SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET RIJEKA

PRAVNE NORME PLOVIDBE SUESKIM KANALOM

(seminarski rad)

PREDMET: POMORSKO JAVNO PRAVO STUDIJSKI SMJER: TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA PROMETA MENTOR: MR. SC. IGOR VIO IME I PREZIME: MARTIN KOZLEVAC

Rijeka, 20.sijenja 2014.

SADRAJ

1. UVOD 2. PRAVNE NORME PLOVIDBE SUESKIM KANALOM 2.1 POVIJEST I GRADNJA SUESKOG KANALA 2.2 VANOST SUESKOG KANALA 2.3 ZAKONI PLOVIDBE SUESKIM KANALOM 3. ZAKLJUAK 4. POPIS KRATICA 5. LITERATURA

1. UVOD

U ovom seminarskom radu objasniti u Sueski kanal, njegovu povijest, vanost i pravne norme plovidbe Sueskim kanalom. Da bi tema bila razumljivija u ovome u radu takoer objasniti pojmove poput kanala i pravnih normi. Kanal je umjetno izgraen vodotok, koji je promijenjen graevinskim zahvatom. Moe sluiti za odvodnju,ali i za plovidbu. Takoer se moe koristiti i za brodski prijevoz kao plovni put. Kanal moe spajati i dva mora poput Sueskog, Korintskog i Panamskog kanala. Pravne norme ili pravni zakoni su skup obveznih pravila ponaanja koje donose Ustav i zakonom odreeno dravno tijelo. To je takoer i temeljna jedinica svakog pravnog sustava. Pridravanje tih normi osigurava drava zaprijeenom sankcijom. To je takoer skup normi koje odreuje drava. Sa njima se ureuju pravni odnosi koji su regulirani pravnim normama, drava takoer moe osigurati primjenu pravnih normi i zakona uz pomou prisile. Pomorsko pravo povijesno se razvijalo paralelno s razvojem robnog prometa i pomorskom plovidbom. Prvo se razvilo u pomorskoj praksi kao obiajno pravo trgovaca i pomoraca. Nakon toga iz tih su se obiaja formirali specifini pomorskopravni instituti,a nakon njih razliita zakonodavstva (statutna prava srednjovjekvnih gradova i nacionalna kodifikacija trgovakog prava) i posebne pravne norme radi ureivanja odnosa u vezi s morem i pomorskom plovidbom. Pomorsko se pravo vee za obiaje drevnih istonih i mediteranskih naroda (Babilonaca,Kaldejaca, Feniana i Egipana). Najstariji pravni spomenik s pomorkim propisima je Hamurabijev zakonik. Razvoje pomorstva u Sredozemlju formiraju se prvi pomorskopravni instituti. Meu najznaajnijima je Corpus iuris civilis, koji datira iz 6. St. ,on je znaajan jer u sebi sadri vie pomorskih zakona. Takoer su kao izvori prava jako vani statuti poput :Statuta Mletaka(1227.). statuta Dubrovnika (1272.) i statuta Marseilla (1228.). Prvi zakonodavni akt pomorskog prava bila je francuska ordonanca iz 1681. Cijeli nepromijenjeni sadraj kasnije je uvrten u francuski Trgovaki zakonik iz 1807. Godine. U ovom seminarskom radu takoer u se osvrnuti i na povijest Sueskog kanala, odnosno zato je taj kanal postao vaan u svijetu. Jo u antici Egipani su htjeli napraviti kanal koji bi spajao rijeku Nil sa Crvenim morem. U ono vrijeme zabiljeeno je postojanje

dvaju kanala koji su najvjerojatnije sluili za prijevoz itarica. Do kraja 19. Stoljea Europljani su ucrtali tokove Nila, Nigera, Konga i Zambezije, te je svijet doznao za golema Afrika bogatstva. Otvaranje Sueskog kanala 1869. , izravna trgovakog puta izmeu Europe i Azije, usredotoilo je Europsku pozornost na gospodarsku i strateku vanost kontinenta. To je zanimanje jo vie poraslo za svom veom potrebom za sirovinama i novim tritima, pa su se Europske zemlje ubrzo poele otimati za Afrikim teritorijom. Francuski injenjer Ferdinand Marie Viconte de Lesseps prvi je projektirao povezivanje Sredozemlja sa Sueskim kanalom. Sueski kanal postao je drugi najvaniji vodeni pristup Egiptu.

Slika br. 1 Brod u Sueskom kanalu

2.PRAVNE NORME PLOVIDBE SUESKIM KANALOM

2.1 POVIJEST I GRADNJA SUESKOG KANALA

Od sredine 15. Stoljea, pa sve do Napoleona mnogi su znanstvenici pokuavali uvijeriti vladare i turske sultane o vanosti spoja Sredozemnog i Crvenog mora. Egipat je tada bio pod turskom vlau, a uspomena na to doba ostala je ouvana u imenima gradova poput: Port Said-a,Ismailie i Port Taufiq-a. Napoleon je u svojemu pohodu na Egipat razmatrao mogunost prokapanja starog kanala,ali je nakon pregleda terena odustao od toga. Zato je inenjeru Le Pereu naloio da ispita teren. On je podnio izvjee s velikom grekom jer je smatrao da je Crveno more na veoj nadmorskoj visini od Sredozemnoga.

Slika Br. 2 Poloaj Sueskog kanala u odnosu na Afriku 3

Francusi inenjer Ferdinand Marie Vicomte de Lesseps (1805.-1894.) prvi je projektirao povezivanje Sredozemlja sa Sueskim zaljevom.

Slika br. 3 Ferdinand Marie Vicomte de Lesseps

Predvidio je kanal na razini mora od Port Saida do jezera Gorkih i Sueza,a od 1859 do 1869. godine osobno je nadzirao izgradnju. Lesseps je projekt gradio pod francuskom kontrolom, a u tu je svhu osnovao meunarodno drutvo koje je od turskog vicekralja Egipta unajmilo ovo podruje na 99 godina. Dovreni kanal bio je dugaak oko 160 km, a dubok manje od 6 metara; od tada je produbljivan i proirivan nekoliko puta, kako bi omoguio prolaz sve veim prekooceanskim brodovima.

Slika 4. Gradnja Sueskog kanala

Slika 5. Gradnja Sueskog kanala

Britanska vlada bila je zaiteresirana za svoj udio u kanalu jer je on skraivao trgovaku rutu do Indije i Jugoistone Azije za vie od 10 000 km. Godine 1875. Britanci su otkupili vie od 44% dionica drutva koje je dotada drao vicekralj, a meunarodnom je konvencijom 1888. godine zajamena neutralnost kanala. Europljani su trebali upravljati kanalom do 1968., ali je 1956. Predsjednik Naser preuzeo upravu nad kanalom u korist Egipta, zatvarajui Akabski zaljev za izraelske brodove.Dana 29. listopada, u trenutku jakoga meunarodnoga prosvjeda, izraelska vojska upala je u Egipat, a britanske i francuske snage zauzele su obale kanala.. Uskoro su ih zamijenile snage Ujedinjenih naroda, a Izrael se povukao nakon osiguravanja prava prolaza prema Akabskom zaljevu. Kanal je ipak ostao pod upravom Egipta, kao ivotno vaan izvor prihoda za Naserovu ambicioznu politiku. Naser je 1967. godine ponovno zatvorio pristup Akabskom zaljevu. Munjeviti izraelski odgovor bio je unitenje najveeg dijela egipatskih zranih snaga na zemlji. Uslijedio je estodnevni rat nakon kojega je sinajski poluotok zajedno sa mnogim pograninim podrujima, ostao pod izraelskom okupacijom. Kanal je tada stvarno bio zatvoren, a predstavljao je crtu fronte meu protivnikim stranama. Izral je uspio odbaciti sirijski i egipatski napad, a ovaj put je Izraelska vojska u nekoliko navrata prela kanal. Mirovnim sporazumom iz 1974. Godine Sinaj je slubeno vraen Egiptu, a 1975. kanal je oien od potonulih brodova i ponovno otvoren za promet. teta je ve bila uinjena. Nakon 8 godina mnogi su noviji brodovi, posebno tankeri za prijevoz nafte bili preveliki za prolaz kanalom. Zatim je uslijedio rat izmeu Irana i Iraka,koji je takoer utijecao na smanjenje prometa kanalom. Egipatska vlada razmatra planove za jo jedno produbljenje kanala, to bi omoguilo prolaz superankerima nosivosti do 180 000 tona, s nadom u povratak prometa koji je kanal nekad imao.

Slika 6. Kontejnerski brod u Sueskom kanalu

2.2 VANOST SUESKOG KANALA

Svaki dan kroz Sueski kanal prolaze tri konvoja. Dva iz Port Saida i jedan iz Sueza. Plovidba traje dvanaest sati. Duina izmeu sidrita Port Said do Port Taufiq iznosi 193,5 kilometara. Po Carigradskoj konvenciji iz 1888. Doputeno je ploviti brodovima svih zastava, ak i izraelske kojima je prolazak dugo bio onemoguen. Sueskim kanalom prolaze veliki kontejnerski brodovi, ali se promet nikad nije u potpunosti vratio na razinu prije Izraelske okupacije Sinaja. Suvremeni su supertankeri dijelom preveliki da bi proli kanalom. irina kanala iznosi izmeu 300 i 350 metara, a irina izmeu plutaa je 180 metara. Maksimalni doputeni gaz iznosi 25 metara dok je najvea doputena brzina 14 vorova. Naei tereti koji se prevoze u kanalu u smjeru jug-sjever su nafta i naftni derivati,rude, tekstilne sirovine i uljarice. Dok se u smjeru sjever-jug prevoze najee generalni teret, proizvodi metalne industrije i umjetna goriva

Tablica broj 1: koliina nafte i naftnih derivata prevezenih kroz kanal u razdoblju od 20072011.

Tablica broj 2: Koliina TEU-a u milijunima preveenih unutar Sueskog kanala u rasponu od 1990. 2000.

2.3. ZAKONI PLOVIDBE SUESKIM KANALOM

U sporu koji su Francuska,Velika Britanija i SAD iznijele pred vijee sigurnosti UNa,vijee je donijelo zakljuak da se za budunost kanala ureuju naela o reimu prokopa,a stranke upuuju da u izravnim pregovorima izrade sporazum na temelju ugovorenih naela. 1. sloboda plovidbe kroz prokop bez ikakve izravne ili prikrivene diskriminacije 2. potivanje egipatske suverenosti 3. odvajanje uprave prokopa od politike bilo koje zemlje 4. utvrivanje taksa za plovidbu kroz prokop sporazumomo izmeu Egipta i korisnika prokopa 5. odvajanje jednog dijela prihoda za odravanje i dalje poboljanje prokopa 6. nerijeena pitanja izmeu Egipta i Drtva za upravljanje Sueskim kanalom trebaju biti rijeena arbitraom 1957. godine Egipat je u UN dao izjavu (jednostavni akt) po kojoj e se pridravati odredbi Carigradske konvencije te prava i odredbi koje iz nje proizlaze: 1. Egipat e osigurati neprekinutu mogunost slobodnog prolasaka prokopom za brodove svih zastava u granicama propisanim Carigradskom konvencijom 2. Pazit e da prokop bude odravan i moderniziran prema potrebama suvremene plovidbe 3. Takse za prolazak brodova odrat e se na visini odreenoj 1936. god, a eventualne sporove treba rjeavati arbitraom 4. Arbitraom e se rjeavati sporovi o promjeni egipatskih propisa o plovidbi prokopom kao i o svakoj albi na diskriminaciju 5. 5% od bruto prihoda pripada egipatskoj vladi, 25% fondu za odravanje i modernizaciju

Egipat je i prije i nakon tog ureenja poduzimao posebne mjere s obzirom na brodove na koje se sumnjalo da prevoze robu iz Izraela ili u Izrael, pa je tim brodovima sprijeio prolazak kroz prokop. Rezolucijom vijea sigurnosti 1951. Egipat je pozvan da prestane sprijeavat prolazak trgovakih brodova i robe kroz prokop i da odustane od uplitanja u plovidbu, ali Egipat je nastavio s dotadanjom praksom.

10

1979. godine potpisan je Ugovor o miru izmeu Egipta i Izraela u Washingtonu, na temelju kojega svi brodovi koji plove u Izral ili iz Izraela kao i izraelski brodovi uivaju pravo slobodnog prloaska kroz Sueski kanal i kroz moe kojim se prilazi prokopu. Tada se Egipat obvezao da e se odredbe Carigradske konvencije primjenjivati na sve bodove bez ikakve diskriminacije. Pravilnik o plovidbi Sueskim kanalom sastoji se od vie dijelova poput: Pravila plovidbe Sueskim kanalom Karakteristike kanala i jezera na njemu Komunikacije i signali Tonaa i lanarina Prijevoz opasnih tereta

lanak 1. Prijevoz preko Sueskog kanala

Prijevoz u Sueskom kanalu otvoren je za plovila svih drava,ako ispunjuju uvjete navedene u pravilima plovidbe. Svi djelovi koji se izdaju po djelatnosti ine sastavn dio tih pravila. Brodovi takoer moraju biti u skladu sa odredbama i Meunarodnim pravilima za SOLAS, njegove izmjene i dopune, MARPOL 73/78 te kao i Meunarodna pravila za izbijegavanje sudara na moru i svim zakonima, naredbama i propisima donesenih od strane egipatske vlade.

lanak 47, Plovila kojima je zabranjena plovidba Sueskim kanalom

U kanalu ne mogu ploviti vozila koja pripadaju slijedeim sluajima:

11

1. Svako plovilo koje je Suez Canal Officials proglasilo opsanim za plovidbu 2. Ako prevozi opasni teret,koji ne spada u 5. Dio: Prijevoz opasnih tereta, ili ako voze zabranjene terete 3. Ako imaju vie od tri stupnja 4. Ako je brod previe nakrcano,i moe oneistiti okoli 5. Ako je toliko nakrcan teretom,da bi moglo ugroziti njegovu stabilnost Za posebne vrste kontejnerskih brodova i tankera,postoje pravila kada mogu,a kad ne ploviti.ULCC (ultra large crude carrier) i VLCC (very large crude carrier) mogu ploviti kanalom samo kada je dobro vrijeme. Takoer u kanalu nesmiju ploviti ni brodovi koji nemaju sidro.

lanak 110: Prijevoz opasnih tereta

Da bi mogli razlikovati podjelu opasnih tereta moramo znati podijeliti ih u dvije skupine. To su: komadni opasni tereti Zapakirani opasni tereti Za potrebu tih zakona,znaenje pojma i izraza naveden u lanku mora biti kao to je definirano u odgovarajuok toki. Opasni teret znai slijedee: svaka tva zapakirana ili rinfuzi,koji je namijenjen prijevozu i/ili skladitenju i ima svojstva u klasama koje su navedene u IMDG, koje se mijenjaju s vremena na vrijeme. Svaka tvar koja se isporuuje u rinfuzi ne dolazi sa IMDG kodom i klasom,ali je podlona zahtjevima kompleksa za opasne kemikalije u rasutom stanju, ukapljenih plinova u rinfuzi i vrste tvari,mijenjaju se s vremena na vrijeme.

12

Osim opasnih tereta u taj lanak takoer spadaju i opasni otpadi. To znai da otpad ima opasne karakteristike prema konvenciji iz Basela o kontroli prekogranienog prometa opasnog tereta. Opasni teret u rasutom stanju oznaava svaku tvar koja se prevoze bez stalnog oblika ogranienja, u spremniku ili tovarnom prostoru koji je strukturni dio broda. Osim opasnih tereta i otpada, takoer u tu skupinu spadaju nafta i njeni derivati. Pod naftne derivate u ovom lanku smatraju se :kameno ulje, smola, ugljen, kriljavac, treset, bitumen, te njegovi derivati, i bilo koji proizvodi od nafte, i bilo koji od ulja poput benzina, kerozina, lo ulja, toluen, parafin, i vosak.

13

3. ZAKLJUAK

Da bi tema koju sam odabrao bila komplektna i lake razumljiva, na samom sam poetku pokuao objasniti neke osnovne i relevantne pojmove, koji bi prikazali vanost Sueskog kanala. Da nije tako vaan, ne bi bilo puno takvih normi za prolazak samim kanalom, kojih se moraju pridravati prilikom prolaska. Smatram, da su povijest, brojni ratovi i geografski poloaj puno utijecali na vanost i njegovo ouvanje. Razvoj potreba za robnom razmjenom, veom trgovinom i potragom za brim plovnim putem izmeu Europe i Azije, bilo je osnova za pronai to krai put za ostvarenje namjene. To je dovelo do gradnje Sueskog kanala. Iako su se vodili ratovi izmeu velesila, ipak su napravili Sueski kanal, to je pokazalo i to to su ga izgrdili. To takoer i pokazuje i veliku koliinu tereta poput nafte, njenih derivata, kontejnera i velike koliine generalnog tereta. ija koliina raste iz dana u dan, i kroz koji prolaze Suezmax brodovi (najvei brodovi koji prolaze Sueskim kanalom). Jer je to jo uvijek najkrai put izmeu Europe i Azije. Da bi se uspjeno plovilo trebaju se potivsti razliiti zakoni. Tako i zs plovidbu Sueskim kanalom moraju se potivati razliiti zakoni. Svi se ti zakoni nalaze u Pravilniku o plovidbi Sueskim kanalom. U njemu se nalaze pravila poput: pravila o komunikacijama, o prijevozu opasnih tereta, o karakteristikama kanala, tonai i lanarinama i o plovidbi samim kanalom. Tema mi je bila jako zanimljiva i nadam se da sam uspjeno odgovorio barem na neka od mnogobrojnih pitanja vezanih za taj kanal.

Izradio: ________________ Martin Kozlevac

14

4.POPIS KRATICA Meunarodna konvencija o zatiti morskog dobra,objavljena od IMO Meunarodni monetarni fond I.M.F. MARPOL Meunarodna konvencija o sprijeavanju oneienja mora brodovima,s vremena na vrijeme se mijenja SOLAS Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih ivota na moru, donijela ju je IMO U.L.C.C. Ultra Large Crude Carrier brod V.L.C.C. Very Large Crude Carrier brod I.M.D.G

15

5.LITERATURA

Gardner P,Scott A,Rohan Scott M,Shackelton A,Enciklopedijski atlas svijets (vodi kroz sve zemlje svijeta),EXTRADE d.o.o. Rijeka,1997,1999,2001. Jaka Opai,Vid, Velika ilustrirana enciklopedija- Povijest. Mozaik knjiga,Zagreb , listopad 2009 Nastavni materijal (http://www.pfri.uniri.hr/~poletan/) Pavi, Pomorsko pravo,Pravokutnik, Zagreb, Zagreb, 2013,str 2 Slavica Ivica,kapetan, Sueski kanal-pria o moru i ratu, Slobodna Dalmacija, Split, 2010. www.suezcanal.gov.eg/

16