Professional Documents
Culture Documents
Da Vinčijev Kod - Knjiga, Film I Obmana
Da Vinčijev Kod - Knjiga, Film I Obmana
Razmatranje i odgovor na neke ozbiljne tvrdnje u romanu koje su uperene protiv Biblije, hrianstva i crkvene istorije.
dezinformacija koja osporava tu poruku, mora biti razjanjena. zato to se roman zasniva na knjigama koje su nametnute kao istorijska injenica. zato to knjiga zamagljuje i brie liniju izmeu injenice i fikcije tvrdei da su 'Svi opisi umetnosti, arhitekture, dokumenata, i tajanstvenih rituala u romanu tani'. Sa tim na umu, hajde da pogledamo glavne tvrdnje koje roman donosi. Na cilj nije da napadamo roman ili njegovog autora, ve da reagujemo na pogrene informacije koje ire, a odnose se na hrianstvo, Novi zavet, Isusa, i crkvenu istoriju.
Autori tih dokumenata su svrstani od vernika koji su bili spremni da daju ivot za svoju veru u Isusa, do onih koji nisu bili vernici, koji su bili neprijateljski raspoloeni i koji su osporavali takvog Isusa. Ali ni jedan nije nita rekao o Isusu to bi dovelo u pitanje injenicu da je on bio neoenjen.
3. Izmiljeno: gnostiki spis, koji se zove "Jevanelje po Filipu" navodi na pomisao da je postojala intimna veza izmeu Isusa i Marije Magdalene.
Marija Magdalena je pratila Spasitelja. Hristos ju je voleo vie od svih apostola i esto je ljubio u usta. Ostali apostoli su time bili uvreeni i pokazivali negodovanje. Pitali su ga: "Zato je voli vie od svih nas?" Gnostiki tekst "Filip", kako ga je preveo Da
3
Vinijev kod, strana 246, englesko izdanje. Tekst Filip je nehrianski dokument koji je otkriven 1945 godine u Nag Hamadiju (Egipat) meu gnostikim spisima. Neki izuavaoci, ukljuujui i onog koji je vodio naporno prevoenje Filipovog teksta na engleski, veruju da je napisano izmeu 100te i 200te godine nakon Hrista. Autor teksta Filip je nepoznat. Mnogi gnostiki spisi tog doba su pozajmljivali pojmove i imena iz Novog zaveta. U Filipovom tekstu, je gnostika verzija Isusa i Magdalene, gde je opisano da je on sa njom imao drugaiju vezu nego to je imao s ostalim uenicima. Suprotno navodu iz Filipovog teksta koji roman spominje, re 'usta' se uopte ne pojavljuje u orginalnom dokumentu. Kao to na strani 49 u knjizi Da Vinijeva obmana, Ervina V. Lucera: "Trebalo bi da znate da poto je u pitanju lo kvalitet papirusa, re ili dve nedostaju u orginalu. U tekstu stoji, 'Isus ju je esto ljubio u (na ovom mestu je prazno)'. Zato su izuavaoci popunili prazninu sa: usta, lice ili elo, itd. Zapravo, sve to znamo je da je tekst mogao da sadri 'ruku' ili ak 'obraz' jer izjava podrazumeva da je on i ostale uenike ljubio verovatno u obraz kako se jo uvek radi na Bliskom Istoku." Roman takoe izjavljuje da je aramejska re za 'pratilac' bukvalno znai 'suprug'. Ovde nije potrebno komentarisati, poto je Filipov tekst koji je naen u Nag Hamadiju napisan na koptskom jeziku. Takoe je vredno pomena da Filipov tekst u stvari govori protiv braka: "Ironino, ono to ovaj tekst iznosi, jeste da odbacuje svaku tvrdnju da su Marija i Isus bili venani. To ini jer je deo drevnog gnosticizma kod kojih jedna od osnovnih dogmi kae da su sve telesne (materijalne) stvari nasledno zle. Prema tome, seksualni odnosi poniavajui! Jevanelje po Filipu ide tako daleko da kae da brane veze prljaju enu." Istina o Da Vinijevom kodu, Riard Abanes, strana 41. U svakom sluaju, Filipov tekst ne pominje nikakav brak u gnostikoj vienju Isusa. U stvari, nijedan gnostiki tekst nikad nije tvrdio da su po njima Isus i Marija Magdalen bili u braku. ak i takozvano gnostiko jevanelje po Mariji Magdaleni ne daje nita to bi nasluivalo tako neto.
ne podudaraju sa jevaneljima iz Biblije." Pretraujui sredinu knjige, Tibling se zaustavio na jednom redu. "Jevanelje po Filipu je uvek dobro mesto da se odatle krene." Da Vinijev kod, 2456, engleski. Da Vinijev kod tvrdi da je Novi zavet krivotvoren a da su gnostika jevanelja i spisi sa Mrtvog mora orginalni hrianski tekstovi. Naziv Svici sa Mrtvog mora se odnosi na zbirku od oko 900 dokumenata, mnogi od njih su svici koji su napisani na hebrejskom, grkom i aramejskom, koji su otkriveni izmeu 1947 i 1956 godine u peinamau blizini drevnog naselja zvanog Kumran, koje je na obalam Mrtvog mora, blizu Jerusalima, u Izraelu. Dokumenta sadre neke od najstarije poznatih kopija knjiga Starog zaveta, kao i nekoliko spisa verske grupe zvane Eseni, koji su postojali u Izraelu izmeu 200 g.pr.Hr. i 100. g. posle Hrista, pre 2200 do 1900 godina. Mnogi izuavaoci su nastojali da pokau kako postoji povezanost izmeu svitaka i hrianstva, i kao da je Novi zavet nikao iz spisa esena, a ne re Boja. Meutim, svici sa Mrtvog mora nijednom ne pominju Isusa niti bilo koju osobu pomenutu u Novom zavetu, kako kau vie izvora. Tako i Izraelski muzej tvrdi. to se moe i proitati na njihovom veb sajtu: www.imj.org.il/eng/shrine/faq.html. Sledei primer: Vanost svitaka sa Mrtvog mora u boljem razumevanju Isusa i jevanelja je tema za raspravu. U ovom poglavlju, naglasili smo da nema nikakve direktne veze izmeu Isusa i svitaka, niti su bilo koji od ovih dokumenata napisali hriani niti za njih koliko mi znamo. Mnogi su pokuaji da se pronau direktne veze, ali sve su to nagaanja, uzbudljiva ili neprikladna (e.g., John Allegro and sacred mushroom, Barbara Thiering's peshar technique, and scrolls and the New age Jesus). "The meaning of the Dead sea scrolls: Their significance for understanding the Bible, Judaism, Jesus, and Christianity, by James VanderKam and Peter Flint (dec 1, 2002). Za tvrdnje zasnovane na gnostikim jevaneljima, bila bi od koristi njihova istorijska pozadina. Gnostiki spisi, posebno primerci iz treeg, etvrtog i petog veka, obino su pozajmljivali imena i pojmove iz Novog zaveta. 1945te je naeno nekoliko gnostikih zapisa zakopanih u gradu Nag Hamadiju, u Egiptu. Neki od njih nose nazive Jevanelje po Filipu i Jevanelje po Mariji Magdaleni. Niko ne zna ko ih je napisao. Nisu ih napisali hriani ve gnostici koji su bili suparnici hrianstvu. to se tie tvrdnje u romanu da ova dokumenta predhode Novom zavetu, postoji mnotvo dokaza koji pokazuju da je upravo suprotno istina. Na primer, neki se dokazi mogu nai i unutar samih gnostikih tekstova. Krenimo od ovog, Jevanelje po Filipu je uvek dobro da se od njega poe:
5
Oni koji kau da je Gospod prvo umro i (onda) ustao, gree, jer je on prvo ustao i (onda) umro. Ako neko prvo ne stekne uskrsenje, nee umreti. "Jevanelje po Filipu," iz gnostikih tekstova naenih u Nag Hamadiju. (Suprotno tome, Novi zavet, koji je napisan vie nego 100 godina ranije, belei da je Isus umro i bio uskrsnut, i ovo je temelj hrianstva.) Neki kau, "Marija je zaela od Svetog duha." Oni su u zabludi. Oni ne znaju ta priaju. "Jevanelje po Filipu", gnostiki tekst naen u Nag Hamadiju. (hriansko verovanje da je Marija zaela Svetim duhom potie iz Novog zaveta, iz Jevanelja po Mateju.) U dva gornja navoda, imamo injenicu ne dokaz, ve injenicu da su gnostiki tekstovi napisani posle Novog zaveta, jer se ona pojavljuju kao direktna reagovanja na uenja Novog zaveta. Razni izuavaoci su okarakterisali gnostike tvrdnje iz Da Vinijevog koda kao bezobzirne i obmanjijue. Jedan od njih je i Dejms Robinson, profesor Religiozne kritike, Klermontskog univerziteta, i glavni ureiva Nag Hamadijeve biblioteke. U pogledu na Da Vinijev kod a odnosi se na gnostike tekstove Robinson je izjavio: Knjiga doivela uspeh zbog uzbuenja koje donosi, to brine izuavaoce kakav sam ja, koji se trudi da se dri injenica. Mislim da se ovde namee problem koji dovodi u pitanje da li je ova knjiga uopte roman, zato to se kae da je izmiljena pria, a u isto vreme, koristei dovoljno injenica, dobro poznata imena i predmete kao to je otkrie u Nag Hamadiju, daje prividnu tanost ostalim tvrdnjama. Neupuenoj javnosti teko je da raspozna gde jedno poinje a drugo prestaje. Tako da je sa te take gledita, ova knjiga veoma zavodljiva. "Secrets of the code, strana 97, Den Burtajn (Ova knjiga inae nije "prohrianska". Na vie mesta neprijateljski i netano oslikava hrianstvo). Robinson je moda najpoznatiji po nadgledanju tima izuavaoca za prevoenje tekstova iz Nag Hamadija. Postoje vane razlike izmeu novozavetnih jevanelja i takozvanih gnostikih jevanelja. Novozavetna jevanelja sadre detalje o ivotu u zemlji Izrael tokom prvog veka. Ona se takoe vie puta pozivaju na starozavetne navode, proroanstva i teoloke koncepte. Za hriane, Novi zavet je nastavak Starog zaveta ispunjenje obeanja data u Starom zavetu. Suprotno tome, gnostiki tekstovi sadre vrlo malo detalja koji bi mogli da ukazuju da su njihovi autori ikad bili u Izraelu, ili da su barem iveli u prvom veku. A teoloki koncept gnostikih tekstova se otro suprote onima iz Starog zaveta. Razmislite o tome to je zabeleeno na stranicama 26 i 27 u knjizi "Istina iza Da
6
Viijevog koda", od Riarda Abanesa: "Ali jesu li gnostika jevanelja predhodila knjigama koje su napisali Matej, Marko, Luka i Jovan? Veina izuavalaca, hriana i nehriana, e rei ne. Oni ih smetaju (na primer, one iz Nag Hamadija) izmeu 150 i 250 godine. Iako su mnogi ovi tekstovi koptski prevod sa grkog (koji vie ne postoje), veina izuavaoca se slae da se ti tekstovi ne mogu datirati pre sredine drugog. Oni (gnostiki tekstovi) su kasno doli, to je jedan od razloga to su ih crkvene voe odbacile... Ova gnostika jevanelja ne samo da se ne slau sa starijim (novozavetnim) jevaneljima, koja su ve bila prihvaena od strane hriana, ve im nedostaje punovanost poto njihovi autori nisu ni a) Isusovi apostoli niti b) oni koji su sa njima bili povezani... Niko zapravo, ne zna ko je napisao (gnostike) tekstove." Suprotno tome, Abanes kae da su novozavetna jevanelja po Mateju, Marku, Lukai i Jovanu napisana tokom prvog veka u kojem je i Isus iveo.
to se tie 25og decembra, istina je da mnogi su hriani izabrali taj datum da se seaju Isusovog roenja. Ali to ne znai da oni veruju da je Isus zaista roen 25og decembra. injenica je da Biblija ne navodi datum Isusovog roenja. Postoje mnoge protivrene teorije o poreklu slavljenja Boia, ali je vano razumeti da se ni jedna ne zasniva na hrianskoj Bibliji, hrianskom verovanju ili hrianskoj teologiji. Za hriane, 25ti decembar je stvar tradicije, a ne teologije. Radi poreenja, razmislite o promenama u slavljenju Hanuke u Severnoj Americi koja pada u decembru. Sve vie lii na slavljenje Boia, uvrstavajui slatko voe, upakovane poklone, ukraeno drvee. Ali niko ne optuuje judaizam za 'krau' od hrianstva. I nema pravo, jer slatko voe, pokloni, ukraeno drvee, u pogledu svog porekla, stvar su tradicije a ne teologije.
Ovome treba dodati da vie zapisa ranih crkvenih voa, koji su iveli davno pre Konstantinovog roenja, koji navode, parafraziraju i tumae skoro sve stihove koje i danas nalazimo u Novom zavetu. U stvari, neki izuavaoci kau da bi neko mogao ak i da rekonstruie Novi zavet putem tih ranih spisa crkvenih voa. Evo par primera: "...poto su predamnom bili svi postojei spisi Otaca drugog i treeg veka, poeo sam da da istraujem, i sve do dananjeg vremena pronaao sam itav Novi zavet, izuzimajui 11 stihova." "Our Bible: How we got it, Charles Leach, Chicago, Moody press, 1898, pages 3536. "Zaista, takva je rasprostranjenost tih navoda da ak i ako bi svi ostali izvori naeg poznavanja teksta Novog zaveta bili uniteni, oni sami bi bili dovoljni da bi se rekonstruisao praktino itav Novi zavet." "The text of New testament, Bruce Metzger, New York and Oxford, Oxford University Press, 1969, page 86. Osnovna hrianska verovanja, ukljuujui i poruku da je Isus potpuno ovek i potpuni Bog, da je Sin Boji, da je boanski, itd., su deo istorijskog zapisa koji su stariji od Konstantina, vekovima. Isto tako, roman pogreno tvrdi da je Konstantin uinio da hrianstvo bude zvanina religija njegovog carstva. On to nije uradio. Ustvari, on ju je dozvolio s namerom da zaustavi progone koje su pagani vrili nad hrianima.
koristili petokraku i pentagram kao podseanje na Hristovih pet rana (ruke, stopala, bok, lea i glava). Takoe su ih koristili kao simbole pet Mojsijevih knjiga i pet kamena koje je upotrebio David protiv Golijata." "The truth behind the Da Vinci code, page 32. Nema nita u simbolima kao to su pentagram i petokraka , to bi bilo dobro ili zlo. Njihovo znaenje zavisi od onoga ko ih koristi i u koju svrhu. Neki uitelji u kolama oznae studentske domae zadatke zvezdama (petokrakama) kad su odlino ureeni. U tom kontekstu, nema nita demonsko u vezi petokrake, ona jednostavno oznaava "zvezdan" rad. Ali, kada je osnivau Satanske crkve bio potreban simbol za svoju religiju tokom 60tih, odabrao je petokraku, koju je okrenuo naopako. Simbol je ono to neko od njega napravi. I ko je taj koji je prvi "demonizirao" petokraku? Po nekim izuavaocima, bili su to francuski okultisti koji su iveli u 19tom veku.
10. Izmiljeno: Konstantin i Vatikan su demonizovali Mariju Magdalenu nastojei da ponize ene jer su "eljne vlasti."
Ove tvrdnje su veoma vane u romanu. Istorijska se injenica, meutim, snano suprotstavlja. Mariji Magdaleni se odaje posebno potovanje od strane Katolike crkve, delom zbog toga to je ona bila prva osoba koja je bila svedok vaskrslog Hrista. Da je Katolika crkva htela da baci ljagu na Mariju Magdalenu, i da je bila spremna da prepravi i Pismo radi toga, zato bi onda ostavila da Marija Magdalena bude prvi oevidac najvanijeg dogaaja u hrianstvu, vaskrsenju? Jo jedan problem za Braunovu teoriju je to to Vatikan slavi Mariju Magdalenu kao sveca! U stvari, vie je crkava dobilo nazive u ast Marije Magdalene, kojoj se takoe odaje ast jednom godinje meu katolicima. A ako neko i dalje misli da je Braunova teorija na neki nain ipak istinita, da Vatikan navodno mrzi ene, onda nek razmisli o jednoj drugoj eni sa imenom Marija Isusova majka.
11
12
Roman Da Vinijev kod, iako se ovaj naziv odnosi samo na Leonardovo rodno mesto, vrsto dri predstave renesansnog mislioca kao paganskog antihrianina kome je poverene velika tajna koja e potkopati samo hrianstvo, koji je iznenaujue spreman da otkrije deo po deo ovu antihriansku tajnu kroz svoju umetnost koja podsea na hrianstvo. I tako, kroz roman se provlai, da je ak i slika kao to je Tajna veera iskoriena kao dokaz da je hrianstvo la. Glavni problem ove teorije, koja odnosi na Leonardova navodna antihrianska verovanja, je neoborivi dokaz samog Leonarda koji potkopava Da Vinijev kod. Po oru Vasariju, koji je napisao prvu poznatu Leonardovu biografiju, koja je objavljena 1550 godine, Leonardo se pokajao za svoje grahe i ispovedio svoju hriansku veru pred kraj svog ivota: Po Varasijevoj biografiji, on je iskazao elju da "se upozna sa katolikom praksom i praksom dobra i svete hrianske religije, zatim se, nakon mnogo suza, pokajao i ispovedio." Kako ne bi neko pomislio da je ovo samo legenda preuveliana od strane hriana, Leonardova testament potvruje njegov povratak religiji. U tom dokumentu, diktiranom pred svedocima, slikar je "predao svoju duu svemonom Bogu" (a ne boginji), "blaenoj Devici Mariji" (a ne Magdaleni), i "svetom Mihajlu i svim anelima i svecima u raju." "The truth behind the Da Vinci code, Richard Abanes, page 65. Izvor iz kojeg Abanes citira je Leonardo: The artist and the man (New York: Penguin books, 1988, 1991 trans. ed.), p. 387. Po njegovom biografu i samoj njegovoj poslednjoj elji i testamentu, Leonardo da Vinijev kod je hrianstvo.
Izvor: AboutJesus.org http://www.aboutjesus.org/ Preveo: eljko Gruji PDF kompilacija: emag. Sionska Truba http://www.siont.net/
13