Suvremena umjetnost u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Pedesetih i ezdesetih godina 20. Stoljea u Zagrebu su umjetnici, u interakciji s kritiarima, te po jesniarima i teoretiarima umjetnosti, stremili slobodi indi idualnog izra!a anja, nasuprot dr!a no"partijskom socijalistikom realizmu, i uklapanju u tijeko e zapadnoeuropske moderne tradicije i su remene apstraktne #$kapitalistike%& umjetnosti. Pobjeda umjetnike slobode skupina sna!nih pojedinaca u 'r atskoj je tada bio jedinst en sluaj u cijelom $istonom bloku%. ( tom duhu je djelo ala skupina Exat '51 koja je okupila slikare kao to su) *lado +ristl, , an Picelj, -leksandar Srnec. te arhitekte) /ernard /ernardi, Z. 0adi, /o!idar 0aica, *jencesla 0ichter i dr. 1ni su zastupali konstrukti istike ideje i geometrijsku apstrakciju, te nastoje po ezati arhitekturu, liko ne umjetnosti, izualne komunikacije i dizajn. 1rgansku struju su zastupali slikari 2do 3urti s ojim dinaminim slikama, jarkih boja, na rubu apstrakcije, te 4rane 5imuno i i 1ton 6liha koji sa!imlju krajolik rodnog kraja do ekspresi nih apstrakcija. +ipar *ojin /aki je sa!imanjem 7igura, bruenjem po rine, dolazio do goto o potpune apstrakcije. 8ak a djela je napadala partijska ideoloka kritika, te su tek polo icom 9:0"ih pos e apstraktni spomenici uspjeli biti posta ljeni #npr. Spomenik re oluciji u +amenskom *. /akia iz ;<:=. koja je tada sa s ojih >0 m isine bila naj ea apstraktna skulptura na s ijetu&. ?ajdramatinije, otrih struktura i grube po rine, iz edene prelije anjem betona preko !iane mre!e, iz odio je @uan @!amonja. 8ako je njego Projekt za spomenik rtvama u Dachauu #;<A<.& prolazom sa nazubljenim iljcima izmeBu d a masi na betonska bloka koja se naizgled rue, trebao u posjetitelja izaz ati do!i ljaje straha, tjeskobe i u!asa kak e su do!i lja ale !rt e o og logora smrti. ?ego naj ei spomenik je podignut 9C2. u sreditu memorijalnog prostora na +ozari. od armiranog betona, uspra an i ljuskaste strukture. Poetak 9:0"ih obilje!ila je skupina Gorgona #;<A<."::.& koja je okupila umjetnike sklone strogoj redukciji i prethodnike minimalizma #3. Deo ar, Dulije +ni7er, , an +o!ari, , an Seder, Dosip *anita&, koje su pratili i poticali kritiari i teoretiari umjetnosti #@. /aie i, 0. Putar, 3. 3etro i&. 8ih godina poja ljuje se i a angardni animirani 7ilm kojemu sudionici 2Eat"a 9A; daju rijedan doprinos, a koji e kasnije biti poznat kao $Zagrebaka skola crtanog 7ilma%. 1n je postigao i naj ee s jetsko priznanje kada je 7ilm @uana *ukotia, Surogat #;<:0.&, os ojio 1scara za animirani 7ilm. ( drugoj polo ici 9:0"ih, minimalisti s ojim konceptualnim pristupom st araju umjetnike objekte, kao to su djela na izlo!bi 'it parada iz ;<:C. #-. +uduz, 3. 6ali, Fj. 5ibenik i 3irosla 5utej&, te kipari *jencesla 0ichter, , an +o!ari i Dosip @obro i. +oncem desetljea djeluje znatan broj konceptualnih umjetnika kao to je skupina Gr eni Peristil #;<:=.& u Splitu, u kojoj se istie *ladimir @odig"8rokut, te zagrebaka 6rupa estorice autora koji iz ode akcije i inter encije u prostorima grada, esto pro ocirajui graBane. Slobodan /raco @imitrije i i 6oran 8rbuljak istra!uju sluajnosti u nastajanju umjetnikog djela, dok 6oran Petercol s ojim instalacijama istie s jetlost i oblike koje ona

st ara. ?ajpro okati niji je bio 8omisla 6oto ac koji od 9:2. do kraja stoljea iz odi niz pro okati nih per7ormansa u kojima je sam umjetnik, s ojim tijelom #esto nagim& sredst o i posrednik umjentike poruke. Sedamdesetih je skupina Biafra #S. 6raan, 3. *uco i dr.&, suro im skulpturama od izoblienih plastinih materijala pozi ala na suosjeanje s traginim i mralnim stranama su remenog !i ota, kao pros jed proti neosjetilne apstrakcije. ?akon d a burna desetljea re olucije u izriaju, hr atsko slikarst o je do kraja stoljea bilo u duhu s ih stremljenja s jetske umjetnosti i nema nijedne poja e u s ijetu za koju ne postoji odgo arajui predsta nik ili skupina u 'r atskoj. od razliitih od ojaka geometrijske i organike apstrakcije, preko nadrealizma #Fjubo , ani, 3iljenko Stani, Dosip *anita, ?i es +a uri +urto i i Dosip *asilije Dordan& i hiperrealizma, do minimalizma i konceptualizma. 8ako su se i mnogi hr atski arhitekti, uklapajui u su remena gibanja postizali osebujna dostignua #@rago 6ali, 0. ?iki, ?. +uan, 3. 'aberle, /. 3aga, 3. +auzlari, i dr.&. Postmoderne slikarske tendencije se ja ljaju osamdesetih, kao i pos e su remene inaice umjetnosti proirenih medija koje ukljuuju 7otogra7iju, ideo, iz edbene umjetnosti, instalacije i dr.