VI MOETE RAZUMJETI BIBLIJU!

Kako je sve poelo: Postanak 1-11

BOB UTLEY PROFESOR HERMENEUTIKE (TUMAENJE BIBLIJE)

VODI ZA PROUAVANJE NIZOM KOMENTARA STAROGA ZAVJETA, TOM 1A

BIBLE LESSONS INTERNATIONAL, MARSHALL, TEXAS 2011.

SADRAJ
Kratka objanjenja tehnikih izvora koritenih u Vi moete razumjeti Bibliju nizu komentara Staroga zavjeta ....................................................................................................................................... iv Kratke odredbe hebrejskih glagolskih oblika koji utjeu na egzegezu .................................................. vi Rije autora: Kako vam ovo tumaenje moe pomoi?........................................................................ xii Vodi Dobroga Biblijskog itanja: Osobno Traganje Za Dokazljivom Istinom................................. xiv Komentari: Uvodne izjave prouavanja Knjige Postanka 1 - 11 ............................................................................ 1 Uvod u Knjigu Postanka ...................................................................................................................... 2 Postanak 1:12:3 .............................................................................................................................. 10 Postanak 2:4-25.................................................................................................................................. 32 Postanak 3:1-24.................................................................................................................................. 41 Postanak 4:1-26.................................................................................................................................. 57 Postanak 5 .......................................................................................................................................... 64 Postanak 6:1-22.................................................................................................................................. 68 Postanak 7 .......................................................................................................................................... 78 Postanak 8:1-22.................................................................................................................................. 81 Postanak 9:1-29.................................................................................................................................. 85 Postanak 10:1-32................................................................................................................................ 93 Postanak 11:1-32.............................................................................................................................. 100 Stari zavjet kao povijest ................................................................................................................... 105 Povijesne pripovijetke Staroga zavjeta ............................................................................................ 108 Historiografija Staroga zavjeta usporeena s tadanjim kulturama Bliskoga istoka ....................... 110

Dodaci : Doktrinarna izjava ................................................................................................................ 112

ii

POSTANAK POPIS SADRAJA POSEBNIH TEMA

Starost i oblikovanje Zemlje, 1:1-2:3 ................................................................................................ 14 Dan (yom), 1:5 .................................................................................................................................. 19 Prirodni izvori, 1:24 2:3 ................................................................................................................. 25 tovanje, 2:3 ..................................................................................................................................... 29 Imena za Boanstvo, 2:4 ................................................................................................................... 33 Novozavjetni teoloki razvitak Pada, 3:1 -24 .................................................................................... 43 Zmija, 3:1 .......................................................................................................................................... 44 Osobno zlo, 3:1 ................................................................................................................................. 45 Bog opisan kao ovjek (jezik antropomorfizama), 3:8 ..................................................................... 47 Zato je Bog obukao Adama i Evu ivotinjskim koama, 3:21 ........................................................ 52 olam (Zauvijek), 3:22 ...................................................................................................................... 53 Kerubini, 3:24 ................................................................................................................................... 54 Znati/poznati (koriteno uglavnom u Ponovljenom zakonu kao obrazac), 4:1 ................................ 58 sinovi Boji u Knjizi Postanka 6, 6:1 ............................................................................................ 69 Pojmovi koriteni za visoke/snane ratnike ili skupine ljudi, 6:4 ..................................................... 71 Pravednost, 6:9 .................................................................................................................................. 73 Savez, 6:18 ........................................................................................................................................ 77 Vino i jaka pia, 9:21 ........................................................................................................................ 88 Rasizam, 9:25 .................................................................................................................................... 89

iii

KRATKA OBJANJENJA TEHNIKIH IZVORA KORITENIH U VI MOETE RAZUMJETI BIBLIJU NIZU KOMENTARA STAROGA ZAVJETA
I. Leksiki Postoji nekoliko izvrsnih leksikona dostupnih za drevni hebrejski. A. Hebrew and English Lexicon of the Old Testament od Francisa Browna, S. R. Drivera, i Charles A. Briggs. Temeljen je na njemakome leksikonu Wilhelma Geseniusa. Poznat je pod skraenicom BDB. B. The Hebrew and Aramaic Lexicon of the Old Testament od Ludwiga Koehlera i Waltera Baumgartnera, prevedenog od M. E. J. Richardsona. Poznat je pod skraenicom KB. C. A Concise Hebrew and Aramaic Lexicon of the Old Testament od Williama L. Holladayija i temeljen je na gore spomenutome njemakom leksikonu. D. Teoloko prouavanje rijei u novih pet tomova naslovljeno The New International Dictionary of Old Testament Theology and Exegesis, izdao Willem A. Van Gemeren. Poznat je pod skraenicom NIDOTTE. Tamo gdje postoji znakovita leksika razlinost pokazao sam nekoliko engleskih prije voda (NASB, NKJV, NRSV, TEV, NJB) iz oba prijevoda i rije-za-rije i dinamiki ekvivalent (usp. Gordon Fee i Douglas Stuart, How to Read the Bible For All Its Worth, str. 28-44). II. Gramatiki Gramatiko poistovjeivanje uobiajeno je temeljeno na Analytical Key to the Old Testament od Johna Joseph Owens u etiri toma. Ovaj je bio provjeren s Analytical Hebrew and Chaldee Lexicon of the Old Testament od Benjamina Davidsona. Drugi koristan izvor za gramatike i sintaktike znaajke upotrijebljen u veini SZ -nih tomova od nizova Vi moete razumjeti Bibliju je Nizovi pomoi za prevoditelje od United Bible Societies. Oni su naslovljeni Prirunik za _____________ . Tekstualno Ja sam odan nadahnutosti suglasnikoga hebrejskog teksta (ne masoretskim samoglasnikim tokama i osvrtima). Kao u svima runim prepiskama, u drevnim tekstovima postoje neki upitni odlomci. To je uobiajeno zbog: A. hapax legomena (rijei upotrijebljenih samo jednom u hebrejskome SZ-u) B. idiomskih pojmova (rijei i izriaji ija su doslovna znaenja bila izgubljena) C. povijesnih neizvjesnosti (na nedostatak obavijesti o drevnome svijetu) D. vie-semitskoga semantikog polja hebrejskoga ogranienog rjenika E. potekoa povezanih s kasnijim pisarima runo -prepisivanih drevnih hebrejskih tekstova F. hebrejskih pisara obuavanih u Egiptu koji su se osjeali slobodnima osuvremeniti tekstove to su prepisivali kako bi ih dovrili i uinili razumljivima njihovom vremenu (NIDOTTE str. 52 -54). Postoji nekoliko izvora hebrejskih rijei i tekstova van masoretske tekstualne predaje: A. samarijsko Petoknjije B. svici s Mrtvoga mora C. neke kasnije kovanice, pisma, i ostraka (razlomljeni komadi nepeene lonarije koritenih za pisanje). Ali za najvei dio, ne postoje rukopisne obitelji u SZ-u kao one u grkim rukopisima NZ-a. Za dobar saetak o tekstualnoj pouzdanosti Masoretskoga teksta (900. -ih godina) vidi Pouzdanost teksta Staroga zavjeta od Bruca K. Waltkea u NIDOTTE, tom 1, str. 51-67.

III.

iv

Koriten hebrejski tekst je Biblia Hebraica Stuttgartensia od Njemakoga biblijskoga drutva, 1997., koji je temeljen na Lenjingradskome kodeksu (1009. g.). Od vremena do vreme na bile su savjetovane drevne izvedbe (grka Septuaginta, aramejski Targumus, sirijska Peita, i latinska Vulgata) ukoliko je hebrejski vieznaan ili oito zbunjujui.

KRATKE ODREDBE HEBREJSKIH GLAGOLSKIH OBLIKA KOJI UTJEU NA EGZEGEZU

I. Kratak povijesni razvitak hebrejskoga Hebrejski je dio semitske (Semiti) obitelji jezika jugozapadne Azije. Ime (dato od suvremenih znanstvenika) dolazi od Noinog sina, ema (usp. Post 5:32; 6:10). emovi potomci popisani su u Knjizi Postanka 10:21-31 kao Arapi, Hebreji, Sirijci, Aramejci, i Asirijci. U stvarnosti, neki su semitski jezici bili koriteni od naroda popisanih u Hamovoj lozi (usp. Post 10:6-14), Kanaan, Fenicija, i Etiopija. Hebrejski je dio sjeverozapadne skupine ovih semitskih jezika. Suvremeni znanstvenici imaju uzorke ove drevne skupine jezika od: A. Amorejaca (Mari ploice iz XVIII. st.pr.Kr. na akadskome) B. Kanaanaca (Ras Shamra ploice iz XV. st.pr.Kr. na ugaritskome) C. Kanaanaca (Pisma iz Amarne iz XIV. st.pr.Kr. na kanaanskome akadskome) D. Feniana (hebrejski koristi feniki alfabet) E. Moabaca (Mein kamen, 840. g.pr.Kr.) F. Aramejaca (slubeni jezik Perzijskoga Carstva koriten u Post 31:47 [2 rijei]; Jer 10:11; Dn 2:4b-6; 7:28; Ezra 4:8-6:18; 7:12-26 i govoren od idova u prvome stoljeu nae ere u Palestini). Hebrejski je jezik nazvan usna [jezik] Kanaana u Knjizi proroka Izaije 19:18. Prvi je puta nazvan hebrejski u prologu Knjige Propovjednika (Mudrost Ben Siraha) oko 180. g.pr.Kr. (i nekim drugim ranijim mjestima, usp. Anchor Bible Dictionary, tom 4, str. 205 i dalje). To je najblie povezano s Moapcima i jezikom koritenim u Ugaritu. Primjeri drevnoga hebrejskoga naeni izvan Biblije su: 1. Gezerski kalendar, 925. g.pr.Kr. (kola pisanja za mladie) 2. Siloamski natpisi, 705. g.pr.Kr. (zapisi u tunelu) 3. Samarijska ostraka, 770. g.pr.Kr. (porezna izvjea na razlomljenoj lonariji) 4. Lakika pisma, 587. g.pr.Kr. (ratna prepiska) 5. Makabejske kovanice i peati 6. neki tekstovi svitaka s Mrtvoga mora 7. brojni natpisi (usp. Jezici [hebrejski], ABD 4:203 i dalje). On je, kao svi semitski jezici, obiljeen rijeima sastavljenima od tri suglasnika (tro -suglasniki korijen). To je krut jezik. Tro-korijenski suglasnici nose osnovno znaenje rijei, dok prefiksni, sufiksni, ili unutarnji dodaci pokazuju sintaktiku djelatnost (samoglasnici dodani kasnije, usp. Sue Groom, Linguistic Analysis of Biblical Hebrew, str. 46-49). Hebrejski rjenik pokazuje razliku izmeu proze i poezije. Znaenja rijei povezana su s narodnim etimologijama (ne jezinim podrijetlima). Igre rijei i igre zvukova posve su uobiajeni (paronomasia). Vidovi iskaza A. GLAGOLI Prirodan oekivani red rijei je GLAGOL, ZAMJENICA, SUBJEKT (s parametrima [rijeima koje poblie oznauju op.prev.]), OBJEKT (s parametrima). Temeljni ne-jak oblik GLAGOLA je Qal, PERFEKT, MUKI ROD, JEDNINA. Tako su ureeni hebrejski i aramejski leksikoni. GLAGOLI su sprezani kako bi pokazali: 1. broj jednina, mnoina, dvojina 2. rod muki ili enski (ne srednji) 3. nain indikativ, konjunktiv, imperativ (analogijom prema suvremenim zapadnjakim jezicima, odnos djelovanja prema stvarnosti) 4. vrijeme (vid): a. PERFEKT, koji oznaava zavreno, u smislu poetnoga, nastavljajuega, i zakljunoga nekog djelovanja. Uobiajeno je ovaj oblik bio koriten za prolo djelovanje, stvari koje su se dogodile.

II.

vi

b.

c. d. e.

J. Wash Watts, u A Survey of Syntax in the Hebrew Old Testament, kae: Pojedinana cjelina opisivana perfektom isto je tako bila smatrana kao izvjesna. Imperfekt moe oslikavati stanje kao mogue ili eljeno ili oekivano, ali perfekt ga vidi kao istinsko, stvarno, i sigurno (str. 36). S. R. Driver, u A Treatise on the Use of the Tenses in Hebrew, opisuje to kao: Perfekt je uporabljen kako bi naznaio djelovanja ostvarenja koja zapravo lee u budunosti, ali promatran je kao ovisan o takvoj nepromjenjivoj odlunosti volje da moe biti izreen kao da se to uistinu dogodilo: tako je rjeenje, obeanje, ili proglas, posebice Boanskoga, uestalo obznanjeno u perfekt glagolskome vremenu (str. 17, npr. proroki perfekt) Robert B. Chisholm, Jr. u From Exegesis to Exposition, odreuje taj glagolski oblik kao: gledita stanja izvana, kao cjeline. Kao takav izraava jednostavnu injenicu, ili neko djelovanje ili stanje (ukljuujui stanje bivanja ili uma). Kad je upotrijebljen za djelovanja, esto vidi djelovanje kao dovreno s retorike toke gledita govornika ili pripovjedaa (ili to jeste ili nije stvarno dovreno ili stvarnost nije prijeporna). Perfekt se moe odnositi na neko djelovanje/stanje u prolosti, sadanjosti ili budunosti. Kao to je navedeno gore, vremenski okvir, koji utjee na to kako e netko prevesti perfekt u glagolsko vrijeme smjeranog jezika poput engleskoga, mora biti odreen iz okvira (str. 86) IMPERFEKT, koji oznaava neko djelovanje u napretku (nedovreno, ponavljajue, neprekidno, ili mogue), esto kretanje prema cilju. Uobiajeno ovaj je oblik bio koriten za sadanje i budue djelovanje. J. Wash Watts, u A Survey of Syntax in the Hebrew Old Testament, kae: Svi IMPERFEKTI predstavljaju nedovrena stanja. Oni su ili ponavljani ili razvijajui ili mogui. Drugim rijeima, ili djelomice razvijeni, ili djelomice sigurni. U svim sluajevima oni su djelomini u nekom smislu, tj. nedovreni (str. 55). Robert B. Chisholm, Jr., u From Exegesis to Exposition, kae: Teko je svesti sr imperfekta na jednostavnu zamisao, jer obuhvaa oboje i vid i nain. Ponekad je imperfekt upotrijebljen u indikativnome [izrinome op.prev.] nainu i ini objektivni iskaz. Drugi put on gleda na neko djelovanje vie subjektivno, kao hipotetski, sluajno, mogue, i tako dalje (str. 89) dodani waw, koji povezuje GLAGOLE s djelovanjem prethodnog (prethodnih) GLAGOLA IMPERATIV, koji je temeljen na htijenju govornika i moguega djelovanja sluatelja u drevnome hebrejskom jedino iri okvir moe odrediti autorova -namjeravana vremenska smjeranja.

B.

Sedam glavnih spreuih oblika i njihova osnovna znaenja. U stvarnosti ovi oblici djeluju u povezanosti jedan s drugim u okviru i ne moraju biti odvojeni. 1. Qal (Kal), najuobiajeniji i osnova svih oblika. Obiljeava jednostavno djelovanje ili stanje bivanja. Ne postoji podrazumijevana uzronost ili pojedinost. 2. Niphal, drugi najuobiajeniji oblik. Uobiajeno je PASIV, ali taj oblik djeluje isto tako kao reciproan [uzajamni op.prev.] i refleksivan [povratan op.prev.]. Isto tako nema podrazumijevane uzronosti ili pojedinost. 3. Piel, ovaj je oblik djelatan i izraava prouzroenost dovoenja nekog djelovanja u stanje bivanja. Osnovno znaenje Qal osnove razvijeno je ili proireno u stanje bivanja. 4. Pual, to je PASIVNI dvojnik Pielu. esto je izraen PARTICIPOM. 5. Hithpael, koji je refleksivna ili reciprona osnova. Izraava uestalo ili trajno djelovanje Piel osnovi. Rijedak PASIVNI oblik nazvan je Hothpael. 6. Hiphil, aktivni oblik uzrone osnove u suprotivost i s Piel(om). Moe imati odobravajui vid, ali uobiajeno upuuje na uzrok dogaaja. Ernst Jenni, njemaki hebrejski gramatiar, vjerovao je da Piel obiljeava neto dolazee u stanje bivanja, dok je Hiphil pokazivao kako se to dogodilo. 7. Hophal, PASIVNI dvojnik Hiphil(u). Ove zadnje dvije osnove najmanje su bile koritene od sedam osnova. Vei dio ovog izvjea dolazi iz An Introduction to Biblical Hebrew Syntax, od Bruca K. Waltkea i M. OConnora, str. 343-452.

vii

Karta posrednika i uzronosti. Jedan klju razumijevanja sustava hebrejskoga GLAGOLA je vidjeti ga kao uzorak STANJA meusobnih odnosa. Neke su osnove u opreju s drugim osnovama (tj. Qal - Niphal; Piel - Hiphil). Karta dolje pokuava doarati osnovnu djelatnost GLAGOLSKIH osnova glede uzronosti.

STANJE ili subjekt

bez drugotnoga djelatan drugotni pasivni drugotni posrednika posrednik posrednik ___________________________________________________________________________________________ AKTIV SREDNJI PASIV REFLEKSIVNI/ RECIPRONI Qal Niphal Niphal Hiphil Hophal Hiphil Piel Pual Hithpael

Ova je karta uzeta iz izvanredne raspre o GLAGOLSKOME sustavu u svjetlu novoga istraivanja Akaana (usp. Bruce K. Waltke, M. OConnor, An Introduction to Biblical Hebrew Syntax, str.354-359). R. H. Kennett, u A Short Account of the Hebrew Tenses, dao je potrebno upozorenje. U uenjima esto sam naao, da je glavna potekoa uenika hebrejskih glagola dosei znaenje koje su glagoli prenijeli u umove samih Hebreja; to e rei, postoji sklonost pripisivanja ekvivalenata svakome hebrejskome glagolskom vremenu odreenog broja latinskih ili engleskih oblika kojima to odreeno glagolsko vrijeme moe biti uobiajeno prevedeno. Ishod je grjeka u uoavanju mnogih od ovih finih nijansi znaenja, koje daju takav ivot i snagu jeziku Staroga zavjeta. Potekoa u uporabi hebrejskih glagola lei iskljuivo u toki gledita, tako po tpuno razliitoj od nae vlastite, iz koje su Hebreji promatrali djelovanje; vrijeme, to je nama prvo promiljanje, kao posebna rije, glagolsko vrijeme pokazuje, postaje za njih pitanje drugotne vanosti. To je, dakle, sr koju studenti mor aju jasno shvatiti, ne toliko latinske ili engleske oblike koji su mogli biti upotrijebljeni u prevoenju svakoga hebrejskoga glagolskog vremena, nego radije vid svakoga djelovanja, kao to je ono smo bilo predstavljeno hebrejskome umu. Ime glagolska vremena kao primijenjeno na hebrejske glagole navodi na pogrjeno razmiljanje. Takozvana hebrejska glagolska vremena ne izraavaju vrijeme nego tek stanje djelovanja. Dodue ono nije postojalo zbog zbrke koja bi mogla uskrsnuti izravnom primjenom pojma stanje i na imenice i na glagole, zato bi stanja bila daleko bolja oznaka negoli glagolska vremena. Uvijek se mora imati na umu kako je nemogue prevesti hebrejski glagol na engleski bez koritenja ogranienja (predoavanje vremena) kojeg uope nema u hebrejskome. Drevni Hebreji nikad nisu mislili na djelovanje kao prolost, sadanjost, ili budunost, nego jednostavno kao perfekt, tj. dovreno, ili imperfekt, tj. u smjeru razvoja. Kad mi kaemo da odreeno hebrejsko glagolsko vrijeme odgovara perfektu, pluskvamperfektu, ili futuru u engleskome, ne mislimo da su Hebreji o njemu razmiljali kao o perfektu, pluskvamperfektu, ili futuru, nego samo da to tako mora biti prevedeno u engleskome. Vrijeme nekog djelovanja Hebreji nisu namjeravali izraziti ikojim glagolskim oblikom (predgovori i str. 1). Za drugo dobro upozorenje, Sue Groom, u Linguistic Analysis of Biblical Hebrew, podsjea nas: Ne postoji nain spoznaje je li suvremena znanstvena rekonstrukcija semantikih polja i znaenja povezala u drevnome mrtvom jeziku samo odraz njihove vlastite intuicije, ili njihova vlastitoga materinjeg jezika, ili jesu li ta polja postojala u klasinome hebrejskom (str. 128). C. Naini (koji su samo analogije izvuene iz suvremenih zapadnjakih jezika) 1. Dogodilo se, dogaa se (INDIKATIV), uobiajeno koristi PERKEKT glagolsko vrijeme ili PARTICIPE (svi PARTICIPI su INDIKATIVI). 2. Dogodit e se, moe se dogoditi (KONJUNKTIV):

viii

a.

b.

c.

koristi oznaeno IMPERFEKT glagolsko vrijeme: (1) KOHORTATIV (dodano h), prvo lice IMPERFEKT oblika koje obino izraava elju, molbu, ili samo -ohrabrenje (tj. djelovanja eljena od govornika) (2) ZAPOVJEDNI NAIN (unutarnje promjene), tree lice IMPERFEKTA (moe biti drugo lice u nijenim reenicama) koji obino izraava molbu, dozvolu, ukor, ili pouku koristi PERFEKT glagolsko vrijeme s lu ili lule Ove reenine grae sline su DRUGOME RAZREDU KONDICIONALA reenica u koine grkom. Kriva izjava (protaza) ishodi u krivome zakljuku (apodoza) koristi IMPERFEKT glagolsko vrijeme i lu Okvir i lu, kao i budue usmjerenje, oznaava ovu uporabu KONJUNKTIVA. Neki primjeri od J. Wash Wattsa, u A Survey of Syntax in the Hebrew Old Testament su Knjiga Postanka 13:16; Ponovljeni zakon 1:12; I. Kraljevima 13:8; Psalam 24:3; Izaija 1:18 (usp. str. 76-77).

D.

Waw suprotno/uzastopno/odnosno. Ova jedinst vena hebrejska (kanaanska) sintaktika osobina prouzroila je veliku pomutnju tijekom godina. Bila je upotrebljavana na razliite naine esto temeljene na knjievnoj vrsti. Razlog pomutnje je taj to su rani znanstvenici bili Europljani i pokuavali su tumaiti u svjetlu svojih vlastitih materinjih jezika. Kad se ovo dokazalo tekim oni su okrivili potekou postojanja hebrejskoga tobonjega drevnoga, arhaikoga jezika. Europski su jezici GLAGOLSKO VRIJEME (vrijeme) temeljeno GLAGOLIMA. Neki od podvrsta i gramatikih suzvuja bili su poblie oznaeni slovima WAW dodanima osnovama PERFEKT ili IMPERFEKT GLAGOLA. Ovo je promijenilo nain na koji je djelovanje bilo vieno. 1. U povijesnoj pripovijetki GLAGOLI su bili povezani zajedno u lanac sa standardnim uzorkom. 2. Prefiks waw pokazivao je poseban odnos s prethodnim GLAGOLOM (GLAGOLIMA). 3. iri okvir uvijek je klju za razumijevanje lanca GLAGOLA. Semitski GLAGOLI ne mogu biti ralanjeni odvojeno. J. Wash Watts, u A Survey of Syntax in the Hebrew Old Testament, biljei izrazitost hebrejskoga u njegovoj uporabi waw ispred PERFEKTA i IMPERFEKTA (str. 52-53). Osnovna zamisao PERFEKTA je prolost, dodatak waw(a) esto ga prenosi u vid buduega vremena. To je isto tako i za IMPERKEKT ija je osnovna zamisao sadanjost ili budunost; dodatak waw(a) smjeta ga u prolost. To je taj neuobiajeni vremenski pomak koji objanjava dodavanje waw(a), ne promjenu u osnovnome znaenju smoga glagolskoga vremena. Waw PERFEKTI dobro djeluju s proroanstvom, dok waw IMPERFEKTI dobro djeluju s pripovijetkama (str. 54, 68). Watts nastavlja svoju odredbu: Za temeljnu razliku izmeu waw poveznika i waw posljedinog, bila su ponuena sljedea tumaenja: 1. waw poveznik pojavljuje se uvijek kako bi naznaio usporednicu 2. waw posljedini pojavljuje se uvijek kako bi naznaio slijed dogaaja. To je jedini oblik waw(a) koritenog s posljedinim imperfektima. Odnos izmeu imperfekta povezanog njime moe biti privremeni slijed, logika posljedica, logiki uzrok, ili logika suprotivost. U svim sluajevima postoji slijed dogaaja (str. 103). INFINITIV Postoje dvije vrste INFINITIVA: 1. INFINITIVNI APSOLUTI, koji su jaki, neovisni, upadljivi izriaji koriteni za dramatini uinak kao subjekt, obino nema pisanog glagola, glagol biti postaje razumljiv, naravno, ali rije stoji dramatino sama, (J. Wash Watts, A Survey of Syntax in the Hebrew Old Testament, str. 92) 2. INFINITIVNA GRAA, koja je povezana gramatiki na reenicu prijedlozima, posvojnim zamjenicama, i gradbenim odnosom (str. 91). J. Weingreen, A Practical Grammar for Classical Hebrew, opisuje gradbeno stanje reenice: Kad su dvije (ili vie) rijei tako pomno spojene da zajedno tvore jednu sloenu zamisao, zavisna rije (ili rijei) je (su) reena da bude u gradbenom stanju (str. 44). UPITNE ESTICE 1. One se uvijek pojavljuju prve u reenici.

E.

F.

ix

Znaenje tumaenja: a. ha ne oekuje odaziv b. halo autor oekuje da odgovor. NIJENE 1. One se uvijek pojavljuju ispred rijei koje nijeu. 2. Najuobiajenija nijenost je lo. 3. Pojam al ima suzvuk zavisnosti i koriten je s KOHORTATIVIMA i ZAPOVJEDNIM NAINIMA. 4. Pojam lebhilti, u znaenju zato da ne, koriten je s INFINITIVIMA. 5. Pojam en koriten je s PARTICIPIMA. 2. G. ZAVISNE REENICE 1. Postoje etiri vrste zavisnih reenica koje su u osnovi usporedne u koine grkom: a. neto se pretpostavlja da e se dogoditi ili se misli kao da je ispunjeno (PRVI RAZRED u grkome) b. neto se suproti injenici ije je ispunjenje nemogue (DRUGI RAZRED) c. neto to je mogue ili ak vjerojatno (TREI RAZRED) d. neto to je manje vjerojatno, prema tome, ispunjenje je dvojbeno (ETVRTI RAZRED). 2. GRAMATIKE OZNAKE a. pretpostavljeno da bude istinito ili stvarno uvjetovano uvijek koristi INDIKATIVNI PERFEKT ili PARTICIP i obino je uvedena protaza pomou: (1) im (2) ki (ili asher) (3) hin ili hinneh b. suprotno injenici uvjet uvijek koristi PERFEKT vid GLAGOLA ili PARTICIP s uvodnim PARTICIPOM lu ili lule c. vjerojatniji uvjet uvijek je koristio IMPERFEKT GLAGOLA ili PARTICIPE u protazi, uobiajeno su im ili ki bili koriteni kao uvodni PARTICIPI d. manje vjerojatan uvjet koristi IMPERFEKT KONJUNKTIVA u protazi i uvijek koristi im kao uvodni PARTICIP.

KRATICE KORITENE U OVOME KOMENTARU

AB ABD Anchor Bible Commentaries, izdao William Foxwell Albright i David Noel Freedman Anchor Bible Dictionary (6 tomlova), izdao David Noel Freedman

AKOT Analytical Key to the Old Testament od Johna Josepha Owensa ANET Ancient Near Eastern Texts, James B. Pritchard BDB IDB ISBE JB A Hebrew and English Lexicon of the Old Testament od F. Browna, S. R. Drivera i The Interpreters Dictionary of the Bible (4 toma), izdao George A. Buttrick International Standard Bible Encyclopedia (5 tomova), izdao James Orr Jeruzalemska Biblija C. A. Briggsa

JPSOA The Holy Scriptures According to the Masoretic Text: A New Translation (The Jewish Publication Society of America) KB LAM LXX MOF MT NAB The Hebrew and Aramaic Lexicon of the Old Testament od Ludwiga Koehlera i Waltera Baumgartnera The Holy Bible From Ancient Eastern Manuscripts (Peita) od Georgea M. Lamsa Septuaginta (grko-engleska) od Zondervana, 1970. A New Translation of the Bible od Jamesa Moffatta Masoretski hebrejski tekst Novi ameriki biblijski tekst

NASB Nova amerika standardna Biblija NEB NET Nova engleska Biblija NET Biblija: Novi engleski prijevod, Drugo Beta izdanje

NRSV Nova revidirana standardna Biblija NIDOTTE New International Dictionary of Old Testament Theology and Exegesis (5 tomova), izdao Willem A. VanGemeren NIV NJB Nova internacionalna verzija Nova Jeruzalemska Biblija

OTPG Old Testament Passing Guide od Todda S. Bealla, Williama A. Banksa i Colina Smitha REB RSV SEPT TEV YLT ZPBE Revidirana Engleska Biblija Revidirana standardna verzija Septuaginta (grko-engleska) od Zondervana, 1970. Dananja engleska verzija od United Bible Societies Youngs Literal Translation of the Holy Bible od Roberta Younga Zondervan Pictorial Bible Encyclopedia (5 tomova), izdao Merrill C. Tenney

xi

RIJE AUTORA KAKO VAM OVO TUMAENJE MOE POMOI?

Biblijsko tumaenje jeste razumski [umni] i duhovni postupak koji nastoji shvatiti drevnoga nadahnutog pisca na takav nain da Boja poruka moe biti razumljiva i primjenjiva u naoj dananjici. Duhovni postupak od presudne je vanosti ali teko ga je odrediti. On obuhvaa nau podatljivost i otvorenost prema Bogu. Mora postojati glad: (1) za Njim, (2) za spoznajom Njega, i (3) za sluenje Njemu. Taj postupak ukljuuje molitvu, ispovijed i voljnost za promjenom naina ivota. U postupku tumaenja od presudne je vanosti Duh, ali tajna je zato iskreni i bogobojazni krani razliito shvaaju Bibliju. Razumski postupak lake je opisati. Moramo biti dosljedni i nepristrani prema tekstu i ne biti pod utjecajem osobnih, kulturolokih, ili denominacijskih predrasuda. Svi smo mi povijesno uvjetovani. Nitko od nas nije objektivan, neutralan tuma. Ovo tumaenje nudi pomni razumski postupak obuhvaajui tri naela tumaenja ustrojena tako da nam pomognu nadvladati nae predrasude. Prvo naelo Prvo naelo jeste ustanoviti povijesnu pozadinu u kojoj je biblijska Knjiga napisana i posebno povijesne prilike za njeno autorstvo. Izvorni je pisac morao navijestiti svrhu i poruku. Tekst ne moe znaiti neto nama to nije nikad znaio izvornome, drevnome, nadahnutom autoru. Njegova nakana ne naa povijesna, emocionalna, kulturoloka, osobna ili denominacijska potreba jeste klju. Primjena je sastavni sudionik tumaenja, ali primjeni uvijek mora prethoditi ispravno tumaenje. Neprestano mora biti ponavljano da svaki biblijski tekst ima jedno i samo jedno znaenje. To znaenje je ono to je izvorni biblijski pisac namjeravao kroz vodstvo Duha navijestiti svome vremenu. To jedno znaenje moe imati vie moguih primjena na razliite kulture i okolnosti. Sve te primjene moraju biti povezane sa sredinjom istinom izvornoga autora. Zbog toga razloga, ovaj vodi za tumaenje osmiljen je tako da omogui kratak uvod u svaku Knjigu Biblije. Drugo naelo Drugo naelo jeste odrediti knjievne jedinice. Svaka biblijska Knjiga je jedinstveni spis. Tumai nemaju pravo izdvojiti jedan vid istine iskljuujui druge. Stoga, prije negoli tumaimo pojedinane knjievne jedinice moramo teiti razumjeti svrhu itave biblijske Knjige. Pojedinani dijelovi poglavlja, odlomci, ili stihovi ne mogu znaiti ono to itava jedinica ne znai. Tumaenje se mora pomaknuti s deduktivnoga pristupa cjelini na induktivni pristup pojedinim dijelovima. Stoga, ovaj vodi za tumaenje napravljen je da pomogne svakome ueniku ralaniti grau svake knjievn e jedinice podjelom na odlomke. Podjele na odlomke i poglavlja nisu nadahnute, ali one nam pomau odrediti misaone jedinice. Tumaenje na razini odlomka ne na razini reenice, kratke reenice, izriaja ili rijei jeste klju za slijeenje namjeravanog znaenja biblijskoga autora. Odlomci su temeljeni na jedinstvenome predmetu, esto nazvanome tema ili tematska reenica. Svaka rije, izriaj, kratka reenica, i izreka u odlomku povezani su nekako s tom jedinstvenom temom. Oni je ograniavaju, proiruju je, objanjavaju, i/ili preispituju. Stvarni klju za pravilno tumaenje jeste slijeenje izvorne autorove misli od-odlomka-do-odlomka temeljeno kroz pojedinane knjievne jedinice koje ine biblijsku Knjigu. Ovaj vodi za tumaenje osmiljen je da pomogne ueniku to napraviti usporedbom suvremenih engleskih prijevoda. Ovi su prijevodi izabrani jer koriste razliite teorije prevoenja: 1. 2. The United Bible Society's Greek text revidirano je etvrto izdanje (UBS4). Ovaj je tekst bio podijeljen na odlomke od suvremenih tekstualnih znanstvenika. The New King James Version (NKJV) ) je rije-po-rije doslovno prevoenje temeljeno na tradicionalnome grkom rukopisu (manuskriptu) poznatome kao Textus Receptus. Njihove podjele na odlomke su dulje nego kod drugih prijevoda. Takve dulje jedinice pomau uenicima uoiti jedinstvenost glavnih tema. The New Revised Standard Version (NRSV) izmijenjeni je prijevod rije-za-rije. On oblikuje sredinju misao izmeu narednih dviju suvremenih verzija. Njegove podjele na odlomke od velike su pomoi u utvrivanju subjekata. The Today`s English Version (TEV) dinamiki je ekvivalent prijevodu izdanome od United Bible Society. On nastoji prevesti Bibliju na takav nain da suvremeni engleski itatelj ili govornik moe razumjeti znaenje grkoga teksta. esto, posebice u Evaneljima, dijeli odlomke prema govorniku radije negoli

3.

4.

xii

5. 6.

prema subjektu, na isti nain kao NIV. Za svrhe tumaa, to nije od pomoi. Zanimljivo je zabiljeiti da su oba i UBS4 i TEV objavile istu bitnost, ali njihova se podjela na odlomke razlikuje. The Jerusalem Bible (JB) dinamiki je ekvivalent prijevoda temeljenog na Francuskome katolikom prijevodu. S europskoga gledita on je velika pomo kod usporedbe podjele na odlomke. Tiskani tekst auriran 1995. je New American Standard Bible (NASB), koji je prijevod rije-za-rije. Stih po stih komentari slijede ovu podjelu na odlomke.

Tree naelo Tree naelo jeste itanje Biblije u razliitim prijevodima kako bi se dohvatio najiri mogui smisao (semantiko polje) kojeg mogu imati biblijske rijei ili izriaji. esto se grki izriaj ili rije moe razumjeti na nekoliko naina. Ta kvi razliiti prijevodi iznose ove mogunosti te pomau ustanoviti i objasniti rukopisne razlike. Oni ne utjeu na doktrinu, ali pomau nam da se pokuamo vratiti na izvorni tekst zapisan od nadahnutoga drevnog pisca. Ovaj komentar nudi brz nain za studenta da provjeri svoja tumaenja. On nije zamiljen kao konaan, ne go prije informativan i onaj koji izaziva na razmiljanje. esto, druga mogua tumaenja pomau nam da ne budemo tako ogranieni, dogmatski, i denominacijski. Tumai moraju imati iri doseg tumaiteljskih mogunosti kako bi prepoznali koliko drevni tekst moe biti vieznaan. Potresno je koliko malo postoji suglasnosti meu kranima koji tvrde da je Biblija njihov jedini izvor istine. Ova naela pomogla su mi nadvladati veinu mojih povijesnih uvjetovanosti prisiljavajui me boriti se s drevnim tekstom. Moja je nada da e to biti blagoslov i za vas.

Bob Utley 27. lipanj 1996. god.

xiii

VODI DOBROGA BIBLIJSKOG ITANJA OSOBNO TRAGANJE ZA DOKAZLJIVOM ISTINOM

Moemo li znati istinu? Gdje je pronai? Moemo li je logiki dokazati? Postoji li konaan autoritet? Postoje li apsoluti [bezuvjetnosti] koji mogu voditi nae ivote, na svijet? Je li tamo smisao ivota? Zato smo ovdje? Kuda idemo? Ta pitanja pitanja o kojima svi razumni ljudi promiljaju proganjala su ljudski um od poetka vremena (Prop 1:13-18; 3:911). Mogu se sjetiti vlastite potrage za sredinjom poveznicom moga ivota. Vjernikom u Krista postao sam u mladoj dobi, prvenstveno temeljem svjedoka istaknutih lanova obitelji. Kako sam rastao do zrele dobi, tako su rasla i pitanja o meni samome i mome svijetu. Jednostavni kulturoloki i religijski obrasci nisu me doveli do iskustava o kojima sam itao ili bio suoen. Bilo je to vrijeme zbunjenosti, traganja, enje, i esto osjeaja beznaa u dodiru s bezosjeajnou, tvr dim svijetom u kojem sam ivio. Mnogi su tvrdili da imaju odgovore na ova konana pitanja, ali nakon prouavanja i razmatranja otkrio sam da su njihovi odgovori temeljeni na: (1) osobnim filozofijama, (2) drevnim mitovima, (3) osobnim iskustvima, ili (4) psiholokim projekcijama. Trebao sam neki stupanj potvrde, neki dokaz, neku razumnost na kojoj u temeljiti svoj pogled na svijet, moju sredinju poveznicu, moj razlog za ivot. To sam pronaao u svome prouavanju Biblije. Zapoeo sam traiti dokaz za njenu pouzdanost, to sam pronaao u : (1) povijesnoj oslonjivosti Biblije kao potvrene arheologijom, (2) u tonosti proroanstava Starog zavjeta, (3) jedinstvenos ti biblijske poruke pisane vie od tisuu esto godina, i (4) osobnih svjedoanstava ljudi iji su ivoti bili trajno promijenje ni kroz dodir s Biblijom. Kranstvo, kao jedinstven sustav vjere i vjerovanja, ima sposobnost baviti se sa sloenim pitanjima ljudskoga ivota. Ne samo da mi je ono dalo razumsku okosnicu, nego mi je iskustveni vid biblijske vjere donio emocionalnu radost i stabilnosti. Mislio sam da sam pronaao sredinju poveznicu za svoj ivot Krista, kao to sam razumio kroz Pismo. To je bilo opojno iskustvo, jedno emocionalno osloboenje. Meutim, jo se uvijek mogu prisjetiti zapanjenosti i bola kad mi je poelo svitati kako je zagovarano mnogo razliitih tumaenja te Knjige, ponekad ak i unutar istih crkava i kola za prouavanje. Utvrivanje nadahnutosti i pouzdanosti Biblije nije bio kraj, ve samo poetak. Kako da dokaem ili osporim raznovrsna i sukobljena tumaenja mnogih tekih odlomaka u Pismu od onih koji su svojatali njegov autoritet i pouzdanost? (Evangeliko kranstvo potvruje pouzdanost Biblije, ali ne moe se sloiti o tome to to znai!) Taj je zadatak postao moj ivotni cilj i put kroz ivot vjere. Znao sam da mi je moja vjera u Krista donijela velik mir i radost. Moj je um eznuo za nekim apsolutima [bezuvjetnostima] u okruju relativnosti moje kulture i dogmatizma sukobljenih religijskih sustava i denominacijsku oholost. U mome traganju za ispravn im pristupima tumaenja drevne knjievnosti, bio sam iznenaen otkriem vlastitih povijesnih, kulturalnih, denominacijskih i iskustvenih predrasuda. esto sam itao Bibliju jednostavno zato da uvrstim svoja vlastita gledita. Koristio sam je kao izvor dog me da napadnem druge u vrijeme potvrivanja svoje vlastite nesigurnosti i nedoraslosti. Kako je bolna za mene bila ta spoznaja! Iako ne mogu nikada biti potpuno nepristran, mogu postati boljim itateljem Biblije. Svoje predrasude mogu ograniiti prepoznajui ih i spoznajui njihovu prisutnost. Jo nisam slobodan od njih, ali sukobio sam se s vlastitim slabostima. Tuma je esto najgori neprijatelj dobroga itanja Biblije! Dozvolite mi dati vam popis pretpostavki koje sam unio u svoje prouavanje Biblije kako biste ih vi, itatelji, mogli preispitati zajedno sa mnom: I. Pretpostavke (1) Vjerujem da je Biblija nadahnuta iskljuivo samo -otkrivenjem jednoga istinskog Boga. Prema tome, ona mora biti tumaena u svjetlu nakane izvornoga Boanskog autora ( Duha) posredstvom ljudskoga pisca u osobitoj povijesnoj pozadini. Vjerujem da je Biblija pisana za obinu osobu za sve ljude! Bog je prilagodio Sm Sebe kako bi nama jasno govorio unutar povijesnoga i kulturolokog okvira. Bog nije sakrio istinu On eli da je mi razumijemo! Stoga, ona mora biti tumaena u svjetlu toga vremena, a ne naega. Biblija nam ne bi smjela

(2)

xiv

znaiti ono to nikad nije znaila onima koji su je prvi itali ili uli. Ona je razumljiva prosjenome ljudskome umu i koristi uobiajenim komunikacijskim oblicima i tehnikama. (3) Vjerujem da Biblija ima jedinstvenu poruku i svrhu. Ne proturjei sama sebi, iako sadrava teke i paradoksalne odlomke. Tako, najbolji tuma Biblije jeste Biblija sama sebi.

Vjerujem da svako poglavlje (iskljuujui proroanstva) ima jedno i samo jedno znaenje, temeljeno na nakani izvornoga, nadahnutog autora. Premda ne moemo nikad biti potpuno sigurni, mi znamo izvornu pievu nakanu, mnogi pokazatelji ukazuju u njenome smjeru: a. anr (knjievna vrsta) odabran kako bi izrazio poruku b. povijesna pozadina i/ili odreena okolnost objelodanjena spisom c. knjievni okvir itave Knjige kao i svake knjievne jedinice d. odnos osmiljenog teksta (u osnovnim crtama) knjievne jedinice prema itavoj poruci e. posebne gramatike znaajke uporabljene za navijetanje poruke f. rijei odabrane za predstavljanje poruke. Prouavanje svakoga tog podruja postaje predmetom naeg prouavanja poglavlja. Prije negoli objasnim svoju metodologiju dobroga itanja Biblije, dopustite mi u glavnim crtama opisati neke od neprimjerenih metoda koritenih danas koje uzrokuju tako mnogo razliitosti u tumaenju, i ijih se posljedica valja kloniti: (4) II. Neprimjerene metode (1) Zanemarivanje knjievnoga okvira biblijske Knjige i uporaba svake reenice, reeninoga dijela, ili ak pojedinane rijei kao izjave istine koje se ne odnose na pievu nakanu ili iri okvir. To se esto naziva proof-texting [dokaz od rijei do rijei op.prev]. Zanemarivanje povijesne pozadine Knjige zamjenjivanjem pretpostavljene povijesne pozadine koja ima malo ili nema potporu od samoga teksta. Zanemarivanje povijesne pozadine Knjige i njeno itanje kao jutarnjih gradskih novina pisane prvenstveno za suvremenoga pojedinanog kranina. Zanemarivanje povijesne pozadine Knjige alegoriziranjem teksta pretvarajui ga u filozofijsko/teoloku poruku u potpunosti nepovezanu s prvim sluateljima i s izvornom autorovom nakanom. Zanemarivanje izvorne poruke zamjenjivanjem jednim vlastitim teolokim sustavom, omiljenom doktrinom, ili suvremenim rjeenjem koje nema veze s izvornom autorovom nakanom i iznesenom porukom. Ova pojava esto prati poetno itanje Biblije kao sredstvo uspostavljanja autoriteta govornika. To je esto odreeno kao odaziv itatelja (to -tekst-znai-meni tumaenje). Najmanje tri pripadajue komponente mogu biti naene u svakome ljudskom pisanom priopenju:

(2)

(3)

(4)

(5)

Izvorna nakana autora

Pisani tekst

Izvorni primatelji

U prolosti, razliite tehnike itanja bile su usredotoene na jednu od tri komponente, ali za istinsku potvrdu jedinstvene nadahnutosti Biblije, prikladniji je promijenjeni dijagram:

Sveti Duh

Rukopisne razlike Izvorna nakana autora

Kasniji vjernici

xv
Pisani tekst Izvorni primatelji

U postupak tumaenja zapravo moraju biti ukljuene sve tri komponente. U svrhu potvrde, moje se tumaenje usredotouje na prve dvije komponente: izvorni autor i tekst. Ja vjerojatno reagiram na zlopora be koje sam opazio: (1) alegoriziranje ili produhovljavanje teksta i (2) odaziv itatelja tumaenja (to -to-znai-meni). Zloporaba se moe dogoditi na svakoj razini. Uvijek moramo provjeriti nae pobude, predrasude, tehnike, i primjene. Ali kako ih provjeriti kad ne postoje granice tumaenja, nema ogranienja, nema mjerila? Tu mi autorova nakana i tekstualna graa osigurava neko mjerilo za ograniavanje dosega moguih valjanih tumaenja. U svjetlu tih neprimjerenih tehnika itanja, koji su neki mogui pristupi dobroga itanja i tumaenja Biblije to nude stupanj potvrde i dosljednosti? III. Mogui pristupi dobrome itanju Biblije

Na ovoj toki ne raspravljam o jedinstvenim tehnikama tumaenja posebne knjievne vrste nego o opim naelima hermeneutike koja vrijede za sve vrste biblijskih tekstova. Dobra knjiga za posebne pristupe knjievnoj vrsti je How to read The Bible For All Its Worth, autora Gordona Feeja i Douglasa Stuarta, izdava Zondervan. Moja metodologija usredotouje se poetno na itatelja doputajui Svetome Duhu osvijetliti Bibliju kroz etiri kruga osobnoga itanja. To ini Duh, tekst i itatelj prvenstveno, ne drugotno. Ovo takoer titi itatelja da bude neopravda no pod utjecajem tu maa. uo sam da je reeno: Biblija baca mnogo svjetla na komentare. To ne znai prijezirno davati opaske o pomonim sredstvima za prouavanje, nego radije isprika za primjereno vrijeme njihove uporabe. Moramo biti sposobni podrati naa tumaenja samim tekstom. Najmanje ogranienu provjeru osigurava pet podruja: (1) povijesna pozadina (2) knjievni okvir (3) gramatike grae (sintaksa) (4) suvremena uporaba rijei (5) odgovarajui usporedni odlomci (6) knjievna vrsta. Iza naih tumaenja moramo biti sposobni osigurati razloge i logiku. Biblija je na jedini izvor vjere i primjene. alosno, krani se esto ne slau s onim to ona ui ili tvrdi. etiri kruga itanja osmiljena su kako bi osigurali sljedee uvide u tumaenje: (1) Prvi krug itanja: (a) itajte Knjigu jednostavno odjednom. Proitajte je ponovno u drukijem prijevodu, po mogunosti raenom prema drukijoj teoriji prevoenja: (i) rije-za-rije (NKJV, NASB, NRSV) (ii) dinamiki ekvivalent (TEB, JB) (iii) parafrazirani (Suvremena Biblija, Proirena Biblija) (b) traite sredinju svrhu cjelokupnoga pisanja. Odredite njegovu temu. (c) izdvojite (ako je mogue) knjievnu jedinicu, poglavlje, odlomak ili reenicu koja jasno izraava sredinju svrhu teme itave Knjige (d) odredite prevladavajuu knjievnu vrstu: (i) Starog zavjeta 1) hebrejski nain pripovijedanja 2) hebrejsku poeziju (mudrosna knjievnost, psalmi) 3) hebrejsko proroanstvo (proza, poezija) 4) kdeks Zakona (ii) Novoga zavjeta: 1) pripovijesti (Evanelja, Djela apostolska) 2) parabole (Evanelja) 3) pisma/poslanice 4) apokaliptika knjievnost. (2) Drugi krug itanja: (a) itajte ponovno itavu Knjigu, traei odredbu glavnih tema ili subjekata (b) skicirajte glavne teme i u jednostavnome obrazloenju kratko objasnite njihove sadraje (c) provjerite vae obrazloenje i proirite skicu s pomagalima za prouavanje.

xvi

(3)

Trei krug itanja: (a) itajte ponovnu itavu Knjigu, iz sme biblijske Knjige traite odredbu povijesne pozadine i posebne okolnosti za pisanje (b) popiite povijesne pojedinosti spomenute u biblijskoj Knjizi: (i) autora (ii) nadnevak (vrijeme pisanja) (iii) primatelje (iv) posebne razloge za pisanje (v) vidovi kulturoloke pozadine povezani sa svrhom pisanja (vi) pozivanje na povijesne ljude i dogaaje (c) proirite vau skicu na razinu odlomka za onaj dio biblijske Knjige kojeg tumaite. Uvijek odred ite i skicirajte knjievnu jedinicu. To moe biti nekoliko poglavlja ili odlomaka. To vam omoguava slijeenje izvorne autorove logike i tekstualne osmiljenosti (d) provjerite vau povijesnu pozadinu uporabom pomagala za prouavanje. etvrti krug itanja: (a) itajte ponovno odreenu knjievnu jedinicu u nekoliko prijevoda: (i) rije-za-rije (NKJV, NASB, NRSV) (ii) dinamiki ekvivalent (TEB, JB) (iii) parafrazirani (Suvremena Biblija, Proirena Biblija) (b) traite knjievnu ili gramatiku grau: (i) ponovljeni izriaji, Poslanica Efeanima 1:6.12.13 (ii) ponovljena gramatika graa, Poslanica Rimljanima 8:31 (iii) oprene zamisli (c) popiite sljedee pojedinosti: (i) znaajni pojmovi (ii) neuobiajeni pojmovi (iii) vane gramatike grae (iv) posebno teke rijei, reenini dijelovi, i reenice (d) traite odgovarajua usporedna poglavlja: (i) potraite najjasniji odlomak za prouavanje vaega subjekta kojeg koristite: a) knjige sustavne teologije b) biblijske reference c) konkordance (ii) traite mogue paradoksalni par izmeu vaih subjekata. Mnoge biblijske istine predstavljene su u dijalektikim parovima; mnogi denominacijski sukobi dolaze iz polovinoga dokazivanja proof-textinga biblijske napetosti. Sve je u Bibliji nadahnuto, i mi moramo potraiti njenu potpunu poruku radi osiguravanja ravnotee Svetoga pisma za nae tumaenje (iii) traite usporednice unutar iste Knjige, istoga autora, ili iste knjievne vrste; Biblija je svoj najbolji tuma zato jer ima jednoga Autora, Duha (e) koristite pomagala za prouavanje kako biste provjerili vaa zapaanja o povijesnoj pozadini ili okolnosti: (i) prouavajte Biblije (ii) biblijske enciklopedije, prirunike i rjenike (iii) biblijske uvode (iv) biblijske komentare (na ovoj toki vaega prouavanja, dopustite zajednici vjernika, proloj i sadanjoj, da pomogne i ispravi vae osobno prouavanje).

(4)

IV.

Primjena tumaenja Biblije

Na toj se toki okreemo primjeni. Morate uzeti vremena kako biste razumjeli tekst u njegovoj izvornoj pozadini; sad ga morate primijeniti na va ivot, vau kulturu. Ja biblijski autoritet odreujem kao razumijevanje to je izvorni biblijski autor rekao u svoje vr ijeme i primjenjivanje te istine na nae vrijeme.

xvii

Primjena mora slijediti tumaenje izvorne autorove nakane i u vremenu i u logici. Ne moemo primijeniti poglavlje Biblije na nae vrijeme dok ne znamo to je bilo reeno za ondanje vrijeme! Biblijsko poglavlje ne moe znaiti ono to nikad nije znailo! Vaa podrobna skica , na razini odlomka (trei krug itanja #3), bit e va vodi. Primjena bi morala biti napravljena na razini odlomka, ne na razini rijei. Rijei imaju znaenje samo u okviru; kratke reenice imaju znaenje samo u okviru; reenice imaju znaenje samo u okviru. Jedina nadahnuta osoba ukljuena u postupak tumaenja jeste izvorni autor. Mi samo slijedimo njegovo vodstvo prosvjetljenjem Svetoga Duha. Ali prosvjetljenje nije nadahnue. Za rei tako je rekao Gospodin, moramo ostati u izvornoj autorovoj nakani. Primjena se mora odnositi posebno na opu nakanu itavoga pisanja, na posebnu knjievnu jedinicu i razinu odlomka putem razvoja. Nemojte dozvoliti da dananje prilike tumae Bibliju; dozvolite Bibliji neka govori! To od nas moe zahtijevati izvlaenje naela iz teksta. To je valjano ako tekst podupire naelo. Naalost, esto su naa naela samo to, naa naela ne naela teksta. U primjenjivanju Biblije, vano je podsjetiti se da je (osim u proroanstvu) valjano jedno i samo jedno znaenje za odreeni biblijski tekst. To je znaenje vezano na nakanu izvornoga autora kako je on naslovio krizu ili potrebu njegovog vremena. Iz toga jednoga znaenja mogu biti izvedene mnoge mogue primjene. Primjena e biti temeljena na potrebama primatelja, ali ona mora biti povezana s izvornim autorovim znaenjem.

V.

Duhovni vid tumaenja

Dosad sam razmatrao logiki postupak ukljuen u tumaenje i primjenu. Sad mi dozvolite kratko razmotriti duhovni vid tumaenja. Od pomoi bio mi je sljedei popis provjere: (1) Molitva za pomo Duha (I. Kor 1:26-2:16). (2) Molitva za osobno oprotenje i oienje od znanoga grijeha (I. Iv 1:9). (3) Molitva za veom enjom za spoznajom Boga (Ps 19:7-14; 42:1 nadalje; 119:1 nadalje). (4) Trenutana primjena na va vlastiti ivot svake nove spoznaje. (5) Ostati ponizan i pouljiv. Tako je teko odrati ravnoteu izmeu logikoga postupka i duhovnoga vodstva Svetoga Duha. Uravnoteiti to dvoje pomogli su mi sljedei navodi: (1) od Jamesa W. Sireja, Scripture Twisting, str. 17-18: Prosvjetljenje dolazi do umova ljudi Bojih ne samo do duhovne elite. U biblijskome kranstvu ne postoji razred gurua, niti prosvijetljeni, ni ljudi preko kojih mora doi svo mjerodavno tumaenje. I tako, dok Sveti Duh daje posebne darove mudrosti, znanja i sposobnosti duhovnoga razumijevanja, On nee dati tim darovitim kranima da budu jedini autoritativni tumai Njegove Rijei. Do svakoga je pojedinoga Njegovog ovjeka da ui, sudi i raspoznaje pozivajui se na Bibliju koja stoji kao autoritet ak i onima kojima je Bog dao posebne sposobnosti. Saeto, drskost to inim kroz cijelu knjigu je ta da je Biblija Boje istinsko otkrivenje itavome ovjeanstvu, da je ona na konaan autoritet o svim stvarima o kojima govori, i nije potpuna tajna nego moe biti dovoljno razumljiva obinim ljudima u svakoj kulturi. (2) od Kierkegaarda, naeno u Protestant Biblical Interpretation, str. 75, od Bernarda Ramma: Prema Kierkegaardu gramatiko, leksiko, povijesno prouavanje Biblije bilo je neophodno ali i pripremno za istinsko itanje Biblije. Onaj tko ita Bibliju kao Boju rije mora ju itati sa srcem u svojim ustima, od korice do korice, s gorljivim oekivanjem, u razgovoru s Bogom. itanje Biblije bezbrino ili nemarno ili akademski ili profesionalno nije itanje Biblije kao Rijei Boje. Kad ju netko ita kao to se ita ljubavno pismo, onda ju taj ita kao Rije Boju. (3) H.H. Rowley u The Relevance of the Bible, str. 19: Ne tek umno razumijevanje Biblije, koliko god ono bilo potpuno, moe posjedovati sva njena bogatstva. Ne prezire se takvo razumijevanje, jer je ono bitno za potpuno razumijevanje. Ali ono mora biti voeno duhovnim razumijevanjem duhovnih bogatstava te Knjige ako eli biti potpuno. A za takvo duhovno razumijevanje potrebno je neto vie od umnoga opreza. Duhovne stvari duhovno su raspoznatljive, i uenici Biblije trebaju stav duhovnoga shvaanja, gorljivost za pronalaenje Boga koju e potpuno pokoriti Njemu, ako je preao iznad svoje znanstvene studije prema bogatijoj batini te najvee od svih Knjiga. VI. Metoda ovog komentara Vodi Study Guide Commentary osmiljen je kao pomo vaem nainu tumaenja na sljedee naine:

xviii

(1) (2) (3)

(4)

(5)

(6)

(7)

Uvodni kratki povijesni nacrt svake Knjige. Nakon to ste proveli trei krug itanja #3 provjerite tu zabiljeku. Na poetku svakoga poglavlja napravljeni su tekstualni uvodi. Oni vam pomau vidjeti postavljenu grau knjievne jedinice. Na poetku svakoga poglavlja ili glavne knjievne jedinice podijeljenoga odlomka i njihovih opisnih naslova dato je nekoliko suvremenih prijevoda: (a) The New American Standard Bible, aurirano 1995. (NASB) (b) The New King James Version (NKJV) (c) The New Revised Standard Version (NRSV) (d) Todays English Version (TEV) (e) The New Jerusalem Bible (NJB). Podjele na odlomke nisu nadahnute. One moraju biti utvrene iz okvira. Usporedbom nekoliko suvremenih prijevoda iz razliitih teorija prevoenja i teolokoga stajalita, sposobni smo ralaniti pretpostavljenu grau izvorne autorove misli. Svaki odlomak ima jednu glavnu istinu. To je nazvano glavna reenica ili sredinja zamisao teksta. Ta jedinstvena misao je klju valjanoga povijesnog, gramatikog tumaenja. Nitko ne bi smio nikad tumaiti, propovijedati ili uiti na manje od odlomka! Takoer nemojte zaboraviti da je svaki odlomak vezan na okolne odlomke. Zbog toga je nacrt itave Knjige na razini odlomka tako vaan. Moramo biti sposobni slijediti logiki tijek subjekta kojeg je odredio izvorni nadahnuti autor. Zabiljeite slijed stih-po-stih pristup tumaenju. To nas prisiljava slijediti izvornu autorovu misao. Zabiljeke osiguravaju izvjea iz nekoliko podruja: (a) knjievni okvir (b) povijesni, kulturalni uvidi (c) gramatika obavijest (d) prouavanje rijei (e) odgovarajua usporedna poglavlja. U odreenim tokama komentara, tiskani tekst New American Standard Version (auriran 1995.) bit e dopunjen prijevodima nekoliko drugih suvremenih verzija: (a) The New King James Version (NKJV), koja slijedi rukopise Textus Receptus teksta (b) The New Revised Standard Version (NRSV), to je rije-za-rije revizija od National Council of Churches of the Revised Standard Version (c) The Todays English Version (TEV), to je dinamiki ekvivalent prijevoda Biblije od American Bible Society (d) The Jerusalem Bible (JB), koja je engleski prijevod temeljen na Francuskome katolikome dinamikom ekvivalentnome prijevodu. Za one koji ne itaju grki, moe pomoi usporeivanje engleskih prijevoda k ako bi se utvrdile potekoe u tekstu: (a) rukopisne razlike (b) mogua znaenja rijei (c) gramatiki teki tekstovi i graa (d) vieznani tekstovi. Iako engleski prijevodi ne mogu rijeiti te potekoe, oni ih oznauju kao na mjesta za dublje i temeljitije prouavanje. Na zavretku svakoga poglavlja postavljena su odgovarajua pitanja za raspravu koja nastoje ciljati na glavnu problematiku tumaenja toga poglavlja.

xix

UVODNE IZJAVE PROUAVANJA KNJIGE POSTANKA 1 - 11

A. Kako se Postanak 1 11 odnosi prema suvremenoj zapadnjakoj znanosti? 1. posve protivno 2. potpuno suglasno 3. toke slinosti. Znanost je metoda istraivanja. To je suvremeni fenomen ali uvijek mijenjajui u svjetlu nove spoznaje. Bog kao Stvoritelj i Bog kao Spasitelj drali su se zajedno s dvije knjige, prirodom (prirodno otkrivenje, usp. Ps 19:1-6) i Pismom (posebno otkrivenje, usp. Ps 19:7-11). Bog je napisao obje! One nisu u nesuglasju! Kako se Postanak 1 11 odnosi prema suvremenoj povijesti? 1. Istonjake i zapadnjake knjievne vrste su razliite. Ne istinite ili lane, ne prave ili krive, nego razliite. Postanak 1 11 je pred-povijesni. On je kljuan teoloki, ali prilino prikriven (kratak knjievni uzorak). Prikriven u knjievnoj vrsti, prikriven u povijesnoj drami, prikriven kao to je i kraj povijesti (tj. Otkrivenje). 2. Kranstvo, kao i judaizam, povijesno je utemeljena religija. Ono stoji ili pada na njenim povijesnim dogaajima. Meutim, neki dogaaji (tj. Post 1 11) izvan su nae shvatljivosti, tako su oni navijeteni nainima koje ljudi mogu razumjeti (tj. prilagoavanje). To ni u kom sluaju nije zbog zanijekanja pouzdanosti, nego zbog naglaavanja njihove teoloke svrhe. Biblija odabire usredotoiti se ne na stvaranje, nego na ponovno-stvaranje (iskupljenje). 3. Postanak je skup unutar povijesne okosnice nagovjetaja. Mi moemo spis jasno povezati sa svjetovnom povijeu poevi s poglavljem 12 (tj. Nuzi i Mari ploice). Meutim, poglavlja 1 3 izvan su povijesne potvrde i prepoznavanja knjievne vrste. Kako se Postanak 1 11 odnosi prema knjievnosti? 1. Postoje usporednice poglavlja 1 2;3, te 6 9 iz mezopotamijskih izvora. esto su terminologija, pojedinosti, i slijed prie slini. Meutim, biblijski monoteizam i dostojanstvo ovjeanstva jedinstveni su. 2. Postoje najmanje dvije opasnosti u pristupanju Bibliji kao knjievnosti: a. kao knjievnost, ona je mitoloka, posve ne-povijesna b. kao knjievnost ona je doslovna, nije slikovit jezik, nije istonjaka knjievna vrsta, ne dramatski, paraboliki dogaaji. Bog je otkrio Sm Sebe odreenome vremenu i kulturi koristei ljudski jezik (tj. metafore, analogije, i poricanja). To je istinito i dostojno pouzdanja, ali ne iscrpno. 3. Stvaranje je napredujua otkrivena istina. Postanak 1 2 je temeljno, ali Psalmi i NZ takoer su kljuni za ispravno gledite. Svaki od tri izvora dodaje teolokome razumijevanju naina i svrhe stvaran ja. Kako mi tumaimo Postanak 1 11? 1. Kako je sve poelo i kako e sve zavriti prikriveno je (Postanak 1 11 i Otkrivenje, tj. mi vidimo kroz zatamjelo staklo). 2. Mi imamo sve istine potrebne za odaziv Bogu i za razumijevanje Biblije. Ali, mi ne moramo imati iscrpne, doslovne, potpune injenice. Imamo teoloki odabrane i protumaene dogaaje. 3. Postanak 1 11 moramo promotriti kroz: a. knjievnu vrstu b. teoloke naglaske c. povijesne dogaaje d. suvremenu zapadnjaku znanost/kulturu/predrasude. 4. Pali ljudi svi stoje pred Biblijom (tj. Bojim otkrivenjem) i njome su sueni. To je izvan naih umnih sposobnosti, ali moramo biti kadri shvatiti je zato da budemo kadri primjereno se odazvati na nju. Vjernici je tumae razliito (neki loe), ali svi su odgovorni za istine koje razumiju. Ona otkriva Boga; ona otkriva ljudsku pobunu; ona otkriva Boansko iskupljenje. Nae vjenosti povezane su ovim istinama, ne s kako i kada stvaranje i dogaaji Postanka 1 11. One su prvenstveno Tko i zato, to je tako kljuno. Bog ima milosre nad svima nama (i On ga ima)!

B.

C.

D.

UVOD U KNJIGU POSTANKA

I. IME KNJIGE A. B. U hebrejskome (tj. Masoretski tekst) prva rije Knjige je, bereshith, u poetku ili putem poetka. Iz grke Biblije (tj. prijevod Septuaginta), to je Genesis, to znai poetak ili podrijetlo, to je uzeto iz Postanka 2:4a. Ovo moe biti autorov klju openitoga-izriaja ili kolofona [biljeke na posljednjoj stranici knjige s naznakom autora op.prev.] za povezivanje razliitih teolokih ivotopisa zajedno kao to su to inili babilonski pisci kunieforma [klinastoga pisma op.prev.]. Ovaj klju openitoga izriaja djeluje kao zbroj, ne uvod.

II.

KANONIZACIJA A. B. C. D. Ovo je prva Knjiga prvoga dijela hebrejskoga kanona nazvanog Tora ili uenja ili Zakon. Ovaj je dio u Septuaginti poznat kao Petoknjije (tj. pet svitaka). Ponekad je u engleskome nazvan Pet Knjiga Mojsijevih. Postanak Ponovljeni zakon neprekinuto je izvjee (ili ureeno) od Mojsija glede stvaranja kroz Mojsijev ivotni vijek.

III.

ANR Knjiga Postanka prvenstveno je teoloka, povijesna pripovijetka ali ukljuuje i druge vrste knjievnoga anra: A. B. C. povijesnu dramu primjeri: 1:1- 2:3 poeziju primjeri: 2:23; 4:2; 8:22 proroanstvo primjeri: 3:15; 49:1 i dalje (takoer poetski).

IV.

AUTORSTVO A. Sama Biblija ne imenuje autora (kao to je sluaj s veinom SZ-n ih Knjiga). Postanak nema ja dijelove kao Ezra, Nehemija, ili mi dijelove kao Djela apostolska. Konaan autor je Bog! idovska predaja: 1. drevni idovski pisci kau da ga je Mojsije napisao: a. Ben Sirahov Propovjednik, 24:23, pisan oko 185. g.pr.Kr. b. Baba Bathra 14b, dio Talmuda c. Filo Aleksandrijski, Egipat, idovski filozof, ivio oko 20. g.pr.Kr. do 42. g.pos.Kr. d. Josip Flavije, idovski povjesniar, ivio oko 37.-100. g.pos.Kr. 2. to je bilo otkrivenje Mojsiju: a. Mojsije je rekao da je pisao za narod: (1) Izlazak 17:14 (2) Izlazak 24:4.7 (3) Izlazak 34:27.28

B.

3.

(4) Brojevi 33:2 (5) Ponovljeni zakon 31:9.22.24-26 b. Bog je rekao da je govorio preko Mojsija narodu: (1) Ponovljeni zakon 5:4-5.22 (2) Ponovljeni zakon 6:1 (3) Ponovljeni zakon 10:1 c. Mojsije je rekao da je govorio rijei Tore narodu: (1) Ponovljeni zakon 1:1, 3 (2) Ponovljeni zakon 5:1 (3) Ponovljeni zakon 27:1 (4) Ponovljeni zakon 29:2 (5) Ponovljeni zakon 31:1, 30 (6) Ponovljeni zakon 32:44 (7) Ponovljeni zakon 33:1 SZ-ni autori pripisuju ga Mojsiju: a. Joua 8:31 b. II. Kraljevima 14:6 c. Ezra 6:18 d. Nehemija 8:1; 13:1-2 e. II. Ljetopisa 25:4; 34:12; 35:12 f. Daniel 9:11 g. Malahija 4:4.

C.

Kranska predaja: 1. Isus pripisuje navode iz Tore Mojsiju: a. Evanelje po Mateju 8:4; 19:8 b. Evanelje po Marku 1:44; 7:10; 10:5; 12:26 c. Evanelje po Luki 5:14; 16:31; 20:37; 24:27.44 d. Evanelje po Ivanu 5:46-47; 7:19.23 2. drugi NZ-ni autori pripisuju navode iz Tore Mojsiju: a. Evanelje po Luki 2:22 b. Djela apostolska 3:22; 13:39; 15:1, 15-21; 26:22; 28:23 c. Poslanica Rimljanima 10:5.19 d. I. Poslanica Korinanima 9:9 e. II. Poslanica Korinanima 3:15 f. Poslanica Hebrejima 10:28 g. Otkrivenje 15:3 3. Veina oeva rane Crkve prihvaali su Mojsijevo autorstvo. Meutim, Irenej, Klement Aleksandrijski, Origen i Tertulijan svi su oni imali pitanja o Mojsijevu odnosu s vaeim kanonskim oblikom Knjige Postanka (usp. D, toka 2). Suvremeno uenitvo 1. Oito su postojali uredniki dodaci Tori (izgleda, kako bi drevni rad uinili razumljivijim tadanjim itateljima, to je bila osobina egipatskih pisara): a. Postanak 12:6; 13:7; 14:14; 21:34; 32:32; 36:31; 47:11 b. Izlazak 11:3; 16:36 c. Brojevi 12:3; 13:22; 15:22-23; 21:14-15; 32:33 i dalje d. Ponovljeni zakon 3:14; 34:6 e. drevni pisari bili su vrlo dobro ubueni i obrazovani. Njihove su se tehnike, meutim, razlikovale od zemlje do zemlje: (1) u Mezopotamiji, oni su bili pozorni da ne promijene ita, i ak su provjerili svoje radove zbog tonosti. Evo jedne sumerske pisareve opaske: rad je dovren od poetka do kraja, bio je prepisan, pregledan, usporeen, i provjeren od znaka do znaka, iz oko 1400. g.pr.Kr.

D.

2.

3.

u Egiptu oni su slobodno mijenjali tekstove kako bi ih osuvremenili za tadanje itatelje. Pisari Kumrana (tj. svici s Mrtvoga mora) slijedili su taj pristup znanstvenici XIX. st. teoretizirali su kako je Tora spis sastavljen iz mnogih izvora kroz iroko vremensko razdoblje (Graff-Wellhausen). Ova je teorija bila temeljena na: a. razliitim imenima za Boga b. oitim duplikatima u tekstu c. knjievnome obliku izvjea d. teologiji izvjea pretpostavljeni izvori i nadnevci: a. J izvor (uporaba YHWH iz junoga Izraela) 950. g.pr.Kr. b. E izvor (uporaba Elohim iz sjevernoga Izraela) 850. g.pr.Kr. c. JE sloenica 750. g.pr.Kr. d. D izvor (Knjiga Zakona, II. Kraljevima 22:8, otkrivena tijekom Joijine obnove za vrijeme pregradnje Hrama to je pretpostavljeno bila Knjiga Ponovljenoga zakona, pisana od nepoznatoga sveenika Joijina vremena kako bi poduprla njegovu obnovu) 621. g.pr.Kr. e. P izvor (sveeniki prijepis SZ-a, posebice obred i postupak) 400. g.pr.Kr. f. oito su postojali uredniki dodaci Tori. idovi tvrde da su to bili: (1) veliki sveenik (ili drugi od njegove obitelji) u vremenu pisanja (2) prorok Jeremija (3) pisar Ezra IV. Ezdrina kae da ju je on ponovno napisao jer su izvornici bili uniteni kod pada Jeruzalema 586. g.pr.Kr. g. meutim, J. E. D. P. teorija kae vie o naima suvremenim knjievnim teorijama i skupinama negoli dokaz iz Tore (usp. R. K. Harrison, Introduction to the Old Testament, str. 495-541 i Tyndales Commentaries, Levitski zakonik, str. 15-25) h. osobitosti hebrejske knjievnosti: (1) dvostrukosti su, kao Postanak 1 i 2, uobiajene u hebrejskome. Obino je dat openiti opis, slijeen posebnim izvjeem (tj. Deset zapovijedi i Svetost zakonika). Ovo je mogao biti nain za isticanjem istina ili pomo usmenome pamenju (2) drevni rabini rekli su da dva najuobiajenija imena za Boga imaju teoloko znaenje: (a) YHWH ime prema Savezu za Boanstvo kao to se On odnosi prema Izraelu kao Spasitelj i Iskupitelj (usp. Ps 19:7-14; 103) (b) Elohim Boanstvo kao Stvoritelj, Davatelj, i Nositelj svega ivota na Zemlji (usp. Ps 19:1-6; 104) (c) drugi drevni tekstovi Bliskoga Istoka koriste nekoliko imena za opis najviega boga (usp. Encyclopedia of Bible Difficulties od Gleasona L. Archera, str. 68) (3) u ne-biblijskoj istonjakoj knjievnosti uobiajeno se pojavljuje mnogostrukost stilova i rjenika u opim knjievnim radovima (usp. Introduction to the Old Testament, R. K. Harrison, str. 522-526). (2)

E.

Dokaz iz drevne bliskoistone knjievnosti podrazumijeva da je Mojsije koristio kuneiformne spise [pisani klinastim pismom op.prev.] ili mezopotamijski stil (patrijarski) usmenih predaja za pisanje Postanka. Time se ni na koji nain ne misli kako to znai umanjenje nadahnutosti nego nastojanje da se objasni knjievni fenomen Knjige Postanka (usp. P. J. Wiseman, New Discoveries in Babylonia about Genesis). Poetak u Postanku 37, primjetan egipatski utjecaj stila, oblika i rjenika izgleda pokazuje kako je Mojsije koristio ili knjievne radove ili usmene predaje izraelskoga vremena i u Egiptu i Mezopotamiji. Mojsijevo slubeno obrazovanje bilo je u cijelosti egipatsko! Tona knjievna tvorba Petoknjija ne izvjesna je. Ja vjerujem da je Mojsije sastavlja i autor velike veine Petoknjija, iako je mogao koristiti pisare i/ili pismene i usmene (patrijarske) predaje. Njegova su pisanja bila osuvremenjena od kasnijih pisara. Povijesnost i pouzdanost ovih prvih nekoliko Knjiga SZ-a bilo je pokazano suvremenom arheologijom.

F.

Postoji nastajua teorija da su bili pisari (u razlilitim dijelovima Izraela) koji su radili na razliitim dijelovima Petoknjija u isto vrijeme prema Samuelovim uputama (u sp. I. Sam 10:25). Ovu je teoriju prvi predloio E. Robertson u The Old Testament Problem.

V.

NADNEVAK A. Postanak pokriva razdoblje od stvaranja svemira do Abrahamove obitelji. Abrahamovu ivotu mogue je odrediti nadnevak iz svjetovne knjievnosti toga razdoblja. Priblian nadnevak moe biti 2000. g.pr.Kr., drugo tisuljee prije Krista. Temelj za to je: 1. otac je djelovao kao sveenik prema obitelji (kao Job) 2. ivot je bio selilaki slijedei stada i krda 3. seljenje semitskoga naroda tijekom ovoga razdoblja. Rani dogaaji Postanka 1 11 uistinu jesu povijesni dogaaji (mogue povijesna drama) ali bez mogunosti odreivanja nadnevka trenutano dostupnim znanjem. 1. Osobno sam doao do prihvaanja starosti Zemlje od nekoliko milijardi godina (tj. 14,6 milijardi za svemir i 4,6 milijardi za Zemlju, usp. Hugh Ross, The Genesis Question i Creation and Time). 2. Meutim, vjerujem takoer u posebno stvaranje Adama i Eve u mnogo kasnijem razdoblju. Meni izgleda da je Postanak predstavljen u nekoj vrsti povijesnog okvira, ali povijesni je vid nejasan na poetku (tj. Post 1 3). Djeca Adama i Eve zapoinju uljudbu Mezopotamije (tj. poglavlje 4). Ako se ovaj okvir moe podrati onda je Adam suvremeni (Homo sapiens) a ne vie primitivan Homo erectus. Ako je ovo istinito tada je morao postojati evolucijski razvitak u humanoide (usp. Tyndale O T Commentaries, Postanak od Kidnera te Who Was Adam? od Fazala Rana i Hugha Rossa) kao i posebno Boje stvaranje u mnogo kasnijoj vremenskoj toki. Nisam u potpunosti suglasan s ovim, ali to je najbolje to mogu uiniti sa svojim trenutanim razumijevanjem Biblije i znanosti. Mora biti zapameno kad se prouava Postanak da su povijesni dogaaji zabiljeeni od Mojsija koji je izveo Boji narod iz Egipta ili (1) 1445. g.pr.Kr., temeljeno na I. Knjizi o Kraljevima 6:1; ili (2) 1290. g.pr.Kr., temeljeno na dokazu suvremene arheologije. Prema tome, ili usmenom predajom, nepoznatih pisanih izvora, ili izravnim Boanskim otkrivenjem, Mojsije biljei kako je sve poelo usredotoujui se na tko i zato, ne na kako i kada! Ovaj komentar (Postanak 1-11) bio je prvotno pisan 2001. godine. Uvelike sam se borio s odnosom izmeu Postanka 1 i svojom vlastitom zapadnjakom kulturom. Nova knjiga od Johna H. Waltona, The Lost World of Genesis One, IVP (2009.) pomogla mi je vidjeti koliko li sam bio pod utjecajem svoje vlastite postavke postojanja. Vjerujem da ispravna hermeneutika zapoinje s izvornom autorovom nakanom ali meni je oito da je moja hermeneutika teorija bila bolja negoli moja primjena. Ova knjiga od Waltona jeste obrazac koji gura u razmiljanje o Postanku 1 kao povezanome s podrijetlom djelovanja, ne s materijalnim podrijetlima svemira. Ona je istinski otvara-oiju. Uvjerila me u novi nain promatranja ovoga kljunog teksta koji premouje raspravu nad znanou nasuprot vjeri, stara Zemlja nasuprot mladoj Zemlji, evolucija nasuprot stvaranju vrsta. Usrdno vam preporuujem ovu knjigu!

B.

C.

D.

VI.

IZVORI ZA POTVRIVANJE POVIJESNE ODREDNICE A. Druge biblijske Knjige: 1. stvaranje - Psalmi 8; 19; 33; 50; 104; 148 te NZ (usp. Iv 1:3; I. Kor 8:6; Kol 1:16; Heb 1:2) 2. Abrahamovo vrijeme Job. Arheoloki izvori 1. Najranija poznata knjievna usporednica kulturalne okolnosti Postanka 1 11 su kuneiformne ploice iz Eble iz sjeverne Sirije nadnevka oko 2500. g.pr.Kr., pisane na ak adskome. 2. Stvaranje

B.

3.

4.

5.

6.

Najblie mezopotamijsko izvjee bavi se stvaranjem, Enuma eli, nadnevka iz: (1) NIV Study Bible, oko 1900.-1700. g.pr.Kr., ili (2) od Johna H. Waltona Ancient Israelite Literature in Its Cultural Context, str. 21, oko 1000. g.pr.Kr. Naeno je u Asurbanipalovoj knjinici u Ninivi a ostale prepiske naene su na nekoliko drugih mjesta. Postoji sedam kuneiformnih ploica na akadskome koje opisuju Mardukovo stvaranje: (1) bogovi, Apsu (svjea vodamuko) i Tiamat (slana vodaensko) imaju neposlunu, bunu djecu. Ova dva boga pokuala su stiati mlae bogove. (2) Jedno od djece Ea i Damkina, Marduk (glavni bog grada u nastajanju Babilona), porazilo je Tiamat. On je stvorio Zemlju i nebo iz njezina tijela. (3) Ea je stvorio ovjeanstvo od drugoga poraenog boga, Kingua, koji je bio muki ortak od Tiamat nakon smrti Apsua. ovjeanstvo je dolo od Kinguove krvi. (4) Marduk je bio uinjen poglavicom babilonskoga panteona. b. Peat stvaranja je kuneiformna ploica koja oslikava golog mukarca i enu kod stabla ploda sa zmijom omotanom oko debla stabla i smjetena je iznad eninog ramena kao da joj govori. Konzervativni profesor arheologije na Wheaton College, Alfred J. Hoerth, kae da se taj peat sad tumai kao upuivanje na prostituciju. To je dobar primjer kako su rukotvorine iz prolosti tumaene razliito od pojedinaca i kroz vrijeme. Ovaj odreen i komad dokaza mora biti ponovno ocijenjen. Stvaranje i potop - Ep o Atrahazisu biljei pobunu manjih bogova zbog prevelikoga rada i stvaranje sedam ljudskih parova (od gline, krvi, i sline) za izvravanje dunosti ovih manjih bogova. Ljudi su bili uniteni zbog: (1) prekobrojnosti i (2) buke. Ljudska bia bila su brojano smanjena s jednom poasti, dvije nestaice i naposljetku potopom, to je naumio Enlil. Atrahazis gradi lau i dovodi ivotinje na lau zato da ih spasi od voda. Ovi glavni dogaaji vidljivi su u istome redu Knjige Postanka 1 8. Ovaj kuneiformni sastav ima nadnevak otprilike isti kao Enuma eli i Ep o Gilgameu, oko 1900.-1700. g.pr.Kr. Svi su na akadskome. Noin potop a. Sumerska ploica iz Nippura, nazvana Eridu Genesis, nadnevka oko 1600. g.pr.Kr., govori o Ziusudri i dolazeem potopu: (1) Enki, bog vode, upozorava Ziusudru o dolazeem potopu (2) Ziusudra, kralj-sveenik, vjeruje ovome otkrivenju i gradi veliku etverokutnu lau i opskrsbljuje je svim vrstama sjemenja (3) potop je trajao sedam dana (4) Ziusudra je otvorio prozor lae i oslobodio sedam ptica da vide je li se pojavilo suho tlo (5) on je isto tako prinio rtvu vola i ovce kad je napustio lau b. sastav izvjea Babilonskoga potopa iz etiri Sumerske ploice, poznate kao Ep o Gilgameu prvotnoga nadnevka oko 2500.-2400. g.pr.Kr., unato pisanoga oblika sastava u kuneiform akadskome, mnogo je kasniji (oko 1900.-1700. g.pr.Kr.). Govori o preivjelome u potopu, Utnapitimu, koji kae Gilgameu, kralju Uruka, kako je preivio veliki potop i bio mu je darovan vjeni ivot: (1) Ea, bog voda, upozorava na dolazei potop i kae Utnapitimu (babilonski oblik Ziusudre) neka izgradi lau (2) Utnapitim i njegova obitelj, zajedno s ljekovitim biljem, proivjeli su potop (3) potop je trajao sedam dana (4) laa je pristala u sjevernoj Perziji, na brdu Nisir (5) on je poslao 3 razliite ptice da vide je li se ve pojavilo suho tlo. Knjievnost Mezopotamije koja opisuje drevni potop sve crpi iz istih izvora. Imena se esto mijenjaju, ali radnja je ista. Primjer je da Ziusudra, Atrahazis i Utnapitim svi predstavljaju istoga ljudskog kralja. Povijesne usporednice ranih dogaaja Knjige Postanka mogu biti objanjene u svjetlu Bojega predznanja i iskustva o rasprivanju ovjeanstva (Post 1-11). Ova istinita povijesna jezgra a.

7.

sjeanja bila su razraena i mitologizirana u izvjeima o trenutanome potopu zajednikome diljem svijeta. Isto takoer moe biti reeno ne samo za stvaranje (Post 1; 2) i potop (Post 6 9) nego i za sjedinjenja ljudi i anela (Post 6). Vrijeme patrijarha (srednje bronano doba) a. Mari ploice - kuneiformni zakonski (kultura Amonaca) i osobni tekstovi na akadskome iz oko 1700. g.pr.Kr. b. Nuzi ploice kuneiformne pismohrane odreenih obitelji (kultura Horita ili Hurita) pisane na akadskome oko 100 milja jugoistono od Ninive oko 150 0.-1300. g.pr.Kr. One biljee postupke i poslove obitelji. Za daljnje posebne primjere, vidi od Johna H. Waltona, Ancient Israelite Literature in its Cultural Context, str. 52-58 c. Alalak ploice - kuneiformni tekstovi iz Sjeverne Sirije iz oko 2000. g.pr.Kr. d. neka imena naena u Knjizi Postanka navedena su u Mari ploicama kao imena mjesta: Serug, Peleg, Terah, i Nahor. Druga su biblijska imena takoer zajednika: Abraham, Izak, Jakov, Laban, i Josip. To pokazuje da biblijska imena potkrepljuju ovo vrijeme i mjesto. 8. Komparativne povijesno-zemljopisne studije pokazale su da su, zajedno s Hetitima, drevni Hebreji bili najtoniji, objektivni i odgovorni navoditelji bliskoistone povijesti., R. K. Harrison, Biblical Criticism, str. 5. 9. Arheologija je dokazala kako moe biti vrlo korisna u utvrivanju povijesnosti Biblije. Meutim, rije upozorenja je neophodna. Arheologija nije potpuno pouzdani vodi zbog: a. nedostatnih tehnika u ranim iskapanjima b. razliitih, veoma subjektivnih tumaenja rukotvorina koje su bile otkrivene c. ne slaganja oko kronologije drevnoga Bliskog Istoka (iakoje jedna bila razvijena iz tri valjka i keramike).

C.

Egipatska izvjeta o stvaranju mogu biti naena u John H. Waltonovoj knjizi, Ancient Israelite Literature in Its Cultural Context (Grand Rapids, MI: Zondervan, 1990.) str. 23-24, 32-34: 1. u egipatskoj knjievnosti, stvaranje zapoinje s neizgraenom, kaotinom, prastarom vodom. Stvaranje je bilo vieno kao razvitak grae (brdo) iz vodenoga kaosa 2. u egipatskoj knjievnosti iz Memfisa, stvaranje se pojavljuje izgovorenom rijeju Ptaha 3. svaki od glavnih egipatskih gradova imao je odvojene predaje naglaavajui svoja boanstva zatitnike. Nova knjiga Johna H. Waltona, The Lost World of Genesis One, IVP, 2009., pokazuje odnos izmeu drevnih bliskoistonih vjerovanja o boanstvu i svemiru u novome svjetlu. On tvrdi (i ja se slaem) da nije toliko vano tko preslikava koga nego sveukupna kulturalna suglasnost itavoga drevnoga Bliskoga Istoka o jedinstvu prirodnoga i natprirodnoga. Sve kulture dijele ova opa gledita. Izrael je bio jedinstveno monoteistiki ali isto je tako dijelio kulturoloka gledita.

D.

VII.

KNJIEVNE JEDINICE (OKVIR) A. Opi pregled temeljen je na Mojsijevoj uporabi izriaja narataji od ( toledoth): 1. podrijetla neba i Zemlje, 1:1-2:3 2. podrijetla ljudstva, 2:4-4:26 3. narataji Adama, 5:1-6:8 4. narataji Noe, 6:9-9:17 5. narataji sinova Noe, 10:1-11:9 6. narataji ema, 11:10-26 7. narataji Teraha (Abraham), 11:27-25:11 8. narataji Jimaela, 25:12-18 9. narataji Izaka, 25:19-35:29 10. narataji Ezava, 36:1-8 11. narataji sinova Ezava, 36:9-43

12.

narataji Jakova, 37:1-50:26 (#1-11 ima pozadinu mezopotamijske knjievnosti ali #12 ima okus egipatske knjievnosti).

B.

Teoloki opi pregled: 1. stvaranje za ljudstvo i ljudstva, 1 - 2 2. ovjeanstvo i Stvorenje pada, 3 3. ishodi pada, 4 11: a. zlo utjee na Kajina i njegovu obitelj b. zlo utjee na eta i njegovu obitelj c. zlo utjee na svakoga d. veliki potop e. zlo jo uvijek prisutno u Noinoj obitelji f. ovjeanstvo je jo uvijek u pobuni; babilonska kula g. Boje rasprivanje 4. jedan ovjek za svo ljudstvo (3:15), 12 - 50 (Rim 5:12-21): a. Abraham (12:1-3), 11:27-23:20 b. Izak, 24:1-26:35 c. Jakov, 27:1-36:4: (1) Juda (loza Mesije) (2) Josip (dvostruka batina zemlje), 37:1 - 50:26.

VIII.

GLAVNE ISTINE A. Kako je sve poelo? 1. Poelo je s Bogom (Post 1 - 2). Biblijski pogled na svijet nije politeizam nego monoteizam. Ne usredotouje se na kako stvaranja nego na tko. Ono je kratko, ali snano u svome predstavljanju. Biblijska teologija bila je potpuno jedinstvena u svome vremenu iako su neke rijei, uzorci djelatnosti, i teme naene u drugima knjievnostima Mezopotamije 2. Bog je elio zajednitvo. Stvorenje je samo pozornica za Boga da ima zajednitvo s ovjekom. To je dodirnuti planet (usp. C. S. Lewis) 3. nema mogunosti razumijevanja ostatka Biblije bez Postanka 1; 2 4 te 11 - 12 4. ljudi se moraju odazvati vjerom onome to razumiju od Boje volje (Post 15:6 i Rim 4). Zato je svijet tako zao i nepravedan? Bilo je vrlo dobro (1:31), ali Adam i Eva su zgrijeili (usp. Post 3; Rim 3:9-18.23; 5:17-21). Strani ishodi su oiti: 1. Kajin ubija Abela (poglavlje 4) 2. osveta Lameka (4:23-24) 3. nezakonita sjedinjenja (6:1-4) 4. pokvarenost ovjeka (6:5.11-12; 8:21) 5. pijanost Noe (9) 6. babilonska kula (11) 7. politeizam Ura (11). Kako je Bog odluio to popraviti? 1. Mesija e doi za sve ljude (3:15) 2. Bog poziva jednoga kako bi pozvao sve (Post 12:1-3 i Izl 19:5-6, usp. Rim 5:12-21) 3. Bog je voljan raditi s palim ovjeanstvom (Adam, Eva, Kajin, Noa, Abraham, idovi i pogani) te osigurava Svojom milou: 4. a. obeanja b. Saveze (neuvjetovane i uvjetovane) c. rtvu d. tovanje.

B.

C.

ITANJE KRUG JEDAN (vidi str. vi)

Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Vi, Biblija, i Sveti Duh prvenstva su u tumaenju. Ovo ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte itavu biblijsku Knjigu odjednom. Navedite sredinju temu itave Knjige svojima vlastitim rijeima: 1. 2. tema itave Knjige knjievnu vrstu (anr).

ITANJE KRUG DVA (vidi str. vi-vii)

Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tuma enje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Vi, Biblija, i Sveti Duh prvenstva su u tumaenju. Ovo ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte itavu Knjigu drugi puta odjednom. Odredite glavne subjekte i izrazite subjekt u jednoj ree nici: 1. 2. 3. 4. 5. subjekt prve knjievne jedinice subjekt druge knjievne jedinice subjekt tree knjievne jedinice subjekt etvrte knjievne jedinice i tako dalje.

POSTANAK 1:12:3
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA*
NASB
stvaranje (1:1-2:3) 1:1-5 1:6-8 1:9-13 1:14-19 1:20-23 1:24-25 1:26-31

NKJV
povijest stvaranja (1:2-2:7) 1:1-5 1:6-8 1:9-13 1:14-19 1:20-23 1:24-25 1:26-28 (27) 1:29-31 2:1-3 2:4-7

NRSV
pria o stvaranju (1:1-2:4a) 1:1-5 1:6-8 1:9-13 1:14-19 1:20-23 1:24-25 1:26-31

TEV
pria o stvaranju (1:1-2:4a) 1:1-5 1:6-8 1:9-13 1:14-19 1:20-23 1:24-25 1:26-2:4a

NJB
stvaranje svijeta

1:1-2 1:3-5 1:6-8 1:9-10 1:11-13 1:14-19 1:20-23 1:24-25 1:26-27 1:28-31

stvaranje mukarca i ene 2:1-3

2:1-3 2:4a

2:1-3

2:1-3 2:4a

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu) SLIJEENJE IZVORNE AUTOROVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

*Premda nije nadahnuta, podjela odlomaka kljuna je za razumijevanje i praenje izvorne autorove nakane. Svaki suvremeni prije vod podijelio je i saeo odlomke. Svaki odlomak
ima jednu glavnu temu, istinu ili misao. Svaka izvedba izdvaja odreenu temu na svoj upeatljiv nain. Dok itate tekst, upit ajte se koji prijevod bolje odgovara vaem razumijevanju teme i podjeli stihova. U svakom poglavlju prvo moramo itati Bibliju i probati utvrditi njegovu temu (odlomci), zatim usporediti svoje razumijevanje sa suvremenim izvedbama. Tek kada razumijemo izvornu autorovu nakanu slijedei njegovu logiku i predstavljanje uistinu moemo razumjeti Bibliju. Samo je izv orni autor bio nadahnut itatelji nemaju pravo mijenjati ili preinaiti poruku. itatelji Biblije imaju odgovornost primjenjivanja nadahnute istine u svome vremenu i svojim ivotima. Zapazite da su svi tehniki izrazi i kratice u potpunosti objanjeni u dodacima jedan, dva, tri i etiri.

10

UVODNE IZJAVE
A. Prouavanje Knjige Postanka 1 11 je teko jer: 1. mi smo svi pod utjecajem naih vlastitih kultura i denominacijske obuke 2. danas na na pogled poetaka utjee svjesno i podsvjesno nekoliko pritisaka: a. suvremena arheologija (mezopotamijske usporednice) b. suvremena znanost (trenutane teorije) c. povijest tumaenja: (1) judaizma (2) rane Crkve 3. ovo otvaranje biblijske knjievne jedinice predstavljeno je kao povijest, ali nekoliko stvari iznenauje tumaa: a. mezopotamijske usporednice b. istonjake knjievne tehnike (dva oita izvjea o stvaranju) c. neobini dogaaji: (1) ena je bila stvorena od rebra (2) zmija koja govori (3) korablja s po dvoje od svake ivotinje na lai godinu dana (4) mijeanje anela i ljudi (5) dugi ivot ljudi d. nekoliko igra rijei o imenima glavnih likova (usp. K. 3) 4. krani moraju biti podsjeeni kako NZ tumai Postanak 1 i 2 u Kristovu svjetlu. On je Oev posrednik u stvaranju (usp. Iv 1:3.10; I. Kor 8:6; Heb 1:2), obje i vidljive i nevidljive kraljevine (usp. Kol 1:16). Ovo novo otkrivenje pokazuje potrebu da se bude oprezan glede doslovnosti u Postanku 1 3. Trojstvo je ukljueno u stvaranje: 1. Bog Otac u Postanku 1:1 2. Bog Duh u Postanku 1:2 3. Bog Sin u NZ-u napredujuim otkrivenjem. Ovo moe objasniti MNOINE u Postanku 1:26; 5:1.3; 9:6. Postanak 1 11 nije znanstveni spis, ali na neke naine suvremena znanost usporeuje njegov prikaz (poredak stvaranja i geoloke stupnjeve). On nije protu-znanstveni nego pred-znanstveni. On prikazuje istinu: 1. sa zemaljske toke gledita (ljudski promatra na ovoj planeti) 2. s fenomenoloke toke gledita (tj. pet osjeaja; nain kako stvari izgledaju ljudskome promatrau). Djelovao je kao otkriva istine za mnoge kulture kroz mnoge godine. On prikazuje istinu suvremenoj znanstvenoj kulturi ali bez posebnog objanjenja dogaaja. On je iznenaujue saet, predivno opisan i umjetniki izgraen: 1. stvari se dijele 2. stvari se razvijaju 3. od kaosa do fizikoga planeta koji vrvi ivotom. Kljuevi za njegovo razumijevanje naeni su u: 1. njegovome anru 2. njegovu odnosu s njegovim vlastitim vremenom (vidi John H. Walton, The Lost World of Genesis One) 3. njegovoj grai 4. njegovu monoteizmu 5. njegovoj teolokoj svrsi. Tumaenje mora uravnoteiti: 1. egzegezu stihova 2. sustavno razumijevanje svega Pisma

B.

C.

D.

11

3.

posebnost anra. On otkriva podrijetlo fizikih stvari (i to b dobro, usp. 1:31) te pokvarenost tih stvari (usp. poglavlje 3). Na mnogo naina dogaanje Krista je novo stvaranje i Isus je novi Adam (usp. Rim 5:12-21). Novo doba mora biti konano obnova vrta Eden te njegova prisnog zajednitva s Bogom i ivotinjama (usporedi Postanak 1 2 s Otkrivenjem 21 - 22).

E. F.

Velika istina ovoga poglavlja nije kako ili kada, nego tko i zato! Postanak iskazuje istinsku spoznaju ali ne iscrpnu spoznaju. On nam je dat u drevnim (mezopotamijskim) oblicima razmiljanja, ali on je nepogrjeiva teoloka istina. Povezan je sa svojim vremenom, ali u potpunosti je jedinstven. Govori o neizrecivome, a ipak istinitome. U osnovi on je pogled na svijet (tko i zato), ne slika svijeta (kako i kada). Bez Postanka 1 3 Biblija je nerazumljiva. Zabiljeite kako se brzo pria kree od: (1) grijeha do iskupljenja te (2) ljudstva do Izraela. Stvaranje oblikuje sastavni ali uzgredni dio izvjea o Bojem odabiru Izraela sa svrhom iskupljenja irom svijeta (usp. Post 3:15; 12:3; 22:18; Izl 19:5 -6 te Iv 3:16; Djela 3:25; Gal 3:8; I. Tim 2:4; II. Pt 3:9). Va e odgovor na pitanje: to je svrha Nadahnua i Otkrivenja? utjecati na nain na koji vidite Postanak 1. Vidite li svrhu kao priopene injenice o stvaranju, vidjet ete ga na jedan nain (tj. predloene i stine). Vidite li ga kao izraene sveope istine o Bogu, ljudstvu, i grijehu, onda ete ga mogue vidjeti teoloki (tj. paradigmatski [koji slui kao obrazac op.prev.]. Ako, meutim, gledate temeljnu svrhu kao uspostavu odnosa izmeu Boga i ovjeanstva, mogue e biti drukije (tj. ivue). Ovaj je dio Postanka sigurno teoloki. Kao to su poasti Izlaska pokazale YHWH -inu silu nad prirodnim bogovima Egipta, Postanak 1 2 moe pokazati YHWH-inu silu nad astralnim bogovima Mezopotamije. Glavni subjekt je Bog. Bog je sm to uinio zbog Svojih vlastitih svrha. udim se svojoj vlastitoj neukosti! Zaprepaten sam svojom vlastitom povijesnom, kulturolokom, i denominacijskom uvjetovanou! Kojem silnom Bogu mi sluimo! Koji je straan Bog doao k nama (ak u naoj pobuni)! Biblija je ravnotea ljubavi i sile; milosti i pravde! to vie znamo to vie znamo da ne znamo! Ovdje je nekoliko pristupa nekih korisnih knjiga: 1. Postanak 1 2 bio je tumaen zajedno sa suvremenom znanou: a. Bernard Ramm, The Christian View of Science and Scripture (dobro znanstveno i teoloki) b. Hugh Ross, Creation and Time and The Genesis Question (dobro znanstveno ali slabo teoloki) c. Harry Peo i Jimmy Davis, Science and Faith: An Evangelical Dialog (vrlo korisno) d. Darrel R. Falk, Coming to Peace with Science: Bridging the Worlds Between Faith and Biology (evangeliki pristup teistikoj evoluciji) e. Francis S. Collins, The Language of God f. Fazale Rana i Hugh Ross, Who Was Adam? 2. Postanak 1 2 bio je tumaem zajedno s drevnim usporednicama Bliskoga Istoka: a. R. K. Harrison, Introduction to the Old Testament i Old Testament Times b. John H. Walton, Ancient Israelite Literature in Its Cultural Context c. K. A. Kitchen, Ancient Orient and Old Testament d. Edwin M. Yamauchi, The Stones and the Scriptures. 3. Postanak 1 2 bio je tumaen zajedno s teologijom Old Testament Survey od LaSora, Hubbarda i Busha: a. Knjievni uzorak takoer je naen u koritenju imena. Podudaranje imena s djelatnou ili ulogom osobe neobino je u nekoliko pojavaka. Adam znai ovjeanstvo a Eva je (ona koja daje) ivot. Jamano, kad autor prie imenuje naelne osobine ovjeanstva i ivota, neto je prenijeto o stupnju doslovne nakane! Slino Kajin znai kova

G.

H.

I.

J.

K.

12

4.

(kovina); Henok je povezan s posvetom, posveenjem (4:17; 5:18); Jubal s rogom i trubom (4:21); dok Kajin, osuen da bude nd, lutalica, ide ivjeti u zemlju Nod, ime je oito izvedeno od istoga hebrejskog korijena, otuda zemlja lutanja! Ovo upuuje da autor pie kao umjetnik, pripovjeda, koji koristi knjievno sredstvo i vjetinu. Netko mora nastojati razluiti to namjerava nauiti iz uporabljenih knjievnih sredstava, str. 72 b. teoloki suzvuk Postanka 1 11: Suzvuk za Postanak 1 11. Prepoznavanje knjievne tehnike i oblika te uoavanje pozadine poglavlja 1 11 ne ini izazov stvarnosti, dogaajnosti, prikazanih injenica. Ne mora se na to izvjee gledati kao mit; meutim, to nije povijest u suvremenome smislu oevica, objektivnoga izvjeivanja. Radije, ono prenosi teolok e istine o dogaajima, oslikano je u uglavnom simbolikome, slikovnome knjievnom anru. Ovime se ne kae da Postanak 1 11 prenosi povijesnu obmanu. Taj zakljuak moe biti slijeen samo ako je podrazumijevao sadravati objektivne opise. Jasan dokaz ve ponovno preispitan pokazuje da to nije bila nakana. U drugu ruku, stajalite da istine pouavane u ovim poglavljima nemaju objektivni temelj pogrjeno je. One potvruju temeljne istine: Boje stvaranje svega; poseban Boanski zahvat u stvaranju prvoga mukarca i ene; jedinstvenost ljudske rase; prvobitna estitost stvorenoga svijeta, ukljuujui ljudstvo; ulazak grijeha kroz neposlunost prvoga para; izopaenost i neobuzdani grijeh nakon Pada. Sve su ove istine injenice, i njihova izvjesnost podrazumijeva stvarnost injenica. Reeno drukije, biblijski autor koristi takve knjievne predaje kako bi opisao jedinstvene iskonske dogaaje koji nemaju vremensku-uvjetovanost, ljudsku-uvjetovanost, iskustva temeljena na povijesnoj slinosti i stoga moe biti opisano jedino simbolom. Ista potekoa uskrsava na kraju vremena: biblijski autor tamo, u Knjizi Otkrivenja, izabire teko razumljiv prikaz i zamrenu knjievnu vjetinu apokalipse, str. 74 c. ako je istina da je jedan jezik bio govoren u Postanku 1 10 (usp. Samuel Noah Kramer, The Babel of Tongues: A Sumerian Version, Journal of the American Oriental Society, 88:108-11), onda treba biti jasno izjavljeno da to nije bio hebrejski. Prema tome, sve su igre hebrejske rijei iz Mojsijeva vremena ili usmenih predaja patrijarha. Ovo ovjerava knjievnu prirodu Postanka 1 11. elim dati osobni osvrt. Ja ljubim i cijenim one koji ljube i cijene Bibliju. Tako sam zahvalan za ljude koji uzimaju njenu poruku kao nadahnutu, autoritativnu poruku od Jedinoga pravoga Boga. Svi od nas koji prouavaju Pisma pokuavaju tovati i slaviti Boga svojim umovima (usp. Mt 22:37). injenica da mi kao pojedinani vjernici pristupamo Bibliji razliito nije vid nevjerovanja ili pobune nego injenica iskrene odanosti i pokuaj razumijevanja kao ugraivanje Boje istine u nae ivote. to vie prouavam Postanak 1 11 i povezano s time, veinu Knjige Otkrivenja, shvaam da je istinit ali knjievno, ne doslovno. Klju u tumaenju Biblije nije moje stavljanje osobne filozofijske ili hermeneutike reetke preko teksta nego dozvoljavanje nakani nadahnutih izvornih autora da u potpunosti izraze sami sebe. Uzeti knjievni odlo mak i zahtijevati da bude doslovan onda kad sm tekst daje uporita za njegovu simboliku i slikovitu narav namee moje predrasude Boanskoj poruci. anr (vrsta knjievnosti) klju je u teolokome razumijevanju kako je sve poelo i kako e sve zavriti. Cijenim iskrenost i odanost onih koji, iz bilo kojeg razloga, uglavnom vrste osobnosti ili profesionalne obuke, tumae Bibliju u suvremenim, dosljednim, zapadnjakim kategorijama, kad je to zapravo drevna istonjaka Knjiga. Ovo sve ka em kako bih rekao da sam zahvalan Bogu za one koji Postanku 1 11 pristupaju s pretpostavkama koje ja osobno ne dijelim, jer znam da e pomoi, ohrabriti i dosei ljude takvih osobnosti i stajalita kako bi ljubili, pouzdali se i primijenili Boju Knjigu u svoje ivote! Meutim, ne slaem se da se Postanku 1 11 ili Knjizi Otkrivenja mora pristupiti doslovno, bilo da je to Creation Research Society (tj. mlada Zemlja) ili od Hugha Rossa Reasons to Believe (tj. stara Zemlja). Za mene ovaj dio Biblije naglaava Tko i zato a ne kako i kada stvaranja. Prihvaam suvremenu znanstvenu otvorenost u prouavanju fizikih vidova stvaranja. Odbacujem naturalizam (tj. sav je ivot prilika razvitka prirodnih tijekova), ali zasigurno vide tijek kao valjan i dokaljiv vid naega svijeta i svemira. Mislim da je Bog usmjerio i upotrijebio tijek. Ali prirodni tijekovi ne objanjavaju raznolikost i sloenost ivota, sadanjega i prologa. Za pravo razumijevanje sadanje stvarnosti trebam oboje i teorijske obrasce suvremene znanosti i teoloke obrasce Postanka 1 11. Postanak 1 11 teoloka je neophodnost za razumijevanje ostatka Biblije ali on je drevni, knjievni, saet, umjetniki, istonjaki prikaz, ne doslovan, suvremen, zapadnjaki prikaz.

13

Dijelovi Biblije jamano su povijesna pripovijetka. Ima mjesta za doslovno tumaenje Pisma: postojao je poziv Abrahamu, Izlazak, djeviansko roenje, Kalvarija, uskrsnue; bit e drugi dolazak i vjeno kraljevstvo. Jedno je pitanje anra, ne stvarnosti, autorove nakane, ne osobne sklonosti u tumaenju. Dopustimo svim ljudima biti laljivcima a Bogu biti istinitim (usp. Rim 3:4)!!!

POSEBNA TEMA: STAROST I OBLIKOVANJE ZEMLJE

I. Ovo podruje prouavanja je pristrano zbog pretpostavki da mora biti napravljeno ak i za slijeenje razumskoga razmiljanja o subjektu. Pretpostavke moraju biti arite procjene razliitih miljenja izraenih kozmologijama, geologijama i povezanih znanosti u usporedbi s teolokim razumijevanjem i tumaenjima. Za znanost oite pretpostavke su: A. da su stupnjevi promjene (tj. fizike, kemijske i bioloke) zabiljeeni i mjereni za Zemlji danas nepromjenjivi u prolosti (tj. uniformitarijanizam, sadanjost je klju k prolosti) B. radio-metrijsko datiranje (nazvano apsolutno datiranje), to je kronoloki klju za datiranje dogaanja Zemlje i svemira, zbunjujue je zbog nekoliko pretpostavki: 1. izvorni sastav stijena (tj. odnos roditelja i keri elemenata nestabilnih atomskih elemenata) 2. tonost pola-ivota tih elemenata 3. temperatura takoer utjee na postotak roditelja i keri u uzorku (tj. vrijeme oblikovanja i/ili komora vulkanske magme) 4. prvotan izvor i vrijeme stvaranja radioaktivnih elemenata nije izvjesno. Sadanje teorije kau da su tei elementi stvoreni termonuklearnim reakcijama u drugome i treem narataju zvijezda i proirili se supernovama. C. da est pretpostavljenih slijeda naela geologije (nazvanih relativno datiranje) utjee na paleontologiju: 1. zakon slojevitosti u nesmetanome slijedu sedimentnih stijena, donji sloj je iznad mlaega a gornji je ispod starijeg 2. naelo horizontalnosti naslage rudimentarne stijene bile su taloene u blioj horizontalnoj ravnici 3. naelo preklapanja srodstva kad su stijene presjeene ili izboene rasjedom, one moraju biti starije od rasjeda 4. naelo primjesa mase stijene neposredno se naslanjaju jedna na drugu, jedna e uglavnom imati komade najdonje ugraene u gornji sloj to potvruje pretpostavku #1 5. naelo korelacija stijene slinoga sastava ali iz razliitih podruja moraju biti podudarne, kad ovo ne moe biti uinjeno onda su koritene sline okamine da pokau sline nadn evke oblikovanja 6. naelo uzastopnosti okamina okaminski organizmi dolaze jedan za drugim u konanom i odredivom slijedu: a. irom rasprostranjene okamine b. ograniene na kratki razmak geolokoga vremena. Neki osvrti znanstvenika A. Veina znanstvenika uvia da je prava znanost istraivanje naina koji tei uzajamnome odnosu svih poznatih injenica i anomalija u teoriji koja se moe ispitati. Neke stvari njihove iste prirode ne mogu se ispitati. B. Neki osvrti znanstvenika o znanstvenim pretpostavkama u ovome podruju: 1. Doktrina (tj. uniformitarijanizam) ne smije biti uzeta previe doslovno. Rei da su geoloki procesi u prolosti bili isti kao oni koji se pojavljuju danas nije zato da se navodi kako su oni uvijek imali istu relativnu vanost i djelovali su tono istom brzinom (Tarbuck i Lutgens, Earth Science, VII. Izdanje, str. 262). 2. Vano je shvatiti da ispravan radiometrijski nadnevak moe biti dobiven samo ako mineral ostaje u zatvorenome sustavu tijekom razdoblja njegova oblikovanja; to jest, toan nadnevak nije mogu

II.

III.

14

3.

4.

5.

osim ako je postojao ili dodatak ili nedostatak roditelja i kerke izotopa ( Earth Science, VI. izdanje, str. 276). Mi pourujemo naglasiti da je ova jedinstvenost nagaanje to mi radimo o prirodi, tako da je doktrina prije negoli logiki dokazan zakon (Dott i Balten, Evolution of the Earth, IV. Izdanje, str. 44). Propadanje konstanti koje obiljeava radioaktivno propadanje brzina, te upravljanje odnosa izmeu izotopskog podatka i njihove odgovarajue izotopske starosti nisu tono poznate. Zbog toga, ispravnost nekih od najtonijih metoda datiranja, kao to je 40Ar/39Ar tehnike, moe biti redoslijed magnitude ili jo gore negoli njihova tonost (Napredak i izazovi u geokronologiji od Rennea, Ludwiga i Karnera u Science Progress (2000.), 83 (1), 107). Ljudi bez obuke u znanosti ne mogu razumjeti da bilo koja metoda radiometrijskog datiranja moe jedino biti pouzdana za uzorke starosti blizu pola-ivota upitnoga elementa (Hugh Ross, Reasons to Believe novinska broura).

IV.

Pretpostavke nisu jedinstvene znanstvenoj zajednici nego oito isto tako postoje u religijskoj zajednici A. Ljudi su skloni da jedinstveno naelo ili nain uzajamno poveu sa svojim osjeajnim iskustvom i osiguraju emocionalnu postojanost. U znanosti ovo je objedinjeno naelo postalo evolucija: 1. Theodosius Dobzhansky, Changing man, Science, 155, 409-415: Evolucija je proces koji je proizveo ivot iz ne-ivota, koji je stvorio ovjeka iz ivotinja, i koji e uvjerljivo nastaviti initi izvanredne stvari u budunosti. 2. Brian J. Alters i Sandra M. Alters, Defining Evolution, str. 104: evolucija je temeljni okvir za sve bioloke znanosti evolucija je objasnidbena okosnica, jedinstvena teorija. Ona je neophodna za prouavanje biologije, ba kao to je atomska teorija neophodna za prouavanje kemije. B. Za mnoge konzervativne krane jedinstvena je teorija (tj. tumaenje) postala doslovno tumaenje Postanka 1 3. Ovo je istina za one koji su skloni doslovnome shvaanju mlade Zemlje ( Creation Research Society datira Zemlju na oko 10.000 godina) i one koji su skloni staroj Zemlji ( Reasons to Believe datira Zemlju u svjetlu suvremene geologije na 4,6 milijarde godina). Neije tumaenje Pisma postaje lea kroz koju je sve drugo gledano i ocijenjeno. Netko ne moe kriviti subjektivnu pretpostavku, jer je sve ljudsko znanje na nekome stupnju pretpostavke. Meutim, procjena neijih pretpostavki kljuna je za primjerenu procjenu njihovih izjava o istini. C. Fundamentalno kranstvo pokuava se ogrnuti u znanstveni imbenik onda kad je sredinje pitanje hermeneutika metodologija. Ovo ne podrazumijeva da suvremena znanost o evoluciji nije pretpostavka ili da njeni zakljuci nisu uoblieni a priori pogledom na svijet. Moramo biti pozorni i analitiki za oboje. Izgleda kako postoji dokaz za obje strane. Moram se pitati kojem sam stajalitu prirodno, emocij ski, ili obrazovno sklon (tj. samo-ispunjenje pretpostavke)? Osobni zakljuak A. Budui sam teolog, ne znanstvenik, za mene je bilo kljuno itanje i usvajanje koliko sam god mogao iz suvremene ujednaene znanosti. Osobno nisam pokrenut evolucijom nego naturalizmom (popularna odredba Carla Sagana je: svemir je sve to je bilo, sve to jeste i sve to e biti). Shvaam da je ovo predrasuda ali moja jednoobrazna teorija je supernaturalizam i posebno kreacionizam ali ne osporavam ili ne osjeam se ugroenim od evolucije. Moje temeljno gledite je da postoji Bog kao Osoba koji je pokrenuo i usmjerava tijek sa svrhom! Za mene inteligentan dizajn postaje razborita teorija (usp. M. J. Behe, Darwins Black Box i William A. Demski, izdao Mere Creation: Science, Faith and Intelligent Design). To je sluajnost evolucije i posrednitvo naturalizma to mi uzrokuje osobnu bol i zbunjenost. Proces je oiti dio ivota. Moram biti siguran da ne prihvaam to je ugodno bez procjene. Pokuao sam odrediti svoje pretpostavke: 1. Postanak 1 3 (glede toga, veinu Knjige Otkrivenja), nakana njegova izvornoga nadahnutog autora nije bila da bude uzet doslovno. Kako je sve poelo i Kako e sve zavriti prikriveno je (i mora biti za palo ovjeanstvo) u knjievnome anru. 2. Evolucija je oito na odreenim stupnjevima (horizontalna evolucija, mikro -evolucija, evolucija unutar vrsta) ali nije jedini jedinstven imbenik za ivot na ovoj planeti niti razvitak svemira. Ovdje postoji tajnovitost! Osobno se osjeam ugodno s Biblijom (tj. posebno otkrivenje) koje mi govori o Tko i zato te prirodom (tj. prirodno otkrivenje), to jest, suvremenim znanstvenim istraivanjem, koje mi govori kako i kada temeljeno na razvijajuim modelima i teorijama.

V.

15

VI.

ak ni konana stvarnost teistike evolucije nee mi prouzroiti da odbacim ikoju od mojih pretpostavki vjere. Vidi Darrel R. Falk, Coming to Peace with Science: Bridging the Worlds Between Faith and Biology i Francis S. Collins, The Language of God. Ja imam pretpostavke vjere (kao i vi)! Moj pogled na svijet je biblijsko kranski. Moja slika svijeta je rastue i mijenjajue razumijevanje. B. Stvarna starost Zemlje nije pitanje u mojoj teologiji osim: 1. Zamisli oitoga velikog praska svemirske uredbe materije koja tvrdi da je poetak svemira izgleda ogranien mogunostima neogranienoga vremena za evolucijski razvitak (tj. naturalizam). 2. Poeci i zavreci u okaminskim zapisima mogu podrazumijevati isprekidanu uravnoteenost koja tvrdi da se evolucijski lanac pojavljuje u naglim trzajima (mogue Boja neprekidna stvaralaka djela) a ne neophodno jedino u postupnome lancu tijekom vremena. 3. Stara Zemlja i skoranje posebno stvaranje ljudstva jeste pretpostavljeni model kojeg sam odabrao prihvatiti sve dok neu vie razumjeti iz moga prouavanja Biblije, arheologije i suvremene znanosti. Poredak ovih pokazuje moju pristranost (ali svi ih imamo)! 4. Znanost mi nije neprijatelj, niti spasitelj! Tako je uzbudljivo ivjeti u ovome dobu sve veega znanja! Tako je ohrabrujue biti hermeneutiki obavijeten vjernik! Uklapanje vjere i razloga, ili Biblije i Znanosti, s vjerodostojnou, udesna je mogunost! Sadanje pretpostavke o starosti Zemlje A. Radiometrijsko datiranje mjeseevih stijena i meteora bilo je usklaeno na 4,6 milijardi godina. Oni sadravaju iste elemente kao i planete ovoga sunevog sustava tako da je zakljuak kako su nae Sunce i njegovi pratei planeti, kometi i asteroidi bili oblikovani u tome vremenu. Najstarije stijene Zemlje bile su radiometrijski datirane na 3,8 milijardi godina. B. Nadnevak za nadnaravno stvaranje prvoga ljudskog para ( Homo sapiens) tee je pitanje ali on je u dometu desetina tisua stupnjeva, mogue 40.000. Vidi Fazale Rana i Hugh Ross, Who was Adam?. Vrijeme je prijeporna tona jedino onima od nas koji su bili stvoreni u kronoloki dosljednome vremenskom okviru. Bog nije pod utjecajem prolaznosti vremena. Vjerujem da su Zemlja i okoli bili stvoreni tijekom vremena za posebnu svrhu pribavljanja mjesta za Boga za zajednitvo s Njegovim najviim stvorenjem, koje je bilo stvoreno od Njega na Njegovu sliku. Jedini izvor za ovakva uvjerenja je nadahnuta Biblija. Drim se nje i doputam suvremenoj znanosti poveati svoje razumijevanje fizikih vidova Boje stvaralake djelatnosti! 3.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 1:1-5

U poetku Bog stvori nebesa i zemlju. 2Zemlja b bezoblina i prazna, a tama b nad povrinom dubine, i Duh Boji kretao se nad povrinom voda. 3Onda Bog ree: "Neka bude svjetlo"; i postade svjetlo. 4Bog vidje da svjetlo b dobro; i Bog odvoji svjetlo od tame. 5Bog nazva svjetlo dan, a tamu On nazva no. I bijae veer i bijae jutro, dan prvi. 1:1 U poetku Bereshith (BDB 912) je hebrejski naslov Knjige. Postanak smo dobili iz prijevoda Septuaginte. Ovo je poetak povijesti ali ne Boje djelatnosti (usp. Mt 25:34; Iv 17:5.25; Ef 1:4; Tit 1:2; II. Tim 1:9; I. Pt 1:19 -20; Otk 13:8). R. K. Harrison kae da je moralo biti prevedeno nain poetka (Introduction to the Old Testament, str. 542, opaska 3). John H. Walton, u The Lost World of Genesis One kae da Postanak uvodi razdoblje vremena (str. 45). Bog Elohim (BDB 43) je oblik MNOINE opega imena za Boga u drevnome Bliskom Istoku, El (BDB 42). Kad upuuje na Boga Izraelova glagol je uobiajeno (6 iznimaka) JEDNINA. Rabini kau da govori o Bogu kao Stvoritelju, Davatelju i Nositelju ivota na planeti Zemlji (usp. Ps 19:1- 6; 104). Zabiljeite koliko je esto ova rije upotrijebljena u poglavlju 1. Vjerujem da je ovaj stih neovisna kratka reenica: Ibn Ezra kae da je to zavisna kratka reenica s naglaskom na stih 2 dok Rashi kae da je stih 2 parenteza i naglasak na stihu 3. Suvremeni dispenzacijski komentatori kau da je stih 1 zavisna kratka reenica zato da podupre njihovo gledite prethodnoga pada (teorija jaza). Zabiljeite da ne postoji objanjenje podrijetla Boga. To izrazito potvruje da je Bog stvorio materiju a nije oblikovao postojeu materiju (grka kozmologija). U Enuma eliu, (babilonskome izvjeu o stvaranju), kao i grkoj misli, Duh (koji je dobar) i materija (koja je zla) su su -vjeni.
1

16

Biblija ne raspravlja niti otkriva podrijetlo Boga. On je uvijek postojao (usp. Ps 90:2). Ovdje jamano postoji tajnovitost. ovjeanstvo jednostavno ne moe dohvatiti Boju puninu! Raspra o kratkim reenicama teoloki je vana. idovsko izdavako drutvo Amerike prevelo je Postanak 1:1 privremenom kratkom reenicom: Kad Bog zapoe st varati nebo i zemlju zemlja postojae neoblikovana i prazna. Ovaj prijevod moe zakljuiti da su Bog i materija su-vjeni nalik grkoj kozmologiji (usp. Creation and Cosmology u Encyclopedia Judaica, tom 5, str. 1059). Sumersko izvjee o stvaranju, Enuma eli, zapoinje s kad u poetku . Vidi Posebnu temu: Imena za Boanstvo u 2:4. stvori Bara (usp. 1:1.21.27; 2:3.4) je hebrejski GLAGOL (BDB 135, KB 153, Qal PERFEKT) koriten iskljuivo za Boju stvaralaku djelatnost. Njegovo osnovno znaenje je oblikovati rezanjem. Bog nije elio ita u biu osim Sebe. Psalam 33:6.9; Poslanica Hebrejima 11:3 i II. Petrova 3:5 predstavljaju stvaranje (kozmologija) Bojom izgovorenom rijeju ( fiat) iz niega (ex nihilo), iako za vodu nikad nije reeno da je bila stvorena (usp. Post 1:2). Grki (gnostiki) i mezopotamijski filozofi naglaavaju vjeni dualizam izmeu duha i materije. togod bara podrazumijeva to istie Boju djelatnost i svrhu! Biblija tvrdi da stvaranje ima poetnu toku. Znanost dvadeset i prvog stoljea moe ovo obiljeiti kao veliki prasak. Naturalizam ne moe sad tvrditi neogranieni povratak natrag u vrijeme. Dodue, vjerojatno je da Postanak 1 upuuje na poetak djelovanja Zemlje, ne materijalni poetak tvari (John H. Walton, The Lost World of Genesis One). nebesa Rije nebesa (BDB 1029) moe biti upotrijebljena u nekoliko znaenja: 1. ona upuuje na atmosferu Zemlje kao u stihovima 8 i 20; 2. ona moe upuivati na itav svemir (tj. svo materijalno postojanje); ili 3. ona moe upuivati na stvaranje svega vidljivoga (materijalno) i nevidljivog (aneli, Nebo kao Boje prijestolje). Ako je mogunost 3 prava onda bi usporednica trebala biti Poslanica Koloanima 1:16. Ako nije, onda se Postanak 1 usredotouje samo na stvaranje ove planete. Biblija naglaava geocentrino gledite (tj. stvaranje vidi kao gledatelja na ovoj planeti koji ju mora promatrati). Neki mogu tvrditi da Postanak 1 naslovljava stvaranje svemira (tj. Sunca, Mjeseca, zvijezda, i galaksija), dok se Postanak 2 3 usredotouje na ovu planetu i stvaranje ovjeanstva. Ovo je zasigurno mogue jer poglavlja 2 4 oblikuju knjievnu jedinicu. U oba (tj. u Post 1 i 2 4) stvaranje je geocentrino (tj. Zemlja u aritu). zemlju Pojam (BDB 75) moe upuivati na posebnu zemlju, kraj ili itavu planetu. Postanak 1 je po svemu sudei geocentrian (usp. stih 15). Ovo odgovara teolokoj svrsi poglavlja, ne znanosti. Zapamtite da je Biblija pisana u slikovnome jeziku za teoloke svrhe. Ona nije protu-znanstvena, nego pred-znanstvena. 1:2 Zemlja b Ovaj GLAGOL (BDB 224, KB 243, Qal PERFEKT) moe samo vrlo rijetko biti preveden kao postade. Gramatiki i okvirno b je poeljnije. Nemojte si dozvoliti (tj. dispenzacijsko predmilenijsku) da pretposta vljena teologija o dva pada (teorija jaza) utjee na egzegezu teksta. NASB bezoblina i prazna NKJV bez oblika, i prazna NRSV, NJB bezoblino prazna TEV bezoblina i opustoena NIV bezoblina i isprazna REB golema pusto SEPT nevidljiva i neopremljena JPSOA bezoblina i prazna Ova dva pojma naena su u BDB 1062, KB 1688-1690 i BDB 96, KB 111. Podrazumijeva li ovo jedino vodu? Zemlja je mijenjajui oblik (tj. tektonske ploe) neprekidan (tj. jedan prvotni kontinent nazvan Pangea postao je nekoliko kontinenata). Ponovno pitanje je pitanje starosti Zemlje. Ove rijei pojavljuju se zajedno u Knjizi proroka Jeremije 4:23. On e su upotrijebljene u sumerskom i babilonskom izvjeu o stvaranju ali u mitolokome smislu. Ova izjava o stvaranju pokazuje da je Bog koristio napredujue procese na Zemlji pogodnoj za stanovanje (usp. Iz 45:18). Ove dvije rijei opisuju, ne poetak materije, nego stanje nerazvijenoga ne-djelotvornoga ureenog sustava (John H. Walton, The Lost World of Genesis One, str. 49). On nije spreman za ljudstvo!

17

 tama Ovaj pojam (BDB 365) ne predstavlja zlo, nego prvotni kaos. Bog imenuje tamu u stihu 5 kao to On imenuje svjetlo. Ova dva pojma, iako esto koritena u Bibliji za obiljeavanje duhovnih stvarnosti, ovdje predstavljaju prvotne fizike uvjete. dubine Hebrejski pojam je tehom (BDB 1062 #3, KB 1690-91). Slian, ali razliit, semitski korijen poosobljen je kao Tiamat u sumerskim i babilonskim mitovima o stvaranju kao udovite kaosa i majka bogova, ena od Apsa. Ona je pokuala ubiti sve nie bogove koji su proizali iz nje. Ubio ju je Marduk. U babilonskome Postanku nazvanome Enuma eli Marduk je iz njenoga tijela oblikovao nebo i Zemlju. Hebreji su vjerovali da je voda bila poetni element stvaranja (usp. Ps 24:1 -2; 104:6; II. Pt 3:5). Nikad nije reeno da je bila stvorena. Meutim, hebrejski pojam je mukoga, ne enskoga roda i etimoloki nije povezana s Tiamat. U SZ-u postoje odlomci koji opisuju YHWH-u u sukobu s utjelovljenim vodenim kaosom (usp. Ps 74:13-14; 89:910; 104:6-7; Iz 51:9-10). Meutim, oni su uvijek u poetskim, metaforikim odlomcima. Voda je kljuan vid stvaranja (usp. 1:2b.6-7). NASB, NKJV, TEV, NIV Duh Boji NRSV, JPSOA vjetar od Boga NJB boanski vjetar REB duh Boji SEPT dah Boji Hebrejski pojam ruach (BDB 924) i grki pojam pneuma (usp. Iv 3:5.8) moe znaiti duh, dah ili vjetar (usp. Iv 3:5.8). Duh je esto povezan sa stvaranjem (usp. Post 1:2; Job 26:13; Ps 104:29 -30; 147:14-18). SZ ne odreuje jasno odnos izmeu Boga i Duha. U Knjizi o Jobu 28:26-28; Psalmu 104:24 i Izrekama 3:19; 8:22-23 Bog je koristio Mudrost (imenica enskoga roda) za stvaranje svega. U NZ-u za Isusa je reeno da je Boji posrednik u stvaranju (usp. Iv 1:1 -3; I. Kor 8:6; Kol 1:15-17; Heb 1:2-3). Kao u iskupljenju, tako tako er, u stvaranju, sve su tri Osobe Boga ukljuene. Postanak 1 sm po sebi ne istie nijedan drugotni uzronik. NASB, TEV kretao se NKJV, NIV lebdei NRSV letjee NJB brisao je Ovaj pojam (BDB 934, KB 1219, Piel PARTICIP) razvio je suzvuk izvesti mlade ili djelatno lebdjenje (usp. JB). Ovo je rije za majku pticu (usp. Izl 19:4; Pnz 32:11; Iz 31:5; 40:31; Ho 3; 11:4). Nije povezana s fenikom kozmologijom koja tvrdi da je Zemlja proizala iz jaja, nego s metaforom enskoga roda za Boju djelatnu roditeljsku brigu, kao i za razvitak Njegova stvaranja na tome ranome stupnju! 1:3 Bog ree Ovo je teoloka zamisao stvaranja izgovorenom rijeju, koristei latinsku rije fiat (usp. 9.14.20.24.29; Ps 33:6; 148:5; II. Kor 4:6; Heb 11:3). Ona je esto bila opisivana kao iz niega doe u stanje koritenja, Bojom zapovijedi, koristei latinski izriaj ex nihilo (usp. II. Mak 7:28). Meutim, radi se vjerojatno o tome da Postanak 1 ne govori o prvotnome stvaranju materije nego o ureivanju postojee materije (usp. John H. Walton, The Lost World of Genesis One, str. 54 i dalje). Ova snaga izgovorene rijei takoer moe biti viena u: 1. patrijarhalnome blagoslovu 2. Bojemu osobnome izvrenju iskupiteljske rijei, Knjiga proroka Izaije 55:6-13, posebice stih 11 3. Isusu kao Rije u Evanelju po Ivanu 1:1 i 4. Isusu koji se vraa s dvosjeklim maem u Svojim ustima (usp. II. Sol 2:8; Heb 4:12; Otk 1:6; 2:12.16; 19:15.21). To je idiomski nain stvaranja Bojom voljom posredstvom misli i rijei. Ono to Bog eli, dogaa se! Neka bude Ovo su ZAPOVJEDNI NAINI (usp. stihove 3.6 [dva puta].9 [dva puta u znaenju, ne obliku].11.14.20 [dva puta u znaenju, ne obliku].22.24.26 [u znaenju ne obliku]).

18

1:4 Bog vidje da svjetlo b dobro (stihovi 4.10.12.18.21.25.31). itavo je Stvorenje bilo dobro (usp. 1:31). Zlo nije bilo dio Bojega prvotnoga stvaranja, nego je ono bilo izopaeno dobro. Dobro ovdje vjerojatno znai odgovara svojoj svrsi (usp. Iz 41:7) ili iznutra bez mane (BDB 373). Bog odvoji Ovaj GLAGOL (BDB 95, KB 110, Hiphil IMPERFEKT) svojstven je tome kako Bog razvija Svoje stvaranje. On dijeli (KJV) i zapoinje nove stvari (usp. stihove 4.6.7.14.18). svjetlo Sjetite se da jo nije postojalo Sunce. Budite pozorni da ne budete dogmatski o vremenskome slijedu (tj. 24 sata za rotaciju Zemlje to nije bila konstanta kroz povijest Zemlje). Svjetlo (BDB 21) je biblijski simbol ivota, istoe, i istine (usp. Job 33:30; Ps 56:13; 112:4; Iz 58:8.10; 59:9; 60:13; Iv 1:5-9; II. Kor 4:6). U Otkrivenju 22:5 postoji svjetlo bez Sunca. Takoer zabiljeite da je tama stvorena (usp. Iz 45:7) i imenovana od Boga (usp. stih 5) to pokazuje Njegov nadzor (usp. Ps 74:16; 104:20 -23; 139:12). John H. Walton, u The Lost World of Genesis One (str. 55 i dalje), temeljeno na stihovima 4 i 5, tvrdi da ovo znai razdoblje svjetla, ne podrijetlo Sunca. 1:5 Bog nazva (stihovi 8.10) Ovo imenovanje pokazuje Boje vlasnitvo i nadzor. I bijae veer i bijae jutro Ovaj red moe odraavati postojanje tame prije stvaranja svjetla. Rabini su ovo tumaili kao dan jedinstvenoga poinjanja vremena naveer. Postojala je tama i onda je postojalo svjetlo. Ovo se odraavalo u Isusovom vremenu kad je novi dan takoer zapoinjao u sumrak, naveer. dan Hebrejski pojam yom (BDB 398) moe upuivati na vremensko razdoblje (usp. 2:4; 5:2; Ruta 1:1; Ps 50:15; 90:4; Prop 7:14; Iz 4:2; 11:2; Zah 4:10) ali uobiajeno upuuje na 24-satni dan (tj. Izl 20:9-10).

POSEBNA TEMA: DAN (YOM)

Teorije o znaenju yom (dan) uzete i usvojene od dr. John Harrisa (dekan kole kranskih prouavanja i profesor SZ-a u Baptistikome sveuilitu istonoga Teksasa) iz Pregleda SZ-a zabiljeio sam: 1. Teorija doslovno o dvadeset-etverosatnome razdoblju Ovo je otvoren pristup (usp. Izl 20:9-11). Pitanja uskrsavaju iz ovoga pristupa: a. kako je postojalo svjetlo prvoga dana kad Sunce nije bilo stvoreno sve do etvrtoga dana? b. kako su bile sve ivotinje (posebice one izvorne drugim dije lovima svijeta) imenovane u manje od jednoga dana (usp. Post 2:19-20)? 2. Teorija o starosti dana Ova teorija nastoji uskladiti znanost (posebno geologiju) s Pismom. Ova teorija kae da su dani bili geoloka doba u trajanju. Njihovo je trajanje nejednako, i oni se pribliavaju razliitim slojevima opisanima u uniformitaristikoj geologiji. Znanstvenici se nastoje usuglasiti s opim razvojem Postanka 1: maglena i vodena masa prethodila je odvajanju kopna i mora prije pojavka ivota. Biljni ivot doao je prije ivotinjskoga ivota, a ovjeanstvo je predstavljalo zadnji i najzamreniji oblik ivota. Iz ovoga pristupa uskrsavaju pitanja: a. kako su biljke preivjele doba bez Sunca? b. kako se odvijalo opraivanje u biljkama ako jo kukci i ptice nisu bile stvorene do doba kasnije? 3. Teorija o izmjeninoj starosti dana Dani su ustvari dvadeset-etverosatna razdoblja, ali svaki je dan odvojen dobima u kojima je neto stvoreno bilo razvijeno. Pitanja koja uskrsavaju iz toga pristupa: a. iste potekoe kao teorija o starosti dana b. oznaavali li tekst dan kao onaj upotrijebljen za oboje i za dvadeset -etiri sata i za neku epohu? 4. Teorija o napredujuoj katastrofi stvaranja Ova teorija ide kako slijedi: izmeu Postanka 1:1 i 1:2, postojalo je neodreeno vremensko razdoblje u kojem se pojavljuju geoloka doba; tijekom toga razdoblja, prapovijesna su stvorenja navedena po redu predloenih okamina koje su se stvorile; prije oko 200.000 godina, pojavila se nadnaravna nepogoda i unitila veinu ivota na ovoj planeti i prouzroila izumiranje mnogih ivotinja; onda su se pojavili dani iz Postanka 1. Ovi dani upuuju na ponovno -stvaranje, radije negoli na prvotno stvaranje. 5. Samo-Eden teorija Izvjee o stvaranju upuuje samo na stvaranje i fizike vidove Vrta Eden.

19

6.

7.

8.

Teorija jaza Temeljeno na Postanku 1:1, Bog je stvorio savreni svijet. Temeljeno na Postanku 1:2, Lucifer (Sotona) je bio postavljen da nadzire svijet i pobunio se. Bog je potom osudio Lucifera i svijet potpunim unitenjem. Milijune godina, svijet je bio ostavljen samim i prola su geoloka doba. Temeljeno na Postanku 1:3 - 2:3, u 4004. godini prije Krista, pojavilo se est doslovnih dvadeset -etverosatnih dana ponovno ga stvaranja. Bishop Ussher (1654. g.) upotrijebio je genealogije Postanka 5 i 11 kako bi izraunao i datirao stvaranje ovjeanstva u otprilike 4004. godini prije Krista. Meutim, genealogije ne predstavljaju potpune kronoloke sheme. Teorija Svete sedmice Pisac Knjige Postanka koristio je zamisao dana i tjedna kao knjievni nain kako bi izloio Boansku poruku Boje djelatnosti u stvaranju. Takva graa slikovito prikazuje ljepotu i sklad Bojega stvaralakog djela. Sveano uvoenje kozmikoga hrama Ovo je noviji pogled Johna H. Waltona, u The Lost World of Genesis One, IVP. 2009., koji vidi est dana kao djelatnu ontologiju, ne materijalnu ontologiju. One opisuju Boje ureenje ili postavljanje djelatnoga svemira za dobro ovjeanstva. Ovo potkrepljuje druge drevne kozmologije. Na primjer, prva tri dana predstavljala bi Boje davanje sezona (tj. vremena), vremena (tj. za usjeve) i hranu. Ponavljan izriaj to je dobro moe obiljeiti djelotvornost. Sedmi dan moe opisivati Boje uvoenje Njegova potpuna djelatnoga i nastanjenog kozmikoga hrama kao zakonskoga vlasnitva, nadzornika i upravitelja. Postanak 1 nema nita s materijalnim stvaranjem tvari nego s ureivanjem te tvari za djelatno mjesto za Boga i ljude kako bi imali zajednitvo. Dani postaju knjievna alatka za navjeivanje drevne bliskoistone ope suglasnosti kako: 1. nema razlike izmeu prirodnoga i natprirodnoga 2. boanstvo je ukljueno u svaki vid ivota. Izraelova jedinstvenost nije bila njegov opi pogled na svijet nego sljedee: a. njegov monoteizam b. stvaranje je bilo za ovjeanstvo, ne za bogove c. nema sukoba izmeu bogova ili bogova i ljudstva u Izraelovu izvjeu. On [Izrael op.prev.] nije posudio svoje izvjee o stvaranju od drugih nego podijelio njihov opi pogled na svijet.

NASB (AURIRANI) TEKST: 1:6-8

Onda Bog ree: "Neka bude prostranstvo usred voda, i neka se odvoje vode od voda." 7Bog naini prostranstvo, i odvoji vode koje bijahu ispod prostranstva od voda koje bijahu iznad prostranstva; i to b tako. 8Bog nazva prostranstvo nebo. I bijae veer i bijae jutro, drugi dan. 1:6 Ovaj stih ima dva Qal 14 i 22.
ZAPOVJEDNA NAINA
6

(Neka ) iz glagola biti (BDB 224, KB 243). Ista je graa u stihovima

NASB, NET, JPSOA prostranstvo NKJV nebeski svod NRSV, TEV svod NJB svod Ovaj pojam (BDB 956, KB 1290) moe znaiti izravnati ili razvui kao u Knjizi Izaije 42:5. Ovo upuuje na atmosferu zemlje (usp. 1:20) opisanu metaforiki kao zrani svod ili preokrenuti eir iznad plohe Zemlje (usp. Iz 40:22). vode Slatka voda i slana voda vani su elementi u van-biblijskim izvjeima o stvaranju, ali u Bibliji oni su nadzira ni od Boga. Ne postoji razlika izmeu Postanka 1 u stvaranju slane vode i slatke vode. Voda u atmosferi odvojena je od voda na Zemlji. Ralamba Postanka 1 pokazuje da je Bog odvojio nekoliko stvari kao proces nastanjenja Zemlje (svjetlo od tame, vodu gore od vode dolje, vodu dolje od suhe zemlje, vrijeme Sunca od vremena Mjeseca).

20

1:7 odvoji vode Bog je u nadzoru vodenoga kaosa (BDB 95, KB 110, Hiphil PARTICIP). On postavlja njihove granice (usp. Job 38:8-11; Ps 33:6-7; Iz 40:12). i to b tako to god je Bog elio dogodilo se i dogaa se (usp. 1:9.11.15.24.30).

NASB (AURIRANI) TEKST: 1:9-13

Onda Bog ree: "Neka vode ispod nebesa budu skupljene u jedno mjesto, i neka se pojavi suho kopno"; i to b tako. 10Bog nazva suho kopno zemlja, a skupljene vode On nazva mora; i Bog vidje da to b dobro. 11Onda Bog ree: "Neka zemlja proklija biljem: sadnicama izdanima sjemenom, i plodonosnim drveem na zemlji koje donosi ploda prema svojoj vrsti sa sjemenom u njima"; i to b tako. 12Zemlja rodi bilje, sadnice izdane sjemenom prema njihovoj vrsti, i drvea koja donose plod sa sjemenom u njima, prema njihovoj vrsti; i Bog vidje da to b dobro. 13 Bijae veer i bijae jutro, trei dan. 1:9-10 Poetna dva (BDB 876, KB 1082 i BDB 906, KB 1157) oba su Niphal IMPERATIVI upotrijebljeni kao Podrazumijeva li to jedan kontinent (tj. Pangea)? Zemlja je mijenjajui oblik (tj. tektonske ploe) neprekidno. Pitanje opetovano je starost Zemlje. Takoer zabiljeite da Bog nadzire sve prirodne fenomene. Ne postoje bogovi prirode!
GLAGOLA ZAPOVJEDNI NAINI.
9

1:9 neka se pojavi suho kopno Ovo je slino prvotnome svetom brdu egipatske kozmologije. Jo jedan primjer ove podjele uobiajenoga pogleda na svijet diljem drevnoga Bliskog Istoka mogli bi biti ljudi stvoreni od gline. To je zajedniko izvjeima o stvaranju iz Mezopotamije, Egipta te Izraela. 1:11-12 Ovo je morao biti tehniki opis za podrijetlo svega biljnog ivota. Izgleda da upuuje na tri vrste biljaka: trave, itarice, i voke. ivotinje e jesti prve i druge; ljudi e jesti druge i tree. Bog priprema Zemlju korak po korak kao pozornicu ili podij na kojoj e imati zajednitvo s i odravati ga s Njegovim najviim stvorenjem, ovjeanstvom. Postojalo je nekoliko suvremenih znanstvenih teorija o razvitku biljnoga ivota. Neki e znanstvenici braniti ovaj poseban poredak. Ali moramo biti pozorni jer se znanstvene teorije mijenjaju. Krani ne vjeruju Bibliji zato jer ju znanost i arheologija potvruju. Mi joj vjerujemo zbog mira to smo nali u Kristu i biblijskih vlastitih izjava o nadahnuu. 1:11 Neka zemlja proklija Ovo je Hiphel ZAPOVJEDNI NAIN glagola klijati (BDB 205, KB 233). prema svojoj vrsti Stvorenje je bilo graeno (usp. stihove 12.21.24.25; 6:20; 7:14) tako da jednom stvorene, biljke, ivotinje i ljudi mogu proizvoditi i prilagoditi se u i od sebe samih. Bog je stvorio ivot da se prilagodi. Na tome stupnju, zasigurno se kroz vrijeme dogodila evolucija prema naizmjeninim uvjetima (mikro -evolucija ili horizontalna evolucija). U teologiji se razvija pravac prema zamisli napredujuega staranja koji podrazumijeva da je Bog stvorio ovjeanstvo: (1) postupno ili (2) Adam i Eva bili su stvoreni u kasnijem stupnju, potpuno razvijeni (usp. pisanja Berna rda Ramma i Hugha Rossa). U suprotnosti s drevnim Bliskim Istokom gdje je bila tovana plodnost kao bogovi blizanci, ovo pokazuje izvor ivota kao Bog, ne seksualni in. Na mnogo naina ovo izvjee o stvaranju umanjuje bogove drevnoga Bliskog Istoka (vod e; svjetla/tame; nebeskih tijela; sila prirode; i bogove plodnosti) kao to su poasti Izlaska obescijenile bogove Egipta. Iskljuivi zaetnik je jedan i jedini Bog!

NASB (AURIRANI) TEKST: 1: 14-19

Onda Bog ree: "Neka budu svjetlila u prostranstvu nebesa da odvoje dan od noi, i neka budu za znakove i za doba i za dane i godine; 15i neka budu za svjetla u prostranstvu nebesa da daju svjetlo na zemlju"; i to b tako. 16 Bog stvori dva velika svjetlila, vee svjetlilo da vlada danju, a manje svjetlilo da vlada nou; On stvori zvijezde isto tako. 17Bog ih smjesti u prostranstvo nebesa da daju svjetlo na zemlju, 18i vladaju danju i nou, te odvoje svjetlo od tame; i Bog vidje da to b dobro. 19Bijae veer i bijae jutro, etvrti dan. 1:14 za znakove i za doba i za dane i godine Nebeska svjetla morala su biti oznaka blagdanskih dana (usp. 18:14; Lev 23; Pnz 31:10) i ciklusa za poinak, rad, i tovanje (usp. Ps 104:19 -23). Sunce je bilo stvoreno za razdvajanje kalendara i svakog dana u vremenske dijelove kako bi pomogli ljudima ispuniti sve njihove dunosti (tj. fizike i duhovne).
14

21

1:16 dva velika svjetlila On stvori zvijezde isto tako Bog je Stvoritelj nebeskih tijela (usp. Iz 40:26). Ona nisu boanstva da budu tovana (mezopotamijsko astralno tovanje, usp. Pnz 4:19; Ez 8:16) nego fizike sluge (usp. Ps 19:1 -6). Ovo je teoloki iskaz! 1:17-18 Usporedna graa Hebreja podrazumijeva tri svrhe u dodatku stihu 14.

NASB (AURIRANI) TEKST: 1:20-23

Onda Bog ree: "Neka vode provrve mnotvom ivih stvorenja, i neka ptice lete iznad zemlje u otvorenom prostranstvu nebesa." 21Bog stvori velika morska udovita i svako ivo stvorenje to se mie, kojima vode provrve prema njihovim vrstama, i svakom krilatom pticom prema njenoj vrsti; i Bog vidje da to b dobro. 22Bog ih blagoslovi, kazujui: "Budite plodonosni i mnoite se, i ispunite vode u morima, i neka se ptice razmnoe na zemlji." 23Bijae veer i bijae jutro, peti dan. 1:20-23 Beskimenjaci se pojavljuju u razdoblju kambrija iznenada i u bogatstvu oblika. Ne postoji fiziki dokaz za postupan razvitak. Glagoli vrvjeti (BDB 1056, KB 1655) i letjeti (BDB 733, KB 800) koriteni u stihu 20 oba su IMPERFEKTI upotrijebljeni kao ZAPOVJEDNI NAINI. 1:20 ivih stvorenja Ova ista rije, nephesh (BDB 659), koritena je za ljude (usp. 2:7) i ivotinje (usp. 2:19; Lev 11:46; 24:18). Ona predstavlja ivotnu silu (usp. Ez 18:4) povezanu i ovisnu o ovoj planeti. ptice Doslovno to je letee stvari (BDB 733) jer u Ponovljenome zakonu 14:19 -20 to moe upuivati na kukce. 1:21 stvori Ovo je pojam bara (BDB 135, KB 153, Qal IMPERFEKT) kao u Postanku 1:1. On podrazumijeva Boanstvo stvaranje. ovjek i ivotinje su stvoreni u 1:24-25 to iskljuuje prethodno postojanje tvari (tj. praha). Meutim bara je upotrijebljena za ovjeka u 1:27 (tri puta). Ovaj je poseban pojam koriten za: (1) svemir (ili Zemlju) u 1:1; (2) za morska stvorenja u 1:21; i (3) za ovjeanstvo u 1:27. NASB, NRSV, TEV, NJB velika morska udovita NKJV, NIV velika morska bia LXX, KJV velike kitove JB velike morske zmije Ovo moe upuivati na levijatana (BDB 1072, usp. Ps 104:26; 148:7; Job 41:1 i dalje). Ponekad je rije povezana s izraelskim neprijateljima: (1) Egiptom, Knjiga proroka Izaije 51:9; Ezekiel 29:3; 32:2 (ponekad upuuje kao na Rahaba, usp. Ps 89:10; Iz 51:9) i (2) Babilon, Jeremija 51:34. esto je povezana s kozmikim/duhovnim neprijateljima, Job 7:12; Psalam 74:13; Izaija 27:1. Kanaansko izvjee o stvaranju ini ovo borbom boga protiv Baala ali u Bibliji to je dobro Stvorenje od jednoga pravog Boga. svakom krilatom pticom Ovo ukljuuje sve to leti, ptice i kukce (usp. Pnz 14:19-20). 1:22 Kao to su biljke bile stvorene da proizvode, tako isto, ivotinje. Bog eli Svoju planetu ispuniti ivotom (nizovi Qal IMPERATIVA [i jedan ZAPOVJEDNI NAIN], usp. 1:28; 9:1.7). Ovo je bilo jedno od predmeta pobune (tj. nespremnost odvajanja i ispunjavanja planeta) babilonske kule (usp. Post 10-11).
20

22

PITANJA ZA RASPRAVU
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Ova pitanja za raspravu predviena su da vam pomognu promiljati kroz glavne teme ovoga odjeljka Knjige. Ona su napravljena da budu misaono-nametljiva, ne konana. 1. 2. 3. 4. 5. Kako se znanost odnosi prema Bibliji? Stvarna pitanja su tko i zato stvaranja, ne kako i kada. Ako je to istina, kako emo onda tumaiti Postanak 1 2? Kako je Bog stvorio fiziki svijet? Hoemo li gurati fiat, ex nihilo ako je to poezija? to je glavni oslonac Postanka 1? Kako je Biblija slina/razliita od drugih izvjea o stvaranju?

NEKI KORISNI IZVORI

A. Objections Sustained od Phillipa Johnsona B. Darwin on Trial od Phillipa Johnsona C. Creation and Time od Hugha Rossa D. The Creator and the Cosmos od Hugha Rossa E. The Genesis Question od Hugha Rossa F. The Christian View of Science and Scripture od Bernarda Ramma G. The Scientific Enterprise and Christian Faith od Malcolma A. Jeevesa H. Coming to Peace with Science od Darrela R. Falka I. The Language of God od Francisa S. Collinsa J. Who was Adam? od Fazale Rana i Hugha Rossa K. The Lost World of Genesis One, IVP (2009.) od Johna H. Waltona

23

OKVIRNI UVIDI U KNJIGU POSTANKA 1:24 2:3

UVOD
A. U prola dva stoljea, SZ-ni znanstvenici esto su tvrdili da Postanak objavljuje dva izvjea o stvaranju od razliitih autora, koristei razliita imena za Boga. Meutim: 1. to moe biti osobit istonjaki oblik opega izvjea slijeenog posebnijim izvjeem 2. Postanak 1:1-2:3 moe biti saeto izvjee o stvaranju planete a Postanak 2:4 -25 o stvaranju prvoga para 3. ovo moe odraavati razliite vidove Boje naravi (tj. rabinske): a. Elohim - Stvoritelj, Davatelj i Nositelj ivota b. YHWH - Spasitelj, Iskupitelj i Bog Izraela prema Savezu. Izgleda kako postoji razlika napravljena izmeu Boga koji stvara iz niega i uzrokuje stvaranje stvari. Primjer: Bog je stvorio u stihu 21 a ipak u stihu 20 proizvodi vodu; u stihu 25 Bog je stvorio a ipak u stihu 24 Zemlja je proizvela. Augustin je zabiljeio ovu razliku i utvrdio dva ina stvaranja: (1) materije i duhovnih bia i (2) njihovu uredbu i raznolikost. Ovaj odlomak jasno ui da su ljudi kao najvie zemaljske ivo tinje: (1) oboji imaju nephesh, 1:24 i 2:7; (2) oboji su bili stvoreni estoga dana, 1:31; (3) oboji su bili stvoreni iz zemlje, 2:19; (4) oboji jedu biljke za hranu, 1:29-30; (5) oboji su plodni. Meutim, ljudi su isto tako kao Bog: (1) posebno Stvor enje, 1:26; 2:7; (2) stvoreni na sliku i slinost Boju, 1:26; i (3) imaju vlast, 1:26.28. Postanak 1:26: Nainimo . . . (usp. 1:26; 3:22; 11:7; Iz 6:8) bio je uvelike raspravljan. Nastalo je nekoliko teorija: 1. mnoina Velianstva (ali nema ranijeg primjera u Bibliji ili u rabinskoj knjievnosti) 2. Bog govori o Sebi i nebeskome sudu anela, I. Knjiga o Kraljevima 22:19 3. naglaavanje mnoine u Bogu, i prema tome, nagovijetanje Trojstva, 3:22;11:7; Knjiga proroka Izaije 6:8; 61:14. Mora biti zabiljeeno da (a) Elohim je MNOINA i (b) Boanske Osobe su spomenute u Psalmu 2:2; 110:1.4: Zahariji 3:8-11. Teorije o znaenju slike i slinosti: 1. Irenej i Tertulijan: a. slikafiziki vidovi ljudstva b. slinost duhovni vidovi ljudstva. 2. Klement Aleksandrijski, Origen, Atanasius, Hilary, Ambrozije, Augustin, i Ivan Damaanski: a. slika ne fizike osobine ovjeka b. slinost vidovi ovjeka koji se mogu razviti primjerice u svetost ili moralnost, a ako nisu razvijeni onda su izgubljeni. 3. Skolastici (Toma Akvinski): a. slikarazumska umna sposobnost i sloboda (prirodna) ovjeanstva b. slinostizvorna pravednost i nadnaravni darovi koji su bili izgubljeni u Padu. 4. Reformatori: a. svi u osnovi nijeu svaku razliku izmeu pojmova (Post 5:1; 9:6). b. Luther i Calvin obojica izraavaju ovu zamisao u razliitim pojmovima, ali u osnovi izraavaju istu istinu. 5. Mislim da oni upuuju na nau: (1) osobnost; (2) savjest; (3) vjetine govora; (4) snagu volje; i/ili (5) moralnost. Posebna tema: Prirodni izvori

B.

C.

D.

E.

F.

24

POSEBNA TEMA: PRIRODNI IZVORI

I. Uvod A. B. Svo Stvorenje je pozadina ili pozornica za Boju ljubavnu vezu s ovjeanstvom. Ona se dijeli u Padu (usp. Post 3:17; 6:1 i dalje; Rim 8:18-20). Isto tako, ona e se dijeliti u eshatolokome iskupljenju (usp. Iz 11:6-9; Rim 8:20-22; Otk 21-22). C. Grjeno, palo ovjeanstvo oplijenilo je prirodni okoli sebinim ostavljanjem. Slijedee je navod iz The Canon of Westminster od Edwarda Carpentera: ovjekov nemilosrdni juri, u globalnome okviru, na svemir oko njega to jest na Boje Stvorenje napad na zrak kojeg zagauje; plovne putove koje oneiuje; ume koje rui, nepromiljeno dugorono djeluje na ovo obijesno razaranje. Ovaj je napad postupan i neusklaen. Plaena je niska cijena ikojoj ravnotei prirode i otuda mali osjeaj odgovornosti za ono to jedan narataj duguje drugome. D. Ne samo da mi anjemo ishod zagaenja i iskoritavanja nae planete, nego e nae budue potomstvo eti jo tee, nepovratne posljedice. Biblijska graa A. Stari zavjet 1. Knjiga Postanka 1 3: a. Stvorenje je posebno mjesto st voreno od Boga za zajednitvo s ovjeanstvom (usp. Post 1:1-25) b. Stvorenje je dobro, o da, veoma dobro (usp. Post 1:31). Moralo je biti svjedok za Boga (usp. Ps 19:1-16) c. ljudstvo je krunska svrha stvaranja (usp. Post 1:26-27) d. ljudstvo je moralo uporabiti vlast (hebrejski, koraati) kao posluitelj Bogu (usp. Post 1:28=30; Ps 8:3-8; Heb 2:6-8). Bog jeste i ostaje Stvoritelj/ Nositelj/ Iskupitelj/ Spasitelj/ Gospodin Stvorenja (usp. Izl 19:5; Job 37-41; Ps 24:1-2; 95:3-5; 102:25; 115:15; 121:2; 124:8; 134:3; 146:6; Iz 37:16) e. upravljanje Stvorenjem od strane ovjeanstva moe se vidjeti u Postanku 2:15: da ga obrauje i odrava i titi ga (usp. Lev 25:23; I. Ljet 29:14). 2. Bog ljubi Stvorenje, posebic e ivotinje: a. Mojsijevi zakoni za primjereno postupanje prema ivotinjama b. YHWH se igra s Levijatanom (usp. Ps 104:26) c. Bog se brine za ivotinje (usp. Jona 4:11) d. eshatoloka prisutnost prirode (usp. Iz 11:6-9; Otk 21-22). 3. Priroda, do nekoga stupnja, velia Boga: a. Psalam 19:1-6 b. Psalam 29:1-9 c. Knjiga o Jobu 37 - 41. 4. Priroda je jedno sredstvo kojim Bog pokazuje Svoju ljubav i odanost Savezu: a. Ponovljeni zakon 27 - 28; I. Knjiga o Kraljevima 17 b. preko proroka. B. Novi zavjet 1. Bog je vien kao stvoritelj. Postoji samo jedan Stvoritelj, Trojedini Bog (Elohim, Post 1:1; Duh, Post 1:2; i Isus, NZ). Sve ostalo je stvoreno: a. Djela apostolska 17:24 b. Poslanica Hebrejima 11:3 c. Otkrivenje 4:11. 2. Isus je Boji posrednik stvaranja: a. Evanelje po Ivanu 1:3.10 b. I. Poslanica Korinanima 8:6 c. Poslanica Koloanima 1:16 d. Poslanica Hebrejima 1:2. 3. Isus govori o Bojoj skrbi za prirodu na izravan nain u Svojim govorima: a. Evanelje po Mateju 6:26.28-30, ptice zranoga prostora i ljiljani poljski b. Evanelje po Mateju 10:29, vrapci.

II.

25

4. III.

Pavao tvrdi da su svi ljudi odgovorni za njihovu spoznaju Boga u Stvorenju (tj. prirodno otkrivenje, usp. Rim 1:19-20; Otk 21-22).

Zakljuak A. Mi smo ogranieni na ovaj prirodni red! B. Grjeno ovjeanstvo zlorabilo je Boje prirodne darove kao to su i sve druge dobre darove Boje. C. Ovaj prirodni red je privremen. On ide ka prolasku (II. Pt 3:7). Bog pokr ee na svijet k povijesnome lancu. Grijeh e pustiti svoje prokletstvo, ali Bog je odredio njegove granice. Stvorenje e biti spaeno (usp. Rim 8:18-25).

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 1:24-25

Onda Bog ree: "Neka zemlja rodi ivim stvorenjima po njihovoj vrsti: stoku i gmizavce i zvjerad po zemlji prema njihovim vrstama"; i to b tako. 25Bog stvori zvjerad po zemlji po njihovoj vrsti, i stoku po njihovoj vrsti, i sve to gmie po tlu po njihovoj vrsti; i Bog vidje da to b dobro. 1:24 Onda Bog ree Elohim (BDB 43) je drevno mnoinsko ime za Boga koje prevladava poglavljem 1. Etimologija je neizvjesna. Rabini kau da to pokazuje Boga kao Stvoritelja, Davatelja i Nositelja svega ivota na planeti Zemlja. MNOINA izgleda da je teoloki vana kad je povezana s 1:26; 3:22; 11:7 i mnoinom rijei jedan naenom u velikoj molitvi monoteizma (Shema), Ponovljeni zakon 6:4-6. Kad je koritena za Boga Izraelova GLAGOL je gotovo uvijek JEDNINA. Pojam elohim u SZ-u moe upuivati na: (1) anele (usp. Ps 8:5); (2) ljudske suce (usp. Izl 21:6; 22:8.9; Ps 82:1); ili (3) druge bogove (usp. Izl 18:11; 20:3; I. Sam 4:8). Vidi Posebnu temu: Imena za Boanstvo u 2:4. Neka zemlja rodi Ovo (BDB 422, KB 425) je Hiphil ZAPOVJEDNI NAIN. Postoji razlika napravljena u Postanku 1 izmeu Bojeg stvaranja govorenom rijeju iz niega i onoga to je On stvorio, umnoio (tj. prilagodio). Usporedite stihove 20 i 21 te stihove 24 i 25. ivim stvorenjima po njihovoj vrsti Stihovi 24-25 opisuju kopnene ivotinje i velike i male, domae i divlje. Zabiljeite da je pojam ivim stvorenjima (BDB 659 i 311) temeljen na pojmu nephesh to je rije koritena za ljude u Postanku 2:7. Oito je da jedinstvenost ovjeanstva nije naena u pojmu nephesh, esto u grkome prevedenom kao dua. gmizavce Doslovno ovo upuuje na gmizati, ili klizati (BDB 943). Ovo je ista rije koja je upotrijebljena u stihu 21, to se mie. Izgleda da upuuje na sve ivotinje koje ne hodaju svojim nogama ili ima ju tako kratke noge da su nezamjetljive. i to b tako Boje enje postale su stvarnost! Vidi biljeku u 1:7. 1:25 i Bog vidje da to b dobro Boje Stvorenje bilo je dobro (BDB 373) i obznanjeno je da je vrlo dobro u 1:31. Ovo moe biti hebrejski idiom u znaenju odgovarajue za navedenu svrhu. Teoloko to moe takoer govoriti o odsustvu grijeha iz Bojega prvotnog Stvorenja. Grijeh je ishod pobune, ne stvaranja.
24

NASB (AURIRANI) TEKST: 1:26-31

Onda Bog ree: "Nainimo ovjeka na Nau sliku, prema Naoj slinosti; i neka vladaju nad ribom mora i nad pticama nebeskoga svoda i nad stokom i nad svom zemljom, i nad svakim gmizavcem to gmie po zemlji." 27Bog stvori ovjeka na Svoju vlastitu sliku, na Boju sliku On ga stvori; muko i ensko On i h stvori. 28Bog ih blagoslovi; i Bog im ree: "Budite plodonosni i mnoite se, i ispunite zemlju, i pokorite je; i vladajte nad ribom u moru i nad pticama nebeskoga svoda i nad svakim ivim stvorom to se mie po zemlji." 29Onda Bog ree: "Gle, Ja sam vam dao svaku biljku izdanu sjemenom to je na povrini itave zemlje, i svako drvo to ima plod izdaan sjemenom; to e biti hrana za vas; 30i svakoj zvijeri na zemlji i svakoj ptici nebeskoga svoda i svakom stvoru to se mie na zemlji koja ima ivot, Ja sam dao svaku zelenu biljku za hranu"; i to b tako. 31Bog vidje sve to je On nainio, i gle, to b vrlo dobro. I bijae veer i bijae jutro, esti dan.
26

26

1:26 Nainimo Oblik (BDB 793, KB 889) je Qal IMPERFEKT, ali upotrijebljen u KOHORTATIVNOME smislu. Bilo je mnogo raspre o MNOINI mi. Filo i Eben Ezra kau je to mnoina Velianstva, ali ovaj se gramatiki oblik ne pojavljuje do mnogo kasnije idovske povijesne knjievnosti (NET Biblija kae da se to ne pojavljuje s GLAGOLIMA, stih 5); Rashi kae da to upuuje na nebeski Sud (usp. I. Kr 22:19-23; Job 1:6-12; 2:1-6; Iz 6:8), ali ovo ne moe podrazumijevati da su aneli imali udio u stvaranju, niti da imaju Boansku sliku. Ostali pretpostavljaju da je to poetni oblik zamisli Trojedinoga Boga . Zanimljiva je injenica da su se u mezopotamijskim izvjeima o stvaranju bogovi (uobiajeno povezani s pojedinim mjestima) uvijek natjecali jedan s drugim ali ovdje ne samo da je jasno vidljiv monoteizam ve ak i u nekoliko izriaja MNOINE postoji sklad a ne hirovito nezadovoljstvo. ovjeka Ovo je hebrejska rije Adam (BDB 9), koja je oita igra hebrejskoga pojma za tlo, adamah (usp. stih 9). Pojam moe isto tako podrazumijevati crvenilo. Mnogi znanstvenici vjeruju da ovo upuuje na ljudsko bie oblikovano od grumena zemlje ili gline iz doline rijeke Tigris/Eufrat (usp. 2:7). Jedino u ovim uvodnim poglavljima Postanka je hebrejski pojam Adam upotrijebljen kao primjereno ime. Septuaginta koristi rije anthropos za prijevod ove rijei koja je opi pojam to upuuje na ovjeka i/ili enu (usp. 5:2; 6:1.5-7; 9:56). Uobiajeniji hebrejski pojam za ovjeka ili supruga je ish (BDB 35, usp. 2:23 etimologija je nepoznata) i ishah (BDB 61) za enu ili suprugu. Na ovoj toki u mome teolokome razumijevanju vrlo je teko dovesti u odnos biblijsko izvjee o stvaranju prvotnoga para s okaminskim ostacima nekoliko vrsta dvononoga Homo erectusa. Neka od ovih drevnih grobnih mjesta ukljuuju pokapanje predmeta oito povezanih s vjerom u zagrobni ivot. Nisam uvrijeen evolucijom unutar vrsta. Ako je ona istinita, onda su Adam i Eva primitivni ljudi i povijesni vremenski okvir Postanka 1 11 mora biti temeljito proiren. Mogue je Bog stvorio Adama i Evu u mnogo kasnijem vremenskome razdoblju (tj. napredujui kreacionizam), napravivi ih suvremenim ljudima (Homo sapiens). Ako je tako, onda njihova veza s mezopotamijskom uljudbom zahtijeva posebno stvaranje jednom okvirno onda kad zapoinje kultura. elim naglasiti da je ovo tek nagaanje na toj toki vremena. Postoji toliko mnogo suvremenika koji ne znaju o drevnoj prolosti. Opetovano, teoloki, tko i zato, ne kako ili kad jeste kljuno! na Nau sliku, prema Naoj slinosti Pojam sliku moe takoer biti naen u 5:1.3; 9:6. esto je upotrebljavan u SZ u kako bi obiljeio idole (KB 1028 II). Njegova osnovna etimologija je izrezati u odreeni oblik. Postojalo je toliko mnogo raspre u povijesti tumaenja kako bi se odredilo tono znaenje slike (BDB 853, KB 1028 #5) i slinosti (BDB 198). Usporedni grki pojmovi naeni su u NZ-u za opis ljudstva (usp. I. Kor 11:7; Kol 3:10; Ef 4:24; Jak 3:9). Po mome miljenju, oni su istoznanica i opisuju onaj dio ljudstva koji je jedinstveno kadar biti u vezi s Bogom. Isusovo utjelovljenje pokazuje mogunost to je ljudstvo moglo biti u Adamu i to e biti jednoga dana kroz Isusa Krista. Vidi Who was Adam? od Fazala Rana i Hugha Rossa, str. 79. neka vladaju Ovo je doslovno zgaziti (BD B 853, KB 1190, Qal IMPERFEKT koriten u ZAPOVJEDNOME nainu). To je jak pojam koji govori o vlasti ovjeanstva nad prirodom (usp. Ps 8:5 -8). Ova ista zamisao naena je u stihu 28. Dva pojma, vladaju u stihovima 26 i 28, te pokorite u stihu 28 imaju istu osnovnu etimologiju to znai gaziti po ili zgaziti. Iako ovi GLAGOLI izgledaju tvrdi oni odraavaju sliku Boje vladavine. ovjeanstvo ima vlast nad stvorenom Zemljom zbog njegova/njena odnosa prema Bogu. Oni su morali kraljevati/vladati kao Njeg ovi predstavnici, prema Njegovoj naravi. Mo nije teoloko pitanje, nego nain kako je uporabljena (za sebe ili za dobro drugih)! Zabiljeite MNOINU, koja podrazumijeva uzajamnu vlast mukog i enskog (usp. 5:2). Takoer zabiljeite MNOINU IMPERATIVA st iha 28. Podinjenost ene dolazi samo nakon Pada u poglavlju 3. Stvarno pitanje jeste: Ostaje li ta podinjenost nakon uspostave novoga doba u Kristu? 1:27 Bog stvori Postoji trostruka uporaba (Qal IMPERFEKT slijeen s dva Qal PERFEKTA) pojma bara (BDB 127) u ovome stihu, koji djeluje kao saeti iskaz kao i naglasak na Bojem stvaranju ljudstva kao muko i ensko. Ovo je ispisano kao poezija u NRSV, NJB i potvreno tako u NIV opaski. Pojam bara u SZ-u koriten je jedino za Boje stvaranje. na Svoju vlastitu sliku Krajnje je zanimljivo da je MNOINA stiha 26 sad JEDNINA. Ovo okruuje tajnovitost mnoine Boje, a ipak jedinstva, Bojeg. Boja slika (BDB 853) jednaka je u mukarcu i eni! muko i ensko On ih stvori Na seksualni vid odnosi se na potrebe i okoli ove planete. Bog nastavlja odvajati (vidi biljeku u 1:4). Zabiljeite uzajamnost ovdje, u 2:18 i 5:2. Naa Boanska slika doputa nam jedinstveni odnos prema Bogu. 1:28 Bog ih blagoslovi Budite plodonosni i mnoite se Dio Bojega blagoslova (BDB 138, KB 159, Piel IMPERFEKT) bilo je raanje (usp. Pnz 7:13). Ovaj je blagoslov bio i na ivotinjama (usp. stih 22) i na ovjeku (usp. stih 28; 9:1.7). U

27

mezopotamijskim izvjeima o stvaranju buka prenapuenih ljudi jeste razlog za unitenje ljudstva od strane bogova. Izvjee Postanka bodri puanstvo neka raste. Iznenaujue je da je prvo djelo pobune (usp. Post 10 11) bilo protivljenje ovjeanstva da odvoje i ispune Zemlju. i pokorite je; i vladajte U hebrejskome tekstu postoje dvije zapovijedi koje su usporedne s Budite plodonosni i mnoite se (nizovi tri Qal IMPERATIVA). Ovo ini oboje i ljudsku seksualnost i ljudski nadzor Boje volje. Oba hebrejska glagola, pokorite (BDB 461, KB 460) i vladajte (BDB 921, KB 1190), mogu imati negativan (tj. okrutna vlast) suzvuk. Poseban okvir mora odrediti je li to znaenje dobrohotno ili nasilno. 1:29 Biljno kraljevstvo je podijeljeno u tri razliite skupine. Hranidbeni lanac zapoinje fotosintezom u biljkama. Sav zemaljski ivotinjski ivot ovisi o udu ivota biljke. U ovome stihu, ovjeanstvu su za njegovu hranu date itarice i plodovi (usp. 2:16; 6:21), dok je trea skupina, trave, dana ivotinjama. Tek je nakon Potopa ljudima bilo dozvoljeno jesti meso (usp . Post 9:3). Ovo moe biti povezano s injenicom da nije postojala etva mogue te godine. Teoloki je neprimjereno izvlaiti zakone o dijetalnoj hrani iz Postanka 1. Takoer je mogue da se ovaj opis odnosi jedino na Vrt Eden. Smrt i mesojedi idu unatrag do najraniji h okamina povezanih s naslagom iz kambrija 500.000 godina gdje okamenjeni zapis o ivotu zapoinje obiljem. 1:30 Ja sam dao svaku zelenu biljku za hranu Pouzdanost ove izjave jeste ta da je sav ivot temeljen na procesu fotosinteze (tj. hranidbeni lanac). 1:31 to b vrlo dobro Ovo je krajnje vaan zakljuak za Stvorenje zato jer u kasnijoj heretikoj grkoj misli, materija je zla a duh je dobar. U ovome grkom sustavu (kao i u nekima mezopotamijskim tekstovima) oboje su i materija i duh su vjeni to slui njihovu objanjenju potekoa na Zemlji. Ali hebrejsko je izvjee veoma razliito. Jedino je Bog vjean a materija je stvorena za Njegovu svrhu. U prvotnome Bojem Stvorenju nije postojalo zlo, jedino sloboda! bijae veer i bijae jutro, e sti dan Vano je zabiljeiti da, kao i trei dan, esti dan ima dvije stvaralake djelatnosti, tako da postoji osam stvaralakih djelatnosti u est dana. Rabini zapoinju novi dan u sumrak to je temeljeno na ovome izriaju: veer i jutro.

NASB (AURIRANI) TEKST: 2:1-3

Tako bijahu nebesa i zemlja dovreni, i svo njihovo mnotvo. 2Sedmoga dana Bog dovri Svoje djelo koje je On napravio, i On poinu sedmoga dana od svega Svog djela to je On napravio. 3Onda Bog blagoslovi sedmi dan i posveti ga, jer On u njemu poinu od svega Svog djela kojeg je Bog stvorio i nainio. 2:1 nebesa Ovdje ovaj pojam (BDB 1029) upuuje na atmosferu nad Zemljom. U nekim okvirima upuuje na zvjezdana nebesa iznad atmosfere. i zemlja [bijahu] dovreni, i svo njihovo mnotvo Boje fiziko Stvorenje doseglo je zrelost (BDB 477, KB 476, Pual IMPERFEKT, stih 1 i Piel IMPERFEKT, stih 2). Sad je bilo spremno za ljudsko stanite. Svaki stupanj stvaranja ima svoje primjerene itelje (tj. mnotvo, BDB 838). Ovo ne upuuje posebice na stvaranje anela (osim 1:1 ukljuuje ga). Ovaj se tekst bavi fizikim stvaranjem. Hebrejski pojam mnotvo, u nekim okvirima, upuuje na: (1) mezopotamijsku idolatriju povezanu s nebeskim svjetlima (tj. Sunce, Mjesec, planete, kometi, zvijea, usp. Pnz 4:19) ili (2) YHWH -inu aneosku vojsku (usp. J 5:14), ali ovdje upuuje na sve razliite vrste stvorenog ivota. 2:2 Sedmoga dana Bog dovri Svoje djelo Ovo je vrlo antropomorfistiki ali ne podrazumijeva da je Bog umoran ili da je On prekinuo trajno od Svoga djelatnog sudjelovanja sa Stvorenjem i ovjeanstvom. To je temeljni uzorak postavljen z a ovjeanstvo koje treba redovit odmor i tovanje. On poinu Ovo je isti hebrejski korijen kao subota (BDB 991, KB 1407, Qal IMPERFEKT, usp. Izl 20:11; 31:12-17). Ponovljeni zakon 5:15 daje jo jedan razlog za subotu za socioloke razloge, ne teolo ke razloge kao u Knjizi Izlaska 20:811.
1

28

Ovaj je pojam upotrijebljen na nekoliko razliitih naina, osobito u NZ-noj Poslanici Hebrejima 3:7 - 4:11 i njegovo tumaenje Psalma 95:7-11. U hebrejskome ovaj se pojam poinak/odmor primjenjuje i na Subotnji odmor, Obeanu zemlju, i na zajednitvo s Bogom (nebo). Bog postavlja primjer za Svoje posebno Stvorenje, ovjeanstvo. Redovito zajednitvo izmeu Boga i ovjeanstva je neizjavljeno, ali ono je okvirno sredite, svrha stvaranja! sedmoga dana Dani 1-6 zapoinju veerju a zavravaju jutrom (usp. 1:31), ali jutro sedmoga dana nikad nije spomenuto. Prema tome, rabini i isto tako NZ-ni autor Poslanice Hebrejima (3:7 - 4:11) koriste ovo za zakljuak da je Boji odmor jo uvijek dostupan (usp. Ps 95:7-11). 2:3 Onda Bog blagoslovi sedmi dan i posveti ga Pojam posveti znai uiniti svetim (BDB 872, KB 1073, Piel IMPERFEKT). Ovaj je pojam upotrijebljen u smislu postavljanja neega odvojenim za Boju posebnu uporabu. Vrlo rano Bog je uspostavio poseban, propisan dan za Sebe i ljudstvo za meusobni odnos. Ovo ne znai da svi dani ne pripadaju Bogu, nego je jedan jedinstveno odvojen za zajednitvo, tovanje, molitvu, i osnaujui odmor. Podrijetlo sedmodnevnoga tjedna pokriveno je u drevnost i tajnovitost. M oe se vidjeti kako je mjesec povezan s mjeseevim mijenama i kako je godina povezana sa sezonskim promjenama, ali tjedan nema oitog izvora. Meutim, svakoj drevnoj kulturi koju znamo ini se da je bilo poznato o tome kad zapoinje njihova pisana povijest .

POSEBNA TEMA: TOVANJE

I. Uvod A. Neka vana pitanja 1. to je tovanje? 2. Kada i kako je poelo? 3. to je njegov sadraj? 4. Tko sudjeluje? 5. Gdje i kad je uinjeno? Ova e pitanja oblikovati kratki pregled za nae prouavanje. Mora biti zapameno da ne postoji konaan odgovor na ova pitanja, ali postoje pisamske pretpostavke i povijesna razvijanja.

B.

II.

to je tovanje? A. Engleski pojam dolazi od saksonskoga pojma, weorthscipe, koji obiljeava nekog kome su bili duni ast i potovanje. B. Glavni SZ-ni pojmovi su: 1. Abodah, to je iz hebrejskoga korijena koji znai sluiti ili raditi (BDB 715). Uobiajeno se prevodio sluba Boja. 2. Hishtahawah, to je iz hebrejskoga korijena koji znai prignuti se ili oboriti sebe (BDB 1005, usp. Izl 4:31). C. Glavni NZ-ni pojmovi slijede hebrejske pojmove: 1. za abodah to je latreia, to je stanje unajmljenog radnika ili roba 2. za hishtahawah to je proskuneo, to znai oboriti sebe, oboavati, ili tovati. D. Zabiljeite kako postoje dva podruja na koja tovanje utjee: 1. na stav potovanja 2. djelatnosti naega nain ivota. Ovo dvoje mora ii zajedno ili ishode druge velike potekoe (usp. Pnz 11:13). Kako i kada je ono zapoelo? A. SZ ne iskazuje posebno podrijetlo tovanja, ali postoji nekoliko nagovjetaja u Knjizi Postanka: 1. Boje ustanovljenje subote u Postanku 2:1-3 kasnije je razvijeno u glavni tjedni dan tovanja. U Postanku izjavljuje se da je Bog postavio prethodan odmor za ovjeanstvo i tovanje Svojim djelatnostima i stavovima prema ovome tjednome dijelu vremena 2. Boje ubijanje ivotinja da se osigura palome paru odjea kako bi izdrala njihov novi pali okoli u Postanku 3:21 izgleda postavlja pozornicu za uporabu ivotinja za potrebe ovjeanstva, to e se razviti u rtveni sustav

III.

29

3.

4. 5.

6.

7. 8.

Kajinova i Abelova rtva u Postanku 4:3 i dalje izgleda da je bio uobiajen dogaaj, ne jedno vremenski dogaaj. Ovo nije omalovaavajui odlomak o biljnim rtvama ili propis za ivotinjsku rtvu, nego ivopisan primjer potrebe za primjerenim stavom prema Bogu . To pokazuje da je Bog nekako priopio Svoje prihvaanje i odbijanje pobona mesijanska loza eta razvijena je u Postanku 4:25 i dalje. Spominje zavjetno Boje ime, YHWH, u stihu 26 u jasnoj okolnosti tovanja (ovaj odlomak mora biti usklaen s Izl 6:3) Noa izjavljuje razliku izmeu istih i neistih ivotinja u Postanku 7:2. Ovo postavlja okolnost za njegovo rtvovanje u Postanku 8:20-21. To podrazumijeva da su rtve bile dobro uspostavljene u jednome ranijem razdoblju Abraham je bio dobro obavijeten o rtvovanju, to je oito iz Postanka 12:7.8; 13:18; 22:9. Ono oblikuje njegov odaziv prema Bojoj prisutnosti i obeanjima. Izgleda da je njegovo potomstvo nastavilo ovu primjenu Knjiga o Jobu je patrijarhalna postavka (tj. 2000. g.pr.Kr.). On je bio dobro upoznat sa rtvovanjem kao to je vidljivo iz Joba 1:5 biblijska graa izgleda objanjava da se rtvovanje razvilo iz bojazni ovjeanstva te potovanja Boga i Bojih otkrivenih obreda o tome kako to izraziti: a. Deset zapovijedi i Kodeks svetosti b. vjerski obredi atora.

IV.

to je njegov sadraj? A. Oito je stav ovjeanstva klju u rtvovanju (usp. Post 4:3 i dalje). Ovaj osobni dio uvijek je bio stup u otkrivenju biblijske vjere (usp. Pnz 6:4-9; 11:13; 30:6; Jer 31:31-34; Ez 36:26-27; Rim 2:28-29; Gal 6:15). B. Meutim, stav ovjeanstva pun potovanja bio je uzakonjen u obred veoma rano: 1. obiaji oienja (povezani s osjeajem grijeha) 2. obiaji sluenja (blagdani, rtvovanje, darovi, itd.) 3. obiaji osobnoga tovanja (javne i osobne molitve i zahvale). C. Kad naslovimo pitanje Saveza veoma je vano da zabiljeimo tri izvora otkrivenja (usp. Jer 18:18): 1. Mojsije i vjerski obredi (sveenstvo) 2. predaje Mudrosne knjievnosti 3. Proroke. Svaki od ovih dodali su naem razumijevanju tovanja. Svaki se usredotouje na dosljedan i ivotni vid tovanja: 1. oblik (Izlazak - Brojevi) 2. nain ivota (Ps 40:1 i dalje; Mih 6:6-8) 3. pobudu (I. Sam 15:22; Jer 7:22-26; Ho 6:6). D. Isus slijedi SZ-ni obrazac tovanja. On nije ikad ismijavao SZ (usp. Mt 5:17 i dalje), ali On jeste odbacio usmenu predaju kao to se ona razvila u prvome stoljeu. E. Rana Crkva nastavila je s judaizmom za neko vrijeme (tj. sve do rabinskoga procvata i reformi u 90. godini) i potom je zapoeo razvitak njene vlastite jedinstvenosti, ali uglavnom prema sinagokom uzorku. Sredinji poloaj Isusa, Njegov ivot, Njegova uenja, Njegovo raspee i Njegovo uskrsnue zauz elo je mjesto SZnih vjerskih obreda. Propovijedanje, krtenje, i Veera Gospodnja postali su arinim djelovanjima. Subota je bila zamijenjena Danom Gospodnjim. Tko sudjeluje? A. Patrijarhalna kultura drevnoga Bliskog Istoka postavlja pozornicu za mukarevu ulogu vodstva u svim podrujima ivota, ukljuujui religiju. B. Patrijarh je djelovao kao sveenik u svojoj obitelji i u rtvovanju i religijskim uputama (Job 1:5). C. Za Izraela sveenik je preuzeo religijske zadatke u javnosti, ustroj skupnoga tovanja, dok su oevi zadrali ovo mjesto u prigodama kunoga tovanja. S babilonskim izgnanstvom (586. g.pr.Kr.) sinagoga i rabini razvili su se u sredinji poloaj za obuku i tovanje. Nakon razaranja Hrama [jeruzalemskoga op.prev.] godine 70., rabinski judaizam, koji se razvio od farizeja, postao je prevladavajui. D. U ustroju Crkve ouvan je patrijarhalni uzorak, ali s dodanim naglaskom na ensku darovitost i jednakost (usp. I. Kor 11:5; Gal 3:28; Djela 21:9; Rim 16:1; II. Tim 3:11). Ova je jednakost vidljiva u Postanku 1:2627; 2:18. Ova je jednakost oteena pobunom Postanka 3, ali obnovljena je kroz Krista.

V.

30

Djeca su uvijek bila uvoena u priliku zajednitva tovanja preko svojih roditelja, meutim, Biblija je Knjiga usmjerena prema zrelima. VI. Gdje i kad je tovanje provedeno? A. U Postanku ljudstvo je tovalo mjesta gdje su sreli Boga. Ta su mjesta postala oltari. Nakon prelaska Jordana razvilo se nekoliko mjesta (Gilgal, Betel, ekem), ali Jeruzalem je odabran kao posebno Boje obitavajue mjesto povezano s Kovegom saveza (usp. Pnz). B. Ratarska vremena uvijek su odreivala mjesto za ljudsku zahvalnost Bogu za Njegovu opskrbu. Druge osobite osjeajne potrebe, kao to je to oprost, razvile su se u posebne dane obreda (tj. Lev 16, Dan pomirenja). Judaizam je razvio itavi niz blagdanskih dana Pasha, Pedesetnica, i Blagdan sjenica (usp. Lev 23). To je bilo dozvoljeno i za posebne prilike za pojedince (usp. Ez 18). C. Razvitak sinagoge omoguio je ustrojstvo zamisli tovanja subote. Crkva je promijenila ovo u Gospodnji dan (prvi dan tjedna) oito po Isusovu opetovanome uzorku pojavljivanja pred njima u nedjeljnim veerima nakon uskrsnua. D. Kao prvo rana se Crkva sastajala dnevno ( Djela 2:46), ali to je oito bilo brzo naputeno za kuno tovanje tijekom tjedna i zajedniko tovanje nedjeljama. Zakljuak A. tovanje Boga nije neto to su ljudi izmislili ili uspostavili. tovanje je osjeajna potreba. B. tovanje je odaziv na to tko je Bog i to je On uinio za nas u Kristu. C. tovanje ukljuuje itavu osobu. Ono je oboje i oblik i stav. Ono je i javno i osobno. Ono je i redovito i spontano. D. Istinsko tovanje je izdanak osobnoga odnosa. E. Najkorisniji NZ-ni teoloki odlomak o tovanju vjerojatno je Evanelje po Ivanu 4:19 -26.

VII.

nainio Ovo je doslovno inei. Boja se stvaralaka djela nastavljaju (BDB 793 I, KB 889, Qal INFINITIVNA GRAA). Bog je stvorio organska bia da se razvijaju. Ponavljan izriaj budite plodonosni i mnoite se i ispunite Zemlju odraava Boji dizajn i naum. Bog je stvorio iva bia (ukljuujui ovjeanstvo) koja se razmnoavaju prema svojoj vrsti. Posebno djelo uzrokuje promjene.

31

POSTANAK 2:4-25
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
stvaranje mukarca i ene 2:4-9 ivot u Bojem vrtu 2:8-9 2:10-14 2:15-17 2:18-25 (23) (1:2-2:7)

NKJV
2:4b-9

NRSV
stvaranje mukarca i ene Edenski vrt 2:4b-6

TEV
2:4b-7

NJB
Raj, i ispit slobodne volje

2:10-14 2:15-17 2:18-25 (23)

2:10-14 2:15-17 2:18-25 (23)

2:8-9 2:10-14 2:15-17 2:18-20 2:21-24 (23) 2:25

2:8-9 2:10-14 2:15-17 2:18-23 (23) 2:24 2:25

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

POZADINA
A. Osobno odbacujem J (YHWH), E (Elohim), D (Ponovljeni zakon), P (sveenstvo) teoriju izvornoga kriticizma koja brani odvojene autore za razliite knjige Petoknjija (usp. Uvod u Knjigu Postanka, Suvremeno uenitvo, D.). Za vie obavijesti o ovome predmetu proitajte od Josha McDowella More Evidence that Demands a Verdict ili H. C. Leupolda Exposition of Genesis, tom. 1. Postanak 2:4-25 posebno je teoloko proirenje Postanka 1:1 - 2:3. Ovo je uobiajena hebrejska knjievna tehnika. Teoloki poglavlje dva postavlja pozornicu za poglavlje tri. Postanak 1:31 okrunjuje poetak naega svijeta s Bojom nakanom, dobrotom; 2:1-3 morao bi ii s poglavljem 1 zbog 1:1 - 2:3 to je knjievna jedinica. Teoloki 2:4-25 vie je povezano s poglavljem 3 negoli s poglavljem 1. Ono postavlja knjievnu pozornicu za Evinu kunju i grijeh s njegovim razornim posljedicama za itavu planetu (usp. Rim 5:12 -21; 8:18-23).

B.

C.

D.

32

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 2:4-9

Ovo je izvjee o nebesima i zemlji kad bijahu stvoreni, u danu kad GOSPODIN Bog naini zemlju i nebo. 5Sad nijednoga poljskog grma jo ne bijae u zemlji, i nijedna poljska biljka jo ne proklijae, jer GOSPODIN Bog nije poslao kiu nad zemljom, i ne bijae ovjeka da obrauje tlo. 6Ali magla se dizae iz zemlje i natapae itavu povrinu tla. 7 Onda GOSPODIN Bog oblikova ovjeka iz praha zemaljskoga, i udahnu u njegove nosnice dah ivota; i ovjek postade ivo bie. 8GOSPODIN Bog zasadi vrt prema istoku, u Edenu; i tamo On smjesti ovjeka kojeg On oblikova. 9Iz tla GOSPODIN Bog prouzroi da raste svako stablo to je ugodno oku i dobro za jelo; isto tako stablo ivota u sreditu vrta, i stablo spoznaje dobra i zla. 2:4 Ovo je izvjeeDoslovno ovo je ovo su narataji (BDB 41 i 410). Ovaj je izriaj autorov nain podjele Knjige Postanka u knjievne odsjeke (usp. 5:1; 6:9; 10:1; 11:10.27; 25:12.19; 36:1.8; 37:2, tj. ovo je autorov nain injenja kratkoga pregleda njegove knjige). Neki znanstvenici to vide kao uvoenje odlomka (tj. Derek Kidner) dok drugi to vide kao zatvaranje odlomka (tj. R. K. Harrison i P. J. Wiseman). Izgleda da se radi o obojemu. Mogue je da se 1:1 - 2:3 bavi sa stvaranjem svemira a 2:4-15 usredotouje se na stvaranje ovjeanstva koje je okvirno vezano s poglavljima 3 i 4. [u] danu Hebrejski pojam yom (BDB 398) uobiajeno je koriten za 24-satno vremensko razdoblje. Meutim, koriten je takoer za dulje razdoblje trajanja kao metafora (usp. 2:4; 5:2; Ruta 1:1; Iz 2:11.12.17; 4:2; Ps 90:4). Mogue je stih 4a podnaslov zaglavlja a 4b zapoinje rasprom. Vidi Posebnu temu u 1:5. GOSPODIN Bog Ovo je doslovno YHWH Elohim to usklauje dva najuobiajenija imena za Boga. To je prvi puta da su upotrijebljeni zajedno. Mnogi su suvremeni autori pretpostavili dva autora za Postanak 1 i 2 zbog uporabe ovih Boa nskih imena. Meutim, rabini tvrde da oni upuuju na znaajke Boanstva: (1) Elohim kao Stvoritelj, Davatelj i Nositelj svega ivota na ovoj planeti (usp. Ps 19:1-6) i (2) YHWH kao Spasitelj, Iskupitelj i Boanstvo koje ini Savez (usp. Ps 19:7 -14). To teoloki podrazumijeva uvijek ivuega, jedinoga ivog Boga. idovi su se bojali izgovoriti ovo sveto Ime kako ne bi krili zapovijed o izgovaranju Bojega imena uzalud. Tako, oni su zamijenili hebrejski pojam Adon (suprug, vlasnik, gospodar, gospodin) kadgod su tekst itali naglas. Ovo je razlog zato je u engleskome YHWH prevedeno GOSPODIN.
4

POSEBNA TEMA: IMENA ZA BOANSTVO

A. El (BDB 42, KB 48) 1. Izvorno znaenje openitoga drevnog pojma za boanstvo je neizvjesno, iako mnoge kole vjeruju da dolazi od akadskoga korijena, biti jak ili biti moan, silan (usp. Post 17:1; Br 23:19; Pnz 7:21; Ps 50:1). 2. U kanaanskome panteonu najvii bog je El (tekstovi iz Ras amre). 3. U Bibliji El uobiajeno nije sloenica s drugim pojmovima. Ove su sloenice postale nain davanja osobina za Boga: a. El-Elyon (Bog Previnji, BDB 42 i 751 II), Postanak 14:18-22; Ponovljeni zakon 32:8; Izaija 14:14 b. El-Roi (Bog koji vidi ili Bog koji otkriva Sm Sebe BDB 42 i 909), Postanak 16:13 c. El-Shaddai (Bog Svemogui ili Bog svakoga milosra ili Bog planine, BDB 42 i 994), Postanak 17:1; 35:11; 43:14; 49:25; Izlazak 6:3 d. El-Olam (Vjean Bog, BDB 42 i 761), Postanak 21:33. Ovaj je pojam teoloki povezan na Boje obeanje Davidu, II. Samuelova 7:13.16 e. El-Berit (Bog Saveza, BDB 42 i 136), Suci 9:46. 4. El je istovjetno s: a. YHWH u Psalmu 85:8; Izlasku 42:5 b. Elohim u Postanku 46:3; Jobu 5:8, Ja Jesam El, Elohim vaeg Oca c. Shaddai u Postanku 49:25 d. ljubomoran u Izlasku 34:14; Ponovljenome zakonu 4:24; 5:9; 6:15 e. milosrdan u Ponovljenome zakonu 4:31; Nehemiji 9:31 f. velik i straan u Ponovljenome zakonu 7:21; 10:17; Nehemiji 1:5; 9:32; Danielu 9:4 g. spoznaja, znanje u I. Samuelovoj 2:3

33

B.

C.

D.

h. moje jako utoite u II. Samuelovoj 22:33 i. moj osvetnik u II. Samuelovoj 22:48 j. sveti u Izaiji 5:16 k. moan u Izaiji 10:21 l. moje spasenje u Izaiji 12:2 m. velik i silan u Jeremiji 32:18 n. osvetnik u Jeremiji 51:56. 5. Sloenice svih glavnih SZ-nih imena za Boga naene su u Knjizi o Joui 22:22 (El, Elohim, YHWH, ponavljano). Elyon (BDB 751, KB 832) 1. Osnovno znaenje je velik, uzvien ili uzdignut (usp. Post 40:17; I. Kr 9:8; II. Kr 18:17; Neh 3:25; Jer 20:2; 36:10; Ps 18:13). 2. Koriteno je u usporednom smislu za nekoliko drugih imena/naslova Bojih: a. Elohim Psalam 47:1-2; 73:11; 107:11 b. YHWH Postanak 14:22; II. Ljetopisa 22:14 c. El-Shaddai Psalam 91:1.9 d. El Brojevi 24:16 e. Elah koriteno esto u Knjizi Daniela 2-6 i Ezri 4 - 7, povezano s illair (aramejski za Previnji Bog) u Danielu 3:26; 4:2; 5:18.21. 3. esto je koriten od ne-Izraelaca: a. Melkisedek, Postanak 14:18-22 b. Balaam, Brojevi 24:16 c. Mojsije, govorei o narodima u Ponovljenome zakonu 32:8 d. Evanelje po Luki u NZ-u, pisano za ne-idove, takoer koristi grku istoznanicu Hupsistos (usp. 1:32.35.76; 6:35; 8:28; Djela 7:48; 16:17). Elohim (MNOINA), Eloah (JEDNINA), prvenstveno koriten u poeziji (BDB 43, KB 52) 1. Ovaj pojam nije naen izvan Staroga zavjeta. 2. Ova rije moe oznaiti Boga Izraelovog ili bogove naroda (usp. Izl 12:12; 20:3). Abrahamova obitelj bila je mnogoboaka (usp. J 24:2). 3. Moe upuivati na izraelske suce (usp. Izl 21:6; Ps 82:6). 4. Pojam elohim koriten je i za druga duhovna bia (anele, demone) kao u Ponovljenome zakonu 32:8 (LXX); Psalmu 8:5; Jobu 1:6; 38:7. 5. U Bibliji to je prvi naslov/ime za Boanstvo (usp. Post 1:1). Iskljuivo je koriten do Postanka 2:4, gdje je usklaen s YHWH-om. U osnovi (teoloki) upuuje na Boga kao stvaratelja, hranitelja, i davatelja svega ivota na ovoj Zemlji (usp. Ps 104). To je istoznanica s El (usp. Pnz 32:15-19). Moe se takoer usporediti YHWH kao to je Psalam 14 (Elohim, stihovi 1.2.5; YHWH, stihovi 2.6; ak Adon , stih 4). 6. Iako je MNOINA i koritena je za druge bogove, ovaj pojam esto oznaava Boga Izraela, ali uobiajeno ima SINGULARNI GLAGOL za oznaavanje jednoboake uporabe. 7. Neobino je da je uobiajeno ime za monoteistikoga Boga Izraela MNOINA! Premda ne postoji sigurnost, evo teorija: a. hebrejski ima mnogo MNOINA, esto koritenih za naglaavanje. Usko vezano na ovo je kasniji hebrejski gramatiki lan nazvan mnoina Velianstva, gdje je MNOINA koritena za uveavanje poimanja b. ovo moe upuivati na aneosko vijee, s kojim se Bog susree u Nebu i koje vri Njegove zapovijedi (usp. I. Kr 22:19-23; Job 1:6; Ps 82:1; 89:5.7) c. ak je i mogue da ono odraava NZ-no otkrivenje jednoga Boga u tri Osobe. U Postanku 1:1 Bog stvara; Postanku 1:2 Duh lebdi, a iz NZ-a Isus je posrednik Boga Oca u stvaranju (usp. Iv 1:3.10; Rim 11:36; I. Kor 8:6; Kol 1:15; Heb 1:2; 2:10). YHWH (BDB 217, KB 394) 1. Ovo je ime koje odraava Boanstvo kao Savez uinjen od Boga; Bog kao Spasitelj, Iskupitelj! Ljudi su prekrili Saveze, ali Bog je vjeran Svojoj rijei, obeanju, Savezu (usp. Ps 103). Ovo je ime prvi puta spomenuto u sloenici s Elohim u Postanku 2:4. U Postanku 1 2, ne postoje dva izvjea, nego dva naglaska: (1) Bog kao Stvoritelj svemira (fiziki) i (2) Bog kao

34

2.

3.

4.

poseban Stvoritelj ovjeanstva. Postanak 2:4 3:24 poinje posebnim otkrivenjem o povlatenome poloaju i svrsi ovjeanstva, kao i s potekoom grijeha te pobunom povezanom s jedinstvenim poloajem. U Postanku 4:26 reeno je ovjek je poeo zazivati ime GOSPODINOVO (YHWH). Meutim, Izlazak 6:3 daje naslutiti da su rani zavjetni ljudi (patrijarsi i njihove obitelji) poznali Boga jedino kao El-Shaddai. Ime YHWH objanjeno je samo jednom u Izlasku 3:13-16, posebice u stihu 14. Meutim, Mojsijeva pisanja esto tumae rijei narodnom igrom rijei, ne etimoloki (usp. Post 17:5; 27:36; 29:13-35). Postoji nekoliko teorija o znaenju toga imena (uzeto iz IDB, tom 2, str. 409-411): a. iz arapskog korijena, pokazati vatrenu ljubav b. iz arapskog korijena puhati (YHWH kao olujni Bog) c. iz ugaritskoga (kanaanskoga) korijena govoriti d. slijedei feniki natpis, UZRONI PARTICIP znai Onaj koji odrava ili Onaj koji utemeljuje e. iz hebrejskoga Qal-oblika Onaj koji jeste, ili Onaj koji je prisutan (u buduem smislu, Onaj koji e biti) f. iz hebrejskoga Hiphil-oblika Onaj koji uzrokuje biti g. iz hebrejskoga korijena ivjeti (tj. Post 3:20), to znai uvijek ivi, jedini ivi Bog h. iz okvira Izlaska 3:13-16 igra s oblikom IMPERFEKTA koritenim u smislu PERFEKTA, Ja u nastaviti biti to Ja moram biti ili Ja u nastaviti biti to sam uvijek bio (usp. J. Wash Watts, A Survey of Syntax in the Old Testament, str. 67). Puno ime YHWH esto je izraeno u kraticama ili mogue u izvornome obliku: (1) Yah (npr. Hallelu yah, BDB 219, usp. Izl 15:2; 17:16; Ps 89:8; 104:35) (2) Yahu (iah zavretak imena, npr. Isaiah [Izaija op.prev.]) (3) Yo (Jo poetak imena, npr. Joua ili Joel). U kasnijem je judaizmu ovo zavjetno Ime postalo tako sveto (etveroslovno) da su ga se ido vi bojali izrei kako ne bi prekrili zapovijed iz Izlaska 20:7; Ponovljenoga zakona 5:11; 6:13. Tako su zamijenili hebrejski oblik za vlasnik, gospodar, mu, gospodin adon ili adonai (moj gospodin). Kad su u svojim itanjima SZ-nih tekstova doli na YHWH oni su izgovarali gospodin. Zato se YHWH u engleskim prijevodima pie GOSPODIN. Kao s El, YHWH je esto povezan s drugim pojmovima kako bi se naglasile odreene osobine Izraelovog Boga Saveza. Budui postoji mnogo moguih sloenih pojmova, evo nekih: a. YHWH Yireh (YHWH e providjeti, BDB 217 i 906), Postanak 22:14 b. YHWH Rophekha (YHWH je tvoj iscjelitelj, BDB 217 i 950, Qal PARTICIP), Izlazak 15:26 c. YHWH Nissi (YHWH je moj stijeg, BDB 217 i 651), Izlazak 17:15 d. YHWH - Meqaddishkem (YHWH Onaj koji te posveuje, BDB 217 i 872, Piel PARTICIP), Izlazak 31:13 e. YHWH Shalom (YHWH je Mir, BDB 217 i 1022), Suci 6:24 f. YHWH Sabbaoth (YHWH gostoljubivosti, BDB 217 i 878), I. Samuelova 1:3.11; 4:4; 15:2; esto u prorocima g. YHWH RoI (YHWH je moj pastir, BDB 217 i 944, Qal PARTICIP), Psalam 23:1 h. YHWH Sidqenu (YHWH je naa pravednost, BDB 217 i 841), Jeremija 23:6 i. YHWH Shammah (YHWH je tamo, BDB 217 i 1027), Ezekiel 48:35.

zemlju i nebo Red ovih rijei obrnut je negoli stih 1 ali zato jeste neizvjesno. 2:5 poljskog grma Ovo upuuje na divlje biljke (usp. Post 21:15; Job 30:4.7). poljska biljka Ovo upuuje na uzgojene, domae biljke. 2:6 magla Ovo (BDB 15, KB 11) je akadski pojam za: (1) poplavu ili (2) tok podzemnih voda. To mogue znai da se navodnjavanje pojavilo potapanjem (se dizae, BDB 748, KB 828, Qal IMPERFEKT). Arapska usporednica je maglica koja je podrijetlo prijevoda magla. Mogli bismo rei krupna rosa.

35

Ovo je ponovno moglo odraziti jedino uvjete u vrtu Eden. Geologija izgleda potvruje drevne ishode voda na povrini zemlje daleko prije posebnoga stvaranja Adama i Eve. 2:7 oblikova Doslovno ovo znai oblikovana glina (BDB 427, KB 428, Qal IMPERFEKT, usp. Jer 18:6). Ovo je trei pojam koriten za opis Bojega stvaralakog djelovanja povezanog s ovjeanstvom nainimo, 1:26 (BDB 793, KB 889); stvori, 1:27 (BDB 135, KB 153) i oblikova, 2:7. NZ otkriva da je Isus bio Boji posrednik u stvaranju (usp. Iv 1:3; I. Kor 8:6; Kol 1:16; Heb 1:2). ovjeka iz praha zemaljskoga ovjek je hebrejski pojam, Adam (BDB 9), to znai: (1) igra s pojmom crven (usp. Izl 25:5; 28:17; Br 19:2; Iz 63:2; Zah 1:8) ili (2) tlo ( adamah, usp. stih 6), mogue smjerajui na grumenje crvene gline. Ovo odraava skromnost i krhkost ljudstva. Ovdje postoji dijalektika napetost izmeu uzvienog poloaja ovjeanstva (stvorenog na sliku i slinost Boju) te skromnoga krhkog stanja! ivotinje su oblikovane na isti nain u stihu 19. Mogue je takoer da to upuuje na podrijetlo ovjeanstva iz praha (usp. Post 3:19; Ps 103; Prop 12:7). Ovo obiljeava ovjeanstvo kao glinu i Boga kao lonara (usp. Iz 29:16; 45:9; 64:8; Jer 18:6; Rim 9:20-23). udahnu dah ivota GLAGOL udahnu (BDB 655, KB 708) je Qal IMPERFEKT. IMENICA dah (BDB 675) pokazuje da je Bog uzeo osobitu skrb sa stvaranjem ovjeanstva. Meutim, ljudi ipak fiziki djeluju kao to ine sve ivotinje na planeti (tj. diu, jedu, izluuju, i mnoe se). Ljudi jedinstveno mogu imati odnos s Bogom, ipak mi smo zamreno vezano na ovu planetu. Postoji dvojni vid nae prirode (duhovni i fiziki). ovjek postade ivo bie Ljudi su postali nephesh (BDB 659, KB 711-713), ali isto je postala i stoka (usp. 1:24; 2:19). Jedinstvenost ljudstva Boje je osobno oblikovanje i udahnjivanje. Ljudi nemaju duu, oni jesu dua! Mi smo jedinstvo fizikoga i duhovnoga. Uvijek emo imati tjelesni izraaj osim za prijelazno stanje izmeu smrti i uskrsnua (usp. I. Sol 4:1 315). Je li Adam bio primitivan ovjek ili suvremen ovjek? Kako je on povezan s drugim humanoidima davnine? Mukarci kamenoga doba bili su prisutni na podruju gore Karmel prije 2000.000 godina. Kad je Adam bio stvoren? Je li on kraj razvitka ili prvi od posebnoga stvorenja? 2:8 vrt Ovaj pojam (BDB 171) upotrijebljen je u smislu nezatvorenoga parka. Septuaginta ga prevodi perzijskom rijeju, raj. u Edenu U hebrejskome Eden znai uivanje ili sretna zemlja (BDB 727 III, KB 792 II). Zabiljeite da vrt nije nazvan Eden, nego smjeten u Edenu. Ovo je oito zemljopisni poloaj, ime mjesta. Odgovarajui sumerski pojam moe znaiti plodna ravnica. Opis u stihovima 8.10-14 ide u pojedinosti to znai izraavanje njegova tonog poloaja ali njegov zemljopisni poloaj je nepoznat. Veina komentatora smjeta ga: (1) na ue dananjih rijeka Tigrisa i Eufrata ili (2) na gornje vode tih rijeka. Meutim, imena svih rijeka ne pothranjuju suvremeni zemljopis. Koliko se Zemlje promijenilo Potopom neizvjesno je. Slinost mezopotamijskih i biblijskih izvjea stavilo bi logiki vrt u Mezopotamiju ali to je samo nagaanje. Vidi Who is Adam? od Fazala Rana i Hugha Rossa, str. 46. 2:9 stablo ivota stablo spoznaje dobra i zla Ova zadnja kratka reenica moe biti parenteza (usp. NET Biblija, str. 7). Postanak 3:3 podrazumijeva da je postojalo samo jedno stablo, dok 3:22 podrazumijeva dva stabla. Stablo spoznaje dobra i zla nema usporednicu u drevnoj knjievnosti Bliskoga Istoka. Ovo stablo nije bilo magino, ali izgleda kako je ljudima nudilo nain da budu neovisni od njihova Boga Stvoritelja ili u najmanju ruku obeanje da mogu dobiti spoznaju i pronicavost jednaku ili natjecateljsku s Bogom. Ovo je bt grijeha. Isto je tako mogue da je ponudilo Evi nain prevlasti nad Adamom, to je prekrilo stvorenu uzajamnost.

NASB (AURIRANI) TEKST: 2:10-14

Sad rijeka izvirae iz Edena da natapa vrt; i od tamo ona se razdijeli i postanu etiri rijeke. 11Ime prve je Pion; ona tee oko itave zemlje Havile, gdje postoji zlato. 12Zlato te zemlje je dobro; tamo su bdelij i oniks kamen. 13 Ime druge rijeke je Gihon; ona tee oko itave zemlje Ku. 14Ime tree rijeke je Tigris; ona tee istono od Asirije. I etvrta rijeka je Eufrat. 2:10 rijeke Ovo su bili rijeni ogranci (BDB 625).
10

36

2:11 Pion Doslovno ovo je mlaz (BDB 810). To moe upuivati na drevni vodeni put ili prokop u junoj Mezopotamiji nazvan Pisanu. tee oko Ovo doslovno znai vijuga kroz (BDB 685, KB 738, Qal AKTIVNI PARTICIP). Havile [Havila] Doslovno ovo znai pjeana zemlja (BDB 296). Ovo nije ona smjetena u Egiptu nego povezana s Kuem u 10:7. Pojam je opetovano upotrijebljen u 10:29 za pjeanu zemlju u Arabiji. 2:12 bdelij Ovo je mogue guma miomirisnoga stabla (BDB 95). Znaenje ovoga pojma i narednoga neizvjesno je. Neki su preporuivali kako bi ovo moglo biti prevedeno biseri (usp. prijevod Helen Spurrell i Jamesa Moffatta). oniks Svi drevni pojmovi za dragulje vrlo su neizvjesni (BDB 995). Ovaj kamen bio je jedan od dvanaest kamenova na naprsniku velikoga sveenika (usp. Izl 28:9.20). Edenski dragulji upotrijebljeni su metaforiki u Knjizi proroka Ezekiela 28:13. 2:13 Gihon Doslovno ovo je mjehuri (BDB 161). To moe uputiti na drevni vodeni put ili prokop u junoj Mezopotamiji nazvan Guhana. Ku Ovaj je pojam upotrijebljen u SZ-u na tri naina: (1) ovdje i u 10:6 i dalje kako bi uputio na Kasite istono od doline Tigrisa; (2) Knjiga proroka Habakuka 3:8; II. Ljetopisa 14:9 i dalje; 16:8; 21:16 kako bi uputio na sjevernu Arabiju; i (3) uobiajeno koriten za uputu na Etiopiju ili Nubiju u sjevernoj Africi (BDB 468). 2:14 Tigris Ovo je doslovno Hiddekel (BDB 293). NASB, NKJV, NRSV, TEV Asirije NJB Asur JPSOA, NIV Aur Pojam (BDB 78) moe upuivati na: (1) narod (tj. Br 24:22.24; Ho 12:2; 14:4) ili (2) zemlju (usp. Post 2:14; 10:11; Ho 5:13; 7:11; 8:9; 9:3; 10:6). U ovome okviru #2 je bolja. Eufrat Doslovno ovo je perath [Eufrat op.prev.]. esto je nazvana Rijeka (usp. Post 15:18; I. Kr 4:21.24).

NASB (AURIRANI) TEKST: 2:15-17

Onda GOSPODIN Bog uze ovjeka i stavi ga u vrt Edena da ga obrauje i odrava. 16GOSPODIN Bog zapovjedi ovjeku, kazujui: "Od svakoga stabla vrta moe slobodno jesti; 17ali od stabla spoznaje dobra i zla ti ne smije jesti, jer u dan kad jede od njega ti e zasigurno umrijeti." 2:15 da ga obrauje i odrava Rad je bio zadatak ovjeanstva prije Pada a ne ishod grijeha. Pojam obrauje znai sluiti (BDB 712, KB 773, Qal INFINITIVNA GRAA), dok odrava je zatiti (BDB 1036, KV 1581, jo jedna Qal INFINITIVNA GRAA). Ovo je dio odgovornosti ljudske vlasti. Mi postojimo kako bismo upravljali, ne izrabljivali, izvorima ove planete. U sumerskim i babilonskim mitologijama ovjeanstvo je uvijek stvoreno kako bi sluilo bogovima ali u Bibliji Adam i Eva bili su nainjeni na Boju sliku, kako bi imali vlast nad Stvorenjem. To je jedini rad koji im je bio dodijeljen d a ga rade i on nema ita s Bojim potrebama! 2:16 Od svakoga stabla vrta mo e slobodno jesti Ovo je Qal INFINITIVNI APSOLUT usklaen s Qal IMPERFEKTOM istoga korijena (BDB 37, KB 40), koriten za naglasak. Boja zapovijed nije bila tegobna. Bog je ispitivao (usp. Post 22:1; Izl 15:22-25; 16:4; 20:20; Pnz 8:2.16; 13:3; Suci 2:22; II. Ljet 32:31) odanost i poslunost Njegova najviega stvorenja. 2:17 stabla spoznaje dobra i zla Ovo nije bilo magino stablo. Nije sadravalo tajni fiziki sastojak u svome plodu da bi poticao ljudski mozak. Ono je bilo ispit poslunosti i pouzdanja.
15

37

Zabiljeite da je stablo nudilo jakost i slabost. Zauujue mi je to je ljudstvo proizvelo iz fizikih izvora ove planete. ovjeanstvo je strano stvorenje s mogunou za oboje i za dobro i za zlo. Spoznaja donosi odgovornost. zla Ovo je hebrejski pojam ra to znai razbiti ili propadanje (BDB 948). Usklauje inidbu i njegove posljedice (usp. od Roberta B. Girdlestonea Synonyms of the Old Testament, str. 80.) dan U svjetlu Evinog i Adamovog nastavljanja ivljenja nakon to su jeli, ova je uporaba dan kao vremensko razdoblje, ne 24 sata (BDB 398). NASB NKJV NRSV TEV NJB

ti e zasigurno umrijeti ti e zasigurno umrijeti ti e umrijeti ti e umrijeti istoga dana osuen si da umre Ovo je INFINITIVNI APSOLUT i SRODAN AKUZATIV, umirati da se umre (BDB 559, KB 562) koji je u hebrejskome gramatiki nain pokazivanja naglaska. To je isto kao stih 16. Ova graa nosi nekoliko moguih prijevoda (usp. Twenty-Six Translations of the Old Testament). Oito smrt upuuje na duhovnu smrt ovdje (usp. Ef 2:1), koja ishodi u fizikoj smrti (usp. Post 5). U Bibliji su opisana tri stupnja smrti: (1) duhovna smrt (usp. 2:17; 3:1-7; Iz 59:2; Rim 5:12-21; 7:10-11; Ef 2:1.5; Kol 2:13a; Jak 1:15); (2) fizika smrt (usp. Post 5); i (3) vjena smrt, nazvana druga smrt (usp. Otk 2:11; 20:6.14; 21:8). U pravome smislu ovo upuuje na sve tri.

NASB (AURIRANI) TEKST: 2:18-25

Onda GOSPODIN Bog ree: "Nije dobro za ovjeka da bude sam; Ja u mu napraviti pomonika prikladnog za njega." 19Iz zemlje GOSPODIN Bog oblikova svaku poljsku ivotinju i svaku nebesku pticu, i dovede ih ovjeku da vidi kako e ih nazvati; i kakogod ovjek nazvae ivo stvorenje, to bijae njegovo ime. 20ovjek dade imena svoj stoci, i nebeskim pticama, i svakoj poljskoj zvijeri, ali za Adama ne bijae naen pomonik prikladan za njega. 21Tako GOSPODIN Bog prouzroi dubok san da padne nad ovjeka, i on zaspa; onda On uze jedno od njegovih rebara i zatvori meso na tome mjestu. 22GOSPODIN Bog stavi u enu rebro koje je On uzeo od ovjeka, i dovede je ovjeku. 23 ovjek ree: "Ovo je sad kost od mojih kostiju, I meso od moga mesa; Ona e biti nazvana ena, Jer je bila uzeta iz ovjeka." 24 Iz toga e razloga ovjek ostaviti svoga oca i svoju majku, i biti pridruen svojoj eni; i oni e postati jedno tijelo. 25I ovjek i njegova ena bijahu oba goli i nisu se sramili. 2:18 Nije dobro za ovjeka da bude sam Ovo je jedino mjesto u ovima uvodnim poglavljima SZ-a gdje je nije dobro uporabljeno. Bog nas je nainio da trebamo nekoga, ak izvan zajednitva s Njim! ovjek ne moe ispuniti svoju ulogu da vlada nad Stvorenjem bez enske suradnje, niti moe ispuniti zapovijed da se mnoi i ispuni Zemlju. NASB NKJV NRSV TEV NJB
18

pomonika prikladnog za njega pomonika usporedivog njemu pomonika kao njegov suradnik prikladnoga suradnika da mu pomae pomonika Ovo znai jedan koji dopunjuje ili upotpunjuje (BDB 740 I, KB 811 I). NET Biblija ima prijeko potrebnoga suradnika (str. 8). Ovaj je pojam esto upotrijebljen za opis Boje pomoi (usp. Izl 18:4; Pnz 33:4.7.29; Ps 33:20; 115:9 -11; 121:2; 124:8; 146:5). Zabiljeite uzajamnost izmeu mukoga i enskoga kao u 1:26 -27 te MNOINSKE IMPERATIVE 1:28. Podinjenost nije dola sve do nakon Pada (usp. 3:16). Ovo posebno izvjee stvaranja ene jedinstveno je u drevnoj knjievnosti Bliskoga Istoka.

38

Zanimljivo prouavanje rijei naeno je u Hard Sayings of the Bible, str. 92-94, gdje Walter Kaiser brani prijevod snaga (ili jakost) odgovarajua ovjeku (ili jednaka ovjeku). 2:19 Bog oblikova svaku ivotinju Neki su ovo uzeli da potvrde kako je Bog stvorio ivotinje nakon Adama u onome to oni nazivaju drugo izvjee o stvaranju (usp. Post 2:4 -25). GLAGOL (BDB 427, KB 428, Qal IMPERFEKT) moe biti preveden oblikovao je (usp. NIV). Element vremena u hebrejskim GLAGOLIMA je okviran. Dr. Rich Johnson, profesor religije na Baptistikome sveuilitu u istonome Teksasu, objasnio mi je u pregledu ovoga komentara: Znaenje IMPERFEKTA s waw pretvorbom, to jeste taj glagol, jednostavno je prolo vrijeme. To je nain hebrejskih graa dijelova dogaaja. Slijed takve vrste glagola govori dogaajima po redu kako se oni dogaaju. Ovdje upuujete na pretpostavke tumaa djelujui na prijevod. Ovdje, pretpostavka NIV prevoditelja je kako su ih vodili da pogrjeno prevedu ovaj stih i isto tako 2:8: Sad je GOSPODIN Bog zasadio vrt . NIV prevoditelji pretpostavili su da se ovo poglavlje mora uskladiti s poglavljem jedan i odbili su uobiajena pravila hebrejske pripovijetke kako bi prilagodili tu pretpostavku. Nametljivo pitanje je gdje su dobili tu pretpostavku. Ovaj je glagol preveden kao jednostavna prolost u KJV, ASV, ERV, RSV, NRSV, NASB, ESV, NEB, REB, NET prijevodu, Novijemu doslovnome prijevodu, idovskome izdavakome prevoditeljskom drutvu, TANAKH, Novoj Amerikoj Bibliji, i Novoj Jeruzalemskoj Bibliji. NIV je osebujan. da vidi kako e ih nazvati GLAGOL nazvati (BDB 894, KB 1128) upotrijebljen je tri puta u stihovima 19 i 20. Imena su bila vrlo vana Hebrejima. Ovo pokazuje autoritet i vlast ovjeanstva nad ivotinjama. Upuuje li ovo na: (1) sve razliite ivotinje u itavome svijetu, (2) prvotne poetne vrste ivotinja ili (3) ivotinje Mezopotamije? 2:21 Ovaj stih pojaava jedinstven odnos izmeu mukarca i ene, Adama i Eve (usp. stih 23). To moe biti hebrejski idiom za bliskost i prisnost. Hebrejska rije za rebro prevedena je drugdje kao slabine (BDB 854, KB 1030 I). Zanimljivo je da u svojoj knjizi, Introduction to the Old Testament, str. 555-556, R. K. Harrison tvrdi kako hebrejski pojam rebro ovdje znai vid osobnosti koji moe oblikovati analogiju s Adamom nainjenim na sliku i slinost Boju da takoer ukljui vidove osobnosti. Takoer je zanimljivo da je rebro dio stvaranja ene u sumerskome izvjeu o stvaranju: iz enki dola je nin-ti (usp. D. J. Wisemanov Illustrations from Biblical Archaeology). O ovome okviru sumerska rije za rebro (tj. ti) takoer znai uiniti ivim. Eva e biti majka svih ivih (usp. 3:20). Mora biti zapameno da je Mojsije pisao (uredio ili sastavio) ova poglavlja mnogo kas nijega nadnevka. Ovo su hebrejske igre rijei, ali hebrejski nije bio izvorno koriten jezik. 2:22 dovede je ovjeku Rabini kau da je Bog djelovao kao kum. 2:23 ena ovjeka Ovaj je stih poezija. Doslovno to je Ishah (BDB 35) ish (BDB 35), oita igra zvukova (posebice njeno ime Ishah). Adam je dao ime (ili je u najmanju ruku opisao Evinu slinost sa sobom) Evi. Etimologija je neizvjesna. Uobiajeno adam upuuje na ljudstvo a ish na posebnoga pojedinca. 2:24 ostaviti svoga oca i svoju majku Ovaj GLAGOL (BDB 736, KB 806) je Qal IMPERFEKT, mogue upotrijebljen u ZAPOVJEDNOME smislu. Vanost obitelji uzrokuje osvrt da bude itan unatrag u njegovome ranome izvjeu. Mojsije odraava svoje vlastito vrijeme a vanost obiteljskoga jedinstva u stanju proirene ive obitelji. Brak uzima prednost nad obiteljskim srodstvima! NASB, NKJV NRSV TEV NJB REB Ovo je hebrejski 5:31).

biti pridruen prione sjedinjen je s postaje pridruen k pridrui idiom odanosti, ak prisnosti (BDB 179, KB 209, Qal

PERFEKT,

usp. Ruta 1:14; Mt 19:5-6; Ef

39

 jedno tijelo Ovo pokazuje potpuno jedinstvo i prvenstveni odnos oenjenih parova. Oblik zdruivanju dvije osobe.

JEDNINE

jedno govori o

2:25 bijahu oba goli i nisu se sramili Ovo moe ii s poglavljem 3. Suzvuk izriaja je taj to Adam nije imao to skrivati od sebe, svoje supruge, svoga Boga (BDB 101, KB 161, Hithpolel IMPERFEKT). Stoga je to idiom nevinosti. Stvari e se uskoro promijeniti! injenica da su mukarac i ena bili goli (BDB 736, PRIDJEV) podrazumijeva vrlo nadziran okoli. Ovo moe biti pogodno stajalitu da je Edenski vrt bio zatien i poslije, posebno stvorenje, razliito od ostatka planete (tj. napredujui kreacionizam).

PITANJA ZA RASPRAVU
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Ova pitanja za raspravu predviena su da vam pomognu promiljati kroz glavne teme ovoga odjeljka Knjige. Ona su napravljena da budu misaono-nametljiva, ne konana. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Postoji li razlika uinjena u Postanku 1 izmeu Bojega stvaranja i stvari koje je On inei proizveo? Ako je tako, to to podrazumijeva? Kako je ovjek slian ivotinjama? Kako je ovjek slian Bo gu? Jesu li ene napravljene na sliku Boju ili samo na sliku Adamovu? to podrazumijeva da ovjek mora podiniti i upravljati stvorenim redom? Kako se izriaj Budite plodonosni i mnoite se odnosi na eksploziju stanovnitva? Je li Boja volja da ovjek bude vegetarijanac? Je li za ovjeka neprimjereno da tuje u nedjelju umjesto u subotu u svjetlu Postanka 2:2.3? Zato su poglavlja 1 i 2 tako slina, a ipak razliita? Zato je Adam preveden na oba naina i kao prikladno ime i kao genetsko ime? Zato je zemljopisno mjesto Edena dano s takvim pojedinostima? Imenuj tri oblika biblijske smrti. to stih 18 kae o nama kao seksualnim biima? Podrazumijeva li pomonik uzajamnost?

40

POSTANAK 3:1-24
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
ovjekov Pad 3:1-7

NKJV
kunja i ovjekov Pad 3:1-8

NRSV
pria o iskuenju 3:1-7

TEV
ljudska neposlunost 3:1 3:2-3 3:4-5 3:6-7 3:8-9 3:10 3:11 3:12 3:13a 3:13b Bog izrie osudu 3:14-15 3:16 3:17-19 3:20-21 Pad 3:1-7

NJB

3:8-19

3:9-19

3:8-19

3:8-13

(14-16) (17b-19)

(14-16) (17b-19)

(14-16) (17b-19)

3:14-16 (14-16) 3:17-19 (17-19) 3:20-24

3:20-21

3:20-24

3:20-21

3:22-24

3:22-24

Adam i Eva istjerani su iz Vrta 3:22-24

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

41

UVOD
A. Knjiga Postanka 3 osovinska je u razumijevanju potekoe zla i patnje u naemu svijetu. Iznenaujue je da veina rabina ne koristi ovaj tekst u svojim raspravama o zlu, grijehu, i ljudskoj pobuni. Uinak voljne pobune ovjeanstva protiv ljubeega, brinoga, dajuega, drueljubivog Boga djelovao je ne samo na njihov religijski ivot nego i na njihovu vlastitu osobnost, ivot n jihove obitelji, i na njihov svijet. Zabiljeite visoku cijenu koju je Bog Osobno platio zato da ljudstvo primijeni slobodu. Boja radost i izvorna svrha za/sa Stvorenjem bila je korjenski povrijeena (ali ne trajno) ljudskom pobunom. Prisvojimo li dobrotu i ljubeu zatitu Boju, pobuna ljudstva (i mogue anela) viena je u njihovu korjenskome nepotivanju i okrenutosti samima sebi. Boja neprekidna ljubav i obeanje spasenja (usp. 3:15) isto tako postaju korjenitiju u njihovoj milostivoj naravi! Premda ovo poglavlje ima zajednike pobude s drugima drevnim tekstovima Bliskoga Istoka, njegovo predstavljanje je monoteistiko a ne dualistiko.

B.

C.

PODRIJETLO I SVRHA GRIJEHA

A. Biblijska graa 1. Moja je teoloka pretpostavka da je Sotona stvoren sa svrhom: (1) ponuditi Bogo-svjesnim stvorenjima mogunost koja e voditi neovisnosti i potom optubi, Knjiga o Jobu 1 - 2; Zaharija 3; ili (2) Postanak 3 unaprijed oekuje prethodnu aneosku pobunu u Bojem Stvorenju ili u najmanju ruku klevetanje Boga ljudima preko aneoskoga posrednika. 2. ovjeanstvo je pogoeno iskuenjem. 3. Biblija posebice ne raspravlja o podrijetlu ili svrsi zla: a. neka kasnija idovska pisanja tvrde da je grijeh zapoeo od Postanka 3 (u Sotoni, potom u ljudstvu) b. druga idovska meu-biblijska pisanja tvrde da je grijeh zapoeo u Postanku 6 (u sinovima Bojim) c. nakon Isusovih dana krivi uitelji usklauju judaizam s grkom misli i tvrde da je zlo svojstveno u fizikoj materiji (tj. grka gnostika misao, usp. Kol; Ef; I. tim; II. Tim; i Tit). 4. Pretpostavljeno je da zlo ima svrhu ili ono nee postojati. Ipak postoji oita pojaanost zla i Sotone od SZ-a do NZ-a (usp. The Theology of the OT od A. B. Davidsona, str. 300-306). U SZ-u Satan nije Boji neprijatelj (osim mogue u ovome poglavlju) ali uvijek je neprijatelj ljudstvu. Rabini kau da je Satan bio ljubomoran na Boju ljubav i skrb za ovjeanstvo. 5. Adamov grijeh pogaa svo Stvorenje (tj. to je hebrejska zamisao skupnosti, usp. Post 3:14-24; Rim 5:12-21; 8:18-23). Povijesno-teoloki razvitak (uzeto iz Systematic Theology od L. Berkhofa): 1. Rabini nijeu izvorni grijeh i odluuju se za dvije nakane (dobro nasuprot zlu). SZ ne raspravlja Postanak 3 vrlo opirno (niti to ine rabini). 2. Irenej (130.-202. g.) je prvi crkveni otac koji raspravlja o Adamovu grijehu i njegovim posljedicama. Ovo gledite pada ovjeanstva kroz Adamov grijeh postalo je prevladavajue u Zapadnoj Crkvi (tj. Augustin). Oevidno je bilo koriteno za pobijanje gnosticizma koji je postavio potekou zla u samu materiju. 3. Origen (182.-251. g.) je podravao da je svaki ovjek grijeio dobrovoljno u prethodnome postojanju (platonski [prema Platonu op.prev.]). 4. Grki oci (Istona Crkva) treega i etvrtoga stoljea nisu naglaavali Adamov dio u potekoi zla u naemu svijetu. Ovo se razvilo u pelagijanizam (od engleskoga redovnika) koji je nijekao bilo kakvu vezu uope. 5. Latinski oci (tj. Zapadna Crkva) slijedei Augustina, naglaavali su Adamovo mjesto u potekoi zla, grijeha, i patnje u naemu svijetu. 6. Tijekom protestantske Reformacije glavni su reformatori slijedili Augustina, dok je Armenije razvio polu-pelagijanistiki otpor prema dogmatskome kalvinizmu.

B.

42

7.

8.

Filozofi i teolozi branili su nekoliko teorija grijeha: a. Kant neki neznani, neobjanjivo neto u natulnoj sferi b. Leibnitz zbog priroenih ogranienja materijalnoga svemira c. Schleiermacher zbog sjetilne prirode ovjeka d. Ritschl zbog ljudskoga nepoznavanja e. Barth upleteno s tajnovitou predestinacije f. Whitehead grijeh je uroen u ovaj svjetski sustav. Djeluje kako bi razvio oba i Boga i ovjeka. Glavni oslonac Biblije je iskupljenje ovjeanstva od grijeha i zla, djelujui osobnim, ljubeim Bogom kroz Krista. Podrijetlo grijeha nikad nije raspravljeno.

POSEBNA TEMA: NOVOZAVJETNI TEOLOKI RAZVITAK PADA

1. Pad je pogodio itavo ovjeanstvo kao to je jasno izraeno u Pavlovoj raspri u Poslanici Rimljanima 5:12-21. Rimljanima 5:12-21 je raspra o Isusu kao drugomu Adamu (usp. I. Kor 15:21-22.45-49; Fil 2:6-8). Daje naglasak na teoloku zamisao obojega i pojedinanoga grijeha i skupne krivnje. Pavlov razvitak pada ovjeanstva (i Stvorenja) u Adamu bio je jedinstven i razliit od rabinskoga dok je njegovo stajalite o skupnosti vrlo slino rabinskome uenju. To je pokazalo Pavlovu sposobnost pod nadahnuem da koristi, ili dopuni, istine koje je uio tijekom svoje obuke u Jeruzalemu pod Gamalielom (usp. Djela 22:3). Doktrina o izvornome grijehu iz Postanka 3 bila je razvijena od Augustina i Kalvina. Ona tvrdi da su ljudi roeni grjeni. esto su Psalmi 51:5; 58:3; i Job 15:14; 25:4 koriteni kao SZ-ni dokazni tekstovi. Zamjenini teoloki poloaj da su ljudi moralno i duhovno odgovorni za svoje vlastite odabire i sudbinu bio je razvijen prvo od rabina a potom u crkvi od Pelagija i Arminija. Postoji neki dokaz za njihovo gledite u Ponovljenome zakonu 1:39; Izaiji 7:15; i Joni 4:11; Ivanu 9:41; 15:22.24; Djelima apostolskim 17:30; Rimljanima 4:15. Oslonac ovoga teolokoga poloaja bio bi taj da su djeca neduna sve do doba moralne odgovornosti (za rabine to je bilo 13 godina starosti za djeake i 12 godina starosti za djevojice). Postoji posredujui poloaj u kojem su i priroena zla sklonost i doba moralne odgovornosti oboje istiniti! Zlo nije samo skupno, nego razvijajue zlo sebinosti i grijeha (ivot odvojen od Boga). Pokvarenost ljudstva nije pitanje (usp. Post 6:5.11-12.13; Rim 3:9-18.23), nego kada, kod roenja ili kasnije u ivotu? Novo nebo i nova zemlja postaju NZ-na eshatoloka tema. Novo nebo i nova zemlja. Ovaj grki pojam za novo, kainos, naglaava kakvou, ne kronoloko vrijeme (usp. Otk 2:17; 3:12; 5:9; 14:3; 21:1.2.5). To je bila SZ-na tema, obnovljena Zemlja (usp. Iz 11:6-9; 65:17; 66:22; Rim 8:18-25; II. Pt 3:10.12). Svi su vjernici graani ovoga novog Kraljevstva (usp. Fil 3:20; Ef 2:19; Heb 12:23) i dijele ovo novo Stvorenje (usp. II. Kor 5:17; Gal 6:15; Ef 4:24). Usporedna teoloka zamisao bila bi grad Boji ne nainjen ljudskim rukama iz Poslanice Hebrejima 11:10.16; 12:22; 13:14. Novo e Stvorenje biti nalik prvotnome Stvorenju. Nebo e biti obnovljeni Edenski vrt. Bog, ovjeanstvo, ivotinje, i sve prirodno Stvorenje opet e biti u zajednitvu i radosti! Biblija zapoinje s Bogom, ovjeanstvom i ivotinjama u savrenome zajednitvu u Vrtu (usp. Post 1 - 2). Biblija zavrava s Bogom i okolnou ovjeanstva u Vrtu (usp. Otk 21 - 22) i prorokim suzvujem, sa ivotinjama (usp. Iz 11:6-8; 65:25). Vjernici ne idu na Nebo; Novi Jeruzalem silazi s Neba (usp. Otk 21:2) i dolazi na ponovno stvorenu i proienu Zemlju. Bog i ovjeanstvo opet su zajedno (usp. Post 3:15; Iz 7:14; 8:8.10; Otk 21:3).

2.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 3:1-7

Sad zmija bijae lukavija negoli ijedna poljska ivotinja koju je GOSPODI Bog nainio. I ona ree eni: "Uistinu, je li Bog rekao: 'Ne smijete jesti od ikojega stabla u vrtu?' 2ena ree zmiji: "Od ploda stabala u vrtu
1

43

moemo jesti; 3ali od ploda stabla koje je u sreditu vrta, Bog je rekao: 'Ne smijete jesti od njega ili ga doticati, ili ete umrijeti.'" 4Zmija ree eni: "Vi zasigurno neete umrijeti! 5Jer Bog zna da u dan kad ete jesti od njega vae e oi biti otvorene, i bit ete kao Bog, znajui dobro i zlo." 6Kad ena vidje da je stablo dobro za jelo, i da ono bijae naslada oima, i da stablo bijae poeljno za uiniti nekoga mudrim, ona uze njegov plod i pojede; i ona dadne i svome muu s njom, i on pojede. 7Onda se oi obojih od njih otvorie, i oni spoznahu da bijahu goli; i oni saiju smokvino lie zajedno i naprave si pokrivala za butine. 3:1 Sad Ovo nije vremenska nego jednostavno knjievna tehnika za uvod nove pozornice u drami stvaranja. Ne znamo kako su dugo Adam i Bog bili zajedno ili kako su dugo bili zajedno Adam, Eva, i Bog prije ovoga izvjea. zmija Vidi Posebnu temu to slijedi. Zmija je takoer neprijatelj u Epu o Gilgameu (usp. 11:287-289) koja krade biljku to daje vjeni ivot.

POSEBNA TEMA: ZMIJA

A. Pojam zmija je Nachash (BDB 638). Ima nekoliko moguih etimologija: 1. Kal Stem psikati 2. Piel Stem - aptati kao u vraanju ili proricanju 3. iz 4:22 blistati mogue povezano s pojmom bronca 4. iz arapskoga korijena gmizati. Odreeni lan je prezent koji pokazuje jednu odreenu zmiju ili olienu sutinu. Doslovnost zmije poduprijeta je: 1. popisom nje kao jo jedne od poljskih zvijeri koje je Bog stvorio 2. kanjavanjem nje u 3:14 doslovno kao ivotinje 3. smjeranjem posebice na nju u NZ-u, II. Poslanica Korinanima 11:3 i I. Timoteju 2:13 -14. Zmija je posebice poistovjeena sa Sotonom u: 1. meuzavjetnoj knjizi Mudrost, 2:23-24. Jer Bog stvori ovjeka da bude besmrtan; unato tome, kroz zavist avla doe smrt u svijet. 2. Ireneju (oko 130.-202. g.) 3. Otkrivenju 12:9; 20:2. 4. Sama ova poistovjeenost izostaje iz SZ-a jer se o njoj ne raspravlja u Postanku 3 uope. ak nije ni spomenuta ili protumaena u ikojoj drugoj SZ-oj Knjizi. Zato Satan nije posebice imenovan Naglasak teksta je na odgovornosti ovjeanstva, ne na nadnaravnome iskuenju. U Poslanici Rimljanima 1 3 gdje je predstavljena ljudska grjenost i 4 8 gdje su zabiljeeni njeni uinci, Satan nije ikad spomenut.

B. C.

D.

E.

lukavija Postoje dvije mogue igre rijei (ovaj pojam zvui blisko pojmu goli u 2:25) povezane s ovim pojmom (BDB 791, KB 886): (1) lukav ili mudar i (2) razborit (tj. Izr 1:4; 8:5.12; 12:16.23; 13:16; 14:8.15.18; 22:3; 27:12). Ovo ne izgleda da je negativan pojam primijenjen na zmiju nego jednostavno prepoznavanje njenih osobina (usp. Mt 10:16). Ovo je moda zato je avao odabrao utjeloviti se u ovu odreenu zvijer. ijedna poljska ivotinja Ovo pokazuje da je zmija bila jednostavno jedan od mnogih stvorenih ivotinjskih oblika. GOSPODIN Bog Prvi pojam GOSPODIN je zavjetno Boje ime, YHWH, od hebrejskoga glagola biti (usp. Izl 3:14). Drugi pojam Bog je hebrejski pojam Elohim to je oblik MNOINE opega pojma za Boga u drevnome Bliskome Istoku, El. Rabini kau da YHWH stoji za Boje zavjetno milosre dok Elohim stoji za Boga kao Stvoritelja. Vidi Posebnu temu: Imena za Boanstvo u 2:4.

44

 I ona ree Bilo je mnogo nagaanja o razumljivome govoru zmije (zabiljeite osobnu zamjenicu). Ne znamo odnos izmeu ljudi i ivotinja prije Pada premda je on morao biti prijateljski. Meutim, pretpostavljam da je govor dio Boje slike u ovjeanstvu i on, prema tome, nije uobiajen za ivotinje. Ovo isto zajednitvo bit e obnovljeno u eshatolokoj okolnosti (usp. Iz 11:6-11). Pretpostavljam da je Sotona obitavao u zmiji i stoga to je njegov glas koji se uje. Ono to je teoloki iznenaujue jeste to da Eva nije bila iznenaena! eni Postojalo je mnogo raspre meu komentatorima kao ona je li Eva bila odvojena od Adama, ak iako su glagoli koriteni od Sotone MNOINA. U 3:6 to podrazumijeva da je Adam mogao biti prisutan u dijelu razgovora. Neki su tvrdili da je to simboliko traenje vlastite poistovjeenosti. Drugi vjeruju da ju je Sotona kuao jer ona nije ula Boje zapovijedi izravno (usp. 2:16-17). Sve ovo je nagaanje. Uistinu, je li Bog rekao Rabini kau da Sotona nije mogao upotrijebiti pojam YHWH jer on nije poznavao Boje milosre. Meutim, izgleda kako postoji jaanje pokvarenosti u osobi Sotone u Bibliji (usp. The Theology of the Old Testament od A. B. Davidsona, str. 300-306).

POSEBNA TEMA: OSOBNO ZLO

Ovaj predmet vrlo je teak iz nekoliko razloga: 1. SZ ne otkriva izvornog neprijatelja Bogu, nego Slugu YHWH koji nudi ovjeanstvu drugu mogunost i optuuje ovjeanstvo za nepravednost 2. zamisao Bojega osobnoga izvornog neprijatelja razvijala se meu -biblijske (ne kanonske) knjievnosti pod utjecajem perzijske religije (Zoroastrijanizam). Ova je, zauzvrat, imala veliki utjecaj na rabinski judaizam 3. NZ razvija SZ-ne teme u iznenaujue krutim, ali odabranim, skupinama. Ako netko pristupi prouavanju zla s gledita biblijske teologije (prouavanje svake Knjige ili pisca ili knjievne vrste i zasebno opisano) onda su otkrivena vrlo razliita gledita zla. Ako, meutim, netko pristupi prouavanju zla s ne-biblijskoga ili ekstra-biblijskoga pristupa svjetskim religijama ili istonjakim religijama tada je veina NZ-nih dogaaja pretkazana u perzijskom dualizmu i grko -rimskome spiritizmu. Pod pretpostavkom da je netko odan Boanskome autoritetu Pisma, onda NZ-no dogaanje mora biti vieno kao napredujue otkrivenje. Krani se moraju zatiti od doputajuega idovskog folklora ili engleske knjievnosti (tj. Dantea, Miltona) kako bi unaprijedili razjanjenje zamisli. U ovome podruju otkrivenja postoje dakako tajnovitosti i dvosmislenosti. Bog je odabrao ne otkriti sve vidove zla, njegovo podrijetlo, njegovu svrhu, ali On je otkrio njegov poraz! Izgleda da se u SZ-u pojam Satan [Sotona] ili optuitelj odnosi na tri odvojene skupine: 1. ljudski optuitelji (I. Sam 29:4; II. Sam 19:22; I. Kr 11:14.20.29; Ps 109:6) 2. aneoski optuitelji (Br 22:22-23; Zah 3:1) 3. demonski optuitelji (I. Ljet 21:1; I. Kr 22:21; Zah 13:2). Samo kasnije u meuzavjetnome razdoblju je zmija iz Postanka 3 poistovjeena sa Sotonom (usp. Knjiga mudrosti 2:23-24; II. Henokova 31:3), i ak je kasnije ovo dobilo rabinsku mogunost (usp. Sot 9 i Sanh. 29a). Sinovi Boji iz Postanka 6 postaju aneli u I. Henokovoj 54:6. Spominjem ovo, ne da bih branio ovu teoloku ispravnost, nego kako bih pokazao njen razvitak. U NZ-u ove SZ-ne djelatnosti bile su dodane anelima, utjelovljenom zlu (tj. Sot oni) u II. Poslanici Korinanima 11:3; Knjizi Otkrivenja 12:9. Podrijetlo utjelovljenog zla teko je ili nemogue (ovisno o vaoj toki gledita) odrediti iz SZ -a. Jedan razlog za to je izraelski jak monoteizam (usp. I. Kr 22:20-22; Prop 7:14; Iz 45:7; Am 3:6). Sva uzronost pripisana je YHWH-i kako bi se pokazala Njegova jedinstvenost i prvenstvo (usp. Iz 43:11; 44:6.8.24; 45:5-6.14.18.21.22). Jedan put mogue obavijesti usredotoavao se na: (1) Knjigu o Jobu 1 - 2, gdje je Satan jedan od sinova Bojih (tj. anela) u Bojoj prisutnosti (usp. Zah 3) ili (2) Knjiga proroka Izaija 14; Ezekiela 28, gdje su astohlepni bliskoistoni kraljevi (Babilona i Tira) koriteni za slikovit prikaz ponosa Sotone (usp. I. Tim 3:6). Ja imam pomijeane osjeaje glede to ga pristupa. Ezekiel koristi metaforu Edenskoga vrta ne samo za kralja Tira kao Sotone (usp. Ez 28:12-16), nego i za kralja Egipta kao stabla spoznaje dobra i zla (Ez 31). Meutim, Izaija 14, posebice stihovi 12 -14, izgleda opisuju pobunu anela zbog ponosa. Ako nam je Bog elio otkriti posebnu narav i podrijetlo Sotone ovo je vrlo neizravan nain i mjesto za napraviti to. Moramo se zatititi protiv stremljenja sustavne teologije da uzme male, dvosmislene dijelove razliitih izjava, autora, knjiga, i knjievnih vrsta te ih spaja kao dio jedne Boanske slagalice. Alfred Edersheim (The Life and Times of Jesus the Messiah, tom 2, dodaci XIII [str. 748-763] i XVI [str. 770-776]) kae da je rabinski judaizam bio pretjerano pod utjecajem perzijskoga dualizma i demonskih spekulacija. U ovome podruju rabini nisu dobar izvor za istinu. Isus se korjenito raziao od uenja sinagoge u tome podruju. Ja mislim da je rabinska

45

zamisao aneoskog posredovanja i protivljenja davanja Zakona Mojsiju na brdu Sinaj otvorila vrata zamisli o arkaneoskome neprijatelju YHWH-i kao i ovjeanstvu. Dva velika boga iranskoga dualizma, Ahura Mazda (dobar bog) nasuprot Angra Mainyu (zli bog), borili su se za prevlast na Zemlji kao bojitu. Iz ovoga sukoba mogao se razviti unutar judaizma du alizam izmeu YHWH i Sotone. Sigurno postoji napredujue otkrivenje u NZ-u kao personificiranje zla, ali ne kao razrada kao rabinska. Dobar primjer ove razlike je rat u Nebu. Pad Sotone je logika neizbjenost, ali osobitosti nisu date. ak i ono to je dato prekriveno je apokaliptikom knjievnou (usp. Otk 12:4.7.12-13). Iako je Sotona pobijeen i zlo prognano na Zemlju, on ipak djeluje kao YHWH-in sluga (usp. Mt 4:1; Lk 22:31-32; I. Kor 5:5; I. Tim 1:20). U ovome podruju moramo zauzdati nau radoznalost. Postoje osobne sile kunje i zla, ali postoji ipak samo jedan Bog i ovjeanstvo je jo uvijek odgovorno za njegove/njene izbore. Postoji duhovna borba, i prije i poslije spasenja. Pobjed a moe jedino doi i ostati u i kroz Trojedinoga Boga. Zlo je bilo pobijeeno i ono e biti uklonjeno!

Ne smijete jesti od ikojega stabla u vrtu Ovaj je hebrejski izriaj vrlo poseban ali izgleda da je povezan s potvrdom, ne s pitanjem. Zmija je jednostavno zapoela razgovor sa enom u vezi s Bojom zabranom za stablo u sreditu vrta. 3:2 Eva navodi Boju opskrbu od svih drugih stabala kao hranu (usp. 2:16). Ali zmija to mie na stranu da je usredotoi na Boju zabranu o stablu spoznaje dobra i zla 3:3 ali od ploda stabla koje je u sreditu vrta Iz Postanka 2:9 uimo da postoje dva stabla u sreditu vrta, stablo ivota i stablo spoznaje dobra i zla. Oevidno e u prikladno vrijeme plod oba od ovih stabala biti dan ovjeanstvu, ali ljudsko grabee samodokazivanja ovo izuzima iz Bojega nauma (kako je oprean Isusov odaziv u Fil 2:6 -11). Stablo ivota zajedniko je svima bliskoistonim drevnim izvjeima o stvaranju, meutim, stablo spoznaje dobra i zla jedinstveno je Bibliji. Ne postoji ita magino o plodu. To je bio nain kojeg je Bog upotrijebio, ne ita svojstveno u fizikim kakvoama samoga ploda, to bi ga uinilo znaajnim. ili ete umrijeti Ovaj pojam (BDB 559, KB 502) upotrijebljen je tri puta u stihovima 3 i 4. Neizvjesno je to je Eva razumjela o smrti jer nijedna od ivotinja nije umrla. Meutim, to je bilo nekako navijeteno ovjeku i eni. Biblija poznaje tri vrste smrti: (1) duhovnu smrt koja se pojavljuje u Knjizi Postanka 3; Izaiji 59:2; Rimljanima 7:10-11; Efeanima 2:1; Jakovu 1:15; (2) fiziku smrt koja ishodi, Postanak 5; te (3) vjenu smrt kao posljedicu ljudskoga tvrdoglavog, pobunjenikog srca (usp. Otk 2:11; 20:6.14; 21:8). 3:4 Zmija ree eni: "Vi zasigurno neete umrijeti! Ovo je INFINITIVNI APSOLUT i Qal IMPERFEKT iz istoga korijena (BDB 559, KB 562) upotrijebljen za naglasak. Sotona je prvi od svih napao Boju vjerodostojnost; sad napada istinu Boje rijei. I, u stihu 5, on e napasti Boju dobrohotnost i dobrostivost prema ljudstvu. Hebrejski oblik ove reenice je upadljivo pojaani oblik. Sotona nijee Boju izjavu. 3:5 Jer Bog zna da u dan kad ete jesti od njega vae e oi biti otvorene Postojala je ograniena istina o tome to je Sotona rekao, ali to je bila tragina polu-istina (usp. Tit 1:15). Ovo je izgleda prevoditeljska knjievna (metaforika) uporaba za dan, u znaenju bilo kad. Doslovni hebrejski izriaj je: onda kad. GLAGOL otvorene (BDB 824, KB 959, Niphal PERFEKT, usp. stih 7) podrazumijeva posrednika, mogue snagu stabla ili avla. bit ete kao Bog Ova rije za Boga je pojam Elohim. Vidi Posebnu temu u 2:4. U ovome je okviru koritena za Smoga Boga i to je kako mnogi prevoditelji tumae ovaj izriaj. Meutim, ovaj pojam isto tako moe biti koriten za anele (usp. Ps 8:5.6; 82:1.6 [navedeno u Heb 2:7]; 97:7); moe biti koriten za duhovno bie (usp. I. Sam 28:13) i moe biti koriten za izraelske suce (usp. Izl 21:6; 22:8-9). Izgleda loginije da je ovo obeanje postojanja kao aneli, duhovna bia koja su u Bojoj prisutnosti ili mogue nebesko vijee (usp. 3:22). Ironija je to je ovjeanstvo pokualo ugrabiti od Boga ono to jeste ve njihovo. Ljudstvo je vii duhovni red negoli su aneli (usp. Heb 1:14; 2:14-16; I. Kor 6:3). 3:6 Kad ena vidje da je stablo dobro za jelo, i da ono bijae naslada oima, i da stablo bijae poeljno za uiniti nekoga mudrim Ovdje vidimo trostruki razvitak od iskuenja do stvarnoga djelovanja grijeha. Rabini kau da su oi i ui prozori due te da dozvoljavamo rast u naem srcu sve dok je koban in poinjen.

46

 i ona dadne i svome muu s njom, i on pojede Postojalo je mnogo nagaanja o ovome stihu. Rabini tvrde da je Adam jeo zato da ne bude odvojen od svoje ene. Ovo je takoer potvreno od Miltona u Paradise Lost. Meutim, iz okvira izgleda, da je Eva djelovala prema Adamu kao to je zmija djelovala prema njoj, sukladno iskustvenom dokazu da je ona ve jela i nije umrla. Rabini ak tvrde da je zmija upotrijebila ovu istu tehniku s Evom; da ju je ona prisilila dotaknuti plod i rekla je: Vidi, nisi umrla. Mogue je ona rekla Adamu: Vidi, nisam mrtva. 3:7 i oni spoznahu da bijahu goli Ovo je od mnogih komentatora bilo koriteno za potvrdu seksualne prirode iskuenja (usp. II. Kor 11:3: zmija zavede Evu). Rabini ak kau da je zmija seksualno zavodila Evu, ali ovo izgleda moraju biti itateljske predrasude u tekstu. Njihovo novo znanje nije bio blagoslov nego neu spjeh (usp. Tit 1:15). oni saiju smokvino lie zajedno Tradicijski stav da je Eva pojela jabuku vrlo je nagaajui. Rabini kau da je ona pojela smokvu s istoga stabla od kojeg su uzeli lie da se obuku. Meutim, plod moe biti podatak ili neka druga vrsta ploda mi jednostavno ne znamo. Vrsta ploda nije prijeporno pitanje.

NASB (AURIRANI) TEKST: 3:8-13

Oni ue zvuk GOSPODINA Boga kako hoda u vrtu u svjeini dana, i mukarac i njegova ena sakrie se od prisutnosti GOSPODINA Boga meu stabla vrta. 9Onda GOSPODIN Bog pozva ovjeka, i ree mu: "Gdje si?" 10On ree: "uh Tvoj zvuk u vrtu, i uplaio sam se jer bijah gol; tako se sakrih." 11I On ree: "Tko ti ree da ste bili goli? Jesi li jeo sa stabla za koje ti Ja zapovjedih da ne jede?" 12ovjek ree: "ena koju mi Ti dade da bude sa mnom, ona mi dade sa stabla, i ja jedoh." 13Onda GOSPODIN Bog ree eni: "to si to uinila?" I ena ree: "Zmija me prevarila, i ja jedoh." 3:8 Oni ue zvuk GOSPODINA Boga kako hoda u vrtu King James ima glas Gospodina Boga ali hebrejska rije podrazumijeva zvuk Njegova hodanja (BDB 229, KB 246, Hithpael PARTICIP). Graa hebrejskoga i okvir izgleda podrazumijevaju da je to bila redovita djelatnost gdje su se Bog i prvi par sreli za druenje. Ovo je vrlo antropomorfistiki izriaj za Boga koji je duhovno bie i nema tijelo. Neki su pretpostavili da je Bog obukao Sebe u ljudski oblik za druenje s prvotnim parom. Ovo moe biti istina, ali jedini dio Trojedinoga Boga koji je imao tjelesno post ojanje je Sin. Neki su nagaali kako budui da NZ dokazuje stvaranje uz posrednitvo Sina (usp. Iv 1:3.10; I. Kor 8:6; Kol 1:16; Heb 1:2), te da su esto postojala fizika oitovanja Boga (tj. Aneo Gospodnji, npr. Post 16:7 -13; 22:11-15; 31:11. 15; 48:15-16; Izl 3:2.4; 13:21; 14:19) ovo moe upuivati na pred-utjelovljenoga Krista.
8

POSEBNA TEMA: BOG OPISAN KAO OVJEK (JEZIK ANTROPOMORFIZAMA)

I. Ova vrsta jezika vrlo je uobiajena u SZ-u (neki primjeri) A. Dijelovi fizikoga tijela 1. oi Knjiga Postanka 1:4.31; 6:8; Izlazak 33:17; Brojevi 14:14; Ponovljeni zakon 11:12; Zaharija 4:10 2. ruke Izlazak 15:17; Brojevi 11:23; Ponovljeni zakon 2:15 3. ruka Izlazak 6:6; 15:6; Ponovljeni zakon 4:34; 5:15; 26:8 4. ui Brojevi 11:18; I. Samuelova 8:21; II. Kraljevima 19:16; Psalam 5:1; 10:17; 18:6 5. lice Izlazak 33:11; Brojevi 6:25; 12:8; Ponovljeni zakon 34:10 6. prst Izlazak 8:19; 31:18; Ponovljeni zakon 9:10; Psalam 8:3 7. glas Postanak 3:8.10; Izlazak 15:26; 19:19; Ponovljeni zakon 26:17; 27:10 8. noge Izlazak 24:10; Ezekiel 43:7 9. ljudsko oblije Izlazak 24:9-11; Psalam 47; Izaija 6:1; Ezekiel 1:26 10. aneo Gospodnji Postanak 16:7-13; 22:11-15; 31:11.13; 48:15-16; Izlazak 3:4.13-21; 14:19; Suci 2:1; 6:22-23; 13:3-22 B. Fiziko djelovanje 1. govorenje kao mehanizam stvaranja Postanak 1:3.6.9.11.14.20.24.26 2. etanje (tj. zvuk) u Edenu Postanak 3:8; 18:33; Levitski zakonik 26:12; Ponovljeni zakon 23:14 3. zatvaranje vrata Noeve arke Postanak 7:16 4. mirisanje rtava Postanak 8:21; Izlazak 29:18.25; Levitski zakonik 26:31 5. silaenje Postanak 11:5; 18:21; Izlazak 3:8; 19:11.18.20 6. ukapanje Mojsija Ponovljeni zakon 34:6

47

II.

Ljudski osjeaji (neki primjeri) 1. kajanje/aljenje Postanak 6:6.7; Izlazak 32:14; Suci 2:18; I. Samuelova 15:29.35; Amos 7:3.6 2. gnjev Izlazak 4:14; 15:7; Brojevi 11:10; 12:9; 22:22; 25:3.4; 32:10.13.14; Ponovljeni zakon 6:15; 7:4; 29:20 3. ljubomora Izlazak 20:5; 34:14; Ponovljeni zakon 4:24; 5:9; 6:15; 32:16.21; Joua 24:19 4. gaenje/zgraanje Levitski zakonik 20:23; 26:30; Ponovljeni zakon 32:19 D. Obiteljski pojmovi (neki primjeri) 1. Otac: a. Izraela Izlazak 4:22; Ponovljeni zakon 14:1; Izaija 1:2; 63:16; 64:8; Jeremija 31:9; Hoea 11:1 b. kraljeva II. Samuelova 7:11-16; Psalam 2:7 c. metafore oinskog djelovanja Ponovljeni zakon 1:31; 8:5; 32:6-14; Psalam 27:10; Izreke 3:12; Jeremija 3:4.22; 31:20; Hoea 11:1-4; Malahija 3:17 2. Roditelj Hoea 11:1-4 3. Majka Izaija 49:15; 66:9-13(analogija majke koja doji) 4. Mladi odan ljubavnik Hoea 1 - 3. Razlozi uporabe ove vrste jezika A. Za Boga je bilo nuno otkriti Smoga Sebe ljudskom stvorenju. Vrlo proireni okvir Boga kao muke osobe je antropomorfizam jer je Bog duh! B. Bog uzima najznaajnije vidove ljudskoga ivota i koristi ih kako bi otkrio Sm Sebe palome ovjeanstvu (otac, majka, roditelj, ljubavnik). C. Iako neophodno, Bog ne eli biti ogranien ikakvim fizikim oblijem (u sp. Izl 20; Pnz 5) D. Konani antropomorfizam je utjelovljenje Isusa! Bog je postao fiziki, opipljiv (usp. I. Iv 1:1 -3). Boja poruka postala je Rije Boja (usp. Iv 1:1-18). C.

u svjeini dana Hebrejski izriaj povezan je s pojmom za vjetar (BDB 398). Govori o hladnome povjetarcu ili jutra ili veeri. mukarac i njegova ena sakrie se od prisutnosti GOSPODINA Boga Ovaj GLAGOL (BDB 285, KB 284) je Hithpael IMPERFEKT. Tragedija grijeha ve moe biti vidljiva u emocionalnome kao i fizikome odvajanju izmeu Boga i Njegova Stvorenja (usp. Ps 139; Otk 6:16). 3:9 Gdje si? Oito ovo nije Boje traenje obavijesti, nego postavljanje pitanja kako bi oni mogli shvatiti to su napravili (usp. stih 11). Takve vrste retorikih pitanja u SZ-u bile su upotrebljavane za potvrdu razvijajuega vida u Boju narav, nazvanog otvoren teizam (tj. Clark Pennock, The Most Moved Mover). 3:10 uplaio sam se jer bijah gol Kakva tragedija! Adam se boji ljubeega Boga koji ga je stvorio i elio ga upoznati. Jaina grijeha moe biti jasno vidljiva ovdje kao ovjek koji se ipak nastavlja skriva ti od Boga, od sebe samoga, od obitelji i od prirodnoga reda. injenica da je on bio gol jednostavno je bilo prikrivanje stvarne potekoe koja je bila otvorena pobuna prema volji Bojoj. 3:12 ovjek ree Ovdje imamo naglasak na injenici da je odgovoran Adam ak premda on nastoji okriviti Evu, ak Osobno Boga. ak i usred brojnih isprika, krivei ili Evu ili Boga, ovjek je odgovoran za svoja vlastita djelovanja. Teologi ja Flipa Wilsona, avao me natjerao uiniti to! nije vea isprika od Kulturalna okolina natjerala me uiniti to ili Genetske predispozicije natjerale su me uiniti to, itd. 3:13 Zmija me prevarila, i ja jedoh Eva je brzo nauila od Adama i zapoela stvarati isprike. Pojam prevarila izgleda znai uzrokovati zaboraviti (BDB 674, KB 728, Hiphil PERFEKT). To moe biti onomatopeja na zmijsko siktanje (tj. hissiani). NZ spominje Evina djelovanja u II. Poslanici Korinanima 11:3 i I. Timoteju 2:14.

48

OKVIRNI UVID U STIHOVE KNJIGE POSTANKA 3:14-24

UVOD
A. Ovaj odlomak, kao 3:1-12, kljuan je u naemu razumijevanju prisutnosti grijeha u naem svijetu, bolesti, bola, nepravde, i zla. Ovo nije svijet kakav je Bog namjeravao da bude. Ovaj odlomak, posebice stih 15, daje na m nau prvu rije o tome kakav e biti na svijet zbog Bojega iskupiteljskoga posredovanja! To je Boje veliko obeanje iskupljenja palome, pobunjenikome ljudstvu i doi e kroz enu. Posljedice pobune protiv Boje Osobe i Rijei zorno su prikazane! Sotona je jasno vidljiv kao laac i grijeh u potpunoj mjeri izlijeva svoje prokletstvo u ivotima Adama i Eve te njihove djece. Odnos izmeu ovjeka i ene jasno je ocrtan u stihu 16 (usp. II. Tim 2:9-15; Ef 5:22; Kol 3:18; I. Pt 3:1). Iscrpljujui odnosi naega svijeta izravni su ishod prvotne, voljne neposlunosti. Ako postoji poremeaj u ponaanju u SZ-u, ovo moe biti primjerom. Meutim, oni su isto tako bili pod utjecajem Boje milosti u Kristu (usp. I. Kor 11:11; Gal 3:28). Rabini odbacuju izvorni grijeh i postavljaju dvije yetzers (nakane). Meutim, izgleda da postoji SZ -na potvrda za Adamovo izvorno grijeenje u Knjizi o Jobu 14:4; 15:14; 25:4; Psalmu 51:5 i u klasinome NZome odlomku Poslanice Rimljanima 5:12-21.

B.

C.

D.

E.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 3:14-19

GOSPODIN Bog ree zmiji: "Zato to si to uinila, Budi prokleta vie od sve stoke, I vie od svake zvijeri poljske; Po svome e trbuhu ii, I prainu e jesti Sve dane tvoga ivota; 15 I Ja u zametnuti neprijateljstvo Izmeu tebe i ene, I izmeu tvoga sjemena i njenog sjemena; On e ti smlaviti glavu, A ti e mu smlaviti petu." 16 eni On ree: "Ja u uvelike umnoiti Tvoju bol u raanju, U bolu e raati djecu; Ipak tvoja e udnja biti za tvoga mua, I on e vladati nad tobom." 17 Onda Adamu On ree: "Zato jer si posluao glas svoje ene, i jeo sa stabla za koje ti Ja zapovjedih, kazujui: 'Ne smije jesti s njega'; Prokleta je zemlja zbog tebe; U muci e jesti od nje Svih dana tvoga ivota. 18 Oboje trnje i iak rast e za tebe;
14

49

I ti e jesti bilje poljsko; 19 Znojem svoga lica Ti e jesti kruh, Dok se ne vrati zemlji, Jer si iz nje bio uzet; Jer ti si prah, I prahu ti e se vratiti."

3:14 GOSPODIN Bog Ovo je sloenica dvije glavne rijei za Boga u SZ-u, YHWH, i Elohim. Vidi biljeku u 2:4. ree zmiji Bog ne postavlja pitanja o zmiji kao to On ini za Adama i Evu. Zmija je osuena da bude alat avla. Budi prokleta vie od sve stoke GLAGOL (BDB 76, KB 91) je Qal PASIVNI PARTICIP. To ne podrazumijeva da je sve od stoke (ire znaenje od goveda, mogue zemaljske ivotinje) bilo ve prokleto. Izriaj vie moe znaiti od sve stoke. Rabin kae da ovo upuuje na razdoblje kad je stoka skotna nasuprot zmiji, za koju Talmud kae da je to razdoblje sedam godina. Po svome e trbuhu ii Sve to je puzalo po svome trbuhu bilo je proglaeno neistim od idova (usp. Lev 11:42). Rabini kau da je Bog odrezao noge zmiji kako bi je uinio puzeom, ali moda je ovo znak duge iz Postanka 9:13 koja je mogue uvijek postojala ali sad uzima dopunjeno znaenje kad je koriteno od Boga na poseban nain. prainu e jesti Na ovo se smjera u Knjizi proroka Izaije 65:25. Postoji izgleda vid Bojega proklinjanja doslovno zmije. Ovaj izriaj moe biti metafora u Bibliji kako bi uputila na poraz i sramotu (usp. Ps 79:9; Iz 49:23; Mih 7:17). Oba o d IMPERFEKTA ovoga stiha koritena su u ZAPOVJEDNOME smislu. 3:15 I Ja u zametnuti neprijateljstvo Neprijateljstvo (BDB 33) je rije koritena izmeu osoba. Ovo je izgleda prijenos gdje je Boja osuda naslovljena na Sotonu, ne doslovno na zmiju (usp. Otk 12:9; 20:2). (Vidi Utjecaj Bojega odreiv anja naih predodbi gramatiko -povijesnoga tumaenja: Postanak 3:15 kao ogledni sluaj od Verna S. Poythressa, JETS, tom 50.1, str. 87-103). Izmeu tebe i ene, I izmeu tvoga sjemena i njenog sjemena Postojalo je mnogo raspre izmeu komentatora o ovome stihu. iri kanonski okvir izgleda upuuje na djecu (tj. sjemena, BDB 282) avla (usp. Mt 13:38; Iv 8:44) i djecu Mesije (usp. Irenej). Ali budui da naredni stih koristi oblik JEDNINE on i ti to izgleda upuuje na napetost izmeu Boga i avla simboliziranu u iskupiteljskome djelu dolazeeg Mesije (usp. Irenej). Oito je da Adam i Eva nisu razumjeli grananje toga, niti je vjerojat no to razumio Mojsije, iako je Mojsije u Ponovljenome zakonu 18:18 shvatio da e doi prorok vei od njega. Ja mislim da to moda ima smjeranje na djeviansko roenje, premda je to jamano bilo nepoznato izvornome ljudskome autoru, ali poznato Boanskome autoru (Sveti Duh). Kao to je ovjeanstvo palo kroz naglost ene, ovjeanstvo e biti iskupljeno kroz poslunost ene u nadnaravnome zaeu Mesije od Duha Svetoga (usp. Iz 7:14; Mt 1:18-25; Lk 1:26-38, vidi A Guide To Biblical Prophecy, str. 78 i 80). Vulgata mijenja on u narednome stihu u ona, to je posve neprikladno, ali moe dohvatiti sr punoga znaenja. Kao to ovo proroanstvo nije bilo sasvim razumjeto sve do njegova povijesnoga ispunjenja u djevianskome roenju Isusa, isto mora biti reeno o tumaenju Postanka 1 i 2. Povijest otkriva vjerodostojnost otkrivenja kao to nastavljajue znanstveno prouavanje Zemlje pokazuje zamrenost i meu -povezanost Bojih stvaralakih djela! Ne postoji sukob, ve potpunije znanje o udjelu ovjeanstva u Bojim djelovanjima! NASB NKJV NRSV TEV NJB On e ti smlaviti glavu On e smlaviti tvoju glavu on e udariti tvoju glavu Njezino potomstvo zgnjeit e tvoju glavu Ono e smlaviti tvoju glavu

50

Pojam smlaviti moe znaiti zgnjeiti, zabiti, istrti, smrviti, ili udariti (BDB 1003, KB 1446, Qal upotrijebljen dva puta, usp. Job 9:17). Zabiljeite OSOBNU ZAMJENICU u JEDNINI (usp. Rim 16:20). Bitka e konano pasti na pojedince.
IMPERFEKT,

NASB NKJV NRSV TEV NJB

A ti e mu smlaviti petu i ti e smlaviti Njegovu petu i ti e udariti njegovu petu i ti e ugristi petu njezina potomstva i ti e udariti njegovu petu Isti je GLAGOL (BDB 1003, KB 1446, Qal IMPERFEKT) koriten za oboje, ali oito je da Sotona dobiva najgori kraj dijeljenja. Ovo izgleda upuuje na raspee kad se razumije s NZ-noga gledita. 3:16 eni On ree Izgleda kako ovdje postoje etiri glavna dijela: (1) umnoavanje boli kod raanja djeteta ( Hiphil INFINITIVNI APSOLUT i Hiphil IMPERFEKT istoga GLAGOLA, BDB 915, KB 176); (2) previe djece za odgajanje; (3) poteko e povezane s odgajanjem djece; i (4) nadmo supruga. Moemo vidjeti kako su oni povezani s Evinom pobunom: (a) ona je htjela biti neovisna, ali sad je posve ovisna o svome suprugu (a ne o Bogu); (b) traila je radost i sreu u zabranjenome plo du, ali sad ima bol u uobiajenim vidovima svoga ivota. Oito je kako NZ razumije ovo kao teoloku znakovitost paloga odnosa izmeu ovjeka i ene (usp. I. Tim 2:9-15). Mi moramo povui ravnoteu izmeu onoga to mi jesmo u Kristu, I. Poslanica Korinanima 11:11; Galaanima 3:28, i to nastavljamo biti, u nekom pogledu, u Adamu, Efeanima 5:22; Koloanima 3:18; I. Petrova 3:1. Postoji neka pomutnja u hebrejskome tekstu na ovoj toki. Pojam preveden ovdje u raanju izgovara se/pie drukije. Hebrejski suglasnici mogu znaiti u-oekivanju-poroda, upuujui na zlo zavoenje djece (usp. Hard Sayings of the Bible, str. 90-99). Ipak tvoja e udnja biti za tvoga mua Hebrejska rije prevedena ovdje je udnja ili enja (BDB 1003, KB 1801). Walter Kaiser tvrdi kako to moe znaiti okrenuti se, mogue u smislu gospodariti (usp. Post 4:7). Eva se okrenula od YHWH. Njena kazna je njeno stalno okretanje njenome suprugu, koji esto uzima prednost prilike (usp. Hard Sayings of the Bible, IVP, str. 97-98). on e vladati nad tobom GLAGOL (BDB 605, KB 647) je Qal IMPERFEKT. Ovo je izgleda ishod Pada i, pomozi nam Boe, muka grjena priroda dovela je to do krajnosti. Ljubomora, silovanje, rastava i bezbona nadmo obiljeili su seksualni nagon ovjeanstva! Postali smo kao ivotinje ali s potekoom ega pridodanog seksualnoj udnji! 3:17 Zato jer si posluao glas svoje ene Adam je trebao slijediti Boju rije, ali on je slijedio eninu rije i prekrio Boju posebnu zapovijed (usp. 2:15-17). Prokleta je zemlja zbog tebe GLAGOL (BDB 76, KB 91, Qal PASIVNI PARTICIP) znai opreje blagoslovljenome. Zemlja nee vie proizvoditi slobodno i obilno. Sadanja Zemlja nije ono to je Bog nakanio! Postoji igra rijei Adam (Adam, BDB 9) i rijei zemlja (adamah, BDB 9). Oboje imaju isti korijen. Moemo vidjeti posljedice pada ovjeanstva i prirode u Poslanici Rimljanima 8:18 -23. Bilo je takoer predloeno kako ovo odraava stanje prirode izvan Edenskoga vrta. Nakon njihove pobune Adam i Eva bili su istjerani iz Bojega posebnog mjesta u stvarnost lovac/skuplja, zub-i-kanda svijeta. U muci e jesti od nje Svih dana tvoga ivota Adamu je bio dat zadatak uvanja vrta prije Pada (usp. 2:15), to je bio znak njegove vlasti, ali sad je zadatak trebao postati zamoran, ponavljajui, naredbeni i nikad dokrajen (tj. muci, BDB 781). I ak s radom ovjeanstva, zemlja polja oskudnije proizvodi (usp. stih 18). Zabiljeite koliko je puta GLAGOL jesti (BDB 37, KB 46) upotrijebljen u ovim uvodnim poglavljima (usp. 2:16.17; 3:1.2.3.6.11.12.13.14.17[dva puta].18.19.22)! Odnosi se na oboje i na obilje i na prokletstvo. 3:19 Dok se ne vrati zemlji, Jer si iz nje bio uzet Ovo je izravna veza izmeu Adamova pada, duhovne smrti (poglavlje 3) i fizike smrti (poglavlje 5). Bog je pouzdan. On je rekao da e oni iskusiti smrt u svima njenim grananjima i oni to jamano jesu iskusili!

51

 ti si prah (usp. Post 2:7).

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 3:20-21

Sad ovjek prozva svoju enu imenom Eva, jer ona bijae majka svih ivih. od koe za Adama i njegovu enu, i odjene ih.
20
21

GOSPODIN

Bog napravi odjeu

3:20 Sad ovjek prozva svoju enu imenom Eva, jer ona bijae majka svih ivih Muevljeva vlast nad njegovom enom sad je obiljeena njegovim imenovanjem nje. Etimoloki, rijei Eva ( hawwa) i ivih (haya) vrlo su sline i to je vjerojatno bila narodna hebrejska igra rijei. Ove igre rijei Adam, Eva, Kajin Nod pokazuju knjievnu narav ovih ranih izvjea. Ironino je to je ona nazvana Eva to znai iv(ui) kad je umjesto ivota, ona donijela smrt. 3:21 Neuobiajeno je da su ljudi trebali ovu odjeu osim ako klimatske i/ili druge korjenite promjene nisu oekivale ovjeanstvo izvan Edenskoga vrta. Ova prva smrt, ustrojena od Boga za potrebu ovjeanstva, jasno pokazuje Boju brigu i opskrbu kao i stvarnost osude i posljedice! (Vidi Posebnu temu dolje).

POSEBNA TEMA: ZATO JE BOG OBUKAO ADAMA I EVU IVOTINJSKIM KOAMA

A. B. C. D. E. F. Kao opskrbu za grub ivot izvan Edena. Kako bi pokrio njihov sram od nagosti kojeg su osjetili. Kako bi pokazao zakonitost upotrebljavanja ivotinja za potrebe ovjeanstva. Kako bi pokazao razliku u opskrbama ovjeanstva (lie) i Bojima (koe). Kako bi ih podsjetio o njihovoj vlast itoj dolazeoj smrti (usp. Post 5). Kako bi nagovijestio metaforu oblaenja Kristove pripisane pravednosti dane nama kao nova haljina (usp. Rim 13:14; Gal 3:27; Ef 4:24; Kol 3:8.10.12.14; Jak 1:21; I. Pt 2:1). Kako bi pokazao Boju neprekidnu ljubav i opskrbu za ovjeanstvo, ak iako palo.

G.

NASB (AURIRANI) TEKST: 3:22-24

Onda GOSPODIN Bog ree: "Eto, ovjek je postao kao jedan od Nas, znajui dobro i zlo; i sad, on moe pruiti svoju ruku, i uzeti isto tako sa stabla ivota, i jesti, i ivjeti zauvijek" 23stoga ga GOSPODIN Bog istjera iz Edenskoga vrta, da obrauje tlo iz kojeg je bi o uzet. 24Tako On istjera ovjeka; i na istoku vrta Edena On postavi kerubine i ognjeni ma koji mijenjahu svaki smjer da strae put do stabla ivota. 3:22 Eto, ovjek je postao kao jedan od Nas Postojalo je mnogo raspre o ovim MNOINAMA u Knjizi Postanka (usp. 1:26; 3:22; 11:7). Stih 22 zapoinje s JEDNINOM i razvija se u MNOINU. Dozvolimo li Pismu tumaiti Pismo, ovo oigledno upuuje na Trojedinoga Boga, ne na hebrejski gramatiki oblik nazvan mnoina velianstva. Meutim, to moe upuivati na: (1) aneosko vijee (usp. I. Kr 22:19); (2) dvije Boanske Osobe u Psalmu 110:1, ili ak (3) personifikaciju Boanstva poznatu kao Aneo GOSPODNJI; za jedan primjer od mnogih, vidi gorui grm iz Knjige Izlaska 3:2.4.
22

52

 stabla ivota Prije smo zabiljeili da je drvo ivota zajedniko u veini drevnih tekstova Bliskoga Istoka o stvaranju. Ovdje, ovjeanstvo je iskljueno, ne zbog ljubomore bogova, nego zato to bi to postalo prokletstvo za ovjeanstvo da ivi zauvijek u njegovu sadanjem palo me stanju. ivjeti zauvijek Vidi Posebnu temu dolje.

POSEBNA TEMA: OLAM (Zauvijek)

Ovo je vrlo uobiajeni (upotrijebljen vie od 400 puta) pojam olam (BDB 761, KB 798). Bio je koriten za vremensko trajanje u nekoliko znaenja, od kojih svako mora biti povezano s prirodom stvari na koje se odnosi. A. Prolo vrijeme (samo primjeri): 1. junaci od starine, Knjiga Postanka 6:4 2. planine i brda, Knjiga Postanka 49:26 3. narataji od starine, Ponovljeni zakon 32:7 4. praotac, Knjiga o Joui 24:2 5. dani od starine, Knjiga proroka Izaije 51:9 B. Stalnost za vrijeme ivota (samo primjeri): 1. vjerovati u tebe zauvijek, (tj. Mojsije), Knjiga Izlaska 19:9 2. rob zauvijek, Ponovljeni zakon 15:17; I. Knjiga o Samuelu 27:12 3. svih tvojih dana, Ponovljeni zakon 23:6 4. Samuel ostaje tamo zauvijek, I. Knjiga o Samuelu 1:22 5. Kralj ivi zauvijek, I. Knjiga o Kraljevima 1:31; Nehemija 2:3; Psalam 21:4 6. blagoslivljati Gospodina zauvijek, Psalam 115:1 8; 145:1-2 7. pjevati zauvijek, Psalam 89:1; 115:18; 145:1-2 8. trudan zauvijek (metafora), Knjiga proroka Jeremije 20:17 9. mogue Izreke 10:25 C. Stalnost postojanja (ali s oitim ogranienjima): 1. ljudi ive zauvijek, Knjiga Postanka 3:22 2. Zemlja, Psalam 78:69; 104:5; 148:6; Propovjednik 1:4 (usp. II. Pt 3:10) 3. Aronovsko sveenstvo, Knjiga Izlaska 29:9; 40:15 (usp. I. Sam 2:30) 4. subota, Knjiga Izlaska 31:16-17 5. dani Blagdana, Knjiga Izlaska 12:14.17.24; Levitski zakonik 16:29.31.24; 23:14.21.41 6. obrezanje, Knjiga Postanka 17:13 (usp. Rim 2:28-29) 7. zemlja obeanja, Knjiga Postanka 13:15; 17:18; 48:4; Izlazak 32:13 (usp. progonstva) 8. uniteni gradovi, Knjiga proroka Izaije 25:2; 32:14; 34:10 D. Uvjetovani Savezi: 1. Abraham, Knjiga Postanka 17:7.8.13.19 2. Izrael, Ponovljeni zakon 5:29; 12:28 3. David, II. Knjiga o Samuelu 7:13.16.25.29; Psalam 89:2.4 4. Izrael, Knjiga o Sucima 2:1 (usp. Gal 3) E. Neuvjetovani Savezi: 1. Noa, Knjiga Postanka 9:12.16 2. Novi savez, Knjiga proroka Izaije 55:3; Jeremija 32:40; 50:5 (tj. Jer 31:31-34; Ez 36:22-30) F. Osobno Bog: 1. Njegovo postojanje, Knjiga Postanka 21:33; Ponovljeni zakon 32:40; Psalam 90:2; 93:2; Izaija 40:28; Daniel 12:7 2. Njegovo Ime, Knjiga Izlaska 3:15; Psalam 135:13 3. Njegova kraljevina, Knjiga Izlaska 15:18; Psalam 45:6; 66:7; Jeremija 10:10; Mihej 4:7 4. Njegova Rije, Psalam 119:89.160; Izaija 40:8; 59:21 5. Njegova dobrostivost, Psalam 25:6; 89:2; 103:17; 118:1-4.29; Jeremija 33:1 G. Njegov Mesija: 1. Njegovo Ime, Psalam 72:17.19 2. blagoslovljen zauvijek, Psalam 45:2.17; 89:52 3. kraljevina, Psalam 89:36.37; Izaija 9:7

53

4. sveenik, Psalam 110:4 5. pred-postojanje, Knjiga proroka Miheja 5:2 H. Novo doba ivota: 1. ivot koji nikad ne prestaje, Knjiga proroka Daniela 12:2 2. prijezir koji nikad ne prestaje, Knjiga proroka Daniela 12:2 3. nee vie biti suza, Knjiga proroka Izaije 65:19 (Otk 21:4) 4. nee biti Sunca, Knjiga proroka Izaije 60:19-20 (Otk 21:23) Zabiljeite koliko je mnogo razliitih engleskih rijei upotrijebljeno kako bi se prevela ova hebrejska rije u NIV -i: 1. zauvijek 2. star, od starine 3. koji uvijek traje 4. vjeno 5. trajno 6. uvijek 7. za ivota 8. nastavak 9. redovito 10. stalno 11. bilo kad 12. drevno, drevna vremena 13. beskrajno 14. za sva vremena 15. do samoga kraja 16. dugo vrijeme 17. odavno 3:23 stoga ga GOSPODIN Bog istjera iz Edenskoga vrta Ovo je jaki GLAGOLSKI oblik (BDB 1081, KB 1511, Piel IMPERFEKT) to ima negativne suzvuke. U Ponovljenome zakonu 21:14 upuuje na rastavu, i u I. Knjizi o Kraljevima 9:7 upuuje na osudu naroda Izraela. 3:24 kerubine Ovo su krilata aneoska stvorenja (BDB 500) koji straare Boji vrt kako bi drali ovjeanstvo izvan njega. Oni se kasnije pojavljuju u umjetnosti atora/Hrama. injenica da je Vrt pod straom pokazuje da je bio posebno mjesto, zatien okoli, koji je sad van granica za ljudsku vrstu. Vidi Posebnu temu dolje.

POSEBNA TEMA: KERUBINI

A. B. Jedan od nekoliko vrsta aneoskih bia. Ova odreena vrsta straari sveta podruja (usp. Izl 25:18 -22; I. Kr 8:6-7). Etimologija je neizvjesna: 1. iz akadskoga zagovornik ili posrednik izmeu Boga i ovjeka 2. iz hebrejskoga to je mogue igra rijei, koija i kerubin (usp. Ez 1; 10) 3. neki kau da znai blistav pojavak. Fiziki oblik Ovo je bilo teko odrediti zbog razliitih opisa unutar Biblije i promjenjivih ivotinjsko ljudskih oblika naenih u drevnome Bliskom Istoku. Neki ih povezuju s: 1. mezopotamijskim krilatim bikom 2. egipatskim krilatim orao-lavovima nazvanima grifini [mitoloka bia s glavom i krilima orla te tijelom lava op.prev.] 3. krilatim biima Hirama, kralja tirskoga prijestolja 4. egipatskim sfingama i slinim oblicima naenima u Samariji u palai od slonove kosti kralja Ahaba. Fiziki opis: 1. oblik kerubina povezan je sa serafinima iz Knjige proroka Izaije 6 2. primjeri razliitih oblika: a. broj lica:

C.

D.

54

E.

(1) dva Knjiga proroka Ezekiela 41:18 (2) etiri - Knjiga proroka Ezekiela 1:6.10; 10:14.16.21.22 (3) jedno - Otkrivenje 4:7 b. broj krila: (1) dva I. Knjiga o Kraljevima 6:24 (2) etiri - Knjiga proroka Ezekiela 1:6.11; 2:23; 10:7.8-21 (3) est (kao serafini iz Iz 6:2) - Otkrivenje 4:8 3. druge osobine: a. ljudske ruke - Knjiga proroka Ezekiela 1:8; 10:8.21 b. noge: (1) ravne, bez koljena - Knjiga proroka Ezekiela 1:7 (2) noge teleta - Knjiga proroka Ezekiela 1:7 4. Josip Flavije priznaje kako nitko ne zna kako kerubini izgledaju (usp. Antiquities of the Jews, VIII:3:3). Mjesta i svrha naeni u Bibliji: 1. uvar drva ivota, Knjiga Postanka 3:24 (mogue koriteno metaforiki za Sotonu u Ez 28:14.16) 2. uvar atora: a. nad Kovegom saveza; Knjiga Izlaska 25:18-20; Brojevi 7:89; I. Samuelova 4:4 b. oslikani na velu i zastorima; Knjiga Izlaska 26:1.31; 36:8.35 3. uvar Salomonova Hrama: a. dva velika isklesana kerubina u Svetinji nad svetinjama; I. Knjiga o Kraljevima 6:23-28; 8:6-7; II. Ljetopisa 3:10-14; 5:7-9 b. na zidovima u unutarnjega Svetita [Hrama op.prev.]; I. Knjiga o Kraljevima 6:29.35; II. Ljetopisa 3:7 c. na podnojima povezanima s nekoliko umivaonika; I. Knjiga o Kraljevima 7:27 -39 4. uvar Ezekielova Hrama: a. isklesani na zidovima i vratima; Knjiga proroka Ezekiela 41:18-20.25 5. povezani s prijenosom boanstva: a. mogue metafora za vjetar; II. Knjiga o Samuelu 22:11; Psalam 18:10; 104:3 -4; Izaija 19:1 b. uvar Bojega prijestolja; Psalam 80:1; 99:1; Knjiga proroka Izaije 37:16 c. uvar Boje prijenosne koije prijestolja; Knjiga proroka Ezekiela 1:4 -28; 10:3-22; I. Ljetopisa 28:18 6. Herodov hram: a. oslikani na zidovima (tj. uvar, usp. Talmud Yoma, 54a) 7. pozornica otkrivenja prijestolja (tj. uvar, usp. Otk 4 - 5).

55

PITANJA ZA RASPRAVU
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Ova pitanja za raspravu predviena su da vam pomognu promiljati kroz glavne teme ovoga odjeljka Knjige. Ona su napravljena da budu misaono-nametljiva, ne konana. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Je li ovo alegorija, mit, ili povijesna pripovijetka? Je li zmija doslovna i je li ona govorila? Je li zmija bila osnaena i pod vlau avla? Ako jeste, kako i zato? Je li Bog znao to Adam i Eva ele uiniti? Ako jeste, zato je Bog to dozvolio? Opiite svojim vlastitim pojmovima stupnjeve razvitka zmijina iskuenja i posebne optube protiv Boga. Kako moe Bog, kao duhovno bie, imati tijelo? Objanjava li poglavlje 3 prisutnost zla u naemu svijetu i prisutnost krivnje u srcu ovjeanstva? Ako da, zato to nije vie raspravljeno u SZ-u? Je li zmija sluila kao Boji sluga kako bi ispitala ovjeanstvo ili se ona ve pobunila protiv Boga (usp. Job 1 2 i Zah 3)? Zato je Bog osudio ivotinju koja je bila jednostavno bie upotrijebljeno od Sotone? Je li stih 15 smjeranje na dolazak Mesije ili jednostavno strah izmeu ene i zmija? Oigledno je kako nae suvremeno drutvo koje naglaava jednakost izmeu mukarca i ene odbacuje stih 16 kao sveope naelo. Zato vjerujete da ovaj stih jeste ili nije ipak vaei? Je li stih 20 in pokajanja i vjere Adamova dijela ili eljeni dokaz da on i Eva mogu to uiniti sami od sebe? Objasnite uporabu MNOINA upotrijebljenih za Boga u stihu 22. Je li to nagovjetaj doktrine o Trojstvu ili neto drugo? Zato ili zato ne?

56

POSTANAK 4:1-26
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
Kajin i Abel 4:1-8 4:9-15

NKJV
Kajin ubija Abela 4:1-8 4:9-15

NRSV
Kajin, Abel, i et 4:1-7 4:8-16

TEV
Kajin i Abel 4:1-7 4:8 4:9a 4:9b 4:10-12 4:13-14 4:15-16 potomstvo Kajina 4:17-22 4:23-24 (23-24) et i Eno 4:25-26

NJB
Kajin i Abel 4:1-8 4:9-16

4:16 4:17-22 4:23-24 (23-24) 4:25-26

obitelj Kajina 4:16-18 4:17-22 4:19-24 (23-24) Novi Sin 4:25-26 4:23-24 (23-24) 4:25-26

4:17-22 4:23-24 (23-24) et i njegovo potomstvo 4:25-26

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

UVOD
A. Od mnogih je komentatora bilo potvreno da 4:1-24 opisuje razvitak pobunjenikoga Kajinova sjemena, dok 4:25 5:32 opisuje razvitak pobonoga etova sjemena. Iako je to korisno promatranje ovih poglavlja u potpunosti ralanjuje pokvarenost svih ljudi vidljivo u 6:5 -6.11-12.13. Mnogi su tvrdili da poglavlje 4 nije iscrpna zapadnjaka genealogija nego istonjaka hebrejska genealogija to jednostavno pogaa glavne toke. Posloite li nadnevke Knjige Postanka 4 oni se izgleda preklapaju i pokrivaju samo oko 2000 godina vremenskoga razmaka. Stoga, ja vjerujem da su oni pokazujui primjerci ili simboliki brojevi (kao oni o Isusu u Evanelju po Mateju i Luki), ne iscrpne genealogije. Poglavlje 5 bilo je opisano kao poglavlje smrti, ali stihovi 21-24 podiu veliku nadu za iskupljenje ovjeanstva u prijenosu Henoka. Isti su pojmovi koriteni za Iliju u II. Knjizi o Kraljevima 2:3.5.9.10. Postanak 3:8 - 11:9 otkriva strane posljedice grijeha koje se nastavljaju od narataja do narataja.

B.

C.

D.

57

E.

Kajinovi potomci nisu popisani kao etovi potomci (tj. bez datih nadnevaka ili godine starosti). Kajinova loza u potpunosti je izumrla u Potopu. Mogue zbog toga koga je on oenio. Sva dvonona stvorenja, stvorenja koja su izraivala alatke, stvorenja velike lubanje nisu bila na sliku Boju.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 4:1-8

Sad ovjek imae odnose sa svojom enom Evom, i ona zatrudnje i rodi Kajina, i ree: "Dobila sam muko dijete s pomoi GOSPODINA." 2Ponovo, ona rodi brata mu Abela. I Abel bijae uvar stada, ali Kajin bijae poljodjelac. 3 Tako se dogodi vremenom da Kajin donese prinos GOSPODINU od ploda tla. 4Abel, od svoga dijela takoer donese prinos prvijenaca svoga stada i njihove komade sala. I GOSPODIN je pogledao na Abela i na njegov prinos; 5ali na Kajina i na njegov prinos On nije pogledao. Tako Kajin postade vrlo ljutit a njegovo lice mrko. 6Onda GOSPODIN ree Kajinu: "Zato si ljutit? I zato se tvoje lice smrknulo? 7Ako ini dobro, nee li tvoje lice biti podignuto? A ako ne ini dobro, grijeh ui na vratima; i njegova je udnja za tobom, ali ti ga mora ovladati." 8Kajin kazivae Abelu svome bratu. I dogodi se kad oni bijahu u polju, da Kajin ustane protiv Abela svoga brata i ubi ga. 4:1 ovjek imae odnose sa svojom enom Evom Doslovno, Adam poznae Evu. Hebrejski pojam poznae govori o intimnome osobnom odnosu (BDB 393, KB 390, Qal PERFEKT, usp. Jer 1:5). Je li to bilo prvo seksualno sjedinjenje izmeu Adama i Eve nije izjavljeno. Biblija uti o tome koliko su oni imali djece i kad su ih imali. Mi jedino znamo za samo troje imenovanih. To je vrlo znaajno u tumaenju NZ -nih rijei za poznavanje Boga koje pokazuju da to nije samo injeniki sadraj, nego osobni odnos to je bilo naglaeno. U osnovi odaziv ovjeanstva Bogu ukljuuje: (1) istine koje moraju biti vjerovane; (2) osobu koja je dobrodola; i (3) primjeren ivot koji se mora ivjeti! Vidi Posebnu temu dolje.
1

POSEBNA TEMA: ZNATI/POZNATI (koriteno uglavnom u P onovljenom zakonu kao obrazac)

Hebrejska rije znati (BDB 393) ima nekoliko znaenja (semantika polja) u Qal: 1. razumjeti dobro i zlo Knjiga Postanka 3:22; Ponovljeni zakon 1:39; Izaija 7:14-15; Jona 4:11 2. znati razumijevajui Ponovljeni zakon 9:2.3.6; 18:21 3. znati iskustveno Ponovljeni zakon 3:19; 4:35; 8:2.3.5; 11:2; 20:20; 31:13; Joua 23:14 4. procijeniti Ponovljeni zakon 4:39; 11:2; 29:16 5. poznati osobno: a. osobu Postanak 29:5; Izlazak 1:8; Ponovljeni zakon 22:2; 28:35.36; 33:9 b. boga Ponovljeni zakon 11:28; 13:2.6.13; 28:64; 29:26; 32:17 c. YHWH-u Ponovljeni zakon 4:35.39; 7:9; 29:6; Izaija 1:3; 56:10-11 d. seksualno Postanak 4:1.17.25; 24:16; 38:26 6. uiti vjetine ili znanje Izaija 29:11.12; Amos 5:16 7. biti mudar Ponovljeni zakon 29:4; Izreke 1:2; 4:1; Izaija 29:24 8. Boje poznavanje: a. Mojsija Ponovljeni zakon 34:10 b. Izraela Ponovljeni zakon 31:21.27.29. Kajina [Kajin] Ime Kajin (qayin, BDB 884 III, KB 1097, te BDB 888-89) igra je zvuka hebrejske rijei primio je (qaniti). Izgleda kako potvruje da je Kajin bio poseban dar za pomo od YHWH (mogue ak ispunjenje 3:15). muko-dijete s pomoi GOSPODINA Prijevod, muko-dijete, izgleda dohvaa naglasak. Neki tvr de da je Eva prethodno imala keri i da je ovo bilo prvo muko, ali to je nagaanje. Zavrni izriaj stiha 1: s pomoi Gospodina, (BDB 86) podrazumijeva da je to bila izjava Evine vjere temeljena na Postanku 3:15-16. Ovo je prva uporaba imena YHWH samo po sebi. Naredni se puta pojavljuje zasebno u tovanju etove loze u 4:26. 4:2 Ponovo, ona rodi brata mu Abela Rabini kau da su zbog nedostatka izriaja i Adam spoznae Evu u stihu 2 Kajin i Abel bili blizanci, ali ovo izgleda vrlo nevjerojatno.

58

 Abel Hebrejski pojam znai dah, magla, ili sujeta (BDB 211 II, usp. Prop 1:2). Postoje tri mogua suzvuka ovoga imena: (1) ono moe odraavati: (a) Evino obeshrabrenje u pogledu njenoga palog stanja ili (b) predvianje o kratkoi njegova ivota; (2) mogua poveznica s akadskom rijeju sin ( ibil); i (3) drugi su tvrdili da je to povezano s rijeju slabost zbog Evine obeshrabrenosti nad prokletstvom mnoge djece (usp. Post 3:16). 4:3 Kajin donese prinos GOSPODINU od ploda tla Zabiljeite da je Kajin prvi koji je prinio rtvu Gospodinu (BDB 97, KB 112, Hiphil IMPERFEKT). Ne postoji nita to bi bilo uroeno podreeno rtvovanju ita nasuprot rtvovanju ivotinje. Znaajnost je u vjeri prinositelja, ne u rtvi samoj po sebi. Mogue su donijeli prinos do ulaza Edenskoga vrta. 4:4 Abel, od svoga dijela takoer donese prinos prvijenaca svoga stada Klju je izgleda u pojmu prvijenaca (BDB 114). Kajin je donio neto od svojih poljoprivrednih proizvoda, ali Abel je donio najbolje od svoga stada, to je pokazalo stav vjere i potovanja. Ali mora biti zapameno da je tekst sam po sebi vrlo dvoznaan i kratak. Moramo biti pozorni da ne itamo vie negoli je u ovim ranim izvjeima. NASB NKJV NRSV TEV NJB SEPT JPSOA NET

i njihove komade sala i njihovo salo njihove komade sala najbolje dijelove od toga i neto od njihova sala ak neke najmasnije od njih najprobranije ak najmasnije od njih Oito ovdje i u kasnijemu judaizmu, utroba i salo povezano s njom bilo je ono to se prin osilo na oltar: (1) oni su bili vieni kao sredite osjeaja ili (2) salo je bilo simbol napretka i zdravlja. SEPT, JPSOA, i NET Biblija razumiju ovaj izriaj kao upuivanje ne na salo utrobe prinijeto na oltar, nego kao najbolje od stada. Ovo bolje pothranjuje okvir. I GOSPODIN je pogledao na Abela i na njegov prinos Doslovno ovo znai pogledati na s pozitivnim suzvukom (BDB 1043, KB 1609, Qal IMPERFEKT, usp. TEV i NJB). Ovaj kako jeste neizvjestan iako je postojalo mnogo nagaanja. Oito je da je Bog prenio Svoju radost na jednog i Svoje nezadovoljstvo na drugoga. Od komentatora je zabiljeeno, i od drevnih i od suvremenih, da je Bog prihvatio Abela prvo a potom njegov prinos. Ovo je uvijek poredak (usp. Heb 11:4). Potekoa s Kajinom bio je njegov stav. Mogue je kako je Bog pokazivao Svoju suverenost ljubei mlaega a ne starijega. To je vidljivo kroz Knjigu Postanka. 4:5 Kajin postade vrlo ljutit Hebrejske rijei koje opisuju Kajinove osjeaje vrlo su jake ovdje (BDB 354, KB 351, Qal IMPERFEKT i PRIDJEV vrlo, BDB 547). Zabiljeite da je on ljutit na Boga ali on e iznijeti svoj gnjev na svome bratu. Okvir ovdje jeste bijes usred tovanja. Mogue je on bio uzrujan jer je donio svoj prinos prvi, ali bio je prihvaen Abel a on nije bio. njegovo lice mrko Postoji igra rijei izmeu mrko u stihovima 5 i 6 (BDB 656, KB 709) te nee li tvoje lice biti podignuto u stihu 7. Pojam podignuto moe znaiti prihvaeno (BDB 669, KB 724, Qal INFINITIVNA GRAA, usp. NKJV, NRSV, TEV). 4:6 Zato si ljutit Ovdje opetovano Bog postavlja nekoliko pitanja, ne za informaciju, nego da pomogne osobi razumjeti njegove vlastite osjeaje i pobude (usp. stih 9 i 3:9.11.13). 4:7 grijeh ui na vratima U ovome stihu grijeh je poosobljen kao divlja ivotinja koja ezne unititi (usp. I. Pt 5:8). Postoji mogua akadska veza s rijeju ui koja je bila koritena za demonsko (BDB 918, KB 1181, Qal PARTICIP). Ovo pokazuje pravu narav grijeha u naemu svijetu. i njegova je udnja za tobom Ovaj isti pojam udnja (BDB 1003, KB 1802) upotrijebljen je u Postanku 3:16. On pokazuje da je svrha zla nae unitenje (tj. nadzirati i gospodariti). ali ti ga mora ovladati GLAGOL (BDB 605, KB 647) je Qal IMPERFEKT. Ovo pokazuje kako mi nismo lutka u ruci zla, nego imamo sposobnost, s Bojom pomoi, oduprijeti se zlu (usp. Ef 6:13; Jak 4:7; I. Pt 5:9), pokajati se i biti obnovljeni!

59

Kajin nije bio vezan Adamovim grijehom (usp. Ez 18:2-4). Mi smo pogoeni Adamovom i Evinom pobunom, ali mi smo odgovorni za nae vlastite odabire. 4:8 Kajin kazivae Abelu svome bratu Postojalo je mnogo raspre o ovome izriaju. Neki tvrde kako je Kajin kazivao Abelu o onome to mu je Bog rekao u stihovima 6 i 7. Drugi tvrde, zajedno sa samarijskim Petoknjijem, Septuagintom, sirijskim, Vulgatom, i RSV prijevodima, da ga je Kajin mamio u polje tako da ga moe ubiti (tj. ubojstvo s predumiljajem). Kajin ustane protiv Abela Poglavlje 3 naglaava nadnaravnu kunju; poglavlje 4 naglaava razvitak Adamovske pale prirode u ovjeanstvu. Ovdje nema zavodnika, samo puno-rascvjetali grijeh koji ishodi iz Adamova i Evina grijeha i koji se iri na sve njihove potomke (usp. Rim 8:9-18.23; I. Iv 3:12). GLAGOLI ustane (BDB 877, KB 1086, Qal IMPERFEKT) i ubi (BDB 246, KB 255, Qal IMPERFEKT) pokazuju napredujue nasilje.

NASB (AURIRANI) TEKST: 4:9-15

Onda GOSPODIN ree Kajinu: "Gdje je Abel tvoj brat?" A on ree: "Ja ne znam. Jesam li ja uvar svoga brata?" 10On ree: "to si uinio? Glas krvi tvoga brata vie k Meni iz zemlje. 11Sad ti si proklet od zemlje, koja je otvorila svoja usta kako bi primila krv tvoga brata iz tvoje ruke. 12Kad obradi zemlju, ona nee vie davati svoju snagu tebi; bit e lutalica i skitnica na zemlji." 13Kajin ree GOSPODINU: "Moja je kazna prevelika za nositi! 14Eto, Ti si me danas istjerao s lica zemlje; i od Tvoga lica bit u skriven, i bit u lutalica i skitnica na zemlji, i tko god me nae ubit e me." 15Tako mu GOSPODIN ree: "Stoga tko god ubije Kajina, na njemu e biti osveta sedmerostruka." I GOSPODIN odredi znak za Kajina, tako da nitko tko ga nae ne smije ubiti. 4:9 Jesam li ja uvar svoga brata? Velika potekoa s Kajinom bilo je njegovo nepokajano srce. Pojam uvar moe znaiti pastir (BDB 1036, KB 1581, Qal AKTIVNI PARTICIP), koji moe biti igra o Abelovome zanimanju (usp. stih 2). 4:10 Glas krvi tvoga brata vie k Meni iz zemlje Ovaj je izriaj vrlo znaajan (vie, BDB 858, KB 1042, Qal AKTIVNI PARTICIP). Za Hebreje, ivotna snaga bila je u krvi (usp. Lev 17:11; Otk 6:9.10). Rije krvi je MNOINA u hebrejskome. Rashi kae da MNOINA upuuje na Abela i njegovo mogue sjeme. MNOINA isto tako pokazuje jainu. 4:11 Sad ti si proklet od zemlje Ovo je prvo izravno prokletstvo na ovjeku. Adamovim grijehom bilo je prokleto tlo. Znakovito je da ga Kajin, bivajui ratarom, nije mogao vie koristiti za svoje zanimanje. On je bio prognan u pustinju koja j e boravite demona i s njima, neimanje poljodjeljske djelatnosti. 4:12 ona nee vie davati svoju snagu tebi Ovo je Hiphil ZAPOVJEDNI oblik (BDB 414, KB 418). Mnogi su komentatori tvrdili da je to zato je Kajinova loza razvila gradski ivot kao vii nasuprot seoskom ivotu (usp. stihove 16 -24). bit e lutalica i skitnica Ova dva zvukovno slina pojma (BDB 631, KB 681 i BDB 626, KB 678, usp. stih 14) opisuju Kajinov nomadski ivot. One su igra rijei o zemlji Nod (BDB 627 II). Ove igre rijei pokazuju knjievni oblik ovih ranih poglavlja. 4:13 Moja je kazna prevelika za nositi! Kajin ne ali za svoj in nego ali za njego ve posljedice. 4:14 me danas istjerao s lica zemlje Ovo je radni ishod Kajinova grijeha dok je naredni izriaj od Tvoga lica bit u skriven duhovni ishod (usp. 3:8) Kajinova grijeha. tko god me nae ubit e me Kajin se bojao za svoj vlastiti ivot. Rabini kau da je strahovao od ivotinja. Meutim, okvir izgleda podrazumijeva da e ga njegovi vlastiti roaci, koji bi mogli biti goels (krvni osvetnik) za Abela, mogli ub iti. Ovo moe podrazumijevati da su Adam i Eva imali mnogo neimenovane djece. Postoji vrlo zanimljiva raspra o Adamovu i Evinu odnosu prema drugim pred-povijesnim humanoidima u The Tyndale Commentary on Genesis od Kidnera i u raspravi o antropologiji od Bernarda Ramma u The Christians View of Science and Scripture. Ovaj stih podrazumijeva mnoga druga razumna stvorenja. Za raspravu o humanoidima i njihovim nadnevcima o zaposjedanju drevnoga Bliskoga Istoka vidi od R. K. Harrisona Introduction to the Old Testament, str. 147163 te Who was Adam? od Fazale Rana i Hugha Rossa. Ako je Kajin oenio ne-homosapiensa bez Bojega Duha, onda Knjiga Postanka 6:1 -4 moe biti mjeavina Bojega posebnoga ljudskog stvorenja s dvononim ivotinjama umjesto mjeavina ljudi s anelima.
9

60

4:15 e biti osveta sedmerostruka Pojam sedmerostruka izgleda znai potpuna osveta (BDB 988). Izgleda da je Bog ostavio Kajina ivog ak vie kao muan znak grijeha. Rabini kau da e Bog uzeti osvetu na njemu u sedam narataja koje bi mogle biti Lamek. Postoji rabinska legenda da stih 23 upuu je na Lameka i njegova sina, Tubal-Kajina, koji je ubio Kajina sluajno. odredi znak za Kajina Ovo je bio ili znak (BDB 16, oznaka): (1) Bojeg milosra usred osude ili (2) Boje podupiranje Njegove osude kroz vrijeme. Rabini kau da je Bog stavio ivotinjski rog u sredite Kajinove glave. Meutim, izgleda mnogo prikladnije da je to bio znak na elu (usp. Ez 9:4.6).

NASB (AURIRANI) TEKST: 4:16

16

Onda Kajin ode od prisutnosti GOSPODINOVE, i naseli se u zemlju Nod, istono od Edena.

4:16 Onda Kajin ode od prisutnosti GOSPODINOVE Ovo je izgleda fiziki ishod koji predstavlja duhovni ishod (ode BDB 422, KB 425, Qal IMPERFEKT). Stihovi 16-24 stvarno pokazuju prognano ovjeanstvo koji su zapoeli svjetski sustav odvojen od Boga. Ovaj protu-YHWH-in svjetski sustav moe biti vien u kraljevstvima Danielovih vienja. To je bilo predoeno u Velikoj bludnici Babilona u Knjizi Otkrivenja i u Ivanovoj uporabi pojma svijet. (u) zemlju Nod Nod je hebrejski pojam za lutanje ili zemlja lutalica (BDB 627 II). Ovo je oita igra Kajinova imena. Ne znamo gdje je smjeteno to mjesto ali ono je oito istonije od Edena negoli su Adam i Eva otili.

NASB (AURIRANI) TEKST: 4:17-22

Kajin imae odnose sa svojom enom i ona zatrudnje, i rodi Henoka; i on izgradi grad, i nazva grad imenom Henok, prema imenu svoga sina. 18Sad Henoku se rodi Irad, a Irad postade otac Mehujaela, a Mehujael postade otac Metuaela, a Metuael postade otac Lameka. 19Lamek uze za sebe dvije ene: ime jedne bijae Ada, a ime druge, Sila. 20 Ada rodi Jabala; on bijae otac onih koji prebivaju u ato rima i imaju stoku. 21Ime njegova brata bijae Jubal; on bijae otac onih koji sviraju liru i frulu. 22to se tie Sile, ona isto rodi Tubal-Kajina, kovaa svih alatki od bronce i eljeza; a sestra Tubal-Kajina bijae Naama. 4:17 Kajin imae odnose sa svojom enom Koga je on oenio? Konzervativniji znanstvenici pretpostavljaju da je on oenio jednu od svojih sestara, ali to nikad nije izjavljeno u Bibliji. Knjiga Postanka 5:4 izjavljuje da su Adam i Eva imali druge sinove i keri. Neki se pita o narodu izvan vrta kojeg se Kajin bojao u 4:14 (vidi biljeku u 4:14). ona zatrudnje, i rodi Henoka Sve etimologije o ovim imenima vrlo su nepouzdane. Ime Henok moe znaiti zaetnik ili pokreta (BDB 335). Postoji oita slinost izmeu popisa Kajinove djece i popisa etove djece u poglavlju 5 (bez Henoka i Lameka). Toan razlog za ovu etimoloku slinost je neizvjestan, ali ona pokazuje: (1) da su dvije obitelji imale mnoge drutvene veze, ili (2) duhovne razlike ove dvojice Henoka. Takoer zabiljeite da duljina ivota Kajinove loze nije dana. Ovo moe podrazumijevati da su produljena doba starosti etove loze simbol glasovitosti ili pohvale (kao s popisom deset sumerskih kraljeva koji su produljili ivote prije i poslije potopa. Duljina ivota smanjuje se nakon Potopa ali ipak je vrlo duga prema dananjim mjerilima). on izgradi grad Ovo je izgleda izravni inat Bojoj zapovijedi kako bi on trebao biti lutalica (usp. stihove 12.14). Drugi su ovo vidjeli kao primjer Kajinova straha da bi ga netko mogao ubiti; stoga, on je izgradio utvrdu kako bi zatitio sebe i svoju obitelj (slino svrsi kule Babilona). 4:18 Sad Henoku se rodi Irad Mogue etimologije ovoga pojma su: (1) ukras grada; (2) stanovnik grada; ili (3) brzonog (BDB 747). Mehujael Mogue etimologije ovoga pojma su: (1) Bog je davatelj ivota; (2) Bog je davatelj izvora ivota; (3) Boji udarac; ili (4) oblikovan od Boga (BDB 562). Metuael Mogue etimologije ovoga pojma su: (1) ovjek Boji; (2) jaka mladost; ili (3) kralj (BDB 607).
17

61

4:19 Lamek uze za sebe dvije ene Ovo je prvo izvjee poligamije i ona zapoinje u paloj Kajinovoj lozi. Ime Lamek je neizvjesnoga podrijetla (BDB 541). Ada. . . Sila Ova dva enska imena igra su pojmova za fiziku ljepotu. Rabini kau da je jedna bila njegova ena za roenje djece a druga je bila njegova ljubavnica za zadovoljstvo. Ime Ada moe znaiti ukras ili jutro (BDB 725), dok ime Sila izgleda znai hladovina ili okrilje, zveket ili glazbeni igra (BDB 853). 4:20 (rodi) Jabala; on bijae otac onih koji prebivaju u atorima i imaju stoku Ovaj pojam izgleda znai lutalica (BDB 385 II), to opisuje nomadski ivot kojeg je oito on razvio. 4:21 Jubal; on bijae otac onih koji sviraju liru i frulu Neki tvrde da njegovo ime znai zvuk. Ovo je poetak odreenih darova glazbenih vjetina. Ova plemenska skupina razvila je ne samo gudake instrumente nego i puhake instrumente. 4:22 (rodi) Tubal-Kajina, kovaa svih alatki od bronce i eljeza Ovaj ovjek (BDB 1063) bio je prvi koji je napravio ratno oruje. Mogue da su tri naroda spomenuta u stihovima 21 -22 imenovana kako bi odrazila njihova zanimanja. Naama Ovo ime znai ljupka ili lijepa (BDB 653 I). Rabini kau da se ona udala za Nou ali ovo je vrlo nevjerojatno.

NASB (AURIRANI) TEKST: 4:23-24

23

Lamek ree svojim enama: "Ada i Sila, Sluajte moj glas, Vi Lamekove ene, Pazite na moj govor, Jer ja ubih ovjeka jer me ranjava; I djeaka jer me udara; 24 Ako je Kajin osveen sedmerostruko, Onda Lamek sedamdeset-sedmerostruko." 4:23 Lamek ree svojim enama Ovo je jedna od prvih uporaba poezije objavljena u Bibliji (oko 40% SZ-a je poetski oblik). Ona je gramatiki povezana sa stihom 22. Rabinska legenda kae da su ga ove dvije ene ostavile jer je sluajno ubio Kajina i isto tako njegova sina, Tubal-Kajina, dok su lovili. Ovo izgleda krajnje neobino. Ono to se naglaava jeste razvitak grijeha tako nairoko da se Lamek hvalio otrinom svoje osvete. Neki su tvrdili da je on podigao prvo Tu bal-Kajinovo ratno oruje i napravio ovo ritmiko hvastanje. Postojalo je mnogo raspre meu komentatorima o vremenskome dijelu (prolost, budunost). Veina pretpostavlja da oni upuuju na neto to e se dogoditi, ne na neto to se dogodilo. 4:24 sedamdeset-sedmerostruko Ovo pokazuje estinu Lamekove osvete (usp. 4:15). Neki komentatori vide opreje izmeu ovoga i Isusovih rijei o opratanju u Evanelju po Mateju 18:21.22.

NASB (AURIRANI) TEKST: 4:25-26

Adam imae odnose sa svojom enom opet; i ona rodi sina, i nazva ga et, jer, ree ona: "Bog mi dade drugog potomka umjesto Abela, jer Kajin ga ubi." 26etu, i njemu bijae takoer roen sin; i on ga nazva imenom Eno. Tada ovjek poe zazivati ime GOSPODINOVO. 4:25-26 Ovo okvirno moe ii s poglavljem 5. Podjele poglavlja i stihova nisu dio izvornoga teksta niti hebrejskoga SZ -a ni grkoga NZ-a. 4:25 Ovo je jo jedna igra rijei hebrejskoga pojma imenovan ( shat, BDB 1011, KB 1483, Qal PERFEKT) i eta (shet, BDB 1011 I). Ovo nastavljanje knjievne (zvukovne) igre imena u Postanku 1 11 pokazuje njegovu knjievnu osobinu.
25

62

4:26 on ga nazva imenom Eno Ovo je jedan od hebrejskih pojmova za ovjek (BDB 60), istoznanica s Adam (usp. Job 25:6; Ps 8:4; 96:3; 144:3; Iz 51:12; 56:2). Tada ovjek poe zazivati ime GOSPODINOVO Ovo izgleda podrazumijeva redovito javno tovanje zbog uporabe Boanskoga zavjetnog imena YHWH (vidi Posebnu temu u 2:4). Mnogi su vidjeli suprotivost izmeu ovoga stiha i Knjige Izlaska 6:3. Mogue, ovjek je upotrebljavao ime YHWH bez znanja njegova punoga znaenja sve do vremena Mojsija. Ovo je poetak mesijanske loze (usp. Lk 3:38).

63

POSTANAK 5
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
Adamovo potomstvo 5:1-2 5:3-5 5:6-8 5:9-11 5:12-14 5:15-17 5:18-20 5:21-24 5:25-27 5:28-31 5:32

NKJV
Adamova obitelj 5:1-5 5:6-8 5:9-11 5:12-14 5:15-17 5:18-20 5:21-24 5:25-27 5:28-31 5:32

NRSV
narataji od Adama do Noe 5:1-2 5:3-5 5:6-8 5:9-11 5:12-14 5:15-17 5:18-20 5:21-24 5:25-27 5:28-31 5:32

TEV
Adamovi potomci 5:1-5 5:6-8 5:9-11 5:12-14 5:15-17 5:18-20 5:21-24 5:25-27 5:28-31 5:32

NJB
patrijarsi prije Potopa 5:1-2 5:3-5 5:6-8 5:9-11 5:12-14 5:15-17 5:18-20 5:21-24 5:25-27 5:28-31 5:32

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 5:1-2

Ovo je knjiga narataja od Adama. U dan kad Bog stvori ovjeka, On ga stvori u Bojoj slinosti. 2On ih stvori muko i ensko, i On ih blagoslovi i imenovae ih ovjek u dan kad oni bijahu stvoreni. 5:1 narataja od Ovaj pojam (BDB 410) ponovljen je deset puta u Knjizi Postanka (usp. 2:4; 5:1; 6:9; 10:1; 11:10.27; 25:12.19; 36:1; 37:2). To izgleda podrazumijeva pisani spis (mogue glinene ploice ili kasnije svitke). U drevnim ploicama mezopotamijskoga klinastog pisma pojam ili izriaj bio je koriten za povezivanje nekoliko glinenih ploica zajedno kao knjievna cjelina (tj. kolofon). Ja vjerujem da je Mojsije koristio: (1) usmene predaje; (2) pisane izvore od patrijarha; ka o i (3) izravno otkrivenje kako bi napisao Petoknjije. Ovaj je izriaj esto opetovan u Postanku. Uvijek zatvara okvir. Djeluje kao zavrna knjievna oznaka.
1

64

 U dan kad Bog stvori ovjeka Ovo moe zapoeti jo jedno izdvajanje kamene ploice pisane klinastim pismom jer on saimlje Postanak 1 2. 5:2 imenovae ih ovjek Zabiljeite da je ovo opa uporaba pojam adam, kao to je stih 3 posebna uporaba. Ova opa uporaba jo je jedna potvrda jednakosti, kao to je 1:26 -27. u dan Ovo je uporaba pojma dan, ne dvadeset -etverosatno vremensko razdoblje, nego jedno doba il i vremensko razdoblje. Ova ista uporaba moe biti viena u Knjizi Postanka 2:4; Psalmu 90:4. Vidi Posebnu temu u 1:5.

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:3-5

Kad je Adam poivio stotinu i trideset godina, on postade ocem sina po svojoj vlastitoj slinosti, prema svojoj slici, i imenova ga et. 4Tada Adamovi dani nakon to postade ocem eta bijahu osam stotina godina, i on imae drugih sinova i keri. 5Tako svi dani koje Adam proivje bijahu devet stotina i trideset godina, i on umre. 5:3 Adam postade ocem sina po svojoj vlastitoj slinosti, prema svojoj slici Postoje dva mogua tumaenja ovoga izriaja: (1) kao druge zemaljske ivotinje, Adam je proizvodio potomstvo prema svojoj vlastitoj vrsti (usp. 1:11) ili (2) ov o pokazuje kako je Boja slika (usp. 1:26-27) jo uvijek u ovjeanstvu ak i nakon Pada. 5:5 svi dani koje Adam proivje bijahu devet stotina i trideset godina Postojalo je mnogo raspre o duljini ljudskoga ivota prije i neposredno nakon velikoga Potopa (tj. pretpotopno razdoblje). Neki su tvrdili da: (1) to je slikovito; (2) oni su raunali godine razliito; (3) grijeh nije jednostavno proeo Zemlju kao to ju je danas; ili (4) veliki su brojevi bili upotrijebljeni kako bi pokazali ast prethodnim voama kao to je u sumerskim popisima deset drevnih kraljeva. U tome popisu, kraljevi prije potopa ivjeli su mnogo dulje negoli kraljevi poslije potopa, mnogo dulje negoli u biblijskim genealogijama.
3

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:6-8

et ivljae stotinu i pet godina, i postade ocem Henoka. 7Potom et ivljae osam stotina i sedam godina nakon to postade ocem Enoa, i on imae drugih sinova i keri. 8Tako svi dani Enoevi bijahu devet stotina i dvanaest godina, i on umre. Ovo je upuivalo na ranije u 4:26.
6

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:9-11

Eno ivljae devedeset godina, i postade ocem Kenana. 10Potom Eno ivljae osam stotina i pedeset godina nakon to postade ocem Kenana, i on imae drugih sinova i keri. 11Tako svi dani Enoevi bijahu devet stotina i pet godina, i on umre. 5:10 Kenana [Kenan] Ovo moe znaiti: (1) posjednik; (2) dijete; (3) stvorena stvar; (4) mladi mukarac; ili (5) muki izdanak (BDB 884). Oito s ovime postoje mnoge mogunosti (kao to je to esti sluaj) za koje jednostavno ne znamo znaenje.
9

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:12-14

Kenan ivljae sedamdeset godina, i postade ocem Mahalalela. 13Potom Kenan ivljae osam stotina i etrdeset godina nakon to postade ocem Mahalalela, i on imae drugih sinova i keri. 14Tako svi dani Kenanovi bijahu devet stotina i deset godina, i on umre. Oito su ovo usporedne ili standardizirane knjievne izjave.
12

65

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:15-17

Mahalalel ivljae ezdeset-pet godina, i postade ocem Jareda. 16Potom Mahalalel ivljae osam stotina i trideset godina nakon to postade ocem Jareda, i on imae drugih sinova i keri. 17Tako svi dani Mahalalelovi bijahu osam stotina i devedeset-pet godina, i on umre. 5:15 Mahalalel Ovo znai pohvala Boga (BDB 239). Jareda [Jared] Ovo znai pokoljenje (BDB 434).
15

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:18-20

Jared ivljae stotinu i ezdeset-dvije godine, i postade ocem Henoka. 19Potom Jared ivljae osam stotina godina nakon to postade ocem Henoka, i on imae drugih sinova i keri. 20Tako svi dani Jaredovi bijahu devet stotina i ezdeset-dvije godine, i on umre. 5:18 Henok Ovo moe znaiti: (1) poetnik; (2) posveen; ili (3) pokreta (BDB 335). Vidi biljeku u 4:17b za slinost u imenima izmeu Kajinove loze (tj. poglavlje 4) i etove loze (tj. poglavlje 5).
18

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:21-24

Henok ivljae ezdeset-pet godina, i postade ocem Metualaha. 22Potom Henok hodae s Bogom tri stotine godina nakon to postade ocem Metualaha, i on imae drugih sinova i keri. 23Tako svi dani Henokovi bijahu tri stotine i ezdeset-pet godina. 24Henok hodae s Bogom; i on nestade, jer ga Bog uze. 5:21 Metualah Ovo znai ili: (1) ovjek koplja ili (2) ovjek oruja (BDB 607). Reeno je kako je on iv io dulje negoli ikoja druga osoba u Bibliji ali nijedan razlog ili naglasak nije priloen ovoj injenici. Rabini kau da je Potop doa o na dan kad je Metualah umro. 5:22 Henok hodae s Bogom Ovaj hebrejski pojam (BDB 229, KB 246) je Hithpael osnova koja naglaava prisno zajednitvo gotovo do toke ivjeti s. Kao sa svima tim drevnim hebrejskim imenima, mi jednostavno nismo sigurni u njihova tona znaenja (BDB 335). Poslanica Hebrejima 11:5 opisuje Henokov hod vjere. Jedina druga osoba za koju je upotrijebljen ovaj izriaj je Noa u 6:9. 5:24 jer ga Bog uze Ove iste rijei (BDB 542, KB 534, Qal PERFEKT) upotrijebljene su za opis Ilije u II. Knjizi o Kraljevima 2:3.5.9.10. To podrazumijeva prijevod u Bojoj prisutnosti bez suoavanja s fizikom smru. Henokov odnos s Bogom ishodio je u prisnome osobnom zajednitvu. Poglavlje je puno izriaja i on umre to je osvjeavanje primjera nade: (1) Boje ljubavi i (2) za sve koji vjeruju u Njega.
21

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:25-27

Metualah ivljae stotinu i osamdeset-sedam godina, i postade ocem Lameka. 26Potom Metualah ivljae sedam stotina i osamdeset-dvije godine nakon to postade ocem Lameka, i on imae drugih sinova i keri. 27Tako svi dani Metualahovi bijahu devet stotina i ezdeset -devet godina, i on umre. 5:26 Lameka [Lamek] Ovo ime mogue znai: (1) jak (2) mladost; (3) ratnik; ili (4) osvaja (BDB 541). KB spominje arapski korijen znaenja vrlo snaan ovjek. Ovo je ime takoer naeno u Kajinovoj lozi (usp. 4:18 i dalje). Ovo podrazumijeva: (1) ime je bilo zajedniko ili (2) postoji neka veza izmeu ove dvije genealogije.
25

66

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:28-31

Lamek ivljae stotinu i osamdeset-dvije godine, i postade ocem sina. 29Sad on nazva njegovo ime Noa, kazujui: "Ovaj e nam dati poinak od naeg rada i od muke naih ruku proizale iz zemlje koju je GOSPODIN prokleo." 30Potom Lamek ivljae pet stotina i devedeset -pet godina nakon to postade ocem Noe, i on imae drugih sinova i keri. 31Tako svi dani Lamekovi bijahu sedam stotina i sedamdeset-sedam godina, i on umre. 5:28 Kakve su suprotivosti dva Lameka. Jedan je hvastav zbog estoke osvete (Kajinova loza); drugi je pun pouzdanja u Boje milosre (etova loza)! 5:29 Noa poinak Ovo je narodna, ne filoloka, etimologija pojma poinak (BDB 629). To izgleda izraava Lamekovu vjeru, koja e kroz Nou, znaajnog preokreta prokletstva Knjige Postanka 3:17 zauzeti mjesto. Ovo je Lamekova izjava vjere.
28

NASB (AURIRANI) TEKST: 5:32

32

Noa bijae pet stotina godina star, i Noa postade ocem ema, Hama, i Jafeta.

5:32 ema [em] Ovaj pojam moe znaiti glasovit ili ime (BDB 1028).

Hama [Ham] Ovaj pojam moe znaiti biti vru ili biti taman (BDB 325). Jafeta [Jafet] Ovaj pojam moe znaiti ljepota ili rasprostranjenost (BDB 834).

PITANJA ZA RASPRAVU
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Ova pitanja za raspravu predviena su da vam pomognu promiljati kroz glavne teme ovoga odjeljka Knjige. Ona su napravljena da budu misaono-nametljiva, ne konana. 1. 2. 3. 4. to je teoloki odnos izmeu Knjige Postanka 4 i 5? Zato je razvijena genealogija Kajinove loze i onda potpuno isputena iz Pisma? Zato su imena Kanaanaca i etovaca tako slina? to se dogodilo Henoku?

67

POSTANAK 6:1-22
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
pokvarenost ovjeanstva 6:1-4

NKJV
bezbonost i osuda ovjeka 6:1-4

NRSV
roenje Nefila 6:1-4 Veliki potop (6:5-8:22) 6:5-8

TEV
ljudska bezbonost 6:1-4

NJB
sinovi Boji i ene 6:1-4 pokvarenost ljudstva

6:5-8

6:5-8 Noa ugaa Bogu 6:9-10

6:5-8 Noa 6:9-12

6:5-8

6:9-10

6:9-10

6:9a 6:9b-12 pripreme za Potop (6:13-7:16) 6:13-16 6:17-22

6:11-12 6:13-22

6:11-13 korablja pripremljena 6:14-21 6:22

6:11-22 6:13-22

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 6:1-4

Sad se dogodi, kad se ljudi poee umnoavati na licu zemlje, i bijahu im roene keri, 2da sinovi Boji vidjee da ovjeje keri bijahu lijepe; i oni uzee ene za sebe, koje god odabrae. 3Onda Gospodin ree: "Moj Duh nee se boriti s ovjekom zauvijek, jer on je takoer meso; usprkos tomu njegovi e dani biti stotinu i dvadeset godina." 4Nefili bijahu na zemlji u to vrijeme, i kasnije isto tako, kad sinovi Boji uoe k ovjejim kerima, i one im rodie djecu. Ovi bijahu moni ljudi koji bijahu od davnine, glasoviti ljudi.
1

68

6:1 ljudi Ovo je opa uporaba pojma (usp. 5:2). Ako je koriten u opem smislu u stihu 2 to izgleda vjerojatno onda je teorija anela ojaana. i bijahu im roene keri Ovo n e podrazumijeva da su ovo bile prvo roene od keri (usp. 5:4) nego opa izjava irenja ljudske rase (BDB 408, KB 411, Qal PASIVNI PERFEKT). 6:2 sinovi Boji Vidi Posebnu temu dolje.

POSEBNA TEMA: sinovi Boji U KNJIZI POSTANKA 6

A. Postoji velika borba miljenja o poistovjeivanju izriaja sinovi Boji. Postoje tri glavna tumaenja: 1. izriaj upuuje na pobonu etovu lozu (usp. Post 5, vidi biljeku u 4:14) 2. izriaj upuuje na skupinu aneoskih bia 3. izriaj upuuje na kraljeve ili tirane Kajinove loze (usp. Post 4). Dokaz za upuivanje izriaja na etovu lozu: 1. izravan knjievni okvir Postanka 4 i 5 pokazuje razvitak pobunjenike Kajinove loze i odabrane etove loze. Prema tome, okvirni dokaz izgleda pogoduje pobonoj etovoj lozi 2. rabini su se podijelili oko njihova razumijevanja ovoga odlomka. Neki tvrde da upuuje na eta (ali veina na anele) 3. mnoinski izriaj sinovi Boji, iako ee koriten za aneoska bia, rijetko upuuje na ljudska bia: a. Ponovljeni zakon 14:1 sinovi YHWH vaeg Boga b. Ponovljeni zakon 32:5 Njegovi sinovi [Njegova djeca] c. Knjiga Izlaska 21:6; 22:8-9 (mogue levitski sudac, usp. Ps 82:1) d. Psalam 73:15 Boja djeca e. Knjiga proroka Hoee 1:10 sinovi ivoga Boga. Dokaz za upuivanje izriaja na aneoska bia: 1. ovo je bilo najuobiajenije tradicionalno razumijevanje odlomka. iri okvir Postanka moe poduprijeti ovo gledite kao jo jedan primjer nadnaravnoga zla pokuavajui omesti Boju volju za ovjeanstvo (rabini kau kroz ljubomoru) 2. mnoinski izriaj (sinovi Boji) preteno je u SZ -u koriten za anele: a. Knjiga o Jobu 1:6 b. Knjiga o Jobu 2:1 c. Knjiga o Jobu 38:7 d. Psalam 29:1 e. Psalam 89:6.7 3. meu-zavjetna knjiga I. Henokova (usp. I. Hen 6:1-8:4; 12:4-6; 19:1-3; 21:1-10) i Jubileja (usp. Job 5:1), koja je bila vrlo popularna meu vjernicima u NZ-onome razdoblju, zajedno s Genesis Apocryphon iz svitaka s Mrtvoga mora, tumai ovo kao pobunjene anele 4. izravan knjievni okvir poglavlja 6 izgleda podrazumijeva da moni ljudi koji bijahu od davnine, glasoviti ljudi dolaze od ove neodgovarajue mjeavine redova Stvorenja 5. Septuaginta prevodi izriaj sinovi Boji kao aneli Boji 6. I. Henokova ak tvrdi da je Noin Potop doao kako bi unitio ovo aneosko/ljudsko zdruivanje koje je bilo neprijateljsko prema YHWH-i i Njegovu naumu za Stvorenje (usp. I. Hen 7:1 i dalje; 15:1 i dalje; 86:1 i dalje) 7. u ugaritskoj knjievnosti sinovi Boji upuuju na lanove panteona (tj. nia duhovna bia). Dokaz za upuivanje izriaja na kraljeve ili tirane Kajinove loze: 1. postoji nekoliko drevnih prijevoda koji podupiru ovo gledite: a. Targum Onkelos (drugo stoljee) prevodi sinovi Boji kao sinovi velikaa b. Symmachus (drugo stoljee) grki prijevod SZ-a, preveo je sinovi Boji kao sinovi kraljeva c. pojam elohim bio je koriten za Izraelove voe (usp. Izl 21:6; 22:8; Ps 82:1.6), zabiljeite NIV i NET Bibliju d. Nephilim povezani s Gibborim u Postanku 6:4, Gibborim je od Gibbor u znaenju silan ovjek junatva; jakost; bogatstvo ili snaga

B.

C.

D.

69

e. ovo tumaenje i njegov dokaz uzet je od Hard Sayings of the Bible, str. 106-108. Povijesni dokaz branitelja obiju uporaba: 1. izriaj upuuje na etite: a. iril Aleksandrijski e. Kalvin b. Theodoret f. Kyle c. Augustin g. Gleason Archer d. Jeronim h. Watts 2. izriaj upuuje na aneoska bia: a. pisci Septuaginte e. Tertullian i. Olford b. Filo f. Origen j. Westermann c. Josip Flavije (Antiquities 1:3:1) g. Luther k. Wenham d. Justin Martyr h. Ewald l. NET Biblija m. Irenej o. Delitzsch n. Klement Aleksandrijski p. Hengstenberg. F. Kako su Nefili iz Postanka 6:4 povezani sa sinovi Boji i ovjeje keri iz Postanka 6:1 -2? Zabiljeite ove teorije: 1. oni su proizali divovi (usp. Br 13:33) zdruivanja izmeu anela i ljudskih ena 2. oni uope nisu povezani. Jednostavno su spomenuti kao bia na Zemlji u vremenu zbivanja Postanka 6:1-2 i isto tako nakon toga 3. R. K. Harrison u Introduction to the Old Testament, str. 557, ima sljedei zagonetan navod: promaiti itave dragocjene antropoloke uvide u meusobni odnos Homo sapiensa i predAdamovske vrste koje odlomak sadrava, i koji su pristupani onim znanstvenicima koji su opremljeni slijediti ih. Ovo po meni podrazumijeva da on ove dvije skupine vidi kao predstavljajue razliite skupine humanoida. Ovo bi moglo podrazumijevati kasnije posebno stvaranje Adama i Eve, ali isto tako evolucijski razvitak Homo erectusa. G. Poteno je otkriti moje vlastito razumijevanje ovoga prijepornog teksta. Prvo, dopustite mi podsjetiti svakoga od nas da je tekst u Knjizi Postanka kratak i vieznaan. Mojsijevi prvi sluatelji mora da su imali dodatni povijesni uvid ili je Mojsije koristio usmenu ili pismenu predaju iz razdoblja patrijarha koju on sm nije posve razumio. Ovo pitanje nije kljuan teoloki predmet. Mi smo esto znatieljni o stvarima koje Pismo samo nagovjetava ali one jesu vieznane. Bilo bi vrlo alosno graditi poboljanu teologiju izvan toga i slinih dijelova biblijske obavijesti. Ako smo trebali tu obavijest Bog bi je osigurao u jasnijemu i potpunijem obliku. Osobno vjerujem da su to bili aneli i ljudi zbog: 1. dosljedne, iako ne iskljuive, uporabe izriaja sinovi Boji za anele u SZ-u 2. prijevoda (aleksandrijski) Septuaginte (kasno prvo stoljee pr. Kr.) sinovi Boji kao aneli Boji 3. pseudo-natpisa apokaliptike knjige I. Henokove (mogue pisane oko 200. g.pr.Kr.) koji je vrlo osobit jer upuuje na anele (usp. poglavlja 6 7) 4. teoloke poveznice s II. Petrovom i Judinom poslanicom o anelima koji su zgrijeili i ni su zadrali svoje pravo prebivalite. Ja znam da izgleda kako se neto od ovoga suproti Evanelju po Mateju 22:30, ali ovi posebni aneli nisu ni na Nebu niti na Zemlji nego u posebnome zatvoru ( Tartarus). 5. mislim da jedan od razloga mnog ih dogaaja u Knjizi Postanka 1 11 naen u drugim kulturama (tj. slina izvjea o stvaranju, slina izvjea o potopu, slina izvjea o uzimanju ena od anela) jeste zbog toga to su svi ljudi bili zajedno i imali neko znanje o YHWH -i tijekom ovoga razdoblja, ali nakon Babilonske kule rasprivanje toga znanja postalo je pokvareno i prilagoeno mnogoboakome obrascu. Dobar primjer ovoga je grka mitologija gdje su polu ljudi/polu nadnaravni divovi nazvani Titanima zatvoreni u Tartarus, ovome posebnom imenu upotrijebljenome samo jednom u Bibliji (usp. II. Pt 2) za mjesto dranja anela koji nisu zadrali svoje pravo prebivalite. U rabinskoj teologiji Had je bio podijeljen u dio za pravednike (raj) i dio za grjene ( Tartarus). E. ovjeje keri bijahu lijepe Pojam lijepe doslovno je dobre ili potene (BDB 373). Ovo je bila kljuna teoloka zamisao iz poglavlja 1 (posebice 1:31). Ono to je Bog vidio kao dobro sad On vidi kao zlo (usp. stihove 5 -6).

70

 oni uzee ene za sebe, koje god odabrae Ovaj prvi izriaj podrazumijeva brak koji bi trebao biti protiv gledita da su to bili aneli (BDB 542, KB 534, Qal IMPERFKT). Meutim, drugi izriaj podrazumijeva da su oni prethodno uzeli udane i/ili neudane ene, ma koju odabrali (BDB 103, 119, Qal PERFEKT). Ovo moe podrazumijevati: (1) aneoska bia ili (2) snane ljudske voe Kajinove loze (tj. tirane) koji su provodili mnogoenstvo. 6:3 Moj Duh nee se boriti s ovjekom zauvijek Pojam boriti moe biti preveden ostati (BDB 192, KB 220, Qal IMPERFEKT, usp. NRSV prebivati). Ovo upuuje ili na: (1) Boje strpljenje (tj. On je odgodio Potop sve dok korablja bude zavrena (usp. I. Pt 3:20) ili (2) smanjenje raspona ivota ovjeanstva. Kako se 6:3 odnosi na 6:1-2 i 6:4? Vrlo je teko slijediti izvornu autorovu nakanu kroz ovaj okvir. Mogue je ak mislio da iako su se ljudi mijeali s anelima oni e ipak umrijeti. Kao to Eva vidjee i uzee tako sada sinovi Boji vidjee i uzee, to podrazumijeva istu vrstu pobune (tj. mogue zgrabiti vjeni ivot ili neovisnost). jer on je takoer meso Ovo izgleda dodaje teini tumaenja da su drugi ljudi o kojima je govoreno u odlomku aneoska bia u opreci prema smrtnim ljudima. Dananja English Version prevodi oni su smrtni. usprkos tomu njegovi e dani biti stotinu i dvadeset godina Ovo izgleda podrazumijeva vremensko razdoblje milosti (usp. II. Pt 2:5) gdje se tvrdi da je Noa javno propovijedao u meuvremenu tih godina, stoga, to upuuje na vrijeme sve dok nije doao Potop. To isto tako moe pokazivati prema smanjenome ivotnome rasponu ljudi nakon nadolazeega Potopa. 6:4 Nefili Ovo podrazumijeva pale (od hebrejskoga naphal, BDB 658, KB 709). Meni to izgleda kako su oni slini divovima (usp. Br 13:33; takoer Pnz 2:10-11; 9:2; te prijevode Septuaginte, Vulgate i Peite). Meutim, drugi tumai kao Martin Luther i H. C. Leupold tvrde kako bi ovaj pojam trebao biti tumaen tirani to podrazumijeva snane kraljeve Kajinove loze koji su imali velike hareme. J. Wash Watts u Old Testament Teaching, str. 28-30, kae: Nefili upuuju na Nou i njegovu obitelj kao one koji su sebe odvojili od onih Kajinove loze i etove loze to su se meusobno enili. U ovome tumaenju Nefili su sinovi Jedinoga pravoga Boga (usp. [s] Bogom 5:22.24; 6:9). Vidi Posebnu temu dolje.

POSEBNA TEMA: POJMOVI KORITENI ZA VISOKE/SNANE RATNIKE ILI SKUPINE LJUDI

Ovi veliki/visoki/snani ljudi nazivani su s nekoliko imena: 1. Nefili (BDB 658) Knjiga Postanka 6:4; Brojevi 13:33 2. Refaimci (ili BDB 952 ili BDB 952 II) - Knjiga Postanka 14:5; Ponovljeni zakon 2:11.20; 3:11.13; Joua 12:4; 13:12; II. Samuelova 21:16.18.20.22; I. Ljetopisa 20:4.6.8 3. Zamzumijci (BDB 273), Zuzijci (BDB 265) - Knjiga Postanka 14:5; Ponovljeni zakon 2:20 4. Emijci (BDB 34) - Knjiga Postanka 14:5 Ponovljeni zakon 2:10-11 5. Anakovci (sinovi Anaka, BDB 778 I) Knjiga Brojeva 13:33; Ponovljeni zakon 1:28; 2:10-11.21; 9:2; Joua 11:21-22; 14:12.15. bijahu na zemlji u to vrijeme Oni koji vjeruju u aneosko su-obitavanje s ljudskim enama koriste drugu polovicu stiha 4 kao dokazni-tekst [proof-tekst] za pokaz kako su divovi proizali iz toga odnosa. Meutim, drugi koriste prvu polovicu stiha 4 za potvrdu da su divovi ve bili na Zemlji u to vrijeme. Meu-zavjetna apokaliptika knjiga I. Henokova tvrdi da su ovi divovi bili ishod zdruivanja anela i ljudi i to je mijeanje redova Stvorenja razlog Bojega slanja Potopa. Knjiga I. Henokova takoer tvrdi da su ti divovi koji su izgubili svoja fizika tijela u Potopu demoni koji trae prebivalite u ljudskim tijelima za svoje vlastite sebine svrhe. NASB, NKJV moni ljudi NRSV, NJB junaci TEV veliki junaci Ovo je hebrejski pojam gibbor (BDB 150), to znai posebno ojaanu osobu, ivotinju, ili stvar. Koriten je za: (1) Nimroda u Knjizi Postanka 10:8-9; (2) tirane u Psalmu 52:1; Ezekielu 32:27; i (3) anele u Psalmu 103:20 (takoer u hvalospjevnim himnama 8:11 i 20:34 iz svitaka s Mrtvoga mora).

71

 NASB, NKJV, NJB, NIV glasoviti ljudi NRSV glasoviti ratnici TEV slavni ljudi Ovo prvo prikazivanje je prijevod najsuvremenije Engleske Biblije kao i Septuaginte. Meutim, doslovno to je ljudi od imena (BDB 1027). Ovo je ishodilo u tri teorije: (1) to upuuje na pobonu etovu lozu koja je tovala YHWH-u (tj. Boje Ime, usp. J. Wash Watts) (2) to upuuje na Nefile kao snano potomstvo anela i ljudi (tj. divove, usp. TEV) (3) to upuuje na kraljeve bezbone Kajinove loze koji su bili tirani (usp. NRSV); oni su uzimali mnoge ene kao supruge (tj. kraljevsko mnogoenstvo, usp. NJB). Ovo je vrlo kratak i vieznaan odlomak. Njegove glavne istine su neprekidna i rastua pokvarenost Stvorenja koje postavlja pozornicu za Boju korjenitu osudu. Meutim, pokvarenost se nastavlja ak u No i i njegovoj obitelji.

NASB (AURIRANI) TEKST: 6:5-8

Onda GOSPODIN vidje da zloba ovjeka bijae velika na zemlji, i da svaka nakana misli njegova srca bijae samo zlo neprekidno. 6GOSPODIN poali to je napravio ovjeka na zemlji, i On bijae alostan u Svome srcu. 7 GOSPODIN ree: "Ja u izbrisati ovjeka kojeg sam stvorio s lica zemlje, od ovjeka do ivotinja do gmiuih stvorova i do ptica nebeskih; jer ao Mi je to sam ih napravio." 8Ali Noa nae naklonost u oima GOSPODINOVIM. 6:5 GOSPODIN vidje da zloba ovjeka bijae velika na zemlji Ovaj dio Pisma naglaava razvitak zla u srcu ovjeanstva (BDB 906, KB 1157, Qal IMPERFEKT, usp. Post 6:11-12.13b; 8:21; Ps 14:3; 51:5) to je izravan paradoks dobrostivosti Stvorenja Knjizi Postanka 1:31. i da svaka nakana misli njegova srca bijae samo zlo neprekidno Ovaj ishod Adamova i Evina pada dostiglo je sveope razmjere. Svi osim osam ljudi bilo je beznadno pogoeno zlom. Oni su prebivali u zlome razmiljanju nou i danju! Zamisao zle nakane (ysr, BDB 428) postaje rabinsko razumijevanje moralne prirode ovjeanstva. Oni ovjeanstvo vide kao ostvarivanje jedne od dvije nakane (dobre ili zle). Ova uvena izreka: u svakome srcu je crni i bijeli pas; onoga kojeg hrani vie postaje veim (parafraza), opisuje ovjeanstvo. Ovo stajalite ovjeanstva pojaano je sa 4:7 . idovski teolozi ne naglaavaju Postanak 3 nego Postanak 6 kao izvor zla u svijetu. Djeca nisu zla roenjem jer mo ralna odgovornost dolazi samo sa znanjem (bar mitzvah, bat mitzvah). Zlo se sastoji od odabira! 6:6 GOSPODIN poali On bijae alostan u Svome srcu Ovo su antropomorfistiki izriaji. Prvi je tumaen: GOSPODIN se podigne s uzdahom (BDB 636, KB 688, Niphal IMPERFEKT). Drugi je tumaen: GOSPODIN bijae poalio u Svome srcu (BDB 780, KB 864, Hithpael IMPERFEKT). Ovo su jaki hebrejski izriaji (usp. 34:7; 45:5; I. Sam 2:33; 20:34; II. Sam 19:2; Ps 78:40; Iz 54:6). O Bogu se esto govori u Bibliji da Mu je ao ili da se kaje (usp. Post 6:6-7; Izl 32:14; I. Sam 15:11; II. Sam 24:16; Jer 18:7.8; 26:13.19; Jona 3:10). Meutim, drugi odlomci tvrde da se Bog nikad ne kaje ili mijenja Svoje miljenje (usp. Br 23:19; I. Sam 15:29; Jer 4:28; Ps 132:11). Ovo je napetost koja se uvijek pojavljuje kad koristimo ljudske pojmove za opis Boga. Bog nije ovjek, ali jedine rijei koje imamo za opis Njega i Njegovih osjeaja su ljudski pojmovi. Mora biti potvreno da Bog nije promjenjiv. On je nepopustljiv i dugo patei u Svojoj iskupiteljskoj nakani za ljudstvo, ali odaziv ovjeanstva u pokajanju zbog grijeha esto odreuje Boja djelovanja u odreenoj okolnosti (usp. Ps 106:45; Jona). Teoloki Bog je taj koji mijenja, ne ovjeanstvo. Bog je odabrao raditi s grjenim l judstvom. Njegov je cilj isti pravedni ljudi koji odraavaju Njegovu narav. Ovo e jedino biti postignuto novim srcem, Novim savezom (usp. Jer 31:31 34; Ez 36:26-38). Bog odabire milost iznad osude! 6:7 Ja u izbrisati ovjeka Pojam izbrisati znai isprati (BDB 562, KB 567, Qal IMPERFEKT, tj. Potop). ivotinje trpe zbog grijeha ovjeanstva (usp. Rim 8:19-22). Ribe nisu ukljuene u ovu osudu. Ova osuda nije temeljena na hirovitim djelovanjima bogova u mezopotamijskim izvjeima nego na moralnome zlu ljudstva. Ovo zlo ostaje ak unutar obitelji pravednoga Noe (usp. 8:21-22) ali Boja je milost odabrala neprekidno pokrivati ljudsko zlo sve do dolaska Krista (usp. Gal 3). 6:8 u oima GOSPODINOVIM Ovo je jo jedan primjer antropomorfistikih izriaja za opis Boga. On nema oi, On je Duh. Ovo je metaforiki za Boju sve-spoznaju (tj. sveznanje).
5

72

NASB (AURIRANI) TEKST: 6:9-10

Ovo su izvjea o naratajima Noe. Noa bijae pravedan ovjek, besprijekoran u svoje vrijeme; Noa hodae s Bogom. Noa postade ocem tri sina: ema, Hama, i Jafeta.
10 9

6:9 Noa bijae pravedan ovjek, besprijekoran u svoje vrijeme Ove su dvije opisne rijei vrlo znaajne. Prva podrazumijeva da se Noa pridrava mjerila njegova razumijevanja o Bojoj volji. Druga (BDB 1070) po drazumijeva da je on imao srce potpuno okrenuto prema GOSPODINU (tj. 17:1; Ps 18:23). Drugi je pojam kasnije bio koriten za rtve bez mane. Ova dva pojma ne podrazumijevaju Noinu bezgrjenost, kao to 9:21 pokazuje.

POSEBNA TEMA: PRAVEDNOST

Pravednost je tako kljuna tema da uenici Biblije moraju napraviti osobno prouavanje zamisli. U SZ-u Boja je osobina opisana kao pravian ili pravedan (BDB 841). Sam mezopotamijski pojam dolazi od rijene trstike koja je bila upotrebljavana kao gradbeno orue za procjenu vodoravno tonih zidova i bedema. Bog odabire pojam da bude koriten metaforiki za Njegovu osobnu narav. On je ravna otrica (ravnalo) kojom su sve stvari procijenjene. Ova zamisao potvruje Boju pravednost kao i Njegovo pravo na suenje. ovjek je bio stvoren na sliku Boju (usp. Post 1:26 -27; 5:1.3; 9:6). ovjeanstvo je bilo stvoreno za zajednitvo s Bogom. Svo Stvorenje je pozornica ili pozadina za uzajamno djelovanje Boga i ovjeanstva. Bog je elio da Ga Njegovo vrhunsko Stvorenje, ovjeanstvo, poznaje, ljubi Ga, slui Mu, i bude kao On! Odanost ovjeanstva bila je ispitana (usp. Post 3) i prvotni par pao je na ispitu. To je ishodilo raskolom meusobnoga odnosa Boga i ljudstva (usp. Post 3; Rim 5:12 21). Bog je obeao da e popraviti i obnoviti zajednitvo (usp. Post 3:15). On to ini kroz Svoju vlastitu volju i Svoga vlastitog Sina. Ljudi su bili nesposobni obnavljati prijelom (usp. Rim 1:18 - 3:20). Nakon Pada, Boji prvi korak prema obnovi bila je zamisao Saveza temeljena na Njegovu pozivu te pokajnikome, iskrenome, pokornome odazivu ovjeanstva. Zbog Pada, ljudi su bili nesposobni primjereno djelovati (usp. Rim 3:21 -31; Gal 3). Osobno je Bog morao poduzeti poetni korak kako bi obnovio ljude koji su prekrili Savez. On je to uinio : A. objavljujui grjenome ovjeanstvu pravednost kroz Kristovo djelo (tj. sudska pravednost) B. slobodno dajui ovjeanstvu pravednost kroz Kristovo djelo (tj. pripisana pravednost) C. osiguravajui obitavajueg Duha koji proizvodi pravednost (etika pravednost) u ovjeanstvu. D. obnova zajednitva Edenskoga vrta Kristovom obnovljenom slikom Boga (usp. Post 1:26-27) u vjernicima (odnosna pravednost). Dodue, Bog zahtijeva zavjetni odgovor. Bog odreuje (tj. besplatno daje) i osigurava, ali ljudi se moraju odazvati i neprestano se odazivati u: A. pokajanju B. vjeri C. nainom ivota poslunosti D. ustrajnosti. Pravednost je, stoga, zavjetno, uzajamno djelovanje izmeu Boga i Njegova vrhunskog Stvorenja. Temeljena na Bojoj naravi, Kristovom djelu, i ovlatenju Duha, kome se svaki pojedinac mora osobno i neprekinuto primjereno odazivati. Zamisao je nazvana opravdanje po vjeri. Zamisao je otkrivena u Evaneljima, ali ne u ovim pojmovima. Prvotno ju je odredio Pavao, koji koristi grki pojam pravednost u njegovim raznovrsnim oblicima vie od 100 puta. Pavao, koji je bio kolovan rabin, koristi pojam dikaiosun u njegovu hebrejskome smislu pojma SDQ uporabljenog u Septuaginti, ne iz grke knjievnosti. U grkim pisanjima pojam je povezan s nekim tko se prilagodio oekivanjima boanstva i drutva. U hebrejskome smisao je uvijek graen u pojmovima Saveza. YHWH je pravian, etiki, moralan Bog. On eli da Njegovi ljudi odraavaju Njegovu narav. Iskupljeno ovjeanstvo postaje novo stvorenje. Ova novina ishodi novim nainom ivota pobonosti (rimski katolicizam usredotouje se na opravdanje). Otkad je Izrael bio teokr acija nije bilo jasnog obrisa izmeu sekularnog (drutvena mjerila) i svetog (Boja volja). Ova razlika izraena u hebrejskim i grkim pojmovima prevodila se u engleskome kao pravda (u odnosu na drutvo) i pravednost (u odnosu na religiju). Isusovo Evanelje (Radosna vijest) je to da je palo ovjeanstvo bilo obnovljeno za zajednitvo s Bogom. Pavlov paradoks je taj da Bog, kroz Krista, podmiruje krivnju. To je bilo potpuno dovreno kroz Oevu ljubav, milosre, i milost; Sinov ivot, smrt, i uskrsnue; snubljenje te privlaenje Duha ka Evanelju. Opravdanje je besplatno Boje djelo, ali ono mora biti posljedica pobonosti (Augustinov stav, koji odraava oboje i naglasak Reformacije na slobodi Evanelja te naglasak Rimokatolianstva na promijenjenom ivotu ljubavi i vjernosti). Za reformatore je pojam Boja pravednost pade OBJEKTA GENITIV (tj. djelo injeno od grjenog ovjeanstva prihvatljivo Bogu [poloajno posveenje], dok je za katolike

73

pade SUBJEKTA GENITIV, koji je postupak postajanja sve sliniji Bogu [iskustveno napredujue posveenje]. U stvarnosti je to zasigurno oboje!!). Prema mome stajalitu sve u Bibliji od Postanka 4 Otkrivenja 20 jest objava Bojeg obnavljanja edenskoga zajednitva. Biblija zapoinje s Bogom i ovjeanstvom u zajednitvu u zemaljskoj okolnosti (usp. Post 1 2) i Biblija zavrava s istom okolnou (usp. Otk 21 22). Boja slika i svrha bit e obnovljeni! Spis gornjih rasprava biljei sljedee odvojene NZ -ne odlomke slikovito prikazujui grku skupinu rijei: A. Bog je pravedan (esto povezano s Bogom kao Sucem) 1. Poslanica Rimljanima 3:26 2. II. Solunjanima 1:5-6 3. II. Timoteju 4:8 4. Otkrivenje 16:5 B. Isus je pravedan 1. Djela apostolska 3:14; 7:52; 22:14 (naslov Mesije) 2. Evanelje po Mateju 27:19 3. I. Ivanova 2:1.29; 3:7 C. Boja volja za Njegovo Stvorenje je pravednost 1. Levitski zakonik 19:2 2. Matej 5:48 (usp. 5:17-20) D. Boje sredstvo osiguravanja i stvaranja pravednosti 1. Rimljanima 3:21-31 2. Rimljanima 4 3. Rimljanima 5:6-11 4. Galaanima 3:6-14 5. dano od Boga a. Rimljanima 3:24; 6:23 b. I. Korinanima 1:30 c. Efeanima 2:8-9 6. primljeno vjerom a. Rimljanima 1:17; 3:22.26; 4:3.5.13; 9:30; 10:4.6.10 b. II. Korinanima 5:21 7. kroz Sinova djela a. Rimljanima 5:21-31 b II. Korinanima 5:21 c. Filipljanima 2:6-11 E. Boja volja je da Njegovi sljedbenici budu pravedni 1. Matej 5:3-48; 7:24-27 2. Rimljanima 2:13; 5:1-5; 6:1-23 3. II. Korinanima 6:14 4. I. Timoteju 6:11 5. II. Timoteju 2:22; 3:16 6. I. Ivanova 3:7 7. I. Petrova 2:24 F. Bog e suditi svijetu pravednou 1. Djela apostolska 17:31 2. II. Timoteju 4:8.

74

Pravednost je osobina Boga, besplatno dana grjenom ovjeanstvu kroz Krista. To je: A. Boja odluka B. Boji dar C. Kristovo djelo. Ali to je isto tako postupak postajanja pravednim to se mora odluno i postojano njegovati, i koji e jednog dana biti dovren pri Drugome dolasku. Zajednitvo s Bogom je obnovljeno spasenjem ali napreduje kroz itavi ivot da doe do susreta licem-u-lice kod smrti ili Parusije! Ovdje je dobar navod uzet iz Dictionary of Paul and His Letters od IVP: Kalvin, toliko vie negoli Luther, naglaava odnosni vid Boje pravednosti. Lutherov pogled na Boju pravednost izgleda obuhvaa vid odrjeenja [oslobaanja osude op.prev]. Kalvin naglaava udesnu narav navjeivanja ili kazivanja Boje pravednosti nama (str. 834). Za mene vjernikov odnos s Bogom ima tri vida: A. Evanelje je Osoba (naglasak Istone crkve i Kalvina) B. Evanelje je istina (naglasak Augustina i Luthera) C. Evanelje je promijenjen ivot (katoliki naglasak). Svi su oni istiniti i moraju se drati zajedno za zdravo, ispravno, biblijsko kranstvo. Ako je bilo koji od njih prenaglaen ili podcijenjen, nastaju potekoe. Moramo dati dobrodolicu Isusu! Moramo vjerovati Evanelju! Moramo teiti Kristo -slinosti! Noa hodae s Bogom Ovo (BDB 229, KB 246, Hithpael PERFEKT) je vrlo slian izriaj s 5:21-24 (Hithpael IMPERFEKT) gdje je izriaj upotrijebljen za Henoka.

NASB (AURIRANI) TEKST: 6:11-12

Sad zemlja bijae pokvarena u oima Bojim, i zemlja bijae ispunjena nasiljem. gle, ona bijae pokvarena; jer svako je bie iskvarilo svoj put na zemlji.
11 12

Bog pogleda na zemlju, i

6:11-12 Boja je volja za ovjeanstvo i ivotinje bila da ispune Zemlju ali grijeh je ispunio (BDB 569, KB 583, Niphal IMPERFEKT) Zemlju nasiljem i zlom (usp. stih 13; Ps 14:1-3; Rim 3:10-18). Nije vie vrlo dobro iz Knjige Postanka 1:31 prikladan opis. Ovo nije svijet kakvim je Bog nakanio da bude!

NASB (AURIRANI) TEKST: 6:13-22

Onda Bog ree Noi: "Kraj svega bia doao je pred Mene; jer zemlja se ispunila nasiljem zbog njih; i evo, Ja u ih skoro unititi sa zemljom. 14Napravi za sebe korablju od empresova drva; napravit e korablju sa sobama, i pokrit e je iznutra i izvana sa smolom. 15Ovo je kako e je napraviti: duina korablje tri stotine lakata, njena irina pedeset lakata, i njena visina trideset lakata. 16Napravit e prozor za korablju, i zatvorit ga s visinom lakta do vrha; i stavi vrata korablje sa strane nje; napravit e je s donjim, drugim, i treim palubama. 17Evo, Ja, ak iako dovodim vodeni potop nad zemljom, da unitim svo bie u kojem je dah ivota, ispod neba; sve to je na zemlji izginut e. 18Ali Ja u postaviti Svoj savez s tobom; i ti e ui u korablju ti i tvoji sinovi i tvoja ena, i ene tvojih sinova s tobom. 19I od svih ivih stvorova od mesa, dovest e dvoje od svake vrste u korablju, da ih odri ivima s tobom; oni moraju biti muko i ensko. 20Od ptica po njihovoj vrsti, i od ivotinja po njihovoj vrsti, od svih gmizavaca po zemlji po njihovoj vrsti, dvoje od svake vrste moraju doi k tebi da ih odri ivima. 21Isto tako za tebe, uzmi za sebe neto od sve hrane koja je jestiva, i skupi je za sebe; i ona e biti za hranu za tebe i za njih." 22Tako Noa uini; prema svemu to mu je Bog zapovjedio, tako on uini. 6:14 Napravi za sebe korablju GLAGOL (BDB 793 I, KB 889) je Qal IMPERATIV. Ovaj pojam za korablju moe biti egipatska pozajmljena rije za koveg ili kutiju (BDB 1061). Jedina druga uporaba ovoga pojma jeste za koaru u koju je bio smjeten Mojsije (usp. Izl 2:3.4).
13

75

 (od) empresova drva Nemamo sigurnost o et imologiji ove rijei (BDB 781 i 172). Neka od razliitih tumaenja su: (1) Septuaginta ima etverokutno drvo; (2) Vulgata ima glatko drvo; (3) veina komentatora vjeruje kako to upuuje na neku vrstu stabla, najslinije empresu (NRSV, REB) zbog toga jer je veina laa na drevnome Bliskome Istoku bila napravljena od ovog drva i pokrivena smolom. napravit e korablju sa sobama Ovo je oito bilo za razdjeljivanje ivotinja kao i za potporu grai korablje (isto tako tri nivoa). 6:15 lakata [lakat] Postoje dva lakta (BDB 52) u Bibliji. Obian lakat bio je udaljenost izmeu najduljega prsta i lakta prosjenoga mukarca, uobiajeno oko 18 ina [25,401 mm op.prev.] (usp. Pnz 3:11; II. Ljet 2:3). Postoji takoer dulji lakat (kraljevski lakat) koriten u gradnji (tj. Salomonova Hrama), koji je bio zajedniki u Egiptu, Palestini, i ponekad Babilonu. Bio je dug 21 ina (usp. Ez 40:5; 43:13). Fizike mjere korablje bile su vjerojatno oko 450 stopa sa 75 stopa s 45 stopa. To je otprilike pola veliine [broda op.prev.] Kraljica Elizabeta II. Nagaalo se da je korablja bila etverokutna ali mogue je imala zakrivljene strane za nadzor pritiska valova na trup. Drevni ljudi koristili su dijelove ljudskoga tijela za mjere. Ljudi drevnoga Bliskog Istoka koristili su: 1. irinu izmeu rairenih ruku 2. duljinu od lakta do srednjega prsta (lakat) 3. irinu od ispruenoga palca do maloga prsta (pedalj) 4. duljinu izmeu sva etiri prsta zatvorene ruke (irina ruke). Lakat (BDB 52, KB 61) nije bio posve standardiziran, ali postojale su dvije osnovne duljine: a. normalan muki lakat do srednjega prsta (oko 18 ina, usp. Pnz 3:11) b. kraljevski lakat bio je neto dulji (oko 21 ina, usp. II. Ljet 3:3; Ez 40:5; 43:13). 6:16 Napravit e prozor za korablju Ovo nije ista rije za prozor to je upotrijebljena u 8:6. Mnogi su pretpostavljali da to upuuje na sustav osvjetljavanja i prozraivanja na vrhu korablje, tik ispod krova. 6:17 potop Postojala su neka nasluivanja da je ovaj pojam (BDB 550) povezan s asirskim pojmom unititi. Je li Potop Noinih dana bio irom svijeta ili samo u drevnome Bliskom Istoku? Pojam Zemlja ( eres) esto je bio preveden zemlja u uem smislu (usp. Post 41:57). Ako se ljudi nisu rairili po svim dijelovima Zem lje koja je sigurno podrazumijevana u doivljaju Babilonske kule u poglavljima 10 11, onda bi mjesni potop napravio posao. Najbolja knjiga koju sam itao o razumskome dokazu za mjesni potop je od Bernarda Ramma The Christian View of Science and Scripture. dah ivota Ovo je hebrejski pojam ruah. Moe biti upotrijebljen za vjetar, ivot, dah, ili duh. I za ljude i za ivotinje reeno je da imaju nephesh ali samo su ljudi stvoreni na Boju sliku (usp. 1:26 -27) i imaju posebno stvaranje (usp. 2:7). U ovome okviru sve to die - umire (usp. 7:22, ivotinje i ljudi)!

6:18 NASB, NKJV, NRSV Ja u postaviti TEV Ja u napraviti NET Ja u potvrditi GLAGOLSKO (BDB 877, KB 1086, Hiphil PERFEKT) temeljno znaenje je podii ili ustati. Hiphil osnova koritena je za postaviti, odobriti (usp. 6:18; 9:9.11.17; 17:7.19.21; Izl 6:4; Ez 16:62). Neizvjesno je na koje obeanje/Savez ovo upuuje. Vjerojatno je to pretkazanje za 9:9.11.17. Klju jeste da e Sm Bog potvrditi i odrati Svoja obeanja s palim, pobunjenikim ovjeanstvom. ak usred njihove pokvarenosti Boji vjeni naumi za zajednitvom ostaju! Svoj savez s tobom Ovo je prva uporaba toga pojma berith (BDB 136). Objanjen je i proiren u Knjizi Postanka 9:8 17. On oblikuje sredinju pobudu i za SZ-no i NZ-no razumijevanje odnosa izmeu Boga i ljudstva. Postoje uzajamne odgovornosti, obveze, i obeanja s obje strane. Ovo postavlja pozornicu za nae razumijevanje dijalektike napetosti izmeu neuvjetovanoga Saveza Bojega dijela, ipak njegova uvjetovanog vida na ljudskome odazivu u svakome narataju. Vidi Posebnu temu dolje.

76

POSEBNA TEMA: SAVEZ

SZ-ni pojam berith (BDB 136), savez, nije lako odrediti. Ne postoji odgovarajui GLAGOL u hebrejskome. Svi pokuaji izvoenja etimoloke odredbe dokazali su se neuvjerljivima. Meutim, oito sredite zamisli prisiljavalo je znanstvenike na preispitivanje uporabe rijei kako bi se pokualo odrediti njezino djelatno znaenje. Savez je sredstvo kojim se jedan pravi Bog bavi Svojim ljudskim Stvorenjem. Zamisao Saveza, dogovorno, ili sporazuma kljuna je za razumijevanje biblijskoga otkrivenja. Napetost izmeu Boje suverenosti te ljudske slobodne volje jasno je vidljiva u zamisli Saveza. Neki su Savezi temeljeni iskljuivo na Bojoj naravi i djelovanjima: 1. stvaranje smo (usp. Post 1 - 2) 2. poziv Abrahama (usp. Post 12) 3. Savez s Abrahamom (usp. Post 15) 4. ouvanje i obeanje Noi (usp. Post 6 - 9). Meutim, posebna narav Saveza zahtijeva odaziv: 1. vjerom Adam mora posluati Boga i ne jesti sa stabla usred Edena 2. vjerom Abraham mora ostaviti svoju obitelj, slijediti Boga, i vjerovati u budue potomstvo 3. vjerom Noa mora izgraditi veliku lau daleko od vode i skupiti ivotinje 4. vjerom Mojsije mora izvesti Izraelce iz Egipta na goru Sinaj te primiti posebne smjernice za religijski i drutveni ivot s obeanjima blagoslova i prokletstava (usp. Pnz 27 - 28). Ova ista napetost koja ukljuuje Boji odnos prema ljudstvu naslovljena je u Novome savezu. Napetost moe biti jasno vidljiva u usporedbi Knjige Ezekiela 18 s Ezekielom 36:27-37 (djelovanje JHWH). Je li Savez temeljen na Bojim milosrdnim djelima ili nareenome ljudskom odazivu? Ovo je gorue pitanje Staroga saveza i Novoga. Ciljevi oba su isti: (1) obnova zajednitva izgubljenog u Postanku 3 i (2) ustroj pravednog naroda koji odraava Boju narav. Novi savez u Jeremiji 31:31-34 rjeava napetost odstranjivanjem ljudskoga vrenja kao sredstva dobivanja prihvaanja. Boji Zakon postaje unutarnja udnja umjesto vanjskoga zakonskoga kda. Cilj pobonoga, pravednog naroda ostaje isti, ali mijenja se nain. Palo ovjeanstvo dokazalo je sebe neprikladnim biti Bojom odraavajuom slikom. Potekoa nije bila Boji Savez, nego ljudska grjenost i slabost (usp. Rim 7; Gal 3). Ista napetost izmeu SZ-nih neuvjetovanih i uvjetovanih Saveza ostaje u NZ-u. Spasenje je potpuno besplatno u dovrenome djelu Isusa Krista, ali ono zahtijeva pokajanje i vjeru (oboje i poetno i neprekidno). To je pravno proglaenje i poziv Kristo-slinosti, izrina izjava prihvaenosti te imperativ na svetost! Vjernici nisu spaeni zbog svoga djelovanja, nego pod poslunou (usp. Ef 2:8-10). Pobono ivljenje postaje dokaz spasenja, ne sredstvo spasenja. Meutim, vjeni ivot ima vidljive osobine! Ova je napetost jasno vidljiva u Poslanici Hebrejima. ti e ui u korablju ti i tvoji sinovi i tvoja ena, i ene tvojih sinova s tobom Noina besprijekornost proirila se na njegovu obitelj (usp. I. Kor 7:14). 6:19 dovest e Ovo moe podrazumijevati da su ivotinje (ili mjesne ili one irom svijeta neizvjesno je) dole k Noi, ali Noa ih je smjestio u korablju. On je to vjerojatno zapoeo raditi prije zadnjega tjedna. Kako su ivotinje ivjele zajedno i jele u korablji tajna je, ali to ne iskljuuje mogunost ili prirodne okolnosti ili nadnaravne okolnosti. 6:21 Postojala je hrana u korablji za Nou i ivotinje (BDB 542, KB 534, Qal IMPERATIV). Meutim, osobitosti nisu navedene. Izvjee je vie teoloki negoli samo obavijest. 6:22 Tako Noa uini Kljuna tema je da je Noa posluao Boga (usp. 7:5.9.16), to je primjeren odaziv, meutim, Adam i Eva te ostatak ovjeanstva nisu (npr. 6:5.11-12.13).

77

POSTANAK 7
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
Potop

NKJV
Veliki potop

NRSV
Veliki potop (6:5-8:22) 7:1-5 7:6-10 7:11-16 Potop

TEV

NJB
pripreme za Potop (6:13-7:16) 7:1-5 7:6 7:7-10 7:11-12 7:13-16a 7:13-16b Potop 7:17-24

7:1-5 7:6-12

7:1-12

7:1-5 7:6-10 7:11-16

7:13-16

7:13-16

7:17-24

7:17-24

7:17-24

7:17-24

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 7:1-5

Onda GOSPODIN ree Noi: "Ui u korablju, ti i svo tvoje kuanstvo, jer samo tebe Ja sam vidio da si pravedan preda Mnom u ovo vrijeme. 2Uzet e sa sobom od svake iste ivotinje po sedmero, muko i njegovu enku; a od ivotinja koje nisu iste dvije, muko i njegovu enku; 3isto tako od ptica nebeskih, po sedmero, muko i ensko, da odri potomstvo ivim na licu itave zemlje. 4Jer nakon jo sedam dana, Ja u poslati kiu na zemlju etrdeset dana i etrdeset noi; i Ja u izbrisati s lica zemlje svakoga ivog stvora kojeg sam Ja uinio." 5Noa uini prema svemu to mu je GOSPODIN zapovjedio. 7:1 GOSPODIN ree Noi Ovo je zavjetno Ime za Gospodina, YHWH, ovdje ali u stihu 16 On je nazvan Elohim. Rabinsko razumijevanje ovih pojmova koji upuuju na Boga kao Spasitelja (YHWH) i kao Stvoritelja ( Elohim) izgleda pothranjuje uporabe Petoknjija. Vidi Posebnu temu: Imena za Boanstvo u 2:4. Ui u korablju Ovaj GLAGOL (BDB 92, KB 112) je Qal IMPERATIV.
1

78

 jer samo tebe Ja sam vidio da si pravedan preda Mnom u ovo vrijeme Pojam pravedan ovdje je upotrijebljen u istome smislu kao upuivanje na Joba koji je bio besprijekoran (usp. 6:9). Ovo ne podrazumijeva bezgrjenost nego nekoga tko je suglasan i koji vri sve to su razumjeli ili je kulturoloki izraeno u vezi s Bogom. Zabiljeite da je Noina pravedn ost djelovala na njegovu obitelj. Ovo je biblijska istina. To ne znai kako netko moe biti pravedan pred Bogom na temelju odlika druge osobe, nego to podrazumijeva da duhovni blagoslovi teku od onih koji poznaju Boga na one koje poznaju i s kojima prisno sudjeluju (usporedi Pnz 5:9-10; 7:9 i I. Kor 7:14). 7:2 iste ivotinje po sedmero, muko i njegovu enku Zabiljeite razliku izmeu istoga i neistoga u ovome okviru jer je to u pred-Mojsijevskoj okolnosti rtvovanja (usp. Lev 1 - 7). Nita nije reeno o mjerilu ili svrsi istih ivotinja. Oito je kako je Mojsije razvio ovu razliku kasnije u Levitskome zakoniku (usp. poglavlje 11) u vezi sa zakonima o hrani i rtvenim sustavom. Postojalo je mnogo raspre o sedam parova (usp. NRSV, NJB, JPSOA). Znai li to sedam pojedinanih ivotinja ili sedam parova ivotinja? 7:4 jo sedam dana, Ja u poslati kiu na zemlju Rashi kae kako je to bilo razdoblje alovanja za pravednoga Metualaha koji je upravo umro. Rabini su vjerovali kako Bog nije poslao Potop sve dok Metualah nije umro. Sedmerodnevni tjedan je tako star da nikad nije utvreno njegovo podrijetlo. Oboje i mjesec i godina mogu biti izvedeni iz mjeseevih mijena i izmjene godinjih doba, ali ne i tjedan. Za vjernike Knjiga Postanka 1 postavlja uzorak. etrdeset dana i etrdeset noi Pojam etrdeset upotrijebljen je prilino esto u Bibliji (vidi konkordancu). Povremeno se to uzimalo doslovno ali u drugom trenutku to jednostavno znai dugo razdoblje neodreenoga vremena (dulje od mjeseevog ciklusa koji je dvadeset -osam i pol dana, ali krae negoli promjena godinjeg doba). U nekoliko mezopotamijskih izvjea vremenski okvir potopa je sedam dana.

NASB (AURIRANI) TEKST: 7:6-12

Sad Noa bijae est stotina godina star kad doe vodeni potop nad zemljom. 7Onda Noa i njegovi sinovi i njegova ena i ene njegovih sinova uoe u korablju zbog potopne vode. 8Od istih ivotinja i ivotinja koje nisu iste te ptica i svega to gmie po tlu, 9oni pou u korablju k Noi po dvoje, muko i ensko, kao to je Bog zapo vjedio Noi. 10 Dogodi se nakon sedam dana, da voda potopna doe nad zemljom. 11U estotoj godini Noina ivota, u drugome mjesecu, sedamnaestoga dana mjeseca, istoga dana svi se izvori velike dubine praskom otvore, i nebeske potopne ustave bijahu otvorene. 12Kia padae nad zemljom etrdeset dana i etrdeset noi. 7:11 svi se izvori velike dubine praskom otvore, i nebeske potopne ustave bijahu otvorene Datiranje stiha 11 vrlo je posebno u ovome stihu (to podrazumijeva povijesni dogaaj) kao i glagoli koji opisuju fiziku katastrofu to se dogodila na Zemlji (dva Niphal PERFEKTA, BDB 131, KB 149 i BDB 834, KB 986). Moemo vidjeti stupnjevanje unitenja u stihovima 18 i 19 u hebrejskome tekstu. Mnoga od zemaljskih fizikih stvorenja mogla su biti promijenj ena posebice na Bliskome Istoku. Postoje dva izvora vode: (1) dubinski izvori i (2) potopna vrata (tj. prozori, usp. Ps 78:23 i dalje; Mal 3:10) neba. Ovo je oit preokret onoga to je Bog uinio u Knjizi Postanka 1. Vodeni kaos se vraa.
6

NASB (AURIRANI) TEKST: 7:13-16

Toga istoga dana Noa i em i Ham i Jafet, sinovi Noe, te Noina ena i tri ene njegovih sinova s njima, uoe u korablju, 14oni i svaka zvijer po svojoj vrsti, i sva stoka po njihovoj vrsti, i svaki gmiui stvor to gmie po zemlji po svojoj vrsti, i svaka ptica po svojoj vrsti, sve vrste ptica. 15Tako oni dooe u korablju k Noi, po dvoje od svakoga bia u kojemu je dah ivotni. 16Oni koji uoe, muko i ensko od svega bia, uoe kao to mu je Bog zapovjedio; i GOSPODIN ih zatvori za njim. 7:14 Ovo ukljuuje sve skupine zemaljskih ivotinja spomenutih u Knjizi Postanka 1 osim morskoga ivota. 7:16 i GOSPODIN ih zatvori za njim YHWH (tj. Savez, Spasiteljsko boanstvo) zatvorio je vrata Osobno. Rabini kau kako je On to uinio zato da ne dopusti bezbonosti ui u korablju. Oni idu ak tako daleko da tvrde kako je Bog okruio korablju lavovima i medvjedima da dre ljude podalje. Za mene, korablja je jo jedan YHWH -in in milosra za ovjeanstvo kako bi se nastavila mesijanska loza, ak uslijed osude, to e mogue osigurati iskupljenje (usp. Post 3:15).
13

79

NASB (AURIRANI) TEKST: 7:17-24

Onda potop doe nad zemljom za etrdeset dana, i voda poraste i podigne korablju, tako da se ona dignu iznad zemlje. 18Voda prevlada i poraste vrlo mnogo nad zemljom, a korablja plovila na povrini vode. 19Voda prevladavae sve vie i vie nad zemljom, tako da sve visoke planine bilo gdje pod nebesima bijahu prekrivene. 20Voda prevlada petnaest lakata vie, i planine bijah u prekrivene. 21Svo bie to se micae po zemlji izgine, ptice i stoka i zvjerad i svako mnotvo to vrvi nad zemljom, i svo ovjeanstvo; 22od svega to bijae suha zemlja, svi u ijim nosnicama bijae dah duha ivota, umrije. 23Tako On izbrisa svakoga ivog stvora koji bijae nad licem zemlje, od ljudi do ivotinja do gmiuih stvorova i do ptica nebeskih, i oni bijahu izbrisani sa zemlje; i samo Noa ostade, zajedno s onima to bijahu s njim u korablji. 24Voda prevladavae nad zemljom stotinu i pedeset da na. 7:19 Jezik ovoga stiha jamano podrazumijeva Potop irom svijeta (usp. 8:21; II. Pt 3:6). Ali je li tako? Pojam zemljom [Zemlja] (eres, BDB 75) moe znaiti zemlja (usp. 41:57). To moe biti idiom slian onome u Evanelju po Luki 2:1 i Poslanici Koloanima 1:23 (usp. Hard Sayings of the Bible, IVP, str. 112-114). Za teologiju Potopa, njegov je doseg sporedan. Ne postoji dosljedna naslaga Potopa ak ni u Mezopotamiji koja bi bila vea negoli u itavome svijetu! Potopi su bili uobiajeni u Mezopotamiji zbog dva velika rijena sustava koji se sastaju u svojim uima. Za dobru raspru vidi od Bernarda Ramma, The Christians View of Science and Scripture. 7:22 dah duha ivota (usp. biljeku u 1:30). Vodeni ivot bio je poteen.
17

PITANJA ZA RASPRAVU
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Ova pitanja za raspravu predviena su da vam pomognu promiljati kroz glavne teme ovoga odjeljka Knjige. Ona su napravljena da budu misaono-nametljiva, ne konana. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Koje je vae razumijevanje izriaja sinovi Boji i zato? Zato mislite da bi aneli htjeli uzeti ljudske ene? Tko su bili Nefili? Kako se Bog moe kajati? to znai hodati s Bogom? Zato ribe nisu bile osuene sa zemaljskim ivotinjama? to je ista i neista ivotinja u Noinoj okolnosti? Je li Potop bio mjesni ili sveopi? Zato?

80

POSTANAK 8:1-22
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
Potop se povlai

NKJV
Noino izbavljenje

NRSV
Veliki potop (6:5-8:22) 8:1-5 8:6-12 8:13-19 kraj Potopa

TEV

NJB
Potop se povlai

8:1-5 8:6-12 8:13-19

8:1-5 8:6-12 8:13-14

8:1-5 8:6-12 8:13-14

8:1-5 8:6-12 8:13 8:14 iskrcaj 8:15-19

8:15-19 Boji Savez sa Stvorenjem (8:20-9:17) 8:20-22 (22)

8:15-19 Noa prinosi rtvu

8:20-22 (22)

8:20-22 (22)

8:20-22 (22)

8:20-22 (22)

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

OKVIRNI UVIDI
A. B. Postoji oita usporednica izmeu Postanka 1 i Postanka 7 u tome to se vraa vodeni kaos. Postoji oita usporednica izmeu Postanka 1 i Postanka 8 u Bojoj obnovi ivota koji se odrao na zemlji: 1. usporedi 1:2 s 8:1 2. usporedi 1:6-7 s 8:2 3. usporedi 1:22.24 s 8:17 4. usporedi 1:28 s 9:1-2. Knjiga Postanka 8:1-19 okret je stihova 7:11-24. To je zasigurno knjievna graa.

C.

81

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 8:1-5

Ali Bog se spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke to bijahu s njim u korablji; i Bog prouzroi vjetar da prijee preko zemlje, i voda se slegnu. 2Isto tako izvori dubina i ustava nebeskih bijahu zatvoreni, i kia s neba bijae obuzdana; 3i voda otjecae odmjereno sa zemlje, te na kraju stotinu i pedeset dana voda se smanji. 4Sedmoga mjeseca, sedamnaestoga dana mjeseca, korablja poinu na planinama A rarata. 5Voda se smanjivala odmjereno sve do desetog mjeseca; u desetome mjesecu, prvoga dana mjeseca, vrhovi planina postadoe vidljivi. 8:1 Bog Ovo je pojam Elohim. Vidi biljeke u Knjizi Postanka 1:1 ili Posebnu temu u 2:4. spomenu se Ovaj pojam (BDB 269, KB 269, Qal IMPERFEKT) upotrijebljen je u smislu Bojega uzimanja primjerenoga i osobnog djelovanja prema nekome (usp. 8:1; 9:15; 16; 19:29; 30:22). Zavjetni Bog morao je djelovati opetovano zbog onoga to On jeste. Noa e biti izvor novoga ljudstva. Noe [Noa] Ovo ime (BDB 629) moe znaiti poinak, narodna etimologija temeljena na zvuku, ne filologiji. Bog prouzroi vjetar GLAGOL (BDB 716, KB 778) je Hiphal IMPERFEKT. Bog je upotrijebio prirodna sredstva na ubrzan nain da osui potopne vode, stih 2, kao to je uinio u Izlasku (usp. Izl 14:21). Isto je tako mogue vidjeti Boja djelovanja u poglavljima 8 - 9 kao usporedna Boja djelovanja u poglavlju 1. Ovo je nov poetak za ovjeanstvo. Ako jeste tako, vjetar ovdje usporedan je s Duh lebdei u 1:2. slegnu Ovaj isti pojam (BDB 1013, KB 1491, Qal IMPERFEKT) upotrijebljen je za gnjev kralja u Knjizi o Esteri 2:1. 8:4 na planinama Ararata Ovo je bilo objanjeno na tri naina: (1) planina na turskoj/ruskoj granici; (2) planina na sjeveru Mezopotamije blizu jezera Van; i (3) pojam sam po sebi upuuje na itavo planinsko podruje (asirijski urartu, BDB 76), ne posebno vrh (zabiljeite mnoinu planinama).
1

NASB (AURIRANI) TEKST: 8:6-12

Onda se dogodi na kraju etrdeset dana, da Noa otvori prozor korablje kojeg on napravi; 7i on otposla gavrana, i on letjee tu i tamo sve dok se voda ne osui sa zemlje. 8Onda on otposla golubicu od sebe, da vidi je li se voda smanjila s lica zemlje; 9ali golubica ne nae odmorite za svoje noge, tako se ona vrati njemu u korablju, jer voda bijae na povrini itave zemlje. Onda on prui svoju ruku i uze je, i donese je u k orablju k sebi. 10Tako on ekae jo drugih sedam dana; i ponovo on otposla golubicu iz korablje. 11Golubica doe k njemu prema veeri, i gle, u njenome kljunu bijae svjee ubran maslinov list. Tako Noa znae da se voda bijae smanjila sa zemlje. 12Onda on ekae jo drugih sedam dana, i otposla golubicu; ali ona mu se nije vratila ponovo. 8:6 etrdeset dana Ovaj izriaj uobiajeno znai dugo, neodreeno vremensko razdoblje. U ovome okviru, nadnevci su tako odreeni da to moe znaiti tono etrdeset. prozor Ovo je drukiji pojam (BDB 319) od vieznanih pojmova u 6:16 (doslovno krov, BDB 844 I). Njegova veliina i mjesto neizvjesni su ali vjerojatno u samome krovu. 8:6-12 Budite pozorni da ne alegorizirate ove ptice! Postoji tona usporednica u mezopotamijskoj knjievnosti (tj. Ep o Gilgameu 11:145-55), koja izgleda previe odreena da bi bila sluajnost. Postoji knjievna usporednica izmeu Biblije (tj. Post 1-11) i knjievnosti Mezopotamije.
6

NASB (AURIRANI) TEKST: 8:13-19

Sad se dogodi u esto i prvoj godini, u prvome mjesecu, prvoga u mjesecu, voda se osui sa zemlje. Onda Noa ukloni pokriva korablje, i pogleda, i gle, povrina tla bijae osuena. 14U drugome mjesecu, dvadeset-sedmoga dana mjeseca, zemlja bijae suha. 15Onda Bog govorae Noi, kazujui: 16"Izai iz korablje, ti i tvoja ena i tvoji sinovi i ene
13

82

tvojih sinova s tobom. 17Izvedi sobom svaki ivi stvor od svega mesa to je s tobom, ptice i ivotinje i svakoga gmiueg stvora koji gmie po zemlji, da se mogu razmnoavati obilno na zemlji, i biti plodonosni i umnoeni na zemlji." 18Tako Noa izae, i njegovi sinovi i njegova ena i ene njegovih sinova s njim. 19Svaka zvijer, svaki gmiui stvor, i svaka ptica, sve to se kree po zemlji, izae po svojim rodovima s korablje. 8:13 Noa ukloni pokriva Ovo izgleda podrazumijeva da je on pomaknuo dio krova (BDB 492). Premda e kasnije taj pojam upuivati na ivotinjsku kou kojom je bio prekriven ator, teko je poduprijeti to znaenje ovdje. 8:15 Bog govorae Noi Ovaj itavi okvir otkriva Noinu strpljivost i poslunost. Boje zapovijedi (tj. 8:15 -19) usporedne su sa 7:1-5. 8:16 Izai Ovo je prva od nekoliko zapovijedi u stihovima 16-17: 1. izai, Qal IMPERATIV (BDB 422, KB 425), stih 16 2. izvedi, Hiphil IMPERATIV (BDB 422, KB 425), stih 17 3. razmnoavati obilno, Qal PERFEKT upotrijebljen u IMPERATIVNOME smislu (BDB 1056, KB 1655), stih 17 4. biti plodonosni, Qal PERFEKT upotrijebljen u IMPERATIVNOME smislu (usp. 9:1.7 BDB 826, KB 953), stih 17 5. umnoeni, Qal PERFEKT upotrijebljen u IMPERATIVNOME smislu (usp. 9:1.7 BDB 915, KB 1176), stih 17. Ove su zapovijedi usporedne s Knjigom Postanka 1:22.24. U smislu Bog je ponovno zapoinjao. Vodeni kaos unitio je sav zemaljski ivot osim onoga u korablji. Boja prvotna svrha je nastavljena (usp. 6:18). 8:17 Ove Boje zapovijedi (takoer 9:1) usporedne su s Knjigom Postanka 1:22.24. Vidi Okvirne uvide na poetku ovoga poglavlja.

NASB (AURIRANI) TEKST: 8:20-22

Onda Noa izgradi oltar GOSPODINU, i uze od svake iste ivotinje i od svake iste ptice i prinese rtve paljenice na oltar. 21GOSPODIN omirisa blagi miomiris; i GOSPODIN ree Sebi: "Ja nikad neu ponovo prokleti tlo na raun ovjeka, jer je nakana ljudskoga srca zlo od njegove mladosti; i Ja neu nikad vie unititi svakog ivog stvora, kao to sam uinio. 22 Dokle zemlja postoji, Vrijeme sjetve i etve, I hladnoa i vruina, I ljeto i zima, I dan i no, Nee prestati." 8:20 Onda Noa izgradi oltar Njegov prvi in bio je tovanje i zahvaljivanje. rtvovanje je drevni ustroj (usp. 4:3; 12:7.8; 13:18; 22:19). Ovo je takoer prvo djelo Gilgamea u Epu o Gilgameu nakon potopa (usp. 11:156 -158). svake iste ivotinje Mjerilo odreivanja istih i neistih neizvjesno je (usp. 7:2), ali oito je bilo povezano sa rtvovanjem, ne dijetalne smjernice (usp. Lev 11; Pnz 14). 8:21 GOSPODIN omirisa blagi miomiris Izriaj je bio upotrijebljen u Bibliji u smislu Bojega prihvaanja prinosa (posebice Lev i Br). To ne podrazumijeva da je meso bilo hrana za Boga kao to je bilo u Epu o Gilgameu (usp. 11:159 161). Biblija nikad ne vidi rtveni sustav kao hranu za boanska bia kao to su to vidjeli okolni narodi. Ja nikad neu ponovo prokleti tlo Ja neu nikad vie unititi svakoga ivog stvora Ove usporedne izjave pokazuju napetost u Bojem srcu izmeu Njegove ljubavi (usp. Iz 54:9) za Njegovo Stvorenje i Njegove pravde. ovjeanstvo je zlo i pokvareno ali Bog je odabrao raditi s nama u vremenu i postavio ga bez okolianja u posljednje vrijeme (tj. posljednji dani). U ovoj osudi Boji se stav prema grjenome ovjeanstvu promijenio. Ljudi su jo uvijek zli. Boji e se stav opet promijeniti kad Njegov narod ne bude sposoban vriti Mojsijev Savez. Bog eli ustanoviti Novi savez (usp. Jer 31:31-34 i Ez 36:27-38). Ljudi e biti uinjeni ispravnima pred Bogom kroz Mesijinu izvedbu i rtvenu smrt.
20

83

Premda je jamano istina da Bog obeava kako nikad nee poslati drugi potop, II. Petrova poslanica 3:10 tvrdi da e On oistiti Zemlju vatrom. Bog e raditi s grjenim ovjeanstvom ali Njegov cilj jeste pravednost (usp. Lev 19:2; Mt 5:48). nakana ljudskoga srca (je) zlo od njegove mladosti Zlo tako oevidno prije Potopa (usp. 6:5.11.12.13) jo je uvijek unutar paloga ovjeanstva, kao to e Noa i njegova obitelj jasno pokazati! 8:22 To je ova postojanost u prirodi koja je dala napredak suvremenoj zapadnjakoj znanosti. Bog je uvrstio uniformitarijanizam (tj. redovite, ravnomjerne djelatnosti prirode). Meutim, zabiljeite poetni izriaj dokle zemlja postoji. Stih 22 tiskan je u engleskim prijevodima kao lirski odlomak.

84

POSTANAK 9:1-29
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
Savez o dugi

NKJV
Boji Savez sa Stvorenjem (8:20-9:17) 9:1-7 (6-7) 9:8-17

NRSV
Boji Savez s Noom

TEV
Boji Savez s Noom

NJB
novi svjetski poredak

9:1-7 (6-7) 9:8-17

9:1-7 (6) 9:8-17

9:1-6 9:7 9:8-17

9:1-7 (6) 9:8-11 9:12-16 9:17 Noa i njegovi sinovi 9:18-19 9:20-27 (25-27) 9:28-29

Noa i njegovi sinovi 9:18-19 9:20-27 (25-27) 9:28-29 9:18-19 9:20-23 9:24-27 (25-27) 9:28-29

Noino prokletstvo nad Kanaanom 9:18-19 9:20-27 (25-27) 9:28-29

Noa i njegovi sinovi 9:18-19 9:20-27 (25-27) 9:28-29

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 9:1-7

I Bog blagoslovi Nou i njegove sinove i ree im: "Budite plodni i mnoite se, i ispunite zemlju. 2Strah od vas i strava od vas bit e na svakoj zvijeri na zemlji i na svakoj ptici nebeskoj; sa svim to gmie po tlu, i sve ribe mora, u vae su ruke date. 3Svaki stvor to se mie koji je iv bit e hrana za vas; Ja sve dajem vama, kao to vam Ja dadoh zelenu biljku. 4Jedino ne smijete jesti meso s njegovim ivotom, to jest, njegovu krv. 5Zasigurno Ja u zahtijevati va ivot; od svake zvijeri Ja u ga zahtijevati. I od svakoga ovjeka, od brata svakoga ovjeka Ja u zahtijevati ivot ovjeka. 6 Tko god prolije ovjekovu krv, Od ovjeka njegova e krv biti prolivena, Jer na sliku Boju On uini ovjeka. 7 A vi, budite plodonosni i mnoite se; Napuite zemlju obilno i mnoite se u njoj."
1

85

9:1 Budite plodni i mnoite se, i ispunite zemlju Zabiljeite tri Qal IMPERATIVA: budite plodni (BDB 826, KB 963), mnoite se (BDB 915, KB 1176), ispunite zemlju (BDB 569, KB 583). Ovo je drugi poetak za ovjeanstvo (usp. 1:28), ali zabiljeite da je grijeh uzrokovao promjenu u zapovijedi, podvrgnite je, i vladajte izostavljeno je. 9:2 strah strava ovjeanstvo ima novi odnos sa ivotinjama, ne mir i prijateljstvo kao u Edenu i u eshatolokome vremenu (Iz), nego strah (BDB 432) i stravu (BDB 369). Septuaginta dodaje stoka stihu ali domae ivotinje nisu pogoene. 9:3 Svaki stvor to se mie koji je iv bit e hrana za vas ovjeanstvo je prvotno bilo vegetarijansko (barem u Edenskome vrtu) ali nakon pada i nakon to ljetina nije mogla biti proizvedena neko vrijeme, meso je bilo uinjeno dostupnim. Zabiljeite takoer da nije postojala razlika izmeu istih i neistih ivotinja tako dug o dok nije bila osigurana potronja (vrlo razliito od Lev 11), ali postojala je razlika u rtvovanju (usp. 7:2 i dalje). 9:4 ne smijete jesti meso s njegovim ivotom, to jest, njegovu krv Ovo je teoloki temelj za rtveni sustav (usp. Lev 17:10-16; Pnz 12:16.23; Djela 15:29) i znaenje Kristove smrti. Grijeh kota ivota. Bog je milosrdno zamijenio ivotinjski ivot. 9:5-6 Od ovjeka njegova e krv biti prolivena Ovo je prva izjava o oko za oko pravdu. Ona pokazuje Boje odreivanje upravljanja pravom smrtne kazne. U SZ-u, to je bilo ostvareno s goel (srodnik iskupitelj). Za mogue NZ-ne reference vidi Djela apostolska 25:11 i Poslanicu Rimljanima 13:4. Stih 5 je proza dok je stih 6 tiskan u poetskim usporednim redovima. Postoji mogua hebrejska igra rijei koja ak moe utjecati na etimologiju izmeu krvi ( dam) i ovjeka (adam). U asirijskome pojmu pojam ovjek (adamu) povezan je sa svetitem (adman). Prema tome, moe postojati poveznica izmeu tovanja-ovjeanstva-krvlju (usp. Robert B. Girdlestone, Synonyms of the Old Testament, str. 45). Jer na sliku Boju On uini ovjeka Ovo pokazuje prvenstvo ljudske vrste (usp. 1:26.27; 5:1.3). Kakva strana povlastica i odgo vornost. 9:7 Napuite zemlju obilno Ovo je usporednica s 1:22.24.28. Poglavlja 8 9 oblikuju ponovno uvoenje Boje izraene volje i djelovanja u Knjizi Postanka 1. Ovaj stih ima etiri Qal IMPERATIVA, dok stih 1 ima tri. Rabini kau da zbog okvira ubojstva (stihovi 5-6) oni koji odbace imati djecu takoer kre ovu zapovijed.

NASB (AURIRANI) TEKST: 9:8-17

Onda Bog govorae Noi i njegovim sinovima s njim, kazujui: 9"Sad gledajte, Ja Sm uspostavljam Svoj savez s vama, i s vaim potomcima poslije vas; 10i sa svakim ivim stvorenjem to je s vama, pticama, stokom, i svakom zvijeri na zemlji s vama; sa svim to izlazi iz korablje, ak sa svakom zvijeri zemaljskom. 11Ja uspostavljam Svoj savez s vama; i svo bie nikad vie nee biti ponovo uniteno vodom potopnom, niti e ikad vie biti potopa da uniti zemlju." 12Bog ree: "Ovo je znak saveza kojeg Ja inim izmeu Sebe i vas i svakoga ivog stvorenja to je s vama, za sve naredne narataje; 13Ja postavljam Svoju dugu u oblak, i ona e biti za znak saveza izmeu Mene i zemlje. 14I dogodit e se, kad dovedem oblak nad zemljom, da e duga biti vidljiva u oblaku, 15i Ja u se spomenuti Svoga saveza, koji je izmeu Mene i vas i svakoga ivog stvorenja od svega bia; i nikad vie nee voda postati potopom da uniti svo bie. 16Kad je duga u oblaku, onda u Ja pogledati na nju, za spomen vjenoga saveza izmeu Boga i svakoga ivog stvorenja od svega bia to je na zemlji." 17I Bog ree Noi: "Ovo je znak saveza to sam ga Ja uspostavio izmeu Mene i svega bia to je na zemlji." 9:9 Ja Sm uspostavljam Ovaj je Savez neuvjetovan i u potpunosti od Boje milosti (usp. 9.11.12.17). Ostali Savezi ukljuujui Adamovske i Abrahamske Saveze imaju uvjete. Vidi Posebnu temu: Savez u 6:18. 9:12 sve naredne narataje Sve (olam), kao u stihu 16, znai uvijek traje/vjeno. Vidi Posebnu temu u 3:22. Isto tako Rashi spominje da je narataje pogrjeno napisano u hebrejskome tekstu. On tumai to kao znaenje da je Savez jedino za narataje s pogrjenom vjerom. 9:13 dugu znak Duga se mogla prvo pojaviti ovdje. Knjiga Postanka 2:5-6 podrazumijeva da se poetno navodnjavanje dogodilo na razliit nain iz kie (tj. magla iz tla). Vrlo je mogue da je duga (BDB 905) bila oruje koje je Bog odloio (t j.
8

86

nee unititi ovjeanstvo u osudi). U drevna vremena objesiti luk bio je znak mira. Takoer je mogue da Bog stavlja novo znaenje uobiajenome fizikom zbivanju. 9:15 Ja u se spomenuti Duga je bila znak za Boga i ovjeanstvo. Ovo je fizika pojedinost to simbolizira injenicu kako Bog ne zaboravlja (slino zamisli knjige ivota i knjige djela). nikad vie nee voda postati potopom da uniti svo bie Ovo ne znai kako nee uope biti potopa, nego kako nee biti sveopega Potopa da uniti svo ovjeanstvo i ivotinjsku vrstu.

NASB (AURIRANI) TEKST: 9:18-19

Sad sinovi Noe koji izioe iz korablje bijahu em i Ham i Jafet; a Ham bijae otac Kanaana. bijahu sinovi Noe, i od ovih itava se zemlja bijae napuila. 9:18 em Etimologija ovoga imena moe biti glasovit ili ime (BDB 1028 II). Ham Ovo ime moe znaiti vru (KB 325II). Moda je odraavalo drevno ime za Egipat (tj. vrua zemlja). Jafet Etimologija ovoga imena moe biti produiva ili povean (BDB 834, vidi hebrejsku igru rijei u stihu 22). Kanaana [Kanaan] On (BDB 488) je spomenut iz mogua dva razloga: (1) Noinog pijanstva i ishodujueg prokletstva koje e pogoditi Kanaana ili (2) Kanaanci su postali Izraelova glavna teoloka potekoa u kasnijim godinama (tj. Mojsi jev ivotni vijek). 9:19 Ovo je bilo opetovano izjavljena Boja svrha (tj. ispuniti Zemlju). Babilonska kula bila je izravno zastranjivanje od toga. Zanimljivo je da je suvremeno prouavanje mitohondrijske DNK-e zakljuilo da su prvotni ljudi doli iz sjeverne Afrike dok je suvremena filologija odredila da su svi ljudski jezici zapoeli u sjevernoj Indiji. Zabiljeite koliko je to bl izu biblijskome izvjeu. Oito je kako su sve razliite ljudske rase izravni potomci ova tri brata. Suvremena istraivan ja DNK-e pokazala su kako su ljudi svih rasa genetski isti!
18 19

Ova trojica

NASB (AURIRANI) TEKST: 9:20-27

Onda Noa zapoe obraivati i saditi vinograd. 21On pijae od vina i postade pijan, i otkri se unutar svoga atora. Ham, otac Kanaana, vidje nagost svoga oca, i ree svojom dvojici brae koji bijahu vani. 23Ali em i Jafet uzehu haljine i stave ih preko oba svoja ramena te hodahu unatrake i pokrie nagost svoga oca; a njihova lica bijahu okrenuta, tako da nisu vidjeli nagost svoga oca. 24Kad se Noa probudi od svoga vina, on znae to mu je njegov najmlai sin uinio. 25 Tako on ree: "Proklet neka je Kanaan; Sluga slugu On e biti svojoj brai." 26 On ree isto tako: "Blagoslovljen neka je GOSPODIN, Bog emov; I neka Kanaan bude njegov sluga. 27 Neka Bog povea Jafeta, I neka prebiva u atorima emovim; I neka Kanaan bude njegov sluga."
22 20

9:20 Noa zapoe obraivati NASB i RSV prijevodi izgleda previe ulaze u hebrejski nain izraavanja; Noa nije bio prvi zemljoradnik to je s Kajinom (4:2) ili Lamekom (5:29)? NRSV ima: Noa, ovjek zemlje.

87

9:21 postade pijan Pijanstvo (BDB 1016 I, KB 1500) je neodobravano ponovno i opetovano u Pismu (usp. Izr 23:29-35). Ipak vino nije potekoa, nego njegova zlouporaba od ovjeanstva (usp. Pnz 14:26; Ps 104:15; Izr 31:6 -7).

POSEBNA TEMA: VINO I JAKA PIA

I. Biblijski pojmovi A. Stari zavjet 1. Yayin To je openiti pojam za vino, koji je upotrijebljen 141 puta (BDB 406). Etimologija je nesigurna zato to ne potjee iz hebrejskoga korijena. Uvijek znai fermentirani 2. voni sok, obino groe. Neki posebni odlomci su Knjiga Postanka 9:21; Izlazak 29:40; Brojevi 15:5.10 3. Tirosh - To je novo vino (BDB 440). Meutim, zbog klimatskih uvjeta na Bliskome Istoku, fermentacija zapoinje najmanje 6 sati nakon izluivanja soka. Taj pojam upuuje na vino u tijeku fermentacije. Vidi neke posebne odlomke: Ponovljeni zakon 12:17; 18:4; Izaija 62:89; Hoea 4:11 4. Asis Knjiga proroka Joela 1:5 i Izaija 49:26 pokazuju da je to oito alkoholno (BDB 779) 5. Sekar To je pojam za jako pie (BDB 1016, usp. Iz 5:1). Ima nekakve dodatke da bude vie opojno. Isti hebrejski korijen upotrijebljen je u pojmu pijan ili pijanica. B. Novi zavjet 1. Oinos grki ekvivalent pojmu yayin (usp. Izr 20:1; 31:6; Iz 28:7). 2. Neos oinos (novo vino) grki ekvivalent pojmu tirosh (usp. Mk 2:22). 3. Gleuchos vinos (slatko vino) vino u ranome stupnju fermentacije (usp. Djela 2:13). Fermentacija A. Fermentacija zapoinje vrlo rano, esto prvoga dana (6 sati nakon to je sok bio izluen). B. Kad se pojavi slaba pjena na povrini, idovska predaja kae da to podlijee vinskoj desetini (Ma aseroth 1:7). C. Poetna fermentacija je du jednoga tjedna. D. Drugotna fermentacija uzima oko 40 dana. Na tome stupnju to je vino smatrano zrelim i mo e biti prinijeto na oltar (Edhuyyoth 6:1). E. Vino koje poiva na svome talogu (stari sediment) smatrano je dobrim, ali vino mora biti dobro procijeeno prije uporabe. F. Tri godine u najduljemu vremenskom razdoblju to vino moe biti uskladiteno. Nazvano je staro vino. Smatrano je najboljim obino nakon jedne godine fermentacije. G. Samo u zadnjih 100 godina, sa sterilnim uvjetima i kemijskim dodacima, postalo je mogue odgoditi tijek fermentacije. Biblijska uporaba A. Stari zavjet 1. Vino je dar od Boga (usp. Post 27:28; Ps 104:14-15; Prop 9:7; Ho 2:8-9; Joel 2:19.24; Am 9:13; Zah 10:7). 2. Vino je dio rtvenoga prinosa (usp. Izl 29:40; Lev 23:13; Br 15:7.10; 28:14; Suci 9:13). 3. Vino je bilo koriteno na izraelskim blagdanima (usp. Pnz 14:26). 4. Vino je upotrebljavano kao lijek (usp. II. Sam 16:2; Izr 31:6-7). 5. Vino moe biti stvarna potekoa (Noa Post 9:21; Lot Post 19:33.35; Samson Suci 16:19; Nabal I. Sam 25:36; Urija II. Sam 11:13; Amnon II. Sam 13:28; Eli I. Kr 20:12; vladara: Am 6:6; ena Am 4). 6. Vino ima svoje popratno upozorenje protiv zloporabe (usp. Izr 20:1; 23:20-21.29-35; 31:4-5; Iz 5:11.22; 19:14; 28:7-8; Ho 4:11). 7. Vino je bilo zabranjeno odreenim skupinama (sveenicima na dunosti: Lev 10:9; Ez 44:21; nazarenima: Br 6; vladarima: Izr 31:4-5; Iz 56:11-12; Ho 7:5). 8. Vino je koriteno u eshatolokoj okolnosti (usp. Am 9:13; Joel 3:18; Zah 9:17 ). B. Meubiblijski 1. Umjerenost u vinu od velike je pomoi (Prop 31:27 -30). 2. Rabini kau: Vino je najvee od svih medicina, a tamo gdje vino nije dovoljno, potrebni su lijekovi. (BB 58b). 3. Mijeanje vina i vode nije tetno, nego prijatno, i poveava neiji uitak (II. Mak 15:39).

II.

III.

88

C.

IV.

Novi zavjet 1. Isus je promijenio vodu u vino (usp. Iv 2:1-11). 2. Isus je koristio vino (usp. Mt 11:16.18-19; Lk 7:33-34; 22:17 i dalje). 3. Na dan Pedesetnice Petar je bio okrivljen za pijanstvo zbog novoga vina (usp. Djela 2:13). 4. Vino je bilo koriteno kao medicina (usp. Mk 15:23; Lk 10:34; I. Tim 5:23). 5. Voe ga ne smiju zlorabiti. To ne znai potpuna apstinencija (usp. I. Tim 3:3.8; Tit 1:7; 2:3; I. Pt 4:3). 6. Vino je koriteno u eshatolokim okolnostima (usp. Mt 22:1 i dalje; Otk 19:9). 7. Pijanstvo je za aliti (usp. Mt 24:49; Lk 11:45; 21:34; I. Kor 5:11-13; 6:10; Gal 5:21; I. Pt 4:3; Rim 13:1-14). Teoloki uvid A. Dijalektika napetost: 1. Vino je dar od Boga. 2. Pijanstvo je velika potekoa. 3. Na primjer je Krist (usp. Mt 15:1-20; Mk 7:1-23; Rim 14; I. Kor 8:7-13). B. Stremljenje da se ide preko Bogom-datih granica: 1. Bog je izvor svih dobrih stvari. 2. ovjek je zlorabilo sve Boje darove uzimajui ih preko granica. C. Zloporaba je u nama, ne u stvarima. Nema niega zloga u fizikome stvorenju (usp. Rim 14:14.20).

9:22 vidje nagost svoga oca, i ree svojom dvojici brae koji bijahu vani Hamov je grijeh bio: (1) njegovo nepotivanje oca ili (2) neka vrsta seksualnoga ina (usp. Lev 18:6.7). Hebreji su bili veoma svjesni nagosti. U teolokome smislu, ovo pokazuje nastavljajuu silaznu putanju prema Padu. Noa pijan! Ham vrlo uiva i u oevoj ludosti i u nagosti! Ova sklonost prema nepotivanju i seksualnoj izopaenosti postaje tako oita u Kanaanovim potomcima! Stremljenja su morala postati vidljiva Noi koji proklinje Kanaana, ne Hama. Kao dodatak pismu, ova epizoda nema nita, nita s biblijskim obescjenjivanjem crne rase. Afrikanci su jamano proizali od Hama ali Kanaanci nisu bili crni (tj. zidne slike u Egiptu)! 9:24 Noa znae On je mogue znao jer je pitao, ali to je vjerojatno bilo zbog toga to su em i Jafet stavili pokrivalo preko njega. najmlai sin Ham je uvijek popisan drugi na popisu Noinih sinova. Ova hebrejska rije moe biti superlativ najmlai ili komparativ mlai. 9:25 Tako on ree Sjetite se hebrejske zamisli snage izgovorene rijei, Knjiga Postanka 1, kao i vanost roditeljskoga blagoslova, Postanak 49. Proklet neka je Kanaan Ovaj GLAGOL (BDB 76, KB 91) je Qal PASIVNI PARTICIP. Rabini kau da je Kanaan vidio Noinu nagost prvi i rekao svome ocu, Hamu, ali vjerojatno je Noa vidio ovaj dokaz nepotujue naravi u Hamovu mlaemu sinu, ili Kanaanu, najmlaemu sinu, to je nain pripisivanja na sve Hamove potomke. Zabiljeite kako to nije prokletst vo od Boga nego od alkoholiziranoga oskvrnutog Noe! Iz kasnije Izraelove povijesti oito je da su Kanaanci bili vieni kao zli idolatrijski narod koji mora biti posve uniten. U njihovim su zemljama divovi jo uvijek ivi. To je njihovo tovanje plodnosti to je zabranjeno u Levitskome zakoniku.

POSEBNA TEMA: RASIZAM

I. Uvod A. Ovo je sveopi izraz paloga ovjeanstva unutar njegova drutva. To je ego ovjeanstva, koji podupire samo sebe na leima drugih. Rasizam je, na mnogo naina, suvremena pojava, dok je nacionalizam (ili pripadnost plemenu) vie drevni izraz.

89

II.

Nacionalizam je zapoet u Babelu (Post 11) i prvotno se odnosio na tri Noina sina od kojih su se razvile takozvane rase (Post 10). Dodue, iz Pisma je vidljivo da je ovjeanstvo iz jednoga ishodita (usp. Post 1 3; Djela 17:24-26). C. Rasizam je samo jedna od mnogih predrasuda. Neke druge su: (1) obrazovni snobizam; (2) drutveno-gospodarska oholost; (3) samo-pravedni religijski legalizam; i (4) dogmatsko politike skupine. Biblijska graa A. Stari zavjet 1. Postanak 1:27 Ljudski rod, muko i ensko, bio je stvoren na sliku i slinost Bogu, koji ih je stvorio jedinstvenima. To takoer pokazuje njihovu osobnu vrijednost i dostojanstvo (usp. Iv 3:16). 2. Postanak 1:11-25 Deset je puta zabiljeen izriaj: ... po njihovim vrstama ... . To se koristilo kako bi se podrala rasna segregacija. Dodue, oito je ovo izvan okvira zato jer izriaj upuuje na ivotinje i biljke a ne na ljudstvo. 3. Postanak 9:18-27 Ovo se koristilo kako bi se poduprla rasna prevlast. Mora biti zapameno da Bog nije prokleo Kanaana. Noa, njegov djed, prokleo ga je nakon to se probudio iz pijane omamljenosti. Biblija nikad ne navodi da je Bog potvrdio tu kletvu/prokletstvo. ak i ako bi On to uinio, to ne utjee na crnu rasu. Kanaan je bio otac onih koji su naseljavali Palestinu i egipatske zidne umjetnine pokazuju da oni nisu bili crni. 4. Joua 9:23 Ovo je bilo koriteno kako bi se dokazalo da e jedna rasa sluiti drugoj. Dodue, u okviru, Gibeonci su od istoga rasnog podrijetla kao idov i. 5. Ezra 9 10 i Nehemija 13 Ovo je esto bilo koriteno u rasnome smislu, ali okvir pokazuje da su brakovi bili osueni, ne zbog rase (oni su bili od istoga Noinog sina, Post 10), nego zbog religijskih razloga. B. Novi zavjet 1. Evanelja a. Isus je iskoristio mrnju izmeu idova i Samarijanaca na nekoliko mjesta, koja pokazuju da je rasna mrnja neprimjerena: (1) parabola o dobrome Samarijancu (Lk 10:25-37) (2) ena na izvoru (Iv 4) (3) zahvalni gubavac (Lk 17:7-19) b. Evanelje je za svo ovjeanstvo: (1) Ivan 3:16 (2) Luka 24:46-47 (3) Hebrejima 2:9 (4) Otkrivenje 14:6 c. Kraljevstvo e ukljuiti svo ovjeanstvo: (1) Luka 13:29 (2) Otkrivenje 5 2. Djela apostolska a. Djela apostolska 10 odluujue je poglavlje o Bojoj sveopoj ljubavi i sveopoj poruci Evanelja b. Petar je bio napadnut zbog njegovih inidaba u Djelima apostolskim 11 i ta potekoa nije bila rijeena do sabora u Jeruzalemu kad su se u Djelima apostolskim 15 sreli i doli do rjeenja. Ova napetost izmeu idova i ne -idova u prvome stoljeu bila je vrlo estoka. 3. Pavao a. nema prepreka u Kristu: (1) Galaanima 3:26-28 (2) Efeanima 2:11-22 (3) Koloanima 3:11 B.

90

4.

5. III.

Bog ne pravi razliku meu osobama: (1) Rimljanima 2:11 (2) Efeanima 6:9 Petar i Jakov a. Bog ne pravi razliku meu osobama, I. Petrova 1:17 b. budui da Bog ne pokazuje pristranost, ne smiju ga pokazivati ni Njegovi ljudi, Jakov 2:1 Ivan a. jedna od najjaih izjava o odgovornosti vjernika naena je u I. Ivanovoj 4:20 b.

Zakljuak A. Rasizam, ili to se toga tie, predrasuda ikoje vrste, potpuno je neprimjeren za Boju djecu. Evo navoda Henleeja Barnetteja, koji je 1964. godine na skupu u Glorieti, New Mexico, govorio za Komisiju za kranski ivot: Rasizam je heretiki zato jer je nebiblijski i nekranski, da ne kaem neznanstveni. B. Ova potekoa daje kranima priliku pokazati njihovu Kristo-slinu ljubav, pratanje i razumijevanje prema izgubljenome svijetu. Kraninovo odbijanje u tome podruju pokazuje nezrelost a to je mogunost Zlome da uspori vjernikovu vjeru, sigurnost, i rast. To e takoer djelovati kao prepreka dolaenju izgubljenih ljudi Kristu. C. to mogu ja uiniti? (Ovaj dio uzet je iz proglasa Komisije za kranski ivot naslovljenog Rasni odnosi) NA OSOBNOME STUPNJU Prihvati vlastitu odgovornost u rjeavanju potekoa vezanih s rasom. Molitvom, prouavanjem Biblije, i druenjima s onima druge rase, nastoj osloboditi svoj ivot od rasnih predrasuda. Izrazi svoja uvjerenja o rasi, posebice tamo gdje su neosporeni oni koji potiu rasnu mrnju. U OBITELJSKOME IVOTU Prepoznaj vanost obiteljskoga utjecaja na razvitak stavova prema drugim rasama. Nastoj razviti kranske stavove raspravljajui o tome to djeca i roditelji izvan doma uju o rasnim pitanjima. Roditelji bi morali biti pozorni u davanju kranskog primjera vezanog na ljude drugih rasa. Nastoj omoguiti stvaranje obiteljskih prijateljstava preko rasnih pravaca. U VAOJ CRKVI Propovijedanjem i uenjem biblijske istine vezane na rasu, kongregacija moe biti potaknuta davanjem primjera za itavu zajednicu. Budite sigurni da je slavljenje, druenje, i sluenje preko crkve otvoreno svima, jednako kao to NZ-ne crkve nisu vidjele rasne prepreke (Ef 2:11-22; Gal 3:26-29). U SVAKODNEVNOME IVOTU Pomozi nadvladati sve rasne diskriminacije u poslovnome svijetu. Radi preko svih vrsta drutvenih organizacija da osiguraju ista prava i mogunosti, znajui da je rasni problem onaj koji bi morao biti napadnut, a ne ljudi. Cilj je promicanje razumijevanja, a ne stvaranje ogorenja. Ako se ini mudrim, organiziraj poseban odbor zabrinutih graana u svrhu otvaranja naina za razgovor u zajednici za poduku ope javnosti i za poboljanje meurasnih odnosa. Podupri donoenje zakona i zakonodavce u pronalasku promidbe zakona o rasnoj pravednosti i suprotstavi se onima koji iskoritavaju pristranost za politiku korist . Preporui slubenu provedbu zakona za provoenje zakona bez diskriminacije. Izbjegavaj nasilje, i promii potovanje zakona, radei kao kranski graanin sve mogue za osiguranje da zakonski sadraji ne postanu orua u rukama onih koji bi eljeli

91

promicati diskriminaciju. Primijeni Kristov duh i um u svim ljudskim meuodnosima.

Sluga slugu Ovo je hebrejsko superlativno znaenje najnii sluga. To je bilo ispunjeno u Jouinom osvajanju Palestine! 9:26-27 Rijeca neka ova dva stiha su ZAPOVJEDNI naini, tri posebna oblika i jedan okvirno podrazumijevan. 9:26 GOSPODIN YHWH izgleda da je posebna uporaba zavjetnoga imena (vidi biljeku u 2:4) ako bi se prepoznalo ema kao lozu Mesije (usp. Lk 3:36). Bog emov em znai ime i moe biti igra s osobitim Bojim imenom, YHWH (BDB 1028 II). emova loza je loza Mesije. Ovo je u opreju s 11:4! 9:27 neka prebiva u atorima emovim Neki ovo vide: (1) u politikome smislu kao prevlast rimske ili europske kulture ili (2) u duhovnome smislu ukljuivanja pogana s blagoslovima idova, to je takoer bio dio Abrahamovskoga Saveza (usp. 12:3; Ef 2:11 - 3:13).

NASB (AURIRANI) TEKST: 9:28-29

Noa ivljae tri stotine i pedeset godina nakon potopa. 29Tako svi Noini dani bijahu devet stotina i pedeset godina, i on umre. 9:29 Smrt je ipak kraljevala (vidi poglavlje 5)!
28

PITANJA ZA RASPRAVU
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Ova pitanja za raspravu predviena su da vam pomognu promiljati kroz glavne teme ovoga odjeljka Knjige. Ona su napravljena da budu misaono-nametljiva, ne konana. 1. 2. 3. 4. Kako je Pad utjecao na Boji Savez s Noom? Je li smrtna kazna biblijski propis (usp. stih 6)? Je li Noa prokleo crnu rasu? Na to upuuje stih 27?

92

POSTANAK 10:1-32
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
Noini potomci 10:1 10:2-5 10:6-14

NKJV
narodi potekli od Noe 10:1 10:2-5 10:6-14

NRSV
tabela naroda 10:1 10:2-5 10:6-14

TEV
potomci Noinih sinova 10:1 10:2-5 10:6-12 10:13-14 10:15-20 10:21-31

NJB
ponarodnjavanje Zemlje 10:1 10:2-5a 10:5b 10:6-7 10:8-12 10:13-14 10:15-19 10:20 10:21 10:22-23 10:24-30 10:31 10:32

10:15-20 10:21-31

10:15-20 10:21-31

10:15-20 10:21-31

10:32

10:32

10:32

10:32

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh . Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

UVOD
A. to je teoloka svrha iscrpne naravi poglavlja 10? 1. Ono pokazuje da se Boga tiu svi narodi. Poglavlje 11 kronoloki je neureeno. To izgleda pokazuje da poglavlje 10 nije samo osuda (usp. 11:1-9), nego prvenstveno ispunjenje 1:28 i 9:1.7 (tj. budite plodonosni i ispunite Zemlju). 2. Na ove se iste narode esto upuuje u prorocima (usp. Iz 7 - 23; Jer 46 - 51; Ez 27 - 30; 38 - 39) kao skupine koje Bog osuuje. 3. Ono postavlja pozornicu za poziv Abrahama i njegova sjemena kao kraljevstvo sveenstva kako bi se doveo sav svijet YHWH-i (usp. 12:3; Izl 19:5-6). 4. Ono slijedi uzorak Knjige Postanka uskoga arita mesijanske loze (usp. 9:26).

93

5.

Izgleda kako postoji oko 70 spomenutih skupina. Rabini kau kako postoji 70 svjetskih jezika, mogue iz Ponovljenoga zakona 32:5. Mnogi povezuju Evanelje po Luki 10:1 s ovime kako bi obranili misijsku navalu Evanelja irom svijeta.

B.

Kako i zato se ovo ne slae sa suvremenim etnolokim istraivanjem? 1. Suvremeno istraivanje temeljeno je na jezinim naelima dok je biblijsko izvjee usredotoeno na zemljopisni podatak. Ova zemljopisna obavijest utjecala je na: (1) nadnevak i (2) seljenja naroda i zbog premjetaja i zbog rata (usp. Ez 16:3; Ho 12:7). 2. Mora se uzeti u obzir teoloka narav ovoga izvjea: a. selektivni opseg b. jedinstvo ovjeanstva (Adam i Noa) c. one narode najudaljenije od dodira s Izraelom kojima se najmanje bavi (ili se uope ne bavi). 3. Ovo poglavlje sadri mnogo mnoinskih imena. To pokazuje da esto kao predstavnik skupine stoji predak. esto, skupina zauzima vie negoli jedno zemljopisno mjesto. 4. Ovo nije zapadnjako, iscrpno, znanstveno izvjee. Mi esto zaboravljamo da je to u najmanju ruku prvi pokuaj ove vrste. Njegova urednost osigurana je naom pretpostavkom predanosti Pismu. Meutim, to ne znai da je to znailo obavijestiti nas iscrpno u svim podrujima ili se prilagoditi naemu zapadnjakome umnome sklopu. Za njegove dane ono je okantno precizno! 5. Ovaj popis, kao i cijela Tora, bio je predmet za pisarske preradbe i osuvremenjivanje. Nekoliko od imena u ovome popisu (tj. Cimmerianci [gr. Kimmerioi, drevni konjaniki nomadi indoeuropskog podrijetla op.prev.], Skiti, Filistejci, i Medijci) nisu naena u drugoj drevnoj knjievnosti Bliskoga Istoka sve do 1500.-1000. godine prije Krista. 6. To je mogue zbog naroda Azije i Polinezije (time i Amerike) te mnogih naroda Afrike kojima se ne bavi, tako da ovaj popis jedino moe ukljuiti dijelove rasne raznovrsnosti koje je mogue promatrati danas. Ako je o vo istinito onda je teoloko pretjerivanje rei kako su rase dole izravno od Noine troje djece. To ne znai smanjiti istovjetnost ljudi (to su prouavanja DNK-e potvrdila) koja je jasno potvrena u izvornome ljudskome paru u Knjizi Postanka 1 i 2. Njegova graa 1. Jafeh, stihovi 2-5, zauzima podruje sjeverno od Mezopotamije od panjolske do Kaspijskoga mora. 2. Ham, stihovi 6-20, zauzima podruje juno od Mezopotamije od Afrike do Indije. 3. em, stihovi 21 i dalje, bave se zauzimanjem Mezopotamije od Semita od Mediteranskoga mora do Indije.

C.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 10:1

1

Sad ovo su izvjea o naratajima ema, Hama, i Jafeta, sinova Noinih; a sinovi im bijahu roeni nakon

potopa. 10:1 Sad ovo su izvjea o naratajima Ovaj je izriaj ponovljen tri puta u okviru poglavlja 10 i 11 (10:1; 11:10.27). To moe biti autorov nain kratkoga pregleda knjige ili babilonski kolofonij [biljeka na posljednjoj stranici op.prev.] kako bi oznaio glinene ploice pisane klinastim pismom koje idu zajedno. ema, Hama, i Jafeta [em, Ham, Jafet] Ovaj redoslijed popisivanja njihovih imena nije prvenstveno povezan s njihovim dobima starosti nego s teolokim poretkom, popisujui prvo one u mesijanskoj lozi, a oni najudaljeniji premjeteni su zadnji.

94

NASB (AURIRANI) TEKST: 10:2-5

Sinovi Jafeta bijahu Gomer i Magog i Madaj i Javan i Tubal i Meak i Tiras. 3Sinovi Gomera bijahu Akenaz i Rifat i Togarma. 4Sinovi Javana bijahu Elia i Tari, Kitijci i Dodanci. 5Od ovih bijahu narodi otoka odvojeni u svoje zemlje, svaki prema svome jeziku, prema svojim obiteljima, u svoje narode. 10:2 Gomer Ovo izgleda upuuje na Cimerijance ili Kimerijance (BDB 170), koji su spomenuti u Homerovoj Ilijadi, poglavlje 11:13-19. Oni su nastavali sjevernu Malu Aziju. Oni su se mogue selili sjeverno i postali europske plemenske skupine. To moe biti vidljivo kroz slian pojam za njih u sjevernoj Njemakoj, Cimbi i Walsu,Cymri. Magog Postojalo je mnogo raspre oko ovoga imena zbog njegove veze s Knjigom proroka Ezekiela 38 39 i dogaaja na kraju vremena. Meutim, mora biti utvreno da su Magog (BDB 156), zajedno s Meakom i Tubalom, takoer spomenuti u stihu 2, prvenstveno plemena povezana s Malom Azijom i obalom Crnoga mora. Posve je mogue da su se oni naselili sjeverno i postali plemenske skupine dananje Rusije. Ali, u drevna vremena, oni su bili mnogo blie Obeanoj zemlji. Mnogi tvrde da je Magog povezan sa Skitima, jugoistono o d Crnoga mora. Ova obavijest dolazi od Josipa [Flavija op.prev.]. Madaj Mnogi tvrde da ovo upuuje na Medijce (BDB 552), koji su ivjeli juno i jugozapadno od Kaspijskoga mora, i koji su postali tako vani Izraelu u njihovu spajanju s Perzijom u ruenju Neo-Babilonskoga Carstva (Nebukadnezar). Javan Ovo (BDB 402) izgleda upuuje na (junjake) grke Jonjane (usp. Dn 8:21; 10:20; 11:2). Ova je skupina sricana Javana u sanskrtu; Juna u staro -perzijskome i Jounan na kamenoj rozeti. Oni su postali poslije, ne samo kraljevina Grke, nego mogue dio naroda mora u Egejskome podruju (tj. Finiani i Filistejci). Tubal Mnogi tvrde da ovo (BDB 1063) upuuje na Tiberijance sredinje Male Azije. Oba i Tubal i Meak pojavljuju se u Knjizi proroka Ezekiela 38 39 kao prebivajui u Maloj Aziji. Meak Mnogi tvrde da je ovo plemenska skupina (BDB 604) koja je ivjela juno i jugozapadno od Crnoga mora (usp. Ez 27:13; 32:26; 38:2; 39:1). Ova je obavijest dola od Herodota. Tiras Postojalo je nekoliko moguih poistovjeivanja za ovu skupinu (BDB 1066), to je tako uobiajeno meu komentatorima. Mnoga od ovih imena i mjesta jednostavno su neizvjesna. Mogunosti ukljuuju: (1) Etruane; (2) narod egejskih pirata nazvan Pelasgi; (3) Josip [Flavije op.prev.] kae da su to Traani; ili (4) Rashi kae da to upuuje na Perziju. 10:3 Akenaz Ovo je ime (BDB 79) usvojeno od kasnijih europskih idova (tj. Germani). Sadanje teorije su: (1) Skiti na podruju Njemake; (2) narod blizu jezera Urumia; ili (3) plemenska skupina Bitinije u Maloj Aziji. Rifat Ovo je bila navodno plemenska skupina (BDB 937) blizu rijeke Rebasa ili plemenska skupina blizu Bospora. Togarma Ovo (BDB 1062) su: (1) plemenska skupina u podruju Kapadocije u Maloj Azi ji; (2) blizu drevnoga grada Karkemia; ili (3) plemenska skupina u Frigiji. Sve tri od ovih mogunosti nalaze se u dananjoj Turskoj. 10:4 Elia Veina tvrdi da ovo upuuje (BDB 47) na domorodako stanovnitvo Cipra. Oni su spomenuti u Knjizi proroka Ezekiela 27:7. Tari Iako je Albright ovo smjestio na Sardiniju, veina suvremenih istraivaa smjestila ga je u junu panjolsku (tj. Tartessos). Spomenut je u II. Knjizi Ljetopisa 9:21; Psalmu 48:7; 72:10; Joni 1:3; 4:2. Kitijci Postoji dosljedno miljenje da ovo upuuje na naseljenike istone obale Cipra (BDB 1076 II). Dodanci Mnogi tvrde da slinost izmeu hebrejskih slova, D ( )i R ( ), bila zbunjujua te da to upuuje na pleme itelja otoka Rodosa (usp. NIV prijevod). Meutim, drugi tvrde da je to sjeverna Grka a ipak drugi kau da je to juna Italija. Oito je kako je to jednostavno nepoznato (BDB 187). 10:5 Od ovih bijahu narodi otoka Ovaj je izriaj upotrijebljen metaforiki za daleke narode, ali ovdje izgleda upuuje na stanovnitvo uzdu obale Mediteranskoga i Crnog mora koji slijede seobu Jafetove djece.
2

95

 svoje zemlje svome jeziku svojim obiteljima svoje narode Izgleda kako je postojala etverostruka podjela o tome kako je ovo poglavlje podijeljeno: (1) zemljopis no; (2) jezino; (3) etniki; i (4) politiki.

NASB (AURIRANI) TEKST: 10:6-14

Sinovi Hama bijahu Ku i Misrajim i Put i Kanaan. 7Sinovi Kua bijahu Seba i Havila i Sabta i Raama i Sabteka; a sinovi Raama bijahu eba i Dedan. 8Sad Ku postade ocem Nimroda; on postade monik na zemlji. 9On bijae silan lovac pred GOSPODINOM; stoga se kazivae: "Kao Nimrod silan lovac pred GOSPODINOM." 10Poetak njegova kraljevstva bijae Babel i Erek i Akad i Kalne, u zemlji inear. 11Iz te zemlje on izae u Asiriju, i izgradi Ninivu i Rehobot-Ir i Kalah, 12te Resen izmeu Ninive i Kalaha; to je velik grad. 13Misrajim postade ocem Ludijaca i Anamijaca i Lehabijaca i Naftuhijaca 14i Patruana i Kasluhijaca (od kojih proizau Filistejci) i Kaftoraca . 10:6 Ku i Misrajim i Put i Kanaan Ovi Hamovi sinovi raspravljeni su dalje u sljedeim stihovima: Ku (BDB 468) u stihovima 7-12; Misrajim (BDB 595) u stihovima 13-14; i Kanaan (BDB 488) u stihovima 15-19. Put (BDB 806), iako nije bio raspravljen, izgleda da upuuje ili na Istonu Afriku (Somalija), junu Arabiju, Libiju ili Cirenu. Iz ovih mnogih mogunosti oito je da smo nesigurni. 10:7 Seba Ovo je podruje gornjega Nila koliko moemo rei iz obavijesti to nam je sad dostupna (BDB 685). Spomenuto je u Knjizi proroka Izaije 43:3. Havila Ovo je doslovno pjeana zemlja (BDB 296), mogue smjetena negdje u Egiptu. Sabta Ovo (BDB 688) moe ili biti u podruju dananje Etiopije, to bi bila istona Afrika, ili grad u Arabiji. Raama Ovo su izgleda Sabatejci jugozapadne Arabije (BDB 947). Sabteka Ovo takoer upuuje na Etiopiju (BDB 688). eba Ovo (BDB 985) je izgleda slavno podruje kraljice ebe, jugozapadna Arabija (usp. I. Kr 10:1 -10; Job 1:15; 6:19; Ps 72:10.15; Iz 60:6; Jer 6:20). Dedan Ovo je izgleda negdje u Arabiji (BDB 186). Oito je da su sinovi Kua bili smjeteni u istonoj Africi i Arapskome poluotoku. Spomenut je u Knjizi proroka Izaije 21:13; Jeremije 25:23; 49:8; Ezekiela 25:13; 27:20. 10:8 ocem Nimroda Nimrod (BDB 650) je posebno ime jer je on bio utemeljitelj prve glavne uljudbe. Ovo bi moglo znaiti da su potomci Hama razvili Babilon. On je povezan sa sinovima Kua zbog jezinih slinosti s imenom Kasiti. Postoje dvije skupine od Kua, jedna u stihu 7 na istonoj strani Crvenoga mora i ova u stihu 8 na zapadnoj strani Crvenoga mora. Nimrod Pojam izgleda znai protivljenje/buna prema Rashiju i Leupoldu. S ovim na umu naredna su dva izriaja monik i silan lovac, tumaena negativno kao nasilnik ili osvaja ili ubojica ljudi. Meutim, nesigurni smo je li ovo suzvuk, ali on izgleda pothranjuje okvir. Ovaj je ovjek iao izgraditi neke od glavnih gradova Mezopotamije i on e oito poeti prvu svjetsku silu. Mnogi su tvrdili da ovo upuuje na Tukulti-Ninurtu I., ali on nije ivio sve do trinaestoga stoljea prije Krista kad je nadzirao Asiriju i Babilon. Bio je nazvan Ninus, ali njegovo je vrijeme previe kasno da bi potkrijepilo ovoga Nimroda. Drugi tvrde da ovo upuuje na Sargona I., vladara grada Akad. 10:9 silan lovac pred GOSPODINOM Neki komentatori tvrde da je Boje uzimanje biljeke o lovcu ispod Njegova dostojanstva, ali ako izriaj upuuje na prvoga osvajaa i razvijaa ljudskoga svjetskog sustava (usp. Mih 5:6), onda je Boje biljeenje njega razumljivo. 10:10 Babel Babilonci kau da ovaj pojam (bab-ili) znai vrata bogova. Meutim, u Knjizi Postanka 11, idovi su ga tumaili kao znaenje (balil), on je pobrkan (BDB 93). Svi od ovih gradova popisanih u stihu bili su glavni gradovi u inearu u jednome ili drugom vremenu.
6

96

 Kalne Neki kau da ovo (BDB 484) upuuje na grad Nipur, dok drugi ponovno to izraavaju rijeima znaenja svi od njih. (u) zemlji inear Ovo je jezino povezano s pojmom Sumer ili Sumerija (BDB 1042). Upuuje na podruje june Mezopotamije. 10:11 on izae u Asiriju Neki kau da ovo upuuje na Nimroda i izgleda kako to najbolje pothranjuje okvir (usp. Mih 5:6). Meutim, drugi, ukljuujui Septuagintu, Vulgatu, Sirijski prijevod, Martina Luthera, i Johna Kalvina, kau kako to upuuje na Aur. Ninivu [Niniva] Ovo (BDB 644) je glavni grad Asirijskoga Carstva smjetenog na rijeci Tigris (usp. II. Kr 19:36; Iz 37:37; Jona 1:2; 3:2-7; 4:11; Nah 1:1; 2:8; 3:7; Zah 2:13). Rehobot-Ir Ovo doslovno znai grad iroke ulice ili iroka mjesta grada i vjerojatno je opis Ninive (BDB 944 II). Kalah Ovo je glavni asirijski grad (BDB 480 II). Njegovo dananje ime je Nimrud koje je oigledno povezano s imenom, Nimrod. 10:13 Misrajim Mnogi tvrde da ovo upuuje na Gornji i Donji Egipat (BDB 595). Ludijaca [Ludijci] Ovo moe upuivati na Lidijce u Maloj Aziji (BDB 530). Anamijaca [Anamijci] Ovo moe biti plemenska skupina koja je zauzela oazu zapadno od Egipta (BD B 777). Lehabijaca [Lehabijci] Ovo izgleda upuuje na pustinjska plemena sjeverne afrike obale (BDB 529). Naftuhijaca [Naftuhijci] Ovo je izgleda plemenska skupina blizu grada Memfisa (BDB 661). Svi od ovih spomenutih u stihu 13 oevidno su povezani s Egiptom i okolnim podrujem. 10:14 Patruana [Patruani] Ovo znai juna zemlja i vjerojatno upuuje na Gornji Egipat (BDB 837). Kasluhijaca (od kojih proizau Filistejci) Postojalo je mnogo raspre o ovome izriaju jer iz Knjige proroka Amosa 9:7 izgleda da podrazumijeva kako su Filistejci doli s Krete. Ovo je jedno od onih mjesta gdje ova uputa moe biti zemljopisna. Neprekidni valovi navala i selidba ljudi Egejskoga mora utjecali su najvie na obalne zemlje mediteranskoga svijeta, ukljuujui Egipat i Palestinu. Za Kasluhijce vidi BDB 493. Kaftoraca [Kaftorci] Ovo izgleda upuuje na stanovnike otoka Krete poznate kao Kaftorci (BDB 499).

NASB (AURIRANI) TEKST: 10:15-20

Kanaan postade ocem Sidona, njegov prvoroenac, i Heta 16te Jebusejaca i Amorejaca i Girgaana 17i Hivijaca i Arkijaca i Sinijaca 18i Arvaana i Semarjanaca i Hamaana; i poslije se obitelji Kanaanaca bijahu proirile nairoko. 19Podruje Kanaanaca proiri se od Sidona kao da idete prema Geraru, sve do Gaze; kao da idete prema Sodomi i Gomori i Adami i Sebojimu, sve do Lee. 20Ovo su sinovi Hama, prema njihovim obiteljima, prema njihovim jezicima, njihovim zemljama, njihovim narodima. 10:15 Sidona [Sidon] Ovo je uvena fenicijska morska luka i prvotni glavni grad, sjeverno od Palestine (BDB 850). Heta [Het] Ovo (BDB 366) izgleda da je ne-semitsko ime. Moda je to poetak skupine Hetita. U Bibliji oni su smjeteni na dva mjesta: (1) oko grada Hebrona i (2) sjeverno od Palestine u sredinjoj Turskoj. Oni su prevladavali tim itavim podrujem izmeu 1800.-2000. g.pr.Kr. Plemenska skupina nazvana Hivijci moda su isto tako bili povezani s pojmom Het. 10:16 Jebusejaca [Jebusejci] Ovo su bili osvajai grada alema ili Jebusa, kasnije Jeruzalema (BDB 101).
15

97

 Amorejaca [Amorejci] Pojam (BDB 57) Amorejci moe biti skupni pojam (usp. Post 15:16) kao pojam Kanaanci. Mi mislimo da to ima suzvuk gortak (doslovno ime znailo je zapadnjak) dok Kanaanci ima suzvuk stanovnik nizine (doslovno ime znailo je crvena zemlja). U Bibliji stanovnici Kanaana bili su popisani na nekoliko mjesta: (1) od dvije plemenske skupine u Knjizi Postanka 13:7.34:30; Suci 1:4.5; (2) od sedam naroda u Ponovljenome zakonu 7:1; Joua 3:10; 24:11; (3) od deset naroda u Postanku 15:19-20; i (4) najuobiajenija uporaba je esta oznaka naroda koja je najee upotrijebljena u Petoknjiju. Girgaana [Girgaani] Ovo je bilo kanaansko pleme esto imenovano u razliitim popisima plemena od Kanaana (BDB 173, usp. Post 10:16; 15:21; Pnz 7:11; J 3:10; 24:11; Neh 9:8; I. Ljet 1:14), ali nikad nije bio odreen toan poloaj. 10:17 Hivijaca [Hivijci] Oni su izgleda stanovnici sredinje Palestine (BDB 295). Neki ih poistovjeuju s Huritima. Knjiga Brojeva 13:29 dobar je zemljopisni saetak podjele ovih plemena u Palestini. Arkijaca [Arkijci] Ovo izgleda da su stanovnici obalnih gradova i otoka sjeverno od Sidona (BDB 792). Sinijaca [Sinijci] Ovo izgleda da su stanovnici grada blizu Arke (BDB 696). 10:18 Arvaana [Arvaani] Ovo izgleda upuuje na stanovnike otoka s obale sjeverno od Palestine (BDB 71). Kao i prijanja dva to je sjeverno od Tripolisa. Semarjanaca [Semarjanci] Ovo su potomci Kanaana. Grad slinoga imena spomenut je u ploicama s Amarne. Takoer je spomenut od Tiglat Pilesera I. (1116.-1078. g.pr.Kr.) smjetenog u fenicijskome podruju (AB, tom 6, str. 1074). Hamaana [Hamaani] Ovo upuuje na stanovnike grada na rijeci Oronto (BDB 333). 10:19 Sodomi i Gomori i Adami i Sebojimu [Sodoma; Gomora; Adama; Sebojim] Ovo su gradovi u nizinama koje je Bog kasnije unitio. Bili su smjeteni na junome kraju Mrtvoga mora. Lee [Lea] Jeronim kae da je to bilo istono od Mrtvoga mora (BDB 546). 10:20 Ovo je saetak podjele vie kao stih 5.

NASB (AURIRANI) TEKST: 10:21-31

Isto tako emu, ocu sve djece Ebera, i starijemu bratu Jafetovu, bijahu roena djeca. 22Sinovi ema bijahu Elam i Aur i Arpakad i Lud i Aram. 23Sinovi Arama bijahu Us i Hul i Geter i Ma. 24Arpakad postade ocem elaha; i elah postade ocem Ebera. 25Dva sina bijahu roena Eberu; ime jednoga bijae Peleg, jer u njegovo vrijeme zemlja bijae podijeljena; a ime njegova brata bijae Joktan. 26Joktan postade ocem Almodada i elefa i Hasarmaveta i Jeraha 27i Hadorama i Uzala i Dikla 28i Obala i Abimaela i eba 29i Ofira i Havila i Jobaba; svi ovi bijahu sinovi Joktana. 30Sad njihova naseobina proirila se od Mee kao da idete prema Sefaru, brdovitoj zemlji na istoku. 31Ovo su sinovi ema, prema njihovim obiteljima, prema njihovim jezicima, njihovim zemljama, prema njihovim narodima. 10:21 emu [em] Ovo je hebrejski pojam ime (BDB 1028 II). Njegova je vanost vidljiva zato jer je spomenut i ovdje i u 11:10-26. Pobunjeniki narod poglavlja 10 11 elio je izgraditi ime za same sebe. Njegovo je ime povezano s 4:26 (tj. YHWH-ino ime proslavljeno). On e predstavljati odabranu lozu blagoslova (usp. 12:2). Ebera [Eber] Etimologija ovoga imena vrlo je slina pojmu Hebrej (BDB 720 II), koje upuuje na mnogo iru skupinu negoli jednostavno idovi. Postojalo je mnogo nagaanja o vezi izmeu Ebera i izriaja naenog u mnogim spisima i na steli (stelama) u Egiptu nazvanih Habiru [ili: Apiru op.prev.] (usp. Post 14:13). Mogua etimologija imena Eber je prijei prijeko i kroz, to izgleda podrazumijeva nomadsku skupinu. starijemu bratu Jafetovu Rashi tvrdi da je Hebrej vieznaan kao tko je stariji brat. 10:22 Elam Ovo je bilo glavno kraljevstvo na istoku rijeke Tigris iji je glavni grad bio uan (Suza). Ovo su vjerojatno najistonije skupine spomenute u ovome poglavlju (BDB 743).
21

98

 Aur Ovo (BDB 78) moe uputiti na: (1) osobu; (2) grad; ili (3) narod (tj. Asirija). Arpakad Ovo (BDB 75) je izgleda plemenska skupina sjeverno od Ninive (drugi glavni grad Asirije). NIV prijevod ima Arfaksad. Lud Ovo mogue upuuje na narod Lidije u Maloj Aziji (BDB 530). Herodot potvruje da su oni tvrdili kako je njihovo podrijetlo iz Ninive, semitskoga grada. Aram Ovo upuuje na podruje dananje Sirije (BDB 74). 10:25 Peleg Ovo je posebna loza iz koje e doi Abraham i ona je u potpunosti raspravljena genealoki u 11:18 -27. Moe znaiti podijeljen (BDB 811 II). jer u njegovo vrijeme zemlja bijae podijeljena Hebrejski pojam doslovno znai sustavi za navodnjavanje [irigacijski prokopi op.prev.] to bi odgovaralo junoj Mezopotamiji, ali narodna etimologija je podjele (BDB 811, KB 928, Niphal PERFEKT). Postoji igra zvuka izmeu Pelega i podijeljenog ( niplega). Ovo moe uputiti na dijeljenje jezika spomenutih u poglavlju 11. Prema tome, ove disperzije poglavlja 10 izvan su kronolokoga reda kad je usporeeno s poglavljem 11. 10:26-29 Ovo je opisivanje arapskih plemena. 10:28-29 eba Havila Ovo je, zajedno s Aurom u stihu 22, izgleda ukljueno i u popis Hamita i Semita. Ovo je ili zbog: (1) zemljopisne seobe; (2) ratnih pobjeda; ili (3) povezivanja dviju obitelji enidbama. Ovaj popis nije odreen na mnogo naina.

NASB (AURIRANI) TEKST: 10:32

Ovo su obitelji sinova Noinih, prema njihovim rodoslovljima, po njihovim narodima; i od njih bijahu narodi razdvojeni na zemlji nakon potopa.
32

PITANJA ZA RASPRAVU
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Ova pitanja za raspravu predviena su da vam pomognu promiljati kroz glavne teme ovoga odjeljka Knjige. Ona su napravljena da budu misaono-nametljiva, ne konana. 1. 2. 3. to je svrha Knjige Postanka 10? Zato je Nimrod izluen za posebnu obradu? Zato nisu Izrael, Moab, i Edom spomenuti u ovome popisu naroda?

99

POSTANAK 11:1-32
PODJELA NA ODLOMKE U SUVREMENIM PRIJEVODIMA
NASB
sveopi jezik, Babel, zbrka 11:1-9

NKJV
Babilonska kula 11:1-9

NRSV
Babilonska kula 11:1-9

TEV
Babilonska kula 11:1-9

NJB
Babilonska kula 11:1-4 11:5-9 patrijarsi naklon Potopa 11:10a 11:10b-11 11:12-13 11:14-15 11:16-17 11:18-19 11:20-21 11:22-23 11:24-25 11:26 potomstvo Teraha 11:27a 11:27b-30 11:31 11:32

potomci ema 11:10-11 11:12-13 11:14-15 11:16-17 11:18-19 11:20-21 11:22-23 11:24-25 11:26

emovi potomci 11:10-11 11:12-13 11:14-15 11:16-17 11:18-19 11:20-21 11:22-23 11:24-25 11:26 Terahovi potomci 11:27-30

genealogije Abrahama 11:10-11 11:12-13 11:14-15 11:16-17 11:18-19 11:20-21 11:22-23 11:24-25 11:26

potomstvo ema 11:10-11 11:12-13 11:14-15 11:16-17 11:18-19 11:20-21 11:22-23 11:24-25 11:26 potomstvo Teraha 11:27-30 11:31-32

11:27-30 11:31-32

11:27-30 11:31-32

11:31-32

ITANJE KRUG TRI (vidi str. vii u uvodnome dijelu)

SLIJEENJE IZVORNE PIEVE NAKANE NA RAZINI ODLOMKA
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Proitajte odlomak odjednom. Odredite subjekte (itanje kruga #3, str. viii). Usporedite vau podjelu subjekta s pet suvremenih prijevoda navedenih gore. Podjela na odlomke nije nadahnuta, ali ona je klju za slijeenje izvorne autorove nakane, to je srce tumaenja. Svaki odlomak ima jedan i samo jedan subjekt. 1. 2. 3. 4. Prvi odlomak Drugi odlomak Trei odlomak I tako dalje.

OKVIRNI UVIDI
A. B. Poglavlja 10 11 su okrenuti kronoloki red. Iako zbrka jezika s njenim rasprivanjem naroda kao ishodom izgleda da je in osude, zapamtite kako je to razvitak nacionalizma koji je, sve do ove toke, propao politiki pokret prema jednoj svjetskoj vladi. Prema tome, ovo je bio u nekom smislu jo jedan Boji blagoslov. Za kranina, Pedesetnica je bila teoloki obrat Babilonske kule!

100

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:1-9

Sad sva je zemlja koristila isti jezik i iste rijei. 2Dogodi se kad putovae na istok, da oni naoe ravnicu u zemlji inear i nastane se tamo. 3Oni rekoe jedan drugome: "Doite, hajde nainimo si opeke i zapecimo ih potpuno." I oni upotrijebie opeku za kamen, i oni upotrijebie smolu za buku. 4Oni rekoe: "Doite, hajde nainimo si grad za sebe, i toranj iji vrh e dosei u nebo, i hajdemo si stvoriti ime za sebe, inae emo biti ratrkani nairoko po licu itave zemlje." 5GOSPODIN sie vidjeti grad i toranj kojeg su izgradili sinovi ovjeji. 6GOSPODIN ree: "Gle, oni su jedan narod, i oni svi imaju jedan jezik. A ovo je to oni zapoee raditi, i sad nita to oni nakane napraviti nee biti nemogue za njih. Doite, hajdemo Mi sii i tamo pobrkati njihov jezik, tako da oni nee razumjeti govor jedan drugoga." 8Tako ih GOSPODIN raspri nairoko od tamo po licu itave zemlje; i oni zaustavie gradnju grada. 9Stoga njegovo ime bijae nazvano Babel, jer tamo GOSPODIN pobrka jezik itave zemlje; i od tamo ih GOSPODIN raspri nairoko po licu itave zemlje. 11:1 sva je zemlja koristila isti jezik Oito je da poglavlje 11 objanjava rasprivanje opisano u poglavlju 10. Ovaj jedan jezik, koji oito vraa natrag u Eden, nije bio hebrejski. Najpoznatiji pisani jezik poznat suvremenicima je sumerski kuneiform, datiran iz 3000. g.pr.Kr. (ABD, tom 1, str. 1213), i kultura iz 10000 8000 g.pr.Kr. 11:2 putovae na istok Ovo izgleda podrazumijeva pokret daleko od mjesta korablje, planine Aratata. Doslovni izriaj putovae znai podignuti tapove (BDB 652, KB 704), Qal INFINITIVNA GRAA). Mezopotamija je jugoistono od planina Ararata (koja ide od dananje Turske prema Iranu). zemlji inear [zemlja inear] Ovo upuuje na Donju Mezopotamiju ili Babilon, nazvanu takoer Kaldeja (BDB 11042). 11:3 Ovaj stih ima jedan Qal IMPERATIV i dva odnosna KOHORTATIVNA oblika. Opisuje gradbene tehnike koje su povijesno tone za Mezopotamiju (nema vitica). Nisu postojale stijene u ovome podruju, pa su bile peene opeke. King James ima blato, ali to oito upuuje na crnu, gnjecavu supstancu koja kljua u tome podruju. Mi bismo to nazvali katran, asfalt, ili smola (BDB 330, usp. 6:14). 11:4 Ovaj stih ima jedan Qal IMPERATIV i dva odnosna IMPERFEKTA koritena kao KOHORTATIVI. Izgleda kako su u ovo izvjee ukljuena etiri elementa: (1) gradnja grada i kule; (2) veliina koja e se natjecati s ostalim graevinama tih dan a; (3) oni su htjeli sami sebi napraviti ime; i (4) oni nisu htjeli biti ratrkani nairoko (tj. po itavoj Zemlji). Toan suzvuk toga je neizvjestan. Mnogi su tvrdili kako se to odnosi na babilonske zigurate, ali hebrejska rije je migdal koja je prevedena utvrena kula (BDB 153, usp. Suci 8:9-17). Oita je nakana ovjeanstva da uredi samo sebe odvojeno od Boga, i tako se suprotstavi Bojoj volji. Filo ak kae da su oni napisali svoja imena na svaku opeku kako ne bi morali biti raspreni. Ovo j e prvi primjer ljudskoga ponosa, ureenoga i djelujueg odvojeno od Boga (usp. Dn i Otk 18 i 19). toranj iji vrh e dosei u nebo Ljudi Mezopotamije bili su tovatelji zvijezda (tj. nebeska svjetla bili su bogovi). Ove kule bile su podignuti podiji za promatranje nonoga neba. Oni su bili mjesta gdje su bogovi tovani i gdje se s njima susretalo. 11:5 Ovo je veoma antropomorfistiki (usp. 18:21; Izl 3:8). 11:7 hajdemo Mi sii Ovaj stih takoer ima Qal IMPERATIV s dva odnosna KOHORTATIVA. To je MNOINSKI oblik, vie kao 1:26; 3:22. Iako ovaj odlomak izgleda antropomorfistiki u engleskome, on nije upuivao na slabost u Bojemu dijelu nego na in milosti ime je On zaustavio grjeno ovjeanstvo od pokuaja da svoje ivote uhvate u svoj vlastiti pali nain (usp. Rim 1 - 3). Ovaj hajdemo Mi Boanske djelatnosti ometa hajdemo mi ljudske pobune (usp. stihove 3.4.7). 11:9 Babel Zanimljivo je zabiljeiti da je arheologija iskopala knjievne spise iz sumerske kulture u Mezopotamiji koji tvrde da su u to vrijeme svi ljudi govorili jednim jezikom (tj. Samuel Noah Kramer u svome lanku The Babel of Tongues: A Sumerian Version u Journal of the American Oriental Society, 88:108-111). Narodna hebrejska etimologija je zbrka (tj. balal, BDB 93), to izgleda opisuje Boje brkanje njihova jednog jezika. Babel doslovno znai Boja vrata (akadski babilani), to je vrlo slino nekim imenima zigurata, koji su bili velike graevine s hramom na vrhu za tovanje zvjezdanih
1

101

boanstava. Babilon postaje simbolom pale svjetske moi, oprimjeren u Nimrodu, kasnije u Nebukadnezaru, i konano u morskoj Zvijeri u Knjizi Otkrivenja.

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:10-11

Ovo su izvjea o naratajima ema. em bijae stotinu godina star, i postade ocem Arpakada dvije godine nakon potopa; 11i em ivljae pet stotina godina nakon to postade ocem Arpakada, i on imae drugih sinova i keri. emovo potomstvo nastavlja mesijansku lozu od eta u Knjizi Postanka 5:3 -32 i 10:21-31. Ova e se loza nastaviti u Terahu/Abrahamu u 11:10-25 (usp. Lk 3:23-38).
10

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:12-13

Arpakad ivljae trideset-pet godina, i postade ocem elaha; 13i Arpakad ivljae etiri stotine i tri godine nakon to postade ocem elaha, i on imae drugih sinova i keri. Masoretski tekst iskljuuje Kenana u stihu 13 ali Septuaginta ga ukljuuje kao to ini Evanelje po Luki 3:36. elaha [elah] Vidi BDB 1019 II.
12

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:14-15

elah ivljae trideset godina, i postade ocem Ebera; 15i elah ivljae etiri stotine i tri godine nakon to postade ocem Ebera, i on imae drugih sinova i keri. Ebera [Eber] Vidi BDB 720.
14

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:16-17

Eber ivljae trideset-etiri godine, i postade ocem Pelega; 17i Eber ivljae etiri stotine i trideset godina nakon to postade ocem Pelega, i on imae drugih sinova i keri.
16

Pelega [Peleg] Vidi BDB 811 II.

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:18-19

Peleg ivljae trideset godina, i postade ocem Reua; postade ocem Reua, i on imae drugih sinova i keri. Reua [Reu] Vidi BDB 946.
18 19

i Peleg ivljae dvije stotine i devet godina nakon to

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:20-21

Reu ivljae trideset-dvije godine, i postade ocem Seruga; 21i Reu ivljae dvije stotine i sedam godina nakon to postade ocem Seruga, i on imae drugih sinova i keri. Seruga [Serug] Vidi BDB 974.
20

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:22-23

Serug ivljae trideset godina, i postade ocem Nahora; postade ocem Nahora, i on imae drugih sinova i keri. Nahora [Nahor] Vidi BDB 637.
22 23

i Serug ivljae dvije stotine godina nakon to

102

PITANJA ZA RASPRAVU
Ovaj komentar je vodi za prouavanje, to znai da ste odgovorni za vae vlastito tumaenje Biblije. Svaki od nas mora hodati u svjetlu kojeg imamo. Prvenstvo u tumaenju imate vi, Biblija, i Sveti Duh. Sad to ne morate prepustiti komentatoru. Ova pitanja za raspravu predviena su da vam pomognu promiljati kroz glavne teme ovoga odjeljka Knjige. Ona su napravljena da budu misaono-nametljiva, ne konana. 1. 2. to je bila Babilonska kula? to je ovjek pokuavao napraviti protiv Boga u Knjizi Postanka 11?

UVOD U KNJIGU POSTANKA 11:24 13:18

A. B. Ovaj dio Knjige Postanka zapoinje punu raspravu loze Mesije kroz Abrahama. Pedeset poglavlja Knjige Postanka bave se iskupljenjem Bojega zavjetnog naroda, ne stvaranjem. Pozivanje jednoga kako bi se pozvalo sve arite je Knjige. Abraham je vien u svojim slabostima kao i u svojim vjernostima. Bog izbora i milosra doziva ga za Svoje vlastite iskupiteljske svrhe. Bog je odabrao Abrahama kako bi odabrao svijet (usp. 12:3c; Izl 19:4-6; II. Pt 2:5.9; Otk 1:6). Bog eli da svi ljudi stvoreni na Njegovu sliku budu iskupljeni (usp. Post 3:15; Ez 18:23.32; I. Tim 2:4; II. Pt 3:9). Talmud poblie navodi sedam blagoslova poziva: 1. Abraham e biti ocem velikoga naroda 2. on e biti blagoslovljen u svome ivotnom vijeku 3. njegovo e ime biti glasovito 4. on e biti blagoslov drugima 5. drugi koji ga potuju bit e blagoslovljeni 6. drugi koji ga odbace bit e prokleti 7. njegov e utjecaj biti sveopi.

C.

D.

E.

PROUAVANJE RIJEI I IZRIAJA NASB (AURIRANI) TEKST: 11:24-25

Nahor ivljae dvadeset-devet godina, i postade ocem Teraha; nakon to postade ocem Teraha, i on imae drugih sinova i keri.
24 25

i Nahor ivljae stotinu i devetnaest godina

11:24 Teraha [Terah] Terah mogue znai oklijevati, odgaati, ili seljenje (BDB 1076). Iz Knjige o Joui 24:2 oito je da su on i njegova obitelj bili mnogoboci. Imena njegove obitelji prvenstveno navode na to da su oni tovali boginj u Mjeseca Sin. Ona je bila tovana u Uru, Temi, i Haranu. Meutim, Knjiga Postanka 31:53 podrazumijeva da je on imao spoznaju YHWH.

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:26

26

Terah ivljae sedamdeset godina, i postade ocem Abrama, Nahora i Harana.

103

11:26 Abrama, Nabora and Harana [Abram; Nahor; Haran] Ovo moe biti red po vanosti a ne po dobima. Ime Abram moglo je znaiti: (1) uzvien otac; (2) uzvien od oca; ili (3) moj je otac Uzvien (BDB 4). Ime Nahor znai dahtanje ili ime nekoga asirijskog mjesta (BDB 637), dok Haran znai branin (BDB 248).

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:27-30

Sad ovo su izvjea o naratajima Teraha. Terah postade ocem Abrama, Nahora i Harana; a Haran postade ocem Lota. 28Haran umre u prisutnosti svoga oca Teraha u zemlji svoga roenja, u Uru kaldejskome. 29Abram i Nahor uzee ene za sebe. Ime Abramove ene bijae Saraja; a ime Nahorove ene bijae Milka, ker Harana, oca Milke i Jiske. 30Saraja bijae jalova; ona ne imae dijete. 11:27 Lota [Lot] Vidi BDB 532 II. 11:28 Haran umre u prisutnosti svoga oca Teraha Ovo je hebrejski idiom za Haranovo umiranje pred njegovim ocem. u Uru kaldejskome Kaldejska se kultura razvila (tj. graena na snazi kulture Sumera) i procvjetala nakon Abrahamova vremena (BDB 505). 11:29 Saraja Vidi BDB 979. Milka Vidi BDB 574. i Jiske [Jiska] Ova osoba (BDB 414) i razlog njene prisutnosti u ovome stihu neizvjesno je. Rabini (isto tako i Josip [Flavije op.prev.], Jeronim, i Augustin) kau da je to Saraja, ali tekst dokazuje da su one imale razliite oeve. 11:30 Saraja bijae jalova Nesposobnost Saraje, Rahele, i Rebeke da imaju djecu (BDB 785) bio je jedan od naina Bojega izlaganja Njegove sile i nadzora ljudske povijesti i genealogije. Ljudski seksualni narataj nije kljuni vid podrije tla Mesije. Ovaj isti nain teolokoga vida za Izraelovu povijest takoer je vidljiv u injenici da prvoroeni nije u mesijanskoj lozi. Kulturoloki prvoroenac je bio glava klana, ali nije bilo tako meu YHWH -inim narodom. To je bio Njegov odabir!
27

NASB (AURIRANI) TEKST: 11:31-32

Terah uze Abrama svoga sina, i Lota sina Haranova, svoga unuka, i Saraju svoju snahu, enu svoga sina Abrama; i oni izioe zajedno iz Ura kaldejskoga zato da uu u zemlju Kanaana; i oni dooe u Haran, i nastanie se tamo. 32Terahovi dani bijahu dvije stotine i pet godina; i Terah umre u Haranu. 11:31 oni izioe zajedno Postoji tako mnogo raspre o tome je li Terah uzeo svoju obitelj ili ih je uzeo Abraham. Neki tvrde da je Bog izvorno pozvao Teraha ali on je posrnuo natrag u idolatriju. Meni izgleda ka ko je Abraham arite itavoga dijela, ne Terah. Ostavljajui Ur Abram nije ostavio samo svoju iru obitelj, nego i njihova nacionalna boanstva. On je ostavio ugodan, sjedilaki ivot kako bi slijedio novoga Boga koji mu je govorio na prilino tajnovit nain. 11:32 Terahovi dani bijahu dvije stotine i pet godina Kad netko doda 11:26 stih 12:4 to je isto tako 145 godina i oduzme ovo od 205, oito postaje vidljivo da je Terah ivio 60 godina nakon to je Abraham napustio Haran. Ovo se izgleda sukobljava sa Stjepanovim govorom u Djelima apostolskim 7:4. Nekoliko vidova Stjepanova povijesnog pregleda sukobljava se s naim suvremenim razumijevanjem povijesti Staroga zavjeta. Mogue je on koristio rabinske metode tumaenja. Ostali znanstvenici tvrde da je Abram, iako popisan prvi u 11:26, bio roen mnogo kasnije i da je Stjepan bio u pravu. Zanimljivo je da samarijsko Petoknjije ima 144 ovdje.
31

104

STARI ZAVJET KAO POVIJEST

Kranstvo i judaizam su povijesne vjere. Oni svoju vjeru temelje na povijesnim dogaajima (popraenu njihovim tumaenjima). Potekoa dolazi u pokuavanju odreivanja ili opisivanja to je povijest ili povijesna studija. Veina potekoe u suvremenome teolokom tumaenju poiva na suvremenim knjievnim ili povijesnim pretpostavkama prenesenima natrag u drevnu biblijsku knjievnost Bliskoga Istoka. Ne samo da ne postoji prikladna prosudba vremenskih i kulturolokih razlika, nego i knjievnih razlika. Kao suvremeni zapadni narod mi jednostavno ne razumijemo anrove i knjievne tehnike pisanja drevnoga Bliskog Istoka, pa smo ih tako tumaili u svjetlu zapadnih knjievnih anrova. Pristup biblijskim prouavanjima devetnaestoga stoljea rasprio je i podcijenio Knjige Staroga zavjeta kao povijesne, jedinstvene spise. Ovaj povijesni skepticizam utjecao je na hermeneutiku i povijesno istraivanje Staroga zavjeta. Tekue stremljenje prema kanonskoj hermeneutici (Brevard Childs) pomoglo je usredotoiti se na trenutani oblik teksta Staroga zavjeta. Ovo je, po mome miljenju, koristan most preko ponora njemakoga vieg kriticizma devetnaestoga stoljea. Mi se moramo baviti kanonskim tekstom koji nam je bio dat nepoznatim povijesnim tijekovima ija je nadahnutost pretpostavljena. Mnogi se znanstvenici vraaju na pretpostavku povijesnosti SZ-a. To zasigurno nije znailo osporavanje oitih ureivanja i osuvremenjivanja SZ-a od kasnijih idovskih pisara, nego je to temeljno vraanje SZ-u kao vrijednoj povijesti i istinskim dokumentiranim dogaajima (s njihovim teolokim tumaenjima). Koristan je navod iz The Expositors Bible Commentary, od R. K. Harrisona, tom 1, u lanku Povijesni i knji evni kriticizam Staroga zavjeta: Komparativne historiografske studije pokazuju da su, zajedno s Hetitima, drevni Hebreji bili toniji, objektivniji, i odgovorniji zapisivai povijesti Bliskoga Istoka Oblik kritikih studija kao to su Knjiga Postanka i Ponovljeni zakon, temeljenih na posebnim vrstama otkrivenih ploica iz mjesta koja ukljuuju Maru, Nuzu, i Boghazky, pokazao je da kanonska graa ima nedvojbene neknjievne prijepiske u kulturama nekih naroda Bliskoga Istoka. Kao ishod, mogue je gledati s novim stupnjem povjerenja i potovanja ove rane predaje Hebreja to ukazuju da jesu historiografske u naravi (str. 232). Posebno sam zahvalan R. K. Harrisonovu radu jer ga je napravio prvenstvenim za tumaenje Staroga zavjeta u svjetlu dananjih dogaaja, kultura i anrova. U mojim vlastitim razredima o ranoj idovskoj knjievnosti (Knjiga Postanka Ponovljeni zakon i Knjiga o Joui), pokuavam uspostaviti vjerodostojnu vezu s drugim drevnim knjievnostima i artifaktima [rukotvorinama op.prev.] drevnoga Bliskog Istoka. A. Knjievne usporednice Knjige Postanka iz drevnoga Bliskog Istoka 1. Najranija poznata knjievna usporednica kulturoloke okolnosti Postanka 1 11 su Ebla kuneiform ploice iz sjeverne Sirije datirane oko 2500. g.pr.Kr., pisane na akadskome. 2. Stvaranje: a. Najblie mezopotamijsko izvjee bavi se stvaranjem, Enuma eli, datirano iz oko 1900.1700. g.pr.Kr., bilo je naeno u Asurbanipalovoj knjinici u Ninivi i nekoliko drugih mjesta. Postoji sedam kuneiform ploica pisanih na akadskome koje opisuju stvaranje od Marduka: 1) bogovi, Apsu (slatka voda muko) i Tiamat (slana voda ensko) imaju jogunastu, bunu djecu. Ova su dva boga pokuala utiati mlae bogove 2) jedno od boje djece, Marduk, pomogao je poraziti Tiamat. On je oblikovao Zemlju iz njenoga tijela 3) Marduk je oblikovao ljudstvo iz drugoga poraenog boga, Kingua, koji je bio muki ortak odTiamat nakon smrti Apsua. Ljudstvo je proizalo iz Kinguove krvi 4) Marduk je bio uinjen poglavarom babilonskoga panteona. b. Stvaralaki peat je kuneiform ploica koja je slika gologa mukarca i ene pokraj ploda stabla sa zmijom omotanom oko debla stabla i smjetenom iznad eninih ramena kao da joj govori. 3. Stvaranje i potop Ep o Atrahazisu navodi pobunu niih bogova zbog previe rada i stvaranje sedam ljudskih parova da izvre obveze ovih niih bogova. Zbog: (1) previe puanstva i (2) buke, ljudska su bia bila smanjena u broju s poasti, s dvije nestaice i konano potopom, kojeg je naumio Enlil. Ovi glavni dogaaji vidljivi su u istome redu u Knjizi Postanka 1 8. Ovaj kuneiform sastav datira iz otprilike istoga vremena kao Enuma eli i Ep o Gilgameu, oko 1900.-1700. g.pr.Kr.. Svi su na akadskome.

105

4.

B.

C.

Noin Potop: a. sumerska ploica iz Nipura, nazvana Velika poplava [Eridu Genesis], datirana iz oko 1600. g.pr.Kr., govori o Ziusudri [ili Zi-ud-sura i Zin-Suddu] i dolazeem potopu: 1) Enki [ili Enkil], bog vode, upozorio je o dolazeem potopu 2) Ziusudra, kralj-sveenik, spasio se u ogromnome brodu 3) potop je trajao sedam dana 4) Ziusudra je otvorio prozor na lai i oslobodio nekoliko ptica da vide je li se pojavilo suho tlo 5) on je takoer prinio rtvu od vola i ovce kad je napustio lau b. sastavak babilonskoga izvjea o potopu iz etiri sumerske legende, poznat kao Ep o Gilgameu, prvotno datiran iz oko 2500.-2400. g.pr.Kr., iako je pisani sastavljeni oblik kuneiform bio akadski, mno go je kasniji. Govori o preivjelome u potopu, Utnapitimu, koji govori Gilgameu, kralju Uruka kako je on proivio veliki potop i bio mu je dodijeljen vjeni ivot: 1) Ea, bog vode, upozorava o dolazeem potopu i kazuje Utnapitimu (babilonski oblik Ziusudre) neka izgradi lau 2) Utnapitim i njegova obitelj, zajedno s izdvojenim ljekovitim biljkama, proivjeli su potop 3) potop je trajao sedam dana 4) laa je pristala u sjeveroistonoj Perziji, na brdu Nisir 5) on je pustio van tri razliite ptice kako bi vidio je li se ve pojavilo suho kopno. 5. Mezopotamijska knjievnost koja opisuje drevni potop crpi iz istog izvora. Imena se esto mijenjaju, ali pria je ista. Jedan primjer je da su Ziusudra, Atrahazis, i Utnapitim svi isti ljudski kralj. 6. Povijesne usporednice s ranim dogaajima Knjige Postanka mogu biti objanjene u svjetlu ovjejega pred- rasprivanja (Post 10 11) spoznaje i doivljaja Boga. Ova istinska povijesna jezgra sjeanja obraena je i mitologizirana u sadanja izvjea o potopu zajednika diljem svijeta. Isto moe biti reeno i za: stvaranje (Post 1 2) te sjedinjavanja ljudi i anela (Post 6). 7. Vrijeme patrijarha (srednje bronano doba): a. Mari ploice kuneiformni zakonski (kultura Amorejaca) i osobni tekstovi pisani na akadskome iz oko 1700. g.pr.Kr. b. Nuzi ploice kuneiformne pismohrane odreenih obitelji (kultura Horita ili Hurita) pisane na akadskome iz oko 100 milja jugoistono od Ninive iz oko 1 500.-1300. g.pr.Kr. One objavljuju obiteljske i poslovne obrede. Za daljnje posebne primjere, vidi Waltona, str. 52-58. c. Alalak ploice kuneiformni tekstovi iz sjeverne Sirije iz oko 2000. g.pr.Kr. d. neka od imena naenih u Postanku imenovana su kao imena mjesta u Mari ploicama: Serug, Peleg, Terah, Nahor. Ostala biblijska imena takoer su bila zajednika: Abraham, Izak, Jakov, Laban, i Josip. 8. Komparativne historiografske studije pokazale su da su, zajedno s Hetitima, drevni Hebreji bili najtoniji, objektivni i odgovorni biljeitelji povijesti Bliskoga Istoka, R. K Harrison u Biblical Criticism, str. 5. 9. Arheologija je dokazala da je korisna u uvrivanju povijesnosti Biblije. Meutim, rije upozorenja je neophodna. Arheologija nije apsolutno pouzdani vodi zbog: a. nedostatnih tehnika u ranijim iskopavanjima b. razliitih, vrlo subjektivnih tumaenja rukotvorina koje su bile otkrivene c. neslaganja oko kronologije drevnoga Bliskog Istoka (iako se jedna razvijala iz godova drveta). Egipatska izvjea o stvaranju mogu biti naena u Ancient Israelite Literature in Its Cultural Context od Johna W. Waltona Grand Rapids, MI: Zondervan, 1990., str. 23-34, 32-34. 1. U egipatskoj knjievnosti stvaranje zapoinje s nepostojanom, kaotinom, iskonskom vodom. Stvaranje je bilo vieno kao razvitak grae iz vodenoga kaosa. 2. U egipatskoj knjievnosti iz Memfisa, stvaranje se pojavilo izgovorenom rijeju Ptaha. Jouine knjievne usporednice iz drevnoga Bliskog Istoka

106

1.

Arheologija je pokazala da je veina velikih zidom opasanih gradova Kanaana bilo uniteno i naglo ponovno izgraeno oko 1250. g.pr.Kr.: a. Hasor b. Laki c. Betel d. Debir (prije zvan Kirjat Sefer, 15:15). Arheologija nije bila kadra potvrditi ili odbaciti biblijsko izvjee o padu Jerihona (usp. J 6). To je zbog toga jer je nalazite u tako siromanim uvjetima: a. vrijeme/mjesto b. kasnije ponovne izgradnje na starim mjestima koritenjem starih gra a c. nesigurnost datiranja slojeva. Arheologija je pronala oltar na brdu Ebal koji moe biti povezan s Knjigom o Joui 8:30-31 (Pnz 27:2-9). Vrlo je slian opisu naenome u Mini (Talmud). Tekstovi iz Ras amre naeni u Ugaritu pokazuju kanaanski ivot i religiju 1400.-ih g.pr.Kr.: a. politeistika [mnogoboaka op.prev.] narav tovanja (kult plodnosti) b. El je bio vrhunsko boanstvo c. ortakinja Ela bila je Aera [ili Atarta op.prev.] (kasnije ona je ortakinja Baala) koja je bila tovana u obliku isklesanoga kolca ili ivoga stabla, to je simboliziralo drvo ivota d. njihov sin bio je Baal (Hadad), bog oluje e. Baal je postao vrhovni bog kanaanskoga panteona. Anat je bila njegova ortakinja f. obrede sline Izidi i Ozirisu Egipta g. Baalovo tovanje bilo je usredotoeno na mjesna visoka mjesta ili kamene uzvisine (obredna prostitucija) h. Baal je bio simboliziran uzdignutim kamenim stupom (simbol falusa). Toan popis imena drevnih gradova odgovara tadanjem autoru, ne kasnijem uredniku (urednicima): a. Jeruzalem je bio zvan Jebus, 15:8; 18:16.28 (15:28 je rekao kako su Jebusejci jo uvijek preostali u dijelu Jeruzalema) b. Hebron je bio zvan Kirjat Arba, 14:15; 15:13.54; 20:7; 21:11 c. Kirjat Jearim je bio zvan Kirjat Baal, 15:9.10 d. Sidon je upuivao na glavni feniki grad, ne Tir (11:8; 13:6; 19:28), koji je kasnije postao glavnim gradom.

2.

3.

107

POVIJESNE PRIPOVIJETKE STAROGA ZAVJETA

I. Uvodne izjave A. Odnos izmeu SZ-a i drugih naina odreivanja kronologije dogaaja 1. druga drevna knjievnost Bliskoga Istoka je mitoloka: a. politeistika (uobiajeno humanistiki bogovi koji odraavaju sile prirode ali koristei pobude meusobnih sukoba) b. temeljena na prirodnim ciklusima (umirui i uskrsavajui bogovi) 2. grko-rimska jeste za razonodu i ohrabrenje radije negoli objavljivanje samih povijesnih dogaaja (Homer na mnogo naina odraava mezopotamijske pobude). B. Mogua uporaba tri njemaka pojma slikovito prikazuju razliku u vrstama ili odredbama povijesti: 1. Historie, objavljivanje dogaaja (puke injenice) 2. Geschichte, tumaenje dogaaja pokazivanjem njihova znaenja za ovjeanstvo 3. Heilsgeschichte, upuuje iznimno na Boji iskupite ljski naum i djelatnost unutar povijesnoga tijeka. C. Pripovijetke SZ-a i NZ-a su Geschichte koje vode razumijevanju Heilgeschichte. One su odvojene teoloki usmjerenim povijesnim dogaajima: 1. odvojeni samo dogaaji 2. kronologija nije vana kao teologija 3. dogaaji zajedniki otkrivenoj istini. D. Pripovijetka je najuobiajeniji anr u SZ-u. Procijenilo se da je 40% SZ-a pripovijetka. Prema tome, ovaj je anr pogodan Duhu u navjeivanju Boje poruke i naravi palome ovjeanstvu. Ali, to je napravljeno, ne predloeno (kao NZ-ne poslanice), suzvukom, saetkom ili izabranim dijalogom/monologom. Netko se mora nastaviti pitati zato je to objavljeno. to se pokuava naglasiti? to je njena teoloka svrha? Ovim se nainom ne misli podcijeniti povijest. Ali, to je povijest kao sluga i kanal otkrivenja. Biblijske pripovijetke A. Bog je djelatan u Svome svijetu. Nadahnuti biblijski autori odabrali su odreene dogaaje kako bi otkrili Boga. Bog je glavni lik SZ-a. B. Svaka je pripovijetka djelotvorna na nekoliko naina: 1. tko je Bog i to On radi u Svome svijetu 2. ovjeanstvo je otkriveno kroz Boje bavljenje s pojedincima i narodnim entitetima 3. kao primjer posebno zabiljeite Jouinu vojnu pobjedu povezanu s vrenjem Saveza (usp. 1:7-8; 8:30-35). C. esto pripovijetke su nanizane zajedno kako bi inile iru knjievnu jedinicu koja otkriva jednu teoloku istinu. Naela tumaenja SZ-nih pripovijedaka A. Najbolja rasprava to sam vidio o tumaenju SZ-nih pripovijedaka jeste od Douglasa Stuarta u How to Read the Bible For All Its Worth, str. 83-84: 1. SZ-na pripovijetka obino izravno ne ui doktrinu 2. SZ-na pripovijetka obino slikovito prikazuje doktrinu ili doktrinarnu misao predloenu bilo gdje drugdje 3. pripovijetke objavljuju ono to se dogodilo ne neophodno to se moralo dogoditi ili to se trebalo dogoditi svaki puta. Prema tome, nema svaka pripovije tka pojedinano odredljiv moral prie 4. ono to ljudi rade u pripovijetkama nije nuno dobar primjer za nas. Uestalo, to je samo opreje

II.

III.

108

IV.

mnogi likovi u SZ-nim pripovijetkama daleko su od savrenoga, i takva su njihova djelovanja 6. ne kae nam se uvijek na kraju pripovijetke je li ono to se dogodilo dobro ili loe. Od nas se oekuje biti sposobnima prosuditi to na temelju onoga to nas je Bog uio izravno i izriito bilo gdje u Pismu 7. sve su pripovijetke razliit e i nepotpune. Nisu uvijek date sve svrsishodne pojedinosti (usp. Iv 21:25). Ono to se pojavljuje u pripovijetki jeste sve to je nadahnuti autor mislio kako je vano za nas da znamo 8. pripovijetke nisu napisane kako bi odgovorile na sva naa teoloka pitanja. One imaju posebne, osobite, ograniene svrhe i bave se odreenim pitanjima, ostavljajui ostalima baviti se s drugima, na druge naine 9. pripovijetke mogu uiti ili izriito (jasnim izjavljivanjem neega) ili izravno (jasni m kazivanjem neega bez stvarnoga izlaganja toga) 10. u konanim ralambama, Bog je junak svih biblijskih pripovijedaka. B. Druga dobra raspra o tumaenju pripovijedaka nalazi se u Toward Exegetical Theology od Waltera Kaisera: Jedinstveni vid dijelova pripovijedaka Pisma je taj da pisac uobiajeno dozvoljava rijei i djelovanja ljudi u svojoj pripovijetki kako bi prenio glavnu istinu svoje poruke. Dakle, umjesto naslovljavanja nas kroz izravne izjave, kao one naene u doktrina rnim ili pounim dijelovima Pisma, pisac umjesto toga tei ostati nekako u pozadini to se tie izravnoga pouavanja ili predmetnih prosudbenih izjava. Zbog toga, kritiki postaje vano shvatiti iri okvir u kojem je pripovijetka odgovarajua i pitati zato je pisac koristio odreeni odabir dogaaja u tonome slijedu u koji ih je smjestio. Dvostruki tragovi za znaenje sada bit e priprema zgoda i odabir pojedinosti iz zbrke moguih govora, osoba, ili zgoda. tovie, Boanski odaziv na i procjena tih ljudi i dogaaja moraju esto biti odreeni iz naina kojeg autor doputa jednoj osobi ili skupini ljudi odazvati se na vrhunac odabranih nizova dogaaja; to jest, ako nije prekinuo pripovijetku kako bi dao svoju vlastitu (na ovoj razini, Boju) procjenu onoga to je zauzelo mjesto (str. 205). C. U pripovijetkama istina je naena u itavoj knjievnoj jedinici a ne u pojedinostima. Pazite se dokaza-rije-po-rije ili uporabe SZ-nih pripovijedaka kao presedana za va ivot. Dva stupnja tumaenja A. YHWH-ina iskupiteljska, znaajna djelovanja za Abrahamovo sjeme. B. YHWH-ina volja za ivot svakoga vjernika (u svakome dobu). C. Prvi se usredotouje na spoznaju Boga (spasenje); drugi na sluenje Njemu (kraninov ivot vjere; usp. Rim 15:4; I. Kor 10:6.11). 5.

109

HISTORIOGRAFIJA STAROGA ZAVJETA USPOREENA S TADANJIM KULTURAMA BLISKOGA ISTOKA

Mezopotamijski izvori 1. Kao veina drevne knjievnosti subjekt je uobiajeno kralj ili neki narodni junak. 2. Dogaaji su esto uljepani za promidbene svrhe. 3. Uobiajeno nije navedeno ita negativno. 4. Svrha je bila poduprijeti trenutane postojee institucije ili objasniti rast novih reima. 5. Povijesna iskrivljavanja ukljuuju: a. uljepane tvrdnje o velikim pobjedama b. raniji uspjesi predstavljeni trenutanim uspjesima c. zabiljeeni su samo pozitivni vidovi. 6. Knjievnost nije sluila samo promidbenoj svrsi, nego je bila i didaktika [pouna op.prev.] svrha. Egipatski izvori 1. Oni podupiru vrlo statiki pogled na ivot, koji nije bio pod utjecajem vremena. 2. Kralj i njegova obitelj objekt su veine knjievnosti. 3. Ona je, kao mezopotamijska knjievnost, vrlo promidbena: a. bez negativnih vidova b. vidovi uljepavanja. Rabinski izvori (kasniji) 1. Nastoje napraviti Pismo odgovarajue Midrau, koje kree iz vjere tumaa na tekst i ne usredotouje se na autorovu nakanu niti povijesnu okolnost teksta: a. Halaka bavi se istinama ili pravilima za ivot b. Hagada bavi se primjenom i ohrabrenjem za ivot. 2. Pesher kasniji razvitak vidljiv u svitcima s Mrtvoga mora. Koristi tipoloki pristup kako bi vidio proroko ispunjenje dogaaja iz prolosti u trenutanoj okolnosti. Trenutana okolnost bila je prorokovana eshatologija (dolazee novo doba). Oito je da su anrovi drevnoga Bliskog Istoka i kasnije idovske knjievnosti razliiti od Pisma Staroga zavjeta. Na mnogo su naina anrovi Staroga zavjeta, iako esto dijele osobe tadanje knjievnosti, jedinstveni, posebice u njihovu prikazu povijesnih dogaaja. Najblia hebrejskoj historiografiji je knjievnost Hetita. Mora se uzeti na znanje koliko je razliita drevna historiografija od suvremene, zapadnjake historiografije. U tome lei potekoa za tumaenje. Suvremena historiografija nastoji biti objektivna (ne -promidbena, ako je ovo mogue) i dokumentirana te objavljena u kronolokom slijedu to se stvarno dogodilo! Ona nastoji dokumentirati uzrok i uinak povijesnih dogaaja. Obiljeena je pojedinostima! Samo zato to povijesti Bliskoga Istoka nisu kao suvremene povijesti ne ini ih krivima, manje vrijednima, ili nepouzdanima. Zapadnjake suvremene povijesti odraavaju predrasude (pretpostavke) svojih pisaca. Biblijska je povijest svojom posebnom naravi (nadahnuem) razliita. Postoji dojam u kojem je biblijska povijest viena kroz oi vjere nadahnutoga autora i za svrhe teologije, ali to je ipak valjano povijesno izvjee. Ova povijesnost Staroga zavjeta vana mi je kao nain zagovaranja moje vjere prema drugima. Moe li Biblija biti prikazana tako da bude povijesna tada njene potvrde vjere imaju jai poziv ne -vjerujuima. Moja vjera ne poiva na povijesnoj potvrdi arheologije i antropologije, nego ove pomau iznijeti poruku Biblije, i dati joj vjerodostojnost koju inae ne bi imala. Saeto dakle, povijesnost ne djeluje u podruju nadahnutosti, nego u podruju apologetike [obrana vjere op.prev,] i evangelizacije.

110

111

DOKTRINARNA IZJAVA
Ne brinem se posebno za izjave vjere ili vjeroispovijedi. Dajem prednost potvrdi same Biblije. Meutim, uviam da e izjava vjere onima koji me ne poznaju osigurati nain procjene moga doktrinarnog gledita. U naim vremenima tako punima teoloke pogrjeke i obmane, slijedi kratak saetak moje teologije. 1. Biblija, oba i Stari i Novi zavjet, nadahnuta je, nepogrjeiva, autoritativna, vjena Rije Boja. Ona je Boje samootkrivenje zabiljeeno od ovjeka pod nadnaravnim vodstvom. Ona je na jedini izvor jasne istine o Bogu i Njegovim svrhama. Takoer je i jedini izvor vjere i primjene za Njegovu Crkvu. 2. Postoji samo jedan vjeni, Stvoritelj, Iskupitelj Bog. On je Stvoritelj svega, vidl jivoga i nevidljivoga. On je objavio Sm Sebe kao ljubeeg i brinog dok je istovremeno On i pravian i pravedan. On je Sm Sebe objavio u tri zasebne Osobe: Otac, Sin i Duh, istinski odvojene ali ipak iste u bti. 3. Bog je djelatno u nadzoru Svojeg svijeta. Postoje oba i vjeni naum za Njegovo Stvorenje koji je nepromjenljiv i pojedinani koji je usredotoen na omoguavanje slobodne volje ovjeka. Nita se ne dogaa bez Bojega znanja i doputenja, ali ipak On dozvoljava pojedincima izbore obojima i meu anelima i meu ljudima. Isus je Oev Izabrani ovjek i svi su pretpostavljeno izabrani u Njemu. Boje predznanje o dogaajima ne ograniava ljude na konaan pred -pisani spis. Svaki je od nas odgovoran za svoje misli i djela. 4. ovjeanstvo, iako stvoreno prema Bojoj slici i osloboeno od grijeha, izabralo je pobuniti se protiv Boga. Iako iskuavani od nadnaravnog posrednika, Adam i Eva bili su odgovorni za svoju voljnu okrenutost samima sebi. Njihova je pobuna pogodila ovjeanstvo i Stvorenje. Mi smo svi potrebni Bojeg milosra i milosti za oboje i za nae zajedniko stanje u Adamu i za nau pojedinanu voljnu pobunu. 5. Bog je osigurao sredstvo oprotenja i obnove za palo ovjeanstvo. Isus Krist, Boji jedinstveni Sin, postao je ovjek, ivio je bezgrjenim ivotom, i posredstvom Njegove zamjenske smrti, platio kaznu za grijeh ovjeanstva. On je jedini nain za obnovu i zajednitvo s Bogom. Ne postoji nijedno drugo sredstvo spasenja osim kroz vjeru u Njegovo dovreno djelo. 6. Svaki od nas mora oso bno primiti Boju ponudu oprotenja i obnove u Isusu. To je postignuto posredstvom voljnoga pouzdanja u Boja obeanja kroz Isusa i voljnim okretanjem od poznatoga grijeha. 7. Svakome je od nas potpuno oproteno i obnovljeni smo temeljem naeg pouzdanja u Krista i pokajanja zbog grijeha. Meutim, dokaz za taj novi odnos vidljiv je u promijenjenome, te mijenjajuem, ivotu. Boji cilj za ovjeanstvo nije jedino Nebo jednoga dana nego Kristo-slinost sada. Oni koji su stvarno iskupljeni, bez obzira na povremeno grijeenje, bit e stalno u vjeri i pokajanju kroz svoje ivote. 8. Sveti Duh jeste drugi Isus. On je prisutan u svijetu kako bi vodio izgubljene Kristu i razvijao Kristo -slinost u spaenima. Darovi Duha dati su prilikom spasenja. To su ivot i sluba Isusa podijeljeni izmeu Njegova Tijela, Crkve. Darovi koji su u osnovi stavovi i pobude Isusa moraju biti potaknuti plodom Duha. Duh je djelatan u naem vremenu kao to je On bio u biblijska vremena. 9. Otac je uinio uskrsloga Isusa Krista Sucem svega. On e se vratiti na Zemlju kako bi sudio svom ovjeanstvu. Oni koji su se pouzdali u Isusa i oni ija su imena zapisana u Janjetovoj Knjizi ivota primit e kod Njegova povratka svoja vjena proslavljena tijela. Oni e biti s Njim zauvijek. Meutim, oni koji su odbili odazvati se Bojoj istini bit e vjeno odvojeni od radosti zajednitva s Trojedinim Bogom. Oni e biti osueni zajedno sa Sotonom i njegovim anelima. Ovo zasigurno nije potpuno ili cjelokupno ali nadam se da e vam dati teoloki okus moga srca. elim izjaviti: U btijedinstvo, prema vansloboda, u svemuljubav.

112