PSIHOLOGIJA

1. Predmet, pojam i definicija psihologije; 2. Navedi i objasni metode psiholokih istraivanja; 3. Navedi i objasni tehnike psiholokih istraivanja; . Navedi i objasni teorijske discipline ! psihologiji; ". Navedi i objasni primijenjene discipline ! psihologiji; #. $entralni nervni sistem %!loga i gra&a'; (. )ra&a nervne *elije %ne!rona'; +. Periferni nervni sistem %!loga i gra&a'; ,. -ndokrini sistem %hipofi.a i tiroidna lije.da'; 1/.-ndokrini sistem %nadb!brene lije.de i gonade'; 11.0ta je filogenetski a ta ontogenetski ra.voj1 12.2ako ra.voj psihi3kog ivota 3ovjeka objanjavaj! nativisti a kako empiristi; 13.2oji s! bioloki a koji sredinski 3inioci ra.voja; 1 .4bjasni proces opaanja i definii pojmove osjeta i opaaja; 1".5!lni organi i adekvatne drai .a njih; 1#.Navedi i objasni !n!tranje 3inioce opaanja; 1(.Navedi i objasni spoljanje 3inioce opaanja; 1+.Panja6 pojam i karakteristike; 1,.7poljanji i !n!tranji 3inioci panje; 2/.)reke ! opaanj! %il!.ije i hal!cinacije'; 21.83enje6 definicija i vrste; 22.2lasi3no !slovljavanje; 23.-mocionalno !slovljavanje; 2 .9nstr!mentalno !slovljavanje; 2".83enje posmatranjem %!3enje po model!'; 2#.83enje !vi&anjem; 2(.Navedi i objasni teorije !3enja; 2+.Pojam i vrste transfera; 2,.Pojam i teorije transfera; 3/.Pojam i manifestacije pam*enja; 31.:rste i modeli pam*enja; 32.:rste d!goro3nog pam*enja; 33.Poreme*aji pam*enja; 3 .4bjasni pojam i proces .aboravljanja %-bingha!sova kriv!lja .aboravljanja'; 3".Navedi i objasni teorije .aboravljanja; 3#.4bjasni pojam i vrste miljenja; 3(.;jeavanje problema miljenjem %fa.e misaonog toka'; 3+.4bjasni str!kt!r! inteligencije i teorije o str!kt!ri inteligencije; 3,.Pojam i mjerenje inteligencije; /.5inioci ra.voja inteligencije; 1.-mocionalna inteligencija;
1

2.Pojam i fa.e stvarala3kog miljenja; 3.Pojam emocije i na3ini ispoljavanja %komponente emocija'; .:rste emocija; ".<!nkcije emocija; #.7tres, emocije i .dravlje; (.4bjasni teorije emocija %fi.ioloske i kognitivne'; +.4bjasni pojmove6 motiv, motivacija, potreba, nagon i instinkt; ,.=ioloki motivi i motivacioni cikl!s; "/.7ocijalni motivi %nabroj i objasni'; "1.>i3ni motivi; "2.Navedi teorije motivacije i objasni ?aslovljev! hijerarhij! motiva; "3.0ta s! fr!stracije i koji s! i.vori fr!stracija1 " .2akve mog! biti reakcije na fr!stracij!; "".Pojam i vrste konflikata; "#.4bjasni predmet pro!3avanja psihologije li3nosti; "(.Pojam i karakteristike li3nosti; "+.Navedi i objasni metode istaivanja li3nosti; ",.Navedi i objasni tehnike procjene li3nosti; #/.0ta s! teorije li3nosti i koje s! najpo.natije; #1.Psihodinami3ke teorije li3nosti; #2.=ihejvioristi3ke teorije li3nosti; #3.<aktorske teorije li3nosti; # .@!manisti3ke teorije li3nosti; #".7ocijalne teorije li3nosti; ##.7tr!kt!ra i crte li3nosti; #(.Navedi i objasni crte temperamenta i karaktera; #+.Aipovi i tipologije li3nosti; #,.Navedi i objasni mehani.me odbrane %poricanje, potiskivanje, reaktivna formacija i projekcija'; (/.Navedi i objasni mehani.me odbrane %racionali.acija, kompen.acija, intelekt!ali.acija i s!blimacija'; (1.0ta podra.!mijeva ra.voj li3nosti i od 3ega .avisi; (2.7t!pnjevi ra.voja li3nosti; (3.?ehani.mi ra.voja li3nosti; ( .Brela li3nost %kriterij!mi'; (".Navedi i objasni kriterij!me normalnog ponaanja; (#.Navedi i objasni i.mijenjena stanja svijesti; ((.Navedi i objasni poreme*aje ponaanja; (+.Ne!ro.e i psihosomatski poreme*aj; (,.Psiho.e i psihopatije; +/.Prevencija i lije3enje d!evnih bolesti;

1.

Predmet,pojam i definicija psihologije

Psihologija je na!ka koja pro!cava psihicki ivot lj!di i ivotinja na osnov! objektivnog ponaanja i neposrednog isk!stva.2ao empirijska na!ka nastala je 1+(,.god. kada je :ilhelm :!nt osnovao ! >ajpcig! prv! psiholok! laboratorij! na svijet!.Psihologija pro!3ava psihi3ke pojave i ponasanja.Nekada s! se ra.li3ite kole ! psihologiji sporile oko toga to je predmet psihologije% svijest,nesvjeno,doivljaj ili ponaanje',koje s! to njene na!3ne metode% introspekcijaCsamoposmatranje ili posmatranje' i to je cilj psihologije %ra.!mijevanje ili objanjenje'. Pravac psihologiji je opta teorija koja ima .a cilj da objasni sve!k!pnost psihi3kih .bivanja. 8 po3etk! ra.voja psihologije postojala je samo :!ntova str !t ralisti"!a psihologija.Njen predmet s! svjesne pojave%osjeti,osje*anja,predstave'. ?etod je introspekcijaCsamoposmatranje ! kontrolisanim !slovima,a cilj je da se otrkrije str!kt!ra sloenih svjesnih pojava. # n!cionalisti"!a psihologija je nastala kao reakcija na str!kt!ralisti3k!,a 3iji s! predmet svjesne pojave i ponasanja i njihov! f!ncij! prilago&avanja ! sredini.)lavna postavka je da je .a psihi3ke procese primarna njihova f!nkcija,a ne str!kt!ra.?etod je kombinovanje introspekcije i spoljasnjeg posmatranja. $ihejviori%am je tako&e reakcija na str!kt!ralisti3k! psihologij!.Psihologija se posmatra kao Dna!ka o ponaanj!E . $ilj bihejviori.ma je da spo.na .akone ponaanja i tako predvi&a i kontrolie ponaanje,a metoda m! je spoljanje objektivno ponaanje. Ge&talt psihologija je pravac ! psihologiji koji predstavlja reakcij! na str!kt!ralisti3k! psihologij!.8temeljili s! ga 2ofka,:erthajmer i 2eler. Njen predmet s! svjesne pojave i ponaanje kao cjelina% getalt'.)lavna postavka je da je cjelina neto vie od .bira svojih djelova i da je njen kvalitet primaran.?etod je fenomenoloki%jedan vid introspekcije' . Psihoanali%a, 3iji je osniva3 7igm!nd <rojd, tako&e je reakcija na str!kt!ralisti3k! psihologij! koja je ignorisala probleme,elje i nesvjesne konflikte pojedinca. Nastala je kao psihoterapija, a nje predmet je li3nostCposebo njen nesvjesni,nagonski dio koji ima pres!dan !ticaj ! ponaanj!.?etod s! tehnike slobodnih asocijacija i t!ma3enja snova%psihodinami3ki prist!p'. H manisti"!a psihologija nastaje kao Dtre*a silaE ! psihologiji, pored bihejviori.ma i psihoanali.e.4vaj pravac je !temeljio Fbraham ?aslov.Predmet je .drava li3nost,posebno njen svjesni i stvarala3ki dio. ?etod je s!bjektivisti3ki,fenomenoloki i idiografski prist!p.

'.

(avedi i o)jasni metode psiholo&!ih istra*ivanja

?etodi psihologije s! najoptiji i provjereni na!3ni prist!pi psiholokim problemima koji istra!j! psihi3k! stvarnost. Gva osnovna metoda istraivanja s!6 e!sperimentalno i nee!sperimentalno, a specifi3ni metod je introspe!cija. +!sperimentalno istra*ivanje predstavlja namjerno,sistematsko mijenjanje !slova ! kojima dola.i do neke pojave pri 3em! je ne.avisna promjenljiva ona pojava koja se promijenila,a .avisno promjenljiva ona pojava .bog koje s! se mijenjali !slovi. (ee!sperimentalno istra*ivanje se vri ! prirodnim !slovima.Posmatrati se moe nat!ralisti3kiCgolim okom ili pomo*! instr!menata,a moe da b!de sa i be. !3e*a posmatra3a. Introspe!cija je metod koji se sastoji ! posmatranj! sopstvenjih psihi3kih doivljaja i njihovom opisivanj!.Najoptiji vid introspekcije je metod impresije% od ispitanika se trai samo konkretan i jednostavan odgovor o tome to doivljava'.Gr!gi je fenomenolo&!i % pro!3ava svjesne pojave !pravo onakve kakve one jes!,be. !naprijed !tvrdjenih teorija o njima'. ,. (avedi i o)jasni tehni!e psiholo&!og istra*ivanja

Aehnike s! ! odnos! na metode manje opti,a vie specijali.ovani post!pci .a prik!pljanje,obrad! i anali.! podataka ! psiholokom istraivanj!. Intervj je najstarija tehnika prik!pljanja podataka o nekoj osobi.Ao je profesionalno vo&en ra.govor intervj!iste% psihologa' sa nekom osobom ! cilj! prik!pljanja .na3ajnih podataka o toj osobi. Pitanja mog! biti !naprijed isplanirana. Nedostaci intervj!a s!6 s!bjektivnost intervj!iste, neiskrenost ! odgovorima intervj!isanog...8prkos manama,intervj! je ne.amjenljiva tehnika. -pitni! predstavlja pitanja ! pisanoj formi,kojima se ispit!je odredjena osoba. Ga bi neki ni. pitanja imao stat!s !pitnika, pitanja moraj! da b!d! jasna, ra.!mljiva,nedvosmislena i da ne b!d! s!gestivna. ;edosled pitanja treba da stim!lie ispitanika da dalje odgovara, a vrijednost !pitnika .avisi od samih pitanja, sit!acije ispitivanja i ispitanika. .est je standardi.ovani mjerni instr!ment kojim se i.a.iva i posredno mjeri neka sposobnost,.nanje ili osobina li3nosti.Ga bi neki sk!p .adataka bio test on mora imati6 validostC valjanost % da mjeri ono sto treba da mjeri' relijabilnostC po!.danost % da ! ponovljenim mjerenjima sa istim ispitanicima daje priblino iste re.!ltate' osjetljivost i objektivnost Aestovi po predmet mog! biti6 testovi .nanja,sposobnosti i li3nosti; po na"in %adavanja6 gr!pni i individ!alni; po na"in ispitivanja6 verbalni i neverbalni. /. (avedi i o)jasni teorijs!e discipline psihologiji

Aeorijski cilj psihologije je da opie i objasni sve!k!pnost psihi3kog ivota i da na osnov! po.navanja .akonitosti psihi3kih .bivanja objasni,pa 3ak predvi&a i mijenja lj!dsko ponaanje

Aeorijske disciplone psihologije s!6 Op&ta psihologijaC pro!3ava osnovne psihi3ke f!nkcije,procese i sposobnosti odraslog 3ovjeka. Njene grane s!6 psihologija !3enja,pam*enja, opaanja, miljenja... Psihologija li"nostiC pro!3ava sk!p psiholokih svojstava pojedinca, odnosno ponaanje i psihi3ki ivot pojedinca kao neponovljiv! cjelin!. #i%iolo&!a psihologijaC i.!3ava organsk! osnov! psihi3kih .bivanja% 3!la,nervni i endokrini sistem' i njihov !ticaj na opaanje,pam*enje, miljenje, motivacij! i emocije. Psihologija *ivotinja0 pro!3ava psihi3ki ivot i ponaanje ivotinja,jer s! mnogi .akoni i principi psihologije otkriveni ! ivotinjama. PsihopatologijaC pro!3ava abnormalni psihi3ki ivot. 4pis!je i objanjava patoloke pojave ! mentalnom ivot!. PsihometrijaC pro!3ava .akone i principe mijenjanja psiholokih pojava. 1a%vojna2 geneti"!a3 psihologijaC pro!3ava psihi3ki ivot 3ovjeka od njegovod ro&enja do starost! %ra.voj ! filogene.i i ontogene.i'. Socijalna psihologijaC pro!3ava ponaanje lj!di ! dr!tv! pod !ticajem spoljnih faktora. 4. (avedi i o)jasni primijenjene discipline psihologiji

Primijenjene discipline imaj! !log! da na osnov! raspoloivih teorijskih sa.nanja !naprijede 3ovjekov ivot i rad. Primijenjene psiholoke discipline s!6 Pedago&!a psihologija0 bavi se psiholokim problemima procesa obra.ovanja i vaspitanja, sa ciljem njihovog !napredjivanja.. 5lini"!a psihologija0 primjenj!je psiholoka sa.nanja .a lije3enje psihi3ki poreme*enih lj!di. 8tvr&!je !.rok% dijagno.!' i otklanja %terapijom' tegobe. Psihologija radaC pro!3ava psiholoke probleme 3ovjeka na rad!.9.!3ava prilagodjavanje 3ovjeka rad! i obratno,kao i .avisnost !spjeha ! rad! od psihi3kih faktora. 6. 7entralni nervni sistem 2 loga i gra8a3

$enralni nervni sistem smjten je ! lobanji i ! ki3mi, a 3ine ga mo%a! i !i"mena mo*dina. 5i"mena mo*dina je smjetena ! ki3menom kanal! 7astoji se od sive % !n!tranje,sastavljene od ne!rona i dendrita' i )ijele % spoljanje,sastavljene od aksona' mase. Njena f!nkcija je da preko inp!lsa povee vie centre i periferij! % aferentni i eferentni p!tevi'. 9o%a! je smeten ! lobanji i njegov glavni dio je mo*dana !ora0 !orte!s. Predstavlja organsk! osnov! psihi3kih procesa,a 3ine ga .adnji, srednji i prednji mo.ak. :adnji mo%a! je donji dio mo.ga koji se nastavlja ! ki3men! modin!. 5ine ga6 mali mo%a!C reg!lie ravnote! i kontrolie motorik!, mostC .na3ajan .a spavanje,b!dno stanje, disanje i kretanje i prod *ena mo*dinaC reg!lie rad
"

srca, krvni pritisak i disanje. 8 njem! se nala.i dio retik!larne formacije, 3ija je f!nkcija reg!lisanje stanja b!dnosti i panje. Srednji mo%a! 3ine sk!pine ne!rona 3ija je f!nkcija pove.ana sa organima sl!ha i vida. Prednji mo%a! je glavni dio mo.ga koga 3ine6 talam sC prenosi mnotvo 3!la i. 3!la do kore velikog mo.ga,!ti3e na spavanje i panj!; hipotalam sC mala ali sloena str!kt!ra ispod talam!sa koja kontrolie rad a!tonomnog i endokrinog nervnog sistema,a glavne f n!cije s! m!6 reg!lacija disanja, tjelesne temperat!re, krvnog pritiska, kao i emocionalnih i nagonskih reakcija; lim)i"!i sistemC se sastoji od ni.a filogenetski starijih nervnih str!kt!ra, a reg!lie spavanje i b!dnost organi.ma, !ti3e i na pam*enje,emocije i nagone; veli!i mo%a!C dijeli se na dvije hemisfere2 lijev i desn 3 koje s! ra.dvojene %d*nom )ra%dom,a podijeljene s! na "eoni,tjemeni, sljepo"ni i potilja"ni re*anj.Povrin! mo.ga 3ini tanak sloj ne!rona koji sa3injavaj! kor!.Prema f!nkciji kora se dijeli na sen%orn % centri ! potilja3nom renj! gdje sti! imp!lsi i. 3!la i stvraj! sen.orni doivljaj', motor"! % centri ! 3eonom renj!, gdje imp!lsi id! ! mii*e i stvaraj! motorne radnje' i asocijativn %on % preteno je smjetena ! 3eonom renj!, a t! se !smjerava i kontrolie ponaanje organi.ma'. ;. Gra8a nervne <elije 2ne rona3

Ba psihi3ki ivot 3ovjeka i viih ivotinjskih vrsta od najve*eg .na3aja je nervni i endokrini sistem %lije.de sa !n!tranjim l!3enjem' . Nervni sistem prima, registr!je i reag!je na drai i. spoljanje sredine. 4n je i.gra&en od pove.anih nervnih *elijaC ne!rona. (e ron je osnovna gradivna i f!nkcionalna jedinica nervnog sistema. 7astoji se od tijela <elije 2 some3 , vi&e !ra<ih prod *eta!a 2 dendrita3 i d ga"!og nastav!a 2 a!sona3 . Gendriti primaj! nadraaj i sprovode ga samo ! jednom smjer!C ka tijel! *elije, dok akson moe prenositi ! oba smjera. 7nop nervnih vlakana 3ine *ivac 2nerv3 koji moe da b!de aferentan0 sen%itivan % sprovodi nervni imp!ls od receptora ka centr!' ili eferentan0motoran % sprovodi nervni imp!ls od centa ka efektor!, mii*! ili lije.di ' . 9mp!lsi se prenose sa jednog ne!rona na dr!gi preko sinapse kro. koj! se kre*! pomo*! ne rotransmitera %s!pstance koja osloba&a imp!ls na kraj aksona' . 2ada ne!rotransmiter stigne do receptora, tada pob!&!je %ili ko3i' nervni imp!ls ! tom slede*em ne!ron!. 7vaki ne!ron ima veliki broj sinapsi i ne!rotransmitera od kojih jedni imaj! efekat pob!&enja % e!sicitacija' , a dr!gi ko3enja % inhi)icija' . =. Periferni nervni sistem 2 loga i gra8a3

Periferni nervni sistem se sastoji od nervnih *eija koji s! i.van lobanje i ki3me, a 3ija je f!nkcija da prenose por!ke od 3!la do $N7 i dalje do mii*a i lije.da.

Aijela ne!rona ovog sistema gr!pi! se ! ganglijama. Hedan ni. ganglija d! ki3me 3ine a tonomni 2 vegetativni3 nervni sistem, a dr!gi somats!i. A tonomni nervni sistem % FN7' omog!*ava a!tomatsk! reg!lacij! rada lije.da i !n!tranjih organa. :elikim dijelom je a!tonoman od $N7. Njegova osnovna !loga je odr*avanje homeosta%e organi%m , a ima van! !log! ! emocionalnom i motivacionom ponaanj! jedinke. Gva glavna dijela FN7 s! simpati"!i i parasimpati"!i sistem, koji !glavnom djel!j! antagonisti3ki % ali mog! i !skla&eno,!dr!enoC sinergi3ki' . Simpati! s se aktivira % dovodi do !br.anog disanja, rada srca... ' kada je organi.am !groen i potrebna m! je energija .a napad i bjekstvo. Parasimpati! s je aktivan ! mirnom period! % !sporava disanje,rad srca...'. PN7 se jo .ove i vegetativni nervni sistem jer reg!lie vitalne f!nkcije ! organi.m!. >. +nd!rini sistem 2 hipofi%a i tiroidna *lije%da3

+ndo!rini sistem je sa3injen od me&!sobno pove.anih lije.da. ?lije%de s! organi koji l!3e hemijske s!pstance. 4ne koje l!3e sekrete ! tjelesne !pljine na.ivaj! se eg%o!rine0 spoljasnje %plj!va3na,.nojna...', a one koje l!3e sekrete direktno ! krv na.ivaj! se endo!rine0 n tra&nje % tiroidnaC titasta, hipofi.a, nadb!brene,gonade...'. Ilije.de sa !n!tranjim l!3enjem s! vanije .a psihi3ki ivot. 4ne l!3e hormone direktno ! krvotok. ;a.li3iti hormoni !ti3! na rad nervnog sistema,a on preko hipotalam!sa djel!je na rad hipofi.e, to predstavlja ve.! nervnog i endokrinog sistema. Hipofi%a je mala lije.da na ba.i mo.ga koja ima !log! ! reg!laciji aktivnosti dr!gih lije.da.Njen prednji reanjC adenohipofi%a l!3i hormone6 tireotropni% podsti3e l!3enje tiroksina', adreno!orto!otropni % reg!lie rad nadb!brene lije.de' somatotropni % podsti3e tjelesni rast' ' gonadotropna hormona % dovode do stvaranja i sa.rijevanja polnih *elija' prola!tin% !ti3e na proi.vodnj! mlijeka' Badnji reanjC ne rohipofi%a je pove.an sa hipotalam!som.4n l!3i hormone6 antidi reti"!i% ko3i proi.vodnj! !rina' o!sitocin % podsti3e kontrakcije materice pri poro&aj! i l!3enje mlijeka' .iroidna 2 &titasta *lije%da3 je smjetena ! tkiv! vrata ! vid! dva renja, a osnovna !loga joj je da l!3i hormon tiro!sin koji !ti3e na rad kostij!, tjelesn! tein!, !br.ava rad srca, pove*ava br.in! disanja... 8koliko tiroidna lije.da ne l!3i dovoljno tiroksina, organi.am nema dovoljno energije i reakcije s! m! spore % hipotireo.a i kreteni.am' . 8koliko je l!3enje poja3ano, organi.am je hiperaktivan %hipertireo.a' , 1@. +ndo!rini sistem 2 nad) )re*ne *lije%de i gonade3 +ndo!rini sistem je sa3injen od me&!sobno pove.anih lije.da. ?lije%de s! organi koji l!3e hemijske s!pstance. 4ne koje l!3e sekrete ! tjelesne !pljine na.ivaj! se eg%o!rine0 spoljasnje %plj!va3na,.nojna...', a one koje l!3e sekrete
(

direktno ! krv na.ivaj! se endo!rine0 n tra&nje % tiroidnaC titasta, hipofi.a, nadb!brene,gonade...'. Ilije.de sa !n!tranjim l!3enjem s! vanije .a psihi3ki ivot. 4ne l!3e hormone direktno ! krvotok. ;a.li3iti hormoni !ti3! na rad nervnog sistema,a on preko hipotalam!sa djel!je na rad hipofi.e, to predstavlja ve.! nervnog i endokrinog sistema. (ad) )re*ne *lije%de imaj! dva dijela6 sr i kor!. Sr* ove lije.de l!3i adrenalin% i.a.iva poja3an rad srca,pove*anje koncetracije e*era ! krvi...' i noradrenalin. 5ora l!3i hormone !orti!osteroide %imaj! !log! ! odravanj! dovoljne koli3ine e*era i i krvnog pritiska ! stresnim sit!acijama'.7ve te fi.ioloke promjene poma! organi.m! da bolje preva.i&e stres. Gonade 2 polne *lije%de3 s! kod m!karaca testisi %l!3e testosteron' a kod ena jajnici % l!3e estrogen' . 4ne imaj! f!nkcij! l!3enja seks!alnih hormona odgovornih .a ra.voj seks!alnih karakteristika i ponaanja, ali i proi.vodnje plodnih *elija. Pol .avisi od hormona koji preovlada. Poreme*aji f!nkcija endokrnih lije.da dovode do organskih oboljenja i do poreme*aja ! doivljavanj! i ponaanj!. 11. Ato je filogenets!i, a &to ontogenets!i ra%vojB

#ilogne%a se odnosi na postanak i ra.voj ra.li3itih ivih vrsta, !klj!3!j!*i i lj!dsk!. 1a%vojna psihologija pro!3ava filogene.! i ontogene.! psihi3kog ivota % na osnov! paleontologijeC na!ka o i.!mrlim ivim vrstama .asnovana na pro!3avanj! njihovih fosilnih ostataka, molek!larne biologije...' 7matra se da s! mnogi vani lj!dski mehani.mi i procesi % govor, opaanje, motivacija, emocije...' filogenetski programirani.8 tok! filogenetskog ra.voja 3ovjeka ra.vijaj! se sve njegove psihi3ke f!nkcije.;aste broj potreba i motiva, emocije postaj! 3ovjekov sastavni dio, opaanje je sloenije i bogatije, !3enje je bre i obimnije, a sve ve*i .na3aj dobijaj! !mni procesi kao to je mi&ljenjeCkoje 3ovjeka odvaja od ostalih vrsta. Ontogene%a o.na3ava postanak i ra.voj jedinke% njenih organa i f!nkcija' od .a3e*a do smrti % do potp!nog ra.voja organi.ma'. 4na predstavlja istorij! ra.voja pojedina3nog organi.ma,nas!prot filogene.i koja predstavlja evol!cij! vrste. ;a.vojna psihologija pro!3ava preteno ontogene.! psihi3kih i fi.i3kih f!nkcija. 5ovjekov ontogenetski ra.voj se ! psihologiji posmatra kro. periode6 prenatalni period, djetinjstvo, mladost, %relo do)a, i starost. 1'. 5a!o ra%voj psihi"!og *ivota "ovje!a o)ja&njavaj nativisti a !a!o empiristiB Hedno od najstarijih pitanja je da li na 3ovjekov psihofi.i3ki ra.voj vie !ti3e nasle8e 2 genets!a osnova3 ili sredina 2ste"eno is! stvo3 1 +mpiri%am je shvatanje prema kojem se dijete radja kao AF=8>F ;F7F %neispisani papir' tako da s! sve njegove sposobnosti, vjetine i osobine re.!ltat dejstva okoline. Prema ovom shvatanj! 3ovjekovo miljenje i ponaanje s! re.!ltat li3nog isk!stva, dok nasle&e ima sporedn! !log!.
+

(ativi%am je !3enje po kojem je cjelok!pni ra.voj organi.ma odre&en preteno naslednim 3iniocima,a sredina ima nebtn! !log! % da !br.a ili !spori sa.rijevanje'. Prema ovom shvatanj! 3ovjekov psihi3ki ra.voj je determinisan biolokim faktorima. 1,. 5oji s )iolo&!i, a !oji sredins!i "inioci ra%vojaB

$iolo&!o nasle8ivanje je proces prenoenja osobina sa generacije na generacij!. $iolo&!i "inioci ra.voja s!6nasle8ivanje i sa%rijevanje. (asle8ivanjeC )eni 3ovjek! obe.bje&!j! karakteristike specifi3ne .a njegov! vrst!, ali se .ahvalj!j!*i njima lj!di i me&!sobno ra.lik!j!. Geneti!a je bioloka disciplina koja pro!3ava pojav!, nosioce i .akone nasle&ivanja. Gen je dio hromo.oma,on je osnovna materijalna jedinica biolokog nasle&ivanja, sa3injena od mole! la de%o!sin !learne !isjeline 2 C(53. 8 jednom hromo.om! je preko hiljad! gena ! kojim je .apisan genetski kod. )en je samo nosilac naslednih mog!*nosti, a da li *e se ra.viti osobilna koj! on nosi .avisi od interakcije sa ostalim genima i sa spoljanjom sredinom. Hedn! osobin! odre&!je vie gena. Ga li *e neki gen ispoljiti svoje dejstvo ! fenotip 2 sve ! pnost ispoljenih oso)ina organi%ma3 ,to .avisi od toga da li je recesivni % ispoljava svoje dejstvo samo ! ods!stv! dominantnog' ili dominantni % ispoljava svoje dejstvo be. ob.ira na dr!gi gen ! par!'. Hromo%om je kon3asto tjelace ! jedr!% n!kle!s!' *elije,kojin se sastoji od vie hiljada gena. 8 jedr! *elija lj!dskog tijela nala.e se 23 para hromo.oma %!k!pno #' osim ! .relim polnim *elijamaC gametima. Spermato%oid sadri ili D ili E hromo.om,dok jajna <elija !vijek sadri samo D hromo.om. Sa%rijevanjeC je bioloki,nasledno determinisan proces tjelesnog i psihi3kog ra.voja, 3iji je cilj dosti.anje p!ne .relosti. Prije nego to do&e do sa.rijevanja ne!rolokih str!kt!ra,!3enje nije mog!*e % be. ob.ira na st!m!lativn! sredin!,beba od " mjeseci ne mo.e na!citi da hoda'. Aokom procesa sa.rijevanjaC mat!racije, ! sklad! sa dostign!tim !.rastom, ispoljavaj! se nasledne karakteristike i ostvar!j! genetske dispo.icije organi.ma. Sredins!i "inioci ra.voja s!6 fi%i"!i i socijalni. Na ra.voj i socijali.acij! li3nosti od pres!dne vanosti je !ticaj k!lt!rnoCsocijalne sredine, koji se prenosi na dijete p!tem porodice,kole, vrnjaka, medija, crkve... Na psihi3ki ra.voij jedinke !ti3e i njena sopstvena aktivnost. 4soba je ta koja moe da sti3e i koristi li3no isk!stvo,pa i mijenja sredin!. 4d nje .avisi kako *e iskoristiti svoje prirodne sposobnosti. 1/. O)jasni proces opa*anja i defini&i pojmove osjeta i opa*aja

Opa*anje je jedan od osnovnih psihi3kih % sa.najnih' procesa na osnov! kojeg organi.am posredstvom 3!lnih organa !po.naje svijet oko sebe. Ao je sloen proces kojim jedinka integrie, t!ma3i i organi.!je ra.nolike osjete ! jedinstven! mentaln! repre.entacij! svijeta.

Pod osjetom se podra.!mijeva sirov, neposreni 3!lni doivljaj % toplo, hladno, .v!k, boja...' samo jednog svojstva predmeta, be. osmiljavanja na osnov! predhodnoh isk!stva. 5isti, potp!no i.olovani osjeti s! misaona apstrakcija nastala vjeta3kim i.dvajanjem nekih elementarnih 3!lnih doivljaja i. cjeline opaaja. Opa*aj je krajnji re.!ltat procesa opaanja, odnosno sloen i cjelovit s!bjektivni doivljaj drai koje djel!j! na 3!lne organe. 4paanje !klj!3!je pove.ivanje 3!lnih podataka sa ranijim .nanjem. 4paaj nije prost .bir osjeta ve* organi.ovana cjelina. Cra* je svaka promjena koja djel!je na naa 3!la. 5!la s! specijali.ovana .a samo odre&ene vrste drai. Ade!vatne dra*i s! one drai .a koje s! evol!cijom naa 3!la specijali.ovana,ali i neade!vatne dra*i mog! da i.a.ov! osjet% !darac ! oko'. 1eceptor je dio 3!lnog organa koji je specijali.ovan .a primanje odre&ene vrste drai i njihovo pretvaranje ! nervne imp!lse. Ga bi neka dra i.a.vala osjet potrebno je6 da na nj! reag!je receptor i pretvori je ! nervni imp!ls da se imp!ls nervnim p!tem prenese ! mo.ak da ! odgovaraj!*em sen.ornom centr! ! mo.g! nastane psihi3ki doivljaj - na&oj svijesti s osje<aji i opa*aji, a spolja&njoj sredini s to dra*i. Ga bi neka dra i.a.vala osjet, ona mora da b!de dovoljno inte.ivna, odnosno da pre&e prag dra*i. Aps l tni 2 donji3 prag je najmanji inte.itet drai koji dovodi do 3!lne reakcije. Ciferencijalni prag 2prag ra%li!e3 je najmanja ra.lika ! inte.itet! dvije fi.i3ke drai koj! je nae 3!lo ! stanj! da registr!je. Sen%orna adaptacija je pojava da 3!la mijenjaj! svoj! osjetljivost prilago&avaj!*i se d!ini i inte.itet! draenja. 14. F lni organi i ade!vatne dra*i %a njih

Opa*anje vidomC vi&enje je sloen proces transformisanja svjetlosnih drai reflektovanih s povrine predmeta. 4ve drai oko prima na mrenja3i, ! kojim ih receptorne *elije pretvaraj! ! nervne imp!lse i alj! o3nim ivcem do potilja3nog dijela mo.ga, gdje se preobraavaj! ! vi.!elne osjete i opaaje. #otoreceptori ! ok! omog!*avaj! da opaamo svijet boja, odnosno da ra.lik!jemo vi% elne !valitete% ahromatskeC bijela,siva i crna; i hromatske bojeC crven!, !t!, .elen! i plav!' kao i njihov! svjetlin %l!mino.nost' i %asi<enost % 3isto*a' . 8 .avisnosti od toga da li gledamo sa oba oka ili samo jednim,ra.lik!jemo )ino! larno i mono! larno vi8enje. Opa*anje " lom sl haC 4sjeti sl!ha nastaj! !sljed djelovanja .v!3nih drai na b!bn! opn!, 3ije treperenje nadra!je receptore ! !n!tranjem !v!. 4sjeti .v!ka se na osnov! pravilnosti .v!3nih talasa koji ih i.a.ivaj!,mog! podijeliti na tonove i & move. .on je sl!ni doivljaj nastao pravilnim treperenjem va.d!ha koji proi.vodi i.vor sl!ha. A m % kripanje, .!janje, !kanje..' nastaje !sled nepravilnog treperenja va.d!ha.

1/

Opa*anje " lom mirisa i " lom ! sa J ?iris je 3!lni doivljaj koji nastaje draenjem pomo*! 3estica gasa olfa!tornnih receptora, smjetenih ! nos!. Aako nastalo nervno ra.draenje odvodi se mirisnim nervom do b!lb!sa olfaktori!sa % mirisne glavice' a odatle do korteksa. Predpostavlja se da postoji # osovnih mirisa6 cvjetni, vo<ni, tr le*ni, %a"ins!i, smolasti i %agoreli. Osjet ! sa nastaje draenjem receptora 3!la !k!sa smjetenih na je.ik! i nepcima, hemijskim draima koji i.a.ivaj! nervno !.b!&enje koje se nervima prenosi do tjemenog dijela mo.ga gdje nastaj! osjeti !k!sa % g!stativni osjeti'. 5etiri osnovna kvaliteta !k!sa s!6 slano, slat!o, !isjelo, gor!o. Opa*anje " lima !o*i i osjeti dodira, toplog,hladnog i )ola C 2oni osjeti nastaj! nadraivanjem receptora smjetenih ! koi ili neposredno ispod nje. 1eceptori %a temerat r % obavjestavaj! nas da li je okolina hladnija ili toplija od naeg tijela', receptori %a dodir i pritisa! % da li neto djel!je na povrin! tijela', receptori %a )ol % da neto nije ! red! ! naem organi.m!'. Gesti) larni aparat 2 osjeti ravnote*e3 i !inesteti"!o " lo 2 osjeti !retanja3 C Gesti) larni aparat, smjeten ! !n!tranjem !v!, sastoji se od 3 pol!kr!na kanali*a% receptori koji nas obavjetavaj! o promjenama ! br.ini kretanja' i 2 komore% receptori .a ravnote! koji nas obavjetavaj! o poloaj! naeg tijela' . 8 mii*ima, .globovima i tetivama s! smjeteni receptori % proprioceptori' koji pr!aj! osjete napetosti, snage i kretanja. Bahvalj!j!*i kinesteti3kim osjetima mi moemo m!re*i prstom da prona&emo svoje oko,!vo... Giscelarno2 tro)no3 " lo i organs!i osjeti0 8 naim !n!tranjim organima abdomena% el!dac, crijeva, jetra' smjeteni s! intrareceptori, koji daj! viscelarne osjete % m!3nine, gr3enje, bol...'. 4vi osjeti imaj! van! !log! ! nastank! emocionalnog doivljaja i javljanj! nagona% gladi, e&i...' 16. (avedi i o)jasni n tra&nje "inioce opa*anja

4d psiholokih 3inilaca na opaanje !ti3e i is! stvo. =r.ina kojom neko opaa i 3ita rije3i %a ne slova' .avisi od njegovog isk!stva. -ksperimenti poka.!j! da se vec po.nate rije3i p!tem tahistoskopa % aparat kojim se ispitanik! vi.!elne drai i.la! ! djeli*! sek!nde' bre i lake prepo.naj! nego manje po.nate. 9otivacija .na3ajno !ti3e na opaanje.>ake opaamo one drai koje odgovaraj! naim potrebama. ?otivi mog! i da iskrive nae opaanje.2ada ! gomili lj!di elimo da opa.imo neko lice, deava nam se da ga vidimo i tamo gdje ga nema. +mocije oblik!j! i mog! da !3ine s!bjektivnim nae opaanje. Nai stavovi, vrijednosti i interesovanja mog! da olakaj! opaanje jednih i oteaj! opaanje dr!gih sadraja. 4paanje .avisi i od perceptivne orjentacije, odnosno nae !n!tranje spremnosti da neto opa.imo. 1;. (avedi i o)jasni spolja&nje "inioce opa*anja

Pri opaanj! se jedan dio perceptivnog polja opaa kao i.dvojenCfig!ra, a dr!gi dio je slabije organi.ovan i opaa se kao po.adina. 7klop drai moe da i.a.ove
11

da stvorimo dvosmislen! slik! na kojoj s! rivalske fig!re. Aakve slike s! rever.ibilne. Pojava !ontrasta poka.!je da identi3ne drai mog! biti opaene kao ra.li3ite ! .avisnosti od opaajnog polja na kojem se nala.e % siva boja *e imati ra.li3it! svjetlin! na bijeloj i na crnoj podlo.i'. 2ako *emo opa.iti nek! dra .avisi i do kontekstaC cjeline opaajnog polja ! kojem se nala.i. 9ako se sklopovi drai stalno mijenjaj!, mi predmete opaamo kao nepromjenljive, sve dok promjene ! draima ne postan! velike i i.ra.ite i to se na.iva %a!onitost !onstantnosti opa*aja.)etalt psiholo.i s! form!lisali .akone organi.acije opaaja6 %a!on )li%ineC bliske drai opaamo kao cjelin! %a!on sli"nostiC sli3ne drai gr!piemo ! cjelin! %a!on %atvorenostiC tendencija da nepotp!ne fig!re opa.imo kao potp!ne %a!on do)re formeC kao cjelina lake opaamo drai koje obra.!j! nek! praviln! fig!r! %a!on %ajedni"!e s d)ineC ! opaanj! gr!piemo ! cjelin! drai koje id! ! istom pravc! 1=. Pa*nja0 pojam i !ara!teristi!e

Pa*nja je osobena mentalna !smjerenost na bitne elemente koji imaj! sredinje mjesto ! svijesti, !. .anemarivanje mnotva ostalih, nebitnih. Prilikom panje javljaj! se neke karakteristi3ne tjelesne promjene organi.ma % okretanje tijela prema objekt! panje, !br.ano disanje, pove*ana cirk!lacija krvi ! mo.g!...'. .eorija !ognitivne o)rade informacija je teorijski model anali.e prenoenja, prerade i prijema informacija. Panja mo.e biti spontana % nenamjerna i nepodijeljena' i podijeljena% !smjerenost samo na jedn! stvar'.O)im pa*nje predstavlja broj i.dvojenih elemenata koje moemo istovremeno da opa.imo. Pojava promjene ! inte.itet! odravanja panje, na.iva se fl !t acijom pa*nje. 1>. Spolja&nji i n tra&nji "inioci pa*nje

Spolja&nji "inioci se odnose na neke karakteristike drai % ako je neka dra snanija, i.a.va*e ve*! panj!'. Predmet ve*ih dimen.ija i.a.iva ve*! panj!% bilbordi', kao i kontrastC neo3ekivana promjena % i.nenadni p!canj'. :e*! panj! privla3e drai koje se ponavljaj!. -n tra&nji "inioci se odnose na psihoCfi.i3ko stanje s!bjekta% njegove emocije, potrebe, stavove, vrijednosti, elje...'. Fko smo .a neto .ainteresovani d!e *emo odrati panji nego ! s!protnom sl!3aj!.Ba vrijeme panje 3itav organi.am se podeava .a to bolji prijem informacija. '@. Gre&!e opa*anj 2il %ije i hal cinacije3

12

Il %ije s! neadekvatni opaaji nekih drai, koji se pogreno t!ma3e. Neke preceptivne varke nastaj! .bog !ro&enih svojstava organi.ma da na njih odgovori il!.ijom.)etalt psiholo.i s! pro!3avali opti3ke il!.ije % veli3ina, oblik, svjetilina' i il!.ij!prividnog kretanja % tim istraivanjem i nastaje ovaj pravac'. Hal cinacije s! peceptivni doivljaji akt!elno nepostoje*ih drai kod kojih je s!bjekat 3vrsto !vjereni da s! to opaaji realnih objekata. Naj3ece s! vi.!elne,mada mog! biti i a!ditativne, olfaktorne, viscelarne... '1. -"enjeH definicija i vrste

Prema tradiciji pojam !3enja sadri slede*e karakteristike6 to je svjesna i namjerna a!tivnost svrha m je sticanje %nanja i vje&tina naj"e&<e je ve%ano %a namjerno ponavljanje Nekada se !3enje poistovje*!je sa kolskim !3enjem,ali to je samo jedan vid !3enja. 83enje se !braja ! vane sa.najne procese kojima je odlika da proi.vodi promjene ! na3in! f!nkcionisanja organi.ma. Najprihvatljivija je definicija je da je "enje trajna ili relativno trajna promjena pona&anja pojedinca pod ticajem predhodnog is! stva i djelatnosti is! stva. Latentno 2 s!riveno3 "enje je poseban vid !3enja kojim se objanjava br.o napredovanje ! !3enj! poslije !vo&enja nagrade .a odre&en! aktivnost koja ranije nije bila nagra&ivana. Po sadraj! onoga to se !3i, !3enje moe biti6 perceptivno, motorno i ver)alno. Prema tome da li postoji namjera da se neto na!3i, ra.lik!jemo6 namjerno 2voljno3 i nenamjerno . Najvanija podjela je prema principima na kojima se ono .asniva i na osnov! toga ra.llik!jemo6 !lasi"no slovljavanje, instr mentalno slovljavanje, "enje posmatranjem i "enje vi8anjem. ''. 5lasi"no slovljavanje

5lasi"no slovljavanje se sastoji ! sticanj! !slovnih refleksa ! laboratorijskim !slovima. % Pavlovljev ogledC proces varenja kod pasa'. Prije nego sto bi ps! dao meso% )e% slovna dra*C be. ikakvih !slova i.a.iva !ro&en! reakcij!' ,i.lagao ga je .v!k! .vona% ne tralna dra*'. Pas je l!3io plj!va3k! pri pojavi hrane,prirodno %)e% slovna rea!cijaC!ro&ena' i na sam .v!k .vona % slovni refle!s'.Poslije odre&enog ponavljanja pas bi l!3io plj!va3k!% slovna dra*C prvobitno ne!tralna koja pod odre&enim !slovima daje isti odgovor kao i be.!slovna' i na sam .v!k .vona % slovna rea!cijaCodgovor na ne!traln!,a kasnije i !slovn! dra'. 4vaj proces se moe nastaviti % !slovljavanje vieg reda' kada se ne!tralna dra %svijetlo' daje sa !slovnom dok se ne obra.!je nova !slovna reakcija. ?e&!tim, ako bi se pas neko vrijeme i.lagao .v!3nom signal!, a da pri tom ne dobije hran!, prestao bi da l!3i plj!va3k! na .v!k .vona. Aa pojava se .ove ga&enje.Pas moe na!3iti da l!3i plj!va3k! i na .v!kove sli3ne .v!k! .vona. Aa pojava se .ove generali%acija. Proces s!protan generali.aciji se .ove
13

dis!riminacija. Aako npr. ako se ps! daje hrana !vijek poslije odre&ene visine .v!ka, pas *e reagovati samo na .v!k te visine i diskriminisa*e ostale visine .v!ka. Pavlov je i demonstrirao i pojav! eksperimentalne ne!ro.e kod pasa. Psi s! !slovljavani da l!3e plj!va3k! kada im se pokae kr!g, ali ne i kada je ! pitanj! elipsa. -ksperimentator im je smanjio ra.lik! i.me&! kr!ga i elipse, to je dovelo do Dne!roti3nogE ponaanja psa. ',. +mocionalno slovljavanje

Poseban vid klasi3nog !slovljavanja je emocionalno slovljavanje.Ao je br.o sticanje emocionalnih reakcija% strah, radost, t!ga...' po principima klasi3nog !slovljavanja, 3ije s! glavne odlike da6 nastaje veoma )r%o la!o se generali% je te&!o se gasi Na ovaj na3in nastaj! fobije, aver.ije simpatije, antipatije... -ksperiment :otsona i ;ajnerove ! kojem je p!tem klasi3nog !slovljavanja i.a.vana fo)ija !od dje"a!a Al)erta. Na po3etk! eksperimenta Flbert se igrao sa bijelim .ecom be. straha, ali kada je ! tok! te igre eksperimentator proivodio jak i i.nenadan .v!k dje3ak je po3eo da se plai .eca, i ne samo .eca ve* svega to je bijele boje. '/. Instr mentalno slovljavanje

Instr mentalno slovljavanje je oblik !3enja ! kome samo ponaanje organi.ma predstavlja sredstvo ili instr!ment dolaska do cilja. -"enje po! &ajima i pogre&!ama je ispitivao Aorndajk na gladnim ma"!ama koje s! ispravan odgovor !3ile p!tem sl!3ajnih pok!aja i pogreaka. )ladn! ma3k! je ostavio ! kave.!,a van njega je postavio par3e ribe %nagrada'. )lad je bila jak motiv i ma3ka je na sve na3ine pok!ala da do&e do hrane, dok sl!3ajno nije pov!kla !.ic! i otvorila vrata. 2ada se jo !vijek gladna ma3ka dovela ! ist! sit!acij!, opet i.vod ni. be.!spjenih reakcija dok opet sl!3ajno ne do&e do hrane. 8 svakom novom pok!aja broj ne!spjelih pok!aja se smanj!je sve dok na kraj! ma3ka odmah ne do&e do cilja. ?a3ka je post!pno dola.ila do rjeenja, !3e*i p!tem pok!aja i pogreaka.Aako je Aorndajk i.veo %a!on efe!ta kojim odgovori ja3aj! ili slabe .avisno od efekata do kojih dovode. 4no to dovodi do ja3anja ponaanja jeste njegovo potrepljenje. Operantno slovljavanje je oblik !slovljavanja kod kojeg organi.am spontano emit!je i nek! instr!mentaln! radnj!% operacij!' koja vodi do .adovoljenja potrebe. 4vaj vid !slovljavanja objasnio je 7kiner na osnov! svojih eksperimenata sa pacovima i gol )ovima koj! je stavio ! nek! eksperimentaln!C 7kinerov! k!tij!. )ladan gol!b vri ra.ne pokrete dok sl!3ajno ne aktivira mehani.am koji loptic! hrane i.bac!je ! jedn! pos!d!, pa tako .adovoljava glad. Aa operacija *e poslije ponavljanja biti !3vr*en.7kiner je poka.ao da reimom potkrepljenja% plan po kojem se vri potkrepljenje' mal!
1

ivotinj! moemo na!3iti sloenom ponaanj! % na!3io je gol!bove da igraj! ping pong i navode reket na ciljeve'. Aako&e je !tvrdio da je efikasnije povremeno nagra&ivanje od stalnog, jer brojni ne!spjesi ne*e obeshrabriti organi.am,kao i da je .a oblikovanje ponaanja bolje koristiti nagrad! nego ka.n!. 2ori*enjem nagrade ! vaspitanj! se !svajaj! nova ponaanja, a ka.nom se mog! samo eliminisati ve* postoje*a. '4. -"enje posmatranjem 2 "enje po model 3

Fmeri3ki psiholog =and!ra smatra da je "enje posmatranjem poseban oblik socijalnog !3enja % !3enje ! socijalnoj sit!aciji 3iji je cilj ovladavanjem dr!tveni normama i isk!stvom'. Gijete mnogo toga !3i od svojih !.ora tako to posmatra kako oni neto rade, a potom ih imitira i sti3e socijalne vjetine. Pojedinac model!je sopstveno ponaanje po !.or! % model!' i posmatranjem !3i posledice do kojih dovodi aktivnost !.ora. 2od ovog !3enja vani s! kognitivni procesa ra.!mijevanja i precjene efekata odre&enih aktivnosti. '6. -"enje vi8anjem -"enje vi8anjem je najvii oblik !3enja koje po3iva na inteligentnom rjeavanj! problema p!tem !vi&anja odnosa ! problemskoj sit!aciji. )etalt psiholo.i s! otkrili da pored 3ovjeka i antropoidni majm!ni mog! da !3e !vi&anjem. 2eler je sa &impan%om S ltan poka.ao da majm!n moe inteligentno da rijei problem. )ladan majm!n je stavljen ! kave. tako da moe vidjeti banan! !.van kave.a koj! nije mogao dohvatiti ni apom ni pomo*! dva tapa. Poslije nekoliko be.!spjenih pok!aja on je predahn!o % kao da *e da ra.misli' a potom spojio dva tapa i dohvatio banan!. % !vidio je odnos i.me&! sredstva i cilja'. Novina ! ovom oblik! !3enja je to *e majm!n kad se ponovo stavi ! kave., odmah dohvatiti banan!C be. be.!spjelih pok!aja. 83enje !vi&anjem se odlik!je time to6 naglo se dola%i do cilja istoj pro)lems!oj sit aciji slede<i p t se dire!tno dola%i do cilja spje&an na"in dolas!a do cilja se generali% je0 primjenj je i sli"nim sit acijama ;a.lika i.me&! miljenja 3ovjeka i majm!na je to majm!n moe da rjeava problemske sit!acije samo ! vidnom, ne i ! apstraktnom polj!. ';. (avedi i o)jasni teorije "enja Najpo.natije teorije !3enja mog! se svesti na dvije osnovne gr!pe6 )ihejvioristi"!e i !ognitivisti"!e. $ihejvioristi"!e teorije % Pavlovljeva, Aorndajkova, 7kinerova' smatraj! da je s!tina !3enja ! ja"anj dra*i % stim!lansa' i odgovora % reakcija'. Po njima, !3enje se odvija be. !3estvovanja kognitivnih procesa i isklj!3ivo se odnosi na modifikovanje ponaanja.
1"

7!protno ovim, !ognitivisti"!e teorije % getalt psiholo.iC 2eler' naglaavaj! %na"aj vi8anja odnosa pri "enj . Prema njima !3enje podra.!mijeva promjene ! ra.!mijevanj! i predstavljanj! odnosa ! stvranosti, koji se mog! a ne moraj! ispoljiti ! ponaanj!. ;e.!ltat sporenja ove dvije gr!pe teorija danas dovode do bihejvioristi3koC kognitivisti3kih teorija. '=. Pojam i vrste transfera .ransfer o.na3ava prenoenje dejstva ranijeg !3enja na kasnije !3enje i aktivnosti. Po svom efekt! transfer !3enja moe biti po.itivan i negativan. Po%itivan transfer je prenoenje dejstva ranijeg na kasnije !3enje % neko ko .na da k!ca na pisa*oj maini lake *e na!3iti da k!ca na ra3!nar!'. (egativan transfer prenoenje dejstva ranijeg na kasnije !3enje tako to ga ometa % vo.a3! koji je na!3io da vo.i desnom stranom tee je na!3iti da vo.i lijevom'. '>. Pojam i teorije transfera .ransfer o.na3ava prenoenje dejstva ranijeg !3enja na kasnije !3enje i aktivnosti. Prema teoriji formalnih disciplina po.navanje neke apstraktne discipline% matematika, logika' dovodi do ja3anja mo*i miljenja i pam*enja. Prema teoriji identi"nih elemenata pri !3enj! neke nove vjetine se samo lake i bre !3i kada s! njeni elementi isti sa onim ranije na!3enim. 9.me&! dva gradiva trannsfer *e biti ve*i ako imaj! vie .ajedni3kih elemenata. .eorija generali%acije osporava da se transferom prenose elementi, ve* tvrdi da se prenosi !opteno % generali.ovano' isk!stvo i opti principi.7avremen prist!p transfer! !3enja naglaava .na3aj ra.!mijevanja na!3enog kao i njegovog prenosa i. jedne sit!acije ! nekoj dr!goj problemskoj sit!aciji. ,@. Pojam i manifestacije pam<enja 83enje predhodi pam*enj!, a pam<enje se moe definisati kao trajanje onoga to je !3enjem ste3eno. Pam<enje je sa%najni proces !oji se sastoji primanj , o)radi, %adr*avanj i pronala*enj informacija, a %atim njihovom reprod !ovanj i !ori&<enj . Prepo%navanje0 re!ognicijia je najjednostavnija manifestacija pam*enja, a .asniva se na tome da smo pris!tan objekat ili pojav! ve* imali ! isk!stv!. 1eprod !cija je obnavljanje informacija ili motornih radnji. :ie reprod!kovanog materijala .na3i ve*i stepen .apam*enog. -&teda pri ponovnom "enj je ra.lika ! vremen! i.me&! prvog i dr!gog !3enja istog materijala. 2ada neko gradivo ili vjetina nijes! .apam*eni ! dovoljnoj mjeri da b!d! reprod!kovani ili 3ak prepo.nati, ipak *e ponovno !3enje biti bre.
1#

,1. Grste i modeli pam<enja Prema teoriji Ftinksona i 0ifrina postoje , vrste pam<enja % 3 fa.e obrade informacija' 6 " lno 2 sen%orno3, !rat!oro"no i d goro"no pam<enje. F lno pam<enje je vid neposrednog pam*enja tek sklonjenog materijala. 4dlik!je se preci.nom reprod!kcijom, ali je vrlo kratko i br.o se g!bi% .aboravlja'. 5rat!oro"no pam<enje je neposredno pam*enje koje je malog obima,kratko traje a javlja se neposredno po prijem! informacija.Po Gejms! je to primarno pam*enje. 4no predstavlja podsistem pam*enja ! kojem se podaci prera&!j! i odabiraj!, da bi !br.o na osnov! procjene vanosti preli ! .aborav ili d!gotrajno pam*enje. C goro"no pam"enje je vid pam*enja koji dobrim dijelom sadri pojmove. Ao je logi3ko i proced!ralno pam*enje koje traje relativno d!go. Gejms ga je na.vao se! ndarnim pam*enjem. Njegovi osnovni elementi s! na3ini mentalne repre.entacijeC eme. Prema teoriji kognitivne obrade informacija, d!goro3no pam*enje je podsistem pam*enja ! koji sti! odabrane informacije i. kratkoro3nog pam*enja. Ga bi neke informacije prele ! d!gotrajno pam*enje,one moraj! biti vane, moraj! se ponoviti dovoljno p!ta, kodirati % prerada sirovih podataka ! pogodniji oblik .a 3!vanje' i osmisliti. Po Gejms! D dobro pamtiti .na3i ra.miljati o onome to se !3i.E ,'. Grste d goro"nog pam<enja Postoje 3 vrste d!goro3nog pam*enja6 proced ralnoC pam*enje o tome kako se neto radi i i.vodi,a .apam*enje vjetine se i.vode a!tomatski,nesvjesno i d!go se pamte semanti"!oC pam*enje generali.ovanog, aprstraktnog i smisaonog .nanja % 3injenice, pojmovi, teorije' epi%odi"!o2 a to)iografs!o3 C pam*enje,odnosno sje*anje sopstvenih ivotnih doga&aja; li3no je i konkretno, a .ahvalj!j!*i njem! imamo svijest o prolosti Prema dr!gom model! d!goro3nog pam*enja, pam*enje je jedno ali postoje ra.li3iti nivoi obrade informacija. 2oliko *e se neki materijal br.o .apamtii i d!go se .adrati, .avisi od njegovog sadraja. -binha!s je eksperimentalno doka.ao da se smisleni materijal bre !3i i d!e pamti od besmislenog. Naime, pam*enje novog materijala se moe poboljati pomo*! mnemotehni!eC ni.a prakti3nih pravila kojima se olakava pam*enje % pove.!je se sa ve* ste3enom .nanjem'. ,,. Poreme<aji pam<enja Amne%ija je teak g!bitak pam*enja nastao !sled organskih% povreda modanog tkiva, t!mor' ili psihi3kih !.roka% d!evnih povreda'. 4na moe biti retrogradna i anterogradna. 1etrogradna predstavlja nesposobnost sje*anja
1(

doga&aja koji s! neposredno predhodili tra!mi koja je i.a.vala amne.ij!. Anterogradna je nesposobnost sje*anja doga&aja koji s! se dogodili nakon tra!me koja je i.a.vala amne.ij!. 2od totalne anterogradne amne.ije osoba nije ! stanj! da stvara nova sje*anja, mada se sje*a onoga to je bilo prije tra!me. 9nfantilna amne.ija je .aboravljanje doga&aja i. najranijeg djetinjstva, ali to nije patoloki poreme*aj ve* normalna pojava. Hipermen%ija je po obim! prekomjerno i veoma detaljno pam*enje mnogih, 3ak i nevanih podataka. @ipomen.ija je bitno smanjena sposobnost pam*enja,a paramen.ija je lano sje*anjeC sje*anje onoga to se nije dogodilo. ,/. O)jasni pojam i proces %a)oravljanja 2 +)inha sova !riv lja %a)oravljanja3 :a)oravljanje je g )ljenje na "enog. 9spoljava se kao nemog!*nost reprod!kcije ili kao potreba ponovnog !3enja ranije .apam*enih sadraja.-binha!s je !3io ni%ove )esmislenih slogova, a .atim je mjerio kolika je !teda ! vremen! pri ponovnom !3enj! istog materijala poslije nekog vremenskog perioda. 8tvrdio je da se .aboravljanje pove*ava sa proticanjem vremena, ali ne linearnoC ! po3etk! je najbre a kasnije je sve sporije. 9straivanja s! poka.ala da to je neko .apam*eno gradivo smislenije, ono se tee .aboravlja. Pored vrste gradiva, br.ina .aboravljanja .avisi i od stepena na!3enosti, vremenske raspore&enosti i prijatnosti onoga to se !3i. =olje se pamti ono to je bilo vremenski raspore&eno, nego neto to se !3ilo odjednom. =re se .aboravlja ono to je bilo neprijatno. ,4. (avedi i o)jasni teorije %a)oravljanja 4d klasi3nih teorija .aboravljanja najpo.natije s!6 teorija spontanog %a)oravljanja i teorija potis!ivanja; a od novijih je teorija interferencije. Prema teoriji spontanog %a)oravljanja 2 ili ne potre)e3 ono to je na!3eno i .apam*enom se vremenom brie i. mo.ga. ?e&!tim, samo vrijeme ne moe biti !.rok .aboravljanja, ve* procesi ! vremen!. Aeorija interferencije je o.biljna kritika teorije ne!potrebe. Prema teoriji interferencije 2 a!tivnog %a)oravljanja3 .aboravljanje je proi.vod s!kobljavanja ranije na!3enog i novog materijala % retroaktivna inhibicija'. Prema teoriji potis!ivanja % <rojd' .aboravljanje je proces ! kojem ono to je neprijatno biva potisn!to i. svjesnog pam*enja ! nesvjesno. ,6. O)jasni pojam i vrste mi&ljenja 9i&ljenje je svaka mentalna aktivnost koja stvari opis!je simbolima % ono to predstavlja neto dr!go' i predstavama. ?etoda kojom je mog!*e i.!3avati miljenje je introspe!cija %metoda koji se sastoji ! posmatranj! sopstvenjih

1+

psihi3kih doivljaja i njihovom opisivanj!'. ?iljenje je jedan od najsloenijih kognitivnih precesa. ?iljenje je mog!*e i be. govora % 2elerov eksperiment sa impan.ama' ,ali pojmovno0logi"!o mi&ljenje je karakteristi3no samo .a 3ovjeka a ono je mog!*e samo .ahvalj!j!*i je.ik! koji se reali.!je ! govor! % verbalni sistem'. He.ik je sredstvo kom!nikacije ali i sredstvo miljenja. Prema Sapir0 Gorfovoj hipote%i, 3ovjek pomo*! je.ika sa.naje i t!ma3i spoljanji svijet. He.ik date k!lt!re odre&!je opaanje i miljnje njenih pripadnika % -skimi imaj! ve*i broj rije3i .a snijeg od nas, a Frapi vie rije3i .a kamil!'. 8 psihologiji se ra.lik!j! slede*e vrste miljenja6 realisti"!o i imaginativno 1ealisti"!o mi&ljenje se odlik!je objektivno*!, ne.avisno od naih li3nnih !k!sa, stavova, motiva... Njegov cilj je da prona&e jedno, ta3no rjeenje problema. Imaginativno mi&ljenje se .asniva na imaginaciji, na stvaranje predstava pojava i doga&aja koji ne postoje ! stvarnosti.4vo miljenje je ne.avvisno od .akona stvarnosti, pod velikim je !ticajem elja, potreba i afekata. ind !tivno i ded !tivno Ind !tivno mi&ljenje je .aklj!3ivanje koje ide od sa.nanja o pojedina3nim sl!3ajevima ka optem .nanj!. Ced !tivno mi&ljenje je .aklj!3ivanje koje i. nekog opteg s!da logi3ki i.vodi pojedina3ni s!d. !riti"!o i stvarala"!o 5riti"!o mi&ljenje je !temeljeno na ra.!m! i preispitivanj! 3injenica,doka.a, .aklj!3aka; a ne.avisno od bilo kog a!toriteta. Stvrala"!o mi&ljenje je vrsta imaginativnog miljenja.Ao je misaoni proces koji ima vie fa.a6 preparacija% priprema', in! )acija % .renje', il minacija% prosvjetljenje, inspiracija' i verifi!acija % provjeravanje'. dis! r%ivno i int itivno Cis! r%ivno mi&ljenje je jasno, logi3ko miljenje koje je i.vedeno post!pnim racionalnim misaonim operacijama, .a ra.lik! od int!itivnog. Int itivno mi&ljenje je sagledavanje istina .asnovano na nedovoljnom !.ork! podataka, neposredovano logi3kim post!pcima .aklj!3ivanja. !on!retno i apstra!tno 5on!retno 2 pra!ti"no3 miljenje je !smjereno na rjeavanje konkretnih, prakti3nih problema. Apstra!tno mi&ljenje nadila.i konkretnost i operie apstraktnim pojmovima, idejama i simbolima. !onvergentno i divergentno 5onvergentno mi&ljenje karakterie logi3nost ! traganj! .a rjeenjem, a sistematski se odbac!j! sve manje logi3na rjeenja. 4no sve vie s!ava kr!g mog!*ih rjeenja, dok ne do&e do najblieg.

1,

Civergentno mi&ljenje je ono koje prod!k!je vie ra.li3itih rjeenja, kako bi se nalo najprikladnije. 8 njem! ne postoji jedno ta3no rjeenje, ve* je cilj na*i to originalnije i ne!obi3ajnije rjeenje. ,;. 1je&avanje pro)lema mi&ljenjem 2 fa%e misaonog to!a3 Proces rjeavanja problema je sloena intelekt!alna djelatnost 3iji je cilj !klanjanje prepreka na p!t! do rjeenja. 4vaj proces prola.i kro. odre&ene fa.e6 Ot!rivanje 2 o"avanje3 pro)lemaC Neka sit!acija je problemska, kada je .a pojedinca nova a rjeenje nije dato ! isk!stv!. ?islioci i pronala.a3i vide problem ! nama ra.!mljivim pojavama. S *avanje pro)lemaH definisanje i nedefinisanje teko*eC Problemi moraj! da se konkreti.!j! i s!.e, a teko*e defini! da bi .apo3elo traenje rjeenja. ?e&!tim, pogrena mentalna !smjerenost nas ograni3ava ! traganj! .a rjeenjem. #orm lisanje hipote%e i nala*enje strategije njenog testiranja0 @ipote.a moe da se javi sl!3ajno i naglo, ali se obi3no postavlja na osnov! promiljanja, predhodnog isk!stva i .nanja. Provjeravanje hipote%eC Nekada je javljanje hipote.e pra*eno svjesnim doivljajem njene ta3nosti, ali kada nije tako potrebno je hipoteti3ko rjeenje provjeriti. Ao je obi3no karakteristi3no .a na!3no miljenje i empirijsko rjeavanje problema. ,=. O)jasni sr !t r inteligencije i teorije o str !t ri inteligencije 7 biolokog gledita, inteligencija je sposobnost jedinke da se adaptira na nove okolnosti pomo*! psihi3koh procesa koji nijes! ni instikti ni navike. 8 psihologiji, inteligencija se odre&!je kao sposobnost br.og i !spjenog snalaenja ! novim sit!acijama na osnov! aprstraktnog miljenja, odnosno rjeavanje problema p!tem !vi&anjem bitnih odnosa. Postoji vie shvatanja %teorija i modela' str!kt!re inteligencije. $ineova jednofa!tors!a teorija .asniva se na tome da postoji jedna opta intelekt!alna sposobnost koja se sastoji od komponente6 sposo)nost ra% mijevanja ivencija % pronalaenje novih 3injenica' dire!cija % !smjerenost miljenja' cen% ra % provjera na&enog rjeenja' Spirmanova dvofa!tors!a teorija .asniva se na faktorskoj anali.i pomo*! koje je !tvrdio da inteligencij! 3ine 2 faktora6 op&ti, generalni fa!tor koji je !ro&en i nala.i se ! osnovi svih intelekt!alnih aktivnosti manje .na3ajan, specifi"an fa!tor koji odre&!je !spjeh ! nekim specifi3nim intelekt!alnim aktivnostima.

2/

7pirman je !o3io da me&! specijalnim faktorima postoje interkoleracije % me&!sobna pove.anost' . .erstenova teorija gr pnih fa!toraC shvatanje da postoji vie faktora ! osnovi neke sposobnosti. Po Aersten! postoji ( faktora6 fa!tori ver)alnog ra% mijevanja spacijalni % sposobnost shvatanja prostornih odnosa' fa!tori perceptivne )r%ine n meri"!i fa!tori fa!tori memorisanja fa!tori ver)alne fl entnosti % rje3itosti' fa!tori ind !tivnog re%onovanja 4vih ( primarnih mentalnih sposobnosti mog! ! ra.li3itom stepen! biti pris!tni kod ra.li3itih individ!a. Gilfordov model st r!t re inteligencije odre&!je da postoji 12/ posebnih , me&!sobno ne.avisnih sposobnosti ili faktora. )ilford je i.vrio klasifikacij! sposobnosti !krtanjem 3 bitne dimen.ije sposobnosti6 sadr*aj testova !ojim se mjere vrsta mentalnih operacija !oje se !oriste prili!om rje&avanja testova prod !ti0 forma !ojoj se ne!a informacija mo*e javiti 4sim jednofaktorskog i viefaktorskog modela inteligencije,postoji i hijerarhijs!i model inteligencije. Po tom model! postoji na3elo hijerarhijeC princip organi.ovanja opteg, gr!pnih i specifi3nih faktora po rang! od najnieg do najvieg. 5atelova hijerarhijs!a teorija inteligencije .ast!pa stanovite da inteligencija sadri dvije podvrste6 fl idna inteligencija % !ro&ena sposobnost' i !atali%ovana inteligencija % odnosi se na ono to je ste3eno kori*enjem !ro&ene inteligencije'. Gardnerova teorija vi&estr !ih inteligencija .ast!pa prist!p str!kt!ri inteligencije koji nije psihometrijski .asnovan % disciplina koja pro!3ava principe mijenjanja psiholokih pojava'.8mjesto isklj!3ive faktorske akali.e testova inteligencije , )ardner je anali.om podataka .aklj!3io da inteligencija nije jedinstven konstr!kt. ,>. Pojam i mjerenje inteligencije <aktoristi smatraj! da je inteligencija mentalna sposobnost koja se ispoljava na test!, odnosno operacionalno definisana %odre&ivanje .na3enje pojma operacijama kojima se do njega dolo'. .est inteligencije se sastoji od ni.a standardi.ovanih .adataka % predhodno provjereni .adaci' kojima se mjere intelekt!alne sposobnosti. Na osnov! ta3no rijeenih .adataka odre&!je se !oeficijent inteligencije. Aestiranje inteligencije je nastalo kao potreba i.dvajanja mentalno retardirane djece ! specijalna odjeljenja. Prvi test inteligencije bila je 1,/".god. =ineC 7imonova skala koja je bila namijenjena testiranj! djece od !.rasta 3 do 1" god.
21

0tern je kasnije !veo pojam !oli"ni!a inteligencije. Ao je n!meri3ka vrijednost, odnosno koli3nik mentalnog i kalendarskog !.rasta djeteta, pomnoen sa 1//. >@01,@ prosje"no inteligentna oso)a manje od ;@0 mno %aostala oso)a vi&e od 1,@0 talentovana oso)a 2 genije3 Ganas se navie koristi :ekslerova skala, a sastoji se i. verbalnog i neverbalnog testa.9spitivanje i ocjenjivanje testova inteligencije moe da vri samo str!3no liceC psiholog. /@. Finioci ra%voja inteligencije Ga bi se odredio !ticaj biolokog nasle&a i sredine ! ra.voj! 3ovjekove inteligencije i.veden je e!speriment sa jednojaj"anim )li%ancima koji imaj! ist! biolok! osnov!, ali s! ! ra.li3itim sredinama odrastali. ;e.!ltati ovakvih istraivanja !ka.!j! da ra.voj inteligencije ! ve*oj mjeri .avisi od biolokogC genetskog naslednoh faktora.?e&!tim, vano je voditi ra3!na o socijalnim i k!lt!rnim specifi3nostima da ne bi dolo do .aklj!3aka kako s! pripadnici neke k!lt!re ili dr!tvenog sloja s!periorni, a dr!gi inferiorni. /1. +mocionalna inteligencija )oleman je skren!o panj! na vanost emocionalne inteligencije .a !spjeh svakog 3ovjeka ! ivot! i stvarala3kom rad!. Po njem! emocionalna inteligencija nije s!protna racionalnoj, ve* je samo ra.li3ita od njeC .asebna sposobnost. >ogika !ma i srca treba da b!d! ! ravnotei. -mocionalna inteligencijaje sklop specifi3nih sposobnosti kao to s!6 ra% mijevanje samog se)e osjetljivost na pro)leme i potre)e dr gih vje&tina rje&avanja me8 li"nih s !o)a sposo)nost spostavljanja prijateljs!ih odnosa sposo)nost r !ovo8enja gr pom /'. Pojam i fa%e stvarala"!og mi&ljenja Stvarala&tvo je sposobnost da se stvari sagledaj! ! novom svijetl!, da se problemi rjeavaj! na nov i originalan na3in, kao i da se proi.ved! do tada nepo.nate d!hovne i materijalne tvorevine. Stvrala"!o mi&ljenje je vrsta imaginativnog miljenja.Ao je misaoni proces koji ima vie fa.a6 preparacija% priprema', in! )acija % .renje', il minacija% prosvjetljenje, inspiracija' i verifi!acija % provjeravanje'. Preparacija2 priprema3 je prvi stadij!m koji se sastoji ! !po.navanj! i ra.miljanj! o problem!, prik!pljanj! i sre&ivanj! potrebnih informacija .a rjeavanje, ra.matranj! dotadanjih i nalaenj! vlasitih pok!aja rjeavanja.

22

In! )acija 2 %renje3 je fa.a kada se osoba ne bavi svjesno problemom, ve* latentno %skriveno' i ostvar!je napredak ! rjeavanj! koji je vidljiv tek ! tre*oj fa.i. Ba to vrijeme rjeenje spontano sa.rijeva ! !n!tranjosti !ma, van svjesne kontrole stvaraoca, a onda se i.nenada pojavlj!je. Il minacija2 prosvjetljenje, inspiracija3 je glavna fa.a ! stvarala3kom miljenj! .a koj! je karakteristi3no spontano DprosvjetljenjeE poslije perioda mirovanja. 7tvaralac sagledava s!tin! problema i. novog !gla.?e&!tim taj s!bjektivni doivljaj dolaska do rjeenja ne mora biti objektivno istiniti, .ato ga je potrebno provjeriti. Gerifi!acija 2 provjeravanje3 je poslednja fa.a ! kojoj stvaralac provjerava ta3nost svog rjeenja. 4vo provjeravanje se vri na 2 na3ina. Hedan je teorijs!i vid provjere % na osnov! pri.natih teorijskih .nanja', a dr!gi je pra!ti"ni vid provjere % empirijska, eksperimentala...provjera'. /,. Pojam emocije i na"ini ispoljavanja 2 !omponente emocija3 +mocija predstavlja karakteristi3no !.b!&eno stanje organi.ma i.a.vano nekim s!bjektivnim stim!lansom ili sit!acijom. Havlja se ! 3 plana6 fi%iolo&!i plan % !br.ani p!ls, .nojenje' predstavlja fi.ioloke promjene organi.ma koje ve*inom nastaj! aktiviranjem simpatik!sa, a imaj! !log! da prpreme organi.am na poja3ani napor i hitn! akcij!% bjeanje...' s )je!tivni plan %li3ni doivljaj radosti,t!ge, straha...' je emocionalni doivljaj, odnosno osje*anja koja nastaj! opaanjem i procjenjivanjem emocionalnih promjena, kao i t!ma3enjem vlastitih tjelesnih promjena nastalih ! stanj! emocije pona&ajni plan % mrtenje' predstavlja spoljno vidljiv! manifestacij! emocije, a to s! tipi3ne promjene ! ponaanj!, dranj!, mimici i gestovima. Pored osnovnog pojma emocije postoji i ni. specifi3nih pojmova. Afe!tivni 2emocionalni3 ton odnosi se na emocionaln! boj! koja boji nae cjelok!pno opaanje, sje*anje, miljenje... Afe!t je emocionalni doivljaj koji se naglo javlja, ima veliki inte.itet i b!ran tok. Ffektivna stanja karakterie smanjena samokontrola i Ds!enje svijestiE. 1aspolo*enje je osje*anje relativno slabog inte.iteta koje proima sva naa isk!stva i ponaanja, odnosno daje emocionaln! boj! doivljaj! svijeta. Sentiment je sloena, ste3ena i relativno stabilna mentalna str!kt!ra koja ob!hvata vie ra.li3itih emocija i stavova prema istom objekt!. //. Grste emocija -mocije se najjednstavnije mog! podijelti na6osnovne 2 primarne3 i slo*ene 2 se! ndarne3 emocije. :e*ina a!tora smatra da s! osnovne emocije s!6 strah, lj tnja, ga8enje, radost i t ga. Strah je emocija koja nastaje opaanjem neke opasnosti ili prijetnje. Ao je !ro&ena adaptivna reakcija na !groavaj!*i stim!lans. $ilj straha je da pripremi
23

organi.am na bjekstvo i. !groavaj!*e sit!acije ili .a odbran!. Poseban vid strahaC strepnja je neo&re&en strah ! ve.i b!d!*nosti. .rema je vrsta straha pove.ana sa o3ekivanjem provjere sposobnosti i !mije*a. Stim lativna trema motivie osob! da preispita svoja .nanja i da se bolje pripremi,a inni)itorna dovodi do i.bjegavanja preispitivanja .nanja i od!stajanja. Lj tnja je neprijatna emocija koja se javlja kada je pojedinac procijeni da je nepravedno sprije3en ! svojoj namjeri ili da je objekat .lostavljanja. ?anifest!je se6 !br.anim disanjem, porastom mii*ne ten.ije, prijete*im i.ra.om lica, crvenilom lica, mrtenjem... Ga8enje je neprijatna emocija koj! i.a.iva neka dra ili ne!godna, odvratna sit!acija. ?anifest!je se6 grimasama, i.bjegavanjem neprijatnog objekta, m!3ninom, neprijatno*!... 1adost je prijatna emocija koja se javlja kada ostvarimo eljeni cilj. 4na *e biti ve*a ako je cilj bio poeljniji i vaniji. . ga je neprijatna emocija koja se javlja kao reakcija na g!bitak ne3ega dragocjenog i vanog. Ba nj! je karakteristi3no neraspoloenje i ne.ainteresovanost .a spoljni svijet, doivljaj be.voljnosti i sli3no. =itne i .ajedni3ke odlike primarnih emocija s!6 javljaj se rano ontogene%i %ajedni"!e s lj dima i vi&im primatima ! lt rno s niver%alne imaj specifi"n fi%iolo&! osnov Slo*ene emocije !klj!3!j! vie primarnih emocija i ve.ane s! .a neki sadraj % .a dr!ge lj!de, sopstven! li3nost, predio, pojav!...'. +mocije ve%ane %a dr ge lj de, s! ra.nolika gr!pa sloenih emocija kojima je .ajedni3ko da se javljaj! ! me&!li3nim odnosima. 8 po.itivna osje*anja se !brajaj!6 lj!bav, njenost, simpatije, potovanje, divljenje; a ! negativna6 mrnja, lj!bomora, antipatije, .avist... +mocije ve%ane %a samoprocjen 3ini ni. ste3enih emocija, pri 3em! van! !log! ima vrednovanje vlastitiog ponaanja. Ao s!6 ponos, stid, osje*aj krivice, kajanje... +stets!a osje<anja s! emocije ve.ane .a doivljaj lijepog. Ao s! prijatna osje*anja radosti, sklada, divljenja, od!evljenja, h!mora ili pak osje*aj ne.adovoljstva, nesklada, odvratnosti... /4. # n!cije emocija -mocije s! nastale ! tok! procesa evol!cije i imaj! van! !log! ! proces! prilago&avanja % adaptivna f n!cija' ali i ! socijalnoj kom!nikaciji % !om ni!ativna f n!cija'. Pored ovih, emocije imaj! i motivacion log . Adaptivna f n!cija emocija predstavlja kognitivne procese .a vrenje odre&ene akcije koj! je i.a.vala neka emocija. 7vi ti procesi sl!e nekoj vrsti adaptacije6 bijesC mijenjanje sit!acije, strahC odla.ak i. sit!acije, t!gaC prilago&avanje nei.bjenoj sit!aciji.

5om ni!ativna f n!cija emocija J Garvin je poka.ao da s! odre&eni obrasci ponaanja pove.ani sa !ro&enim emocijama i da s! nekada imali adaptivn!, a danas imaj! kom!nikativn! f!nkcij! % osmijeh je signal odobravanja i naklonosti, oboren pogled i .aklanjanje lica je i.ra. stida i po.iva na milost...' -kman je ispitivao facijaln e!spresij emocija ! ra.li3itim k!lt!rama, kao i mog!*nost prepo.navanja emocija na fotografijama i !tvrdio da kod pripadnika ra.li3itih k!lt!ra postoji slaganje ! manifestovanj! emocija. /6. Stres, emocije i %dravlje Stres se moe odrediti kao pritisak okoline na organi.am, odnosno .ahtjev koji sredina postavlja pred jedink! ! smisl! prilago&avanja. Aermin stres je dvosmislen6 o%na"ava "inioce !oji djel j stresno o%na"ava i sam rea!cij organi%ma na te "inioce 8pravo .bog toga je korisno ra.likovati stresni doga8aj 2stresor3 od reakcije na stresn sit acij 2 stres3. Stresor je bilo koji doga&aj koji od organi.ma .ahtijeva poja3ani napor i novi vid prilago&avanja i.mijenjenim !slovima. 4n moe biti fi%i"!i % ranjavanje', psihi"!i % ra.o3arenje' ili socijalni % rat, pen.ionisanje...'. 7tresori mog! biti po%itivni0 e stres % dobitak na l!triji' i negativni0 distres. 7ve stresne sit!acije nar!avaj! prihofi.i3k! ravnote! i i.a.ivaj! odbramben! reakcij! organi.ma po.nat! kao adaptivni sindrom. 4pti adaptivni sistem prema 7elij! ima 3 fa.e6 alarmna rea!cijaC mobili.acija energije i tjelesnih mehani.ama odbrane pr *anje otpora ili od piranjaC organi.am se s!protstavlja !groavanj!, adaptira se ali trpi i ote*enja fa%a iscrpljenostiC dola.i do sloma sistema odbrane i organi.am slabi % ! krajnjem sl!3aj! dola.i do smrti' 7tres nije !vijek negativan, jer organi.am moe ste*i otpornost, nove mehani.me odbrane i o3vrsn!ti. Negativne emocije slabe im!ni sistem i dovode do ra.li3itih oboljenja organi.ma % re!ma, gastritis, 3ir na el!dc!, promjene na koi...' ali i do psihi3kih poreme*aja koji dovode do neadekvatnog emocionalnog reagovanja i nesposobnosti emocionalne samokontrole, kao i patolokih promjena ! emocionalnom ponaanj! % depresija'. /;. O)jasni teorije emocija 2 fi%iolo&!e i !ognitivne3 Prema fi.iolokim terijama .a nastanak emocija s! odgovorne promjene organi%m , dok kod kognitivnih teorija vaan 3inilac ! nastank! emocija s! !ognitivni procesi. #i%iolo&!e teorije emocijaC Prv! teorij! emocija s! predloili ne.avisno jedno od dr!gog, Gejms i >ange.4na je s!protna naem shvatanj! da prvo osjetimo

2"

emocij! a potom dola.i do tjelesnih promjena. Gejms i >ange smatraj! da prvo opa.imo neki stim!lans i reag!jemo organskim promjenama koje vode nastank! emocija. -mocija je prema ovim a!torima, svijest o tjelesnim promjenama. Po 2enonC =ardovoj teoriji imp!lsi dola.e i. receptora do talam!sa, velikog mo.ga i hipotalam!sa. Potom ih hipotalam!s alje ! !n!tranje organe, pri 3em! nastaj! tjelesne promjene, dok se ! korteks! formira emocija. 5ognitivne teorije emocija poka.!j! vanost procjene sit!acije ! kojoj se organi.am nala.i i na koj! reag!je. Prema 0ahterC 7ingerovoj teoriji tek nam socijalna sit!acija ! kojoj se nala.imo, pr!a informacije o tome koj! emocij! doivljavamo. >a!ris smatra da kognitivni porces predhodi nastank! emocija. Po njem!, mi prvo vrimo procjen! onoga to se deava i !tvr&!jemo posledice doga&aja po nas. Aako nae emocije nastaj! pod !ticajem6 organske promjene, ponaanja i kognicije. /=. O)jasni pojmoveH motiv, motivacija, potre)a, nagon i insti!t

9otiv je predpostavljeni !n!tranji podsticaj i reg!lator neke aktivnosti. 4n i.a.iva,!smjerava, kontrolie i oblik!je odre&en! djelatnost. Aermin motiv je .ajedni3ki .a !n!tranje bioloke i psiholoke pob!de koji sl!e kao pokreta3i jedinke koja je !smjerena ka cilj!. 9otivacija je, .a ra.lik! od motiva sloen psihi3ki proces pokretanja, !smjeravanja i reg!lisanja djelatnosti !smjerene ka odre&enom cilj!. -mocije 3esto djel!j! motivaciono. Potre)a o.na3ava stanje psiholokog ili fi.iolokog nedostatka ne3ega to je neophodno .a f!nkcionisanje organi.ma. 4vog stanja nedostatka osoba mora biti svjesna. (agon i.a.ivaj! organske potrebe % .a kiseonikom, hranom...'. Ao je !ro&ena pob!da koja pove*ava napetost organi.ma i vodi ga aktivnosti ka nekom cilj!. 4snovni nagoni s!6 nagon gladi, *e8i, se!s alni nagon ...4ni nastaj! i. tjelesnih potreba, stanja nedostatka i neravnotee. Insti!t je !ro&eni imp!ls koji odre&!je 3itav obra.ac !ro&enog ponaanja !smjerenog ka cilj!. />. $iolo&!i motivi i motivacioni ci!l s $iolo&!i motivi imaj! organsk! osnov!, a glavna !loga im je o3!vanje i preivljavanje organi.ma. 4snovni motivi s!6 nagon *e8i, gladi, se!s alni nagon, materins!i motiv, potre)a %a !iseoni!om, %a snom i %a a!tivno&< . Homeosta%a je stanje ravnotee i.me&! neophodnoh i akt!elno postoje*eg ! organi.m!. ?ehani.am homeosta.e je a!tomatski, samoreg!latorni mehani.am koji predstavlja odgovor organi.ma na nar!avanje njegove ravnotee. @omeosta.a se moe predstaviti na osnov! motivacionog !r ga ! kojem se smjenj!j! nekolike fa.e. Na po3etk!, !sled vika nedostatka nekih materija ! organi.m! javlja se neprijatna napetost0 potre)a. 4na i.aiva instr!mentalno
2#

ponaanjeC pred %imanje a!cije cilj %adovoljenja potre)e . Naj.ad se posti*e cilj i spostavlja se ravnote*a, dola.i do privremenog g!bljenja osje*aja napetosti i nastaje osje<aj %adovoljstva. 2asnije se ponovo javlja tjelesna neravnote*a i ovaj proces se ponavlja. Glad je bioloki motiv koji se javlja !sled d!eg liavanja hranljivih materija ! organi.m!. ?e8 je nagon .a vodom koji nastaje poslije relativno d!eg liavanja vode ! organim!, a manifest!je se kao doivljaj s!vo*e !stij! i grla i nagona .a pijenje te3nosti. Potre)a %a spavanjem je !ro&ena potreba organi.ma koja se javlja periodi3no ! tok! cikl!sa od 2 3asa. 8 sl!3aj! ne.adovoljenja ove potrebe javljaj! se o.biljni psihi3ki poreme*aji, ! krajnjem sl!3aj! i smrt. Se!s alni nagon je !ro&ena bioloka tendencija .a i.vo&enjem seks!alnog 3ina, i.a.vana hormonalnim promjenama ! organi.m! i seks!alnim draima objekta, a cilj je ra.mnoavanje. 9aterins!i nagon je !ro&ena tendencija odrasle eneK enke da brino i .atitni3ki reag!je na porod. :e*ina biolokih motva vlada po princip! homeosta.e, ali ima i onih koji se ne vode tim principom % motiv rado.nalostiCelja .a informacijama; ili potreba .a sen.ornom stim!lacijomCisto kao to prevelika koli3ina stim!lansa teti, tako teti i njihovo ods!stvo'. 4@. Socijalni motivi 2 na)roj i o)jasni3 Ba ra.nolike socijalne motive .ajedni3ko je to6 s dr &tvenim "iniocima o)li!ovani odre8 j ra%li"ito dr &tveno pona&anje mog se %adovoljiti jedino dr &tv Gregarni motiv je !ro&eni poriv mnogih ivotinja i lj!di da b!d! sa dr!gim jedinkama svoje vrste i b!d! dio neke socijalne gr!pe, pri 3em! nastaje !.nemirenost i nelagodnost jedinke ako se na&e i.van svoje gr!pe. ;a.lik!je se od afilijativnog je ne !klj!3!je tenj! .a bliim kontaktom, ve* se .adovljava samim pripadanjem gr!pi. Afilijativni motiv predstavlja tenj! pojedinca da !spostavi socijalan kontakt sa dr!gim lj!dima. Potreba .a bliskim kontaktom sa dr!tvom postaje snanija kada pojedinac ima doivljaj da je !groen. .e*nja %a socijalnim gledom je potreba pojedinca da b!de cijenjen i !vaavan od strane njegove dr!tvene gr!pe. Altr isti"!i motiv o.na3ava nesebi3n! spremnost da se pomogne dr!gome be. ikakvog interesa. 9 .a ovaj motiv se smatra da se socijali.!je i da .a njega postoji !ro&ena predispo.icija ! vid! empatije J opaanje i !ivljavanje ! d!evno stanje dr!gog lica. .e*nja %a mo<i i nadmo<i je potreba da se posjed!je mo* i b!de i.nad dr!gih, da se na njih !ti3e i kontrolie njihovo ponaanje. Po Fdler!, tenja .a mo*i nastaje i. osje*aja manje vrijednosti.
2(

Agresivnost je motiv koji stoji i.a ponaanja 3iji je cilj nanoenje povrede ili !nitenje nekog objekta. Fgresivnost moe biti6 ver)alna i never)alna svjesna i nesvjesna neprijateljs!a % cilj je da se !niti protivnik3 i instr mentalna % p!ko sredstvo do cilja' dire!tna % !smjerena na pravi objekat' i pomjerena % na .amjenski objekat' 41. Li"ni motivi Li"ni 2 personalni3 motivi s! oni koji doprinose pove*anj! vrijednosti i ra.voja sosptvene li3nosti, a prije svega vlastitog ja. 8 ov! gr!p! motiva !brajamo6 motive %a samopostovanjem motive %a samoostvarenjem potre) %a lj )avlj potre) %a indetitetom i dr. 5ovjek nastoji da svoj! vrijednost pove*a ! spostvenim o3ima, ! odnos! na svoje standarde. 4'. (avedi teorije motivacijie i o)jasni 9alovljev hijerarhij motiva

$iolo&!e teorije 2 instin!ta i nagona3 J >j!di imaj! ni. ra.li3itih potreba koje moraj! .adovoljiti da bi opstali. (agon je doivljaj napetosti koji nas tjera da .adovoljimo nek! potreb!. Prema ovim teorijama, !k!pno ponaanje lj!di i ivotinja je nastojanje da se red!k!j! nagoni. 5ognitivne teorijeC Bast!pnici ovih teorija smatraj! da je ponaanje !smjereno ka odre&enim ciljevima na osnov! o3ekivanja koja se ba.iraj! na predhodnom isk!stv!. Hedan od najpo.natijih kognitivnih prist!pa motivaciji je <estingerova teorija sa.najnog nesklada prema kojoj s! lj!di racionalna bi*a koja moraj! odravati sklad i.me&! svojih vjerovanja i ponaanja. H manisti"!e teorijeC Prema teoriji ?aslova, motivi s! podijeljeni ! dvije osnovne kategorije6 osnovne potre)e ili motivi nedostat!a motivi o)ilja ili metapotre)e ?aslov smatra da postoji odre&ena .akonitost ! redosled! javljanja lj!dskih potreba, prema kojoj tek onda kad se .adovolji nia potreba moe da se javi via. Ao .na3i da ako se istovremeno jave dvije ra.li3ite potrebe prioritet ima ona koja je nia % osnovnija' i njeno .adovoljenje je !slov javljanja vie. ?aslov j napravio piramid na kojoj je hijerarhijski posloio motive. 8 osnovi piramide s! motivi fi%iolo&!ih potre)a, %atim potre)a %a sig rno&< , potre)a %a lj )avlj i pripadanjem i potre)a %a po&tovanjem i gledom. 7ve te osnovne potrebe se !pravljaj! po princip! homeosta.e, a na vrh! se nala.e motivi viih potreba % potreba .a sa.navanjem, estetikom i samoakteli.acijom...'

2+

4lportova teorija f!nkcionalne a!tonomije motiva objanjava nastanak velikog broja .relih lj!dskih motiva koji se ra.lik!j! od ranijih. 4,. Ato s fr stracije i !oji s i%vori fr stracijaB #r stracija je neprijatan doivljaj ometanja .adovoljenja motiva koga lini ni. ne!godnih emocija. <r!stracijom se 3esto o.na3ava i sam i.vor fr!stracije. Ga li *e prepreka i.a.vati osje*anje fr!stracije i koliko *e ono biti snano ne .avisi samo od objektivne sit!acije, ve* i od li3nosti. Hedn! ist! sit!acij! *e ra.li3ito procijeniti svaka osoba. Nivo aspiracije predstavlja na li3ni standard na osnov! kojeg procjenj!jemo svoj! !spjenost. 7tepen podnoenja fr!stracije .avisi od li3ne tolerancije % trpeljivost9' osobe. I%vori fr stracije s! teko !kllonljive spoljanje i !n!tranje prepreke. Spolja&nje prepre!e mog! biti6 fi%i"!e, socijalne i moralne. -n tra&nje % psiholoke' prepreke mog! biti6 ne%nanje, nera%vijene sposo)nosti, negativne emocije ili s protne potre)e i vrijednosti. 4/. 5a!ve mog )iti rea!cije na fr stracij B

;eakcije na fr!stracij! mog! biti6 !onstr !tivne i ne!onstr !tivne. 5onstr !tivne 2 racionalne3 s! one koje s! !smjerene na rjeavanje same sit!acije6 nala*enje novog p ta dolas!a do cilja poja"avanje napora da se cilj dostigne %amjena prvo)itnog cilja ne!im dr gim, dost pnijim tra*enje socijalne podr&!e )la*avanje neprijatnih emocija (e!onstr !tivne 2 iracionalne3 s!6 agresivnost, depresija, apatija i regresija jer samo prola.no donose olakanje, ali se njima problem ne rjeava. Golard i ?iler smatraj! da fr!stracija !vijek vodi agresiji. 1egresija predstavlja povratak na ne.relije vidove ponaanja i ranije oblike .adovoljenja potreba. 44. Pojam i vrste !onfli!ata

5onfli!t o.na3ava s!kob ra.li3itih gledita, interesa, stavova...4n moe biti spolja&nji 2 i%me8 dva lica0 interpersonalni3 i n tra&nji 2intrapersonalni3. -n tra&nji !onfli!t nastaje kad ometanje elje ili potrebe dola.i i.n!tra, to je s!kob dva ra.li3ita motiva. 8 psihologiji se naj3e*e pominje >evinova podjela na konflikte6 dvostr !og privla"enja i od)ijanja i istovremenog privla"enja i od)ijanja. 5onfli!t dvostr !og privla"enja je s!kob kod kojeg pojedinac ne moe da se opredijeli .a jedn! od poeljnih alternativa .bog toga to s! obije privla3ne. 4vaj konflikt se lako rjeava i ne ostavlja tee psiholoke posledice.

2,

5onfli!t dvostr !og od)ijanja je s!kob i.me&! dvije podjednako neprijatne a nei.bjene alternative, pri 3em! je osoba prin!&ena da se opredijeli .a jedn!. 5onfli!t istovremenog privla"enja i od)ijanja se javlja ! pojedinc! kada ga neki cilj istovremeno i privla3i i odbija. Fko s! i privla3enje i odbijanje podjednako snani onda se pojedinac nala.i ! stanj! ambivalencije.4vaj tip konflikata je vrlo teak .a rjeavanje i moe ostaviti o.biljne posledice po mentalno .dravlje. 5onfli!t loga o.na3ava s!kob i.me&! ra.li3itih dr!tvenih !loga koje pojedinac mora istovremeno da igra.Aaj konflikt nastaje .ato sto ra.li3ite !loge 3esto .ahtijevaj! stavove i ponaanje koji s! teko spojivi.Postoji i s!kob koji se moe javiti i !n!tar samo jedne !loge. 46. O)jasni predmet pro "avanja psihologije li"nosti

Psihologija li"nosti pro!3ava pojedinca kao cjelovit i neponovljiv sklop ra.li3itih psihi3kih osobina. Njen cilj je da to vjernije objasni prirod! i f!nkcionisanje li3nosti. 4blasti njenog istraivanja s!6 str !tr ra, dinami!a, ra%voj i normalnost li"nosti. .eorijs!i cilj psihologije li3nosti je da pro!3i li3nost ! cjelini % njen! prirod!, organi.acij!, na3in f!nkcionisanja... '. Pra!ti"ni cilj joj je da pomogne pojedinc! da bolje !po.na sebe i lj!de oko sebe, kako bi !spjesnije rjeavao ivotne probleme. 4;. Pojam i !ara!teristi!e li"nosti

Pojam li"nosti je ra.li3ito shvatan. Ba neke teoreti3are on nije samo misaoni !onstr !t % apstraktan pojam koji postoji samo ! mislima' ve* je n tra&nja psihi"!a str !t ra. Prva od karakteristika li3nosti je individ alnost ili oso)enost. Ao .na3i da je svaka li3nost neponovljiva. Gr!ga vana karakteristika je jedinstvo ili cjelovitost. Ao .na3i da 3ovjek nije samo prost .bir svojih osobina. Cosljednost je tre*a vana osobina. Ao .na3i da se li3nost ! istim ili sli3nim sit!acijama ponaa prepo.natljivo i dosljedno. Na osnov! svojih karakteristika li"nost se moe odrediti kao jedinstven, 3vrsto organi.ovan, sloen i stabilan psihi3ki sklop osobina; odnosno li3nost je dinami3ka str!kt!ra koj! 3ini sistem me&!sobno pove.anih osobina . 4=. (avedi i o)jasni metode istra*ivanja li"nosti

Pored introspe!cije, posmatranja i e!sperimenta, postoje i metode !oje s !ara!teristi"ne %a psihologij li"nosti a to s H st dija sl "aja, pato)iografija i fa!tors!a anali%a. St dija sl "aja je temeljno istraivanje ivotne istorije pojedinca kako bi se to bolje ra.!mjela i i.lije3ila njegova bolest.

3/

Pato)iografija je psihopatolok, obi3no psihodinami3ka st!dija neke istorijske li3nosti na osnov! istoriografske gra&e. Ba ra.lik! od st!dije sl!3aja koja se .asniva na klini3kom materijal!, patobografija se temelji na indirektnim podacima % memoari, pisma...' Predmet st!dije sl!3aja s! obi3no lj!di 3iji se identitet skriva, a ! patobiografiji s! to po.nate i slavne li3nosti. #a!tors!a anali%a je matemati3koCstatisti3ki metod koji slii .a saimanje velikog broja podataka o manifestovanom psihi3kom stanj! pojedinca. 4na se sastoji ! matemati3koj obradi me&!sobne pove.anosti ni.ova podataka dobijenih na istoj gr!pi ispitanika. $ilj ove anali.e je da se do&e do minimalnog broja .ajedni3kih faktora. 4>. (avedi i o)jasni tehni!e procjene li"nosti

S!ala procjene je jednostavan instr!ment koji sl!i da se post!pak procjenjivanja li3nosti pobolja, !3ini preci.nijim i objektivnijim. Procjenjiva3 i pogled! ra.vijenosti neke osobine pojedinca, odre&!je njegovo mjesto na n!meri3koj ili grafi3koj skali. 7k!p psiholokih tehnika namijenjenih istraivanj! cjlovite li3nosti, a posebno njenih nesvjesnih slojeva, na.ivaj! se proje!tnim tehni!ama. 4ve tehnike .asnivaj! se na predpostavci da li3nost s!o3ena sa nejasnim i vie.na3nim stim!lansom daje odgovore ! kojima projekt!je svoja nesvjesna osje*anja i potrebe. Ari najpo.natije projektivne tehnike s!6 1or&ahov test mrlja mastila, test nedovr&enih re"enica i test temats!e apercepcije. 1or&ahov test mrlja mastila se sastoji od 1/ tabli sa simetri3nim mrljama mastila koje se i.la! redom sa pitanjem6 D 0to bi ovo moglo da b!de1E Pored verbalnog odgovora ispitanika. =iljee se i njegovi komentari ali i neverbalne reakcije na osnov! 3ega *e str!3njak procijeniti li3nost. .est nedov&enih re"enica se sastoji od ni.a nedovrenih re3enica koje ospitanik slobodno, prema svom naho&enj! treba da dovri kako bi se njegova li3nos procijenia na osnov! otkrivenih nesvjesnih osobina prema dovretk! re3enice. Postoji m!ka i enska varijanta ovog testa. .est temats!e apercepcije se sastoji od serije slika i jednog bijelog kartona, a od ispitanika se trai da sklopi pri3! o slici na osnov! koje *e biti procijenjena njegova li3nost Anali%a li"nih do! menata predstavlja promatranje pisama, dnevnika, fotografija, video .apisa... neke li3nosti sa ope.om na svrh! njihovog nastanka. Najvjerodostojniji s! oni dok!menti koji s! nastali spontano i gdje se li3nost slobodno i.ra.ila. .estovi li"nosti s! psiholoke tehnike kojima se na standardi.ovan, indirektan i objektivan na3in ispit!j! dimen.ije li3nosti. 6@. Ato s teorije li"nosti i !oje s najpo%natijeB

.eorija li"nosti predstavlja !skla&en sistem principa, hipote.a, pojmova i 3injenica koje se odnose na prirod! i f!nkcionisanje li3nosti. $ilj im je da opi!
31

i objasne li3nost ! cjelini. 4snovni problemi koji se ra.matraj! ! okvir! ovih teorija s!6 nastana! i ra%voj li"nosti, dinami!a li"nosti, str !t ra, normalnost, !ao i odnos li"nosti i dr &tva. Bavisno od a!tora, teorije se mog! svrstati ! " osnovnh gr!pa6 psihoanaliti"!e )ihejvioristi"!e fa!tors!e h manisti"!e i socijalne 61. Psihodinami"!e teorije li"nosti

Ao je gr!pa teorija kojima je .ajedni3ko naglaavanje .na3aja nesvjesne dinamike. Naj.na3ajnije s!6 #rojdova, Adlerova i J ngova. #rojdova psihodinami"!a teorija nastaje anali.om snova i simptoma, jer <rojd smatra da ! nesvjesnom treba traiti pokreta3ke snage,motive i nagone %nagon ivota, smrti, gladi, e&i, seks!alniC libido...' lj!dskih post!paka. G!evni ivot 3ovjeka on posmatra kao sant! leda. 4naj dio koji je i.nad vode je svjesan dio, a ispod je nesvjesan koji ima mo*an !ticaj na 3ovjeka. <rojd je prvi !ka.ao na veliki .na3aj ranog djetinjstva koje odre&!je b!d!*i karakter i psihi3ko .dravlje li*nosti. Gijete od ro&enje prola.i kro. vie fa.a % oralna, analna, fal!snaC! kojoj se javlja +dipov !omple!s jer dijete je .a majk! erotski ve.ano a oca posmatra i kao !.or i kao rivala' nakon kojih slijedi period .atijaC latencije.>i3nost, po <rojd!, ima 3 glavna sistema6 idC ! kojem vladaj! mo*ni nagoni i njihovo trenn!tno n!no .adovoljenje egoC !pravlja se na princip! realnih mog!*nosti .adovoljenja nekog nagona s per egoC sastoji se od normi, pricipa, moralnih propisa, ideala i sli3no, koje pojedinac !svaja identifikacijom sa roditeljima Adlerova teorija li"nosti se .asniva na tome da lj!di koji imaj! neki nedostatak pok!aj! da ga nadoknade time to ja3aj! taj organ inter.ivnim vjebanjem. 4sje*aj inferiornosti je po Fdler! glavni pokreta3 li3nosti i moe se preva.i*i p!tem6 !ompen%acije % npr. dijete koje slabo vidi moe da postane kompo.otpr' i nad!ompen%acije %napornim vjebanjem se postie cilj'. Iivotni plan je .a Fdlera osnovno na3elo. 4n smatra da se ponaanje neke osobe ne moe ra.!mjeti samo na osnov! njene prolosti, ve* je potrebno da .namo i njene ciljeve ! b!d!*nosti. Goprinio je formiranj! socijalne psihoanali.e jer je naglaavao .na3aj svijesti, osje*aj .ajednitva kod lj!di i !log! socijalnih 3inilaca ! oblikovanj! li3nosti. J ngova analiti"!a teorija li"nosti ima ka.!alno objanjenjeC lj!dsko ponaanje je !slovljeno individ!alnom i kolektivnom prolo*! pojedinca i teleoloko objanjenjeC lj!dsko ponaanje je odre&eno i b!d!*no*! i ciljevima pojedinca. H!ngovi osnovni elementi s! !ro&eni korijeni naeg isk!stva i ponaanja. Po njem! li3nost ! prvoj polovini ivota tei ka spolja&njoj,a ! dr!goj ka n tra&njoj stvarnosti. H!ng je istakao proces samospo%naje ! dr!goj polovini ivota kada se centar li3nosti pomjera sa HF na HF7A:4 i taj proces je na.vao
32

individ acijom. Li)ido .a H!nga nije samo seks!alna ve* psihi3ka i ivotna energija. Fko je libido !smjeren ka spoljanjoj stvarnosti onda je to stav e!straver%ije, a ka !n!tranjoj je stav introver%ije. 6'. $ihejvioristi"!e teorije li"nosti

4ve teorije oslik!je svo&enje li3nosti na spolja vidljive reakcije ponaanja po kojima je li3nost .apravo procjena ! glav! procjenjiva3a. Gotsonova teorija li"nosti i.bac!je sve ono to se ne moe objektivno posmatrati. :otson smatra da je 3ovjek Dpra.na tablaE a li3nost re.!ltat !ticaja sredine. S!inerova teorija li"nosti .ast!pa miljenje da je li3nost misaoni konstr!kt koji se odnosi na 3itav repertoar ponaanja jedinke. Pojedinac emit!je sopstvene odgovore, a njihove posledice % po.itivne ili negativne ' model!j! li3nost tako to !3vr*!j! ono to je ! toj sredini po.itivno,a odbac!j! negativno .a t! srein!, ! svom ponaanj!. Aehnikom nagrade i ka.ne 7kiner je ra.vio tehnologij operantnog slovljavanja. 6,. #a!tors!e teorije li"nosti

#a!tors!e teorije li"nosti s! teorije koje metofom faktorske anali.e pro!3avaj! li3nost. Najpo.natije s! 2atelova i Fj.enkova, a osnovni elementi li3nosti ! ovim teorijama s! faktori koji otkrivaj! crte ili dimen.ije li3nosti. 5atelova teorija li"nosti pomo*! faktorske anali.e !vodi red ! haoti3no mnotvo podataka o li3nosti. 7tr!kt!r! li3nosti 3ini sloeni sklop crta li3nosti. 4snovnih crta %faktora' ima 1# koje se ispit!j! i mjere odgovaraj!*im !pitnikom. Ginami3ke crte li3nosti 3ine osnov! sloene dinamike li3nosti koja !klj!3!je interesovanja, sklonosti, vrijednosti, namjere... 6/. H manisti"!e teorije li"nosti

4ve teorije se bave psihologijom normalnog, %dravog i %relog "ovje!a . Po njima 3ovjekova priroda je prije dobra a ne r&ava; .a njih je vanije da se bave s!tinskim lj!dskim problemima; smatraj! da 3ovjek ne tei samo homeosta.i i sig!rnosti ve* ima i potreb! .a samoakt!eli.acijom; li3nost je .a njih svjesna, odgovorna i cjelovita jedinka. 9aslovljeva teorija li"nosti svrstava 3ovjekove motive ! dvije kategorije. Hedn! 3ine osnovne potre)e ili motivi nedostat!a , a dr!g! motivi o)ilja ili metapotre)e. Na vrh! ljestvice motiva je motiv samoa!t eli%acije gdje 3ovjek ima prirodn! tenj! da iskoristi svoje potencijale ! cilj! samoostvarenja. Fko je ta tenja ometena porodi3nim ili dr!tvenim !slovima lj!dska priroda *e biti drasti3nije i.opa3ena, a ako se ta tenja nesmetano ostvari ra.vija se .drava i .rela li3nost. Olportova personalisti"!a teorija li3nosti smatra da je li3nost dinami3ka organi.acija psihofi.i3kih sistema !n!tar individ!e, koji odre&!j! njeno
33

ponaanje. A! je naglaen personalitet svake li3nosti. Ba opis str!kt!re li3nosti koristi crte li3nosti koje shvata na 2 na3ina6 kao op&te i kao oso)ene crte li"nosti. Normalnog, .dravog pojedinca pokre*! svjesne,racionalne i .rele namjere. Ba 4lporta je najvanije pitanje to pojedinac namjerava da !3ini i 3em! tei. 64. Socijalne teorije li"nosti

)r!p! socijalnih teorija li3nosti 3ine teoreti3ari ra.li3itih orjentacija kojima je .ajedni3ko to smatraj! da socijalni 3inioci imaj! pres!dan !ticaj na formiranje, ra.voj i dinamik! li3nosti. 8 sredit! njihovog ineteresovanja nije i.olovana li3nost, ve* li3nost ! interakciji sa okolinom. #romova socioanaliti"!a teorija li"nosti smtra da je lj!dska sit!acija % a ne nagonska potreba' klj!3 .a ra.!mijevanje lj!dske prirode. 5ovjek je dio prirode ali b!d!*i da ima ra.!m, svijest i imaginacij!, on je preva.ila.i. Aako nastaj! osnovne lj!dske potrebe i. kojih se javljaj! lj!dske strasti, agresivnost i lj!bav. 7avremenom 3ovjek! porast slobode i.a.iva osje*aj !samljenosti pa on ra.li3itim mehani.mima bjei od nje. 8 svakom sr!tv! lj!dska priroda se na specifi3an na3in prilago&ava socioC k!lt!rnim !slovima i tako stvara dr!tveni karakter. <rom pored prod!ktivnog ra.lik!je i vie tipova nepord!ktivnog karaktera % primala3ki, i.rabljiva3ki, sak!plja3ki i trini'. Socijalne teorije s! naglasile socijaln! dimen.ij! li3nosti, ali ne po cijen! svo&enja li3nosti na p!ki odra. dr!tvenih .akona i odnosa. 66. Str !t ra i crte li"nosti

Str !t r li"nosti 3ini jedinstvo posebnih psihi3kih dispo.icija % navike, stavovi, potrebe...' i svih djelova li3nosti % sposobnosti, temperament, karakter..' !re&enih ! jedinstven! organi.acij!. 7rte li"nosti s! relativo stabilne i opte osobine koje s! odgovorne .a doslednost ponaanja osobe ! sli3nim sit!acijama. Ba mnoge psihologe one s! osnovne gradivne jedinice str!ktr!re li3nosti. 4lport .ast!pa stanovite da crte stvarno postoje ! pojedinc! i imaj! deterministi3k! tendencij! % odre&!j! ponaanja'. 4ptije s! od navika, a ne podra.mijevaj! procjen! nekog objekta kao stavovi. Prema vrsti mog! biti crte !ara!tera, temperamenta i sposos)nosti . 2atel ra.lik!je povr&ins!e i i%vorne crte. 6;. (avedi i o)jasni crte temperamenta i !ara!tera

.emperament je sklop !ro&enih predispo.icija .a ja3in! i na3in emocionalnog reagovanja i doivljavanja. 4n je preteno odre&en nasle&em i teko se mijenja pod !ticajem sredine. Po @ipokrat! i )alen! postoje tipa temperamenta6 sangvini"niC odlik!j! ga br.e ali slabe i kratkotrajne emocionalne reakcije !oleri"niC odlik!j! ga laka !.b!dljivost i snane emocije

 melanhli"niC odlik!je se rijetkim, sporim, ali snanim i d!gotrajnim emocionalnim reakcijama flegmati"niC odlik!j! ga rijetke, spore i slabe emocionalne reakcije 4va teorija je dala na .na3aj! !lo.i hormona. 5ara!ter je poseban sklop i.ra.itih crta li3nosti , prvenstveno emocionalnoC motivacionih, socijalnih, moralnih i djelatnih kojima se neka li3nost odlik!je. Aeofrast je opisao 3/Cak tipi3nih karaktera. 6=. .ipovi i tipologija li"nosti

.ip li"nosti je sklop pove.anih osobina .ajedni3kih nekoj klasi lj!di, po kojima se ona ra.lik!je od dr!gih klasa. 8 psihologiji tip je apstraktna kategorija koja nje neto to .aista pripada pojedinc!, ve* se on samo moe !klopiti ! t! misaon! em!. .ipologija je !3enje o tipovima koja ob!hvata opis, t!ma3enje i svrstavanje lj!di po nekom kriterij!m! ! sistem kategorija. H!ngova tipologija se .asniva na libid! ! intravertni ekstravertni tip. Intravertni tip se povla3i i. spoljnog svijeta ! !n!tranji. Pris!tno je i.bjegavanje dr!tva, d!go ra.milja da bi se aktivirao i ne voli saradnj!. ;a.vijena je samokontrola. +!stravertni tip je onaj ! kome dominira okren!tost prema objektima. Pris!stna je akcija i djelatnost,kom!nikativnost, saradnja, dr!elj!bivost... 6>. (avedi i o)jasni mehani%me od)rane 2 poricanje, potis!ivanje, rea!tivna formacija i proje!cija3 9ehani%mi od)rane s! tehnike kojima se sl!i ego kako bi Dra.rjeioE neki konflikt koji je .a njega neprijatan i odbranio se od te !n!tranje opasnosti. )lavne karakteristike ovih mehani.ama s!6 a!tiviraj se a tomats!i, nevoljno li"nost nije svjesna njihove potre)e pori"i i !rivotvore stvarnost Poricanje se sastoji ! neprihvatanj! bolne stvarnosti. Ho i malo dijete pori3e realnost onoga to m! je neprijatno, a kod odraslih se javlja poricanje samo onada kada se osoba naglo i.loi tra!mi. Potis!ivanje se ba.ira na .aboravljanj! ali be. .nanja o ra.log! .aboravljanja. 7astoji se ! i.bacivanj! i. sje*anja neprijatnih doivljaja i ! spre3avanj! njihovog ponovnog javljanja. 4no je s!protno svjesnom odbijanj!. Potisn!ti sadraj nije lako odrati ! nesvjesnom jer on stalno tei pravc! svjesnog. 1ea!tivna formacija % tvorevina' se sastoji ! stvranj! svjesnih kr!tih stavova i crta li3nosti, 3ija je !loga da sprije3i osvje*ivanje njima s!protnih nesvjesnih tenji. A! dola.i do trajne promjene li3nosti, jer .abranjene tenje ostaj! trajno blokirane ! nesvjesnom.

3"

Proje!cija je mehani.am kojim se ego brani od vlastitih nepoeljnih nagona tako to ih nesvjesno pripis!je dr!gima. ;@. (avedi i o)jasni mehani%me od)rane 2 raconali%acija, !ompen%acija, intele!t ali%acija i s )limacija3 1acionali%acija se sastoji ! tome da se .a svoje ne!spjehe trai opravdanje ! dr!tveno prihvatljivim motivima. Njena s!tina je da se vlastiti nedoli3ni motivi .amijene i.miljenim. I5isjelo gro*8eJ je opravdanje da neto nije ni bilo vrijedno tr!da, a Islada! lim nJ je pre!veli3avanja sopstvenih post!paka. 5ompen%acija je mehani.am odbrane kojim se li3nost !spjehom na jednom polj! brani od odje*anja ne!spjeha na dr!gom. Intele!t ali%acija se sastoji od !smjeravanja osobe isklj!3ivo na intelekt!alni aspekt i .anemarivanja njegove afektivne strane. S )limacija % oplemenjivanje' se sastoji ! .amjeni cilja nagonskog post!pka nekim prihvatljivijim. ?i koristimo sve ove mehani.me ! nekim sit!acijama i to je normalno. 4ni prela.e ! i.vpor patologije kada se 3esto koriste i kada s! glavni na3ini rjeavanja fr!stracija i konflikata. ;1. Ato podra% mijeva ra%voj li"nosti i od "ega %avisiB

Li"nost se ne ra&a ve* postaje, formira i ra.vija tokom 3itavog ivota. 1a%voj li"nosti je determinisan naslje&em, sredinom i li3nom aktivno*!, kao i interakcijom ova tri faktora. Gisk!tabilno pitanje da li na ra.voj li3nosti pres!dno !ti3e nasledni faktor ili sredina je podijelilo psihologe na6 empirste 2sredina3 i nativiste2nasledni fa!tor3. +mpiri%am je shvatanje prema kojem se dijete radja kao AF=8>F ;F7F %neispisani papir' tako da s! sve njegove sposobnosti, vjetine i osobine re.!ltat dejstva okoline. Prema ovom shvatanj! 3ovjekovo miljenje i ponaanje s! re.!ltat li3nog isk!stva, dok nasle&e ima sporedn! !log!. (ativi%am je !3enje po kojem je cjelok!pni ra.voj organi.ma odre&en preteno naslednim 3iniocima,a sredina ima nebtn! !log! % da !br.a ili !spori sa.rijevanje'. Prema ovom shvatanj! 3ovjekov psihi3ki ra.voj je determinisan biolokim faktorima. Personalisti posebno naglaavaj! li3nost i njen! aktivnost ! sopsvenom ra.voj!, a ne kao rtv! sredine ili gena. . ;'. St pnjevi ra%voja li"nosti

Po jednima li3nost !3enjem dodaje nove ili gasi stare navike, dok po dr!gima postoji ra.li3iti st!pnjevi ra.voja li3nosti. St pnjevi ra%vija svijesti o se)iC Po 4lport! svijest o sebi se javlja jos ! prvoj godini ivota kada dijete postepeno postaje svjesno svog tijelaC tjelesno ja. Ba
3#

dalji ra.voj ima sticanje svijesti o li3nom imen!. 7a odrastanjem dola.i do proirenja ja na sve ono to se moe na.vati DmojeE, a potom se javlja nera.vijena slika o sebi. Nakon toga se formira svijest o sebi kao s!bjekt! sa.nanja i ! adolescenciji se javljaj! samosvjesne tenjeC osobeno ja % propri!m'. St pnjevi ra%voja identitetaC -rikson opis!je + st!pnjeva psihosocijalnog ra.voja li3nosti. Prvi je sticanje osnovnog povjerenja, dr!gi sticanje a tonomije, potom inicijative, marljivosti, oformljenja identiteta, stvrala&tva i integriteta. ;,. 9ehani%mi ra%voja li"nosti

Psihoanaliti"!e teorije kao glavne mehani.me smatraj! identifikacij! i s!blimacij!. $ihjejvioristi"!e smatraj! da s! to mehani.mi klasi3nog i instr!mentalnog !slovljavanja, kao i !3enja po model!. H manisti"!e teorije smatraj! da s! to samoakt!eli.acija, !vi&anja i f!nkcionalna atonomija. Identifi!acija je proces nesvjesnog posistovje*ivanja ega jedne osobe sa egom dr!ge, koja se !.ima kao !.or. 9dentifikacijom nastaje s!per ego. ;a.lik!je se od imitacije jer se kod nje radi o nesvjesnom i nevoljnom !gledanj! na !.or, a dovodi i do bitnih promjena ! str!kt!ri i dinamici li3nosti. # n!cionalna a tonomija motiva je po 4lport! svojstvo nekih vidova ponaanja koji s! ranije bili sredstvo .a posti.anje cilja, da bi vremenom postali i sami cilj. ;/. :rela li"nost 2 !riterij mi3

Najpo.natije je ?aslovljevo shvatanje .rele li3nosti po kojem je .rela ona osoba koja je ! p!noj mjeri ostvarila svoje !ro&ene potencijale. ?aslov je i.veo ni. crta .rele li3nosti6 realno opa*anje stvarnosti prihvatanje se)e i dr gih !a!vi jes spontanost i prirodnost pona&anj sposo)nost %a i%dvajanje a tonomnost i ne%avisnost od mi&ljenja dr gih stalna svje*ina do*ivljavanja misti"!i vrh ns!i do*ivljaji osje<anje %ajedni&tva d )o!i emocionalni odnos sa malim )rojem lj di demo!rats!a str !t ra !ara!tera eti"!a i%vjesnost doronamjerni smisao %a h mor !reativnost

3(

 otpor en! lt raciji % preva.ila.ak svoje k!lt!re' ;4. (avedi i o)jasni !riterij me normalnog pona&anja

Hedan od na3ina odre&ivanja normalnosti je statisti"!i !riterij m po kojem je normalno ponaanje ono koje je !obi3ajeno ! nekoj gr!pi, a nenormalno ono koje odst!pa od tog ponaanja. 4vaj proces je nepreci.an jer ne bi mogli na.vati pojedinca nenormalnim ako posjed!je ideje koje nijes! prosje3ne. 4no to je normalno ! jednoj. Ne mora da b!de takvo ! dr!goj k!lt!ri. Bato pored statisti3kog postoje i !valitativni !riterij mi prema kojima se normalnost ili nenormalnost odre&!je na osnov! psiholokih osobina. Nenormalna osoba po ovim krierij!mima, nema dobar !vid ! stvarnost i sebe i ima poreme*ene socioC emocionalne odnose sa okolinom. 4dre&enje nenormalnosti je sloenije jer neki psihi3ki poreme*aji mog! da b!d! tren!tni i ve.ani .a sit!acij!. ;6. (avedi i o)jasni i%mijenjena stanja svijesti

Ao s! posena stanja ili prola.ni poreme*aji svijeti lj!di. 8 ta stanja se !brajaj!6 sanjarenja, hipno%e, parapsiholo&!e pojave... Spavanje je stanje posebne mentalne aktivnosti kada spava3 odvra*a panj! od spoljanjeg svijeta. ?odana aktivnost se mijenja i prola.i kro. vie fa.a ! tok! spavanja. 7vrha spavanja je ! vitalnoj obnovi energije organi.ma. Fko je 3ovjek sprije3en da spava d!i period, javi*e se o.biljne psihofi.i3ke posledice.Najpo.natiji poreme*aj spavanja je nesanica. San je aktivnost .a vrijeme spavanja koja je iracionalna i nevoljna . 7an nastaje osobenom preradom spoljanjih i !n!tranjih nadraaja. Hipno%a je stanje i.mijenjene i s!ene svijeti. Ao je vjeta3ki proi.vedeno stanje % somna) larnoC vrenje svake radnje koja se sli3no vri i ! sn!'. @ipnotisani s!bjekat pod s!gestijom hipnoti.era moe da opa.i i ono 3ega realno nema. Poslije hipno.e osoba se ne sje*a ni dobijenih s!gestija ni samog 3ina hipnotisanja. Parapsiholo&!e pojave s! .agonetni i rijetki parafenomeni koji se ne mog! objasniti vae*im principima na!ke, a pro!3ava ih nepri.nata psiholoka disciplinaCparapsihologija. 8 ove pojave se !brajaj!6 e!strasen%orna percepcija, jasnovidnost, pre!ognicija, telepatija, tele!ine%a... ;;. (avedi i o)jasni poreme<aje pona&anja

8 poreme*aje ponaanja se naj3e*e !brajaj!6 al!oholi%am, nar!omanija i deli!ventno pona&anje. Al!oholi%am je jedna od najrasprostranjenijih toksikomanija. 9spoljava se kao prekomjerena !potreba alkohola koja dovodi do nar!avanja psihi3kog i fi.i3kog .dravlja, kao i socijalnih odnosa. Flkoholi.am se javlja i. ra.li3itih psiholokih ra.loga, ali na njega !ti3i ! dr!tvene prilike. @roni3ni alkoholi.am moe dovesti do alkoholne psiho.e.
3+

(ar!omanija je dr!tveno devijantno ponaanje koje nastaje !sled stanja hroni3ne intoksitacije. 4na nastaje potrebom osobe .a kon.!miranjem droge i br.o stvara .avisnost i nepopravljivo ote*enje organi.ma, kao i do mentalnog i moralnog propadanja. Fko osoba poslije d!gog kori*enja droge naglo prestane javljaj! se simptomi tako.vanog apsinencijalnog sindroma. >ije3enje narkomanije je d!g i teak proces sa malim stepenom i.lje3ivosti. Celi!vencija je prest!pni3ko ponaanje i vrenje krivi3nih djela. 4na ima svoje socijalne, socioCpsiholoke i individ!alnoCprest!pni3ke 3inioce. Posebno se pro!3ava problem delikvencije maloljetnih lica. ;=. (e ro%e i psihosomats!i poreme<aj

(e ro%a je vid d!evnog oboljenja 3iji s! !.roci psihogeni% be. organske osnove'. 4na predstavlja slabost racionalnog i voljnog dijela li3nosti !dr!en! sa emocionalnom nestabilno*!, !. relativno dobro o3!van odnos sa realno*!. Najpo.natije vrste ne!ro.a s!6 histerija, ne ro%a straha, fo)ija i opsesivna ne ro%a. Histerija je vrsta ne!ro.e ! kojoj dominiraj! tjelesni i mentalni poreme*ajai psihogenog porijekla. Ao s!H napadi smijeha, pla"a, pretjerana ra%dra*ljivost... (e ro%a straha je poreme*aj kod kojeg dominira trajni i neodre&eni strah tj. Nera.!mljiva strepnja prema nekim objektima. #o)ija je bolestan, iracionalan strah od nekih pojava. Patoloko kod fobije nije samo strah, ve* njegova snaga i iracionalnost. Opsesivna ne ro%a je ona kod koje dominira nametanje neprijatnih misli ili prin!da da se 3ine aps!rdne i neprihvatljive radnje. Fko se te radnje ne i.vre, javlja se osje*aj straha ili krivice. Psihosomats!i poreme<aj je organski porem*aj % trajne tetne promjene organa' koji ima psihogeno porijeklo. 4n ob!hvata oboljenje !n!tranjih organa pod !ticajem stresa i hroni3nim trpljenjem negativnih emocija. ;>. Psiho%e i psihopatije

Psiho%a je teka psihi3ka bolest koji karakrerie g!bitak osje*aja realnosti, nedostatak !vida ! sebe, hal!cinacije, s!man!te ideje, nesposobnost obavljanja profesionalnih aktivnosti... 4ne mog! biti organs!e % alkoholne, senilne...' i f n!cionalne % psihogene'. Najpo.natije s!6 mani"no0 depresivna koja se odlik!je poreme*ajem kod kojeg dola.i do periodi3nog smjenjivanja manije i depresije &i%ofrenija je teka d!evna bolest koj! odlik!j! aps!rdne ideje, hal!cinacije, ods!stvo logike, ravnod!nost, povla3enje ! sebe... paranoja je psiho.a koj! odlik!je s!man!te ideje % del %ije', pri 3em! je o3!vana inteligencija Psihopatija 2 sociopatija3 je teak poreme*aj karaktera neke osobe, a ra.lik!je se od ne!ro.e i psiho.e. Ba ov! vrst! poreme*aja je karakteristi3na moralna
3,

devijantnost koja se ispoljava kro. devijantno ponaanje i inp!lisvnosti ! intrapersonalnim odnosima. =@. Prevencija i lije"enje d &evnih )olesti

Prevencija je sistem prakti3nih mjera koje se pred!.imaj! ! cilj! o3!vanja d!evnog .dravlja. Psiholoko savjetovanje je preventivno pr!anje psiholoke pomo*i lj!dima sa lakim psihi3kim problemima kako ne bi nastali tei. 4na se ra.lik!je od psihoterapije po tome to je namijenjena tako.vanim normalnim lj!dima kod kojih postoji ri.ik da se ra.bole. Psihoterapija predstavlja proces pr!anja psiholoke pomo*i koja se sastoji od !ticaja terape!ta na osob! sa problemima i poreme*ajima. Najpo.narije vrste psihoterapije s!6 psihoanaliti"!a, ge&talt, )ihejvior, !ognitivna, psihodrama... Po orjentaciji moe da b!de6 )ihejvioralna 2 povr&insla3 i analiti"!a 2d )ins!a3, a po formi moe biti individ alna i gr pna.

POJ+CI(A7 - G1-PI
1. Predmet i.!3avanja i problemi istraivanja ! socijalnoj psihologiji; 2. Pove.anost socijalne psihologije i dr!gih na!3nih disciplina; 3. ?etode istraivanja ! socijalnoj psihologiji; . Aehnike istraivanja ! socijalnoj psihologiji; ". Pojam i problemi socijali.acije li3nosti; #. 8loga pojedinih oblika socijalnog !3enja ! proces! socijali.acije; (. Fgensi socijali.acije; +. 9.vori socijali.acije; ,. 8ticaj socijalnih faktora na opaanje; 1/. 8ticaj socijalnih faktora na !3enje i pam*enje; 11. 8ticaj socijalnih faktora na miljenje i s!&enje; 12. 8ticaj socijalnih faktora na motive i ponaanje pojedinca; 13. Pojam stava i karakteristike; 1 . <ormiranje i mijenjanje stavova; 1". Predras!de i stereotipi %pojam, !.roci nastanka i posljedice'; 1#. Pojam vrijednosti, pravila i morala i njihov .na3aj .a pojedinca i gr!p!; 1(. 4snovne fa.e ! ra.voj! moralnog ras!&ivanja; 1+. Pojam gr!pe i vrste gr!pa; 1,. Psiholoke karakteristike str!kt!iranih gr!pa i ra.like ! odnos! na nestr!kt!irane; 2/. Psiholoke karakteristike male gr!pe i ra.like ! odnos! na velike dr!tvene gr!pe %klasa, slojevi, nacija'; 21. Psiholoke karakteristike organi.acije kao gr!pe; 22. 8slovi nastanka i ra.vijanje gr!pe, odranje i f!nkcionisanje gr!pe; 23. 7tr!kt!ra gr!pe %poloaj i !loge'; 2 . Aipovi mo*i kojima pojedinac ili gr!pa mog! da raspola!; 2". 7ociometrijska str!kt!ra gr!pe i sociometrijske metode; 2#. )r!pne norme; 2(. )r!pni procesi %kooperacija i kompeticija'; 2+. Pojam, !.roci i vrste konflikata ! gr!pi;

2,. ?og!*e posljedice i na3ini rjeavanja konflikata; 3/. 4snovni pojmovi kom!nikologije, f!nkcije kom!nikacije, !loga sredstava masovne kom!nikacije ! ra.voj! li3nosti; 31. 4blici kom!nikacije, i.vori nespora.!ma ! kom!nikaciji; 32. Neverbalna kom!nikacija %pojam i oblici'; 33. 8loga, .adaci i psihosocijalne osobine vo&e;

3 . 7tilovi r!kovo&enja gr!pom; 3". Psihodinamika odnosa vo&a J sljedbenici %poltronstvo, fenomen ce.ari.ma' i posljedice takvih odnosa; 3#. Psihologija marketinga i marketing %pojam i cilj'; 3(. Propaganda i osobine propagandne por!ke %dost!pnost, privla3nost'; 3+. Pojam, !slovi nastanka i na3ini prenoenja glasina; 3,. <aktori nastanka mase i oblici masovnog ponaanja; /. ?oda kao oblik masovnog psihosocijalnog ponaanja %osobine, !.roci i motivi modnih promjena'.

1. Predmet i% "avanja i pro)lemi istra*ivanja psihologiji

socijalnoj

Socijalna psihologija je teorijska psiholoka disciplina koja pro!3ava !ticaj socijalne sit!acije ili dr!gih lj!di na mentalni ivot pojedinca. Pojam socijalne sit!acije ob!hvata dr!ge osobe, gr!pe, !stanove i organi.acija, kao i materijalne i nematerijalne proi%vode dr &tvenog *ivota. 9.me&! pojedinca i socijalne sit!acije postoje 3 vrste odnosa6 neposredna intera!cija i%me8 pojedinca i gr pe ticaj socijalne sit acije na psihi"!e oso)ine i pona&anje pojedinca ticaj pojedinca na socijalne sit acije i dr &tvena %)ivanja 8 okvir! navedenih odnosa i.me&! pojedinca i gr!pe mog! se javiti 3 vrste problema6 I0 I% "avanje neposredne intera!cije i%me8 pojedinca i gr peH pro!3avanje kom!nikacije me&! lj!dima pro!3avanje opaanja i ocjenjivanja dr!gih osoba ili lj!di i njihovih osobina pro!3avanje ponaanja lj!di ! str!kt!riranoj i nestr!kt!riranoj gr!pi II0 -ticaj socijalne sit acije na psihi"!e oso)ine i pona&anje pojedincaH pro!3avanje procesa socijalnog !3enja p!tem kojeg se ostvar!je socijali.acija pro!3avanje djelovanja pojedinih dr!tvenih 3inilaca na ponaanje pojedinca pro!3avanje posljedica djelovanja socijalnih faktora na 3ovjeka i posebno dvije oblasti efekata socijali.acije6 socijaln! motivacij! i stavove III0 -ticaj pojedinca na socijalne sit acije i dr &tvena %)ivanjaH antisocijalnoC delikventno ponaanje pove.anost karakteristika li3nosti sa demokratskimK antidemokratskim opredjeljenjem '. Pove%anost socijalne psihologije i dr gih na "nih disciplina

7ocijalna psihologija je pove.ana sa ve*inom dr!tvenih na!ka, a najvie sa op&tom sociologijom i ! lt rnom antropoloijom.
3

Op&ta psihologija pro!3ava psihi3ke procese i f!nkcije ne.avisno od socijalne sit!acije, dok ih socijalna psihologija pro!3ava ! njihovoj .avisnosti od socijalnog konteksta % cjelina dr!tvene sit!acije'. Sociologija se bavi por!3avanjem dr!tva ! cjelini i to objektivnoC ne.avisno od toga kako ga lj!di doivljavaj!. 7ocijalna psiholoigija bavi pro!3avanjem gr!pa i pojedinih dr!tvenih sit!acija i to s!bjektivnoC kako ih doivljava neki pojedinac. 5 lt rna antropologija se !glavnom bavi k!lt!rom % predpismenom, tradicionalnom, homogenom..' dok socijalna psihologija pro!3ava pojedinca i njegovo ponaanje ! savremenom i heterogenom dr!tv!. ,, 9etode istra*ivanja socijalnoj psihologiji

9etod je opti na!3ni prist!p istraivanja priholokih problema, kao i na3in organi.ovanja istraivanja. Najpo.natije metode ! socijalnoj psihologiji s!6 posmatranje, !orelaciono istra*ivanje i e!speriment. Posmatranje je osnovna metoda svake na!ke. Ba ra.lik! od svakodnevnog posmatranje, na!3no posmatranje je plansko, sistematsko i objektivno posmatranje. 7 ob.irom na !potreb! instr!menata ! posmatranj!, ra.lik!jemo6 nat ralisti"!o % Dgolim okomE' posmatranje % pomo< instr menata 8 .avisnosti od aktivnosti posmatra3a postoji6 posmatranje )e% "e&<a % posmatra3 ne !3estv!je ! .bivanjima' posmatranje sa "e&<em % posmatra3 je istovremeno i !3esnik ! .bivanjima' 8 .avisnosti od ra.ra&enosti plana ra.lik!jemo6 nestr !t risano % posmatra3 nije !naprijed odredio to *e posmatrati' str !t risano % detaljno je isplanirano to se posmatra' (edostata! metoda posmatranja je ograni3enost na vidljivo ponaanje, a prednost je to dopinjava introspekcij! jer istra!je i ono to 3ovjek stvarno 3ini a ne samo to je ! njegovoj svijesti. 5orelacionim istra*ivanjem se !tvr&!je ! kolikoj mjeri i kakvog kvaliteta je pove.anost i.me&! odre&enog ponaanja i socijalnih 3inilaca. Pove.anost me&! pojavama% varijablama', moe da b!de sla)ija ili ja"aK po%itivna ili negativna . Na osnov! ka!.alne anali.e dvije pojave ne smije se one posjed!j! i ka!.aln! pove.anost % da s! !.rok jedna dr!goj'. 4vim metodom se otkriva i preci.no mjeri pove.anost me&! pojavama, ali se ne moe !tvrditi njihova priroda. +!speriment je metod gdje se namjeno i sistematski mijenja neka pojava % ne.avisna varijabla' da bi se sistematski mjerila dr!ga % .avisna varijabla'. Na osnov! toga se potvr&!je ili odbac!je postavljena hipote.a. Pored eksperimentalne postoji i kontrolna gr!pa koja je liena !ticaja eksperimentalne pojave i ima !log! njene kontrole na ispitivan! pojav!. (edostaci e!sperimenta s! to nekim pojavama ne moemo da manip!liemo, pitanje je da li s! re.!ltati dobijeni i. vjeta3kih !slova primjenljivi na stvara ivot i nekim pojavama se ne moe ekspimentisati jer nije eti3ki.

7vako istraivanje prola.i kro. sljede*e fa.e6 form lisanje pro)lema %i postavljanje hipote.eCpretpostavke' i%rada plana istra*ivanja %odre&ivanje !.orka, i.bor metoda i tehnika .a prik!pljanje i obrad! podataka, toka istraivanja i sl.' sprovo8enje istra*ivanja o)rado do)ijenih podata!a i%vo8enje %a!lj "a!a. /. .ehni!e istra*ivanja socijalnoj psihologiji

Pod tehni!om podra.!mijevamo na3in i post!pak koji koristimo ! pojedinim fa.ama istraivanja %prilikom prik!pljanja podataka, prilikom obrade podataka ili prilikom i.vo&enja .aklj!3aka'. Aehnike .a prik!pljanje podataka na primarnim podacima se mog! klasifikovati ! 3 gr!pe6 I gr paH tehnike neposredne opservacije %nestr!kt!rirana i str!kt!rirana neposredna opservacija i tehnika sim!lacije' II gr pa6 direktne %!pitnik, intervj!, sociometrijski post!pak, skale procjene, skale .a mjerenje stavova..' III gr pa6 indirektne tehnike %proje!tivne tehni!eC;orahov test, test nedovrenih re3enica..., semanti"!i diferencijal, ra%ne vrste str !t riranih tehni!a %a indire!tno ispitivanjeCtestovi .nanja , .aklj!3ivanja, sposobnosti...' An!eta se koristi .a ispitivanje miljenja, stavova ili !vjerenja lj!di o odre&enim, dr!tveno vanim pitanjima. 4na se obavlja na repre.entativnom !.ork! lj!di, jer nije mog!*e anketirati sve lj!de. 2ada treba procijeniti stepen pris!tnosti odre&ene osobine kod nekog pojedinca, procjenjiva3 se obi3no koristi skalom procjene. 4na se sastoji od !re&enog ni.a veli3ina na kojem procjenjiva3 treba da odredi mjesto pojedinca na datoj skali ! pogled! ravijenosti neke njegove osobine. 2ada se odre&!je stepen bliskosti i.me&! gr!pa, koristi se skala socijalne distance. 7ocijalne distanca predstavlja spremnostK nespremnost pojedinca da prihvati nek! vrst! socijalnih odnosa sa nekom dr!gom gr!pom. Intervj je najstarija tehnika prik!pljanja podataka o nekoj osobi.Ao je profesionalno vo&en ra.govor intervj!iste% psihologa' sa nekom osobom ! cilj! prik!pljanja .na3ajnih podataka o toj osobi. Pitanja mog! biti !naprijed isplanirana. Nedostaci intervj!a s!6 s!bjektivnost intervj!iste, neiskrenost ! odgovorima intervj!isanog...8prkos manama,intervj! je ne.amjenljiva tehnika. 8pitnik predstavlja pitanja ! pisanoj formi,kojima se ispit!je odredjena osoba. Ga bi neki ni. pitanja imao stat!s !pitnika, pitanja moraj! da b!d! jasna, ra.!mljiva,nedvosmislena i da ne b!d! s!gestivna. ;edosled pitanja treba da stim!lie ispitanika da dalje odgovara, a vrijednost !pitnika .avisi od samih pitanja, sit!acije ispitivanja i ispitanika.

"

.est je standardi.ovani mjerni instr!ment kojim se i.a.iva i posredno mjeri neka sposobnost,.nanje ili osobina li3nosti.Ga bi neki sk!p .adataka bio test on mora imati6 validost0 valjanost % da mjeri ono sto treba da mjeri' relija)ilnost0 po %danost % da ! ponovljenim mjerenjima sa istim ispitanicima daje priblino iste re.!ltate' osjetljivost i o)je!tivnost Aestovi po predmet! mog! biti6 testovi %nanja,sposo)nosti i li"nosti; po na3in! .adavanja6 gr pni i individ alni; po na3in! ispitivanja6 ver)alni i never)alni. 4. Pojam i pro)lemi socijali%acije li"nosti

Socijali%acija je proces formiranja od bioloke jedinke do li3nosti. Hedika pored optih sti3e i sebi svojstvene osobine . Ao .na3i da jedinka ! proces! socijali.acije moe ste*i ne samo prosocijalno, ve* i antisocijalno pona&anje.Gva osnovna efekta socijalni.acije s!6 "enje onoga &to je va*no %a %ajedni"!i *ivot dr &tv ra%vita! "ovje!a od )iolo&!e jedin!e do li"nosti sa oso)inama !ara!teristi"nim %a lj de Proces socijali.acije se odvija ! dva perioda. Primarna socijali%acija se odvija ! ranom djetinjstv! i veoma je vana .a sticanje osnovnih lj!dskih osobina, .nanja i vjetina. Se! ndarna socijali%acija se odvija tokom mladosti i .relog doba.Aada se sti3! sloenija .nanja i vjetine i !tvr&!je sistem vrijednosti, vjerovanja i stavova. 6. -loga pojedinih o)li!a socijalnog "enja proces socijali%acije

-"enje slovljavanjemC Neke reakcije i navike .na3ajen .a ivot ! dr!tv! !3imo klasi3nim !slovljavanjem.Poseban oblik kalsi3nog !slovljavanja je emocionalno !slovljavanje koje predstavlja spontano !3enje emocionalnih reakcija. 7loenije obrasce ponaanja sti3emo po princip! instr!mentalnog !3enja % !3enje p!tem nagra&ivanja i kanjavanja' da bi ra.likovali socijalno poeljno od nepoeljnog ponaanja. -"enje vi8anjemC 8vjerenja, moralna na3ela, stavove i sli3no, !3imo !potrebom viih kognitivnih f!nkcija % miljenje, ras!&ivanje...'. ?noga vana !vjerenja i stavovi se sti3! !vi&anjem me&!li3nih odnosa. -"enje po model C 8gledanjem na !.or dijete !3i oblike ponaanja, sti3e vrijednosti i stavove be. nagra&ivanja, vjebanja ili namjera. 83enje !gledanjem na !.or moe biti na princip! imitacije i identifikacije. Imitacija je voljan 3in svjesnog oponaanja !.ora, koji ne podra.!mijeva trajn! !n!tranj! promjen! osobe koja imitira. Identifi!acija je proces nesvjesnog i nevoljnog poistovje*ivanja sa !.orom, a !nosi trajn! psihi3k! promjen!. ;. Agensi socijali%acije

Agensi socijali%acije s! posrednici, odnosno prenosioci socijali.acije.Ao s! naj3e*e osobe koje namjerno i svjesno !ti3! na formiranje ponaanja djeteta, sa kojima je dijete ! trajnoj, afektivnoj ve.i %roditelji, nastavnici..'. ?e&!tim, postoje i posredni nosioci socijali.acije kao to s! ra.li3ite dr!tvene instit!cije, kola i sredstva masovnih kom!nikacija. Porodica je najvaniji 3inilac ! proces! socijali.acije djeteta, posebno ! prvim godinama ivota. <rojd je rekao da je dijete Dotac 3ovjekaE, ele*i da naglasi da rano djetinjstvo ! najve*oj mjeri odre&!je li3nost odraslog 3ovjeka. Pod !ticajem tih shvatanja, mnogi psiholo.i s! poseban .na3aj pridavali nekim faktorima kao to je .adovoljenje potreba djeteta ! prvoj godini ivota 2oralna fa%a3 i dr!goj godini %analna fa%a3, kao i d!in! perioda ! kome dijete doji. Ba !spjen! socijali.acij! najvanija je opta atmosfera ! porodici, odnosno osje*anje sig!rnost i osje*anje djeteta da ga roditelji vole i da brin! onjem!, kao i lj!bav i ra.!mijevanje me&! roditeljima i !mjeren pedagoki odnos roditelja prema djetet! %!mjerena strogost, ra.vijanje radnih navika, dosljednost ! ponaanj! i sl.'. Nedovoljna briga ili nedostatak lj!bavi prema djetet! kao i neskladan brak roditelja, !glavnom s! !.roci .bog kojih se kod djeteta ra.vijaj! dr!tveno nepoeljne osobine6 agresivnost, neprijateljs!i stav prema o!olini, %atvaranje se)e, stra&ljivost, svadljivost, emocionalna nesta)ilnost, lj )omora, osje<aj nesig rnosti, se)i"nost, pov "enost i pasivnost. A!ola je dr!gi vaan 3inilac ! proces! socijali.acije preko koga dr!tvo planski ostvar!je !ticaj na ra.voj djeteta. 7mjer tog !ticaja i.raen je ! ciljevima vaspitanja i o)ra%ovanja. Gr!tvo preko kole nastoji da kod djece ra.vije odre&ene osobine koje se smatraj! dr!tveno poeljnim a da sprije3i ra.vijanje dr!tveno nepoeljnih oblika ponaanja. Pored intelekt!alnog, emocionalnog i socijalnog ra.voja ! koli se formiraj! i odre&ena moralna shvatanja, stavovi, vrijednosti, ra.vijaj! interesovanja i dr!ge osobine li3nosti. Gr&njaci tako&e imaj! van! !log! ! socijali.aciji djeteta. Ho ! vrti*! dijete !3i da se prilago&ava svojim dr!govima i da prihvata njihovo miljenje kako ne bi bilo odba3eno.:rnjaci ! velikoj mjeri !ti3! na formiranje miljenja, stavova, vrijednosti moralnih principa, interesovanja, na3ina odijevanja, ponaanja, .aklj!3ivanja itd. Najve*i !ticaj vrnjaci imaj! ! period! p )erteta i adolescenc je. :eoma je vano da porodica i kolski dr!govi prihvate dijete, kako ono ne bi potrailo dr!tvo ! nepoeljnim dr!tvenim gr!pama. Sredstva masovnih !om ni!acija predstavljaj! .ajedni3ki na.iv .a medije prilago&ene .a savremeni na3in ivota i masovn! k!lt!r! %radio, televi.ija, novine, film, internet...'.Njihova osnovna .ajedni3ka karakteristika je da br.o i istovremeno dopr! do velikog broja korisnika, obe.bijede im potrbne informacije, !ti3!*i tako na njihovo miljenje, osje*anja, stavove i ponaanje. 1adno mjesto0 8spjeno obavljanje posla i afirmacija ! str!ci dovode do !3vr*avanja identiteta li3nosti . 1eligija svojim eti3kim .abranama i normama ponaanja, mitolokim !3enjima i tome sli3no, !ti3e kako na vjernike, tako i na one koji to nijes!.

=.

I%vori socijali%acije

I%vori socijali%acije s! faktori koji odre&!j! sadraj socijali.acije. Najvaniji s! dr!tveni sistem sa svojom ideologijom i k!lt!ra. 8 svakom dr!tv! postoje odre&eni problemi koje njegovi propadnici moraj! rjeavati. Neki od tih problema kao to s! .adovoljenje biolokih potrba, s! opti .a sve lj!de i sva dr!tva.Gr!ge potrebe s! specifi3ne .a pojedina dr!tva. 9 jedn! i dr!g! vrst! potreba pripadnici ra.li3itih dr!tava rjeavaj! na ra.li3ite na3ine. 7ve to 3ini k!lt!r! odre&enog dr!tva.Na koji *e na3in lj!di rjeavati pojedine probleme .avisi od nekoliko faktora6 fi%i"!i fa!tori %klima, reljef, prirodna bogatstva'; tradicija, istorija, !onta!ti sa dr gim narodimaK ra%voj proi%vodnih snaga dr &tva, dr &tveni odnosi i dr &tveni sistem 5 lt ra je sloen sistem materijalnih i d!hovnih tvorevina koja se tradicijom prenosi sa generacije na generacij!. Nj! 3ine eksplicitna k!lt!ra % obi3aji, or!&a, dr!tvene stanove...' i implicitna k!lt!ra % moralne norme, vrijednosti, potrebe, ideali...' 8 savremenoj k!lt!ri, koja je heterogena, nije lako odrediti njen !ticaj na pojedinca. 8 m lti! lt ralnoj sredini socijali.!je se sve vie tipova li3nosti. Li"nost nije samo odra. svoje k!lt!re, ve* je i njen tvorac i korisnik. Cr &tvo je organi.ovana i stabilna lj!dska .ajednica koja svojom str!kt!rom i ideologijom obra.!je dr!tveni karakter. 4vaj karakter, nas!prot individ!alnom, predstavlja sklop osobina karaktera .ajedni3kih 3lanovima tog dr!tva.Gr!tvo se smatra jednim od najmo*nijih i.vora socijali.acije. >. -ticaj socijalnih fa!tora na opa*anje

Prema >ipman!, stvari ! spoljanjem svijet! mi najprije definiemo, pa ih onda vidimo, to je s!protno od o3ekivanja da prvo neto vidimo pa ga definiemo %imen!jemo'. 4d obilja ra.novrsnih drai i. spoljanjeg svijeta, mi opaamo samo ono to je naa k!lt!ra .a nas definisala a i to to opa.imo vidimo na na3in karakteristi3an .a na! k!lt!r!. Aeorijski je mog!*e ra.likovati 3ak (," miliona boja. Prosje3an savremeni 3ovjek koristi termine i ra.lik!je samo mali dio od mog!*eg spektra boja, 7likari ili lj!di koji se profesionalno bave bojom, ra.lik!j! ve*i broj nijansi od prosje3nog 3ovjeka. !koliko je je.ik vie diferenciran ! pogled! neke pojave i nae opaanje te pojave je preci.nije. Prema Sapir0Gorfovoj hipote%i, naa slika svijeta, nae opaanje odre&enih pojava stvarnosti posredovano je je.ikom,a je.ik je, opet, odre&en na3inom ivota ! nekom dr!tv! % kod -skima postoji mnotvo termina .a snijeg, kod Frapa .a kamil!...'. Pored antropolokih, i psiholoka .apaanja id! ! prilog te.i o !ticaj! socijalnih faktora na opaanje. 9. isk!stva je svima po.nato da osoba koja je .alj!bljena predmet svoje lj!bavi vidi ljepim, pametnijim i d!hovitijim nego to objektivno jeste.

?ek )inis je prvi !ka.ao na tendencij! oteanog opaaja neprijatnih drai %! eksperimentalnoj sit!aciji ispitanik! je trebalo p!no vie vremena da prepo.na nepo.nate i tab!irane rije3C rij3i 3ije se i.govaranje i.bjegava ! dr!tv!i, nego po.nate i ne!tralne'. 4va pojava podi.anja praga opaanja .a tab!irane rije3i na.iva se perceptivnom od)ranom. 7!protna perceptivnoj odbrani jeste perceptivna a!t ali%acija ili opa*ajno nagla&avanje. Ao je pojava da se odre&ene drai koje se smatraj! dr!tveno poeljim ili vrijednim,pogreno percipiraj!, naglaavanjem. % eksperiment =r!nera i )!dmana s opa*anjem nov"i<a'. 1@. -ticaj socijalnih fa!tora na "enje i pam<enje 0ta *emo na!3iti, spontano ili namjerno, ! velikoj mjeri .avisi i od naih dr!tvenih i k!lt!rnih standarda, kao i od naeg sistema vrijednosti i interesovanja. Psiholog =artlet poka.ao je da pam*enje nije vjerno kopiranje prvobitnih !tisaka, ve* da se .apam*eni sadraji tokom .adravanja kvalitativno mijenjaj!. =artlet je organi.ovao eksperiment ! kojem je od ispitanika %-ngle.a' .ahtijevao da pro3itaj! nek! afri"! pri" . Nakon 1" min!ta, a .atim ! ra.li3itim vremenskim intervalima traio je od ispitanika da ponove pri3! i .aklj!3io da ! proces! retencije %.adravanja' dola.i do tri vrste transformacija "enog materijala. Prije svega, dola.i do pro&<avanja i .natnog skra*ivanja materijala. 4d preostalog, .apam*enog materijala, ! sljede*oj fa.i, konstr!ie se nova smislena cjelinaCracionali%acija. Are*a vrsta transformacije odnosi se na nagla&avanje pojedinih djelova sadraja. 11. -ticaj socijalnih fa!tora na mi&ljenje i s 8enje 9i&ljenje i s 8enje, po svojoj prirodi trebalo bi da s! ne.avisni, nepristrasni, .asnovani na ra.!m! i kriti3kom preispitivanj! 3injenica.?e&!tim, oni mog! biti pod !ticajem ra.li3itih socijalnih faktora. ?e&! socijalnim faktorima koji !ti3! na mijenjanje naeg miljenja i naih s!dova posebno s! .na3ajni6 dr gi lj di, gr pe !ojima pojedinac pripada, ra%ne vrste a toriteta ili mi&ljenje ve<ine. S gestija je post!pak namjernog skrivenog ili otvorenog navo&enja %be. !potrebe sile' dr!gog 3ovjeka ili gr!pe lj!di da prihvati t!&e ideje, !vjerenja, stavove ili odre&ene obrasce ponaanja. 4vaj post!pak !bje&ivanja manifest!je se ! vid! prijedloga, savjeta ili nagovora. 5onformi%am je promjena ponaanja i !vjerenja prema gr!pi kao posljedica stvarnog ili .amiljenog pritiska gr!pe. $ilj konformi.ma je da b!demo dr!tveno prihva*eni od gr!pe s kojom se poistovje*!jemo , pa 3ak i kad ona nema ispravne stavove. Ba ra.lik! od s!gestije, pojedinac ovdje pop!ta pritisk! gr!pe a ne .ahtjev! nekog odre&enog pojedinca. A&ova paradigma je eksperimentalni post!pak ispitivanja konformi.ma. 9spitanik! se pokae standardna linija i tri linije .a !poredb! %.adatak je lagan tj. nedvosmislen a glasi odrediti najsli3nij! linij! d!inom standardnoj s tim da je ispitanik posljednji koji %javno' i.raava svoje miljenje, nakon to 3!je s!dove
,

ostalih ! istoj prostoriji %eksperimentatorovih saradnika'. Postoji .natan !ticaj jednoglasne, neta3ne ve*ine na ispitanika koji pop!ta tome !tjecaj!. 2onformi.am se pove*ava to je ve*a jednoglasna ve*ina ! gr!pi. Baklj!3ak eksperimenta bio je da to je .adatak dvosmisleniji i tei lj!di s! skloniji konformiranj!. Postoje 3 gr!pe konformi.ma6 normativniC prihvataj!*i !vjerenja, norme i na3in ponaanja svoje gr!pe, pojedinac se spasava od odgovornosti .a donoenje vlastitih odl!ka % spoljanji i !n!tranji' informacioniC osoba koja nije sig!rna ! svoj s!d, ! svoj! procjen!, jer nema dovoljno informacija, trai pomo* od dr!gih i !.da se da je ve*ina ! prav! I dvara"!iJ C postoji onda kada pojedinac eli da b!de prihva*en i pri.nat od strane dr!gih, mada ne postoji otvoreni gr!pni pritisak Posl!nost je spremnost pojedinca da se povin!je nalog! onoga ko ima mo*, ko predstavlja .a njega a!toritet Pojedinac se odri3e svoje slobode ! ime vo&e i sljepo se pokorava njegovom a!toritet!, a .a!.vrat dobija sig!rnost i spasava se od osje*anja !samljenosti i straha. 1'. -ticaj socijalnih fa!tora na motive i pona&anja pojedinca 7ocijalni 3inioci %k!lt!ra, dr!tvo, gr!pa kojoj pojedinac pripada...' !ti3! na javljanje ra.li3itih tipova socijalnog pona&anja. Ba neka oblike socijalnog ponaanja kaemo da s! prosocijalni, b!d!*i da doprinose ra.voj! .ajednice i skladnim odnosima me&! njenim 3lanovima. ?e&!tim, nijes! svi oblici socijalnog ponaanja !smjereni ra.voj! .ajednice. Neki je i ra.gra&!j!, dovode do s!koba i me&!sobnih konflikata. Aakve oblike socijalnog ponaanja na.ivamo antisocijalnim. 2!lt!rni 3inioci !.rok!j! javljanje oblika proindivid!alnog ponaanja % !smjereno je na dobrobit individ!e'. Prosocijalno pona&anjeC Afilijativni motiv ispoljava se kao tenja pojedinca da !spostavi neposredan socijalni kontakt, kao i da se emocionalno povee i !dr!i s dr!gim lj!dima. 4va potreba, postaje snanija ! sit!aciji kada pojedinac ima doivljaj da je !groen i kada je !plaen. Altr i%am se odnosi na spremnost 3ovjeka da pomogne dr!gom 3ovjek! be. ikakvog interesa. Antisocijalno pona&anjeC .e*nja %a mo<i i nadmo<i jeste potreba da se b!de i.nad dr!gih, da se na njih !ti3e i da se kontrolie njihovo ponaanje. Go odre&ene mjere ova tenja nije antisocijalna. Agresivnost je motiv to stoji i.a agresivnog ponaanja, kojem je cilj nanoenje povrede %psihi3ke ili fi.i3ke' ili !nitenje nekog objekta. ?oe biti neprijateljs!a agresivnost %cilj je !nitenje protivnika' i instr mentalna %sredstvo da se postigne cilj'. $enigna agresivnost je odbrambena reakcija, !ro&eni imp!ls .a napad kad s! !groeni ivotni interesi jedinke. 9aligna agresivnost je .lo*!dna agresivnost, koja je specifi3na .a 3ovjeka i nije i.a.vana nikakvom spoljanjom prijetnjom, ve* !n!tranjom patolokom potrebom .a destr!kcijom. Proindivid alno pona&anjeC .a!mi"ars!i odnos je jedan vid proindivid!alnog ponaanja, jer je cilj takmi3enja pobjeda pojedinca i !.di.anje nad dr!gima.
"/

Gr!gi vid proindivid!alnog ponaanja je egoisti"!o pona&nje, ! kojem pojedinac vodi ra3!na isklj!3ivo o svojim potrebama i sopstvenoj koristi. Nije svako proindivid!alno ponaanje r&avo, tetno i protiv interesa gr!pe. 4 tome najbolje svjedo3i asertivno pona&anje, a to .na3i .dravo borbeno ponaanje koje je !smjereno na samopotvr&ivanje, ali na po.itivan na3in. 1,. Pojam stava i !ara!teristi!e Stav je tendenc!ja da se po.itivno ili negativno reag!je prema odre&enim osobinama, objektima ili sit!acijama . 7tav je sloena dispo.icija koja se sastoji i. 3 komponente6 kognitivne, emocionalne i konativne. !ognitivn !omponent 3ine .nanja o objekt! prema kojem postoji stav emocionalna !omponenta predstavlja !klj!3enost emocija prema objekt! ili sit!aciji prema kojoj postoji stav !onativna !omponenta se sastoji ! tendenciji da se !3ini neto ! odnos! na objekat prema kojem imamo 7tavovi se mog! podijeliti prema vie kriterij!ma. Prema jednom kriterij!m! dijele se na li3ne i socijalne. Li"ni stavovi s! oni koji s! karakteristi3ni samo .a odre&enog pojedinca Socijalni stavovi s! oni koji s! .ajedno3ki .a ve*i broj pojedinaca i koji se odnose na dr!tveno .na3ajne pojave 7tavovi prema istim objektima nis! jednaki po svojoj str!kt!ri. Ae ra.like me&! stavovima prema istom objekt! na.ivamo dimen%ije stava. Ao s!6 direkcija, sloenost, ekstremnost, !skla&enost, snaga i otvorenost stava. Cire!cija o.na3ava da li je odnos prema objektima prema kojima imamo stav po.itivan ili negativan. Slo*enost stava o.na3ava koli3in! i vrst! .nanja, emocija i tendencija ka akcijama !klji!3enim ! stav. +!stremnost je stepen prihva*enosti ili odbojnosti objekta prema kojem imamo stav. -s!la8enoststava je stepen pod!darnosti sa sve tri komponente koje 3ine stav. Cosljednost stava se ogleda ! kojoj mjeri se primjenj!j! stavovi na sve sl!3ajeve gdje ih je mog!*e primijeniti Snaga stava se manifest!je ! otpornosti prema podacima koji s! s!protni stav! i njihovoj otpornosti prema mijenjanj!. Najtee je promijeniti predras!de. Otpornost stava se ogleda ! spremnosti da se stav otvoreno ispolji. Neki pojedinci otvoreno i.nose svoje stavove a neki ne. 4tpornosti stava doprinosi inat kao oblik emocionalnog reagovanja, kada se osobi na sil! name*e neto to ona ne prihvata. Poto je stav i mentalna spremnost .a odre&en na3in reagovanja, samim tim !ti3e i na to kako *emo opaati pojedine objekte, ta *emo o njima misliti i kako *emo na njih emocionalno reagovati. 1/. #ormiranje i mijenjanje stavova

"1

7tavovi se formiraj! ! proces! socijali.acije, socijalnim !3enjem, pod !ticajem ra.li3itih i.vora i agenasa socijali.acije. <ormiranje odre&enog stava .avisi od gr!pe kojoj pojedinac pripada ali i od njegovog li3nog isk!stva,obra.ovanja i tipa li3nosti. :eliki !ticaj na formiranje stavova ima gr!pa. ?i pripadamo ra.li3itim gr!pama, a svaka ima svoj sistem vrijednosti, svoje stavove i !vjerenja koja nastoji da prenese na svoje 3lanove. Ba formiranje stava vane s! i informacije o objekt! stava. 8 obra.ovanj! stava van! !log! imaj! i crte, potre)e i interesovanja li"nosti. 4ni objekti koji poma! .adovoljenje njegovih potreba, tenji i koji odgovaraj! njegovim interesima bi*e po.itivno vrednovani i prema njima *e se formirati po.itivan stav, kao to *e se prema objektima koji predstavljaj! prepreke ! .adovoljenj! motiva formirati negativan stav. Hednom formirani stavovi teko se mijenjaj!, ali se ipak mog! mijenjati i to pod !ticajem istih onih faktora koji s! doprinijeli njihovom formiranj!. Naj3e*a promjena stava je ! inten.itet! i smjer! %od po.itivnog stava ka negativnom i obratno'. $a%i"ni stavovi %prema dr!tv!, religiji, porodici', kao i stavovi ve%ani %a osnovne vrijednosti %sloboda, pravda, istina' najtee se mijenjaj!. Neki dr!gi stavovi se mijenjaj! obra.ovanjem, pod !ticajem novih informacija, odrastanjem, pod !ticajem propagande i promjenom dr!tvenih i k!lt!rnih gr!pa. Pojav! !n!tranje promjene stava pod !ticajem promjene ! javnom ponaanj! %javno deklarisanje' objanjava teorija sa%najne nesaglasnosti %!ognitivne disonance'. Prema <estinger! 3ovjek doivljava nelagodnost kada se pridrava logi3ki ne!skla&enih sa.nanja o objekt! stava ili kada postoji nesklad i.me&! !vjerenja i ponaanja ! pogled! predmeta stava. 8 takvim sit!acijama se tei smanjenj! ili otklanjanj! nesklada %disonance'. 14. Predras de i stereotipi 2 pojam, %roci nastan!a i posledice3 8 irem .na3enj! predras de s! vrsta stavova, formirane na osnov! nedovoljno informacija, be. dovoljno promiljanja ili .nanja. ?og! da b!d! po%itivne i negativne. 8 .na3enj! ! kojem se 3e*e koristi predsras!da je emocionalno obojen i prije svega negativan stav prema odre&enoj gr!pi lj!di. ;asne i etni3ke predras!de obi3no s! negativno !smjerene prema odre&enim dr!tveno marginalnim, manjinskim i ne.ati*enim gr!pama i nekriti3ki po.itivno prema svojoj gr!pi. Ne mora svaki negativan stav biti i predras!da. Fko je stav .asnovan na validnim 3injenicama, ako je potkrijepljen racionalnim arg!mentima, onda se ne radi o predras!di. 7ocijalni psiholo.i !tvrdili s! tri osnovna i.vora predras!da6 socijali%acijaC !3imo ono to je karakteristi3no .a na! k!lt!rn!, a predras!de s! 3esto dio naeg Dk!lt!rnog naslje&aE !onformi%am0 prihvatamo s!dove o dr!gima da bi bili prihva*eni ! gr!pi psiholo&!i fa!tori C njih naglaava psihodinami3ki prist!p; ! centr! je konkretan pojedinac koji ! konkretnoj sit!aciji ispoljava, ili ne ispoljava predras!de prema pripadnik! odre&ene dr!tvene gr!pe
"2

- s %)ijanj predras da va*n log imaj do)ri %a!oni, demo!rats!o vaspitanje,mediji i li"ni !onta!ti i%me8 gr pa optere<enih predras dama . Neka istraivanja poka.!j! da je osnov .a smanjenje predras!da prema dr!gim, DneprijateljskimE narodima kontakt s njima. Gok s! predras de emocionalno o)ojene, kod stereotipa je dominantna sa%najna !omponenta stava. >ipman kae stereotipi s! Dslike ! naim glavamaE. Prema jednom t!ma3enj! stereotipi s! prosto pretjerane generali%acije. 4ne s! i.ra. potrebe 3ovjeka da spoljanji svijet pojednostavi.4snovne f!nkcije stereotipa s!6 !ognitivnaC !pro*avanje stvarnosti "vr&<ivanje i od)rana sli!e svijeta i samopo&tovanja socijalna f n!cija od)rane gr pnog identiteta f n!cija racionali%acijeC opravdanje naih neprihvatljivih post!paka 16. Pojam vrijednosti, pravila i morala i njihov %na"aj %a pojedinca i gr pi Grijednosti o.na3avaj! najoptije vjerovanje, ideja o tome to je vrijedno, poeljno, korisno % prijateljstvo, pravda, sloboda, lj!bav, mo* itd.' i to bi trebalo da b!de cilj lj!dskih napora %po.itivna vrijednost', odnosno to je nepoeljno i nedop!stivo %negativna vrijednost'. :rijednosti mog! biti individ alne %ono to odre&eni pojedinac cijeni i 3em! tei', ili dr &tvene, ! lt rne, gr pne. :rijednosti s! re.!ltat socijalnog !3enja, i pod snanim s! !ticajem dr!tvene gr!pe kojoj pojedinac pripada. Prema 4lport!, vrijednosti s! centralne dispo.icije ! str!kt!ri li3nosti svakog pojedinca. Prema njegovoj teoriji, ra.li3iti lj!di imaj! ra.li3ite centralne vrijednosti koje daj! smisao njihovom ivot! i koje ih snano i trajno pokre*! na odre&ene aktivnosti. 4lport je i.dvojio est osnovnih vrijednosnih orijentacija 3ovjeka6 e!onoms! % dominantna vrijednost je novac' socijaln %dominantna vrijednost je "ovje!' politi"! %dominantna vrijednost je mo<' estets! %dominantna vrijednost s! ljepota i s!lad' teorijs! %dominantna vrijednost je istina' religijs! %dominantna vrijednost je )og' Internali%acija %!noenje ne3ega ! na! li3nost' jeste osnovni mehani.am kojim vrijednosti i. spoljanjeg svijeta pojedinac pre!.ima i prihvata kao svoje. ?e&! k!lt!rama postoje odre&ene ra.like ! shvatanj! vrijednosti. 7 promjenom !loge i .na3aja pojedinih agenasa socijali.acije mijenjaj! se i vrijednosti. :rijednosti se mijenjaj! ! tok! cjeloivotnog ra.voja pojedinca ! sklad! sa ivotnim dobom.. Na promjen! individ!alnih vrijednosti !ti3e i li3no isk!stvo. -niver%alne, ! lt rne i gr pne vrijednosti stabilnije s! od individ!alnih vrijednosti. 7 promjenom dr!tvenog sistema mijenja se i sistem vrijednosti i moralna svijest 3lanova jednog dr!tva. 9oral je sk!p pravila, moralnih normi, koja odre&!j! ta je dobro, ispravno, pravedno, a ta nije. 8 pore&enj! s vrijednostima, moral je !i pojam, jer se
"3

odnosi samo na vrijednosti dobra i .la, pravde i nepravde. 8 svakom dr!tv! postoje odre&ena pravila koja reg!li! odnose me&! lj!dima. Neka od tih pravila s! pisana %.akoni, propisi, pravilnici kole i sl.'. Gr!ga, nepisana pravila s!6 obi3aji, moralne norme i sl. Pri prekrenj! .akona snose se o)je!tivne posledice, a pri prekrenj! moralnih normi snose se s )je!tivne posledice. 9oralne norme s! relativne, jer nijes! iste ! svim dr!tvenim gr!pama i svim periodima vremena. 4no to se nekada smatralo neprihvatljivim ne mora da .na3i da je i danas neprihvatljivo. 4no to se smatra neprihvatljivim ! jednoj dr!tvenoj gr!pi, ne mora biti neprihvatljivo i ! dr!goj. Pod !ticajem morala i moralnih normi ra.vija se moralna svijest. 9oralna svijest je posljedica !3enja ! .ajednici o tome to je dobro, ispravno, pravedno, a to nije. 2ada se jednom !spostavi, moralna svijest postaje reg!lator naeg ponaanja. ?oralna svijest je psiholoka dispo.icija, sli3no kao stav, ima tri komponente%intele!t aln , emocionaln i !onativn ili voljn !omponent '. Intele!t aln !omponent 3ini .nanje o moralnim principima. +mocionaln !omponent 3ine moralna osje*anja. A!tivn 2!onativn 3 !omponent 3ini spremnost da se donese odl!ka i da se post!pi ! sklad! s !svojenim moralnim normama. 9oralno s 8enje je pros!&ivanje o moralnom ponaanj! i post!pcima dr!gih lj!di, kao i o vlastitim post!pcima, ! sklad! s !svojenim moralnim normama i dostign!tim st!pnjem moralnog ra.voja. 1;. Osnovne fa%e ra%voj moralnog ras 8ivanja

9oralno s 8enje je pros!&ivanje o moralnom ponaanj! i post!pcima dr!gih lj!di, kao i o vlastitim post!pcima, ! sklad! s !svojenim moralnim normama i dostign!tim st!pnjem moralnog ra.voja. 2olberg je vrio istraivanja. Ga li je siromaan 3ovjek post!pio moralno kada je !rao lije! i% apote!e da bi svojoj eni spasao ivot1 Prema ovoj teoriji dijete prola.i kro. tri nivoa moralnog ra.voja6 pred!onvencionalni 2 predmoralni3 nivo J osoba t!ma3i ono to je dobro a to loe na osnov! visine ka.ne i ja3ine a!toriteta koji je propis!je !onvencionalni 2dogovorni3 nivoC osoba konformira sa gr!pom post!onvencionalni 2a tonomnog3nivoC ispoljavaj! se sopstveni principi 1=. Pojam gr pe i vrste gr pa 8 svakodnevnom govor! Dgr pomE na.ivamo dvoje ili vie lj!di koji se po nekoj karakteristici mog! i.dvojiti od ostalih, kao i mnotvo lj!di ok!pljenih na nekom mjest!. 2ada socijalni psiholo.i koriste ovaj pojam, oni, kao posebno vaan i.dvajaj! kriterij!m psiholoke bliskosti %pove.anost i me&!sobni !ticaj 3lanova gr!pe'. Prema njima, gr pa je sk!p me&!sobno pove.anih lj!di koji imaj! neki .ajedni3ki cilj i i.vjesne .ajedni3ke karakteristike. )r!pe se dijele prema kriterij!m! str!kt!riranosti na str !t r rane i nestr !t rirane; prema kriterij!m! broja 3lanova na male i veli!e; prema kriterij!m! identifikacije
"

pojedinca sa gr!pom na primarne i se! ndarne; prema kriterij!m! organi.acije rada !gr!pi na formalne i neformalne i prema referentnosti na referentne i nereferentne. Str !t rirane gr pe s 6 male gr!pe, organi.acije i dr!tveni pokreti. (estr !t rirane gr pe s 6 p!blika, masa i gomila. 9ale gr pe s 6 dijade, trijade, porodica, vrnja3ka gr!pa, timovi... Geli!e gr pe s 6 klase, dr!tveni slojevi, nacije, etni3ke gr!pe, drave, save.i drava... Primarne gr pe s 6 porodica, gr!pa vrnjaka, gr!pa prijatelja.. Se! ndarne gr pe s 6 profesionalna !dr!enja, radne organi.acije, gr!pa i.letnika... #ormalne gr pe s 6 jasno je definisan stat!s, poloaj i !loga svakog 3lana (eformalne gr pe6 nemaj! .vani3no propisane norme ponaanja niti !tvr&ene !loge svakog 3lana. Nastaj! spontano i otvorene s! .a nove 3lanove. 1eferentne gr pe s one gr!pe sa kojima pojedinac eli da se identifik!je i da im pripada (ereferentne gr pe s! gr!pe .a koje pojedinac nije .ainteresovan i ne eli da im pripada Osnovni o)lici a!tivnosti gr pi s saradnja i ta!mi"enje .. Ga bi gr!pa ostvarila svoje ciljeve mora da djel!je organi.ovano.8skla&ivanje rada gr!pe odvija se kro. proces r!kovo&enja. - &irem smisl , gr!pa ob!hvata bilo koji sk!p pojedinaca, tj. svaki sl!3ajan ili namjeran sk!p lj!di na istom prostor!, svako neorgani.ovano, nestr!kt!rirano mnotvo, me&! 3ijim 3lanovima ne postoji stabilan sistem odnosa, niti je diferencirano ! pogled! poloaja i !loga. - *em smisl , gr!pa je relativno organi.ovan, str!kt!risan sk!p pojedinaca koji imaj! i.vjesne .ajedni3ke d!goro3ne ili kratkoro3ne interese, norme i cilj, 3iji se 3lanovi nala.e ! me&!sobnoj interakciji, imaj! .ajedni3ki gr!pni identitet, ali se ra.lik!j! po svojim poloajima i !logama. 1>. Psiholo&!e !ara!teristi!e str !t riranih gr pa i ra%li!e nestr !t rirane odnos na

Str !t rirana gr pa je organi.ovana i 3vrsto psiholoki pove.ana. Aakva gr!pa ima cilj koji je .ajedni3ki svim 3lanovima gr!pe, i svi 3lanovi koordinisano i me&!sobno !skla&eno djel!j! kako bi se cilj ostvario. 8 gr!pi postoji podjela odgovornosti i jasna str !t ra %ta3no se .na ko je vo&e gr!pe i koje !loge imaj! ostali 3lanovi'. 4dnosi ! gr!pi s! reg!lisani bilo formalno %.akonom, stat!tom' ili neformalno %norme, obi3aji i sl.'. 5lanovi str!kt!riranih gr!pa imaj! ra.vijen osje*aj .ajednitva i svjest o pripadnosti 7tr!kt!rirane gr!pe s! stabilne i trajne, ali mog! biti ra.li3ite po nastank! %vjeta3ke ili prirodne' i veli3ini %male ili velike'. Ari glavne str!kt!rirane gr!pe s!6 male gr pe , organi%acije i veli!e dr &tvene gr pe.

""

(estr !t rirane gr pe %p )li!a, masa, gomila' nemaj ni!a!v n tra&nj str !t r , niti pred %imaj ne! organi%ovan a!cij . 4ve gr!pe nastaj! povodom odre&enog doga&aja i isto tako br.o nestaj!, kada se doga&aj .avri. '@. Psiholo&!e !ara!teristi!e male gr pe i ra%li!e dr &tvene gr pe odnos na veli!e

Najvidljivija karakteristika male gr!pe je ograni3en broj 3lanova. 8 maloj gr!pi postoji inten.ivna interakcija me&! 3lanovima, njihova !.ajamna .avisnost, kao i snaan !ticaj gr!pe na miljenje, osje*anja i ponaanje svojih 3lanova. 2arakteristike male gr!pe s!6 ograni"en )roj "lanova %nikada tako veliki da se ne bi mogao ostvariti neposredan kontakt' %ajamno opa*anje %3lanovi ne samo da se me&!sobno po.naj!, ve* svakodnevno .ajedno obavljaj! neke .ajedni3ke aktivnosti' neposredna intera!cija %! velikim gr!pama interakcija je vie posredna, ovdje je interakcija neposredna, licem ! lice' %ajamna %avisnost i %ajamni ticaj %na stavove, ponaanje' Naj.na3ajnija mala gr!pa je porodica. Ba ra.lik! od dr!gova, porodic! ne moemo da biramo. 5lan porodice postaje naprosto ro&enjem i 3injenicom da si bioloki ve.an s ostalim 3lanovima svoje porodice. Porodica je .ajednica .asnovana na srodni3kim i ro&a3kim ve.ama njenih 3lanova. Pris!tna je6 emocionalna pove%anost "lanova porodice, me8 so)na intera!cija, gr pna !ohe%ija %bliskost 3lanova porodice posebno dola.i do i.raaja! sit!aciji kada je porodica ili neki njen 3lan !groen' i veoma prisni i is!reni odnosi. Gr&njaci s! neformalna, prijateljska, mala gr!pa djeceKmladih. 5lanovi vrnja3ke gr!pe priblino s! istog !.rasta, obra.ovanja, sli3nih stavova, interesovanja i sistema vrijednosti, koji se dobro po.naj! me&! sobom i koji se 3esto i inten.ivno dr!e. 2ao neformalna gr!pa oni nemaj! !naprijed .acrtane ciljeve i .adatke, niti s! njihovi odnosi propisani i normirani. 2arakteristike vrnja3ke gr!pe s!6 nepostojanje gr!pnih .adataka, ali postoji %ajedni"!a a!tivnost formira se radi .adovoljenja ra.li3itih socijalnih i personalnih potre)a formira se na osnov! %ajmne privla"nosti 3lanova postoji str !t ra, ali ne formali.ovana %istakn!ti 3lanovi ! ne3em!; vo&e ! nekim sit!acijama'. postoji 3vrsta ve%anost i sklonost !onformiranj normama gr!pe

"#

Po na3in! nastanka kolsko odjeljenje je formalna gr!pa, jer ga formiraj! kolske vlasti s jasnim ciljem i .adacima. 0kolsko odjeljenje obi3no ima formali.ovan! str!kt!r! s odre&enim !logama. '1. Psiholo&!e !ara!teristi!e organi%acije !ao gr pe Organi%acija je velika formalna gr!pa koja predstavlja sloen sistem me&!sobno 3vrsto pove.anih malih gr!pa, 3ije s! f!nkcije i djelatnosti ! sklad! s normama i pravilima propisane. - organi%aciji postoji podjela rada. 7vaki 3lan organi.acije ! sklop! cjelok!pnog sistema ima ta3no odre&eno mjesto, svoj osoben dr!tveni poloaj, !log!, .adatke, prava i d!nosti, tako da ona djel!je kao jedinstven i hijerarhijski !strojen organi.am. 8 organi.aciji odnosi me&! pripadnicima s! formali.ovani, lieni personalnosti, emocionalnosti i spontanosti. Neke od najpo.natijih organi.acija s! vojs!a, policija, vlada s ministarstvima, politi"!a stran!a, sindi!at, cr!va, pred %e<e, &!ola, niver%itet, %dravstvene stanove... 8 &!ols!oj organi%aciji postoji podjela .ad!enja i odgovornosti, tako da svaka gr!pa i svaki pojedinac ima svoje mjesto i ta3no !tvr&ene .adatke. Gvije s! osnovne .ajednice ! kolskoj organi.aciji6 %ajednica "eni!a i %ajednica nastavni!a. 4rgani.acijom r!kovodi dire!tor, a !pravlja &!ols!i od)or. Pred %e<e je specifi3na organi.acija koja se smiljeno formira radi proi.vodnje odre&enih dr!tvenih dobara ili davanja odre&enih !sl!ga gra&anima %bilo intelekt!alnih ili fi.i3kih'. ''. -slovi nastan!a i ra%vijanje gr pe, odr*anje i f n!cionisanje gr pe 7vaka gr!pa nastaje namjerno ili spontano, sa odre&enim ciljem. Postoje 3 na3ina nastanka gr!pe6 Prvi je namjerno obra.ovanje gr!pe radi ostvarivanja odre&enog cilja %politi3ke partije, profesionalna !dr!enja' Cr gi na3in je njihovo spontano obra.ovanje na osnov! !.ajamne li3ne privla3nosti ili radi .adovoljstva ! .ajednitv! %odla.ak na i.lete' .re<i na3in je nastajanje gr!pe i.a.vano nekim spoljnim faktorima %boja koe, etni3ko porijeklo' -%roci !lj "enja gr p s H %adovoljenje svojih odre8enih potre)a !lj "enje gr p )e% na&e namjere 8 gr!pi pojedinac .adovoljava svoje li3ne potrbe kao to s! 6potreba .a li3nom afirmacijom, .a obe.bje&anjem eg.istencije, .a pribavljanjem materijalne koristi, .a ostvarenjem socijalnih potreba%afilijativni motiv', .a fi.i3kom blisko*! s pripadnicima svoje vrste % gregarni motiv' .a prihva*eno*!, .a ra.vijanjem vlastite li3nosti, .a ostvarenjem svojih politi3kih ciljeva... Gr pni ciljevi s! oni ciljevi koji s! pris!tni kod svakog 3lana gr!pe %li3ni ciljevi' kao i ciljevi ostvarenja optih .adataka .bog 3ega gr!pa i postoji.

"(

)r!pa je sloena cjelina koja nastaje i formira se tokom d!eg vremena. 8 tok! procesa formiranja gr!pa prola.i kro. nekoliko fa.a ra.voja. 7vaka gr!pa ! svom ra.voj! prola.i kro. fa.e6 po%navanja, !onfli!ata, sta)ili%ovanja i efi!asnog f n!cionisanja. 8 prvoj fa.i, fa%i po%navanja i orijentacije, 3lanovi se !po.naj! sa ciljevima gr!pe, ali se i me&!sobno !po.naj!. 8 ovoj fa.i lj!di s! opre.ni6 pa.e ta pri3aj!, posmatraj! i procjenj!j! dr!ge. 8 dr!goj fa.i lj!di inten.ivnije st!paj! ! me&!sobne interakcije. 8 ovoj fa.i, po3etna lj!ba.nost !glavnom je prola, i lj!di se vie ne !str!3avaj! da i.nose i negativne komentare o dr!gim 3lanovima, o njihovom ponaanj!.4vaj period ! ra.voj! gr!pe obiljeen je nestabilno*! i !onfli!tima. Gogovori se teko posti!, jer ve*ina vie ra.milja o sebi i svom poloaj!, nego o ciljevima gr!pe. Fko se s!kobi preva.i&!, ! tre*oj fa.i dola.i do smirivanja i sta)ili%ovanja odnosa ! gr!pi. 2ao re.!ltat procesa stabili.acije dola.i do formiranja novog kvaliteta gr!pe, stvaranja gr!pnih normi, gr!pne kohe.ije i kolektivnog identiteta. 5etvrta fa.a ra.voja gr!pe jeste fa%a mre*avanja "lanova i s!la8ivanja !omplementarnih loga ! sklop! dobro organi.ovane cjeline. )r!pa je sada sposobna da efikasno rjeava sve postavljene .adatke. Ga bi gr!pa opstala i da bi kao cjelina f!kcionisala ! d!em period!, pored efikasnog ostvarivanja .adataka, ona mora dosti*i i relativno visok nivo .adovoljstva njenih 3lanova. Gr pna !ohe%ija o.na3ava sile !.ajamnog privla3enja, tj. sile koje dre 3lanove gr!pe na ok!p! i !3vr*!j! njeno jedinstvo. )r!pna kohe.ija se manifest!je ra.li3ito. )r!p! s visokim nivoom kohe.ivnosti karakterie elja njenih 3lanova da se ostane ! gr!pi, da je ne nap!ste !prkos prola.nim konfliktima. 9.vori kohe.ivnosti s!6 %ajamna privla"nost "lanova gr pe sli"nost me8 "lanovima gr pe ciljevi !oji s s!lad s potre)ama "lanova gr pe odnosi saradnje gr pi %adovoljstvo polo*ajem i logom !oj pojedinac ima gr pi na"in r !ovo8enja gr pna atmosfera veli"ina gr pe ',. Str !t ra gr pe 2 polo*aj i loge3 Polo*aj moemo definisati kao mjesto koje pojedinac .a!.aima ! odre&enom socijalnom sistem!. 7vaki pojedinac ! svakom dr!tv! ima jedan ili vie poloaja. -loga je ponaanje koje se o3ek!je od pojedinca koji ! dr!tv! ima odre&eni poloaj.

"+

9ma poloaja koji se mog! sresti ! svim dr!tvima. Ao s! !niver.alni poloaji, koje je antropolog >inton svrstao ! " gr!pa s ob.irom na6 pol i do)a profesije !oje o)avljaj "lanovi dr &tva dr &tveni presti* i hijerarhij porodi"n i plemens! pripadnost pripadnost gr pama Polo*aj i loge se mog me8 so)no ra%li!ovati s o)%irom na sljede<e !riterij meH 0na ra&irenost me8 "lanovima dr &tva %poloaj gra&aninaCkoji se odnosi na sve 3lanove dr!tva i poloaj %npr.' ljekaraC koji se odnosi samo na ljekare'. 0na dosljednost manifestovanja odre8enog pona&anja %nastavnik ili svetenik bi morao sa svim osobama da ima isto ponaanje' 0na specifi"nost polo*aja %ponaanje vojnika ili njihovih starjeina' 0s o)%iroma na trajanje loge %!loga m!karca traje tokom cijelog ivota a !loga st!denta samo dok traje st!diranje' Poto i.me&! poloaja i !loge postoji pove.anost, promjenom poloaja dola.i i do promjene ! ponaanj! pojedinca. 2mladi* koji se oeni, mijenja neke oblike svoga ponaanja' Ponekad je veoma teko ostvariti o3ekivano ponaanje pa dola.i do s!koba me&! !logama %.aposlena enaCdobra majka i doma*ica..; ili otac koji je poten gra&anin kada mora da os!di ponaanje sina kriminalca...'Aako&e se moe javiti i s!kob !n!tar jedne !loge %ljekara koji ne moe da podnese da vidi krv'. 7!kob se javlja i kada sredina o3ek!je odre&eno ponaanje ve.ano .a nek! !log!. 8 jednom dr!tv! ili jednoj gr!pi naj!o3ljivija je ra.lika i.me&! m!karaca i ena. Ae ra.like se ogledaj!6 fi%i"!im i fi%iolo&!im !ara!teristi!ama %visina, teina, snaga' morfolo&!im !ara!teristi!ama %i.gled, gra&a, konstit!cija' )iolo&!im !ara!teristi!ama sposo)nostima %intelekt!alnim, verbalnim, n!meri3kim...' psiholo&!im !ara!teristi!ama '/. .ipovi mo<i !ojima pojedinac ili gr pa mog da raspola* 7ocijalna mo* naj3e*e se odre&!je kao sposobnost !ticanja, kontrole i nametanja svoje volje. 7tr!kt!ra mo*i relativno stabilna raspodjela mo*i me&! 3lanovima gr!pe. Aipovi mo*i se odre&!j! prema njihovim i.vorima. 9o< nagra8ivanja09ma ! osnovi mog!*nost jedne osobe da nagradi dr!g! osob!. 7redstva nagra&ivanja mog! biti ra.li3ita6 nov3ana nagrada,naklonost, pri.nanje, odobravanje i sl. 9o< prisile0 Basniva se na mog!*nosti jedne osobe da moe da ka.ni dr!g! osob! ili joj nanese tet! ili neprijatnost % nastavnik koji moe da da !3enik!
",

nedovoljn! ocjen!'. 4va vrsta mo*i 3esto se !potrebljava ! a!toritarnim dr!tvima i porodicama... 1eferentna mo<0 Po3iva na po.itivnom odnos! jedne osobe prema dr!goj i 3esto se temelji na identifikaciji te dr!ge osobe sa prvom, 3ije ponaanje se podrava i imitira %dijete podrava ponaanje roditelja sa kojim se identifik!je i koga voli'. Str "nja"!a mo<0 Po3iva na ocjeno jedne osobe da dr!ga osoba posjed!je .nanje i kompetencije od .na3aja .a aktivnost te osobe %nastavnik koji mnogo vie .na od !3enika'. 7vaki profesionalni a!toritet bi se trebao graditi na ovoj mo*i, a ne na nekoj dr!goj... Legitimna mo<0 je najvanija .a f!nkcionisanje gr!pa i organi.acija. Po3iva na pri.natom i prihva*enom a!toritet! jedne osobe od strane dr!gih osoba. Ao moe biti neki tradicionalni a!toritet %kao to ! patrijarhalnoj porodici ota3 odl!3!je o svem!' ili legitimni %.akonski' a!toritet, gdje ta mo* propisana .akonskim normama . 9o< informisanosti0 mo* !ticaja na dr!ge osobe na osnov! informisanosti, obavijetenosti i arg!mentovanosti podataka koji se saoptavaj! nastavnici koji posjed!j! odre&ene informacije i saoptavaj! ih !3enicima,!ti3!*i na taj na3in na promjen! njihovog ponaanja'. '4. Sociometrijs!a str !tr ra gr pe i sociometrijs!e metode 7ocijalnoCemocionalne ve.e i odnosi 3lanova ! maloj gr!pi lj!di, kao i stat!s svakog od njih ! gr!pi 3ine njen! sociometrijsk! str!kt!r!. 7ociometrijski post!pak je psiholoka tehnika ! vid! kratkog !pitnika %Hakob ?oren je osmislio ovaj !pitnik '. ;e.!ltati ovog post!pka prika.!j! se ! vid! sociograma i koriste se .a formiranje !spjenih gr!pa. Sociogram je grafi3ki na3in shematskog prika.ivanja str!kt!re gr!pe do koje se dolo sociometrijskim post!pkom ! vid! mree afektivnih odnosa 3lanova Na sociogram! se lako i br.o mog! vidjeti odnosi ! cijeloj gr!pi %koliko je homogena, jedinstvena, a koliko je heterogena, podijeljena na gr!pice'. Na njem! je jasno i o3igledno prika.ano koliko gr!pa ima podgr!pa, manjih gr!pa ! vid! parova %dijada', Dtro!glovaL %trijada', a koliko DlanacaL %ni. emocionalno pove.anih osoba', .atim, ko s! D.vije.deL %naj3e*e birani 3lanovi .a dr!enje, najomiljeniji ! gr!pi', Dodba3eniL %omraeni', Dvo&aL %dominantan 3lan'... Na osnov! broja !.ajamnih privla3enja 3lanova gr!pe, moe se eg.aktno !tvrditi i i.mjeriti kohe.ija gr!pe. '6. Gr pne norme Ga bi se !po.nala neka gr!pa, nije dovoljno po.navati samo njen! str !t r %relativno trajna stanja i karakteristike gr!pe'. Potrebno je !po.nati i njen! dinami! . Pod gr!pnom dinamikom podra.!mijevaj! se procesi i aktivnosti koji se svakodnevno deavaj! ! gr!pi. ?e&! tim gr!pnim procesima posebno

#/

s! vani oni koji se odvijaj! ! ve.i s ostvarivanjem ciljeva i .adataka gr!pe. Gr pne norme moemo odrediti kao o3ekivani, propisani i !svojeni obra.ac ponaanja i miljenja 3lanova odre&ene gr!pe. )r!pne norme mog! nastati spontano, ali s! 3e*e namjerno donesene i propisane ra.li3itim !redbama i .akonima. 4snovna !loga normi jeste da obe.bijede efikasno f!nkcionisanje gr!pe i da odre gr!pni integritet. Norme mog! biti implicitne, kao to s! obi3aji i moralne norme. Ba krenje obi3ajnih i moralnih normi, ka.na je naj3e*e os!da, pre.ir i odbacivanje od strane gr!pe. Pored implicitnih postoje i e!splicitne, propisane norme ponaanja. 4ne nastaj! voljno, planski, dogovorom 3lanova gr!pe. -ksplicitne norme iska.ane s! ! formi !redbi, pravilnika ili .akona.Ba njihovo krenje, osim moralne os!de, slijedi i propisana sankcija %ka.na'. 4snovna !loga gr!pnih normi jeste da reg!li! ponaanje 3lanova gr!pe kako bi gr!pa to efikasnije ostvarila svoj cilj i, kako bi se istovremeno, odrali dobri me&!sobni odnosi, stvorila povoljna atmosfera i !3vrstio integritet i identitet gr!pe. ';. Gr pni odnosi 2 !ooperacija i !ompeticija3 Naj3e*i oblici interakcije me&! 3lanovima gr!pe s! !ooperacija ili saradnja i !ompeticija ili ta!mi"enje. 2oji od ova dva oblika interakcije *e prevladati ! gr!pi .avisi od ni.a faktora6 od prirode gr pe, njenog cilja, atmosfere njoj, stila r !ovo8enja, !ao i od li"nosti i %relosti njenih "lanova. 5ompeticija je oblik interakcije gdje se 3lanovi gr!pe me&!sobno takmi3e ! dosti.anj! eljenog cilja, i gdje !spjeh jednog 3lana gr!pe a!tomatski isklj!3!je !spjenost ostalih 3lanova. Aakmi3enje se 3esto koristi kao veoma !spjean podsticaj ! gr!pnom rad!, kada treba 3lanove gr!pe podsta*i na maksimalan !3inak. Aakmi3enje ima i svoje negativne strane. =ilo koje nadmetanje stvara ne.drav, rivalski odnos me&! 3lanovima gr!pe. 5ooperacija je oblik interakcije gdje 3lanovi gr!pe me&!sobno sara&!j! i jedni dr!gima poma! kako bi gr!pa postigla .ajedni3ki cilj. Bajedni3ki cilj ostvar!je se .ajedni3kim naporom i koordinacijom djelatnosti svih 3lanova gr!pe. ?ada je takmi3enjem na kra*i rok mog!*e posti*i bolje re.!ltate, podsticanjem saradnje ! gr!pi na d!i rok formira se 3vrsto pove.an tim sposoban da rjeava .adatke i probleme. 7aradnja podsti3e dobre me&!lj!dske odnose, ra.vija me&!sobno povjerenje, solidarnost i !.ajamn! naklonost. 2ooperacija doprinosi kohe.iji gr!pe, !ti3e na jedinstvo i .adovoljstvo 3lanstvom ! gr!pi. 9ndikatori % poka.atelji' kooperativnog ponaanja s!6 dogovaranje, me8 so)no ispomaganje, osje<aj sigr nosti, %ajedni&tva i nese)i"nog %alaganja, !ao i otvorena !om ni!acija, me8 so)na tolerancija i spje&no preva%ila*enje !onfli!ata '=. Pojam, %roci i vrste !onfli!ata gr pi

#1

5onfli!t o.na3ava s!kob, s!3eljavanje s!protnih gledita, interesa, stavova, namjera ili tenji. 2onflikt moe biti spolja&nji, i.me&! dva ili vie lica %interpersonalni', ili n tra&nji %intrapersonalni' konflikt. Psihologija li3nosti se .anima .a intrapersonalne, a socijalna psihologija .a interpersonalne konflikte. Postoji vie !.roka i vrsta konflikata. 5onfli!t podata!a imamo kada dvoje lj!di imaj! ra.li3ite informacije ili ra.li3ito .nanje o istoj pojavi ili doga&aj!. 9ste stvari dvoje lj!di vide ra.li3ito, ili s! o istom 3!li ra.li3ite stvari. 5onfli!t res rsa javi se kada dvije ili vie osoba ele neto 3ega ima malo. 4va vrsta konflikta ! blikoj je ve.i s konfliktom potreba. 7vako od nas ima mnotvo potreba ali takve potrebe imaj! i dr!gi. 7vaka naa potreba moe biti ! konflikt! s potrebama nekog dr!gog. 5onfli!t vrijednosti i s njim ! ve.i konflikt ciljeva, najtee s! rjeive vrste konflikata. :rijednosti s! neto to smatramo vanim i vrijednim .a nas, ali to ne .na3i da je isto to vrijedno i .a dr!ge. Aako i nai ciljevi, ono to elimo da ostvarimo, mog! biti ! s!kob! sa ciljevima dr!gih lj!di. Postoje neki spoljanji faktori koji pogod!j! javljanj! konflikata ! gr!pi, a to s!6 ta!mi"ars!a atmsfera, lo&a !om ni!acija i na"in r !ovo8enja gr pom. '>. 9og <e posljedice i na"ini rje&avanja !onfli!ata ?og! se i.dvojiti neke opte fa.e ! nastajanj! s!koba. Prva od tih fa.a je fa%a percepcije i personali%acije s !o)a C svjesnost postojanja s!koba. Gr!g! fa% !ara!teri& misli i osje<aji, tj. do*ivljaj !onfli!ta. 2onflikt se obi3no doivljava veoma b!rno i to emotivno %javljaj! se ra.li3iti osje*aji, straha, o3aja, .b!njenosti, bijesa' !ognitivno %javljaj! se ideje, misli o s!kob!, !n!tranji ra.govor i sl.' i fi%i"!i %osje*anje napetosti, oteano disanje...' Nakon ovih vie psiholokih, !n!tranjih fa.a, s!kob postaje otvoren, manifestan i spolja vidljiv. Posljednja fa.a je fa%a ra%rje&avanje !onfli!ta i s o"avanje s posljedicama. Bavrsetak koflikta mo&e biti povla3enje jedne strane, pobjeda dr!ge, pres!da ili dogovaranje s!kobljenih strana. 2onflikti ! gr!pi mog! biti destr !tivni %mog! da slabe gr!p!', ali mog! biti i !onstr !tivni %mog! da ja3aj! gr!p!'. Nivo snage jedne gr!pe .avisi od toga kako se gr!pa nosi sa svojim konfliktnim i kako ih ra.rjeava. ,@. Osnovni pojmovi !om ni!ologije, f n!cije !om ni!acije, sredstava masovne !om ni!acije ra%voj li"nosti loga

5om ni!ologija je dr!tvena na!ka 3iji s! predmet i.!3avanja, ! najirem smisl!, por!ke koje lj!di !p!*!j! jedni dr!gima. 5om ni!acija ima sadrajni i odnosni aspekt. Sadr*ajni aspe!t !om ni!acije podra.!mijeva prenoenje neke informacije, obavjetenja o predmet!, osobi, doga&aj! i sl., a odnosni J na3in kako to 3inimo. Na odnos prema osobi s kojom kom!niciramo, ali i prema
#2

sadraj! kom!nikacije, bitno !ti3e na to kako *e na sagovornik shvatiti por!k!. Po sadraj! je mog!*e ra.likovati 3 kategorije kom!nikacije ! gr!pi6 !om ni!acija ve%i sa o)avljanjem te! <ih poslova i %adata!a, !om ni!acija o op&tim pitanjima rada i organi%acije rada gr pe, !om ni!acije !oje s i%ra% socijalno0emocionalnih potre)a "lanova gr pe. Ba !spjeno kom!niciranje vano je da se sve navedene kom!nikacije !spjeno odvijaj!. Prema sadraj!, kom!nikacija se moe odnositi na organi.acij! rada gr!pe, na konkretne .adatke ili na socioCemocionalne potrebe 3lanova gr!pe. 2om!nikacija ! gr!pi moe biti formalna ili neformalna, centrali%ovana ili decentrali%ovana, hori%ontalna ili verti!alna.

,1. O)ilici !om ni!acije, i%vori nespora% ma

!om ni!aciji

5om ni!acija je ra%mjena informacija i%me8 s )je!ata p tem %na!ova . 2om!nikologija je dr!tvena na!ka 3iji s! predmet i.!3avanja, ! najirem smisl!, por!ke koje lj!di !p!*!j! jedni dr!gima. :na! je dra koja .amjenj!je neto, !p!*!je na neki objekat, osob!, stanje ili pojam. ;a.lik!jemo dvije vrste .nakova6 sim)ole i signale. Sim)olima se namjerno dr!gim osobama saoptava neko .na3enje %govorni ili pisani je.ik' i njima se prvenstveno sl!i 3ovjek. Signali s! nenamjerno proi.vedeni .naci koji, tako&e imaj! svoje .na3enje %osmjeh, grimasa, pokret, pla3 i td.'.7ignale proi.vode i na njih reag!j!, ne samo lj!di, ve* i ivotinje. 4 kom!nikaciji se !glavnom govori ! okvir! socijalne interakcije. Socijalna intera!cija je neposredno !ticanje jedne ili vie osoba na ponaanje dr!ge osobe ili gr!pe osoba 8 kom!nikacionom proces! ra.lik!jemo bitna elementa6 po&iljaoca por !e, !anal !om ni!acije, por ! i primaoca por !e .Poiljalac en!odira por!k! %pretvara je pomo*! kodovaCrije3i, gestova, brojeva...' i alje je preko kanala kom!nikacije do primaoca, koji de!odira %deifr!je' por!k!. Por!ka ima svoj sadraj i form!.?oe biti !smena, pismena, gestovna i sl. Ba kom!nikacij! me&! lj!dima osnovno sredstvo je je.ik a sredstva mog! biti !smena, pismena, gestovna, sredstva masovnih kom!nikacija i sl. 2om!nikacija moe biti jednosmjerna i dvosmjerna %!.ajamna'. Aako&e moe biti verbalna i neverbalna. Ger)alna kom!nikacija je osnovna kom!nikacija me&! lj!dima a .asniva se na glasovima %fonemima'. Pisane foneme na.ivaj! se slova. 4d fonema i slova formiraj! se rije3i a od rije3i je.ik. (ever)alna kom!nikacija je kom!nikacija pomo*! neverbalnih.nakova %gestovi, pokreti, mimika, bli.ina %rastojanje' i.me&! osoba, raspored ! prostor!,
#3

poloaj tijela, pogled, dodir i sl.'.:rste neverbalne kom!nikacije s!6 paralingvisti"!a %visina glasa, akcenat, boja glasa, ritam re3enice..', post ralna %tjelesni poloaj, stav tijela', !ine%i"!a !om ni!acija %pokreti r!k!, ake i prstij!, glave, lica,%posebno o3ij! i !sana', kao i pokreti nog! i 3itavog tijela' i pro!semi"!a !om ni!acija koja po3iva na prostornim .nacima, na .a!.imanje odre&enog poloaja ! prostor! i rastojanja tokom kom!nikacije. Co nespora% ma !om ni!aciji mo*e do<i i% vi&e ra%logaH ako poiljalac i primalac por!ke ne koriste isti je.ik ako se koristi rije3 koja ima denotativno %pravo' .na3enje a primalac por!ke je prot!ma3i ! konotativnom .na3enj! kada se koriste rije3i koje imaj! vie .na3enja ili ako joj primalac por!ke dodaje vie konotativno .na3enje ako poiljalac por!ke koristi nejasne ili nepo.nate simbole ili ako ih haoti3no saoptava %argonski govor '. ako postoje smetnje ! kom!nikaciji i ometanje panje primaoca por!ke %b!ka, !mor, pospanost...' .bog !ticaja nesvjesnih mehani.ama %predras!de, s!mnje,antipatija..' .bog ograni3enosti prijema informacija % smanjena intelekt!alna mog!*nost primaoca por!ke, nedovoljno obra.ovanje...'. ako por!ka nije jasno form!lisana %dvostr!ka por!ka', pa kod primaoca por!ke stvara .ab!n! i pometnj! ako postoje tehni3ke smetnje prilikom prijema por!ke %velika !daljenost, pretiho saoptena por!ka, loe telefonske ve.e, ne3itak r!kopis...'. :a do)r !om ni!acij je potre)no da se i po&iljalac i primalac por !e potr de da do)ro i pravilno shvate por ! , odnosno, potr)na je spje&na socijalna intera!cija. ,'. (ever)alna !om ni!acija 2 pojam i o)lici3 (ever)alna kom!nikacija je kom!nikacija pomo*! neverbalnih.nakova %gestovi, pokreti, mimika, bli.ina %rastojanje i.me&! osoba, raspored ! prostor!, poloaj tijela, pogled, dodir i sl.'.:rste neverbalne kom!nikacije s!6 paralingvisti"!a %visina glasa, akcenat, boja glasa, ritam re3enice..' post ralna %tjelesni poloaj, stav tijela' !ine%i"!a !om ni!acija %pokreti r!k!, ake i prstij!, glave, licaCfacijalna ekspresija i pokreti 3itavog tijela' pro!semi"!a !om ni!acija koja po3iva na prostornim .nacima, na .a!.imanje odre&enog poloaja ! prostor! i rastojanja tokom kom!nikacije Neverbalna kom!nikacija ima velik! vanost ! 3ovjekovom ivot!. 4na ne samo da prati, dop!njava i korig!je verbaln! kom!nikacij!, ve* omog!*ava spontanije, po!.danije i bolje prenoenje a!tenti3nih emocionalnih por!ka nego to je to mog!*e samo rije3ima.

,,. -loga, %adaci i psihosocijalne oso)ine vo8e Go8a je osoba koja pres!dno !ti3e na ostale 3lanove gr!pe, a ponaanje kojim !smjerava djelatnost gr!pe, na.iva se vo&stvo. 4snovna karakteristika svakog vo&e jeste njegova mo* da !ti3e na ostale 3lanove gr!pe, ali s ob.irom na vrst! mo*i kojom vo&a raspolae, ra.li3ita s! miljenja o tome ko se moe na.vati vo&om. Prema nekima, vo&a mora biti spontano prihva*en od ostalih 3lanova gr!pe. Gr!gi smatraj! da nije n!no da vo&a b!de pri.nat i omiljen ! svojoj gr!pi. Pod vo&om ! formalnim gr!pama podra.!mijeva se osoba koja ima poloaj vo&e i legitimn! mo* da !ti3e na ostale 3lanove gr!pe. 9stina, njegova mo* je ograni3ena i on je legitimno moe koristiti isklj!3ivo. -loga vo8e je sloena i podra.!mijeva obavljanje ni.a .na3ajnih f!nkcija i .adataka ! gr!pi i .a gr!p!. :o&a kreira politik!, postavlja ciljeve i odre&!je .adatke gr!pe. Njegova osnovna !loga je da !pravlja, r!kovodi gr!pom. ?e&! .ahtjevima koji se postavljaj! pred vo&!, kao posebno vani i.dvajaj! se6 str "ni %od vo&e se o3ek!je da dobro vlada str!kom, pitanjima kojima se gr!pa bavi' socijalni %od vo&e se o3ek!je da ima sposobnost planiranja, organi.ovanja i r!kovo&enja' psiholo&!i %mora biti sposoban da motivie lj!de i da !spjeno rjeava me&!lj!dske odnose ! gr!pi'. Aradicionalno se smatra da je inteligencija %sposobnost logi3kog ra.miljanja' pres!dna ! ra.likovanj! !spjenog od manje !spjenog r!kovodioca. 7avremeni teoreti3ari, me&! kojima je istakn!t )oleman, ne sla! se s ovom te.om. )oleman tvrdi da emocionalna, a ne logi3ka inteligencija, pres!dno odre&!je ko *e od r!kovodilaca biti !spjean, a ko ne. Prema )oleman!, ako je r!kovodilac sposoban da na gr!p! prenese svoje od!evljenje i optimi.am, ako kod 3lanova gr!pe pob!&!je njihove najbolje sposobnosti i podsti3e po.itivne emocije, rije3 je o !spjenom, re%onantnom lider . 7!protno tome, ako ! gr!pi pob!&!je samo destr!ktivne emocije kao to s! strah, briga, apatija, mrnja, osje*anje krivice, onda je rije3 o disonantnom lider 3ija gr!pa djel!je ne!skla&eno i f!nkcionie neefikasno. -mocionalna inteligencija ob!hvata 3itav ni. specifi3nih sposobnosti kao to s!6 sposo)nost ra% mijevanja se)e samog sposo)nost emocionalne samo!ontrole samo vjerenost osjetljivost %a pro)leme i potre)e dr gih lj di sposo)nost ra% mijevanja osje<anja dr gih lj di vje&tina rje&avanja me8 lj ds!ih s !o)a sposo)nost spostavljanja s!ladnih prijateljs!ih odnosa sposo)nost r !ovo8enja gr pom ,/. Stilovi r !ovo8enja gr pom
#"

A to!rats!i stil podra.!mijeva vo&! koji sve odl!ke donosi sam, be. obavjetavanja ili kons!ltovanja ostalih 3lanova gr!pe. 7 podre&enima, obi3no kom!nicira p!tem naredbi i saoptenja. 7aoptava .adatke, i.daje nare&enja, posl!ne nagra&!je, neposl!ne kanjava. Njegov cilj jeste da kod podre&enih stvori osje*anje kako sve .avisi od njega, i kako bi be. njega gr!pa propala. Aime se ! gr!pi stvara ne.drava atmosfera, apatija, osje*anje fr!stracije, a javlja se i agresija, pa 3ak i s!kobi me&! 3lanovima. 4vakva vrsta vo&stva moe imati svoje prednosti samo ! posebnim, kri.nim i vanrednim sit!acijama %rat, pob!na, poar, .emljotres', kada vo&a mora odl!3ivati i post!pati br.o, a 3lanovi be. disk!sije isp!njavati naloge. Cemo!rats!i stil podra.!mijeva vo&! koji stvara !slove ! kojima svi 3lanovi gr!pe imaj! mog!*nost i osje*aj da ravnopravno !3estv!j! ! donoenj! odl!ka gr!pe. )r!p! s ovakvim na3inom r!kovo&enja odlik!j! prisni odnosi i.me&! 3lanova, tenja .a !.ajamnim pomaganjem, minim!m agresivnosti i s!koba, kao i snana identifikacija 3lanova s gr!pom. 2ada se demokratski vo&a pov!3e s poloaja, gr!pa i dalje !spijeva da odri 3vrst! kohe.ij! i ne raspada se, to je poka.atelj njegovog !spjeha ! r!kovo&enj!. Li)eralni stil podra.!mijeva vo&! koji se neposredno ne mijea ! r!kovo&enje, ve* dop!ta gr!pi da se sama dogovora i donosi odl!ke. 4vaj na3in r!kovo&enja najmanje je efikasan. ?oe biti !spjean samo ! nekim, elitnim gr!pama gdje s! 3lanovi i.!.etno motivisani, moralni, svjesni gr pnih ciljeva, savjesni, disciplinovani i odgovorni dono&enj odl !a i i%vr&avanj svojih %adata!a. )oleman navodi # liderskih stilova6 1e%onantni stilovi %vi.ionarski, trenerski, afilijativni i demokratski' po3ivaj! na koperaciji %saradnji' Cisonantni %diktiranje tempa i .apovjedni3ki stil' .asnovani s! na kompeticiji %takmi3enj!'. Gi%ionars!i stil podra.!mijeva lidera koji ima idej! i koji je sposoban da je prenese na dr!ge. .reners!i stil podra.!mijeva !smjerenost lidera na pojedinca %na njegova o3ekivanja, ciljeve, namjere' i na njegov ra.voj, a ne toliko na .adatke. Afilijativni stil podra.!mijeva lidera koji je vie .ainteresovan .a emocionalno stanje .aposlenih i skladne odnose me&! njima, nego .a .adatke gr!pe. Cemo!rats!i stil oslanja se na potrebe 3ovjeka .a a!tonomijom %da !pravlja sobom'. Gemokratski lider trai miljenje i !klj!3!je 3lanove gr!pe ! odl!3ivanje. Ci!tiranje tempa podra.!mijeva vo&! koji pred gr!p! postavlja i.!.etno visoke standarde ! pogled! br.ine i kvaliteta to temelji na svojoj i.ra.ito ra.vijenoj potrebi .a postign!*em. :apovjedni"!i stilC 7voj! mo* lider temelji na strah!, a .aposlene posmatra kao sredstvo .a isp!njavanje njegovih naloga. ,4. Psihodinami!a odnosa vo8a0 sljed)enici 2 poltronstvo, fenomen ce%ari%ma3 i posljedice ta!vih odnosa
##

Nema vo&e be. sljedbenika. :e* ! proces! nastanka i formiranja gr!pe dola.i do njene diferencijacije ! pogled! aktivnosti, !ticaja i mo*i pojedinih njenih 3lanova. Neki sljedbenici se, ve.!j! .a li3nost vo&e, prate ga i podravaj! be. ob.ira na ideje i ideologij! koj! vo&a .ast!pa. Gr!gi se opet vie ve.!j! .a ideje %ideologij!'. 4ni racionalno procjenj!j! da je odre&eni vo&a najbolji .ast!pnik ideje .a koj! se i sami .ala! i prate i podravaj! svog vo&! dok je tako. ?e&!tim, kada procijene da je njihov je vo&a nap!stio njihov! .ajedni3k! idej!, oni takvom vo&i okre*! le&a i nap!taj! ga. Apsol tna vlast ! pogled! obima, sredstava i vremena vladanja, na.iva se despots!om vla&< ili Ice%ari%momL.Fpsol!tisti3ke vo&e 3esto imaj! naklonost i podrk! ve*ine podanika .avedenih njihovim demagokim obe*anjima, pop!listi3kom, a 3esto i nacionalisti3kom ideologijom. Poltrons!i odnos prema mo<nom gospodar je .apravo !dvori3ki, podani3ki, poni.an odnos podanika koji se neprestano tr!de da laskanjem .adobij! njegov! milost i naklonost. ,6. Psihologija mar!etinga i mar!eting 2 pojam i cilj3 Postoji vie definicija marketinga. Prva definicija6 ?arketing je !pravlja3ki proces !. pomo* koga pojedinci i gr!pe obe.bje&!j! sebi ono to ele kro. stvaranje i ra.mjenjivanje proi.voda i vrijednosti sa dr!gima. Cr ga definicija6 ?arketing je 3injenje da se dobra kre*! od proi.vo&a3a ka potroa3!. .re<a definicija6 ?arketing je proces !pravljanja kojim se na profitabilan na3in identifik!j!, predvi&aj! i .adovoljavaj! potrebe potroa3a. Fetvrta definicija6 ?arketing je vjetina pove.ivanja onih koji proi.vode rob! ili !sl!ge sa korisnicima. Op&ta definicija6 ?arketing je na3in ra.miljanja i proces interakcije 3iji krajnji cilj treba da b!de ostvarenje dobiti svih aktera ! toj kom!nikaciji. Postoji e!onoms!i i psiholo&!i prist!p marketing!.+!onoms!i prist!p !ka.!je na ekonomsk! potreb! ili cilj a psiholo&!i pronala.i sredstva i instr!mente kako da se ostvari cilj sa stanovita po.navanja psihologije ciljne gr!pe. Psihologija nastoji da otkrije .akonitosti doivljavanja i ponaanja lj!di, a marketing ima .a cilj da povee proi.vod %ili !sl!g!' s potroa3em Predmet psihologije mar!etinga je istraivanje trita, psihologije potroa3a, psiholokog aspekta !spjenog di.ajniranja robeprirode oglaavanja, kao i !ticaja ekonomske propagande na porast prodaje nekog proi.voda. 7ilj ove savremene psiholoke discipline jeste otkrivanje svjesnih i nesvjesnih motiva potroa3a, kako bi se na osnov! toga kreirali i plasirali proi.vodi koji *e biti veoma traeni i prodavani. ,;. Propaganda i oso)ine propagandne por !e 2 dost pnost, privla"nost3
#(

Propaganda je aktivnost svjesnog irenja odre&enih ideja i stavova. Ao je oblik smiljene kom!nikacije s !naprijed odre&enim gleditem %politi3kim, vjerskim, ekonomskim stavom' i ta3no !tvr&enim ciljem da primalac por!ke i.mijeni svoje stavove i ponaanje ! pravc! koji je ! interes! propagandiste. Bahvalj!j!*i sredstvima masovne kom!nikacije propaganda danas dopire do najirih slovojeva stanovnitva, to i jeste njen cilj. Ga bi se obe.bijedio efikasan prenos propagandne por!ke, da por!ka dospije do to ve*eg broja lj!di, propagandista koristi ra.li3ita propagandna sredstva. Propagandna sredstva tradicionalno se dijele na ele!trons!a %radio, televi.ija, internet' i &tampana %novine, plakati, bro!re', kao i na neke oblike !smene propagande ! koje spadaj! ogovaranje i glasine. Pri!rivenom propagandom smatra se svaki oblik propagandne por!ke koji ima namjer! propagiranja %reklamiranja', a da to nije jasno o.na3eno kao reklama. Politi3ka i privredna propaganda se ra.lik!j! ! tome to politi"!a djel je na "ovje!a !ao na politi"!og s )je!ta %nastoji da oblik!je njegove politi3ke stavove', privredna propaganda ga posmatra !ao a!t elnog ili ) d <eg potro&a"a. Najvaniji segment propagande je propagandna por !a. Privla"nost por !eC Ga bi por!ka i.vrila svoje djejstvo, mora biti opaena, odnosno mora biti oblikovana tako da priv!3e i .adri panj! primaoca. Por!ke i.raene jakim i blistavim bojama i.a.vaj! ve*! panj! od por!ka slabih i nejasnih boja. 7nani .v!kovi efektniji s! od slabih. Plakati ve*ih dimen.ija ok!piraj! panj! prije malih plakata. Pokretljivost je tako&e vana .a privla3enje panje korisnika. Nedovrene por!ke d!e odravaj! panj! od dovrenih 1a% mljivost por !eC Pored privla3nosti, por!ka mora biti i ra.!mljiva. 8koliko primalac ne ra.!mije sadraj por!ke ili ako ga pogreno ra.!mije, njena propagandna vrijednost bi*e mala. -vjerljivost por !e je njena najvanija karakteristika. 8vjerljiva je ona por!ka koja kod primaoca ne ostavlja dileme i koja ga odmah pokre*e na akcij!. Cost pnost por !eC Propagandna por!ka moe biti privla3na, ra.!mljiva i !vjerljiva, ali ako nije dost!pna, ako ne dopire do potencijalnih korisnika, njena propagandna vrijednost je .na3ajno !manjena.Ga bi obe.bijedila dost!pnost, ista propagandna por!ka treba da p!de ! ra.li3itim formama predstavljena. ,=. Pojam, slovi nastan!a i na"ini preno&enja glasina Glasine s! informacije o dr!tveno vanim .bivanjima ili osobama 3iji je i.vor nepo.nat, a njen! sadrin! je teko ili nemog!*e ! tom tren!tk! provjeriti. Ba glasine je vano da se prenose kao potp!no vjerodostojne vijesti, dobijene od t.v. povjerljivog i provjerenog, dobro obavijetenog i.vora koji se ne otkriva. Po pravil!, to s! pol!istinite ili potp!no lane vijesti. )lasine nastaj! spontano ili se namjerno &ire. 7pontano nastaj! ! sit!acijama socijalne kri.e, konf!.ije i nei.vjesnosti, kada nema po!.danih .vani3nih podataka o onome to se deava. 8 i.jvesnim posebnim dr!tvenim stanjima i
#+

reimima glasine se namjerno, svjesno proi.vode ! tabovima .a propagand! i ire s ta3no odre&enim ciljem. )lasine se prenose ! li3nom kontakt!, smenim p tem. 8 tok! procesa irenja prvobitna ver.ija glasine se mijenja, deformie i oboga*!je novim sadrajem ! sklad! s vrijednostima, nadama i tenjama onih koji je prenose. Psiholo.i %4lport i Postman' koji s! pro!3avali proces irenja glasina, nali s! da on ima tri fa.e. - prvoj fa%i dola%i do jedna"avanja %niveli.acije' date informacije, tako to se ona red!k!je, skra*!je i !pro*ava. Cr ga je fa%a nagla&avanja %akcent!acije' i pre veli"avanja karakteristi3nih pojedinosti. - tre<oj, fa%i asimilacije, javljaj! se novi elementi kojih nema ! prvobitnoj ver.iji, a koji s! proi.vod elja, potreba, na3ina miljenja, predras!da, strahova i o3ekivanja prenosioca glasina. ,>. #a!tori nastan!a mase i o)lici masovnog pona&anja 9asa je privremeno ok!pljena sk!pina lj!di koj! pove.!je prostorna bliskost i .ajedni3ki akt!elni cilj. 9ako nis! organi.ovani, lj!di ! masi, me&!sobno neposredno kom!niciraj! i imaj! sklonost da dijele ista osje*anja, !vjerenja i misli. $roj pris tnih oso)a je osnovni !slov .a nastajanje mase. Pravilo je da, to je ve*i broj osoba pris!tno, to je i ponaanje individ!e vie podlono masi. G sto<a mase0 Ba nastajanje mase nije vaan samo broj lj!di, ve* i njihova .bijenost, tj. g!sto*a. <i.i3ki dodir s nepo.natim lj!dima obi3no nam smeta, ali ! masi lj!di .aborave na svoj li3ni prostor i ne smeta im fi.i3ka bli.ina dr!gih lj!di. +mocionalno %) 8enjeC 7 emocionalnim !.b!&enjem .na3ajno se !manj!je sposobnost kriti3kog miljenja i pove*ava s!gestibilnost pojedinca. #o! siranost pa*nje0 Ba formiranje mase vano je da se panja svih pojedinaca !smjeri ! istom pravc!, da se fok!sira na isti doga&aj, parol! ili osob!. :ajedni"!a a!cijaC ?asa obi3no nije stati3na, ve* pred!.ima nek! akcij!, bilo da skandira, !.vik!je parole, !dara ! b!bnjeve, marira... ?asovno ponaanje je istosmjerno ponaanje velikog broja lj!di koji n!no nijes! ! direktnom kontakt!. Gemonstracije i manifestacije, panika, lin3 i pogrom s! naj3e*e pro!3avana i opisivana ponaanja masa. Cemonstracije i manifestacije s! dva oblika ponaanja mase. Pova.ani s! sa politi3kim ivotom neke .emlje i predstavljaj! oblike i.vanparlamentarne borbe masa. 4snovna ra.lika me&! njima je ta to s! demonstracije !vijek protiv ne3ega ili nekoga, a manifestacije s! .a neto ili nekoga. Pani!a je socijalna pojava ! tok! koje ve*a ili manja gomila lj!di koja je pod !ticajem !miljene opasnosti po svoje .dravlje ili ivot. ;eag!je nera.!mnim fi.i3kim ili psiholokim bijegom s mjesta na kojem ta opasnost vreba. Lin" predstavlja samovoljno kanjavanje smr*! nekog pojedinca, kojeg gomila opt!i .a neki teak .lo3in, stvarni ili i.miljeni.
#,

Pogrom, masovno !nitavanje velike socijalne gr!pe, predstavlja krajnje nelj!dsko ponaanje. Ba ra.lik! od lin3a, koji je !smjeren na pojedinca opt!enog .a .lo3in, pogrom je !smjeren na 3itav! pop!lacij! opt!en! od ve*ine. 8 pogrom! .na3ajn! !log! igraj! i negativne etni3ke, vjerske i rasne predras!de . /@. 9oda !ao o)li! masovnog psihososijalnog pona&anja 2 oso)ine, %roci i motivi modernih promjena3 9oda, kao vid masovnog ponaanja, predstavlja neki nov i promjenljiv, masovno prihva*en obi3aj ! na3in! obla3enja, !kraavanja i !ljepavanja i ponaanja ! odre&enom vremen! i ! odre&enoj socijalnoj sredini. - &irem smisl , moda je sve to je pop!larno, to preovla&!je ! !k!s! i navikama jednog vremena, bilo da je to moda ! na3in! ishrane, .abave, vaspitanja, lije3enja, opremanja stana ili ! !mjetnosti, knjievnosti... *em smisl moda je pop!laran, prihva*en i omiljen stil odijevanja, ob!vanja, minkanja, !kraavanja i javnog ponaanja ! datom vremen! i sredini. 7vakako da obla3enje ima tilitarn f n!cij , tj. .adovoljava 3ovjekov! potreb! .a .atitom i !dobno*!. Pored ove osnovne f!nkcije, moda je i i.ra. 3ovjekove potrebe da se na odre&eni na3in predstavi dr!gima, odnosno ima f n!cij samopredstavljanja javnosti. Na3inom obla3enja pojedinac ne predstavlja samo svoj! li3nost, nego i svoj! klasn! ili slojn! pripadnost. 7til obla3enja, ima f!nkcij! paradiranja i isticanja. 9odni stil je poseban na3in obla3enja ima i f!nkcij! oglaavanja gr!pne pripadnosti i !3vr*ivanja gr!pne kohe.ije. 5lanovi ra.li3itih dr!tvenih gr!pa ! sklad! sa svojim na3inom ivota, gr!pnim normama, vrijednostima i stavovima, obla3e se i ponaaj! ra.li3ito od dr!gih. Ganas, nema .akonskih propisa, ali je odje*a i ob!*a i.ra., ne samo li3nog !k!sa, nego je i jasan signal socijalnog stat!sa ?nogi lj!di koji imaj! kompleks nie nie vrijednosti, koji se stide svog siromatva i anonimnosti, imaj! potreb! da to bolno osje*anje inferiornosti odje*om nadoknade.

(/

(1