelo lake tjelesne povrede konzumirano stavom 1. krivinog djela razbojnike krae.
Poinilac ovog kvalificiranog oblika djela moe biti svaka osoba.
2.2. Razbojnika kraa izvrena u sastavu grupe ljudi
Drugu kavlificiranu okolnost kod krivinog djela razbojnike krae (iz stava 2.) predstavlja injenica da je razbojnika kraa izvrena u sastavu grupe ljudi.
Objanjenja pojma grupe ljudi su data u kod obrade krivinog djela teke krae. Za pojam grupe ljudi, u smislu ove zakonske odredbe, nije potrebno postojanje znatnijeg stepena organiziranosti njezinih lanova, u smislu zajednikog djelovanja i meusobne povezanosti. Moe se raditi o grupi ljudi odnosno vie lica formitanoj ad hoc, sluajno, za izvrenje samo jednog krivinog djela.
Nije bitno je li izvrenju krivinog djela predhodio dogovor lanova grupe ljudi ili je do njihovog zajednikog djelovanja dolo sluajno. Djela koja se vre u okviru grupe ljudi ne moraju biti blie konkretizovana.
Odgovornost za ovo krivino djelo postojat e bez obzira na konkretnu djelatnost svakog od sudionika grupe ljudi, tako da odgovara ne samo onaj sudionik grupe koji je poduzeo radnju izvrenja (npr.upotrebu sile ili prijetnje i sl.), ve i svaki onaj lan koji se pri izvrenju razbojnike krae saglasio s djelovanjem ostalih lanova grupe (dovoljan je npr. zajedniki umiljaj na upotrebu sile, prijetnje, zajedniki umiljaj u pogledu zadravanja stvari i sl.).
2.3. Upotreba kakvog oruja ili opasnog orua
Trei vid krivinog djela razbojnike krae ,iz stava 2. lana 288. KZFBiH, postoji ukoliko je pri izvrenju krivinog djela razbojnike krae upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno orue.
Ovdje je osnov tee inkriminacije okolnost da postoji vea mogunost ugroavanja ivota ili tjelesnog integriteta oteene osobe ili drugih osoba.
3. Najtei oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 3.)
U stavu 3. lana 288 KZFBiH odreen je najtei oblik krivinog djela razbojnike krae i on postoji ako je pri uinjenju djela neka osoba umiljajno usmrena. 55
Ovo je zapravo samo specijalni sluaj kvalifikovanog ubistva iz koristoljublja, ali s obzirom da se ovdje lienje ivota pojavljuje kao sredstvo za obezbjeenje izvrene krae, pa zbog povezanosti tih djela, zakon ovaj sluaj predvia kao teki oblik razbojnike krae. Ako je lienje ivota izvreno nehatno postojat e sticaj izmeu razbojnike krae i nehatnog ubistva, to je dosta zanimljivo obzirom da razbojnika kraa postoji samo kada je ubistvo uinjeno umiljajno. Sve ono to je naznaeno u vezi kvalifikatornog oblika krivinog djela razbojnike krae pri ijem izvrenju je nekoj osobi s umiljajem nanesena teka tjelesna povreda ( djelo iz stava 2.) odnosi se mutatis mutandis i na ovaj oblik krivinog djela. Ovdje treba naznaiti, osim ve pomenutog, da za postojanje ovog oblika djela nije potrebno da je neka osoba sa umiljajem liena ivota u namjeri zadravanja stvari koja je predmet razbojnike krae. O ovom djelu e se raditi i u sluaju ako se neka osoba lii ivota u prinuivanju da otkrije gdje se nalaze stvari koje poinilac hoe zadrati ili u sluaju kada se to radi da bi se slomio otpor, onemoguilo dozivanje u pomo i sl.
S obzirom da se kod ovog oblika krivinog djela radi u stvari o konstrukciji sloenog krivinog djela (krivino djelo razbojnike krae i krivino djelo ubistva), poinilac djela u odnosu na oba djela treba postupati s umiljajem.
VIII - ODNOS KRIVINOG DJELA KRAE SA SRODNIM KRIVINIM DJELIMA
Pored krivinog djela krae, teke krae i razbojnike krae, koja spadaju u krivina djela protiv imovine, ovdje teba navesti i druga krivina djela, koja su po odreenim obiljejima srodna krivinom djelu krae.
To je, prvenstveno, krivino djelo umske krae jer se ono vri radi krae, te druga krivina djela protiv imovine, kao to su: utaja, iznuda, ucjena i oduzimanje tue pokretnine.
Zajedniko obiljeje krivinih djela utaje, iznude i ucjene sa krivinim djelima krae je to da uinilac ovih krivinih djela ima za cilj da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist. Kod krivinog djela oduzimanja tue pokretnine uinilac nema za cilj da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, ali protupravno oduzima ili zadrava tuu pokretninu.
1. UMSKA KRAA
Krivino djelo umske krae je odreeno lanom 316. KZF BiH, kako slijedi:
(1) Ko radi krae obori u umi jedno ili vie stabala, a koliina je oborenoga drveta vea od dva kubna metra, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini s ciljem da se oboreno drvo proda, ili ako je koliina oborenog drveta vea od pet kubnih metara, ili ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana poinjeno u zatienoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi posebne namjene, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. 50
50 lan 310. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela umske krae, 56
Krivino djelo umske krae predstavlja poseban oblik krivinog djela krae. S obzirom da je u bivem KZ BiH za krivino djelo umske krae, u odnosu na krivino djelo krae, bilo propisano znatno blae kanjavanje, ovo krivino djelo oznaavano je kao privilegirani oblik krivinog djela krae. Sadanje zakonsko rjeenje, odnosno propisane kazne za krivino djelo umske krae i krivino djelo krae, ne daju osnova za zakljuak da se radi o privilegiranom obliku krivinog djela krae.
1.1. Osnovni oblik krivinog djela umske krae(stav 1.)
Krivino djelo umske krae sastoji se u obaranju radi krae jednog ili vie stabala u umi,u koliini oborenog drveta veoj od dva kubna metra.
Radnja izvrenja djela je obaranje jednog ili vie stabala. Pod obaranjem se podrazumijeva sjea stabala tj. odvajanje stabala od korijena, a takoer i krenje stabala, odnosno vaenje iz zemlje stabala sa korijenom.
Kao zakonski element ovog krivinog djela je mjesto uinjenja. Naime, za postojanje djela potrebno je da je obaranje jednog ili vie stabala izvreno u umi. Pojam ume treba tumaiti u smislu l.4. Zakona o umama, prema kojoj odredbi se pod umom smatra:Zemljite prekriveno umskim drveem ili umskim grmljem ija povrina prelazi 500 m2 i ija je irina najmanje deset metara. umom se smatraju i umski rasadnici, plantae umskog drvea, istine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u umi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tueg zemljita, umski putevi i druga umska transportna i protivpoarna infrastruktura, dijelovi zemljita koji su predmet poumljavanja, povrine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekue povrinske vode i druge povrinske vode i movare unutar uma kojima se upravlja posebnim zakonom. 51
Krivino djelo je svreno obaranjem stabla, jer obaranje stabla predstavlja istovremeno i akt oduzimanja drveta.
Pored toga, obaranje stabala treba se vriti radi krae tj.radi pribavljanja sebi ili drugom protupravne imovinske koristi, a ne u nekoj drugoj namjeri, tako da se djelo ne moe poiniti obaranjem stabala u vlastitoj umi ve samo u tuoj umi, ime e biti ostvaren jo jedan element krivinog djela umske krae.
Za postojanje krivinog djela nije odluno o kojoj vrsti drveta se radi, kao to nije odluna ni vrijednost oborenog drveta.
lan 430. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo umske krae: (1) Ko radi krae u umi obori jedno ili vie stabala,a koliina oborenoga drveta je vea od tri kubna metra, Kaznit e se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjenou namjeri da se oboreno drvo proda,ili ako je koliina oborenog drveta vea od osam kubnih metara,ili ako je djelo uinjeno u zatitnoj umi,nacionalnom parku ili drugoj umi s posebnom namjenom, Uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom. Dakle, vidljive su razlike i u dispoziciji (koje se ogledaju u koliini oborenog drveta), i u sankciji (u stavu 1. je propisana mogunost kanjavanja uinica novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine, a u stavu 2. zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom, dok u KZFBiH i KZBD nije predviena novana kazna za uinioce ovog krivinog djela).
51 Zakon o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02,29/03) . 57 Kod ovog krivinog djela objektivni uslov kanjivosti predstavlja koliina oborenog drveta koja treba biti vea od dva kubna metra. injenica da se radi o naznaenoj koliini oborenog drveta, s obzirom da predstavlja objektivni uslov kanjivosti, ne mora biti obuhvaena umiljajem uinioca.
Krivino djelo smatra se dovrenim samim obaranjem jednog ili vie stabala u naznaenoj koliini oborenog drveta. Nije potrebno da je prisvojeno odnosno oduzeto oboreno drvo.
Uinilac krivinog djela moe biti svaka osoba.
Ovo krivino djelo moe se poiniti samo s umiljajem koji obuhvaa svijest da se obaranje stabala vri u tuoj umi. Osim toga, potrebno je postojanje namjere oduzimanja odnosno prisvajanja oborenih stabala, odnosno namjera pribavljanja za sebe ili drugoga protupravne imovinske koristi.
2. Kvalifikovani oblik krivinog djela umske krae (stav 2.)
U stavu 2. predvien je tei, kvalificirani oblik krivinog djela umske krae, koji je odreen s obzirom na posebne okolnosti namjere uinioca, koliinu oborenog drveta i mjesto izvrenja djela, odnosno znaaj ume u kojoj se krivino djelo ini.
Prvu kvalifikatornu okolnost ini namjera uinioca da se oboreno drvo proda, to znai da uinilac nije izvrio djelo radi zadovoljavanja sopstevnih potreba za drvetom (radi ogrijeva, izgradnje kue i sl.). Kvalificirani oblik ovog djela postoji i kada je uinlac oborio drvo u namjeri da ga upotrijebi za izradu svojih proizvoda za prodaju.
Druga kalifikatorna okolnost postoji ukoliko je koliina oborenog drveta vea od pet kubnih metara. Uinilac mora da bude svjestan da je oborio veu koliinu drveta, iako ne mora imati tanu predstavu o tome da je ta koliina vea od pet kubnih metara. Posebna kvalifikatorna okolnost odnosi se na vrstu ume u kojoj se djelo vri tj, kvalificirani oblik djela e postojati ako je obaranje stabala izvreno u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi s posebnom namjenom.
Pod pojmom zatitne ume, u smislu Zakona o umama, smatraju se:
a) ume koje prvenstveno slue za zatitu zemljita na strmim terenima i zemljita podlonih erozijama, bujicama, klizitima ili otrim klimatskim uslovima koji ugroavaju postojanje samih uma; b) ume iji je glavni zadatak zatita naselja, privrednih i drugih objekata kao to su saobraanice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zatita izvorita i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i ume koje su podignute kao zatitni pojasevi, odnosno koje slue protiv prirodnih nepogoda ili katastrofinih ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja. 52
Pod pojmom uma sa posebnom namjenom, u smislu Zakona o umama, smatraju se:
52 lan 39. Zakona o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02,29/03) . 58 a) ume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekoloki i prirodni znaaj, nacionalni parkovi, park ume, prirodni i lovni rezervati; b) ume od posebnog znaaja za odbranu i potrebe Vojske Federacije; c) ume i umsko zemljite od znaaja za zatitu biodiverziteta i prirodnih stanita flore, faune i drugih organizama; d) ume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti; e) ume od posebnog naunog i obrazovnog znaaja; f) ume od specijalnog znaaja za proiavanje zraka, snabdijevanje vodom i njezin kvalitet; g) ume namijenjene za izletita, odmor, ope obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga ljeilita." 53
I za kvalifikatorni oblik ovog djela, za odgovornost uinioca potreban je, takoer, umiljaj. Naime, uinilac mora biti svjestan karaktera ili namjene ume u kojoj vri obaranje stabala, odnosno, mora biti svjestan da se radi o obaranju vee koliine drveta kao i svijestan da se obaranje stabala vri u tuoj umi. Osim toga, potrebno je postojanje namjere oduzimanja odnosno prisvajanja oborenih stabala, odnosno namjera pribavljanja, za sebe ili drugoga, protupravne imovinske koristi. Uinilac ne mora biti svjestan i tane koliine oborenog drveta. IX - UTAJA Krivino djelo utaje je u lanu KZ FBiH definisano na sljedei nain: (1) Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist protupravno zadri tuu pokretninu koja mu je povjerena, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Staratelj koji uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana , kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine (3) Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, naunog ili tehnikog znaenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je utajena stvar male vrijednosti,a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
53 lan 40. Zakona o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02,29/03) .
59 (5) Kaznom iz stava 4. ovog lana kaznit e se ko tuu pokretninu koju je naao ili do koje je sluajno doao protupravno zadri s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist. (6) Uinitelj krivinog djela iz stavova 1.,4. i 5. ovog lana koji utajenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne . 54
Krivino djelo utaje sastoji se u protupravnom zadravanju (prisvajanju) tue pokretne stvari u namjeri pribavljivanja sebi ili drugom protupravne imovinske koristi, a koja je stvar poinitelju povjerena, koju je naao ili do koje je sluajno doao.
Upravo po radnji izvrenja i razlikuje se ovo krivino djelo od krivinog djela krae, dok su ostala obiljeja ovih krivinih djela identina (tua pokretna stvar, namjera pribavljanja sebi ili drugom protivpravne imovinske koristi ). Naime, za razliku od krivinog djela krae, kod kojeg se radnja izvrenja sastoji u oduzimanju tue pokretne stvari koja se nalazi u priteanju neke druge osobe, kod ovog krivinog djela radnja se ne vri oduzimanjem ve samo prisvajanjem, jer se stvar ve nalazi u priteanju uinioca po nekom osnovu koji nije protivpravan. I ovdje je objekat djela tua pokretna stvar i u odnosu na to obiljeje nema razlike izmeu utaje i krae.
S obzirom na osnov po kome je zasnovano priteenje poinitelja na stvarima, odnosno osnov po kome se stvari nalaze kod poinitelja, razlikuju se dva oblika utaje: a) utaja stvari koja je poinitelju povjerena (osnovno djelo) b) utaja naene stvari ili utaja stvari do koje je poinitelj sluajno doao (kao laki oblik djela).
Laki oblik krivinog djela utaje postoji i u sluaju utaje stvari male vrijednosti, pod uslovom da je poinitelj iao za tim da prisvoji stvar takve vrijednosti.
54 lan 284. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela utaje lan 235. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo utaje: (1) "Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je povjerena, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. (2) Ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od 200 KM,a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku koris, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. (3) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini staralac, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine (4) Ako je utajena stvar od posebnog historijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost utajene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznit e se zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protivpravno prisvoji u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (6) Gonjenje za djela iz stava 1.,2. i 5. preduzima se po prijedlogu." Dakle, osnovne razlike su u sankcijama, zatim u injenici da KZRS ne predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca koji utajenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, te u stavu 6. ovog lana KZRS koji predvia da se gonjenje za djela iz stava 1., 2. i 5. preduzima po prijedlogu. 60 Tei oblici krivinog djela utaje predvieni su: a) s obzirom na svojstvo uinioca, odnosno utaja koju je poinio staratelj, b) s obzirom na pritodu utajene stvari, odnosno, ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, naunog ili tehnikog znaenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti.
U glavi XXXI KZFBiH, koja obuhvata krivina djela podmiivanja i krivina djela protiv slubene i druge odgovorne funkcije, predvieno je krivino djelo Pronevjera u slubi 55 , kao poseban oblik utaje koji e postojati ukoliko se radi o prisvajanju stvari (novac, vrijednosni papiri ili druge pokretnine) koje su poinitelju povjerene u slubi ili uope na radu u institucijama u Federaciji BiH.
X - IZNUDA
Krivino djelo iznude je u lanu 295. KZFBiH definisano na sljedei nain: (1) Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugog da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je pri uinjenju krivinog djela oz stava 1. ovog lana upotrijebljeno oruje ili opasno orue, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. 56
1. Osnovni oblik krivinog djela iznude (stav 1.)
Krivino djelo iznude spada u krivina djela upravljena protiv dva zatitna objekta: protiv imovine i protiv slobode i prava ovjeka. S obzirom na preteitost imovine kao zatitnog objekta, krivino djelo svrstano je u skupinu krivinih djela protiv imovine. Kako je krivino djelo iznude upravljeno i protiv slobode odluivanja, kao posrednog zatitnog objekta, ono predstavlja poseban vid prinude.
55 lan 384. KZ FBiH 56 lan 289. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela iznude lan 242. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo iznude: (1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi drugog da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje dug, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri izvrenju djela upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili na naroito grub i poniavajui nain, kaznit e se zatvorom od dvije do dvanaest godina. (3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela iznude, kaznit e se zatvorom od tri do petnaest godina.
Dakle, prema stavu 1. u lanu 242. U KZ RS djelo obuhvata i utjerivanje duga ukoliko se ini prinuivanjem (to nije propisano u KZFBiH i KZBD). U stavu 2. su predvieni i tei oblici ovog djela,pa tako prva kvalifikatorna okolost postoji ako je djelom iz ovog lana pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000KM sa kaznom zatvora od jedne do osam godina i ako taj iznos prelazi 50.000 KM kada je kazna od dvije do dvanaest godina zatvora. Istim stavom je predviena druga kvalifikatorna okolnost tj. izvrenje djela u sastavu vie lica ili ako je djelo uinjeno na naroito grub i poniavajui nain. U stavu 3. ovog lana KZ RS, za razliku od KZFBiH i KZBD, je predvien i najtei oblik djela, kada se ko za nagradu bavi vrenjem ovog djela, gdje je propisana kazna zatvora od tri do petnaest godina.
61
Krivino djelo iznude sastoji se u prinuivanju drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, u namjeri da time sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinska korist .
Radnja djela sastoji se u prinuivanju drugog da neto uini ili ne uini. Prinuivanje se vri upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje, to petpostavlja da je izvrilac silom ili ozbiljnom prijetnjom kod drugog izvukao odluku koja nije izraz njegove volje i nametnuo mu da, protivno njegovoj volji, preduzme neku djelatnost, da se uzdri od preduzimanja neke djelatnosti ili da neto trpi. Otuda i zakljuak da je prinuda krivino djelo upravljeno protiv slobode odluivanja i ostvarivanja volje. Pod pojmom sile naelno se podrazumijeva kako apsolutna sila (vis absoluta), tako i kompluzivna sila (vis complusiva) kao i primjena hipnoze i omamljujuih sredstava. Sila mora biti ozbiljna i kao takvu pasivni subjekt mora da je shvati, ali nije potrebno da je izvrilac djela imao i stvarnu namjeru da prijetnju ostvari.
Zatitni objekt ovog krivinog djela je imovina, to podrazumijeva ukupnost imovinskih dobara i imovinskih interesa kao i imovinskih prava koje pripadaju nekoj osobi. Odreenim injenjem ili neinjenjem od prinuene osobe moe se prouzroiti teta kako za imovinu osobe koja je prinuena tako i za imovinu neke druge osobe (npr. davanje novca na zajam, odricanje od nasljea, zakljuenje nepovoljnog ugovora i sl.).
2. Tei oblici krivinog djela iznude (stav 2.)
U stavu 2. su predvieni i tei oblici ovog djela, pa tako prva kvalifikatorna okolost postoji ako je pri uinjenju djela upotrijebljeno oruje ili opasno orue, ili je uinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije, dakle, odnosi se na nain uinjenja djela.
Druga kvalifikatorna okolnost se odnosi na vrijednost pribavljene imovinske koristi i ona e postojati ako je pribavljena znatna imovinska korist.
Znatna imovinska korist postoji kada vrijednost imovinske imovinske koristi pribavljene izvrenjem ovog djela prelazi 15.000 KM." 57
Poinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba.
Subjektivnu stranu djela ini umiljaj, a uz to je potrebna i namjera za pribavljanje protivpravne imovinske koristi.
Krivino djelo iznude smatra se dovrenim kada je prinuena osoba izvrila odreenu radnju, injenje ili neinjenje, na tetu svoje ili tue imovine, bez obziora da li je ili ne uinilac pribavio sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist. XI - UCJENA Krivino djelo ucjene je u lanu 296. KZ FBiH definisano na sljedei nain:
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, zaprijeti drugome da e protiv njega ili njemu bliske osobe otkriti neto to bi njihovoj
57 Shvatanje Krivinog odjeljenja VS FBiH,br.Su-1728/04 od 16.11.2004.god. 62 asti ili ugledu kodilo i time ga prisili da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. (3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena znatna imovinska korist, ili je krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije, uiniltelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. 58
1. Osnovni oblik krivinog djela ucjene (stav 1.)
Kao i krivino djelo iznude, krivino djelo ucjene spada u krivino djelo upravljeno i protiv imovine i protiv slobode prava, slobode odluivanja. I ovo krivino djelo je, s obzirom na preteitost zatitnog objekta (imovina), svrstano u skupinu krivinih djela protiv imovine. Krivino djelo ucjene je prinuda u kojoj je sredstvo prinuivanja prijetnja da e se protiv oteenog ili njemu bliskog lica otkriti neto to bi kodilo njegovoj asti i ugledu, da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, a u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi.
Radnja krivinog djela ucjene je upuivanje prijetnje oteenom da e protiv njega ili njemu bliskog lica biti otkriveno neto to moe koditi njihovoj asti ili ugledu.
Prijetnja mora biti ozbiljna i mora sadravati istinita tvrenja, ali nije iskljueno da i iznoenje neistinitih injenica moe nakoditi asti i ugledu nekog lica. Znai, prijetnja mora u izvjesnoj mjeri biti konkretizirana, a ne openita, npr.prekid trudnoe, neko nemoralno ponaanje, da e biti otkriveno izvreno krivino djelo i sl. Kod ucjene prijetnja je uvijek upravljena licu koje se prinuava, a zlo koje se prijeti moe se odnositi i na neko drugo, njemu blisko lice (krvni srodnici, brani partner, usvojenik ili usvojilac, i druga bliska lica po nekom osnovu).
Prijetnja kao vid psihike prinude moe biti uinjena na razne naine: pismeno, usmeno, putem telefona i sl., dok su mogui naini saoptavanja injenica: objavljivanje
58 lan 290. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela ucjene lan 243. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo ucjene: (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, zaprijeti drugom da e protiv njega ili njemu bliskih lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje dug, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako iznos prelazi 50.000 KM, ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili na naroito poniavajui nain, kaznit e se zatvorom od dvije do dvanaest godina. (3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela ucjene, kaznit e se zatvorom od tri do petnaest godina. Prema stavu 1. ovog lana KZ RS djelo obuhvata i utjerivanje duga, za razliku od KZFBiH I KZBD) U stavu 2. su predvieni i tei oblici ovog djela, pa tako prva kvalifikatorna okolost prema KZ RS postoji ako je djelom iz ovog lana pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000KM sa kaznom zatvora odod jedne do osam godina i ako taj iznos prelazi 50.000 KM kada je kazna od dvije do dvanaest godina zatvora,dok je istim stavom l.295. KZ FBiH i l.289 KZ BDBiH kvalifikatorna okolonost postoji ako je djelom iz ovog lana pribavljena znatna imovinska korist, kada je kazna zatvora od jedne do deset godina. Kao druga kvalifikatorna okolnost istim stavom predvieno je izvrenje djela u sastavu grupe ljudi ili zloinake organiacije(u KZFBiH i KZBD), dok je istim stavom u KZ RS predvieno i izvrenje djela u sastavu vie lica ili ako je djelo uinjeno na naroito poniavajui nain. U stavu 3. navedenog lana KZ RS je predvien i najtei oblik djela, kada se ko za nagradu bavi vrenjem ovog djela, gdje je propisana kazna zatvora od tri do petnaest godina.
63 odreenih podataka u sredstvima javnog informisanja npr.novinama, radiju i televiziji, internetu, kao i saoptavanjem podataka branom partneru, rodbini, prijateljima i sl.
2. Tei oblici krivinog djela ucjene (stav 2.)
U stavu 2. su predvieni i tei oblici ovog djela, pa tako prva kvalifikatorna okolost postoji ako je djelom iz ovog lana pribavljena znatna imovinska korist. Druga kvalifikatorna okolnost postoji ako je djelo izvreno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organiacije.
Poinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba.
Djelo se moe uiniti samo s umiljajem.
Krivino djelo ucjene i krivino djelo iznude imaju istovjetna bitna obiljeja (radnja izvrenja djela je prinuivanje neke osobe, zatitni objekt je tua imovina, uinilac postupa u namjeri pribavljanja sebi ili drugome protivpravne imovinske koristi. Razlika izmeu ovih krivinih djela se ogleda u nainu prinuivanja odnosno sadrini prijetnje upuene pasivnom subjektu i u tome to se kao sredstvo prinuivanja kod iznude osim prijetnje pojavljuje i sila.
XII - ODUZIMANJE TUE POKRETNINE
Krivino djelo oduzimanje tue pokretne u lanu 291. KZ FBiH definasano je na sljedei nain: (1) Ko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme ili zadri tuu pokretninu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako se krivino djelo iz stava 1. ovog lana odnosi na motorno vozilo pokuaj e se kazniti.
(3) Uinilac krivinog djela iz stava 1. ovog lana koji oduzetu stvar, koja nije motorno vozilo, vrati oteenom prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne . 59
59 lan 285. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela oduzimanje tue pokretnine; lan 236. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo oduzimanje tue pokretnine: (1)Ko bez namjere pribavljanja imovinske koristi oduzme tuu pokretnu stvar, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. (2)Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina (3)Gonjenje za djelo iz stav1 1. se preduzima po prijedlogu.
Za djelo iz stava 1. KZ FBiH i KZ BDBiH propisana je novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS propisana novna kazna ili kazna zatvora do dvije godine. Postoji razlika i u tome to je u stavom 2. KZ RS predvien tei oblik djela to ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog,naunog ilikulturnog znaaja ili ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,odnosno u KZ FBiH I KZ BDBiH se ne predvia tei kvalifikovani oblik ovog krivinog djela kao u KZ RS. Takoer, stavom 3. KZ RS je predvieno da se gonjenje za djelo iz stava 1. preduzima po prijedlogu (to nije propisano u KZFBiH i KZBD).
64 1. Osnovni oblik krivinog djela oduzimanje tue pokretnine (stav 1.)
Osnovni oblik djela postoji kada neko bez namjere pribavljanja imovinske koristi protupravno oduzme ili prisvoji tuu pokretnu stvar. Naime, radnja izvrenja ovog krivinog djela odreena alternativno i to kao: a) protuvpravno oduzimanje tue pokretne stvari i b) protuvpravno zadravanje tue pokretne stvari.
Prvi oblik radnje izvrenja (oduzimanje) odgovara radnji izvrenja krivinog djela krae, dok drugi oblik (zadravanje) odgovara radnji izvrenja krivinog djela utaje. S obzirom na istovjetnost radnje izvrenja kao i injenicu da je objekt radnje tua pokretna stvar, ovo krivino djelo po svim objektivnim obiljejima odgovara krivinom djelu krae odnosno utaje.
Djelo se razlikuje od utaje i krae po subjektivnom kriteriju. Kod ovog djela, za razliku od krivinog djela krae i krivinog djela utaje, poinitelj protupravno oduzima odnosno protivpravno zadrava tuu pokretnu stvar ne u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, ve iz nekih drugih razloga. Motiv oduzimanja, odnosno namjera uinioca je irelevantna. To moe biti uinjeno npr. da se draocu stvari napakosti, da mu se nanese izvjesna teta, da se osveti i sl.
Radit e se o ovom krivinom djelu, a ne o krivinom djelu krae ili utaje, ako se tua pokretna stvar oduzima ili prisvaja da se nekom nanese neka teta ili bol (oduzimanje ili prisvajanje fotografije koja nema nikakvu drugu vrijednost osim to predstavlja dragu uspomenu), zatim ako se oduzima ili prisvaja tua pokretna stvar koja je komprimitirajua za poinitelja krivinog djela (pismo, isprava, fotografija i sl.), ili iz drugih motiva koji ne znae pribavljanje protivpravne imovinske koristi
Bez obzira to uinilac ovog krivinog djela ne ide za tim da pribavi protivpravnu imvinsku korist, oduzimanje i prisvajanje treba se vriti u namjeri trajnog prisvajanja, odnosno, izvrenjem ovog djela dosadanji dratelj stvari liava se trajno stvarne vlasti nad stvari. Bilo kojim nainom da se vri krivino djelo oduzimanja tue stvari, kod poinitelja mora postojati namjera prisvajanja tj. namjera da tuu pokretnu stvar dobije u svoju vlast, koja praktiki odgovara onoj njenzinog vlasnika. Iako namjera prisvajanja nije izriito istaknuta u zakonskom tekstu kao element djela, namjera prisvajanja postoji kao preutni element ovog krivinog djela, 60 u protivnom, ako ne bi bilo namjere prisvajanja tj. ako bi se stvar prisvojila ili oduzela samo da bi se uinilac njome posluio i da bi stvar kasnije vratio, radit e se o neovlatenoj posluzi (furtum usus), tzv. kraa posluge koja moe biti kanjiva samo pod uslovima predvienim lanom 386. KZ FBiH (krivino djelo Posluga u slubi).
Stvar koja se oduzima ili prisvaja ovim krivinim djelom ne mora imati imovinsku vrijednost, odnosno, ne mora biti takva da se njome moe ostvariti neko imovinsko pravo ili imovinska korist.
Temeljni elementi bia ovog krivinog djela (oduzimanje, prisvajanje, tue pokretne stvari) istovjetni su kao i kod krivinog djela krae i krivinog djela utaje .
60 Zlatari,B.,1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Zagreb,str.426
65
Uinilac krivinog djela moe biti svaka osoba. Krivino djelo moe se izvriti samo s umiljajem.
2. Oduzimanje motornog vozila (kao tue pokretnine), stav 2.
Ovo djelo, u stvari obuhvata dva krivina djela iz ranijeg zakonodavstva, a to su oduzimanje tue pokretne stvari i oduzimanje motornog vozila. U stavu 2. ranijeg krivinog zakona bilo je predvieno da e se kazniti i ko oduzme tue vozilo na motorni pogon. Meutim, kako je i za stav 1. i za stav 2. po ranijem krivinom zakonu bila zaprijeena novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine to nije bio kanjiv pokuaj za predmetno krivino djelo. Novim Krivinim zakonom FBiH, izmijenjen je stav 2. tako da e se uinilac krivinog djela oduzimanje tue pokretnine, a koje djelo se odnosi na motorno vozilo, za pokuaj se kazniti.
Ova izmjena je imala za cilj smanjenje izvrenja krivinih djela oduzimanje tue pokretnine koja se odnosi na motorno vozilo, kao i smanjenje krivinih djela krae koja su posljednjih godina u porastu.
Ovakav zakljuak proizilazi iz stava 3. ovog lana, gdje je navedeno da se uinilac krivinog djela koji oduzetu stvar, koja nije motorno vozilo, vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven moe osloboditi kazne.
XIII - KANJAVANJE UINILACA KRIVINOG DJELA KRAE I SRODNIH KRIVINIH DJELA
Sistem kazni je u najveoj mjeri izraz filozofije odreenog drutva, njene tradicije i kulture i najznaajnije mjerilo pravde i pravinosti, poloaja i vrijednosti ovjekovih prava. U reformama krivinopravnih sistema svih zemalja sistem kazni predstavlja centralno pitanje jer se radi o najznaajnijem podruju krivinog prava i istovremeno najdinaminijoj materiji u kojoj se naroito u novije vrijeme vre este promjene.
Odgovornim uiniocima krivinih djela, prema odredbi lana 41. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, moe se izrei kazna zatvora i novana kazna. Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna. Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna kazna.Ako je za jedno krivino djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe izrei kao glavna. Za krivina djela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da e se uinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. 61
61 KZ BiH u lanu 40. i 41. na isti nain regulie vrste kazni, KZ BD u lanu 41. na isti nain regulie vrste kazni KZRS u lanovima 29., 30. i 31. regulie vrste kazni na isti nain kao i prethodni zakoni, osim to je jo u lanu 31. stav. 1. propisano:Uiniocu krivinog djela izrie se kazna propisana za uinjeno krivino djelo, a blaa kazna od propisane moe se izrei samo pod uslovima predvienim ovim zakonom. 66 1. Kazna zatvora
Analizom krivinih djela obraenih u ovom radu, a to su: kraa, teka kraa, razbojnika kraa, utaja, iznuda, ucjena, oduzimanje tue pokretnine i umska kraa, proizilazi da se uiniocima bilo kojeg od navedenih krivinih djela moe izrei kazna zatvora, i to u razliitom rasponu od 30 dana do dugotrajnog zatvora.
Tako na primjer, uinilac krivinog djela krae, ako je ukradena stvar male vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci (to znai da mu se moe izrei kazna zatvora od 30 dana).
S druge strane, uinilac krivinog djela razbojnike krae, pri emu je neka osoba s umiljajem usmrena, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Prema odredbi lana 43. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina. Za najtee oblike tekih krivinih djela uinjenih s umiljajem moe se propisati kazna zatvora u trajanju od dvadeset do etrdeset pet godina (dugotrajni zatvor). Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivino djelo. Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei uinitelju koji u vrijeme uinjenja krivinog djela nije navrio dvadeset jednu godinu ivota. Pod uvjetima propisanim glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i nainu izvrenja posebna kazna lienja slobode. Kazna zatvora se izrie na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izrie samo na pune godine. Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdrane tri petine te kazne. 62
2. Novana kazna
U odnosu na naprijed navedena krivina djela, novana kazna moe se izrei uiniocu: - osnovnog i privilegovanog oblika krae, - krivinog djela utaje (osim ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, naunog ili tehnikog znaenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti a uinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti), - krivinog djela oduzimanje tue pokretnine.
U skladu sa odredbom lana 47. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine novana kazna izrie se u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se izrei u
62 lan 42. KZBiH na isti nain definie kaznu zatvora; lan 43. KZBD na isti nain definie kaznu zatvora; KZRS kaznu zatvora definie u lanovima 32. i 33. uz razliku u odnosu na prethodne zakone, u stavu 2. lana 32. gdje se kazna dugotrajnog zatvora propisuje u rasponu od 25 do 45 godina, zatim u stavu 4. istog lana gdje je propisano da se kazna dugotrajnog zatvora ne moe izrei ni bremenitoj eni, te dodavanjem stava 2. u lanu 33. koji propisuje:Izreena kazna zatvora koja ne prelazi tri mjeseca moe se na zahtjev osuenog zamijeniti novanom, shodno odredbi lana 36. st. 2. i 3. ovog zakona. 67 odreenom iznosu. Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima moe iznositi najmanje pet a najvie tri stotine estdeset dnevnih iznosa, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja najvie hiljadu pet stotina dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom. Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu najnii iznos ne moe biti manji od150 KM, a najvii iznos ne moe biti vei od 50.000 KM, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja iznos ne moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom. Prilikom izricanja novane kazne za krivina djela uinjena iz koristoljublja sud moe izrei novanu kaznu u iznosu veem od najvieg iznosa propisanog u st. 2. i 3. ovog lana, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uinitelj pribavio uinjenjem krivinog djela prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom se sluaju uinitelju moe izrei novana kazna u iznosu koji ne moe biti vei od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio uinjenjem krivinog djela zbog kojeg mu se izrie novana kazna. Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila za odmjeravanje kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka uinitelja prema iznosu njegove tromjesene netoplae i njegove druge dohotke, te porodine obaveze. Prilikom odreivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od est mjeseci. Podatke iz st. od 1. do 5. ovog lana koji sudu nisu poznati osigurava optueni u roku koji odredi sud, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku. Ako do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreivanje visine dnevnog iznosa novane kazne, novana kazna se izrie u odreenom iznosu pri emu se primjenjuju opa pravila za odmjeravanje kazne. Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu posljednje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plae zaposlenih u Federaciji, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne koji ne moe biti krai od petnaest dana niti dui od est mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osueni isplati novanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne moe biti dui od dvije godine. Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu prihod su budeta Federacije. 63
3. Zamjena novane kazne
U lanu 48. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da se novana kazna ne naplauje prinudno. Ako se novana kazna ne moe u cijelosti ili djelimino naplatiti u roku koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti odluku da se novana kazna zamijeni kaznom zatvora. Novana kazna e se zamijeniti kaznom zatvora tako to e se za svaki zapoeti dnevni iznos novane kazne ili ako je novana kazna bila izreena u odreenom iznosu za svakih zapoetih 50 KM novane kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom sluaju ne moe biti dui od jedne godine. Ako osueni isplati samo
63 lan 46. KZ BiH na isti nain regulie novanu kaznu, osim u stavu 7. prema kojem: Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu posljednje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plae zaposlenih u Bosni i Hercegovini, koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, i u stavu 9. prema kojem: Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu su prihod budeta Bosne i Hercegovine. lan 47. KZBD na isti nain regulie novanu kaznu, osim u stavu 7. prema kojem: Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu posljednje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plae zaposlenih u Brko Distriktu, koju objavljuje Biro za statistiku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, i u stavu 9. prema kojem: Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu su prihod budeta Brko Distrikta. lan 35. KZRS koji u ovom zakonu regulie novanu kaznu ne sadri odredbu iz lana 4. prethodnih zakona, a prema stavu 7. ovog lana: Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu posljednje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plae zaposlenih u Republici Srpskoj, koju objavljuje Zavod za statistiku Republike Srpske, i prema stavu 9.: Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu su prihod budeta Republike Srpske. 68 dio novane kazne ostatak e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osueni isplati ostatak novane kazne izvrenje zatvora e se obustaviti. 64
4. Opa pravila za odmjeravanje kazne
Prema opim pravilima za odmjeravanje kazne propisanim u lanu 49. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, sud e uinitelju krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivino djelo imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivine odgovornosti, pobude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji ivot uinitelja, njegove osobne prilike i njegovo ponaanje nakon uinjenog krivinog djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja. Kad sud odmjerava kaznu uinitelju za krivino djelo uinjeno u povratu, posebno e uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela uinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude ili od izdrane ili oprotene kazne. Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovno stanje uinitelja, vodei rauna o visini njegove plae, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obavezama. 65
5. Ublaavanje kazne
Prema odredbi lana 50. KZFBiH, sud moe uinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izrei blau vrstu kazne: a) kad zakon propisuje da se uinitelj moe blae kazniti; b) i kad sud utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja. 66
6. Granice ublaavanja kazne
Granice ublaavanja kazne ureuje odredba lana 51. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, i to na nain da kad postoje uvjeti za ublaavanje kazne iz lana 50. (Ublaavanje kazne) ovog zakona, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama:
64 lan 47. KZBiH na isti nain propisuje zamjenu novane kazne. lan 48. KZBD na isti nain propisuje zamjenu novane kazne. lan 36. KZRS koji propisuje zamjenu novane kazne, u odnosu na prethodne zakone, sadri i lan 5. koji propisuje:Poslije smrti osuenog novana kazna nee se izvriti. 65 lan 48. KZBIH na isti nain propisuje opa pravila za odmjeravannje kazne lan 49. KZBD na isti nain propisuje opa pravila za odmjeravannje kazne lan 37. KZRS na slian nain propisuje Opa pravila za ublaavanje kazne, osim to u odnosu na naprijed navedene zakone u lanu tri stoji samo: Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovno stanje uinitelja.
66 lan 49. KZBiH na isti nain regulie materiju ublaavanja kazne lan 50. KZBD na isti nain regulie materiju ublaavanja kazne lan 38. KZRS na isti nain regulie materiju ublaavanja kazne 69 a) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili vie godina, kazna se moe ublaiti do pet godina zatvora; b) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili vie godina, kazna se moe ublaiti do jedne godine zatvora; c) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci zatvora; d) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca zatvora; e) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora od najvie jedne godine, kazna se moe ublaiti do trideset dana zatvora; f) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne zatvora moe se izrei novana kazna; g) ako je za krivino djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se moe ublaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u odreenom iznosu do 150 KM. (2) Pri odluivanju koliko e kaznu ublaiti prema pravilima iz stava 1. ovog lana, sud e posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru kazne propisane za to krivino djelo. 67
7. Osloboenje od kazne
Institut osloboenja od kazne moe se primijeniti na:
- uinioca krivinog djela krae koji ukradenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, - na uinioca krivinog djela oduzimanje tue pokretnine koji oduzetu stvar, koja nije motorno vozilo, vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, - na uinitelja krivinog djela utaje koji utajenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, osim ako je uinalc staratelj, ili je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, naunog ili tehnikog znaenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti a uinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti.
Prema odredbi lana 52. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, sud moe osloboditi kazne uinitelja krivinog djela kad to zakon izriito propisuje. Kad je sud ovlaten uinitelja krivinog djela osloboditi kazne, moe mu kaznu ublaiti bez ogranienja propisanih za ublaavanje kazne u lanu 50. (Ublaavanje kazne) ovog zakona. 68
67 lan 50. KZBiH na isti nain propisuje granice ublaavanja kazne lan 51. KZBD na isti nain propisuje granice ublaavanja kazne lan 39. KZRS neto drugaije odreuje granice ublaavanja kazne, tako da stav 1. navedenog lana glasi: (1) Kad postoje uslovi za ublaavanje kazne iz prethodnog lana ovog zakona, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama: 1) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od deset ili vie godina, kazna se moe ublaiti do pet godina zatvora; 2) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od pet godina, kazna se moe ublaiti do dvije godine zatvora; 3) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od tri godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci zatvora; 4) ako je za krivicno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor ispod tri godine, kazna se moe ublaiti do trideset dana zatvora, a moe se umjesto zatvora izrei novana kazna; 5) ako je za krivino djelo propisana novana kazna sa naznaenjem posebne najmanje mjere, kazna se moe ublaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u odredenom iznosu do 50 KM. Stav dva se ne razlikuje od stava dva navedenih lanova KZFBiH; KZBIH; KZBD.
68 lan 51. KZBiH na isti nain ureuje osloboenje od kazne 70
8. Analiza teine propisanih sankcija u zakonodavstvu BiH za krivina djela krae Razumijevanju problema doprinijet e i komparacija nekadanjeg KZ SRBiH i Krivinih zakona na nivou Bosne Hercegovine koji su trenutno na snazi: KZ FBiH, KZ RS i KZ BDBiH, u tretmanu obraenih krivinih djela sa aspekta teine propisanih sankcija. Naime, u KZ SRBIH krivino djelo krae, obzirom na kvalifikatorne okolnosti, bilo je odreeno kao: krivino djelo teke krae, razbonjike krae, razbojnitva i teki sluajevi razbojnike krae i razbojnitva, a laki oblik krivinog djela krae bio je odreen u posebnom lanu kao sitno djelo krae, utaje ili prevare. Reformom pravosua u Bosni i Hercegovini 2003.godine, krivino djelo krae u osnovnom obliku, koje se jo naziva i obinom kraom, ostalo je u istom obliku, ali ranije krivino djelo sitne krae, utaje ili prevare vie se ne definie posebnim lanom nego se laki oblik (sitna kraa) ovog djela pod stavom 2. odreuje u lanu kojim je odreen osnovni oblik krae (l.286. st.2 KZ FBiH; l.232. st.2 KZ RS i l.280. st. 2. KZ BDBiH). Isto tako, u posebnom lanu KZ SRBiH, regulisani su kao posebno krivino djelo teki sluajevi razbojnike krae i razbojnitva. I ovo krivino djelo u Krivinim zakonima Entiteta i Brko Distrikta nije odreeno kao posebno krivino djelo, nego je u posebnim stavovima u definisano u okviru krivinih djela razbojnitva i razboijnike krae.
to se tie krivinih sankcija za krivino djelo krae iz lana 147. KZ SRBiH, bio je zaprijeen zatvor od tri mjeseca do pet godina, znai stroije i u odnosu na Krivini zakon iz 1998.godine i Krivini zakon Entiteta i Brko Distrikta iz 2003. godine, koji su i sada na snazi. Za krivino djelo teke krae iz l.148. Krivinog zakona SRBiH bila je zaprijeena stroija sankcija odnosno od jedne do deset godina zatvora, to znai da je i ova kazna u odnosu na KZ FBiH i KZ BDBiH bila stroija, dok je u odnosu na KZ RS priblina odnosno zaprijeena kazna je od jedne do osam godina zatvora.
to se tie krivinog djela razbojnike krae, isto tako bile su zaprijeene neto stroije sankcije kao u odnosu na dva predhodna oblika krae. Komparativnom analizom zakonodavnog tretmana ovih krivinih djela u KZ FBIH, KZ RS i KZ BDBiH pokazuje se da su sankcije-kazne za izvrena krivina djela krae u KZ RS najstroije u Bosni i Hercegovini, to moe biti jedan od razloga da je broj krivinih djela odnosno stanje kriminaliteta u tom Entitetu manji nego u Federaciji BIH.
lan 52. KZBD na isti nain ureuje osloboenje od kazne lan 40. KZRS na isti nain ureuje osloboenje od kazne 71 XIV - IZVODI IZ SUDSKE PRAKSE KOJI SE ODNOSE NA KRIVINA DJELA KRAE
1. Kraa
1.1. Stavovi sudova pogledu utvrivanja predmeta krae, kao pokretne stvari
Radi se o krivinom djelu krae u sluaju kad su optueni sa tijela pokojnika koje je bilo pokopano na mjesnom groblju oduzeli zlatno zubalo. U obrazloenju presude istie se da se ne radi o naputenim stvarima, jer stvari na tijelu pokojnika u grobu, prema prilikama konkretnog sluaja i odnosima njegovih nasljednika prema tim stvarima mogu ostati u vlasnitvu nasljednika. 69
Neovlateno prikljuenje i koritenje telefonskih veza znai oduzimanje energije koja predstavlja robu za organizaciju telefonskog prometa i koja se mjeri u vidu telefonskih impulsa te koja predstavlja predmet krae. 70
Kod svrenog krivinog djela krae ili teke krae oduzeta stvar treba da je takva da se njenim prisvajanjem moe postii imovinska koist. 71
Iako je ek, u trenutku oduzimanja od strane optuenog, bio bez nominalne vrijednosti, optueni je isti oduzeo sa nesumnjivom namjerom da njegovim prisvajanjem pribavi sebi protupravnu imovinsku korist, to je kasnije postigao, s obzirom da je ek bio blanko i sa potpisom direktora preduzea, te takva njegova radnja nosi bitna obiljeja krivinog djela krae iz l. 249.Krivinog zakonika (KZ) 72 , poto je za postojanje krivinog djela krae bitno da predmet krivinog dela bude stvar ijim se prisvajanjem moe postii imovinska korist. Prema tome, bez obzira to optueni, da bi realizovao imovinsku korist morao predhodno da popuni iznos na eku, njegov umiljaj u konkretnom sluaju bio je upravljen iskljuivo na oduzimanje eka, pa je neosnovan i navod albe da su ove radnje optuenog predstavljale samo pripremu za izvrenje krivinog djela falsifikata 73
Oduzimanjem blanko-eka, ija je vrijednost u vrijeme izvrenja krae beznaajna jer je ravna vrijednosti hartije od koje je napravljena ekovna knjiica, ne moe da se tretira kao krivino djelo sitne krae, zbog male vrijednosti hartije od koje su napravljeni ekovi, jer se pomou ukradenih bariranih blanko ekova moe ostvariti i veoma velika imovinska vrijednost. To se u konkretnom sluaju i desilo, poto je optueni, popunivi blanko ekove, za iste kupio robe u vrijednosti od nekoliko desetina hiljada dinara" 74
69 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br.292/53 od 05.oujka 1953.godine(citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio), Mostar :OSCE-Ured za demokratizaciju, str.427) 70 Iz Presude Vrhovnog suda Vojvodine,br.Kzp-113/85 od 20. Prosinca 1985.godine(citirano prema: : Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str.427) 71 Iz presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K 531/73,od 04.08.1973.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.705) 72 Krivini zakonik( Slubeni list FNRJ,br.13/51,30/59,31/62,37/62),(Slubeni list SFRJ,br.15/65,15/67,20/69,6/73) 73 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.2376/61 od 17.01.1962.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.706) 74 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije, K 2332/59, od 27.februara 1960.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.706) 72 Oduzimanjem blanko-eka, u namjeri da se njegovim prisvajanjem pribavi protivpravna imovinska korist, uinilac je dovrio krivino djelo krae, iako mu nije polo za rukom da oduzeti ek realizuje 75
Kraa ekova na ime, predstavlja samo nepodoban pokuaj izvrenja krivinog djela. Ovo iz sljedeih razloga: mogunost realizacije, tj. naplate ukradenog eka na ime jeste onaj elemenat koji eku daje imovinskopravnu vrijednost i ini od njega stvar koja moe biti predmet krivinog djela krae tj. stvar ijim se prisvajanjem moe pribaviti imovinska korist, dok se naplata takvog eka redovnim putem ne moe izvriti, jer on glasi na odreeno ime. Samim tim, prisvajanjem takvog eka objektivno se ne moe ni pribaviti protupravna imovinska korist i pored toga to je to bila subjektivna namjera izvrioca. A iz toga slijedi zakljuak da je kraa u pitanju izvrena prema takvom predmetu ijim prisvajanjem ne moe doi do imovinske koristi, pa ak i ako je lice koje je namjeravalo da falsifikatom (prepravljanjem imena na koga glasi ek) ili prevarom pribavi na osnovu tog eka imovinsku korist ,zbog ega u takvoj radnji i moe da stoji samo nepodoban pokuaj izvrenja krivinog djela krae. 76
1.2. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je u konkretnim sluajevima predmet krae TUA pokretna stvar
Novani iznos mirovine jednog branog druga od trenutka prestanka faktike brane zajednice (iako brak nije razveden) predstavlja njegovu posebnu imovinu, pa drugi brani drug,koji je, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, oduzme I prisvoji taj novani iznos (ili njegov dio), ini krivino djelo krae 77
Mogua je kraa stvari koja je u susvojini izvrioca krae I drugog lica, jer je u tom sluaju stvar djelimino tua. 78
Predmet krivinog djela krae moe biti i stvar na kojoj uinilac ima suvlasniki dio. To moe biti I onda kada se zajednika stvar nalazila u zajednikom priteanju uinioca I drugih suvlasnika. 79
Radi se o pokuaju, a ne svrenom krivinom djelu krae, kada optueni u tvornikoj hali na mjestu koje je dostupno svim zaposlenim osobama ostavi pojedine dijelove za motorno vozilo u namjeri da ih kasnije iznese iz hale I prisvoji, pa u ostvarenju te namjere bude sprijeen intervencijom radnika tvornice. 80
Radi se o krivinom djelu krae iz l.130. KZH 81 , a ne utaje iz l.134. KZH kad je utvreno da je optuenik u vrlo prometnom restoranu sa stola za koji je sjeo uzeo najlonsku
75 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,K 1377/56 (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.706-707) 76 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K 938/67 (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.706) 77 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne I Herecegovine,br.K-659/89 od 14.decembra,1989.godine (citirano prema:Babi M., Filipovi Lj.,Markovi I., Raji Z., 2005., Komentari Krivinih zakonau BiH, Sarajevo:Savjet/Vijee Evrope:Evropska komisija,DES, str.1665) 78 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,Kz 135/51, (citirano prema:Komentar Krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine,1986., Beograd :Savremena administracija,str.508) 79 Iz Prsude Vrhovnog suda Jugoslavije,Kz 44/66 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.705) 80 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne I Herecegovine,K-750/88 od 29.06.1989.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str.430) 81 Krivini zakon SR Hrvatske (Narodne novine SR Hrvatske,br.25/77,50/78) 73 vreu oito zaboravljenu od predhodnog gosta, svakako svjestan da uzima tuu stvar, to slijedi iz injenice da je odmah nakon izlaska vreicu, u kojoj se nalazilo 53.000 dinara, skrio. U tom sluaju oteenikova detencija nad zaboravljenom stvari nije prestala, to proizilazi iz injenice da se on ubrzo vratio natrag u restoran, znajui gdje je stvari zaboravio ime je, dakle, manifestirao svoju volju da ponovno uspostavi faktinu vlast nad svojom stvari. 82
1.3. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kad se moe smatrati da je tua stvar oduzeta
Radnja izvrenja krivinog djela krae sastoji se u oduzimanju tue pokretne stvari. Meutim, prema naem zakonu, smatra se da je stvar uzeta ond ,kad je izvrilac prekinuo tue priteanje na stvari i zasnovao svoje sopstveno priteanje na istoj stvari. Iz ovog proizilazi da im je izvrilac stavio stvar u svoje priteanje ,onda je time izvrio u cjelini radnju izvrenja krivinog djela krae. Drugim rijeima, nije potrebno i da je svar iznio iz prostora u kome se nalazila. Tako i u konkretnom sluaju, optueni je stavljanjem kafe u depove ve bio zasnovao svoje sopstveno priteanje, tj. zavrio krau, pri emu je-suprotno shvatanju pobijene presude- irelevantno to je bio odmah uhvaen u podrumu ili prodavnici pa i pod uslovom da je hvatanje unaprijed bilo organizirano. Naime, pogreka u shvatanju pobijene presude sastoji se u tome to ona polazi od toga da priteanje nije bilo ve zasnovano, jer da optueni nije uspio da odnese kafu poto je sprijeen. Meitim, ovakvo proirenje pojma oduzimanja je suprotno stvarnoj injenici da je oduzimanje zavreno faktom stavljanja kafe u depove tj. prije hvatanja, prije spreavanja da se ista iznese iz prostora u kome je ukradena. Zato se o ovom sluaju ne moe govoriti o zapoetom i nezavrenom oduzimanju, ve samo o zavrenom, tj. kad se radi o kvalifikaciji, onda u radnji optuenog stoji krivino djelo krae, a ne isto djelo u pokuaju. 83
To to su stvari, koje su predmet krivinog djela, uzete iz stana u kome uinilac radi kao kuna pomonica , nije razlog da se djelo kvalifikuje kao utaja. 84
Optueni koji provali u zatvoreni stan da bi uzeo stvari koje je dao na poslugu, poto tako ue odlui da oduzme i protivpravno prisvoji tue pokretne stvari, ne ini krivino djelo teke krae ve krivino djelo krae 85
1.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kada je zasnivano priteanje nad tuom stvari
Optueni je ostvario elemente krivinog djela krae kad je prisvojio nakit koji mu je oteena dala na njegovo traenje samo da ga razgleda. Time oteena nije izgubila posjed nakita, pa je optueni, koji je od nje nakit primio i nakon razgledanja zadrao za sebe, oduzeo ga iz njenog posjeda. 86
82 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br.I K-431/84 od 11.jula 1984.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju, str. 434) 83 Iz Presude Saveznog Vrhovnog suda,K.53/55,od 08.janura 1955.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd.,str.707) 84 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K-3266/56 od 25.septembra 1956.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd.,str 714.) 85 Iz Presude Vrhovnog suda Makedonije,K.425/74 od 30.januara 1975.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd.,str. 711 ) 86 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,K.265/71-3,od 15.aprila 1971.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd., str. 708 ) 74 Ne postoji oduzimanje stvari kao zakonsko obiljeje krivinog djela krae, teke krae i razbojnitva iz Krivinog zakonika, ako je voljom samog oteenog prekinuto njegovo priteanje na stvari i zasnovano priteanje optuenog. U konkretnom sluaju, sud je utvrdio da su se optueni i oteeni sporazumjeli da optueni kupi mantil od oteenog, pa je, na osnovu tog dogovora, oteeni dao mantil optuenom, koji ga je pristankom oteenog obukao, nakon ega su zajedno otili da optueni, navodno, poe po novac kojim e mantil po dogovorenoj cijeni platiti oteenom..Na taj nain je, voljom samog oteenog, prekinuto njegovo priteanje na mantilu i zasnovano priteanje optuenog, pa se zbog toga ne moe smatrati da je optueni oduzeo mantil od oteenog. To znai da u konkretnom sluaju, nema oduzimanja tue pokretne stvari, a time ni bitnog obiljeja krivinog djela krae, odnosno teeke krae i razbojnitva. 87
Razmatrajui konkretan sluaj, treba istai da oteeni time to se na kratko vrijeme udaljio iz kafane gdje na stolici ostavio svpoj fotografski aparat, nije izgubio priteanje na stvari. Sve i kad bi se i uzelo, kako to nalazi drugostepeni sud, da je oteeni zaboravio aparat na stolici i zatim se za kratko vrijeme vratio da ga uzme ni u tom sluaju se ne moe smatzrati da je dolo do prekidanja priteanja oteenog na stvari, ve je on i dalje ostao njen pritealac. Jasno da je oteeni i pod predpostavkom da je aparat zaboravio kad se iz kafane udaljio, nije aparat izgubio. Prema tome, poto po pravilnoj primjeni zakona treba uzeti da je fotografski aparat oteenog ostao u njegovom priteanju i za vrijeme za koje se on privremeno udaljio iz kafane, to je okrivljeni, kad je aparat koji je bio okaen na stolici uzeo i prisvojio izvrio krivino djelo krae iz lana 249. Krivinog zakonika, jer je oduzeo drugom tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi protivpravnu imovinsku korist. 88
Djelo je teke krae iz l.166.KZS 89 , kada je voza autobusa otvorio kasu, u koju su putnici stavljali novac koji se nalazio u kasi. Priteanje postoji na svakoj pojedinoj stvari i u sluaju ako pritealac ne zna sve predmete sa kojima ima mogunost da u konkretnom sluaju raspolae po svojoj volji. 90
Nema osnova predlog optuenog da se njegove radnje umesto po lanu 249. Krivinog zakonika kvalifikuju kao krivino delo utaje iz lana 254. stav 1. Krivinog zakonika. Sa radionicom iz koje potie predmetni alat bio je zaduen u prvom redu ef parka. On je, dakle, bio ta osoba kojoj je lalat poveren i koja je imala mogunosti da njime faktiki raspolae. To to je i optueni imao jedan klju od radionice ne upuuje na zakljuak da je njegov odnos prema protupravno prisvojenim stvarima istog karakttera kao i onaj efa parka. Optueni je predmetni alat zajedno sa radionicom imao iskljuivo na rukovanju, ili pravno izraeno u privremenoj detenciji, jer inae ne bi mogao obavljati svoj posao automehaniara. Njega je, u odnosu na alat, valjalo postaviti tako da ga moe slobodno upotrebljavati pri montiranju strojeva, a to je trenutno priteanje i nita vie. Drugim reima, alat ovakvim reimom nije izaao iz pravog priteanja Armije, odnosno efa parka kao neposredno
87 Iz Presude Saveznog Vrhovnog suda (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 708 ) 88 Iz Presude Vrhovnog suda Jugoslavije,K.131/65,od 24.novembra 1965.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.716)
89 Krivini zakon SR Srbije (Slubeni glasnik SR Srbije,br.26/77,28/77,43/77, 20/79) 90 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,u presudu K I 680/82(citirano prema:Komentar Krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine,1986., Beograd:Savremena administracija,str.510)
75 zaduenog lica. Iz svega ovoga sledi da veza optuenog sa predmetniom stvarima nije bila onako vrsta da bi se moglo govoriti o njegovoj mogunosti da se njima faktiki raspolae, a im nije bilo toga nema ni krivinog dela utaje, odnosno pronevere, ve samo krivinog dela krae. 91
1.5. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice o tome kad je krivino djelo svreno, a kad postoji pokuaj
Samim izdvajanjem pojedinih stvari radi protivpravnog prisvajanja iz mase stvari u prodavnici i njihovim prenoenjem na jedno mjesto u gomilu (u samoj prodavnici) prekida se priteanje nad tim stvarima od strane njihovog vlasnika, a zasniva se priteanje izvrioca djela. Zbog toga djelo protivpravnog prisvajanja stvari pojavljuje se kao svreno, bez obzira na to da li je izvriocu kasnije polo za rukom sve te stvari i da iznese iz prodavnice. 92
Radi se o pokuaju, a ne svrenom djelu krae, kada optueni u tvornikoj hali, na mjestu koje je dostupno svim zaposlenim osobama ostavi pojedine dijelove za motorno vozilo u namjeri da ih kasnije iznese iz hale i prisvoji, pa u ostvarenju te namjere bude sprijeen intervencijom radnika tvornice. Odvojivi neke dijelove za motorno vozilo od ostalih dijelova koji su se nalazili u tvornikoj hali i ostavivi ih na mjesto koje je dostupno svim radnicima, u namjeri da ih kasnije iznese iz hale i prisvoji, optueni je pripremio i kasnije namjeravao izvriti oduzimanje i prisvajanje tuih pokretnih stvari. Tim radnjam optueni oigledno nije ostvaripo priteanje nad auto dijelovima to je (priteanje) pretpostavka prisvajanje oduzetih stvari u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, jer su one ostale u tvornikoj hali, na mjestu koje je dostupno svim zposlenima, pa je svako od njih mogao s tim stvarima (dijelovima) raspolagati. Tek u trenutku kada je optueni pokuao te stvari staviti na viljukar i iznijeti ih iz tvornike hale, zapoeo je sa poduzimanjem kanjive radnje-radnje oduzimanja. Kako je u tome sprijeen intervencijom radnika oteenog, radnja oduzimanja se ne moe smatrati dovrenom, jer optueni nije ostvario (ve zapoeo ostvariti) priteanje nad auto dijelovima. Zbog toga ta radnja optuenog predstvalja pokuaj, a ne svreno krivino djelo krae. 93
1.6. Stavovi sudova u vezi sa nainima na koje oduzimanje moe biti izvreno
Uinilac koji krade elektrinu struju na taj nain to struju vodi do potroakih taaka, mimo ugraenog strujomjera, bez obzira to vrijednost ostvarene imovinske koristi ne prelazi 1.000 dinara (do otkrivanja krae) ini krivino djelo krae iz lana 165. stav1. Krivinog zakona Srbije, a ne krivino djelo sitno djelo krae iz l.173. stav 1. Krivinog zakona Srbije, niti krivino djelo krae u pokuaju iz lana 165. stav 1. Krivinog zakona Srbije. 94
91 Iz Presude Vrhovnog vojnog sud,II K.953/58 (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str. 714 i 715)
92 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.Km.180/66,od 06.decembra 1966.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.709) 93 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,K-750/88 od 29.lipnja 1989. godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str. 431) 94 Iz presude Okrunog suda u Niu,K.680/79,od 13.decembra 1979.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.714 ) 76 1.7. Stavovi sudova u vezi s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi
Ako je okrivljeni kraom struje pribavio imovinsku korist u iznosu manjem od one navedene u l.173 KZS ne moe se prihvatiti da je njegova namjera bila da pribavi malu imovinsku korist.
Iz obrazloenja presude:Drugostepeni sud je naao da se ne moe prihvatiti da je okrivljeni iao za tim da sebi pribavi malu imovinsklu korist obzirom da se je prikljuio neovlateno na elektrinu mreu i koristio elektrinu energiju u kui u kojoj stanuje preko dva mjeseca, to sve ukazuje ne na namjeru okrivljenog da pribavi malu imovinsku korist ve veu imovinsku korist od one koju je ostvario, pa je alba branioca odbijena kao neosnovana. 95
Prisvajanje ribe, radi pribavljanja protivpravne imovinske koristi, iz ribnjaka organizacije udruenog rada koja uzgaja ribu sadri sva bitna obiljeja krivinog djela krae iz l.130. stav 1. KZH, odnosno eventualno sitnog djela krae iz l.144. KZH, ali nikako ne obiljeja krivinog djela nezakonitog ribolova iz l.128. stav 1. KZH, kojim se zatiuju posve druge drutvene vrijednosti (ekoloke). 96
Optuenom koji je prilikom sukoba sa oteenim, primjetio da je oteenom ispao novanik, a zatim saekao da se oteeni udalji, pa poslije toga uzeo novanik u kome se nalazilo 5.000 dinara i listii sportske prognoze sa jedanaest pogodaka ija je premija iznosila 8.892 dinara, i iste prisvojio u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, uinio je krivino djelo krae iz lana 165. Stav 1. Krivinog zakona Srbije. 97
1.8. Stavovi sudova u pogledu tumaenja vinosta uinioca krivinog djela krae
Okrivljeni, samo time to se prikljuio na gradsku elektrinu mreu, protivno propisima, ne ini krivino djelo krae iz lana 249. stav 1. Krivinog zakonika, jer za ostvarenje tog djela potrebna je i namjera da sebi ili drugome pribavi protivpravna imovinska korist. 98
Nije uinio krivino djelo krae iz lana 130. stav 1. KZH optuenik koji je u prijepodnevnim satima utovario i odvezao traktorom 20 kubnih metara tucanika, vlasnitvo TP Zagreb, jer je postupao u stvarnoj zabludi. Optuenik je bio uvjeren da je tucanik naputen i da se moe slobodno odvoziti jer se radilo o otpadnom materijalu koji su i drugi odvozili i koristili za nasipanje puteva. 99
95 Iz Presude Okrunog suda u Beogradu,K.2348/02 od 29.11.2002.godine godine (citirano prema: Babi M., Filipovi Lj.,Markovi I., Raji Z., 2005., Komentari Krivinih zakonau BiH,Sarajevo:Savjet/Vijee Evrope:Evropska komisija,DES, str.1660)
96 Iz Presude Okrunog suda u Bjelovaru,br.K-257/84 od 26. Travnja 1984.godine(citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str.433) 97 Iz Presude Okrunog suda u Beogradu,K.116/80 od 24. Januara 1980.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 710) 98 Iz presude Okrunog suda u Niu,br.K.407/77,od 10,juna 1977.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.710) 99 Iz Presude Okrunog suda u Slavonskoj Poegi,K.398/89-3 od 8.prosinca 1989.god. (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str. 431) 77 Kada je optueni obeao odreeni iznos novca radniku zaposlenom na osiguranju radilita s tim da mu ovaj da odreene stvari s radilita, on je s umiljajem ovog radnika poticao na izvrenje krivinog djela krae iz l.147. stav 1. KZ SRBiH 100 . Stoga se u njegovim radnjama stiu obiljeja krivinog djela iz lana 147. stav1. KZ SRBiH u vezi s lanom 23. KZ SFRJ, a ne obiljeja krivinog djela prikrivanja iz lana 165. Stav1. KZ SRBiH. 101
1.9. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kad je ukradena stvar male vrijednosti
"S ciljem da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist male vrijednosti, vie puta je sa vagoneta kompozicije runo je skinuo i za sebe oduzeo i prisvojio oko 950 kg uglja u vrijednosti od 79,50 KM, otetivi time firmu za iznos od 79,50 KM, ime je poinio krivino djelo krae iz l. 286. stav2. KZ FBiH." 102
1.10. Stavovi sudova u pogledu uslova primjene osloboenja od kazne
Striktinim tumaenjem odredbe stava 3. lana 286. KZFBiH dalo bi se zakljuiti da je uslov primjene osloboenja od kazne povraaj ba one stvari koja je ukradena. Ipak se postavlja pitanje da li je iskljuena ova privelegija u sluaju ako vie ne postoji moost vraanja stvari.
Pa je tako,Okruni sud u Ljubljani zauzeo stav:
Da je dovoljno naknaditi vrijednost ukradene stvari ako vie ne postoji mogunost vraanja. 103
1.11. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kada postoji sticaj krivinog djela krae i nekog drugog djela:
Uinio je u sticaju krivino djelo krae iz l.130 stav 1. KZH i krivino djelo zloupotrebe slubenog poloaja i ovlateja iz lana 222. Stav 3. KZH optuenik koji je, kao voza poduzea za prevoz robe i putnika, ukrao svojim kolegama 69 bariranih ekova, a onda ,na temelju dogovora sa prodavaima na benzinskim crpkama, ulijevao u vozilo manje koliine goriva nego je bilo navedeno u raunima koje je plaao tim ekovima, a ostvarenu razliku izmeu cijene stvarno plaenog goriva i cijene navedene na raunima podijelio sa prodavaima na benzinskim crpkama. 104
Iskljuen je sticaj krae i prevare i izvrilac je kriv samo za krau u sluaju kada je kradljivac bicikla obmanuvi kupca o vlasnitvu bicikla, dakle prevarom, prodao bicikl i tako
100 Krivini zakon SR Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR Bosne i Hercegovine,br.16/77,19/77) 101 Iz Presude Okrunog suda Zenica,K.260/84 od 14. Travnja 1984. godine(citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju, str.433) 102 Iz Presude Optinskog suda u Kaknju,br.036-0-Kps-07-000082 od 12.12.2007.godine (neposredni uvid u Pisarnici Optinskog suda u Kaknju) 103 Iz presude Okrunog suda u Ljubljani,br.K 293/62(citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.710) 104 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,10. Travnja 1991.godine(citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju, str.430) 78 prevarom ostvario namjeru pribavljanja protivpravne imovinske koristi, koja je obiljeje krivinog djela krae. 105
1.12. Stavovi sudova u pogledu o postojanju ili ne postojanju produenog krivinog djela krae
Radi se o jednom produljenom krivinom djelu krae iz l.130. stav1. KZH, a ne stjecaju etiri takva djela, ako je ostvaren barem minimum odreenih subjektivnih (jedninsveni umiljaj) i objektivnih elementa (izvjesno jedinstvo vremena i prostora uz istovrsnost radnje) koji ivotno i pravno opravdavaju takvu konstrukciju. Iz opisa djela, naime, proizlazi da se radi o istovrsnim radnjama oduzimanja graevinskog materijala na nain da svaka od njih, za sebe, sadri sva obiljeja krivinog djela krae iz l.130. st.1 KZH, a izvrene su odreenom vremenskom kontinuitetu (tijekom kolovoza i rujna 1983. god), na istom prostoru (u Naselju Marles u Zapreiu) te su obuhvaena jedinstvenim umiljajem pa stoga predstavljaju jedinstvenu prirodnu cjelinu i tako ine jedno produljeno krivino djelo krae iz l.130. st. 1. KZH. 106
Optueni je poinio produeno krivino djelo teke krae iz l.287. stav 1. ta. a) u vezi sa l.31.KZ FBiH, na taj nain to je u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, zajedno i po predhodnom dogovoru sa mldb. V.A., pomou ljestvi popeo se na zid magacina visine oko 4 m, a zatim izvijaem razbio staklo na prozoru, te kroz nainjeni otvor zajedno sa mldb. V.A. uao u magacin kojom prilikom su otuili stvari izbacivi ih kroz prozor u vrijednosti od 5.918,80 KM , nakon ega su sljedee noi uli u magacin drugog preduzea na taj nain to su se preko ograde kruga popeli na krov magacina zatim skinuli salonit tablu na krovu, te iz magacina prisvojili stvari u vrijednosti od 1.200,00 KM, otetivi vlasnika magacina za navedene iznose. 107
2. Teka kraa
2.1. Stavovi sudova u vezi sa pitanjem ta se smatra zatvorenim prostorom
Zakljuani kofer se smatra zatvorenim prostorom, pa oduzimanje predmeta iz zakljuanog kofera, nakon njegovog obijanja predstavlja krivino djelo iz l.250. stav 1. Take 1. Krivinog zakonika. 108
Kada se lako pokretljivi zatvoreni prostori (kuferi, kasete, kasice i sl.) prisvajaju sa mjesta koje se ne moe tretirati kao zatvoreni prostor, ali u cilju da se ostvari imovinska korist od stvari koje se nalaze u pomenutim kuferima, kasetama i sl. putem njihovog kasnijeg obijanja, to se i ostvari- u radnjama izvrioca stoje zakonska obiljeja krivinog djela teke krae. 109
105 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br K.2/74 i 5/74(citirano prema:Komentar Krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine,1986., Beograd:Savremena administracija,str.510) 106 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br.III Kr-276/84 od 27. Studenog 1984.godine, (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str. 433) 107 Iz Presude Opinskog suda u Kaknju,br.036-0-K-07-000079 od 16.04.2008.godine(izvren neposredni uvid u Pisarnici Optinskog suda u Kaknju) 108 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,K.267/72 od 21.marta 1972.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986., Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 721) 109 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije-Odjeljenje u Novom Sadu,br.K.1169/64,od 21. oktobra 1964.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd.,str.721) 79
Pod zatvorenim prostorom u krivinopravnom smislu moe se smatrati samo onaj prostor, kod koga je zatvaranje izvreno na takav nain da se u njega, bez obijanja ili provaljivanja, ne moe ui, niti se iz njega, bez toga, moe neto izvui. amim tim, magacin sagraen od letava kod koga se kroz razmake izmeu letava moe izvlaiti roba ostavljena u magacinu, i pored toga to je imao zakljuana ulazna vrata, ne moe se matrati kao zatvoreni prostor u krivinopravnom smislu.
Razmicanje gustih redova bodljikave ice, kojom je ograen prostor na kome se nalaze one stvari ije se protivpravno prisvajanje eli ne moe tretirati kao provaljivanje zatvorenog prostora. 110
Kada je protivpravno prisvajanje materijala uskladitenog na otvorenom placu obezbijeenom pomou vrste iane ograde, izvreno putem isjecanja iane ograde klijetima i pravljenje otvora kroz koje su pokretne stvari sa tog placa i izvuene u radnjma izvrioca se stiu sva zakonska obiljeja krivinog djela teke krae izvrenog provaljivanjem. Ovo bez obzira na to da li je izvrilac djela do tih stvari mogao doi i bez provaljivanja ograde. 111
Kada je uinilac krau izvrio na taj nain to je zakljuanu ali nedovrenu garau oteenog uao skinuvi cigle naslagane u otvoru prozora koji je bio bez okvira i stakla i uklonivi daske kojom su te cigle bile obezbijeene od ruenja - u njegovoj radnji stoje obiljeja krivinog djela teke krae iz l.250. st.1. taka 1. Krivinog zakonika, jer se takav nain ulaenja u garau mora tretirati kao provaljivanje zatvorenog prostora. 112
Pod zatvorenim prostorom, u smislu lanu 250. stav 1. take 1.Krivinog zakonika, podrazumijeva se onaj prostor kod kojeg su zatvoreni otvori namijenjeni za ulaz (vrata) bez obzira da li su zatvoreni ili otvoreni i ostali otvori, koji nisu namijenjeni za ulaz (prozori i sl.). Prema tome, optueni je izvrio provaljivanje u zatvoreni prostor ulaskom u mesarsku radnju kroz otvoreni prozor iznad ulaznih vrata u radnju. 113
Optuena je proglaena krivom to je izvrila krau tako to je u tui stan uskoila kroz prozor. Pravilno je prvostepeni sud naao u tom djelovanju opteene sva zakonska obiljeja krivinog djela teke krae izvrene provaljivanjem iz lana 250. stav 1. taka 1. Krivinog zakonika. To stoga to se provaljivanje u smislu propisa l.250. stav 1. take 1. Krivinog zakonika sastoji u neovlaenom prodiranju u tue zatvorene prostorije. Pod prodiranjem pak treba smatrati savlaivanje vjetaki stavljenih prepreka. Zato nema opravdanog razloga iskljuiti iz zakonskog pojma provaljivanje tzv. uskakanje, tj. ulaenje u zatvoren prostor preko ograde ili kroz postojei otvor koji nije za ulazak odreen, a koje je ulaenje skopano sa skakanjem radi penjanja ili silaenja u zatvoren prostor. 114
110 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.182/66,od 05.januara 1967.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beogra ,str.720 ) 111 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,Kl.150/70 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 725) 112 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.2475/54,od 19.novembra 1954.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.727 ) 113 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,K.817/74 od 29.jula 1974.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986., Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.719 ) 114 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-1496/52 od 17.0ktobar 1952.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986., Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 727) 80 Prodirenje u stambene prostorije na nain da se uinilac penje na kuhinjske balkone i zatim ulazi u prostorije kroz otvorena vrata ili prozore predstavlja takvo savlaivanje pepreka koje u svojoj skupnosti ine kvalifikatorni elemenat provaljivanje zatvorenih prostora. Takva zatvorenost je realizirana zaprekama koje je uinilac penjanjem morao savladati. 115
2.2. Stavovi sudova u vezi s obijanjem i provaljivanjem ili drugim savladavanjem veih prepreka
Kada je obijanje prostorije izvreno poslije protivpravnog oduzimanja pokretnih stvari iz te prostorije, poto je ulaenje u prostoriju bilo uinjeno prije no to je prostorija zatvorena, ne moe se uzeti da je obijanje prostorije u pitanju kvalifikatorno obiljeje krivinog djela teke krae, jer obijanje prostorije nije bilo izvreno radi protivpravnog oduzimanja stvari, tj. radi priteanja tih stvari, ve radi njihovog iznoenja poto je priteanje ve bilo zasnovano bez predhodnog obijanja prostorije u kojoj su se te stvari nalazile. 116
Odvaljivanje pomou klijeta, klamfe za koju je bicikl bio vezan lancem u otvorenoj prostoriji, hodniku barake, ne ulazi u pojam obijanja ili provaljivanja zatvorenog prostora, inkriminisanog u lanu 250. Stav 1. Take 1. Krivinog zakonika. 117
"Tako to je podesnim kljuem otkljuao ulazna vrata objekta, zatim oduzeo i prisvojio barske stolice, dva velika zvunika, pojaalo . . . otetivi na taj nain vlasnika za iznos od 500,00 KM, ime je poinio krivino djelo teke krae iz lana 287. stav 3. u vezi sa stavom 1. take a) i u vezi sa lanom 31. KZ FBiH." 118
U propisu lana 250. stav1. taka 1. Krivinog zakonika dodue nije naveden kao nain izvrenja teke krae i uskakanje, ali s obzirom na to to optueni nisu uli u prostor, u kome su izvrili krau, na uobiajeni nain kroz vrata, koja su bila zakljuana, ve protivno volji vlasnika prostorija, preko zida visokog 2 i po metra i time pokazali jau protivpravnu volju i veu drutvenu opasnost, treba uzeti, da se u takvom sluaju stiu obiljeja krivinog djela teke krae oznaene u lanu 250. stav1. taka 1. Krivinog zakonika provaljivanjem. 119
Za pravno kvalifikovanje djela po lanu 250. stav 1. take 1. Krivinog zakonika nema znaaja da li je zatvoreni prosro otvoren originalnim kljuem ili ne. Bitno je da je klju kojim je otvorena fijoka pisaeg stola u stanu oteenog bio sklonjen na prikriveno mjesto, poto je prikrivanje kljua od strane vlasnika preduzeto u cilju da se onemogui normalno otvaranje fijoke stola od strane treih neovlaenih lica. Zato otvaranje fijoke originalnim kljuem, u konkretnom sluaju predstavlja provaljivanje poto je fijoka u pitanju otvorena protiv volje oteenog. 120
115 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-1610 /67 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.727) 116 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.219/60,od 1.marta 1960.godine,(citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.728) 117 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.2318/63,od 26 oktobra1963. godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 720) 118 Iz Presude Optinskog suda u Kaknju,br.036-0-Kps-07-000060 od 21.11.2007.godine (izvren neposredni uvid u pisarnici Optinskog suda u Kaknju) 119 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-884/52,od 20. Juna 1952. godine (citirano prema: ejovi,B.,1986., Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 726) 120 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.833/64 od 31.marta 1964. godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.721) 81
Postoji teka kraa uinjena provaljivanjem u zatvoreni stan, kada je uinilac uao u zatvoreni stan pomou pravog kljua, ali je klju kriom i neovlaeno uzeo sa mjesta na kojem je uvan. 121
Smatra se da je izvrena provalna kraa i onada kad je izvrilac djela krau izvrio na nain da je oduzeo stvari iz zakljuanog automobila, ali kroz ventilaciono staklo koje je bilo pritvoreno ali ne i zapiraem zaprto, tako da je optueni guranjem ruke otvorio vrata i oduzeo tue stvari. 122
Kada se upotrebom pritiska na zakljuana vrata, izmeu vrata i dovratka stvori otvor kroz koji se vri oduzimanje stvari iz zatvorenog prostora, s tim da se sprave za zakljuavanje vrata ne oteuju stoji krivino djelo teke krae izvrene provaljivanjem, poto se provaljivanje sastoji od neovlaenog prodiranja u zatvoreni prostor i bez povrede supstacionih prepreka kojima se manifestuje zatvaranje otvora za normalno ulaenje. 123
2.3. Stavovi sudova u pogledu pitanja sauesnitva odnosno saizvrilatva u izvrenju ovog krivinog djela
Kad optueni pristupe izvrenju krivinog djela sa podjeljenim ulogama, tako da je jedan od njih uvao strau, dok je drugi obijao katance koji su obezbjeivali prostore sa stjuromjerima, pa su zatim zajedno skidali strujomjere, oni se pojavljuju kao saizvrioci u izvrenju krivinog djela teke krae iz lana 250.stav 1. taka 1. Krivinog zakonika, zbog ega se radnja onog saizvrioca koji je uvao srau ne moe kvalifikovati kao pomaganje. 124
Davanje prijedloga da se izvri provalna kraa, koji je prihvaen od druge dvojice izvilaca krivinog djela, uvanje strae za vrijeme dok se iz provaljenih prostorija iznose oduzete stvari, prenoenje iznesenih stvari i njihova prodaja i podjela novca-predstavljaju radnje izvrenja krivinog djela iz l.250.st.1. take 1. Krivinog zakonika, a ne radnje pomaganja i prikrivanja. 125
2.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je kraa izvrena na naroito opasan i naroito drzak nain
U radnjama optuenog koji je usred dana u centru grada, naoigled nekolicine, sluajno prisutnih graana, sa vrata oteene strgao zlatan lani sa privjeskom, stoje zakonska obiljeja krivinog djela teke krae izvrene na naroiti drzak nain iz l.250 st. 1. take 3.Krivinog zakonika, jer je predmetni nain izvrenja krivinog djela krae ukazuje na postojanje zaista neuobiajene posebne drskosti. 126
121 Iz Presude Saveznog Vrhovnog suda,brKz.4/62 od 24. Januara 1962.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 722) 122 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-198/65 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str. 724) 123 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.1701/64,od 21.jula 1964.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 725 ) 124 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.1513/56 od o1.juna 1956.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 729) 125 Iz Presude Vrhovnog suda Makedonije,br.270/69,od 03.oktobra1969.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 730) 126 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.K.103/67,od 03.novembra 1967.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 735) 82 Utvreno je da je optueni oduzimao stvari iz otvorenog kamiona na taj nain to je koristei priliku sporije vonje kamiona zbog velike uzbrdice, uskakao na kamion, odakle je tokom vonje do vrha uzbrdice izbacivao stvari, koje je kasnije, po iskakanju iz kamiona, kupio. Vrhovni sud smatra da takav nain izvrenja krae predstavlja naroitu drskost pri izvrenju djela, zbog ega je djelo optuenog kavlifikovao kao krivino djelo teke krae iz l. 250. St.1. take 3. Krivinog zakonika. 127
Ostvaren je nadprosjeni stupanj drskosti, kad je utvreno da je optueni oteenog predhodno svjesno opio gotovo do besvijesti, pa u takvom stanju od njega izmamio kljueve od njegovog stana, ostavio ga potpuno pijanog, nemonog i bespomonog, pa njegovim kljuevima otvorio stan i prisvojio predmete i novac. Takav nain izvrenja krae oigledno je nesvakidanji i odskae od ponaanja izvrioca takvih krivinih djela, pa se takva djelatnost sasvim sigurno ima smatrati drskom. 128
"Kada je putniki automobil, parkiran na raskirsnici, upaljeno i sa upaljenim svjetlima, za koje je znao da istim upravlja komija kojeg je i ranije viao, pa na naroito drzak nain, koristei situaciju da je vlasnik vozila bio u Fast fudu, a njegovo vozilo upaljeno, priao vozilu, uao i sjeo na mjesto vozaa vozila, stavio isto u pogon i udaljio se ulicom u pravcu novog mjesta, otetivi na taj nain vlasnika za iznos od:14.249,37 KM, ime je poinio krivino djelo teke krae iz l.287. stav 1. taka b) KZ FBiH." 129
Da se radi o krivinom djelu teke krae izvrene na naroito drzak nain kada uinilac istrgne kesu sa vrata oteene u kojoj se nalazi njen novanik. 130
Izvlaenjem novca iz depa oteenog dok je pijan spavao za stolom u gostionici, u kojoj je bilo prisutno vie lica, predstavlja izvrenje krae na naroito drzak nain iz l.250. st.1. take 3. Krivinog zakonika. 131
Kraa iz torbe ili depa oteenog, izvrena iskoritavanjem guve, nije kraa izvrena na drzak nain (l.250. st.2. taka 3. Krivinog zakonika), ve kraa iz l.249. Krivinog zakonika. 132
2.5. Stavovi sudova u vezi s posjedovanjem oruja ili opasnog orua radi poinjenja djela
Kada se osporava kvalifikacija po taki 4. stav 2. lana 250. Krivinog zakonika, treba istai, da je za postojanje te kvalifikacije dovoljno da i samo jedan od uinilaca zajedniki umiljene krae ima pri sebi oruje, ako za to znaju saizvrioci, a nije potrebno da takvo oruje imaju svi saizvrioci zajedniki umiljenog djela krae. U konkretnom sluaju je
127 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.K.3216/63,od 23.oktobra 1963.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.733) 128 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-484/67 (citirano prema: ejovi,B. 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.733) 129 Iz Presude Optinskog suda u Zenici,br.043-0-K-07-000084 od 19.02.2007.godine (izvren neposredni uvid I pisarnici Optinskog suda u Zenici) 130 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K-224/89 od 19.10.1989.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str.439) 131 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K.772/74,od 25.jula 1974.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986. ,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.734) 132 Iz Presude Vrhovnog suda Slovenije,br.K.1152/56,(citirano prema:Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine,1986., Beograd:Savremena administracija,str.521) 83 utvreno, da je puku imao i optueni, da su tu puku kod njega vidjeli II i III optueni i da s njim tako naoruani zajedno krenuli u krau. Ovo je dovoljno da se djelo i za II i III optuenog, koji nisu imali oruje, kvalifikuje po lanu 250. stav2. taka 4. Krivinog zakonika. 133
I pored toga to je nesporno utvreno da je optueni, polazei u krae ponio revolver radi toga da ga ako ustreba upotrijebi na taj nain to bi pomou njega zastraio druge da bi pobjegao okruni sud nije prihvatio ocjenu optube da u radnjama optuenog stoji krivino djelo teke krae iz lana 250. stav 1.take 4. Krivinog zakonika, ime je povrijedio zakon u korist optuenog. 134
2.6. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je kraa izvrena od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa
Da bi postojalo krivino djelo krae izvreno od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa iz lana 250. stav 1. take 2. Krivinog zakonika, potrebno je da se udruivanje odnosi na vei broj kraa koje nisu individualno odreene, kako u pogledu vremena, tako i u pogledu mjesta, predmeta i naina izvrenja. 135
Udruivanje dvaju ili vie osoba za vrenje kraa u smislulana 250. stav 1. take 2. Krivinog zakonika ne mora znaiti formalnu organizaciju, a niti imati karakter stalnosti. Cilj takvog udruivanja mora biti vrenje unaprijed neodreenog, ali svakako veeg broja kraa. 136
Pogrean je zakljuak prvostepenog suda da je sam dogovor optuenih da izvre vie kraa dovoljan za kvalifikaciju njihovih radnji kao krivinog djela teke krae iz 148. St.1 taka 2. KZ SRBiH. Naime, za postojanje ovog krivinog djela kumulativno se moraju ispuniti dva uvjeta. Prvi, da se vie osoba (dovoljno je dvije osobe) udrui za vrenje kraa (subjektivni uvjet) i drugi, da su tako udruene osobe zajedno izvrile makar jednu krau, (objektivni uvjet). U konkretnom sluaju i pod pretpostavkom da su optueni dogovorili da izvre vie kraa, njihove radnje nemaju obiljeja predmetnog krivinog djela, jer nijednu krau nisu zajedniki izvrili. Zbog toga se u sluaju, kada nakon dogovora dvije osobe da izvre vie kraa, svaki pojedinano i nezavisno jedan od drugoga izvre po dvije krae, ne radi o krivinom djelu teke krae iz l.148. st. 1. take 2. KZ SRBiH, ve o krivinim djelima krae iz l.147. st. 1. KZ SRBiH za koje oni samostalno odgovaraju. 137
Prema injeninom stanju, utvrenom po prvostepenom sudu, optueni C. i R. bili su najpre dogovorili da izvre krau na tetu T.., a mjesec dana nakon izvrene krae ponovo su se dogovorili da izvre drugu krau na tetu Poljoprivredne kole. To znai da su optueni C. I R. posebno dogovorili, najpre za jednu a poslije za drugu konkretno odreenu
133 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi, Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.739) 134 Iz Presude Vrhovnog suda Vojvodine,br.K.562/69 od 15.oktobra 1969. godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str. 740) 135 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije Odjeljenje Pritina,br.K.373/64 (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.731) 136 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-1628/70 3,od 19.novembra 1970.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.731) 137 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K.724/88,od 25. Svibnja 1989.godine (citirano prema: Raji,Z., Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str.443) 84 krau, iz ega, pak, ne proizilazi da su se oni udruili za vrenje kraa. Prema tome se u radnjama optuenog pod takom 1) i 2) presude ne stiu obiljeja krivinog djela iz lana 250. stav 1. take 2. Krivinog zakonika. 138
2.7. Stavovi sudova u vezi s kraom izvrenom iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom, odnosno iskoriavanjem bespomonosti ili nekog drugog tekog stanja nekog lica
Kraa koja je uinjena dok traje opasnost od poplave, tj. za vrijeme kada ljudi spaavajui svoje ivote, naputaju stanove, pa uinilac koristi ba takvo izvanredno stanje i prisvaja njihovu imovinu, koju oni ne mogu usljed poplave zatiti, predstavlja teku krau smislu kl.250. st. 1. take 5. Krivinog zakonika. Takvom se pak ne smatra ona kraa koja je izvrena od strane optuenog u asu kad je ovaj nakon poplave u predjelu gdje se nalazio stan oteenog, istio zajedno sa oteenim stan od mulja nastalog od poplave, ve se tada radi o krai iz l.249. st. 1. Krivinog zakonika. 139
injenica da je krivino djelo krae elektrinih ica sa stubova van naselja izvreno na terenu koji je na par dana prije izvrenja djela, zbog poplave bio pokriven vodom, ali se voda sa tog terena neposredno pred izvrenje djela ve bila povukla, ne moe da utie na to djelo u pitanju, te se tretira kao krivino djelo teke krae izvreno za vrijeme poplave iz l.250. st. 1. Take 5. Krivinog zakonika, jer se samo povlaenje vode sa poplavljenog terena ne moe tretirati kao normalizovao stanje, poto su kod takvog stanja stvari jo u uvijek u toku takve posljedice koje se sutinski ne mogu izdvojiti iz opteg pojma poplave kao elementarne stihije. 140
Oduzimanje novanika sa novcem od oteenog, koji se je nalazio u takvom stanju da nije mogao pruiti nikakav otpor zato to ga je drugo lice prije toga izudaralo i nanijelo mu vie tjelesnih povreda, predstavlja krau uinjenu na naroito drzak nain. 141
2.8. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li ukradena stvar slui u vjereske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede
"U namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist dvojica optuenih doli su do crkve i istu nasilno otvorili na taj nain to su se popeli na balkon crkve pomou metalne ograde na prozorima,. . nakon ega iz unutranjosti crkve oduzeli i prisvojili predmete kao i novac u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM, nakon ega su se udaljili sa lica mjesta , prisvojeni novac podijelili ,a oduzete predmete ostavili u jednu naputenu prostoriju, na koji nain su otetili crkvu za iznos vei od 500,00 KM, ime su poinili krivino djelo teke krae iz l.287. stav 2. take b) KZ FBiH." 142
138 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K.79/56,od 26. marta 1956.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986., Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.731) 139 Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-88/65 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.740) 140 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.K.1117/67 od 10. decembra 1967.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986., Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.740) 141 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K.1199/77 od 18. januara 1978. godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.741) 142 Iz Presude Optinskog suda u Kaknju,br.036-0-K-07-000079 od 16.04.2008.godine(izvren neposredni uvid I pisarnici Optinskog suda u Kaknju) 85 3. RAZBOJNIKA KRAA
3.1. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je pri uinjenu krivinog djela krae uinilac na djelu zateen
Da izmeu poinjenja krae novca od optuenika i trenutka otkrivanja djela od oteenice, te njeno traenje od optuenika da joj povrati novac, postoji vremenski i prostorni kontinuitet, jer se prema usvojenoj sudskoj praksi pod pojmom na djelu zateen podrazumijevaju i sluajevi, kada je poinitelj zateen u potjeri dok je odnosio ukradene stvari 143
Da je na djelu krae zateen i izvritelj krae koji je prisutan u blizini mjesta na kome je izvreno oduzimanje stvari, jer on na oduzetoj stvari nije zasnovao priteanje i oteeni ima mogunost i pravo da svojim intervencijama vrati oduzetu stvar i osujeti nastupanje tete po svoju imovinu 144
"Poinilac je zateen na mjestu krae i u sluaju kada je neposredno nakon izvrene krae vozio ukradeni bicikl svojoj kui, pa kada ga je sustigao oteeni istog je udario nogom u namjeri da zadri ukradeni bicikl." 145
3.2. Stavovi sudova u vezi s upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnje da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo
Kada je optueni izvrio jednu provalnu krau, a odmah zatim i drugu pri kojoj je zateen, pa da bi zadrao oduzete stvari iz obe krae zaprijetio je pitoljem licu koje ga je pokuavalo sprijeiti u odnoenju stvari, uinio je time jedno krivino djelo razbojnike krae iz lana 251. Krivinog zakonika 146
Kada je izvedenim dokazima nesumnjivo utvreno da je oteeni od strane optuenog napadnut kada je optuenog zatekao sa dakom koji je bio napunjen djetelinom ,onda je pravilno rezonovanje Okrunog suda da je kraa djeteline bila dovrena i da je optueni u namjeri da tu, ve ukradenu djetelinu zadri upotrijebio silu protiv oteenog. Samim tim, pravilna je kvalifikacija djelatnosti optuenog data od strane Okrunog suda, kao krivinog djela razbojnike krae iz l.25o. Krivinog zakonika, bez obzira na to to je vrijednost ukradene djeteline bila relativno mala i to djetelina sa lica mjesta nije bila odnijeta. 147
U namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, optueni je iz djeijih kolica, uzeo i prisvojio ensku torbu sa kojom se dao u bjekstvo. . ., a kada je suprug oteene potrao za optuenim i sustigao ga, povukao za rame i iz jakne mu uzeo torbu svoje supruge, optueni je u namjeri da zadri ukradenu torbicu istom zadao udarac, nanijevi mu na taj
143 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske I K-62/89 od 04.svibnja 1989.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju, str.446) 144 Iz Presude Vrhovnog suda Vojvodine,br. K-85/84 od 21.oujka 1984.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju, str.446/7) 145 Iz Presude Vrhovnog suda NR Slovenije br.K-768/56 od 05 prosinca 1956.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.757) 146 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne I Hercrgovine,br.K.216/73,od 24.maja 1973.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.757) 147 Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.K.1524/60 od 09.decembra 1960.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd, str.756) 86 nain lahke tjelesne ozljde, ime je poinio krivino djelo razbojnike krae iz l.288. stav 1. u vezi sa lanom 31. i 55. KZ FBiH." 148
Da bi se poinilo krivino djelo krae iz l.251. KZ poinitelj treba da u namjeri zadravanja ukradene stvari upotrijebi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e neposredno napasti na ivot ili tijelo, tako je optuenik, poto je otvorio prtljanik automobila oteenika bio zateen od oteenika, te iz automobile oteenika nije uzeo nikakvu stvar koju je mogao oduzeti, onda, iako je iz pitolja pucao u zrak, nije postupao tako da neku stvar zadri jer je nije niti oduzeo. Budui da je, prema tome, optuenik samo pokuao poiniti krau, pri emu je uza se imao oruje radi napada ili odbrane ,te da je pri tome iz tog oruja i pucao s namjerom da otjera i prestrai oteenika, optuenik nije poinio krivino djelo razbojnike krae iz l.t51. KZ, ve je ostvario u stjecaju pokuaj krivinog djela teke krae iz l.250.stav 1. Take 4. KZ i k.d.ugroavanja sigurnosti iz l.153. st.1 KZ. 149
Upotreba sile nije poduzeta neposredno nakon krae u sluaju kad je poinilac krae bacao kamenje prema oteenom nakon to su skupa preli 300 m od mjesta izvrenja djela i u situaciji kad je oteeni bjeao od optuenog. Stoga je prvostepeni sud pogreno postupio kada je takve radnje optuenog kvalificirao kao krivina djela razbojnike krae iz l.149. KZ SRBiH. 150
Ako su se dvije osobe dogovorile da izvre depnu krau, pa to i ostvare, a nakon toga jedan od njih upotrijebi silu da bi zadrao ukradenu stvar, onda samo taj ini krivino djelo razbojnike krae iz l.149. KZ SRBiH, a drugi krivino djelo krae iz l.147. st.1. KZ SRBiH, jer svaki saizvritelj odgovara za krivino djelo u granicama svog umiljaja i ta se odgovornost ne moe proiriti na ekscesno ponaanje ostalih sudionika. 151
3.3. Stavovi sudova u vezi sa utvrenjem ta se smatra grupom ljudi
Za pojam grupe u smislu l.253. Krivinog zakonika, nije potreban neki vei stupanj organizovnosti njenih lanova, ve je dovoljna i ona organizovanost koja je, po prirodi stvari, nuna da bi se izvrila zajednika akcija vie lica u izvrenju krivinog djela iz l.253. st. 1. Krivinog zakonika. 152
3.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li se radi o pokuaju ili svrenom krivinom djelu razbojnike krae
Kad je, pri izvrenju razbojnike krae, uinilac pokuao da neko lice lii ivota, djelo treba kvalifikovati kao pokuaj izvrenja tekog sluaja razbojnike krae iz l.253. st.2.
148 Iz Presude Optinskog suda u Zenici,br.043-0-K-08-000145 od 07.05.2008.godine (izvren neposredni uvid u pisarnici Optinskog suda u Zenici) 149 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br.K.250/76 od 25. Svibnja 1976.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju, str.447) 150 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine br.K-310/78 od 17.maja 1978.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str.446) 151 Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br. K-322/85 od 10.jula 1985. godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,str.447) 152 Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,K.br.259/64 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi, Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.772) 87 u vezi s lanom 16. Krivinog zakonika bez obzira na konkretne posljedice djela tj. bez obzira na to da li je oteenom nanesena teka tjelesna povreda ili je ostao nepovrijeen.
Pokuaj izvrenja tekog sluaja razbojnitva iz lana 253. stav 2. u vezi sa lanom 16. Krivinog zakonika, postoji kako u sluaju kad je djelo iz lana 252. Krivinog zakonika dovreno, tako i u sluaju kad je ostalo u pokuaju, ako je uinilac pri izvrenju razbojnitva neko lice pokuao liiti ivota. Ako je pak ,pri izvrenju razbojnitva neko lice sa umiljajem lieno ivota, stajat e dovreno krivino djelo iz lana 253. Stav 2. Krivinog zakonika, bez obzira na to da li je samo razbojnitvo dovreno ili pokuano
Iz obrazloenja iste slijedi: Da je mogu pokuaj izvrenja tekog sluaja razbojnike krae iz lana 253. Stav 2. Krivinog zakonik, .pokuaj e postojati u sluaju kad je uinilac oduzeo drugom tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protivpravnu imovinsku korist, pa, poto je na djelu krae zateen, u namjeri da ukradenu stvar zadri, pokua (sa umiljajem- direktnim ili eventualnim) da neko lice lii ivota, ali do smrti napadnutog nije dolo, poto je ovaj ostao nepovrijeen, ili mu je nanesena samo (laka ili teka) tjelesna povreda. Da je za djelo razbojnike krae potrebno da je samo djelo krae dovreno, slijedi iz zakonske dikcije,u lanu 251. Krivinog zakonika:u namjeri da ukradenu stvar zadri. 153
XV - KRAE U KRIVINOM ZAKONODAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SRBIJE 1. Krae u krivinom zakonodavstvu Republike Hrvatske Kazneni zakon Republike Hrvatske kaznena djela protiv imovine tretira u glavi XVII. 154
To su sljedea krivina djela: kraa, teka kraa, razbojnitvo, razbojnika kraa, utaja, oduzimanjetue pkretne stvari, unitenje i oteenje tue stvari, teenje i uporaba tuih podataka, prijevara, zlouporaba osiguranja, zlouporaba eka i kreditne kartice, zlouporaba povjerenja, povreda tuih prava, povreda prava autora ili umjetnika izvoaa, nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa, povreda prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama, povreda prava iz prijavljenog ili zatienog izuma, lihvarski ugovor, iznuda, ucjena, prikrivanje. Kazneni zakon republike hrvatske ne propisuje krivino djelo umske krae, kao KZFBiH, nego samo krivino djelo pustoenje uma. 1.1. Kraa Krivino djelo krae propisano je lanom 216. KZRH, u pet stavova. 155
153 Iz presude Vrhovnog suda Jugoslavije,K.2/69,od 21.februara 1969.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.775) 154 Kazneni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine, br: /98) u daljem tekstu KZRH. 155 lan 216. KZRH na sljedei nain propisuje krivino djelo krae: (1) Tko tuu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je vrijednost ukradene stvari mala i poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, 88
U pogledu osnovnog oblika krivinog djela i dispozicija i sankcija su, osim neznatnih leksikih razlika, propisane na isti nain kao i u KZFBiH.
Kod privilegovanog oblika krivinog djela dispozicija je ista, s tim to je novana kazna propisana u odreenom iznosu (stopedeset dnevnih dohodaka) i krivini postupak se pokree privatnom tubom (za razliku od krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine koje ne poznaje pokretanje krivinog postupka po privatnoj tubi), osim ako je stvar dravno vlasnitvo u kom sluaju se krivini postupak pokree povodom prijedloga.
I KZRH predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca koji je ukradenu stvar vratio oteeniku prije nego je saznao da je otkriven.
Posebnost u KZRH u odnosu na krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine jeste to to predvia kanjavanje za pokuaj osnovnog oblika krivinog djela krae.
1.2. Teka kraa
Krivino djelo teke krae propisano je lanom 217. KZRH, u tri stava. 156
Ovo krivino djelo KZRH i u pogledu dispozicije i u pogledu sankcije, propisuje na isti nain kao i KZFBiH, osim to navedeni lan KZRH ne sadri stav 3. lana 287. KZFBiH koji propisuje:Novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit e se ko uini krau (lan 286. stav 2.) na nain i pod okolnostima iz stava 1. ili stava 2. ta. 2. i 3. ovog lana. 1.3. Razbojnika kraa Kazneni zakon Republike Hrvatske krivino djelo razbojnike krae propisuje lanom 219., u dva stava. 157
kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci. (3) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka pokree se privatnom tubom, a ako je stvar dravno vlasnitvo, kazneni postupak se pokree povodom prijedloga. (4) Ako je poinitelj ukradenu stvar vratio oteeniku prije nego je saznao da je otkriven, sud ga moe osloboditi od kazne. (5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.
156 lan 217. KZRH na sljedei nain propisuje krivino djelo teke krae: (1) Kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina kaznit e se tko poini krau (lanak 216. stavak 1.): 1. obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija, 2. na osobito opasan i drzak nain, 3. iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom, 4. iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poinitelj kaznenog djela krae (lanak 216. stavak 1.): 1. ako je ukradena stvar velike vrijednosti i poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, 2. ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz crkve ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede, 3. ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja, ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost. (3) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se tko poini krau (lanak 216. stavak 1.) u sastavu grupe ili ako je pri sebi imao kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane. 157 lan 219. KZRH krivino djelo razbojnike krae propisuje na sljedei nain: 89 I dispozicija i sankcija su, za osnovni oblik djela, propisane na isti nain kao i u KZFBiH, osim neznatnih leksikih razlika. Sutinska razlika je u kvalifikovanom obliku djela, jer KZRH kao kvalifikatorne okolnosti predvia samo poinjenje djela u sastavu grupe ili upotrebom oruja ili opasnog orua i za taj oblik krivinog djela razbojnike krae predvia mogunost kanjavanja kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. 1.4. Utaja Krivino djelo utaje je u KZRH propisano lanom 220. u 6 stavova. 158
Za osnovni oblik ovog krivinog djela i djelo koje je poinio staratelj, te u sluaju postojanja kvalifikatornih okolnosti pri uinjenju djela (utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, znanstvenog ili tehnikog znaenja ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve stvari), na isti nain je propisana i dispozicija i sankcija u KZRH, kao i u KZFBiH.
Razlike se ogledaju u privilegovanim oblicima djela (Ako je vrijednost utajene stvari mala i poinitelj je iao za tim da prisvoji stvar takve vrijednosti, Tko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protupravno prisvoji), i to u tome to su novane kazne odreene u iznosu od sto odnosno stopedeset dnevnih dohodaka, te u tome to je za osnovni i navedene privilegovane oblike ovog krivinog djela proisano da se krivini postupak pokree privatnom tubom, a ako je stvar dravno vlasnitvo, krivini postupak se pokree povodom prijedloga.
1.5. Oduzimanje tue pokretne stvari
Krivino djelo oduzimanje tue pkretne stvari propisano je u lanu 221. KZRH, u tri stava. 159
(1)Tko je zateen pri poinjenju kaznenog djela krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je razbojnika kraa poinjena u sastavu grupe ili ako je uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
158 lan 220. KZRH krivino djelo utaje proisuje na sljedei nain: (1)Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je povjerena, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je vrijednost utajene stvari mala i poinitelj je iao za tim da prisvoji stvar takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom do sto dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca. (3) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini skrbnik, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (4) Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, znanstvenog ili tehnikog znaenja ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve stvari, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (5) Tko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protupravno prisvoji, kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci. (6) Za kaznena djela iz stavka 1., 2. i 5. ovoga lanka kazneni postupak se pokree privatnom tubom, a ako je stvar dravno vlasnitvo, kazneni postupak se pokree povodom prijedloga.
159 lan 221. KZRH propisuje krivino djelo oduzimanje tue pokretne stvari na sljedei nain: 90
Razlike u odnosu na KZFBiH su, pored neznatne razlike u nazivu, u tome to je za osnovni oblik djela propisana novana kazna u odreenom iznosu (stopedeset dnevnih dohodaka), te da se za isto krivini postupak pokree privatnom tubom, a ako je stvar dravno vlasnitvo, krivini postupak se pokree povodom prijedloga.
Takoer, bitna razlika je i u tome to KZRH ne predvia mogunost osloboenja kazne uinitelja koji oduzetu stvar, koja nije motorno vozilo, vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven.
1.6. Iznuda
Krivino djelo iznude propisano je u lanu 234. KZRH u dva stava. 160
Dispozicija i za osnovni i za kvalifikovani oblik djela u KZRH je propisana na isti nain kao i u KZFBiH ( uz neznatne leksine razlike). Razlika se ogleda u sankciji i to samo za osnovni oblik djela, jer je kao donja granica propisana kazna zatvora od est mjeseci, a ne tri mjeseca kako je to propisano lanom 295. stav.1. KZFBiH.
1.7. Ucjena
Krivino djelo ucjene propisano je u lanu 235. KZRH u dva stava. 161
Kao i kod krivinog djela iznude i ovdje je dispozicija i za osnovni i za kvalifikovani oblik djela u KZRH propisana na isti nain kao i u KZFBiH ( uz neznatne leksine razlike).
Razlika se ogleda u sankciji i to samo za osnovni oblik djela, jer je kao donja granica propisana kazna zatvora od est mjeseci, a ne tri mjeseca kako je to propisano lanom 296. stav.1. KZFBiH.
(1) Tko drugome protupravno oduzme tuu pokretnu stvar da bi je drao u svom posjedu bez cilja njenog prisvajanja, kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci. (2) Ako se kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka odnosi na motorno vozilo, pokuaj e se kazniti. (3) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka pokree se privatnom tubom, a ako je stvar dravno vlasnitvo, kazneni postupak se pokree povodom prijedloga. 160 lan 234. KZRH na sljedei nain propisuje krivino djelo iznude: (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, ili je djelom pribavljena znatna imovinska korist, ili je djelo poinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. 161 lan 235. KZRH propisuje krivino djelo ucjene na sljedei nain: (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, zaprijeti drugome da e protiv njega ili njemu bliskih osoba otkriti neto to bi moglo koditi njihovoj asti ili ugledu, i time ga prisili da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljna znatna imovinska korist, ili je djelo poinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. 91 1.8. Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv imovine Osim za kaznena djela kod kojih je posebno odreeno pokretanje kaznenog postupka privatnom tubom ili povodom prijedloga, za kaznena djela iz lanka 216. stavka 1.(kraa), lanka 217.(teka kraa), lanka 221. stavka 1. i 2.(oduzimanje tue pokretne stvari), lanka 224. stavka 1. i 2.(prijevara), lanka 228. stavka 1.(povreda tuih prava) i lanka 236.(prikrivanje), ovoga Zakona ako su poinjena prema branom drugu, roaku po krvi u ravnoj lozi, bratu ili sestri, posvojitelju ili posvojeniku ili prema osobi s kojom poinitelj ivi u zajednikom domainstvu, kazneni postupak se pokree privatnom tubom. 162
2. Krae u krivinom zakonodavstvu Republike Srbije Krivino zakonodavstvo Republike Srbije Krivina dela protiv imovine 163 tretira u glavi esnaest. To su sljedea krivina djela:kraa, teka kraa, razbojnika kraa,razbojnitvo, teki sluajevi razbojnike krae i razbojnitva, utaja, prevara, sitno delo krae, utaje ili prevare, kraa vozila, oduzimanje tue stvari, oteenje tue stvari, zloupotreba poverenja, iznuda, ucena, ugovaranje nesrazmerne imovinske koristi, oteenje tuih prava, neovlaeno korienje autorskog i drugog srodnog prava, prikrivanje, unitenje ili prikrivanje arhivske grae, prikrivanje kulturnih dobara. 2.1. Kraa Krivino djelo krae propisano je lanom 165. KZRS, u dva stava. 164
U odnosu na KZFBiH dispozicija za osnovni oblik djela je ista, uz neznatne leksike razlike, dok je razlika u sakciji u tome to ne previa mogunost izricanja novane kazne poiniocu, nego propisuje kaznu zatvora od tri mjeseca do pet godina. Drugim stavom navedenog lana KZRS predvia mogunost osloboenja od kazne ali ako je uinilac ukradenu stvar vratio oteenom prije nego to je saznao za pokretanje krivinog postupka, a ne prije nego to je saznao da je otkriven, kao u KZFBiH. 2.2 teka kraa Krivino djelo teke krae propisano je lanom 166. KZRS, u tri stava. 165
162 lan 237. KZRH 163 Krivini zakon Republike Srbije (Slubeni glasnik SRS, br. 26/77, 28/77, 43/77, 20/79, 24/84, 39/86, 51/87, 6/89, 42/89, 21/90 i Slubeni glasnik RS, br. 16/90, 26/91, 75/91, 9/92, 49/92, 51/92, 23/93, 67/93, 47/94, 17/95, 44/98, 10/2002, 11/2002, 80/2002, 39/2003, 67/2003) u daljem tekstu KZRS. 164 lan 165. KZRS propisuje krivino djelo krae na sljedei nain: (1) Ko tuu pokretnu stvar oduzme drugom u nameri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (2) Ako je uinilac ukradenu stvar vratio oteenom pre nego to je saznao za pokretanje krivinog postupka, sud ga moe osloboditi od kazne. 92 U odnosu na KZFBiH, dispozicija kod ovog krivinog djela u KZRS propisana je tako da se u stavu 1. u sedam taaka navode naini izvrenja krivinog djela krae koji je ine tekom kraom, a u stavu 2. vrijednost ukradene stvari (preko trista hiljada dinara) koja krivino djelo krae ini tekom kraom. Kao sankcija za ovo krivino djelo propisan je zatvor od jedne do deset godina. U stavu 3. propisan je kvalifikovani oblik djela (ako je pribavljena imovinska korist u iznosu preko osamsto pedeset hiljada dinara), za koji je propisana kazna zatvora najmanje tri godine. 2.3. Razbojnika kraa Razbojnika kraa je propisana lanom 167. KZRS, u dva stava. 166
Osnovni oblik djela je, uz neznatne leksike razlike, poropisan stavom 1. na isti nain kao i u KZFBiH, s tim to je kao sankcija propisan zatvor od jedne do dvanaest godina ( a ne od jedne do deset godina kao u KZFBiH). Meutim, kao kvalifikatornu okolnost KZRS stavom 2. propisuje samo imovinsku korist koja prelazi iznos od osamsto pedeset hiljada dinara, pri emu je za uinioca proisana kazna zatvora najmanje jednu godinu. Kvalifikatorne okolnosti da je pri izvrenju razbojnike krae nanesena nekom licu sa umiljajem teka telesna povreda ili je pri izvrenju razbojnike krae neko lice sa umiljajem lieno ivota, KZRS propisuje kao posebno krivino djelo Teki sluajevi
165 lan 166. KZRS propisuje krivino djelo teke krae na sljedei nain: (1) Uinilac dela krae (lan 165) kaznie se zatvorom od jedne do deset godina ako je kraa uinjena 1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana ili drugih zatvorenih prostora, ili drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari; 2) od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa; 3) na naroito opasan ili naroito drzak nain; 4) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili odbrane; 5) u odnosu na kulturna dobra ili u odnosu na arheoloke nalaze; 6) za vreme poara, poplave ili slinog udesa; 7) iskoriavanjem nemoi ili nevolje drugog. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se uinilac dela krae (lan 165) ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od trista hiljada dinara. (3) Ako je delom iz st. 1 i 2 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu preko osamsto pedeset hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje tri godine. 166 lan 167. KZRS propisuje krivino djelo razbojnike krae na sljedei nain: (1) Ko je na delu krae zateen, pa u nameri da ukradenu stvar zadri, upotrebi silu protiv nekog lica ili pretnju da e neposredno napasti na ivot ili telo, kaznie se zatvorom od jedne do dvanaest godina. (2) Ako je delom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od osamsto pedeset hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje jednu godinu. 93 razbojnike krae i razbojnitva 167 , pri emu za prvu kvalifikatornu okolnost propisuje kaznu zatvora najmanje sedam godina, a za drugu najmanje dvanaest godina ili zatvor od etrdeset godina.
2.4. Utaja Krivino djelo utaje je propisano lanom 170. KZRS, u pet stavova. 168
Za razliku od KZFBiH, za osnovni oblik djela i ako je djelo uinio staratelj, KZRS ne propisuje mogunost kanjavanja uinioca novanom kaznom, nego zatvorom do tri godine, odnosno u drugom sluaju od tri mjeseca do pet godina. Novana kazna ili zatvor do jedne godine propisan je za uinioca koji je utajenu stvar naao ili do koje je sluajno doao. Razlika je i u kvalifikovanom obliku djela, jer KZRS kao kvalifikatonu okolnost predvia samo ako je utajena stvar kulturno dobro ili ako vrijednost utajenih stvari prelazi trista hiljada dinara, u kom sluaju e se uinilac kazniti zatvorom od jedne do osam godina. KZRS, za razliku od KZFBiH, ne predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca koji utajenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven. Konano, KZRS u stavu 5. navedenog lana predvia da se za uinioca osnovnog oblika krivinog djela utaje i uinioca koji je utajenu stvar naao ili do koje je sluajno doao, gonjenje preduzima po privatnoj tubi. U vezi sa krivinim djelima krae i utaje, treba naglasiti da KZRS posebnim lanom 173. proisuje sitno djelo krae, utaje ili prevare, 169 za koje je proisana novana kazna ili zatvor do jedne godine.
167 lan 169. KZRS propisuje krivino djelo teki sluajevi razbojnike krae i razbojnitva na sljedei nain: (1) Ako je pri izvrenju razbojnike krae ili razbojnitva nanesena nekom licu sa umiljajem teka telesna povreda ili ako je razbojnitvo uinjeno u sastavu grupe ili bande, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje sedam godina. (2) Ako je pri izvrenju razbojnike krae ili razbojnitva neko lice sa umiljajem lieno ivota, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje dvanaest godina ili zatvorom od etrdeset godina. 168 lan 170. KZRS propisuje krivino djelo utaje na sljedei nain: (1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je poverena, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako ovo delo uini staralac, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (3) Ako je utajena stvar kulturno dobro ili ako vrednost utajenih stvari prelazi trista hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protivpravno prisvoji u nameri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (5) Za dela iz st. 1 i 4 ovog lana ako su utajene stvari u svojini graana, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi. 94 Prema navedenom lanu kraa i utaja ne mogu se smatrati kao sitne ako vrijednost ukradene ili utajene stvari prelazi iznos od osam hiljada dinara. Ako iznos ne prelazi dve hiljade dinara, kraa i utaja mogu se smatrati kao sitne kad je uinilac iao za tim da pribavi malu imovinsku korist. U vezi s tim KZRS propisuje da sud moe izrei sudsku opomenu naroito u sluaju ako je kraa ili utaja stvari uinjena radi neposredne potronje ili upotrebe za sebe ili lanove svoje porodice, ili ako je uinilac vratio stvar ili naknadio tetu prouzrokovanu krivinim djelom. Takoer, za osnovni oblik djela (sitno djelo krae, utaje ili prevare), ako je izvreno na tetu imovine graana gonjenje se preduzima po privatnoj tubi. 2.5. Iznuda Krivino djelo iznude u KZRS propisano je lanom 180., u tri stava. 170
Osnivni oblik krivinog djela iznude propisan je u KZRS na isti nain kao i u KZFBiH, uz razliku u donjoj granici propisane kazne zatvora od est mjeseci, a ne tri mjeseca. Kvalifikovani oblik ovog krivinog djela prema KZRS postoji ako iznos pribavljene protivpravne imovinske koristi prelazi iznos od trista hiljada dinara, u kom sluaju e se uinilac kazniti zatvorom od est meseci do pet godina. A ako je djelo izvreno organizovano, KZRS propisuje da e se organizator i neposredni izvrilac kazniti zatvorom najmanje sedam godina.
169 lan 173. KZRS krivino djelo sitno djelo krae, utaje ili prevare propisuje na sljedei nain: (1) Ko uini sitnu krau, utaju ili prevaru, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kraa, utaja i prevara ne mogu se smatrati kao sitne ako vrednost ukradene ili utajene stvari prelazi iznos od osam hiljada dinara, odnosno ako teta uinjena prevarom prelazi taj iznos. Ako iznos ne prelazi dve hiljade dinara, kraa, utaja i prevara mogu se smatrati kao sitne kad je uinilac iao za tim da pribavi malu imovinsku korist. (3) Sud moe izrei sudsku opomenu naroito u sluaju ako je kraa ili utaja stvari uinjena radi neposredne potronje ili upotrebe za sebe ili lanove svoje porodice, ili ako je uinilac vratio stvar ili naknadio tetu prouzrokovanu krivinim delom. (4) Za delo iz stava 1 ovog lana, ako je izvreno na tetu imovine graana gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
170 lan 180. KZRS krivino djelo iznude propisuje na sljedei nain: (1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom pretnjom prinudi drugog da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Ako je delom iz stava 1 pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi trista hiljada dinara, uinilac e se kazniti od jedne do deset godina. (3) Ako je delo iz st. 1 i 2 izvreno organizovano, organizator i neposredni izvrilac, kaznie se zatvorom najmanje sedam godina. 95 2.6. Ucjena KZRS krivino djelo ucjene propisuje lanom 181., u jednom stavu. 171
I dispozicija i sankcija krivinod djela ucjene je u KZRS, u osnovnom obliku, uz neznatne leksike razlike, propisana na isti nain kao i u KZFBiH. Razlika je u tome to KZRS ne propisuje kvalifikovani oblik ovog djela (ako je pribavljena znatna imovinska korist, ili je djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije), kao to je to sluaj u stavu 2. lana 297. KZFBiH. 2.7. Oduzimanje tue stvari Krivino djelo oduzimanje tue stvari proisano je lanom 175. KZRS, u dva stava. 172
Na prvi pogled je uoljiva razlika u nazivu ovog krivinog djela u odnosu na KZFBiH gdje se ovo djelo zove oduzimanje tue pokretnine. Stav 1. navedenog lana se, ni u dispoziciji, ni u sankciji, osim neznatnim leksikih razlika, ne razlikuje se od stava 1. lana 291. KZFBiH. Meutim, u stavu 2. navedenog lana KZRS je, za razliku od KZFBiH, propisano da se gonjenje se preduzima po privatnoj tubi, ako je djelo izvreno na tetu imovine graana. Ovdje treba napomenuti da je stav 2. lana 291. KZFBiH, koji se odnosi na motorno vozilo kao predmet ovog krivinog djela, u KZRS propisan kao posebno krivino djelo kraa vozila 173 , za koje je propisana kazna zatvora od tri do pet godina, ali bez propisanog kanjavanja za pokuaj.
171 lan 181. KZRS krivino djelo ucjene propisuje na sljedei nain: Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zapreti drugom da e protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
172 lan 175. KZRS propisuje krivino djelo oduzimanje tue stvari na sljedei nain: (1) Ko bez namere pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme ili prisvoji tuu pokretnu stvar, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je delo izvreno na tetu imovine graana gonjenje se preduzima po privatnoj tubi. 173 lan 174. KZRS krivino djelo kraa vozila propisuje na sljedei nain: Ko protivpravno oduzme tue motorno vozilo u nameri da ga upotrebi za vonju ili u nameri da njegovim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kaznie se zatvorom od tri do pet godina. 96 2.8. umska kraa Krivino djelo umske krae u KZRS propisano je u glavi petnaest (krivina djela protiv privrede), u lanu 161., u tri stava. 174
Dispozicija osnovnog oblika krivinog djela umske krae u KZRS se razlikuje od iste u KZFBiH u koliini oborenog drveta koja je potrebna da bi postojalo ovo krivino djelo, a u sankciji se razlikuje u tome to KZRS propisuje mogunost kanjavanja uinioca novanom kaznom (za razliku od KZFBiH) ili kaznom zatvora do est mjeseci. I kvalifikovani oblik djela se razlikuje samo u sankciji, jer KZRS propisuje blae kanjavanje (zatvorom od tri mjeseca do tri godine) u odnosu na KZFBiH (kaznom zatvora od jedne do pet godina). Posebna razlika je u tome to KZRS propisuje kanjavanje za pokuaj i osnovnog i kvalifikovanog oblika djela, to nije sluaj u KZFBiH. 2.9. Gonjenje u sluaju kada je uinilac u bliskom odnosu sa oteenim KZRS lanom 185. propisuje da se za krivina djela iz l. 165 (kraa), 166 (teka kraa), 170 (utaja) stav 3, l. 171(prevara), 174 (kraa vozila), 176 (oteenje tue stvari) stav 2, 179 (zloupotreba povjerenja) stav 1, l. 183 (oteenje tuih prava) i 184 (prikrivanje) ovog zakona, ako su uinjena prema branom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku, ili drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom domainstvu, gonjenje preduzima po privatnoj tubi.
XVI - STANJE KRIMINALITETA U BIH Iz Izvjetaja Ministarstva sigurnosti BiH i nadlenih entitetskih ministarstava unutranjih poslova se vidi da je stanje u oblasti kriminaliteta u BiH za prvih est mjeseci 2008. godine bolje, odnosno da je dolo do pada kriminaliteta, u odnosu na prethodni period. Raspoloivi podaci ukazuju da je u prvih est mjeseci 2008. godine u Bosni i Hercegovini dolo do smanjenja broja krivinih djela opeg kriminaliteta za 1.398 djela ili 7,80% u odnosu na isto razdoblje prole godine. To je vidljivo i u sljedeoj tabeli:
174 lan 161. KZRS propisuje krivino djelo umske krae na sljedei nain: (1) Ko radi krae obori u umi jedno ili vie stabala, a koliina oborenog drveta je vea od jednog kubnog metra, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci. (2) Ako je delo iz stava 1 ovog lana uinjeno u nameri da se oboreno drvo proda, ili ako su oborena stabla u koliini veoj od pet kubnih metara, ili ako je delo izvreno u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi sa posebnom namenom, uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Za pokuaj dela iz st. 1 i 2 ovog lana kaznie se.
97 Red. Br. MUP-ovi entiteta i Policija Brko Distrikta BiH KD opeg kriminaliteta I-VI 2007. I-VI 2008. % 1. FMUP 13.166 11.845 -10,03 2. MUP RS 5.891 5.830 -1,03 3. Policija Brko Distrikta BiH 262 246 6,10 Ukupno u BiH 19.319 17.921 -7,80
Struktura kaznenih djela opeg kriminaliteta u BiH:
Iako,stanje kriminaliteta u 2008. godini karakterie neznatno smanjenje ukupnog broja krivinih djela, a u njihovoj strukturi i dalje preovladavaju krivina djela protiv imovine ( 71% od ukupnog broja).
Meutim, zabrinjava injenica da krivina djela protiv imovine, koja su i najbrojnija, po nainu izvrenja, materijalnim i drugim posljedicama, poprimaju karakter kriminala sa poveanom drutvenom opasnou. Ukupna saznanja ukazuju na sve vei nivo organizovanosti izvrilaca ovih krivinih djela, njihovu profesionalizaciju i specijalizaciju i pokretljivost na teritoriji BiH i ire.
Svako vrijeme ima specifinosti, kako u pogledu izvrioca krivinih djela tako i sredstava i predmeta izvrenja tih djela. Izvjetaji pokazuju da je u BiH poslednjih godina u porastu kraa automobila, koja ini ak jednu treinu svih kraa.
Kraa vozila, uz organizovanu trgovinu narkoticima, pranje novca i trgovinu orujem, predstavlja jedan od najozbiljnijih vidova organizovanog kriminala u BiH.Ovaj oblik kriminala ve ima obiljeje organiziranosti i meunarodne karakteristike.Ozbiljan bezbjednosni problem u ovoj vrsti kriminala predstavljaju preduzea koja se bave otkupom auto-dijelova, auto-otpada i polovnih vozila. U BiH postoji jedinstveno trite ukradenih automobila, a o uvezanosti preduzea koja se bave otkupom auto-dijelova i auto-otpada u BiH uoeno je i da su otkriveni izvrioci kraa automobila istovremeno poinioci i drugih krivinih djela - posedovanja opojnih droga, ilegalnog oruja i eksploziva, vee koliine 98 novca kojem se ne zna porijeklo i slino.U vie od 90 odsto izvrenih pljaki banaka i transporta novca izvrioci su koristili ukradena vozila. Sve uestalije su i pojave iznuivanja novca od vlasnika vozila, uz napomenu da je ovaj novi oblik kriminala teko kontrolisati, otkrivati ili dokumentovati. Kao osnovni razlog za to navodi se da se primopredaja novca i automobila vri na podruju drugog entiteta, te to oteeni u veini sluajeva ne ele iznudu prijaviti policiji zbog straha da e biti rtve kasnijih represalija kradljivaca, ak i podmetanja eksplozivnih naprava pod automobil, kakvi su sluajevi i zabiljeeni.
Statistiki podaci isto tako govore da je broj krivinih djela koja su poinili maloljetniki prestupnici u posljednje tri godine u stalnom porastu. U oba entiteta, u prvih devet mjeseci ove godine najvie poinjenih krivinih djela od strane maloljetnih lica su krae, teke krae i razbojnitva. Stepen drutvene opasnosti je sve vei jer maloljetni prijestupnici sve vie ine najtee oblike kriminaliteta, od tekih pljaki do svirepih ubistava. Maloljetnici su najee poinioci krivinih djela protiv imovine, meu kojima prednjae krae u kojima je sve vie povratnika. Tuilatva u Federaciji BiH i RS su tokom tri prethodne godine uglavnom davala prijedloge za izricanje vanzavodskih vaspitnih mjera maloljetnim prijestupnicima. Kao glavni uzroci maloljetnike delikvencije naglaeni su socijalno stanje, neureenost porodinih odnosa i drutvena tolerancija prema maloljetnim izvriocima krivinih djela, a posebno zabrinjava pasivan odnos svjedoka krivinih djela, u sluajevima kada su poinioci maloljetnici.
Kompjuterski kriminalitet predstavlja oblik kriminalnog ponaanja, kod koga se korienje kompujterske tehnologije i informacionih sistema ispoljava kao nain izvrenja krivinog dela, ili se kompjuter upotrebljava kao sredstvo ili cilj izvrenja, ime se ostvaruje neka, u krivino-pravnom smislu, relevantna posljedica. Kompjuterski kriminalitet je, takoer, protupravna povreda imovine kod koje se raunarski podaci s predumiljajem mijenjaju (manipulacija raunara), razaraju (raunarska sabotaa), ili se koriste zajedno sa hardverom (kraa vremena). Kompjuteri i kompjuterska tehnologija se mogu zloupotrebljavati na razne naine, a sam kriminalitet koji se realizuje pomou kompjutera moe imati oblik bilo kog od tradicionalnih vidova kriminaliteta, kao to su krae, utaje, pronevjere, dok se podaci koji se neovlaeno pribavljaju zloupotrebom informacionih sistema mogu na razne naine koristiti za sticanje protupravne koristi. Pojavni oblici kompjuterskog kriminaliteta su: protivpravno korienje usluga i neovlaeno pribavljanje informacija, kompjuterske krae, kompjuterske prevare, kompjuterske sabotae i kompjuterski terorizam i kriminal vezan za kompjuterske mree.
Kompjuterska kraa zauzima visoko mjesto u oblasti kompjuterskog kriminaliteta a u razmatranom kontekstu od posebnog je znaaja kraa ideniteta. Ova vrsta kraa predstavlja posebno drutveno-opasnu radnju, jer pored ostalog, znaajno podriva povjerenje u integritet komercijalnih transakcija i ugroava individualnu privatnost. Procjena strunjaka su da e ova vrsta kraa rasti sa poveanjem elektronske trgovine. Snabdjeveni individualnim personalnim informacijama, kradljivci identiteta mogu da otvore raune u bankama, obavljaju kupovinu, a u zemljama u kojima su automatizovane servisne usluge za graane mogu da dobiju certifikate o roenju, paso, kredit i sl., a sve to u ime osobe o ijim podacima se radi. Lanim identitetom kriminalac moe da dobije pozajmicu u banci, kupi auto, stan, ode na putovanje i sl., i na taj nain rtvu moe da optereti finansijski a u nekim sluajevima da joj napravi i kriminalni dosije. rtva u veini sluajeva i ne zna da se njen identitet "koristi" sve dok ne dou rauni za naplatu. Dakle, i finansijska i "humana" cijena krae za individualnu rtvu mogu biti veoma visoke, mada jedina krivica za mnoge rtve moe biti to to su njihovi 99 presonalni podaci bili na nekom fajlu koji je ukraden ili su naivno davali informacije pogrenim ljudima.
XVII - ZAKLJUAK
Sadanja kaznena politika u Bosni i Hercegovini,a prema izreenim presudama sudova BiH, za krivina djela krae, a i veinu krivinih djela teke krae, izvriocima krivinih djela koji nisu osuivani izriu se uslovne kazne zatvora sa odreenim rokom provjere, dok za krivina djela razbojnitva i razbojnike krae uglavnom se izriu bezuslovne kazne zatvora, ali nisu iskljuene ni uslovne kazne i za ove vrste krivinih djela. I kada se izriu bezuslovne kazne zatvora, uglavnom se izriu minimalne kazne.
Za izvrioce krivinih djela krae koji su osuivani (povratnici) uglavnom se izriu bezuslovne kazne zatvora, dok izvriocima krivinog djela krae male vrijednosti izriu se uslovne osude na kaznu zatvora vie puta ili minimalne novane kazne Osnovno pitanje koje se postavlja u vezi ovih krivinih djela jeste: da li stroije zaprijeene sankcije za krivina djela imaju za cilj smanjenje izvrenja krivinih djela odnosno postizanja generalne i specijalne prevencije ili se ti ciljevi mogu postii i sa stroijim kanjavanjem uinioca u okvirima sankcija predvienih za pojedina krivina djela. Naime, cilj svake snakcije je da utie na druge da ne vre krivina djela odnosno postizanje tzv.generalne prevencije odnosno spreavanje samog uinoca da ini krivina djela i podsticanje njegovog preodgoja odnosno postizanje specijalne prevencije. Ne samo da se izricanjem krivino pravnih sankcija postie generalna i specijalna prevencija nego i drugi faktori mogu uticti na broj krivinih djela, a posebno krivinog djela krae. Smatram da sveukupno stanje u jednom drutvu, posebno ekonomska razvijenost zajednice i finansijske prilike stanovnika, doprinose smanjenju odnosno poveanju broja krivinih djela.
100 XVII - LITERATURA
1. Aleksi ., kulji M., 2004., Kriminalistika, Beograd: Autorska izdavaka zadruga, 2. Babi M., Filipovi Lj.,Markovi I., Raji Z., 2005., Komentari Krivinih zakona u BiH, Sarajevo:Savjet/Vijee Evrope:Evropska komisija,DES, 3. ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi, Druga knjiga,Posebni dio,Beograd, 4. Dejtonski mirovni sporazum, 1996.,Sarajevo:JP NIO Slubeni list RBiH-Sarajevo, 5. Eisner,B.,Horvat,M., 1948., Rimsko pravo, Zagreb, 6. Horvat, M., 1998.,Rimsko pravo,Zagreb,str.19,394 7. Jaramaz-Reskui, I., 2003., Kaznenopravni sustav u antikom Rimu, Zagreb, 8. Jaramaz Reskui,I.,Medani,T.,82/2006,Cognitio extra ordinem u rimskom pravu, Pravnik, 9. Korajli N., 2008., Kriminalistika metodika, Sarajevo:Fakultet kriminalistikih nauka, 10. Komentar Krivinog zakona SFRJ, 1978., Beograd :Savremena administracija, 11. Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine, 1986., Beograd:Savremena administracija, 12. Krivini zakon Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br.3/03,32/03,61/04,30/05,53/06,55/06,32/07), 13. Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FBiH,br.36/03,37/03, 21/04 i 69/04), 14. Krivini zakon Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske,br.49/03,108/04, 37/06 ,70/06), 15. Krivini zakon Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine,br.10/03 i 45/04), 16. Krivini zakonik( Slubeni list FNRJ,br.13/51,30/59,31/62,37/62),(Slubeni list SFRJ, br.15/65,15/67,20/69 ,6/73), 17. Krivini zakon SR Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR Bosne i Hercegovine, br.16/77,19/77), 18. Krivini zakon SR Hrvatske (Narodne novine SR Hrvatske,br.25/77,50/78), 19. Krivini zakon SR Srbije (Slubeni glasnik SR Srbije,br.26/77,28/77,43/77, 20/79), 20. Krivino odjeljenje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine(VSFBiH),br.Su-1728/04 od 16.11.2004. godine, 21. Lazarevi LJ., 1981.,Krivino pravo posebni dio,Beograd, 22. Lazarevi Lj., 1982.,Krivino pravo,posebni dio,Beograd, 23. Modly D., Korajli N., 2002.,Teanj:Centar za kulturu i obrazovanje, , 24. Peri, V., 1987., Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Zagreb:Republiki Sekretarijat za unutranje poslove SR Hrvatske, 25. Petrovi A., 1981.Kriminalistika metodika, VUP, Zemun, 26. Petrovi B; Jovaevi D; 2005; Krivino pravo II Krivino pravo posebni dio, Sarajevo: Pravni fakultet, 27. Protokol uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Prvi protokol) (Slubeni glasnik BiH,br.6/99), 28. Pravno shvatanje Vrhovnog suda Srbije,usvojeno na sjednici Krivinog odjeljenja od 17.marta 1976.godine, 29. Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio), Mostar :OSCE-Ured za demokratizaciju, , 30. Srzenti, N.,Staji,A, 1968.,Krivino pravo: opti i posebni deo ,Sarajevo:Zavod za izdavanje udbenika, 31. Srzenti,N.,1982.,Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine, Beograd, 101 32. Stojevi, D., 1983.,Rimsko privatno pravo, Beograd, 33. Tahovi J., 1961.,Krivino pravo,posebni dio,tree izdanje,Beograd, 34. Vodineli V., 1978., Kriminalistika,Beograd:Savremena administracija, 35. Zlatari B, 1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni, II sveznik, posebni dio,Beograd, 36. Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine",br.03/03,32/03,36/03,63/04,48/05,76/06,76/07 i 58/08), 37. Zakona o vlasniko-pravnim odnosima (Sl.novine FBiH,br.6/98), 38. Zakon o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02,29/03), 39. ivanovi,T., 1935,Osnovi krivinog prava-opi dio, Beograd, 40. http://www.sudskapraksa.com/krivicno/krivicno.htm, 31. http://www.vjesnik.com, 32. http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva.