. .

... J:)o ...... +a..txa < b,

z1,2, ... ,k
oblilc:u, s tim to ga
10; vrijednost tiinkcije cilja. Nnime,
"'mollf!IC.I u kojem se erat.i minimalna vrijednost
model za maksimalnu vrijednos! funkcije cilja.
ti varijabli x., x
2
, , Xi tako da funkcija
l
z 2:c
1
x
1
(4
J-l
YlfjeciDoat i odgoVIll uvjetima
,x,' b,, i=' 2, ... , 111
l= l, 2, .... k.
(4
u .If
x,
b,
o
...
au
x2
b2
t X=
b=
o

0=

..
a,..
x.
b,
o
uzme

l:a,x +xt.
1
b,,
,.,
X 0, J l, 2, k, k +J. ' '
/ ~ m model (410) do 4
~ - ~ &lllbti- "'''""
dopuoska variJabla, a nJen koefiti
... ubacujemo dopunsku vanJati
l J
umJetnu varijablu koja 1ma k<>efiCJ
IIIIIJU za koeficijent O. a umjetne M, 5
ltlil D mmimum, bez obzira na relacijski
IIPIIBb varijable imaju ekonomsko zua-
realno objanjenje.
1
u vektorskom obliku.
lcDe1icijente u uvjetnim jedoacitbt"
4.1.2.
U uvj
rn
pnpadaju
moemo

Prema tome,
Vektor
x, =O, X2 =
jednadbe
Tako, uoo<:el
!illd!IJiC419)
"" "'"J' sastavljaju bazu
umJetoim varijabluna
'VJI'llet tako da bazu 88$tlkyVaju p11i
' ya::tonl baze mo!emo liDellrliO '
pSaU
b s b
1
A,., + b
2
A,.
1
+ .. ..:.
z
2
, ,z,.,x .. ,, ... ,x.) l!i.JO
O, Xp+ l ... b., Xf+2 =bp
lr4:2o>: Ito zuaai da Je 1Jeiellje liiclil
je Mici wklor
S ib41
mo!emo dati sljedctc obJ"h f p
l!l4flbe(l) do (S) amo 111cdth tllco
liDO utvrc1ivlli toja
primjerice. dli ....
C X 20 j xl 20 predstavljaju optimalno
!JI tada IDII VJ'Ijednosl,
-1020+30201400
tva1to diu10 moau6e rjeienJe modela ima manju vrijednost funkcije
4.1.3 2 Simplekt-metoda
je un1verzalna i svaki model lilnearnog programiraD.Ja
so rijolrti pnmjenom sunpleks algontma. ona OJMm,
l)eJelljiiiiB. lsltafuJe koJe od rje!enja JC
._...,, .. to Jlti'IIIYIII metoda, da se sastoji od broja
koliko IDI&
konstali swplcks-metodom, moramo imati
relaciJama (4 18) do (4 20}. Utvrdili smo da je
1Jeleo.JC tog modela
b. o, ,o),
.x, . x o, ., o),


















4
20 20 5
2 9 l
35 35
20 40
140
o,
ol o,
/,
2
6
7
4
30 25
/l
4 8
6 4
lS 10
/J
s 2 9 l
Pocrebc
30 so 10
l NJIIWIJi koeficijent, u polje
.x., o
X21 o
x,.O
Ji!ll (J
x" o
xn O
.,._L..; .., vrijod.aoll fllllkcije cilja
230+625+4S+82S+6 20+135 = 585

P'-MIIMioda JO doata efilwna procedura za bl-
Proaram transporta dobvco ovom metodom, u broJU sJD.
lillzu Je opcimalnom 1Jela!JU da Je, pak optimalno J)clCDJC modela.
l'nlceclunl po&sjemo razlilca dva naJmanJa (u prob
ili dva (u problemu malanmuma) koefiCIJenata e u svabla
1rllllpoltDe llblice. Zabm odaberemo tupac ili red s ruJi.
poUe "'Y'"'DJIID (u problemu llllllJmuma) lli najveam (u p
lroefic:vcubu Neb Je to (r; s) U odabrano polje r:
jeciDik
cabhci (prvi 1 drugi redak) 1
Jllpi&ane iza 1 ispod matrice, J
(2) (3) ( 4)
6 7 4] 2
8 6 4 o
2 o
(3) (4)
1 412
4 O'
o
Vogelova, daje po&lno
eab Keko se trdi
rje!eo,Je.
--_, .. a biti poltllpoa, 1tr:rativoa. Opttma!M
mop& bnihub r.Jeknja. Swb s1
\CI.I-bam; funtcaJ& cilJa se pobolJiava
kojOm opiSIDOm metodom, daje
!*Ita za pro!IIJCDII tog rjeieDJL Svaki
a VJVcdnost funkci ,Je cilja u..--
se u IDijeaJa. (2) izliiftl
lmlq\IJC.





tvalci je pothvat. proces ili 1101110 koja
bBo posloVDi Zldatlk koji ae mo& izlaziti
tellllii!kih i dnlgih poslova IISIDJereaiJa
zecleth PoJun akljui!uje sve pothvate, si1Di Ddltlt,
djelomihaih poslova, Yi!e slofeo zadaflk. bo
1
nclovima i velilcim brojem izvriitelja Naime, obD.
za lijepo poimaraje, proglalavlmje projektom, 11110 aJo.
BiiDo je da precktavlja "koDal!ai ai% $\II'Sisbodnih opera.
ae izvode ua homogenom skupu clclmeData problema, da bi sc JIOitlpo
lkup ciljeva. ... , a zaclmk je homogen "ako je sastavljen od dmon'lll,
Od bjih IYalci ima najmanje jedDu tehnolo& e s 0S11Jim eJe.
..mima za vrijeme njihovog ciklusa.
Ovako clefininm pojam zadatke iz razru.ll oblasti djelatnosti. Pnk
Ci&lo, 11111n1 poslovnog zacladca koji sc ne moe tretirati kao projekt u smislu mre!
nog planinmja. Tako, na primjec, projekt je: novog proizvoda, ZDall$lYe-
noi5lrlfiva&a tema, plan realizacije investicijskog zahvata, gradnja gospodarskog
objekta, zgrade, postrojenja, ulica, naselja, mostova, prodaja gotovih proizvoda,
orpnizacija savjetovanja, SnimanJe fibnova itd
AA:tlvnost je dio projekta koJi sc moe promatran kao zasebna cjcliDa s izvecl.
bellog i ekonomskog stajali!ta. Ona mora biti tako dcfanirana da joj sc mo!e OO..
diti vremensko lrajauje i zavrietalc, kao 1 za njeno azvr.
iaVIIIje.
Naime, u svim metodam planiranja, !to Je i kod mrdDog plallirln.JI,
pojeb se rulafe na sastavne zadadce. Svaki sastavni Zldallk {poliO)
pojekta, dakle, predstavlja aktivnost
Aktivnost mof.e odrafavati (l) dionicu radnog procesa za su i%vdavaDje
potrebna sredstva i protok vremena, (2) proces (potreban samo protok vro-
mema) i (3) ovisnost drugih aktivnosti. Ako aktivnost ima prvu ili drup osobiDllo
JI8ZIVII se stvarnom (realnom), a posljednja osobina prividllu, WDjelllll
(fikdvnu) aktivoost
AkdYIIDit lcoja mora biti izvdcna pnje analizirane (pro1118tr1M). koja 'IJYjt-
fUJt Jl)tl1 pot'eiU;, ZYat JIRibodDom akliYIIOI61.

iiDIIYa .ilfuju ..


Prilo&
imlmo da aktivnosti B Cm
D kada so zmle _......
poleiDe i zavrlne doplljc. Oae
Clkvo aktivnosti mocu .imlti
Tide, za qpravuo izrdaYII!)8 ovislliilal
Dltle, imat =w
Prilos6
ade olpOi5eti se z:avrk aktivnosti A 1 D, e.-...
n .. zavrti e, Ito Zlllliltontradikciju, postoji greiD u .,,r ) ,
Petlje u ll'lfllbm prikazu projekta nisu
dijiiJI'IIII &mo bez i ispravno uradili ako U615"A bje
biti zavdene prije date aktivnosti, koje lt tit llild
koje aktivnosti mogu biti poslije ....
1 koje oatale aktivnoati moraju biti zavdene istovremeno a ,...
..... ,,. -w aktivnosti.
To&lo mreflli dijapm mom isplll\iavati uvjeto: (l) liiiUIIIIO
po&cni i zavriDi (lau!Dicu), (2) postoji barem jt;dau put
ijO avduog projekta, (3) IZ svakog (laufnice) postoji &l
aYJIDog projekta 1 (4) smo rekli, ruje dozvoljeno postojaiQe ,.._
Jmdit ZI ilustraciju, mre!ni dijagram projekta, je lllaliza ltlatille
.izvdeaa tabUco popisa aktivnosti Dakle, nueni dijagqm P:c\ 111!1
ot.lcD
"!;;=:= pojthl (t!) JedDik je najranijem Uvrtetb posljeclnje
{.J lmteD lcldlso imfi i posljednja aktivnost
llltii..,Oi 11111nmlii pol!elalc i 1111jraniji zametak za svaku aktMaoat
oclrecltf lll.ikasniJi poi!ctalc i najkasniji zamelak aktivnosti.
A
1
mora aajkasnije u momentu da moe biti zavrtena do
zavrletka. 7.&vltclak projck1a jednak je njegovom
Jer tih dvaju momenata nema nikakve aktivnosti.
Jto slijtdi iz prelhodne konstatacije, najkasniji alctil11108tt
farmu li
1: t! =t:
(6.3)
ilt111' da 6calo te redom unazad od posljednjeg (11) do
(J) projekta. prikaz moe biti
Slib 6.4.
VJljeme lrejmja aktiYDOsti i Ylrt,Jall
empiriJsld i ll pnbi,
i::;'iti:;tzalcon vjerojatllosti B-rasporeda. Vrijeme
u araJii!lci prilcauti ovako:
R, (.J&),-(T.)
vsWieDib rezena lle$1Upllp , der. z lil!lllf!ll
UDa ZllkoD normalae napa djele, lida l1al.cill!lri
z,.<rt!T,)
$:
..
1; OCJenu vanjance aktivnosti llljclllfea pa od
una. nonnalnu razdiobu, z, N (O, l).
slu!1 za tCSUranJe validnoati vecneaw zbiolajla
(3) vrijeme trajanja proJekl8 Jednako Je 'VnMaullilo.
VIlija (n). Ono je, dalO
(T,). (T,),
l 4 4
-+-+-+-
4 9 9 4
=o,3632
6.4. ANALIZA TROKOVA
tro!k?va u mren0111 pJaniiabju obtllri!l&l
aktivnosti o vremenu trajanja aktiVDOiti
1
c:moa projekta. To da se tro!lcovi uvijek PIOillllllnUQ-
11 vremenu, dok se ostali faktori uzimaju kao
Postoji vie metoda analize trokova, ali su,
PERT/COST, jer u biti sve imaju isti osnoVDi
(l) Radi kvantitativnog oblika
lll!ao je da defmiramo pojmove: tlaJIDJe lktiYaQI
llllliiDill1o trajanje aktivnosti i nonnalni trollcovi.
Usiljeno trajanje aktivnosti (t;) je vnjeme za koje
obaviti. To je vrijeme izvrtaYIDja akliVIIOifi.
niti dodatnim mjerama. Dodatna ulapDJI llllllllljlllll
Sllb 6.11.
llljiDJil aktivnosti odgovaraju usiljaU trolkovi
aktiVIIOSti normalni croikovi. Time "'IDIO .tabl J4l
lli,fia.'cillrow DJVihove ekstremne vnjecloosti. ll dvije toi!b
oblik veze U nzmalallto JC tim dvjema
k!il!lu promatramo FunkCIJa
(6.20)
l "'"' l i
e -e
-a ' '
f t -t. .
, ,
D.C
-a =...____!_
, /lt
f
Prema tome, parametar a
11
je koeficijent prirasta trolkova 1 pdt&.da vr-.
ibzuje prirast trolkova. Za svalc\1 vremensku jcdinw:u. U:llll ld
aktivnosti lrolkovi se za a, no\Uuib jeclioaca.
Datom vremenu trlJanJa proJelcta odgovaraJU tcK!ao odtdw ll'GIIMI.i.
lrolkova projekta se svodi na lih vcJVI.jna, a tim da
DP'Iju najni!i (optimalna) lrolk0\1 za svako vn.JCIDe izvrkDja .. ;.ijt)i.*ini..
IO!emo da treba aunirnalDu vrijednost filllkCS.JC eiJja
Z= L(-a,t +b ).
A
r'av.jete koji vrijede za svaku .4,
- {1+t }>0
,. ' t ',. ,
r: O
'
l T.


Vrijomo u de1111111 Ttolkovl u 000
Usiljeno Normalno UsiiJCIIlO 'Hc!miUio
2 4 16 lO
3 s IS
9
4 s 80 70
o o
o
s 8 21
7 8 26
l JO 36
12 15 45
tf