Matematika bez suza

Kako pomoi djetetu s tekoama u uenju matematike

prema

Prof. Mahesh C. Sharma

Predstojnik i izvrni dopredsjednik Cambridge koleda i ravnatelj Centra za uenje i poduavanje matematike, Mass., SAD

sastavila i pripremila

Ilona Posokhova

OSTVARENJE
Ispravno Te Ostvaruje

Kratak sadraj
Mahesh Sharma Kako se pojavila ova knjiga - rije urednice Prvi dio Prepoznavanje tekoa Poglavlje 1 Zato djeca imaju tekoe u uenju matematike? Poglavlje 2 Vrste tekoa u uenju matematike Drugi dio Kako djeca ue matematiku - otkrivanje odgovornih imbenika Poglavlje 1 Stupanj kognitivnog razvoja Poglavlje 2 Matematika osobnost uenika Poglavlje 3 Predmatematike i pomone vjetine Poglavlje 4 Matematiki jezik Poglavlje 5 Stupnjevi poznavanja matematike Trei dio Ispitivanje i dijagnostika Poglavlje 1 to je kvalitetno ispitivanje? Poglavlje 2 Dijagnosticiranje razvojne diskalkulije Poglavlje 3 Ispitivanje opih matematikih sposobnosti uenika Poglavlje 4 Ispitivanje spremnosti djeteta za usvajanje matematike u koli etvrti dio Pomo i poduavanje Poglavlje 1 Osnovna naela pomoi Poglavlje 2 Uitelj, nastavnik i terapeut - osobnost i profesionalnost Poglavlje 3 Uloga roditelja Poglavlje 4 Igre i njihova uloga u uenju matematike Poglavlje 5 Kako voditi dijete od konkretnog prema apstraktnom Poglavlje 6 Razvijanje vizualnog miljenja u djece Poglavlje 7 Koncept broja: poduavanje i uklanjanje tekoa Poglavlje 8 Uklanjanje vizualno-perceptivnih tekoa u uenju matematike Poglavlje 9 Kako poduavati temeljne aritmetike injenice i vjetine Poglavlje 10 Kako poboljati sposobnost pamenja matematikih injenica i postupaka Poglavlje 11 Razvijanje matematikog jezika Poglavlje 12 Koncept mjesne vrijednosti: poduavanje i uklanjanje tekoa Poglavlje 13 Mnoenje: poduavanje i uklanjanje tekoa Poglavlje 14 Dijeljenje: poduavanje i uklanjanje tekoa Poglavlje 15 Razlomci: poduavanje i uklanjanje tekoa Poglavlje 16 Kako pomoi ueniku s matematikom tjeskobom Dodatak 4 5 7 9 15 41 43 48 53 66 82 85 87 88 99 109 115 117 118 119 122 126 146 148 164 170 178 180 188 210 218 225 230 239

MAHESH SHARMA MAHESH SHARMA

Profesor Mahesh Sharma je predstojnik i izvrni dopredsjednik na Cambridgeu (SAD) i ravnatelj Centra za poduavanje i uenje matematike u amerikoj dravi Massachusetts. Jedan je od najeminentnijih svjetskih strunjaka za tekoe u uenju matematike. Profesor Sharma predaje studentima, konzultira osnovne i srednje kole, veleuilita i druge obrazovne ustanove glede metodike poduavanja matematike, sastavljanja nastavnih programa, te dijagnostike i terapijskoga rada s djecom koja imaju specine tekoe u matematici. Smatraju ga vodeim suvremenim strunjakom za terapiju diskalkulije u djece i odraslih. U Centru za poduavanje i uenje matematike, zajedno sa svojim suradnikim timom, ve trideset godina aktivno pomae djeci i odraslima s tekoama u uenju matematike, a takoer se bavi edukacijom uitelja, nastavnika i roditelja. Osim individualnih vjebi s djecom centar nudi razne radionice i ljetne matematike kampove za djecu s tekoama u uenju, a takoer i interaktivne dopisne teajeve za uenike od 1. do 8. razreda osnovne kole. Profesor Mahesh Sharma izdaje dva asopisa: Math Notebook (Matematika biljenica) i FOCUS on Learning Problems in Mathematics (FOKUS na tekoama u uenju matematike). Math Notebook asopis se bavi tekoama u uenju matematike, dijagnostikom, terapijom i metodama poboljavanja kvalitete nastave. On prevodi istraivanja na jednostavan jezik praktinih i funkcionalnih metoda te se, na taj nain, neposredno obraa uiteljima, nastavnicima, roditeljima i onima koji se bave rehabilitacijom. FOCUS je znanstvena interdisciplinarna revija koja na svojim stranicama okuplja radove defektologa, psihologa, matematiara i lijenika koji istrauju psiholoke i klinike aspekte specinih tekoa u uenju matematike.

Zahvala Iskazujemo svoju srdanu zahvalnost profesoru Maheshu Sharmi i timu Centra za poduavanje i uenje matematike za doputenje da objavimo ovu knjigu za hrvatske itatelje. Zahvaljujui Vama u nas e se dogoditi velike promjene. Urednica

KAKO SE POJAVILA OVA KNJIGA KAKO SE POJAVILA OVA KNJIGA

KAKO SE POJAVILA OVA KNJIGA

Rije urednice
Tijekom zadnjih stotinjak godina psiholozima, lijenicima, prosvjetnim djelatnicima i roditeljima poznata je injenica da neka zdrava, intelektualno razvijena, ak i nadarena djeca ponekad imaju ozbiljne tekoe u uenju. Kao najalarmantnije tekoe spominju se specine tekoe u itanju i pisanju te sindrom hiperaktivnosti ili decita panje. U svim razvijenim zemljama svijeta su utemeljene brojne udruge ija je osnovna svrha educiranje javnosti o postojanju takvih tekoa, te znanstvene i obrazovne institucije koje se bave njihovim istraivanjem i razraivanjem dijagnostikih i terapijskih metoda kako bi pomogli djeci i odraslima s tim tekoama. Obilne informacije o tome kako pomoi djeci s tekoama u itanju, pisanju i usmjeravanju panje moemo danas crpiti iz brojnih prirunika, knjiga, asopisa i internet stranica. Moemo sa sigurnou rei da djeca sa spomenutim tekoama u uenju i u nas ne ostaju bez strune pomoi. Tijekom istih stotinjak godina psiholozima, prosvjetnim djelatnicima i roditeljima poznata je injenica da mnoga zdrava i intelektualno razvijena djeca imaju ozbiljnih tekoa u uenju matematike. Takoer je opepoznata injenica da veliki broj kolaraca ne voli matematiku, smatraju je najteim kolskim predmetom, bore se s njom i mnogo su puta poeljeli da matematika nestane jednom i zauvijek. tovie, za razliku od tekoa u itanju i pisanju, tekoe u uenju matematike su drutveno prihvaene. U naem drutvu esto susreemo inteligentne osobe koje bez ikakvoga srama priznaju da su potpuno nekompetentne u matematici. Istodobno, te iste osobe smatraju potpuno neprihvatljivom slinu nekompetentnost u jezinom izraavanju, itanju ili pisanju. Matematika je, prema miljenju veine, specijalizirano podruje koje nije pokazatelj ope inteligencije. Sve dok osoba moe itati i pisati, njezine tekoe u matematici uglavnom nikoga ne zanimaju. Drutveni stav opravdava tekoe u matematici, a od roditelja moemo esto uti kako objanjavaju svojoj djeci da je ni oni ne razumiju. Kao rezultat, u nas, kao i mnogim drugim zemljama svijeta, tekoe u matematici se ne shvaaju ozbiljno, jer se o njima praktiki nita ne zna. Drugim rijeima, dijete sa specinim tekoama u uenju matematike je u nas do danas lieno mogunosti primanja kvalitetne strune pomoi. Bez obzira na drutveni stav, matematika je uvijek bila i bit e jedan od najvanijih predmeta u osnovnoj koli. Zato? Zato to uspjeh u ovome drutvu velikim dijelom ovisi o sposobnostima kompetentnog koritenja matematikih radnji i vjetina. Primjena matematike je svakodnevna poev od navijanja budilice koja nas podsjea na odlazak na posao do sastavljanja obiteljskog budeta

KAKO SE POJAVILA OVA KNJIGA KAKO SE POJAVILA OVA KNJIGA

Sliice na marginama Neka vas vode ove sliice: poglavlje je namijenjeno uiteljima, nastavnicima i profesorima

poglavlje je namijenjeno strunim suradnicima

poglavlje je namijenjeno roditeljima

objanjenje strune terminologije

a takoer i mnoge druge male slatke sliice putem kojih elimo jo jednom pokazati kako knjiga o matematici i matematika kao kolski predmet mogu biti zanimljive i svima dostupne.

na temelju mjesenih prihoda. Izmeu te dvije krajnosti lei bezbroj svakodnevnih ivotno vanih aktivnosti za koje nam je potrebna matematika. Ako pogledamo iznad svakodnevnog vrtloga praktikoga ivota - u podruje znanosti, ut emo da matematiku zovu kraljicom i genijem znanosti. Zbog svoje poopenosti i slobode od specinoga sadraja, matematika je vrhunsko postignue apstrakcije i logike. Kao takva, ona je mona metodologija koja lei u temelju naega suvremenog znanstvenog napretka. Dakle, tekoe u uenju matematike se, naalost, ne zavravaju suzama u kolskim godinama. Upravo zbog takvih tekoa mnoge su se pametne i sposobne mlade osobe zauvijek odrekle eljenih zanimanja - lijenika, biologa, ekonomista, psihologa, sociologa i dr. Ova se knjiga pojavljuje zato da pridonese drutvenim promjenama, da roditeljima prui nadu, djeci - pomo, a svima onima koji sudjeluju u nastavi matematike, psiholozima i defektolozima - praktine i konkretne dijagnostike i terapijske upute. Njezina glavna poruka je sadrana u naslovu - MATEMATIKA BEZ SUZA. U ovoj emo knjizi otkriti odgovore na mnoga veoma vana pitanja: Zato djeca imaju tekoe u matematici? Kako ih moemo prepoznati? Kako pomoi svakom djetetu koje ima tekoe u uenju matematike? Kako uiniti matematiku zanimljivom i lakom za svu djecu? Osim to je knjiga takve teme i sadraja prva u naoj zemlji i jedna od rijetkih u svijetu, ona ima jo jednu posebnu vrijednost. Knjiga se temelji na tridesetogodinjem radu profesora Mahesha Sharme koji je danas jedan od najeminentnijih svjetskih strunjaka za terapiju specinih tekoa u uenju matematike. Ova knjiga nije prijevod ve postojee knjige i u tome je njezina jedinstvenost. Kao sveuilini profesor, dekan i ravnatelj Centra za poduavanje i uenje matematike, Mahesh Sharma je veoma zauzeta osoba. On dri brojna predavanja i seminare za nastavno osoblje i roditelje u Americi i Europi, vodi praktine terapijske radionice i individualne tretmane za djecu i odrasle te redovno izdaje dva struna asopisa. Zbog toga profesor Sharma do sada nije imao vremena napisati knjigu koja bi ujedinila rezultate njegova tridesetogodinjeg znanstvenog i praktinog rada. Meutim, shvativi potrebu za takvom knjigom u naoj zemlji i u elji da podijeli svoje iskustvo i znanje s hrvatskim strunjacima, Mahesh Sharma nam je ljubazno dao na raspolaganje sve svoje pisane materijale (objavljene u asopisima i videosnimke predavanja) i dopustio da od njih sastavimo knjigu posebno namijenjenu hrvatskim itateljima - uiteljima, nastavnicima i profesorima matematike, psiholozima, defektolozima, pedagozima i roditeljima djece s tekoama u uenju te odraslim osobama koje su pogoene sindromom diskalkulije. Sada je ova knjiga pred Vama. Ilona Posokhova prof. defektolog-logoped

ZATO DJECA IMAJU TEKOE U UENJU MATEMATIKE? ZATO DJECA IMAJU TEKOE U UENJU MATEMATIKE?

ZATO DJECA IMAJU TEKOE U UENJU MATEMATIKE?

Mnoga djeca imaju ope tekoe u uenju. Neka djeca imaju tekoe iskljuivo u podruju matematike. Priroda tih tekoa je razliita. Jedan uenik esto grijei, drugi obavlja zadatak ispravno, ali veoma sporo, dok trei varira u svojoj uspjenosti - danas sve radi ispravno, a sutra mu nita ne polazi za rukom. Ipak, ima uenika koji dugo ne mogu ovladati aritmetikim i matematikim vjetinama ili nisu u stanju primijeniti usvojena znanja u novim situacijama, kako u raznim podrujima matematike, tako i u drugim kolskim predmetima i praktinim ivotnim situacijama. Nemali broj djece osjea odbojnost i strah prema svemu to mirie na matematiku. Budui da su tekoe u uenju matematike prisutne u djece s razliitim stupnjem intelektualnoga razvoja, skupina uenika neuspjenih u matematici veoma je raznolika. Budui da su uzroci tekoa mnogobrojni, ne postoji samo jedno objanjenje niti samo jedan put pomoi. Svako pojedino dijete s njegovim problemima je jedinstveni sluaj koji zahtijeva detaljnu analizu prirode tekoa, njihovih moguih uzroka i, na temelju dobivenih dijagnostikih podataka, planiranje individualiziranoga terapijskog procesa. Tekoe koje dijete ili odrasli ovjek moe imati u rjeavanju matematikih zadataka nerijetko se ne podudaraju s njegovim opim intelektualnim sposobnostima. Tako, bez obzira na potencijalno visoki stupanj intelektualnih sposobnosti, neki uenik moe imati ogromne tekoe u usvajanju aritmetike ili matematike openito. Neki uenici bez problema ovladavaju mehanikom aritmetikom, ali imaju tekoa na viim stupnjevima matematike. S druge strane, postoje djeca koja dobro shvaaju koncepte vie matematike, ali nisu u stanju nauiti elementarnu aritmetiku. Dakle, tekoe u uenju matematike ispoljavaju se na mnogo razliitih naina, a kada djetetu nije na vrijeme pruena pomo, problemi prelaze u odraslu dob. Objanjenje uzroka i mehanizama brojnih tekoa u matematici nije jednostavno. Predstavnici raznih struka daju objanjenja iz aspekta svojih znanosti. Razmotrit emo nekoliko skupina uzroka tekoa u uenju matematike.

Potovani roditelji, uitelji i nastavnici, paljivo proitajte uzroke tekoa u uenju matematike, jer ete najvjerojatnije meu njima nai uzrok koji se odnosi na vae dijete ili na vaeg uenika.

A. Neuroloke disfunkcije
Neurolozi tumae tekoe u matematici (osobito diskalkuliju i akalkuliju) u terminima lakog ili umjerenog odstupanja u radu mozga ili zakanjelog formiranja odreenih viih funkcija korteksa.

Diskalkulija - specine tekoe u uenju matematike. Akalkulija - potpuna nesposobnost usvajanja matematike zbog odsutnosti matematikog miljenja.

10

PREPOZNAVANJE TEKOA PREPOZNAVANJE TEKOA

Disleksija - specine tekoe u itanju. Disgraja - specine tekoe u pisanju. Disfazija - odsutnost ili nedovoljna razvijenost govora i jezika zbog oteenja centara za govor u mozgu koji se tek razvija. Afazija - potpun ili djelomian gubitak govornojezinih sposobnosti uzrokovan oteenjem centara za govor u mozgu u odrasloj dobi.

Takva odstupanja mogu biti uzrokovana kanjenjem djetetova razvoja, neravnomjernim razvojem ili kasnijim oteenjem zdravih dijelova mozga zbog bolesti ili ozljede. Pristup je slian tumaenju mehanizama specinih tekoa u itanju i pisanju (disleksije i disgraje), te posebnih jezinih tekoa (disfazije i afazije). Svaku tekou neurolog sagledava kao disfunkciju u odreenom sustavu mozga koji sudjeluje u procesu uenja matematike i, prema tome, postaje uzrok djetetovih tekoa. U mnogim sluajevima neurolozi su u pravu. Ipak, mnoga djeca imaju tekoe u uenju matematike zbog mnotva drugih razloga koji nisu povezani s neurolokom disfunkcijom ili anomalijom.

B. Nedovoljni stupanj razvoja kognitivne inteligencije i viih psihikih funkcija

1. Stupanj kognitivne inteligencije

Matematiko miljenje Osim opeg stupnja razvijenosti inteligencije, trebamo uzeti u obzir djelomine nedostatke kognitivnog miljenja. Profesor Mahesh Sharma tvrdi da otprilike 25 posto ljudi ima nedovoljno razvijeno matematiko miljenje. To znai da oni, iako je njihov opi stupanj kognitivne inteligencije prosjean ili ak natprosjean, s tekoama shvaaju specinu logiku matematike. Za njih je matematika, prirodno, teak predmet.

Rjeavanje matematikog problemskog zadatka zahtijeva razvijenost kognitivne inteligencije: sposobnosti analiziranja, sintetiziranja, apstrahiranja, poopavanja, primjene steenih znanja i vjetina u novim situacijama, shvaanje smisla problema, pronalaenje strategija za njegovo rjeavanje i dr. Bilo koje zaostajanje u kognitivnom razvoju djeteta ili nerazvijenost kognitivnog miljenja mogu biti uzrokom velikih tekoa u uenju matematike. Ako pitate uenika to je 1/2 od 8, on e vam moda odgovoriti da je to 4. Ali kada ga upitate to je uinio da bi pronaao odgovor, on e rei da je podijelio 8 sa 1/2. U tom sluaju, kao to vidite, on je pronaao ispravan odgovor, ali pri tome uope nije shvatio matematiki koncept. U takvim sluajevima, osim to nije razumio, uenik obino ima tekoa s poopavanjem, odnosno primjenom postupka u drugim srodnim problemskim situacijama. Dijete s takvim tekoama je uglavnom uspjeno u osnovnim numerikim kalkulacijama, ali se susree s tekoama u ovladavanju matematikim i logikim miljenjem. Evo primjera tekoa prenoenja znanja i vjetina steenih u uionici u praktiku situaciju. esnaestogodinjak s umjerenim zaostajanjem u kognitivnom razvoju ispravno je uvjebao mnoenje dvaju peteroznamenkastih brojeva. On je takoer nauio kako koristiti mnoenje za izraunavanje opsega i povrine. inilo se da je konano shvatio znaenje tih pojmova, jer ih je uspjeno primjenjivao u rjeavanju usmenih zadataka

ZATO DJECA IMAJU TEKOE U UENJU MATEMATIKE?

11

u uionici. Za nagradu su ga uvrstili u skupinu uenika koja je tijekom kolskih praznika trebala renovirati portsku dvoranu. Treega dana uitelj je zamolio djeaka da izrauna povrinu poda u sobi 12 x 16 metara u kojoj su trebali postaviti parket. Djeak nije odgovorio. Kada ga je uitelj zamolio da pokae drugoj djeci kako se rauna povrina, djeak je rekao da ne zna, ak i kada mu je uitelj pokazao dva broja koja treba pomnoiti. Bez obzira na neposrednu vezu izmeu nauenog u uionici i situacije, taj je uenik imao velike tekoe u praktikoj primjeni nauenih koncepata.

2. Razvijenost viih psihikih funkcija

Veoma vanu ulogu igra razvijenost i specinost rada viih psihikih funkcija, kao to su razni vidovi memorije, panje, percepcije, sukcesivnih funkcija i dr. Te funkcije odreuju djetetov kognitivni stil, odnosno individualnu posebnost u obradi vanjske informacije u mozgu. Kada potrebne psihike funkcije nisu dovoljno razvijene, dijete nailazi na velike tekoe u uenju matematike. Naprimjer, mentalno izvravanje zadatka sukcesivnog oduzimanja broja 3 od broja 50 zahtijeva, prije svega, sluno (ili, pri itanju, vizualno) percipiranje govorne upute, pohranjivanje informacije u kratkoronoj memoriji, planiranje postupka rjeavanja i paljivo rjeavanje korak po korak. Rezultat svakog prethodnog koraka postaje poetkom za svaki naredni korak u procesu. Pri tome trebamo paljivo pratiti svoje mentalne postupke, pamtiti to smo ve obavili i to tek slijedi. Sve vie psihike funkcije su u tom procesu ujedinjene u zajedniki funkcionalni sustav. Kada je neki element toga sustava slab, nemogue je automatizirano rjeavanje ak i relativno jednostavnih aritmetikih zadataka.
Uloga viih psihikih funkcija za uenje matematike jednako je vana kao i za ovladavanje itanjem i pisanjem.

C. Nerazvijenost temeljnih vjetina koje su preduvjet za usvajanje matematike

Uzrok mnogih tekoa je nedovoljna pripremljenost djeteta za uenje matematike u koli. Kao to postoji pojam spremnosti za usvajanje itanja, pisanja i teoretskog izuavanja jezika, tako postoji i pojam spremnosti za uenje matematike. Kada prije polaska u kolu ili u poetnom razdoblju kolovanja nije ovladalo temeljnim vjetinama koje su preduvjet za usvajanje matematike, dijete nije spremno za sustavno izuavanje matematike kao predmeta u koli.

Temeljne predmatematike vjetine su (Sharma): 1. Razvrstavanje 2. Usporeivanje 3. Nizanje 4. Slijeenje niza uputa 5. Prostorna orijentacija 6. Vizualizacija 7. Vizualno grupiranje 8. Uoavanje obrazaca 9. Procjenjivanje 10. Deduktivno miljenje 11. Induktivno miljenje

12

PREPOZNAVANJE TEKOA

D. Postojanje posebnih jezinih tekoa i specinih tekoa u itanju i pisanju

Matematika je oblik jezika koji u svrhu komunikacije rabi simbole. U veini sluajeva matematiki zadatak se djetetu zadaje rijeima, usmeno ili pismeno. Pri tome postoji cijeli niz izraza i rijei koji su specini za matematiku i esto se primjenjuju u udbenicima iz matematike i u usmenim uputama uitelja. Djeca s posebnim jezinim tekoama, tekoama u itanju s razumijevanjem i pisanju (disleksija i disgraja), uglavnom imaju tekoe i u matematici.

DVA STILA UENJA MATEMATIKE

E. Nepravilnosti u procesu poduavanja

Kvantitativni sastavlja blokove informacije jedan na drugi

1. Nekompatibilnost stilova poduavanja i uenja

Svatko od nas obrauje informaciju, pa tako i matematiku informaciju, na drugaiji i jedinstven nain. To odreuje na jedinstveni stil uenja matematike. Stilovi uenja variraju izmeu dvije krajnosti - od isto globalnog do isto stupnjevitog, analitikog. Analitiki orijentirani uenik ui postupno, korak po korak, te usvaja informaciju u smjeru od dijelova prema cijelini, kao da gradi kuu od cigle, slaui cigle jednu na drugu. Takav stil uenja Mahesh Sharma zove kvantitativnim. Globalno orijentirani uenici percipiraju koncept kao cjelinu i tek kasnije prouavaju njegove sastavne dijelove. Oni bogato koriste vizualizaciju. To je, prema Sharmi, kvalitativni stil uenja. Nastavnik matematike obino poduava djecu u onom stilu u kojem je sastavljen udbenik kojim se trenutno koristi, a nove koncepte objanjava u onom stilu koji odgovara njegovom vlastitom stilu uenja. Nekompatibilnost stila/naina poduavanja koji rabe autor udbenika i nastavnik, te djetetova stila uenja moe postati ozbiljan uzrok tekoa u uenju.

Kvalitativni obuhvaa informaciju globalno, cjelovito Kvalitativni (globalni) uenici su u naem sustavu kolstva u veoma nepovoljnom poloaju, jer program poduavanja matematike u nas uglavnom se temelji na kvantitativnom, kumulativnom naelu uenja. Neka djeca koja postupno prilagoavaju svoj prirodni stil uenja uiteljevom stilu poduavanja, dok se u ostalim sluajevima nekompatibilnosti dijete ne moe prilagoditi i ima velike tekoe u uenju.

2. Pogrean pristup poduavanju novih koncepata

Svaka matematika vjetina do svog savrenstva treba proi put razvoja. Da bi potpuno ovladalo nekim matematikim konceptom, dijete ga treba shvatiti na svim razinama njegovog ispoljavanja i na svim stupnjevima njegove sloenosti. Mahesh Sharma naglaava da se put do potpunog ovladavanja matematikim konceptom protee od intuitivne razine razumijevanja do razine

ZATO DJECA IMAJU TEKOE U UENJU MATEMATIKE?

13

na kojoj je dijete u stanju obrazloiti kako je dolo do odreenog rezultata i objasniti sve pojedinosti dotinog koncepta. Profesor Sharma je odredio est stupnjeva ovladavanja matematikim vjetinama i konceptima kroz koje uitelj treba voditi dijete korak po korak: intuitivni, konkretni, reprezentativni (likovni), apstraktni, upotrebni i komunikacijski. Samo kada je dijete sustavno voeno od prvog do zadnjeg stupnja i kada je doseglo komunikacijski stupanj, moemo smatrati da je odista ovladalo vjetinom ili usvojilo koncept. Nerijetko uitelj poinje izlagati novi matematiki koncept s krive razine (npr. s apstraktne) ili pak preskae jednu ili nekoliko razina (npr. objanjava koncept putem slika prije nego to ga demonstrira na konkretnim opipljivim predmetima). Zbog nedoslijednosti u metodici poduavanja dijete ne usvaja koncept ili vjetinu u potpunosti, a uitelj ve prelazi na demonstraciju sljedeeg koncepta. Ciklus se nastavlja i u jednom trenutku dijete jednostavno prestaje pratiti uiteljeva objanjenja, nailazi na tekoe u rjeavanju zadataka, gubi samopouzdanje i, konano, poinje se bojati matematike. Na kraju krajeva, dijete se moe nai u kategoriji uenika s tekoama u uenju, dok, zapravo, poremeaj nije u djetetu, ve je u metodici poduavanja.

3. Nedovoljna matematika praksa

Uzrokom djetetovih tekoa moe biti i ogranieno iskustvo u matematici. Razlozi tog ogranienog iskustva su ponekad oiti, naprimjer, esta izostajanja sa satova matematike zbog bolesti. Meutim, ima i skrivenih razloga. Tako, nekom se djetetu ne prua mogunost napredovanja do problemskih aspekata matematike, jer uitelj smatra da je nespremno. To se moe dogoditi kada uitelj pogreno procijeni djetetove matematike sposobnosti, na temelju toga to dijete nije u stanju ispravno rijeiti jednostavan aritmetiki zadatak. Matematika je po svojoj prirodi kumulativna. Prema tome, u mnogih uitelja postoji vrsto uvjerenje da je elementarna aritmetika, odnosno brojanje i raunske radnje s brojevima, temelj za svako daljnje napredovanje u matematici. Meutim, to nije uvijek tako. Matematika sadri dva elementa - brojeve i matematike koncepte. Sposobnosti operiranja brojevima mogu biti slabe, ali pri tome dijete moe dobro shvaati sosticirane matematike koncepte. Ako uitelj ne shvaa da su mnogi koncepti razliitih podruja matematike meusobno neovisni, vjerojatno nee pruiti mogunost ueniku slabom u aritmetici da se iskua u drugim podrujima matematike.

Dijete koje ima tekoa u aritmetici i/ili algebri, moe bez tekoa uiti geometriju i obrnuto.

Sloenost i apstraktnost matematike kao predmeta jedan je od vanih imbenika koji uzrokuje tekoe u mnoge djece. Stoga, mnogo je vie djece s tekoama u uenju matematike nego djece s tekoama u itanju i pisanju.

14

PREPOZNAVANJE TEKOA

F. Emocionalno stanje djeteta

Uzrokom neuspjeha moe biti i djetetov strah od matematike. Strah se moe pojaviti nakon nekog konkretnog neugodnog doivljaja ili pak rasti postupno kada dijete prestaje pratiti uiteljeva objanjenja i osjea se izgubljenim. Dijete misli i osjea da je matematika veoma teka i neugodna, te izbjegava sve to je s njom u vezi. Kod rjeavanja matematikog zadatka dijete se unaprijed osjea bespomono i neuspjeno, gubi samopouzdanje i zbog takvog emocionalnog stanja ne moe rijeiti zadatak. Matofobija, odnosno strah od matematike, danas je veoma aktualna pojava koja se neprestano iri i poprima ozbiljne klinike oblike. Zbog toga matofobiju sada smatraju posebnom tekoom u uenju matematike i njoj emo posvetiti posebno poglavlje. Dakle, sve uzroke tekoa u uenju matematike moemo uvjetno podijeliti na dvije velike skupine: uzroke koje se nalaze unutar djeteta (neuroloke disfunkcije, zaostajanje u kognitivnom razvoju, psiholoka nespremnost, jezine tekoe i sl.) i uzroke koje se nalaze izvan djeteta (neadekvatno poduavanje, situacije stresa i dr.). Budui da su uzroci djetetovih problema u matematici toliko raznovrsni, jasno nam je da tekoe mogu poprimati razliite oblike. U sljedeih nekoliko poglavlja bavit emo se razmatranjem vrsta tekoa u uenju matematike.

Poglavlje je sastavljeno prema publikaciji: 1. Mahesh Sharma, Dyslexia, Dyscalculia, and Some Remedial Perspectives for Mathematics Learning Problems, Math Notebook, Vol. 8, No. 7, 8, 9 & 10, 1990.

DISKALKULIJA PREPOZNAVANJE TEKOA DISKALKULIJA

15

VRSTE TEKOA U UENJU MATEMATIKE

DISKALKULIJA
Pod diskalkulijom dananji strunjaci podrazumijevaju skup specinih tekoa u uenju matematike/aritmetike i u obavljanju matematikih/aritmetikih zadataka. To su takva odstupanja koja stvaraju osobi ozbiljne tekoe u ovladavanju matematikom/aritmetikom bez obzira na dovoljni stupanj intelektualnog razvoja, normalno funkcioniranja osjetila, te optimalne uvjete redovnoga poduavanja. Terminoloki razlikujemo diskalkuliju i akalkuliju.

A. Diskalkulija i akalkulija
Tekoe u usvajanju matematike mogu biti lake, umjerene i teke, pa je, prema tome, rezultat djelomina ili pak potpuna matematika nesposobnost. Diskalkulija je djelomian poremeaj procesa usvajanja matematike, koji se moe pojavljivati u svim ili samo odreenim podrujima matematike. Dijete pri tome napreduje u usvajanju matematike, ali mnogo sporije od svojih vrnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi. Akalkulija (a - bez, potpuno nedostajanje) je pojam koji oznauje potpunu nesposobnost usvajanja gradiva iz matematike, odnosno potpunu odsutnost matematikog miljenja. Takva nesposobnost moe biti primarna ili pak sekundarna. U veini sluajeva akalkulija je sekundarni, steeni poremeaj koji se dogaa u odrasloj dobi zbog modane lezije ili bolesti centralnog ivanog sustava. Nastaje zbog toga to su pogoeni oni dijelovi i sustavi mozga koji su odgovorni za obavljanje matematikih operacija. Dakle, o steenoj akalkuliji govorimo kada su matematike sposobnosti nestale u osobe koja je prije ozljede ili bolesti normalno poznavala i primjenjivala matematiku. Veina autora upotrebljava pojam akalkulija kao jedan od simptoma afazije u odraslih. Traumatske akalkulije su dosta dobro izuene i opisane u radovima ruskog neuropsihologa Aleksandra Lurije (1966) koji je izmeu ostalog prouavao matematike i govorne sposobnosti u vojnika koji su u ratnim uvjetima doivjeli ozljedu mozga.

Naprimjer, uenik 5. razreda koji je prosjeno intelektualno razvijen i

uspjean u svim kolskim predmetima osim matematike, poznaje matematiku na razini 2. razreda.

16

PREPOZNAVANJE TEKOA

Prema statistikim podacima, oko 6 posto osoba imaju razvojnu diskalkuliju. Naprimjer, neko dijete moe imati tekoe u uenju matematike, ali pri tome moe biti uspjeno u govoru, jeziku, itanju i pisanju. Drugo dijete moe imati kombinirane tekoe, odnosno biti jednako neuspjeno, kako u matematici, tako i u itanju. Razvojni Gerstmann sindrom (RGS) Diskalkulija je prvi put identicirana kao dio Gerstmann sindroma. Gerstmann sindrom je disfunckija u sljepoonom dijelu dominantne polutke mozga (u veine ljudi je to lijeva polutka). Sastoji se od konstelacije etiri simptoma: diskalkulije (tekoe u matematici); disgraje (tekoe u pisanju, dok motorike i senzorike funkcije nisu oteene); agnozije prstiju (nesposobnost prepoznavanja koji je prst dodaknut, kako sa zatvorenim, tako i s otvorenim oima) i dezorijentacije u smjerovima lijevodesno. Taktilna agnozija obino uktuira iz dana u dan i moe se ak na nekoliko dana sasvim povui. Mogue su i tekoe u itanju.

B. Razvojna diskalkulija
U djece se najee radi o razvojnoj diskalkuliji, odnosno o tekoama koje se formiraju u ranoj razvojnoj dobi, najee prije roenja i ispoljavaju se odmah im je dijete poelo upoznavati pojam broja i obavljati elementarne raunske radnje. Zbog toga taj oblik tekoa zovemo razvojnim. Diskalkulija moe biti samostalna i jedina djetetova tekoa ili se moe pojaviti u kombinaciji s nekom drugom tekoom, naprimjer, disleksijom. Pionir u podruju razvojne diskalkulije je slovaki neuropsiholog iz Bratislave dr. Ladislav Ko (1974) koji je, prouavajui matematike sposobnosti djece u dobi izmeu deset i jedanaest godina, denirao razne oblike razvojne diskalkulije, te sastavio posebnu bateriju testova za dijagnosticiranje diskalkulije u djece. Profesor Mahesh Sharma koji je zapoeo svoj rad istodobno s Ladislavom Koom, znatno je proirio i usavrio dijagnostiku metodu, te se uglavnom usmjerio na terapijski aspekt, odnosno na konkretnu pomo djeci s tekoama u uenju matematike. Prema Kou, Razvojna diskalkulija je strukturalni poremeaj matematikih sposobnosti koji vue svoje korijene iz onih dijelova mozga koji su anatomski i psiholoki neposredno odgovorni za sazrijevanje matematikih sposobnosti u skladu s dobi, a pri tome nisu posljedica poremeaja opih mentalnih funkcija. (1972)

Denirajui diskalkuliju potrebno je uzeti u obzir odnos opih mentalnih sposobnosti djeteta i specijalnih matematikih sposobnosti. Kod diskalkulije postoji oita disproporcija izmeu mentalne dobi djeteta i takozvane matematike dobi. To znai da o postojanju diskalkulije u djeteta moemo govoriti samo kada je njegova matematika dob znatno ispod prosjeka dok je mentalna dob normalna. Matematika dob se odreuje analogno mentalnoj dobi, putem standardiziranih testova matematikih sposobnosti.

C. Mehanizam razvojne diskalkulije: neuroloki poremeaj ili specinost u radu mozga?

Razliiti dijelovi mozga spojeni su neuronskim vezama u specine sustave. Kada se poremeti sazrijevanje nekih karika

DISKALKULIJA

17

Diskalkulija
u sustavu, funkcioniranje cijele mree odvija se oteano i promijenjeno. Dakle, razvojnu diskalkuliju moemo zamisliti kao manifestaciju specinih tekoa u specinim dijelovima mozga (Farnham-Diggory, 1978). Ipak, postoji i drugo vienje mehanizma razvojne diskalkulije. Neurolozi su utvrdili da veinu aritmetikih operacija obavlja lijeva polutka naeg mozga. Neki istraivai smatraju da je uzrok tekoa diskalkuline djece u tome to ona vie koriste desnu polutku, nego lijevu, odnosno imaju veu tendenciju prema holistikim kognitivnim strategijama, dok je aritmetici najbolje pristupiti analitiki. Takvo vienje problema vie povezuje diskalkuliju s posebnou kognitivnog stila djeteta, nego s decitom nekih funkcija. Prema tom vienju diskalkulija nije poremeaj, ve je specinost, posebnost u razvoju. Tako diskalkulina djeca moda nisu svjesna da posjeduju analitike sposobnosti pa ih ne primjenjuju u rjeavanju aritmetikih zadataka (Weinstein, 1980).

D. Kako prepoznati diskalkulino dijete?

U procesu uenja matematike sva djeca ine vie ili manje greaka. Djeca kojoj je matematika teak predmet, ue sporije i ine vie greaka. Djeca s diskalkulijom se razlikuju po tome to ine mnogo neuobiajenih, odnosno specinih greaka. Najee to su sljedee greke:

Parafazine supstitucije
(neispravna upotreba brojeva pri itanju, pisanju i raunanju) Dijete zamjenjuje jedan broj nekim drugim. Takve zamjene nemaju nikakve veze s tekoama u razumijevanju pojma broja. Greke zamjene se dogaaju kako u itanju, pisanju brojeva, tako i pri upotrebi kalkulatora. Kada rauna pomou kalkulatora, djetetov prst jednostavno pritie krivu tipku. Dijete svaki puta zamjenjuje neke druge brojeve, a pri tome se ne radi o slinosti oblika ili prostornog poloaja brojeva ili o pritiskanju tipke kalkulatora koja se nalazi pored one ispravne.

Zapravo, ta dva vienja nisu kontradiktorna, nego su paralelna, jer opisuju dva razliita mehanizma nastanka tekoa u uenju matematike u razliite djece. U jednog djeteta tekoe su uzrokovane neurolokom disfunkcijom, dok u drugog djeteta - neuobiajenim, ali ispravnim funkcioniranjem sustava mozga, odnosno drugaijim uzorkom neuronske mree. Takvo dijete je zapravo nadareno, jer posjeduje izvanredne sposobnosti holistikog miljenja, ali pri tome ima tekoe u shvaanju analitikih aspekata matematike.

Broj 4 dijete ita kao osam, a neki drugi put ga koristi kao da je to broj 3, npr.

Perseveracije (greke zaglavljivanja)

Dijete ponavlja isti broj ili radnju vie puta i nije u stanju prei na sljedei korak kako u pisanju, tako i u raunanju. Naprimjer, ako je u prvom zadatku na stranici bio znak +, dijete zbraja u svim ostalim zadacima do kraja stranice bez obzira to se

3x4=9
Pismeno mucanje:

66666

18

PREPOZNAVANJE TEKOA

Umjesto umnoka ili zbroja dijete jednostavno pie broj sljedei po redu (...16, 17...; ...4, 5...):

znak odavno promijenio. Greke zaglavljivanja takoer se ispoljavaju kroz uporno ponavljanje nedavno nauenih radnji. Nakon usvajanja nove raunske radnje ili postupka, dijete ga poinje primjenjivati i tamo gdje taj postupak uope nije prikladan. Na primjer, nakon to je nauilo posuivanje u zadacima oduzimanja, dijete primjenjuje posuivanje ak i tako gdje ne treba, ili nakon usvajanja postupka mnoenja mnoi i tamo gdje treba dodavati.

16 x 3 = 17 6+4=5
ili ponavlja jedan od faktora ili pribrojnika:

6+3=3 4+2=2 24 + 2 = 46 6 umjesto 9 4

umjesto 4

Zrcalne greke
Dijete zrcalno okree znamenke, naruava ili zrcalno okree redoslijed znamenaka u vieznamenkastim brojevima, kako u itanju, tako i u pisanju brojeva.

Usporenost
Dijete daje ispravan odgovor, ali mu je potrebno mnogo vie vremena, nego to je uobiajeno u njegovoj dobi. Naprimjer, za odgovor 1 + 9 = 10 treba mu vie od 3 sek.

524 pie/ita kao 425 ili 245 65 305 + 23 390 1108 56 +32 592 28 x 31 84 28 112 -18 27 167

Stavljanje brojeva u uzajamno neprikladan prostorni poloaj

Tijekom obavljanja pismenog raunanja u stupcima dijete zapisuje brojeve u uzajamno neprikladnom odnosu i zbog toga dolazi do pogrenog rezultata.

Mogu je narueni smjer rjeavanja (sdesna u lijevo ili krino). Vizualne greke

18 -27 = 11
(8 - 7 = 1), (2-1 = 1)

Dijete pogreno prepoznaje raunske simbole i relativan poloaj znamenki i zbog toga obavlja pogrenu radnju ili neispravno prepoznaje broj. Na primjer, + prepoznaje kao - pa umjesto zbrajanja oduzima.

13 + 2=11
Koju ulogu ima znamenka 3 u sljedeim poloajima u brojevima:

Proceduralne greke
Dijete izostavlja, preskae jedan od obaveznih koraka u rjeavanju zadatka.

2.3, 23, 23