Nadam se da e moj film pronai distributera za amerika kina

Snimljen prema romanu Miljenka Jergovia film Buick Riviera oduevio je i publiku i kritiku najjaeg regionalnog filmskog festivala
Za film Gorana Ruinovia Buick Riviera se bez pretjerivanja moe rei da je apsolutni pobjednik nedavno zavrenog arajevskog filmskog festivala! dobio je glavnu nagradu" onu za najbolji film" glavni glumci #eon #u$ev i lavko %timac podijelili su nagradu za najboljeg glumca" a film je dobio i nagradu &'(R) *'" koju svjetski kriti$ari dodjeljuju na svim vanijim filmskim festivalima+ &ilm je nastao prema romanu Buick Rivera ,iljenka -ergovia .koji s Ruinoviem potpisuje scenarij nagra/en u (uli0" a sniman je u snijegom zametenom ameri$kom gradiu &argo" poznatom po istoimenom filmu brae *oen" koji su svoj &argo pak snimali uglavnom u ,innesoti+ Buick Riviera pri$a je o Bonjaku i bosanskom rbinu koji se slu$ajno sreu kao izbjeglice u 1merici+ 2ji3ov susret na povrinu izvla$i nezalije$ene traume i" naravno" nacionalnu netrpeljivost+

* Moete li usporediti kako je publika reagirala na Buick Rivieru u Puli, a kako u Sarajevu? Postoje li neke bitne razlike s obziro za te u oda vi!e zainteresirani bosanski na to da su gledatelji?

4 Bilo bi tendenciozno da uspore/ujem te dvije publike+ 5sim toga mislim da su u filmu prikazani problemi koji se ne veu nuno za neku odre/enu sredinu iako je to$no da sam imao veliku tremu zbog prikazivanja u arajevu+ 5$ekivao sam da e tamonja publika moi razumjeti film" recimo to tako" bolje od ostatka svijeta" i ta su se moja o$ekivanja ispunila+ ve tri projekcije u arajevu bile su rasprodane" a poslije su me ljudi koje nisam nikada u ivotu vidio zaustavljali na ulici jer su 3tjeli saznati jo poneto+ i!ljenje bosanski% ko entatora koji a se nije u, uklju#uje i jezik * "urica Pavi#i$ je u tekstu prenio !oviniz a' Moe li se sni iti dobar (il

svidjelo to !to Buick Riviera&, pripovijedaju$i o !oviniz !ovinisti#ki diskurs?

o nacionalnoj netrpeljivosti koji bi isklju#ivao

4 ,islim da ovinizma u mom filmu nema ni malo" a koliko je pisanje -urice (avi$ia autenti$no moemo vidjeti na primjeru njegova teksta 6Buick Riviera7 osvojio je publiku i podijelio struku+ 8an

nakon objavljivanja tog tekst ta ista struka" odnosno najpoznatiji svjetski filmski kriti$ari" dodijelili su * )to *a nam prestinu nagradu &'(R) *'+ iti (il pre a nje u? je u "ergovi$evu ro anu bilo okida# da poelite sni

4 5sjetio sam se bliskim s likovima iz Buick Rivere kada sam otiao ivjeti u 1meriku prije pet godina+ 9ada bi3" eui me/u policama trgova$kog centra" za$uo poznati jezik" s3vatio sam da sam zbog trauma koje svi nosimo izgubio otvorenost srca i umjesto da pozdravim tu osobu" razmiljao bi3 tko je to" kojim naglaskom govori i koju vjeru u tom jeziku mogu prepoznati+ (oslije sam na letu izme/u 2e: ;orka i Zagreba pro$itao -ergovievu knjigu i stvari su krenule+

* +na#i li to da nije bilo *a!eg osobnog e iskustva da *as ne bi ni taj ro an pokrenuo na sni anje

igrantskog (il a?

4 1psolutno+ 1li moram rei da je to -ergovieva preuena knjiga+ 9ada bi me netko u ove $etiri godine rada na filmu pitao prema kojoj -ergovievoj knjizi snimam" uvijek bi nakon odgovora uslijedila * )to pauza zna#i i s3vatio sam da je jako na malo S,,-u ljudi u tu knjigu uope pro$italo+ okviri a? reputacija pobjednika e.unarodni

4 ,islim da zna$i jako puno+ 2agrade za najbolji film i najbolje glumce sigurno pomau da se film druk$ije" paljivije gleda" ali i nagrada kriti$ara &'(R) *' ima svoju teinu+ 5ve se godine prvi put dodjeljivala" to zna$i da je ta ugledna institucija procijenila && dovoljno relevantnim da poalje kriti$are * /ako ko koji e gledati sve filmove u konkurenciji+ bio lo!iji od entirate ocjene da je ovogodi!nji natjecateljski progra

dosada!nji%? 4 2e bi3 3tio to komentirati+ *ijela je ekipa sretna to je dobila priliku da napravi film i sada nam je jedina elja da ga publika voli i da izazove emocije+ <o je zapravo i smisao filma+ * Moete li i na te biti zani ljiv to kinodistributera? 4 )uropski filmovi openito loe prolaze u 1merici" $ak i Grbavica kao berlinski pobjednik+ =eliku ulogu ima faktor sree" ali i pametan marketing+ =jerujem da Buick Riviera ima izvjesne anse da prona/e distributera i da se svidi publici" a i prednost je to to se veina filmske pri$e odvija na engleskom jeziku+ (rvo emo vidjeti to e se doga/ati s drugim festivalima pa emo po$etkom sljedee godine znati u kolikoj se mjeri film uspio izboriti za ivot na me/unarodnoj pozornici+ elju a eri#kog iskustva procijeniti koliko bi Buick Riviera& !anse da u 0 ogao tri!tu i kakve su *a erici prona.ete

Ruinovi je Hrvatskoj donio prvo Srce Sarajeva

U ovogodinjoj selekciji Sarajeva Buick Riviera izdvajao se kao majstorski reiran, sretan spoj orme i sadraja S!R!"#$% & Hrvatski ilm 'Buick Riviera( redatelja )orana Ruinovia donio je Hrvatskoj prvo Srce Sarajeva u sedmogodinjoj povijesti sarajevske regionalne konkurencije* +akon to su nai ilmovi osvajali niz gluma,ki- i po.o,ni- nagrada, nakon to su dvaput .ili .lizu osvajanja glavne estivalske nagrade, Ruinoviev 'Buick Riviera( postao je na kraju prvi -rvatski ilm koji je najutjecajniju ilmsku nagradu u regiji prenio s ove strane Une* Rije, je o is-odu koji nije iznena/enje i koji je zasluen* "er u sarajevskoj je konkurenciji, koja je ove godine .ila izme/u osrednje i sla.e, 'Buick Riviera( .io najzreliji ilm* $idjeli smo ilmove koji su .ili do.ro napravljeni, ali neoriginalni, pa i ilmove koji su .ili originalni, ali puni pogreaka*

+eoptereeni iri

(Buick Riviera( izdvajao se kao sretan spoj orme i sadraja0 majstorski reiran, s dvojicom .riljantni- glumaca, dojmljivo snimljen, ilm je lokalnu pu.liku dotakao i time to dira osjetljivu temu .osanski- me/unacionalni- odnosa* 1ijelu lokalni- komentatora s kojima sam razgovarao to se nije sasvim svidjelo, ustuknuli su z.og toga to 'Buick Riviera(, pripovijedajui o ovinizmu, u ilm uklju,uje i jezik ovinizma* !li, me/unarodni iri, koji nije optereen domaim .olnim to,kama, 'Rivieru( je prepoznao kao najkompletniji ilm konkurencije* Hrvatski ilmo ili, koji su znali gun/ati kako 'nas se tamo u Sarajevu zakida(, mogu sada .iti zadovoljni* Ruinoviev ilm po.ijedio je u sarajevskoj konkurenciji koja se prvi put otkad postoji de initivno otkinula od izvorine ideje o 'postjugoslavenskom( natjecanju* Spletom okolnosti, u sarajevskoj je konkurenciji ove godine .ilo malo e2&3U* %d dva sarajevska ilma, jedan je igrao 'o &competition( z.og suko.a interesa, a drugi ,eka venecijansku premijeru* U Sloveniji je z.og metea u 4ilmskom skladu produkcija mala, a .eogradski autori nisu imali oso.itu godinu, pa su Sarajlije iza.rali o.jektivno naj.olje0 e ektni akcijski 'pulp( '5etvrti ,ovek(* 6 dalje .ez ! estivala

U takvim su okolnostima dva -rvatska ilma ,inila to,no pola postjugoslavenske selekcije, a glavni se program sveo na dopisni a- dviju malo sli,ni- kinematogra ija0 -rvatske i turske* 7ako je Sarajevo ponovo ogoljelo -rvatski ilmski paradoks* 7o da smo ilmska 8rekao .i 4ranjo9 'regionalna sila(, zna se samo do Sarajeva, jer -rvatski ilmovi u pravilu ne ulaze na velika tri ! estivala* U tom smislu, Sarajevo je zaista postalo & na 'surogatni :annes(*

Izvrstan film desniara Radia

Preporod hrvatskog filma zapoet prije dvije godine u Puli ostvarenjima "Tu" Zrinka Ogreste i "Svjedo i" !inka "re#ana$ te nastavljen pro#log ljeta filmovima "Ta divna splitska no" %rsena Ostojia i "Oprosti za kung fu" Ognjena Sviliia$ traje i dalje& !espazijanova arena na '(& izdanju pulskog festivala ugostila je ponovo dva vrijedna filma$ a da sve )ude zanimljivije$ to su filmovi autora od kojih je intrigantne kreativne ili idejne iskorake malo tko oekivao& "*to je Iva snimila (+& listopada (,,-&" Tomislava Radia kvalitativni je vrhuna na ionalnog programa$ a ".va igraa s klupe" .ejana *orka politiki najprovokativniji film nastao u nezavisnoj /rvatskoj& .oista$ tko je mogao oekivati da e na ionalistiki dogmatik Radi$ koji je u posljednjih trinaest godina realizirao tri sla)a#na uratka 0 )ljedunjavu istoimenu adapta iju *oljanova romana "1uka"$ "%n2ele moj dragi" kao jedan od famoznih filmova koji su "#irili istinu o /rvatskoj"$ te groznu komediju "/olding" 0 snimiti film ija svje3ina$ koliko god to predrasudno zvualo$ priziva znatno mla2eg i u svjetska filmska z)ivanja upuenijeg autora4 Tko je mogao oekivati da e oportunizmu skloni *orak$ iji je prethodni film "5ar ia" pomalo )izaran i posve neuvjerljiv spoj kriminalistiko0so ijalne drame i latinosapuni e s politikim )a kgroundom$ napraviti iskorak u politiku su)verziju$ z)og ega je jedan hrvatski redateljski klasik njegov film nazvao antihrvatskim4 Oito$ do#la su neka nova vremena za hrvatsku kinematografiju$ kad i autori poput *orka i Radia osjeaju da moraju hvatati korak s nadiruim mla2im snagama$ )a# kao #to se nekad "ijelo dugme moralo radikalno izmijeniti da )i dr3alo korak s novim valom& 6oliko god )io neoekivan$ kreativni uspon Tomislava Radia nije do#ao niotkuda& .avne +78(& Radi$ ugledni kazali#ni redatelj$ sjajno je iskoristio duh koji je vladao u zagre)akom Teatru 9td i oslanjajui se na 5odardovu maksimu o prepletanju igranog i dokumentarnog$ odnosno na zasade dokumentaristikog pokreta dire t inema koji je inzistirao na 3ivotnoj izravnosti i autentinosti$ filmski de)itirao upeatljivim ostvarenjem programatskog naslova ":iva istina"& "ila je to igrano0dokumentarna pria o glumi i u potrazi za anga3manom$ koja se izme2u uzaludnih o)ilazaka ureda kazali#nih ravnatelja i privatnih za)ava prisjea svog djetinjstva ratnog siroeta$ film u kojem je "o3idarka ;rajt glumila samu se)e& Taj pone#to zaka#njeli izdanak revolu ionarnih #ezdesetih )io je prvi i zadugo jedini jeloveernji film hrvatske kinematografije koji se sustavno naslanjao na poetiku na koju e se dvadesetak godina poslije

osloniti i troji a danskih sineasta predvo2enih 1arsom von Trierom pri kreiranju manifesta .ogma 7' i onog #to su nazvali Zavjetom istoe& Slijedei filmskopovijesnu liniju koja je vodila od sovjetskog avangardnog dokumentarista .zige !ertova do nezavisne <e=>or#ke #kole$ 5odarda$ dire t inema$ modernistikog naturalizma ?,0ih i potom kao rijeka ponorni a tek tu i tamo iz)ijala na povr#inu$ .ogma 7' je u drugoj polovi i 7,0ih napravila na svjetskoj filmskoj s eni slian silovit udar kao modernizam ?,0ih@ svojim radikalnim inzistiranjem na ultrarealizmu i kameri iz ruke kao temeljnom stilskom sredstvu njegova ostvarenja Apri emu je spomenuti Zavjet istoe strogo iskljuivao svaku uo)iajenu stiliza iju$ poput npr& umjetne rasvjete ili izvanprizorne glaz)eB zarazila je umjetniki am)i iozne autore #irom glo)usa i u tom razdo)lju pomela postmodernistiku filmsku poetiku$ da )i desetak godina od nastanka dospjela i u /rvatsku& <ije ju promovirao nitko od mladih hrvatskih nada$ nego ve otpisani Tomislav Radi$ koji se mudro prisjetio svog de)ija s poetka 8,0ih i shvatio koliko je on zapravo )io aktualan u drugoj polovi i 7,0ih& C to vrijeme Radi je jo# )io sklon filmovima "koji #ire istinu o /rvatskoj"$ #to je )io eufemizam za desniarenje praeno #ovinistikim ispadima$ no poetkom novog desetljea poeo je mijenjati kurs$ da )i nam eto podario prvi hrvatski .ogma film& 6asnio je kao i sa ":ivom istinom"$ ali #to )i narod rekao 0 )olje ikad nego nikad& Pogotovo kad su rezultati tako do)ri& "*to je Iva snimilaD" situirana je u imuniju malogra2ansku zagre)aku o)itelj iji je pater familias AIvo 5regureviB novopeeni poduzetnik koji poku#ava sklopiti posao s njemakim partnerom& Iskoristi proslavu +'& ro2endana pokerke Ive da )i <ijem a pozvao na veeru$ a Iva$ mini .! kamerom koju joj je pooim darovao za ro2endan$ snima sva z)ivanja& Radi izvanrednom autentino#u$ u velikoj mjeri zahvaljujui )esprijekorno prirodnim glum ima Auz 5regurevia glavne uloge tumae %nja *ovagovi$ "oris Svrtan$ "ar)ara Prpi$ 6arl Eenard i de)itanti a Easha Eati Prodan kao IvaB$ o rtava "dan u 3ivotu" rutinskom neurozom zahvaene o)itelji$ mentalitet "privatnjakosa" i malogra2anki$ jalov "nonkonformizam" kvaziumjetnika$ ali i lepr#avost erotski eman ipirane seksualne djelatni e& Fedina mana filma jest nedovoljna izra3ajnost "pripovjedai e" Ive$ ija je du)inska tuga u jednom prizoru znakovito naznaena$ ali taj drago jeni trenutak kasnije nije oplemenjen dodatnim uvidom u njezin unutarnji svijet& .a je to postigao$ Radi )i svojim ostvarenjem superiorno zasjeo na vrh naj)oljih hrvatskih filmova snimljenih od stje anja nezavisnosti$ ali i ovako tu je negdje& Preostala dva filma u na ionalnoj konkuren iji$ /ad3ievi "1opovi prve klase" i "Snivaj$ zlato moje" <evena /itre a$ predstavni i su kreativno sterilne dominante hrvatske kinematografije& Istina$ zaslu3ni veteran /ad3i$ autor nekih nezao)ilaznih filmova ?,0ih i 8,0ih$ napravio je iskorak u odnosu na prethodni$ vi#e0manje katastrofalan uradak ".oktor ludosti"G novi mu$ donekle korektan ostvaraj nije optereen tako napadnom alegorino#u i grozno karikiranim glumakim nastupima$ no njegova satira o "velikim i malim lopovima" provokativna je koliko i njegove kazali#ne satire iz do)a so ijalizma$ a to znai malo ili nimalo& .ruga suradnja <evena /itre a i njegova o a$ s enarista /rvoja$ koji je adaptirao roman Ivana Pahernika$ tako2er je korak naprijed u odnosu na njihov prvi film$ )ezlinu i #ovinistiki o)ilje3enu ""ogorodi u"& Iako

se taj nostalgian epski narativ )avi osjetljivim razdo)ljem od kraja .rugog svjetskog rata do sredine ',0ih$ posve je li#en ideologiza ije i usredotoen na rekonstruk iju "do)rih starih vremena" u Zagre)u$ vremena tre#njevakih kui a$ popevki i nekih$ kako se iz dana#nje perspektive ini$ nevinijih me2uljudskih odnosa$ a u sredi#tu )i mu tre)ao )iti lju)avni trokut mladia i dviju djevojaka& Ee2utim taj lju)avni odnos koji$ dok su juna i dje a$ ima neke do)re trenutke$ postaje sasvim )esadr3ajan kad u2u u mladenaku do)$ nijedan njegov poten ijal nije ni dotaknut$ a standardna lju)avna veza koja ga zamjenjuje )eskrajno je stereotipna& 6ad se tome doda proma#ena zavr#ni a koja film )ez ijednog razloga iz humorno0melodramske kronike prevodi u tragediju$ jasno je da je +- milijuna kuna koje su /itre ima )ile dane na raspolaganje$ a #to je jedan od dva0tri najvea prorauna hrvatskog filma od osamostaljenja$ potro#eno uzalud& Inozemni program ovogodi#nje Pule odr3ao je visoke standarde postavljene posljednjih godina$ a osim filmova spomenutih u pro#lom izvje#taju pose)no valja izdvojiti uratke "6ralj" Famesa Earsha i "Transameri a" .un ana Tu kera koji pokazuju da su prie o krizi amerikog nezavisnog filma tek kritiarska mistifika ija$ potom "6avu i igarete" i "Slomljene vjetove" legendarnog Fima Farmus ha$ te ".ealera" mladog Ea2ara "enedeka ;liegaufa$ koji u do)rom dijelu filma o danu u 3ivotu raspaivaa droge )riljantno spaja naslije2e Tarkovskog i "ele Tarra& <ovi film 5orana Paskaljevia "San zimske noi"$ )eznadna pria o povratniku s dugogodi#nje ro)ije koji poku#ava zapoeti nov 3ivot s iz)jegli om iz "osne i njezinom autistinom keri$ mo3da je najzreliji uradak tog autora$ a uz taj je film vezan jo# jedan pulski skandal& <aime$ uprava festivala nije dopustila Paskaljeviu i glavnom glum u i koprodu entu 1azaru Ristovskom da izi2u pred pu)liku u %renu po svr#etku projek ije$ tvrdei da to protokolom nije predvi2eno& Takav nedostatak elementarnog )ontona nezamisliv je na )ilo kojem festivalu )ilo gdje u svijetu i posve je jasno da je posljedi a stra#nog provin ijalizma ljudi koji danas vode Pulu& Paskaljevi je najugledniji strani gost ovogodi#nje Pule$ autor iji su filmovi prikazivani na najpresti3nijim svjetskim festivalima$ koji je osvajao Zlatne arene u samoj Puli$ naposljetku va3an motiv njegova novog filma su srpski zloini u pro#lom ratu& <o sve to$ kako nam je povjerio ovjek iz vrha festivalske organiza ije$ i sam zgro3en postupkom prema du)oko povrije2enom autoru$ iz)lijedjelo je pred injeni om Paskaljevieve na ionalne pripadnosti& Pulskom festivalu 0 #to su istaknuli i ugledni me2unarodni sudioni i okruglog stola o )udunosti europskog filma$ inae odu#evljeni %renom kao mjestom prikazivanja filmova 0 prijeko je potre)na intenzivna interna ionaliza ija u smislu maksimalnog animiranja strane filmske javnosti& 6ako ree jedan od gostiju@ pulski je festival kao stvoren da postane presti3nom filmskom smotrom& <o ne iz)avi li se iz zagrljaja provin ijala a koji danas njime upravljaju$ to e ostati iluzijom&