Nastava je osnovna odrednica didaktike.

To je organizirani institucionalni i izvaninstitucionalni interakcijski stvaralaki napor u savladavanju propisanih sadraja i stjecanju znanja, sposobnosti i navika te osposobljavanje uenika za daljni permanentni rad. Cilj nastave je stvaranje kritike, slobodne, autonomne, stvaralake, humane, obrazovane, multikulturalne, multietike i multikonfesionalne uenikove linosti, koja je otvorena za sve sadanje i budue progresivne promjene u sebi i drutvu u kojem se nalazi. Sastavnice tog sustava su:

Uenik (ui, stjee relevantno iskustvo, tj. obrazuje se i odgaja) Uitelj (pouava, tj. svoju aktivnost usmjeruje na optimiranje uenja) Nastavni sadaj (predstvalja osnovu na kojoj se temelji uenje) Objektivni uvjeti (prostor i nastavna oprema, djeluju na uenje izravno i neizravno) Odnosi izmeu sudionika nastave

Tijekom nastavnog procesa uitelj odabranim nainom (metodom) izlae uenicima nastavno gradivo i zadaje im razliite zadatke. Ovu uiteljevu aktivnost najopenitije nazivamo pouavanjem. Uitelj odabire i priprema izvore nastavnih sadraja te naine njihovog prikazivanja s namjerom da uenicima olaka razumijevanje i usvajanje predvienog gradiva. Uenici aktivno promatraju i izvravaju zadatke s ciljem usvajanja programom odreenih znanja, vjetina i navika. Uenici ue nastavne sadraje.

Metodiko oblikovanje nastavnog procesa [uredi]

Budui da je nastavni proces sastavljen od razliitih sastavnica, metodiko oblikovanje nastavnog procesa nastoji pronai i utvrditi njihov najuinkovitiji redoslijed-ustroj. Etape nastavnog procesa ine: uvod ili priprema, obraivanje novih nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje. Uvod ili priprema [uredi] Priprema je uvijek u funkciji nastavnog procesa, ona ovisi o tome to e uslijediti u daljnjem tijeku nastave. U pripremanju ponavljamo odgovarajue nastavno gradivo na ijem se poznavanju temelji obrada novoga gradiva. Uenika treba pripremiti i motivirati za nastavnu djelatnost kako bi znao ne samo to e uiti nego i kako e raditi i doi do odreenih spoznaja. Vana sastavnica pripreme je odreivanje i najava zadae nastavne djelatnosti (naziv nastavne jedinice), a dobro je ako toj najavi prethodi postavljanje problema i dogovor o njegovu rjeavanju iz ega se mogu izvesti zadae nastave. U pripremanju nastavnog procesa razlikujemo etiri temeljne sastavnice: matematiko-tehniku, metodiku, spoznajnu i psiholoku. Obraivanje novih nastavnih sadraja [uredi] Obraivanje novih nastavnih sadraja jedna je od temeljnih etapa nastavnog procesa. U njoj se uspostavlja neposredna veza izmeu uenika i nastavnog gradiva. Uitelj e novo gradivo dovesti u svezu s prethodnim uenikovim iskustvom, koristei se izvornom stvarnosti, nastavnim sredstvima, govornim jezikom, kako bi osigurao najpogodniji spoznajni put. Dva temeljna puta spoznavanja su: indukcija i dedukcija. Uenici trebaju takoer analizirati, sintetizirati i generalizirati informacije koje da njega dopiru putem nastave. Mnogi metodiari smatraju obraivanje novog nastavnog sadraja glavnim dijelom nastavnog procesa na koji

otpada oko 35% nastavnog vremena i u kojem se usvajaju nova znanja. Iz tog razloga vrlo je vano precizno odrediti:

koliinu sadraja nastave, a time i znanja njegovog ekstenziteta (koliine injenica i generalizacija), intenziteta (kvakvoe, dubine pojmova), strukturu (logiku sreenost injenica i generalizacija).

Na dobro obavljenom obraivanju novih nastavnih sadraja temelje se daljnje etape nastavnog procesa - vjebanje, ponavljanje i provjeravanje. Vjebanje [uredi] Vjebanjem uenici prerauju novu nastavnu grau jer e je tako najlake usvojiti. Temeljna razlika izmeu vjebanja i ponavljanja je ta to se vjebanjem razvijaju uenike sposobnosti, a ponavljanjem se uvruje znanje uenika. Svaka pravilno oblikovana radnja treba imati dobar spoznajni temelj. Uenici pri izvoenju neke radnje trebaju znati objasniti zato se ta radnja treba izvoditi ba na takav nain. Pri vjebanju razlikujemo:

pripremanje vjebanja - odreuje se to e se i zato vjebati, ponavljaju se znanja na kojima se temelji vjebanje i osiguravaju se materijalni uvjeti vjebanja. Nakon upoznavanja radnje u cjelini, ona se moe ralaniti na pojedine operacije, koje se objanjavaju uz ponovno izvoenje u cjelini. Pravilna motivacija uenika olakat e vjebanje. samo vjebanje - koje se moe ralaniti na: poetno ili uvodno uvjebavanje (nadzire ga uitelj), temeljno ili sredinje vjebanje (izvoenje nadzire sam uenik) i zavrno ili dopunsko vjebanje (uenik postie najveu brzinu i uspjeh u vjebanju).

Ponavljanje [uredi] Ponavljanjem se stjeu pouzdanija znanja uenika, tj. memoriraju se injenice i generalizacije. Trajnost pamenja moe se osigurati estim ponavljanjem i njegovim koritenjem u svakidanjem ivotu. Sa stajalita kvakvoe ponavljanja razlikujemo: reproduktivno i produktivno ponavljanje.

Reproduktivno ponavljanje - je dosjeanje, reprodukcija otprije poznatoga gradiva, najee onim slijedom kojim je usvojeno. Za dosjeanje je vano mehaniko pamenje imena, injenica, generalizacija, pravila zakona i njihovo reproduciranje na odreeno pitanje. Produktivno ponavljanje - je koritenje, uporaba otprije poznatog nastavnog gradiva na potpuno nov nain. Pri produktivnom ponavljanju sadraja nastave primjenjuju se razliite misaone operacije, npr.: usporeivanje, ralanjivanje, zdruivanje, klasificiranje, konkretiziranje, generaliziranje, strukturiranje, rjeavanje problema i dr., to pozitivno utjee na kvakvou znanja. Produktivno ponavljanje sadraja od uenika se trai neprekidna stvaralaka primjena znanja.

Provjeravanje [uredi] Provjeravanje je sustavno praenje uenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa nastavnog predmeta. Provjeravanjem se prikuplja potrebna dokumentacija o ostvarivanju

nastavnih zadataka. Provjeravanje je vano, kako za uitelja i uenika, tako i za roditelje, jer se nime utvruje kakvoa i koliina postignutih rezultata, odnos uenika prema nastavi i njegovo napredovanje tijekom nastavne djelatnosti. S obzirom na vrijeme provjeravanja razlikujemo:

Popratno provjeravanje - obavlja se tijekom cjelokupnog nastavnog procesa. Popratno provjeravanje je zastupljeno u cjelokupnom nastavnom procesu jer zadaa nastave nije samo spoznavanje ve i trajno zadravanje i primjenjivanje odreenih znanja. Zavrno provjeravanje - provodi se nakon obrade pojedinih nastavnih tema, cjelina ili na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja. Njime se utvruje uinkovitost nastavne djelatnosti u odreenom razdoblju.

S obzirom na oblik provjeravanje moe biti:

usmeno, pismeno, praktino.

Vremensko trajanje nastavnog procesa [uredi]

Vremensko trajanje nastavnog procesa teorijski nije ogranieno. U nas je zakonski na snazi razredno-predmetno-satni sustav. U njemu je osnovna vremnska jedinica nastavni sat, koji u pravilu traje 45 minuta. Za uenike najmlaih razreda preporuuje se nastavni sat od 30 do 35 minuta, jer se uenici te dobi ne mogu due usredotoiti na nastavne sadraje. U starijim se razredima zbog praktinih radova i izvanuionike nastave koriste i blok-sati koji traju 90 minuta.