Professional Documents
Culture Documents
Pravilnik o Načinu Smeštaja Tereta, Njegovog Obezbeđenja I Označavanja
Pravilnik o Načinu Smeštaja Tereta, Njegovog Obezbeđenja I Označavanja
lan 2
Teret na vozilu mora biti smeten i obezbeen u skladu sa utvrenim pravilima o obezbeenju tereta u drumskom saobraaju koja su data u Prilogu - Obezbeenje tereta u drumskom saobraaju, koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo.
lan 3
Ako teret na motornom i prikljunom vozilu prelazi najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila, oznaava se tablom. Tabla iz stava 1. ovog lana je kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmenino kosim trakama reflektujue crvene, odnosno narandaste i bele boje i postavljena je upravno na uzdunu osu vozila.
lan 4
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
mora da bude u stanju da izdri eventualna nagla koenja, nagla skretanja da bi se izbegla prepreka na putu, loe puteve, loe vremenske uslove itd. Tokom prevoenja tereta potrebno je redovno proveravati da li je on obezbeen, prvi put nakon nekoliko kilometara preenog puta na mestu gde je bezbedno zaustavljanje, kao i posle svakog naglog koenja ili druge vanredne situacije u vonji. Kad god je mogue, treba koristiti opremu koja pomae pri obezbeivanju tereta, kao to su podloge protiv klizanja, daske "za hodanje", trake, ugaonici itd. Prilikom obezbeivanja tereta nuno je voditi rauna o tome da ga oprema koja se koristi i nain na koji se koristi ne oteti. Teret koji se prevozi mora da bude obezbeen bez obzira na duinu puta kako bi se zatitila lica koja ga utovaruju i istovaruju, vozai, vozilo kojim se prevozi, kao i drugi uesnici u saobraaju i peaci. Teret utovaruju, istovaruju i prevoze obuena lica kako bi se izbegao rizik koji postoji usled pomeranja tereta ili delova tereta pri vonji, bez obzira na vrstu vozila i vrstu optereenja. Za efikasan, pouzdan i bezbedan prevoz, nuno je dobro isplanirati nain slaganja i obezbeivanja tereta, to omoguava i velike utede. Da bi se izbegla neprijatna iznenaenja treba izabrati adekvatno prevozno sredstvo u kome e se teret prevoziti i obezbediti teret prema silama kojima e biti izloen tokom prevoza. To znai da prvo treba saznati koja vrsta tereta e se prevoziti i kako e se prevoziti, koje prevozno sredstvo e se koristiti, kao i to da li je u pitanju kombinovani transport, pa prema tome izabrati nain na koji e se teret obezbediti tokom prevoza.
U meunarodnom mernom sistemu (metriki sistem), masa se meri u gramima (g), kilogramima (kg) ili tonama (t), dok se sile, kao to je teina, mere njutnima (N). Teina mase 1 kg iznosi 9,81 N na nivou mora (oko 10 N ili 1 deka-njutn (skraeno: daN), pa poto je teina tela proporcionalna njegovoj masi, teina mase 1 t (1 000 kg) iznosi 1 000 daN, mase 2 t iznosi 2 000 daN itd.
1.2.2. Teite
Da bi se teret pravilno postavio i obezbedio na vozilu, tj. da bi se adekvatno rasporedilo optereenje, vano je znati gde je njegovo teite. (Teite nekog tela je prosena vrednost distribucije mase tog tela. Ako je masa tela jednako rasporeena, njegovo teite, tj. centar gravitacije nalazi u njegovom geometrijskom centru, npr. teite homogene kocke ili lopte je u centru te kocke, odnosno lopte. Ako masa tela nije jednako rasporeena, njegovo teite je blie taki na kojoj je telo tee, npr. teite tela napravljenog od elika i kartona nalazi se na elinom delu jer je tu njegova masa skoncentrisana. Teite nekog tela ne mora obavezno da bude u samom telu, npr. teite homogenog tela u obliku bumeranga nalazi se na sredini izmeu dva kraja bumeranga, van samog tela.) to je teite tereta vie, vea je mogunost da se on prevrne kada je izloen horizontalnim silama. Ako je teite tereta van centralne vertikale u odnosu na "otisak" tereta, on e imati tendenciju da se prevrne ka onom delu gde je teite najblie granicama "otiska". to je via teina taka vozila i tovara kao celine, vea je mogunost da se prevrnu.
Slika 1. Strelice pokazuju glavne sile koje obezbeenje tereta mora da izdri.
1.2.4. Klizanje
Samo trenje ne moe da sprei neobezbeeni teret da sklizne. Kada se vozilo kree, poskakivanje tereta usled neravnina na putu smanjuje trenje koje spreava da teret sklizne. Trenje koje spreava klizanje tereta potpuno nestaje u trenutku kada teret poskoi iz svog leita u vozilu, zbog ega je neophodno vezati njegov gornji deo ili ga i na drugi nain privrstiti kako bi uvek postojala sila trenja, tj. kako bi teret uvek bio u dodiru sa svojim leiem u vozilu. Nain privrivanja zavisi od zajednikih osobina povrine tereta i leita vozila koji se dotiu.
2) da je leite platforme u dobrom stanju, bez slomljenih dasaka, eksera koji tre i drugih ispupenja koja bi mogla da otete opremu za obezbeivanje ili sam teret; 3) da je prednja stranica vozila u upotrebljivom stanju; 4) da su nosai bone cerade u upotebljivom stanju i da su sve letve na mestu; 5) da su sve okretne brave i fitinzi kontejnera ili izmenjivih transportnih sudova neoteeni i u upotrebljivom stanju; 6) da je oprema za obezbeivanje neoteena, ista i u upotrebljivom stanju; 7) da postoji dovoljno mesta za vezivanje na vozilu za teret koji se prevozi.
6) teret mora biti jednako rasporeen (pravilo je da u polovini kontejnera ne treba da bude vie od 60% ukupne mase tereta, bilo uzduno ili popreno gledano); 7) treba preduzeti odgovarajue mere kako ni teret ni materijal za privrivanje ne bi ispali kada se otvore vrata.
Ako je teret blokiran uz bonu stranicu, potrebno je uzeti u obzir kapacitet bone stranice pri izraunavanju broja vezova. Isti uslov je primenljiv na "reetkaste" prikolice sa bonim stranicama.
1 - pod 2 - podna profilacija 3 - prag vrata 4 - ugaoni nosei stub 5 - krov 6 - okvir 7 - dovratnik 8 - vrata 9 - zadnji zid 10 - krovna profilacija 11 - vorno ojaanje Slika 5. Rastavljen kontejner.
Prema standardu ISO, i prednji i zadnji zidovi (zadnja vrata) moraju da izdre unutranje optereenje do 40% maksimalne teine tereta, koje je jednako rasporeeno po itavoj povrini zida (vrata).
3.1. Blokiranje
Blokiranje, tj. podupiranje tereta podrazumeva da on mora biti sloen tik uz fiksirane i nepokretne delove teretnog vozila, prednje stranice, bone stranice, bone zidove ili stubie. Ukoliko preostane praznog prostora, on se mora popuniti kako bi se spreilo vodoravno pomeranje tereta. Praznina izmeu tereta i sredstava za blokiranje koja su ugraena u teretno vozilo mora biti to manja, pogotovo uz prednju stranicu vozila. Ako je teret ravnomerno rasporeen, ukupne bone praznine ne smeju biti vee od 80 mm. U sluaju da praznine moraju ostati vee od dozvoljenih, potrebno je primeniti dodatne mere obezbeenja na vozilu.
Efikasno obezbeivanje tereta blokiranjem podrazumeva da je svaki deo tereta (u daljem tekstu: koleto) priljubljen kako uz fiksirane delove teretnog vozila koji slue za blokiranje, tako i uz ostala koleta. Kada sam teret ne popuni prostor izmeu bonih stranica i zadnje stranice, a nije na drugi nain obezbeen, praznine je potrebno popuniti materijalom za popunjavanje kako bi se obezbedilo zadovoljavajue blokiranje tereta. Nastale sile kompresije moraju biti proporcionalne ukupnoj teini tereta. Za popunjavanje se najee koriste: 1) palete (prazninu koja je via od "EURO" palete, oko 15 cm, potrebno je popuniti vertikalno okrenutim paletama kako bi teret bio adekvatno blokiran, a prazninu koja je uz jednu ili drugu bonu stranicu nia od "EURO" palete potrebno je ispuniti adekvatnim materijalima za popunjavanje, npr. drvenim daicama); 2) vazduni jastuci (postoje vazduni jastuci za jednokratnu i viekratnu upotrebu, lako se umeu u praznine, naduvavaju se kompresovanim vazduhom; pri njihovoj upotrebi vano je pridravati se uputstva proizvoaa u vezi s maksimalnim optereenjem i adekvatnim vazdunim pritiskom, kao i o tome da se ne otete i ne koriste za popunjavanje uz vrata ili uz neke druge meke povrine ili pregrade); 3) podupirai za blokiranje (ako postoje velike praznine izmeu tereta i sredstava za blokiranje, i velike sile podupiranja, trebalo bi koristiti podupirae s dovoljno jakim drvenim odstojnicima, pri emu je ih potrebno uvrstiti tako da su odstojnici uvek normalni na teret koji se podupire kako bi bili otporniji na sile kojima teret deluje na njih); 4) dijagonalno i popreno postavljene daske (koriste se za uzduno blokiranje, to je metod direktnog blokiranja koji posebno odgovara kontejnerima, gde se njihove masivne i vertikalne ugaone grede koriste kao oslonac dijagonalno postavljenim daskama. Podupirai se koriste za podno blokiranje po duini, ali se mogu u odreenim sluajevima koristiti i kao materijal za popunjavanje.
Slika 6. Podupirai.
Slika 8. Blokiranje pragom. Ako koleta nisu dovoljno tvrda i stabilna za blokiranje pragom, slian blok efekat se moe postii korienjem ploa (dasaka ili paleta). Zavisno od tvrdoe tereta, moe se napraviti konstrukcija za blokiranje s velikom ili malom povrinom za blokiranje.
Slika 9. Blokiranje ploama. Kada se koristi blokiranje pragom ili ploom u zadnjem delu, najmanje dva dela donjeg sloja moraju se nalaziti iza blokiranog dela tereta.
Slika 10. iljasti klinovi i visoki klinovi. Ako su drveni klinovi zakucani za pod, potrebno je pripaziti da im se ne umanji snaga. 3.1.5.1. iljasti klinovi iljasti klinovi, iji je ugao obino 15, ne slue za obezbeivanje tereta ve je njihova glavna uloga da zadre cilindrini teret na mestu tokom utovara i istovara. Mali ugao znai da e klin sam da se zaglavi kako bi spreio kotrljanje tereta. 3.1.5.2. Visoki klinovi Visoki klinovi (iji je ugao oko 45) koriste se da bi se spreilo pomeranje redova cilindrinog tereta, i moraju se uglaviti uz adekvatne sprave za blokiranje na teretnom vozilu. Cilindrini teret mora biti privezan za platformu, dok zadnja dva cilindra moraju biti privezana s gornje strane i iznad njih moraju da stoje ugaonici. 3.1.5.3. Leite s klinovima Dva dugaka klina moraju biti privrena podesivom krstastom blokadom, kao to su lanci ili zavrtnji. Krstasta blokada mora biti takva da se ostavi najmanje 20 mm prostora izmeu cilindra i platforme kako se leite s klinovima ne bi bono pomeralo. Visina klinova mora biti: 1) najmanje R/3 (treina poluprenika cilindra) ako teret nije privezan s gornje strane; 2) najvie 200 mm ako je teret privezan s gornje strane.
Slika 11. Cilindrini teret na leitu s klinovima. (ugao od oko 37 dolazi od egipatskog pravouglog trougla, ije stranice su u razmeri 3 : 4 : 5).
3.2. Vezivanje
Sredstva za vezivanje, kao to su trake od tvrde tkanine, lanci ili sajle slue da se teret privrsti uz platformu ili neko drugo sredstvo za blokiranje. Postavljaju se samo oko tereta koji se
obezbeuje i vezuju za mesta za privezivanje. Ne treba ih savijati preko savitljivih predmeta, sporednih vrata itd.
Slika 14. Vezivanje u petlju. Da bi se spreilo pomeranje tereta po duini, vezivanje u petlju se mora kombinovati s podnim blokiranjem. Petlja spreava samo popreno, tj. bono pomeranje tereta.
(1 - palete, 2 - trake za vezivanje, 3 - platforma za utovar, 4 - uice za vezivanje) Slika 16. Vezivanja na zadnjoj strani. Dijagonalno vezivanje ugaonom trakom se izraunava tako to se uzima u obzir ugao, trenje i kapacitet sredstva za vezivanje (LC) koji je dat na etiketi sredstva za vezivanje, kao to se i trai prema standardu SRPS EN 12195. Dva unakrsna para dijagonalnih vezova sa ugaonim trakama mogu se koristiti kao alternativa krunom vezivanju.
Slika 18. Vodoravno kruno vezivanje dva dela tereta. Uspravnim krunim vezivanjem tereta pomou plastinih ili elinih traka spaja se odreen broja koleta kako bi se ona uvrstila i poveao vertikalni pritisak meu njima i smanjilo klizanje onih koja se nalaze u unutranjosti.
Slika 21. Traka s mehanizmom za zatezanje. Kada se koriste tkanine od poliestera, poliamida ili polipropilena treba voditi rauna o tome da one menjaju svojstva u razliitim uslovima. Poliester gubi na jaini kada je vlaan, izuzetno je otporan na kiselinu umerene jaine, ali ga alkalija moe otetiti. Poliamid moe da izgubi do 15% jaine kada je vlaan, izuzetno je otporan na alkalije, ali ga kiseline umerene jaine mogu otetiti. Polipropilen je koristan kada se trai otpornost na hemikalije. Trake od poliestera su dostupne u raznim veliinama, a njihove karakteristike, prema standardu SRPS EN 12195-2, moraju da budu jasno istaknute. Pre upotrebe trake s mehanizmom za zatezanje, potrebno je proveriti da metalni delovi kaia nisu korodirali ili oteeni, da tkanina nije iseena ili iskrzana i da su svi avovi u dobrom stanju. Ukoliko se nau oteenja, potrebno je potraiti savet od proizvoaa ili dobavljaa. Trake od poliestera za viekratnu upotrebu, irine 50 mm, kapaciteta od 2 000 daN, obino se upotrebljavaju na tekim teretnim vozilima. Maksimalno izduenje je 7% LC kapaciteta. Sredstva za vezivanje sa kapacitetom do 20 000 daN koriste se pri prevozu tekih maina.
Lanci se nikad ne koriste kada su u voru ili kada su povezani tankim ianim ekserima ili rafovima. Lanci i ivice tereta se moraju zatititi od guljenja i oteenja korienjem zatitnih navlaka i/ili zatite koja se stavlja na uglove. Lanci moraju biti zamenjeni ako su naprsli, izdueni vie od 3%, izlizani vie od 10% nominalnog prenika i vidljivo deformisani, kao i ako njihovi vezni delovi i mehanizmi za zatezanje imaju deformacije, rascepe, izraene znake pohabanosti i korozije. Sve spojne karike u lancu se moraju pregledati pre upotrebe. Lanci treba da se koriste samo zajedno sa odgovarajuim mehanizmima za zatezanje i zatezaima sa L/D navojem uz bezbedno optereenje koje odgovara lancima.
Sajle ije su niti pokidane ne smeju se koristiti. Sajle se mogu koristiti samo na temperaturama od -40C do +100C. Na temepraturama ispod 0C, mora se pronai i ukloniti led na konicama i zatezanom mehanizmu (vitlo, dizalica). Treba paziti da se sajle ne otete otrim ivicama tereta.
3.2.12. Uad
Ne treba koristiti uad kao sredstva za obezbeivanje tereta osim u odreenim situacija kada je nuno da budu od polipropilena ili poliestera. Uad od poliamida (najlona) ne treba koristiti za obezbeenje tereta jer se rastee pod teretom, kao ni uad od agave ili od konoplje jer se njihova jaina umanjuje kada se navlae. Uad treba da bude izraena od tri struke konopca i mora imati nominalni prenik najmanje 10 mm. Krajevi uadi moraju da budu spleteni ili na neki drugi nain obraeni da se ne bi raspleli. Uad se bira prema maksimalnoj sili koja e se primeniti prilikom svakog vezivanja koju je naznaio proizvoa. vorovi ili otri pregibi smanjuju jainu ueta. Vlana uad se mora uvek osuiti prirodnim putem.
3.2.14. Vodoravne preke u bonim zidovima na koje se kae ruke i sredstva za vezivanje
Boni zidovi mogu imati vodoravne preke sa otvorima za privrivanje koji su napravljeni tako da izdri optereenje od dve tone u uzdunom smeru. Sredstva za vezivanje i ruke sa odgovarajuim zavrecima mogu se koristiti kada je potrebno brzo i efikasno blokirati teret, naroito kada je potrebno obezbediti preostala koleta posle deliminog istovara, pri emu je nuno uvek voditi rauna o tome da teret ne bude koncentrisan u blizini taaka fiksiranja.
Slika 23. Vodoravne preke u bonim zidovima na koje se kae ruke i sredstva za vezivanje.
3.3. Zakljuavanje
Teretni kontejneri, kao to su ISO kontejneri, izmenjivi transportni sudovi i dr., mase iznad 5,5 tona mogu se prevoziti samo vozilima koja imaju "okretne" brave. Ako su te brave aktivirane i zakljuane, kontejner je obezbeen i nije potrebno da se dodatno privruje. "Okretne" brave se moraju odravati u ispravnom stanju i potrebne su najmanje etiri za svaki kontejner koji se prevozi (SRPS ISO 1161 daje specifikacije za ugaona ojaanja za teretne ISO kontejnere serije 1).
U najveem broju sluajeva vozila se proizvode sa ugraenim "okretnim" bravama, a ako se ugrauju naknadno, mora se promeniti konstrukcija u skladu sa uputstvom proizvoaa. "Okretne" brave je potrebno redovno pregledati jer se smeju upotrebljavati ako su ispravne, nepohabane i neoteene. Posebnu panju treba obratiti na mehanizam za zakljuavanje koji treba da sprei pomeranje ruke tokom puta.
eline trake za jednokratnu upotrebu (zbog jednosmernog funkcionisanja) mogu se koristiti za privrivanje tereta za palete. Palete i teret se moraju dodatno privrstiti za vozilo, bilo blokiranjem, bilo vezivanjem. Trake za jednokratnu upotrebu nisu podesne za privrivanje tereta direktno za vozilo jer sile zatezanja mogu tokom prevoza da se prenesu na sredstva za uvrivanje i plombe ime uklanjanje tih traka postaje rizino. eline trake koje su preseene i pale odmah treba pokupiti kako se neko ne bi njima posekao i spotakao o njih. Ako se trake od tvrde tkanine koriste za obezbeivanje tereta vezanog elinim trakama, mora se obratiti panja kako eline trake ne bi zasekle trake od tvrde tkanine. Ako se prevozi teret u otvorenim prikolicama, ne treba upotrebljavati eline trake jer slobodni krajevi traka mogu da vire sa bonih strana vozila tokom prevoza i izazovu povrede.
3.5.6. Ugaonici
Potporni ugaonici su konstruisani tako da se ne uvijaju i da stalno imaju pravi ugao. Koriste se za raspodelu sila sa gornjih vezova na teret, a mogu biti od drveta, aluminijuma ili slinog materijala dovoljne snage.
Slika 31. Nazupene ploice. Za nazupene ploice ne postoje standardi. Moraju se koristiti najmanje dve nazupene ploice i potrebno je najmanje 180 daN za svaku da bi ula u drvo.
Ako se sredstva za vezivanje koriste za spreavanje klizanja i prevrtanja, potrebno je odvojeno izraunati broj sredstava za vezivanje kojima se spreava klizanje i broj sredstava za vezivanje kojima se spreava prevrtanje. Vei dobijeni rezultat je minimalni broj sredstava za vezivanje koji je potreban. Ako se teret naslanja na prednju stranicu prikolice, teina tereta se moe smanjiti za kompenzaciju prednje stranice prilikom izraunavanja broja sredstava za vezivanje koji je potreban za spreavanje klizanja. Detaljan nain izraunavanja potrebnog broja sredstava za vezivanje utvren je u IMO/ILO/UNECE Uputstvu za pakovanje CTU, kao i u standardu SRPS EN 12195.
Slika 32. Papirne rolne u dva sloja i dva reda, s nepotpunim gornjim slojem, utovarene na ravnu platformu s bonim stranicama (1 i 3 - vezivanje s gornje strane, 2 - materijal za popunjavanje, 4 - blokiranje ploom, 5 - ugaonici). U datom primeru, gornji sloj je obezbeen sa bonih strana i blokiran ploama napred i nazad kako ne bi dolo do trenja (4). Mogu se primeniti drugi vidovi blokiranja pragovima. Teret ne ispunjava celu irinu platforme. Ugao izmeu vezivanja s gornje strane i platforme je vei od 60. Blokada koja se po potrebi postavlja sa zadnje strane napravljena je od materijala za popunjavanje (2). Za efikasnu raspodelu veznih sila, izmeu odeljaka za terete koriste se ugaonici (5).
6.3. Burad
Slika 33. Velika burad poreana u dva sloja i etiri uzduna reda. U datom primeru, gornji sloj je nepotpun i teret je naslagan u kontejner ili furgon (1 - materijal za popunjavanje, 2 - kruno vezivanje, 3 - podni materijal). Teret zauzima celu irinu kontejnera. Punjenje (1) ili blokiranje podupiraima onemoguava kretanje nazad. Vodoravno kruno vezivanje (2) koristi se da bi se smanjio rizik od prevrtanja tereta. Podni materijal (3) blokira ploe kako se burad u gornjem sloju ne bi pomerala napred-nazad.
Poto se poslednjih godina veoma poveala upotreba buradi i bavi posebnih oblika i veliina, napravljenih od plastike umesto metala, potrebno je pri utovaru, obezbeivanju takvog tereta i oblaganju voditi rauna o tome da su plastine povrine klizave, posebno kada su mokre, kao i da se plastika moe deformisati pod pritiskom.
6.4. Kutije
Kutije, kao i drugi teret, moraju biti obezbeene tako da se ne mogu pomerati, stoga ih treba povezati i utovarati do iste visine u istom redu (odeljak za utovar). Veliina i teina svakog odeljka mora biti uzeta u obzir pri pravljenju prorauna za obezbeivanje tereta kako bi se predupredilo klizanje i prevrtanje. Ako visina tereta premauje visinu bonih stranica, a ugaonici nisu upotrebljeni, svaki deo tereta mora imati po jedan vez.
Slika 34. Bale u dva sloja i najvie tri reda, gornji niz nepotpun, poslagan na otvorenoj platformi za utovar i uvren bonim stranicama (1 i 3 - vezivanje s gornje strane, 2 - materijal za popunjavanje, 4 - ugao, 5 i 6 - daske, 7 - "daske za hodanje", 8 - ugaonik).
U datom primeru, teret popunjava celu irinu platforme. Ako teret u gornjem sloju nije blizu prednje stranice, potrebno je blokirati ga ugaonom trakom (4) i drvenom graom (5). U nekim sluajevima neophodno je blokiranje materijalom za punjenje (2) i/ili ugaonom trakom (4) i/ili graom (6). Ako postoji rizik da se vezovi olabave, potrebno je postaviti ugaonike (8). U suprotnom, za uvrivanje se moraju koristiti "daske za hodanje" (7).
Slika 37. Prednji odeljak blokiran uz prednji zid (1 - vezivanje sa gornje strane, 2 - zatita od habanja, 3 - materijali za popunjavanje). Ako teret nije naslagan uz prednju stranicu koja ga spreava da se pomera napred, neophodno je blokirati ga materijalom za popunjavanje ili podnom blokadom, a po potrebi i njegov zadnji deo materijalom za popunjavanje ili podupiraima. Ploe se postavljaju na platformu u jedan ili vie odeljaka za teret i stavljaju centralno. Prostor izmeu odeljaka za teret blokira se odgovarajuim materijalom za popunjavanje (3). Zatita od habanja (2) postavlja se izmeu traka i tereta. Ako teret ne zauzima prostor do bonih uspravnih stubia, blokira se odgovarajuim materijalom za popunjavanje. Ako zadnji odeljak nije blokiran ka napred, neophodno ga je dodatno vezati. Ravan lim ne treba prevoziti na utovarnim platformama koje nemaju stubie ili bone stranice.
6.9. Grede
Grede ili sline profile treba slagati na klinaste leajeve i obezbediti vezivanjem u petlju trakama od tvrde tkanine. Za teret koji nije porean uz prednju ili uz zadnju stranicu, neophodna je prepreka u obliku materijala za popunjavanje ili podupiraa kako bi se spreilo njegovo pomeranje napred, odnosno nazad. Vezivanje u petlju se vri oko tereta (1). Cilindri se postavljaju na klinaste leajeve (2).
Slika 38. Utovar greda ili slinih profila (1 - vezivanje u petlju, 2 - klinasti leaj).
6.10. Kalemovi
Kalem moe biti ili pojedinani namotaj ili vie povezanih namotaja poreanih tako da upljine (oznaene terminima "vodoravne upljine" i "uspravne upljine" u skladu s pravcem kojim se proteu) formiraju cilindrinu jedinicu. Da se kalemovi tokom prevoza ne bi otetili i odvojili, pre utovara treba pregledati poveze i pakovanja. Ako se kalemovi povezuju s paletama, povez mora da bude dovoljno jak da se ne odvoje tokom utovara i istovara i tako privezani kao celina moraju biti privreni za vozilo tokom prevoza jer nije dovoljno obezbediti samo paletu. Teke kalemove lima treba tovariti na klinaste leajeve i obezbediti vezivanjem u petlju trakama od tvrdog tkanja.
Slike 39. Kalemovi (1 - vezivanje u petlju, 2 - klinasti leaj, 3 - ugaonik). Kalemovi moraju biti bezbedno spojeni za podlogu najmanje s dve trake od tvrde tkanine ili odgovarajuim elinim trakama. Vezovi moraju biti u dodiru sa povrinom kalema i klinovima od mekog drveta. Ako nije upotrebljen nosa kalemova, kalemovi ili jedinice kalema i podloge treba vezati za vozilo lancima ili trakama od tvrde tkanine koje imaju mehanizam za zatezanje. Prilikom obezbeivanja tereta, svaki red kalemova mora se zasebno tretirati i svaki mora biti uvezan.
Slika 40. Kalemovi irokog lima sa "uspravnom upljinom" Kalemovi sa "uspravnim upljinama" natovareni na platforme vozila predstavljaju teret koji je najtee obezbediti. Na sledeoj slici prikazan je takav teret privren na odgovarajui nain lancima ili trakama od tvrde tkanine u obliku krsta kako bi se obezbedio veliki prenik grupe kalemova sa "uspravnom upljinom". Stavljaju se na sredinju liniju vozila, a krstasti sistem na vrh kalema s ventilima postavljenim u upljine. Krstasti sistem treba postaviti sa otvorenim kanalom du linije vozila kako bi se omoguilo uobiajeno privrivanje lancima. Vezove treba prikaiti za mesta odreena za privrivanje i zategnuti ih na utvren nain. Kalemovi sa "uspravnim upljinama" mogu se obezbediti bez upotrebe opisane spojnice, ali u tom sluaju trake ili lanci moraju biti paljivo postavljeni kako bi se u potpunosti onemoguilo pomeranje tereta. Kalemovi su gust teret relativno male zapremine, pa je potrebno da na vozilu postoji veliki broj jakih mesta za privrivanje kako bi se obezbedilo mesto za mehanizam za zatezanje. Za guste kalemove posebno je vano uzeti u obzir raspored optereenja.
Laki kalemovi mogu da se pakuju na palete i takve jedinice treba tretirati u skladu sa uputstvima datim za obezbeivanje kalemova s "vodoravnim upljinama" koji se pakuju na palete.
Slika 42. Dva reda rolni poslaganih na platformu kontejnera sa zadnjim zidovima.(1 - vezivanje u petlju, 2 - kruno vezivanje).
Slika 43. Velika CTU obezbeena vezivanjem u petlju i blokadom na platformi bez bonih stranica (1 - prikljuci za vezivanje, 2 - vezivanje u petlju, 3 - drvena podloga, 4 - podupirai koji onemoguavaju kretanje tereta napred, 5 - podupirai koji onemoguavaju kretanje tereta nazad, 6 - drvene apice, 7 - zadnji podupirai). Koleto je postavljeno na drveno postolje na platformi bez bonih stranica. Koleto je obezbeeno sa bonih strana vezivanjem u petlju (2). Koleto je obezbeeno podupiraima (4) i (5), drvenim apicama (6), kao i zadnjim podupiraama (7). Koleto se postavlja na drveno postolje (3) i
obezbeuje sa bonih strana lancima vezanim u petlju (2). Koleto se uzduno obezbeuje podupiraima za blokiranje s prednje (4) i sa zadnje strane (5). Da bi se teret efikasno blokirao, podupirai za blokiranje moraju biti podignuti pomou drvenih apica (6), a daske (odstojnici) tada su ukoene. Podupira za dvostruko blokiranje se primenjuje, kao to je prikazano, kada se dve zadnje i/ili prednje nosee grede karoserije s ravnom platformom koriste da absorbuju silu koja deluje na prednju ili zadnju stranicu. Ako su prednji ili zadnji deo (zadnja stranica, zadnji zid ili vrata) napravljeni tako da absorbuju sile koje deluju uzduno, a koje se ravnomerno rasporeuju celom irinom utovarne platforme, mora biti primenjen trostruki (koji ima tri odstojne daske) podupira za blokiranje. Podupirai za blokiranje moraju biti privreni bono, osim kada platforma ima bone stranice a daske prekrivaju celu irinu platforme. Kada je u pitanju teret velike gustine, nuno je obratiti panju na rasporeivanje optereenja.
Slika 44. Obezbeivanje tereta dvostranom blokadom, vezivanjem s gornje strane i podupiraima za blokiranje na ravnoj platformi bez bonih stranica (1 - vezivanje sa gornje strane, 2 - dvostrane blokade za bono blokiranje, 3 - materijal podloge, 4 - podupirai koji onemoguavaju kretanje tereta napred, 5 - podupirai koji onemoguavaju kretanje tereta nazad, 6 - drvene apice, 7 - drveni klinovi, 8 - unakrsno postavljene daske, 9 - zadnji podupirai). Koleto je postavljeno na dve bone podloge za dvostrano blokiranje (2) koje s vezivanjem s gornje strane (1) obezbeuje paket s bonih strana. Teret se uzduno obezbeuje podupiraima za blokiranje (4) i (5), drvenim apicama (6), kao i zadnjim podupiraima (9). Koleto je postavljeno na dve dvostrane blokade (2) s postoljem (3) i zadnjim drvenim klinovima (7) i unakrsno postavljenim daskama (8) koje prenose bone sile na ivicu platforme. Osnova treba da bude oko 5 mm via od unakrsno postavljenih dasaka (napravljenih od elika) kako bi se izbegao kontakt elika sa elikom. Svaka strana mora biti odgovarajue snage, po mogustvu u granicama prihvatljive bezbednosti. Pretpostavlja se da i koleto i ivica platforme mogu da izdre optereenja na visokim takama. U suprotnom, broj dvostranih blokada mora biti povean, ime bi se srazmerno smanjila sila. Ako se primenjuju vie od dve dvostrane blokade, svi podloni slojevi tereta moraju biti fiksirani uzduno poto se ne moe predvideti statiko optereenje kada se koriste tri ili vie od tri dvostrane blokade (teret bi mogao da lei samo na nekim od postavljenih dvostranih blokada).
Koleto se obezbeuje duinski podupiraima za blokiranje njegovog pomeranja napred (4) i nazad (5), koji su predvieni za odreene sile pritiska. Zadnji podupirai (9) sa spojevima na platformi, moraju biti odgovarajue snage.
Slika 45. etvorodelno krstasto vezivanje na prikolici za prevoz maina (1 - vezovi, 2 - materijal podloge, 3 - podupira za blokiranje kretanja tereta napred, 4 - klinaste podloke za vozila). Koleto je obezbeeno i blokirano vezivanjem (1). Teret se moe obezbediti spreda podupiraima za blokiranje (slika 45, A, taka 3) ili klinastim podlokama za vozila (slika 45, B, taka 4) kako bi se smanjilo zatezanje vezova. Veliki odeljak za teret koji je prikazan na prethodnoj slici, moe se postaviti samo direktno na ravnu platformu ako je jedna od povrina koje se dodiruju napravljena od drveta ili materijala koji stvara jednako trenje. Ako postoji bilo kakva mogunost da se metal dodiruje s metalom, mora se postaviti "daska za hodanje" izmeu tereta i platforme. etiri veza (1) od lanaca ili drugih odgovarajuih sredstava za vezivanje stavljaju se simetrino, bono i uzduno izmeu prikljuaka na koletu i ivica platforme. Ako su koleta teka, napred ih treba blokirati podupiraima za blokiranje (slika 45, A, taka 3) ili klinastom podlokom za vozilo (slika 45, B, taka 4).
Slika 46. Ljuljanje viseeg tereta tokom i posle skretanja vozila. Vozila koja se koriste za prevoz mesa treba da budu opremljena inama i kliznim kukama. ine treba da sadre arke za blokiranje, na odstojanju od 1 m do 1,5 m kako bi se predupredilo poskakivanje ili klizanje mesa usled kretanja ili koenja vozila. Kada se utovara na vozilo, meso bi trebalo rasporediti ravnomerno po inama i postaviti arke za blokiranje. Ako se vri delimian utovar, ostatak tereta treba ravnomerno poreati i postaviti arke za blokadu, kao i oistiti pod od krvi, masnoe, vode i sl. kako ne bi bio klizav.
7.1.3. Blokiranje
Pravougaonim blok pakovanjem razliitih veliina teret se moe uspeno blokirati uz prednju, zadnju i bone stranice.
7.1.5. Palete
Palete omoguavaju da se pojedinani delovi tereta sline veliine i sline prirode spakuju u CTU i tako lake utovaruju, obezbeuju i prevoze, pod uslovom da su pravilno obezbeeni.
Slika 47. Standardizovano pakovanje seene grae. Standardizovana koleta ove vrste treba da budu utovarena na ravnoj platformi sa stubiima ili bonim stranicama i obezbeena tako to su s gornje strane vezana trakama.
Slika 48. Seena graa u koletima na ravnoj platformi s centralnim stubiima (1 - vezivanje s gornje strane, 2 - kruno vezivanje, 3 - centralni stubii, 4 - trake za pakovanje (obino eline trake), 5 - materijal podloge, 6 - prekrivka). Pakovanja grae s grubim etvorougaonim presecima grupiu se elinim trakama (4), pa se reaju uz centralne stubie (3). Prednji deo tereta se rea uz prednju stranicu. Po potrebi se koristi kruno vezivanje (2), koje vre povezuje donje parove pakovanja.
Slika 49. Seena drvena graa u pakovanjima na ravnoj platformi s bonim stranicama.
7.2.2. Balvani
Pri utovaru balvana neophodno je drati se optih principa koji se tiu rasporeivanja optereenja, slagati teret uz prednju stranicu ili umetnutu potporu, kao i vezati teret lancima ili trakama od tvrde tkanine za vezivanje s tim da se vezovi mogu zategnuti pomou kolenastog zavrtnja ili uzengije. Teret i vezovi se moraju pregledati pre prelaska sa umskog puta na javni put i moraju se redovno proveravati tokom prevoza i dotezati po potrebi.
Prevoz balvana koji su utovareni tako da lee preko vozila i oslanjaju se na prednju i zadnju ogradu nije bezbedan, stoga se moraju utovariti tako da lee du vozila u nekoliko gomila, od kojih svaka ima uspravno uporite (stubie). 7.2.2.1. Uzduno naslagana graa Svaki balvan ili deo grae koji tri mora biti obezbeen s najmanje dva uspravna draa (stubia) koji moraju da budu dovoljno jaki ili opremljeni lancima sa gornje strane kako bi se spreilo razdvajanje tereta. Balvani koji su krai od razmaka izmeu dva uspravna draa treba da budu stavljeni usred tereta, a svi balvani treba da budu postavljeni naizmenino od prednjeg ka zadnjem delu kako bi se obezbedila pravilna raspodela tereta. Na mestu gde grau dre dva uspravna draa, krajevi grae treba da prelaze iza draa najmanje 30 cm. Centar levog ili desnog vrha bono poslagane grae ne sme biti vii od stuba. Vrh grae koja se nalazi u sredini mora biti vii od bono poslagane grae i da natkriljuje teret kako bi se vezovi mogli adekvatno zategnuti, kao to je prikazano na sledeoj slici:
Slika 50. Pravilno i nepravilno utovareni balvani. Teret ne sme da bude vii od prednje stranice vozila. Povezi s gornje strane moraju da budu zategnuti preko svakog dela tereta (hrpe grae) na sledei nain: a) najmanje jedan vez ako su balvani s korom duine do 3,3 m; b) najmanje dva veza ako su balvani dui od 3,3 m ili ako im je kora uklonjena. Povezi s gornje strane treba da budu postavljeni popreno izmeu svakog prednjeg i zadnjeg para bonih stubova. Nije dozvoljeno koristiti samo jedan lanac provuen izmeu uspravnih draa bez obzira na to koliko je dobro obezbeen. 7.2.2.2. Popreno naslagana graa Graa naslagana popreno na ravnu platformu vozila ne moe se obezbediti primenom utvrenih naina privrivanja, kao to je vezivanje trakama ili lancima koji se prebacuju preko gornjeg dela tereta od prednjeg do zadnjeg dela vozila i ukrtaju, ve se moraju se koristiti odgovarajue bone ograde, a teret ne sme biti vii od njih.
Kontejner ISO se utovaruje na ravnu platformu s bonim stranicama. Teret je bono blokiran u osnovi drvenim daskama (1) koje popunjavaju prostor izmeu bonih stranica vozila i tereta. Prikazani nain obezbeenja tereta primenjuje se samo za prevoz u drumskom saobraaju.
Slika 53. Prazan kontejner na ravnoj platformi bez "okretnih" brava, ali opremljen bonim stranicama (1 - drvene daske, 2 - vezivanje unazad, 3 - vezivanje unapred). Kontejner ISO se utovaruje na ravnu platformu vozila bez bonih stranica. Teret se obezbeuje bono vezivanjem u petlju (4). Prikazani nain obezbeenja tereta primenjuje se samo za prevoz u drumskom saobraaju .
Slika 54. Prazan kontejner na platformi vozila bez "okretnih" brava i bonih stranica (2 vezivanje unazad, 3 - vezivanje unapred, 4 - vezivanje u petlju).
Sredstva za vezivanje i druga bezbednosna oprema treba da budu privezani za kontejnere samo na onim mestima na kontejneru koja su za to predviena, kao to su alke za vezivanje ili posebne arke. Mesta za vezivanje na kontejneru treba redovno proveravati poto moraju biti u ispravnom stanju i sva treba da budu upotrebljena da bi se pravilno obezbedio kontejner na platformi vozila.
Slika 55 - "Skip" kontejner na ravnoj platformi s rukama za podizanje (1 - vezivanje unazad, 2 vezivanje unapred). "Skip" kontejner bono obezbeen rukom za podizanje. Prikazani nain obezbeenja tereta primenjuje se samo za prevoz u drumskom saobraaju. "Skip" kontejneri se mogu prevoziti i na obinim vozilima s platformom ako su dobro obezbeeni odgovarajuim trakama od tvrde tkanine ili lancima.
Slika 57. A) Slobodna elina burad obezbeena trakama sa zatezaem, fiksiranim za ram kontejnera. B) Slobodna burad u dva nivoa po etiri reda. Kombinovani kontejner za tenost i teret koji se rasipa - Intermediate bulk container (u daljem tekstu: IBC) u ISO kontejneru, u dva nivoa, obezbeen.
Kombinacija kontejnera IBC, blokiranih vodoravnim daskama, praznine popunjene vazdunim jastucima ili slinim materijalom.
Slika 59. Ploe poslagane po ravnoj platformi pomou A-postolja. Prednji deo je blokiran uz prednji zid, a prostor izmeu delova tereta je blokiran odgovarajuim materijalom za popunjavanje (3). Ako teret nije poslagan uz prednju, odnosno zadnju plou, potrebno ga je da se ne bi pomerao napred, odnosno nazad blokirati materijalom za popunjavanje ili ugaonim trakama, podupiraima. Ploe se oslanjaju na A-postolja i privezane su preko vrha. Po potrebi, prostor izmeu delova tereta blokira se odgovarajuim materijalom za popunjavanje. Zatitnici od habanja se stavljaju izmeu traka i tereta.
Kada je maina utovarena i motor iskljuen, pritisak u hidraulikom sistemu se mora osloboditi pomeranjem svih kontrolnih poluga na svim mestima. To se mora uraditi najmanje dva puta, a kontrole treba postaviti tako da spree pomeranje pratee opreme tokom prevoza. Dakovi, alati ili drugi teki predmeti ne smeju da budu neprivreni u kabini postrojenja koje se prevozi i svi predmeti koji su izvueni iz maine, poput kanti, grabilica, seiva, lopata i ureaja za podizanje moraju se vezati za pod vozila. Mainu treba postaviti na platformu vozila tako da joj pomeranje napred spreava npr. kuka, stepenik ili prednja stranica vozila za prevoz ili poprenom pregradom koja je provuena kroz platformu za asiju vozila. Prenosivo postrojenje i njegovi odvojeni delovi moraju da budu tako postavljeni da se ne preu propisane granice osovinskog optereenja i da ne bude ugroeno bezbedno upravljanje vozilom. Klirens izmeu donjeg dela niskopodnih teretnih vozila i puta mora se proveriti kako se vozilo za prevoz ne bi nasukalo. Maine sa tokovima i gusenicama moraju biti privrene kako bi to manje poskakivale zbog truckanja koje se prenosi sa vozila i koji pojaavaju gume ili amortizeri maina. Amortizere maine treba zakljuati, a poskakivanje smanjiti vezivanjem ili privrivanjem. Ako to nije mogue, ram ili asija maine treba da bude na blokovima ili cela povrina gusenica ili bubnjeva i najmanje pola irine gume moraju biti oslonjeni na platformu vozila. Ako gusenice izlaze iz okvira vozila, potrebno je da ram ili asija maine imaju potporu. Da se maina ne bi pomerala napred, nazad ili bono, mora da bude privrena lancima ili trakama od tvrde tkanine koje se veu na mestima za privrivanje na vozilu. Svi vezovi moraju da imaju mehanizam za zatezanje. Kada se odreuje broj mesta za privrivanje tereta, moraju se uzeti sledei faktori u obzir: a) potreba da se maina postavi tako da se ostvari ispravan raspored optereenja koji je u skladu sa propisanim osovinskim optereenjem i da se osigura da upravljanje vozilom nije ugroeno; b) koji su drugi elementi za blokiranje tereta ugraeni u vozilo; v) da li maina koja se prevozi ima tokove, gusenice ili valjak; g) teina maine; d) treba koristiti najmanje etiri take za privrivanje. Ako se prevoze prenosiva postrojenja - vozila sa dizalicama, radnim platformama, potpornim nogarama itd., moraju se uzeti sledei faktori u obzir: a) visok teret moe da bude opasan za mostove i voza mora da zna visinu vozila i da je ima zapisanu na vidnom mestu u svojoj kabini; b) svi pokretni sklopovi moraju biti na mestu i zakoeni ako je to mogue, u skladu sa preporukom proizvoaa.
Slika 60. Vozilo sa tokovima, unakrsno vezano za prikolicu s mesta za privrivanje oznaenih sa X.
7.10. Vozila
Vozila i (polu)prikolice treba prevoziti iskljuivo vozilima za tu namenu jer ona imaju dovoljan broj odgovarajuih mesta za vezivanje i sistem obezbeivanja takvog tereta treba da prati isti osnovni princip koji vai za prevoz prenosivih postrojenja, uz sledee: 1) vozilo ili (polu)prikolica se moraju prevoziti uz podignutu "parking" konicu; 2) ureaj za upravljanje vozilom mora biti zakljuan i tokovi blokirani klinovima; 3) menja mora biti u najmanjoj brzini; 4) klinovi treba da budu bezbedno privreni za platformu vozila. Vozilo ili (polu)prikolica koji se prevoze treba da budu tako smeteni da njihova teina u potpunosti ima potporu na vozilu. Ako je potrebno, mogu se koristiti separatori da bi se izbegla visoko lokalizovana optereenja koja mogu nastati zbog npr. nogara poluprikolice. Poto trenje koje se stvara izmeu guma i platforme i podignuta "parkirna" konica nisu dovoljni da spree pomeranje, vozilo ili (polu)prikolica treba da budu privezani za vozilo odgovarajuom opremom za vezivanje. Potrebno je na svakom vezu koristiti mehanizam za zatezanje, a vezovi koji treba da spree pomeranje tereta napred i nazad treba da budu pod uglom manjim od 60 u odnosu na vodoravnu ravan kako bi se postigao najbolji efekat. Posle prvih nekoliko kilometara puta, treba proveriti da li je zategnutost vezova dobra, a to treba uiniti i s vremena na vreme tokom prevoza i dotegnuti ih ako je to potrebno. Vezove treba kaiti na delove vozila, osovine ili asije vozila i (polu)prikolice koji odgovaraju za to. Treba paziti da ne doe do naprezanja ili tete na delovima vozila, kao to su koione cevi, creva, elektrini kablovi itd. zbog vezivanja preko njih ili u njihovoj blizini. Ako je prevoz utovarenih vozila neophodan, onda se mora obratiti posebna panja na vie teite vozila koje se prevozi i mogu gubitak stabilnosti prilikom koenja ili ulaenja u krivinu, to se delimino moe izbei dodatnim vezovima za asiju vozila ili (polu)prikolicu. Sva slobodna oprema vozila ili (polu)prikolica koje se prevoze mora biti bezbedno naslagana. Ako se prevozi vie od jedne (polu)prikolice, onda svaka prikolica treba da bude privezana za onu na kojoj se nalazi, a sve zajedno treba da budu privezane za vozilo.
7.11.1.2. Ako se blokade ne mogu postaviti ispred prednjih tokova, onda se postavljaju ispred zadnjih tokova, koji moraju biti i privezani.
7.11.1.3.
Ako se vozilo prevozi na platformi iji je ugao vei od 10 ka prednjem delu vozila, dva bloka se moraju postaviti ispred prednjih tokova i dva iza zadnjih tokova. I prednje i zadnje tokove treba privezati.
7.11.1.4. Ako se blokovi ne mogu postaviti ispred prednjih tokova, onda se oni postavljaju ispred zadnjih tokova. 7.11.1.5. Ako se vozilo prevozi na platformi iji je ugao vei od 10 ka zadnjem delu vozila, moraju se koristiti blokovi. Blokovi se stavljaju ispred i iza prednjih tokova vozila koje se prevozi. Blokirani tokovi se i privezuju.
7.11.2. Da ne bi dolo do pomeranja na vozilu za prevoz, teret se blokira upotrebom dobro fiksiranih prirubnica, blokova, ipki i slinih sredstava koja su privrena uz spoljne strane tokova vozila koje se prevozi, i to na visini od najmanje 5 cm. Ako je vozilo posebno napravljeno za prevoz putnikih vozila i prikolica i ako njegova platforma ima lebove, ograniene prirubnicama koje su najmanje 5 cm visine i koje dozvoljavaju najvie 30 cm slobodnog hoda po vozilu za prevoz, ispunjeni su zahtevi za blokiranjem tereta.
7.11.3. Blokade ili klinovi koji se koriste za spreavanje kretanja tereta po duini treba da budu postavljeni uz gumu vozila koje se prevozi. Visoki klinovi moraju imati visinu koja odgovara treini poluprenika toka koji se blokira i moraju biti priveni kako bi spreili pomeranje tereta po platformi vozila za prevoz. 7.11.4. Vezove treba postaviti tako da vuku vozilo direktno ka platformi (vez treba da pravi pravi ugao s platformom vozila za prevoz). Svi vezovi za par tokova moraju biti dovoljno jaki da izdre silu od 2 x Q (masa vozila u kg) daN usmerenu nagore. Kao alternativa vezivanju tokova, moe se primeniti vezivanje za osovinu. Ako se vez moe tako postaviti da teret ne klizi du osovine i ako je dovoljno snaan, nije potreban drugi vez po osovini. 7.11.5. Povrina platforme vozila za prevoz treba da bude veoma otporna da bi spreila klizanje vozila koje se prevozi. 7.11.6. Ako je vozilo koje se prevozi ograeno sa svih strana (i odozgo) konstrukcijom vozila za prevoz ili drugim vozilima koja se prevoze i zbog toga ne moe da se pomera ni u jednom pravcu, nije obavezno privezati ga, ali se mora blokirati.
Bezbednost se moe poveati postavljanjem tabli koje upozoravaju na teret koji se prevozi na prednje i zadnje delove spoljnih konstrukcija. Konstrukcije, pogotovo one koje se koriste na spoljanjem delu vozila, treba da imaju adekvatno izraene uspravne ipke za zatitu stakla, sa veim brojem mesta za privrivanje po duini konstrukcije, za razne vrste staklenih ploa. Vezovi ne smeju biti jedino sredstvo za obezbeivanje stakla tokom prevoza.