AUGUST ENOA: PRIJAN LOVRO

Biljeke o piscu: August eona je najsvestraniji i najplodniji hrvatski knjievnik 19. st. Roen je u Zagrebu 1838. godine, u alograanskoj obitelji aarskoga, nje a!koga i !e"kog podrijetla. #snovno i srednje obra$ovanje stekao je u Zagrebu, %e!uhu, pa opet u Zagrebu. %ravo je studirao u %ragu i &e!u, jedno vrije e u$ potporu biskupa 'tross a(era. )njievni rad $apo!inje *eljtoni a u novina a i !asopisi a +,Zagrebulje-.. /stupa kao knjievni kriti!ar i teoreti!ar donose0i u hrvatsku knjievnost nove ideje o ulo$i knjievnosti u kulturno u$di$anju naroda. 1$ knjievni rad, enoa je svakako i eu najobra$ovaniji ljudi a svoga vre ena, po$navala2 nogih europskih i slavenskih je$ika, prevodila2, kulturni i javni radnik, dra aturg i u jetni!ki direktor 34)5a, gradski senator i urednik nogih !asopisa, i od svega najvanije6 pjesnik, pripovjeda! i ro anopisa2. 7e0 kao gi na$ijala2 enoa pi"e stihove na nje a!ko i hrvatsko je$iku. enoine su pjes e, $ahvaljuju0i sugestivnosti, te atskoj i idejnoj pri jerenosti $ahtjevi a "irokog kruga !itateljstva i povijesno trenutku, bile vrlo popularne. 8o se osobito odnosi na povjesti2e +,' rt %etra 'va!i0a-, ,%ropast 7ene2ije-, ,%rokleta klijet- i dr.. 5 lirsko5epske pjesni!ke tvorevine nastale na otivi a starih legendi, narodnih predaja i aktualnih politi!kih prilika s i$ra$ito na2ionalno5rodoljubno idejo i oslon2e na tradi2ionalnu poe$iju ilirskog pokreta. 7rhuna2 je enoina stvarala"tva u pripovijetka a i ro ani a. 1 svoji pripovijetka a i novela a enoa *ini $apaanje ula$i u seoski, alograanski i gradski ivot pro atraju0i sudbinu svojih junaka u povijesni previranji a i postavljaju0i svoji pristupo te elje hrvatskog reali$ a. Likovi: 9ovro, August, kanonik, ota2, :inka sa obitelji... ajka, sestra, svak, :alvina, Anelija,

K !"ki s!# $!j: August eona boravio je na seosko i anju svog prijatelja, gdje se upo$nao s lado udovi2o s kojo se upu"ta u ra$govor o knjievnosti6 lada udovi2a u govori da rado !ita no preteito na nje a!ko i *ran2usko je$iku jer je hrvatska literatura onotona. August joj ispri!a pri!u o svo prijatelju i$ studentskih dana 5 prijanu 9ovri. 9ovro je roen u nogobrojnoj siro a"noj obitelji, ali se ve0 rano istaknuo svojo inteligen2ijo i puno obe0avao. 'iro a"no je dje!aku vrhuna2 ivotnog uspjeha, be$ ob$ira na elje i darovitost, bilo sve0enstvo. ;uhovnost i u!enost 2rne halje respektirali su 9ovrini roditelji, gledaju0i u njoj prije svega ogu0nost da njihovo dijete proivi ivot anje tegoban od njih. 9ovro je u!io dobro, ali je njegova ne irna priroda te"ko podnosila stroge $akone sve0eni!kog li2eja. 9ovro se osje0ao $arobljen i sputavan, ali to je nestalo kad je susreo :alvinu. 4a 9ovrinu ljubav odgovorila je blagi prijekoro iako ga je voljela, ali to nije ogla

pri$nati jer je on bio sve0enik. #!aj koji je 9ovro proivio dovodi ga do spo$naje da je bolje da bude dobar svjetovnjak nego lo" sve0enik. 8ako se 9ovro vra0a ku0i, ra$o!arav"i svoje roditelje6 ota2 ga tjera da se $aposli kao privatni u!itelj gro*ova sina. %osao u nala$i kanonik. 9ovro se dobro slagao s gro*o i inten$ivno u!io. 4a jednoj $abavi susre0e :alvinu, sada udatu, ona u pri$naje ljubav no on ju odbija. 4akon $avr"etka s pou!avanje ladog gro*a 9ovro je elio nastaviti svoje "kolovanje no nije dobio stipendiju, te slo ljen brojni pora$i a oboli. 9ovrin je ota2 slo ljen sinovljevo boli odlu!io $aloiti sve "to su i ali da bi platio sinu "kolovanje. 8ako se 9ovro nala$i na studiju je$ikoslovlja. Rado je u!io jer je gorio od elje $a $nanje . 1 to vrije e je u stanu sa enoo i <ige2o , i kad u se kona!no ivot sredio ota2 u $apada u dugove. =edino rje"enje $a 9ovru je enidba bogato djevojko . 8ako upo$naje :inku, stariju djevojku !ija je su njiva ljepota i jo" su njivija aterijalna situa2ija sa o $a trenutak $aslijepila 9ovru. 4a nagovor enoe u ra$govoru s budu0i tasto do$naje da ona ne a nov2a. 8ada prekida $aruke. /pak, u jedno !asu se !inilo da se i 9ovri os jehnula sre0a 5 na studij je do"ao neuki sve0enik i$ ;al a2ije koji do$nav"i $a 9ovrine proble e ispri!a pri!u o lijepoj i bogatoj nasljedni2i koja ne a nikoga. Zajedno otputuju na ore gdje je 9ovro i upo$nao Aneliju o kojoj u je sve0enik govorio. 9ovro je kona!no upo$nao enu svog ivota i $aljubio se u nju, kao i ona u njega. 4je$in stri2 do$naje da je 9ovro siro ah i da se eli oeniti Anelijo $bog nje$inog nov2a te $abranjuje vjen!anje. 9ovro je istinski volio Aneliju, no $nao je da u to nikoga vi"e ne oe uvjeriti. ;ola$i kod Anelije govore0i joj da ne oe vi"e tako, te si odu$i a ivot prere$av"i si grkljan britvo . 8ako se daroviti seoski ladi0 pretvara u o!ajnog, ogor!enje otrovano !ovjeka. A%!li&! 'l!v%o' lik!: Lov o 8ragi!na sudbina intelektual2a seoskog podrijetla, !iji te"ki ivotni uspon svr"ava tragedijo u jesto $aslueni triju *o , !esto se javlja u na"oj knjievnosti. #n je prvi knjievni lik hrvatske knjievnosti koji je selja!kog podrijetla i poku"ava postati intelektual2e , a $a njegov udes kriva je okolina u kojoj se kre0e i koja ga ne prihva0a.

Biljeke o #jelu: %rijan 9ovro je kra0a pripovijest, u *or i ne"to due novele. 9ikovi su stvarni i proi$la$e i$ enoina ivota. 4ai e, pou$dano se $na da je 9ovro postojao i bio enoin prijatelj u %ragu. 1loga pi"!eva lika u pripovijesti je vrlo $na!ajna jer je na taj na!in autror ogao sudjelovati u grai te pripovijetke. 1 ono doba vladalo je uvjerenje da je ivot u 3rvatskoj alen i stisnut, te da ne a dogaaja koji bi pobudili ra$voj hrvatske knjievnosti. enoa kriti$ira situa2iju u kojoj se hrvatski je$ik $apostavlja u korist nje a!kog, *ran2uskog i talijanskog. 9ovro je ladi0 !ije neprilike poti!u i$ ivotnih !injeni2a. #n ne a sredstava $a "kolovanje, ora pri ati kojekakve slube jer je siro ah> ple enita"ka djevojka ne prihva0a njegovu ljubav jer je seljak, u nevolji se eli oeniti bogato djevojko te ga $bog toga optuuju $a pohlepnika, a on se ubije.

enoa je *abulu gradio na psihoso2ijalni kontrasti a. ?lavni kontrast je elja 5 ogu0nost, a sporedni su grad 5 selo, duhovno 5 svjetovno, bogatstvo 5 siro a"tvo. 8e a ovog djela je tenja !ovjeka da se i$ pri itivne, seoske sredine u$digne do ravnopravnog graanina. Slik! ( v!"ske # u"ve%e s"v! %os" ,1 histori!ko ro anu ora" analogijo i$ eu pro"losti i sada"njosti narod dovest do spo$naje sa og sebe.- 5 August enoa +7ijena2, 18@A.. %rika$uju0i prijelo na ra$doblja u na"oj povijesti, enoa je obuhvatio !itav ni$ dogaaja, od ivota ple stva do alih graanskih obitelji, od velikih ratni!kih podviga do u!nih rasprava u 3rvatsko saboru, sve do inti nih porodi!nih slika i ugoaja, obuhvativ"i ti e sve aspekte dru"tvenog ivota u 3rvata. 7je"to *abulo uspio je stvoriti ostove i$ eu pro"losti i sada"njosti, bude0i ti e svijest naroda i prika$uju0i u njegovu pravu dru"tvenu $bilju. 'lijede0i geslo ilira2a ,%rosvjeto ka $nanju- enoa je traio ba" takve otive koji 0e $aintrigirati tada"nje dru"tvo a i istovre eno prenose0i svoje poruke nji a. 'voji otivi a i vje"ti pisanje enoa je stvorio po prvi put u povijesti hrvatske knjievnosti !itala!ku publiku, obiljeiv"i tako !itavo stolje0e. U"jec!j s e#i%e %! poje#i%c! 1 svojoj pripovijest %rijan 9ovro enoa na daje portret tragi!nog junaka 9ovre !ija je sudbina odreena su orno"0u sredine u kojoj se taj junak kre0e. 1 njoj enoa raspravlja o odnosu dru"tva i pojedin2a odnosno utje2aju dru"tva na pojedin2a. 9ovro je osoba i$ni nih intelektualnih sposobnosti ali $bog njegova podrijetla dru"tvo ga odba2uje u$rokuju0i ti e njegovu propast. 4jegovi prvi dolasko u grad otvaraju u se novi vidi2i i on $aeli u$eti ko adi0 slasti "to ju je $a i"ljao u gradsko e ivotu6 ,)ad je 9ovro vidio velike ku0e, silu ljudi, visoke tornjeve, kad su u po prvi put $agr ile velike orgulje, ra$igra u se lado sr2e preko reda., Ali tek "to je vidio vanjskoga svijeta stado"e ga kidati od njega +,B arko u sr2u ladi0a bija"e svijet preu$an, pre$alo ono proletjeti preko svijeta, vi"e svijeta, a ova o ustado"e kidat ga od svijeta, $atvorit ga u sebeB-.. 4e irna du"a ne oe na0i utjehu u $atvoru dru"tvene konven2ije ve0 trai slobodan prostor u ra$voju vlastitog intelekta. Zbog takvih tenji !ovjek u tada"nje dru"tvu biva proganjan i njegova je sudbina sa o ni$ sank2ija uvjetovanih dru"tveni okolnosti a +,B va"a rtva nije ni"ta drugo nego obi!na posljedi2a na"ih dru"tvenih okolnostiB-.. ;ru"tvo uvjetuje ra$voj !ovjeka, ne pita $a njegovo $nanje i kvalitete ve0 gleda njegovo porijeklo +,'vijet obi!no ne sudi ladi0a po du"evni vrlina a, ve0 po "kolski svjedodba a ili kasnije po ve0e ili anje $vanju. Cesto se ljudi klanjaju plitkoj glavi jer je uvr"tena u red

javnog $vanja, !esto rugaju se u niku jer je ni"ta, jer ne spada u koju od dru"tvenih kastaB-.. S"v! !%je )i"!l!)ke pu*like enoa u svoji djeli a vodi dvije *abule, jednu ljubavnu a drugu te eljenu na povijesnoj grai. ;ok je ljubavnu *abulu pisao ro anti!arski, drugu je vodio i$ni no realisti!ki prenose0i svoje poruke !itao2u. 8aj i$bor dvostruke *abule upotrijebljen je $ato da bi se stvorila !itala!ka publika na hrvatsko je$iku. ;o tada su !itatelji bili $atrpani go ilo je*tinih ro ana jednakog $apleta, i sve se vi"e po!eli okretati stranoj knjievnosti $aboravljaju0i svoju. 8e je ideje enoa prika$ao na sa o po!etku %rijana 9ovre dobiv"i ti e i$liku da prikae jo" jedan dru"tveni proble . Re!li&!+ Reali$a je ra$doblje u knjievnosti koje traje od 183D. do 18@D. 1 to ra$doblju dola$i do naglog u$di$anja graanskog dru"tva, stvaranja sve ve0ih klasnih ra$lika i$ eu onih koji i aju i onih koji ne aju. =avlja se bijeda i ideje o utopisti!ko dru"tvu jednakih. Znanost se postavlja kao te elj ljudskog ivota i odba2uje se istika i religija. )njievni2i se kriti!ki odnose na dru"tvo i$nose0i u svoji djeli a sve aspekte tada"njeg dru"tva. A*ir iraju ro an kao knjievnu vrstu i stvaraju t$v. tipove junaka koji nose osobine odreene skupine ljudi. P e"e,! e!li&+! enoino ra$doblje na$iva o protoreali$ o koje prethodi reali$ u u 3rvatskoj. enoa je u svoji djeli a uspio i$nijeti na vidjelo proble e tada"njeg dru"tva i potaknuti na2ionalnu svijest. 1 svoji djeli a enoa je najavio reali$a koji stie u 3rvatsku na i$ aku snaga europskog reali$ a. -oj!+ o #jelu: #vo djelo $asluuje prola$nu o2jenu $bog skupljene *abule koja je orala biti alo vi"e ra$rijeenija, te ono $ahtijeva jo" rada na nje u. Biljeke o #jelu: ;jelo je posve realisti!no. enoa u ovoj pripovijet2i kriti$ira onda"nje dru"tvo, onda"nje pis2e. 8o prika$uje kro$ ra$govor njega i 2rne udovi2e koja je iska$ala svoje isli o hrvatskoj knjievnosti i koja govori6 ,<enska 0ud je strasna, *anta$ija bujna, isao iva i br$a kao pti2a. A kakvu hranu davaju na"i novelisti toj nesta"noj pti2i koja lepr"a od jesta do jesta, koja, vje!ne pro jene eljna, nikad ne irujeE 7a$d jedno te isto. ;voje ladih se $avoli, al i se na e0u kojekakve vrlo obi!ne prepone kojih vrlo obi!ni na!ino uklone, pa budu, hvala budi bogu, svoji. ) to u alo sun2a, jese2a 2vije0a, su$a F i pripovijest je svr"ena.#na kae da rijetko koje pis2u ue u galavu da se ta junakinja li junak

otrovaju, probodu a!e i u ru6 ,'a o katkad ue koje pis2u u glavu, te junak ili junakinja oraju se otrovati, probosti, pa!e u rijeti od suhe bolesti G 7je!na idila, vje!na onotonija.4ato se ona pita jesu li pis2i kadri u alen okvir naslikati velike divske slike, ogu li na"i pis2i stvoriti velikog junaka6 ,=esu li pis2i kadri naslikati u alenu okviru velika divske slike, oe li u na"ih okolnosti postati kakav $ani ljiv junak ro anuE4ato joj enoa odgovara da junaka ne treba stvarati nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se na"lo junaka, tj. oe se ga na0i u svakodnevno ivotu. Rekao joj je i to da upravo $ato "to s o ali narod koji je i ao tolike borbe upravo i oe o napisati najljep"e ro ane6 -1pravo okvir na"e ale"nosti koja sapinje !esto s jelu du"u i arko sr2e, rodi tolike borbe, tolike sukobe da 0e du"u silno potresti, i povijest ljudskog sr2a u nas toli ra$lika, toli ivada na"i pis2i a ne treba nego prepisati je pa su napisali najljep"i ro an.A%!li&! likov!: P ij!% Lov o ,%o naglasku sude0i bija"e pohrva0eni slovena2. &io je !ovjek srednjeg stasa, ko"!ast, "irokih ple0iju. ?lava neobi!no velika nali!ila posve kugli> !elo u bilo "iroko, visoko, re0 bi uglasto, li2e osuho, blijedo, u srijedi "iroko, $dola posve "iljasto, nos *in, usne tanke, stisnute, br!i0i slabi, kosa 2rna i glatka, duga, pravilno u dvoje ra$djeljena, a o!i ale, ta ne, irkave, al i vrlo a2ave.- +str. 1H.. ,?ovorio je sprvine polagano, sve!ano, kratko poput epigra a, al i apodikti!ki, prepli!u0i govor *ran2eski dosjetka i. &io je pod silu iran, al neobi!ni sjaj njegova oka odavao je da je !ovjek strastven. )ad bi $apodjela ivahna prepirka o kakvoj ne$natnoj stvar2iF a toga je bilo $aonda dosta F "utio 9ovro ar orko te bi sa o potkraj govora ironi!ko i$reko i$vrnuo 2ijelu raspravu na "alu. %o prvo ra$govoru ra$abrah da je 9ovro vanredno darovit !ovjek, da nogo, veo a nogo $nade. )raj svih tih vrlina ne bija"e i 9ovrin prvipojav prija$an. 4e"to e odbijalo od njega.- +str. 13.. .!lvi%!: ,1 vlastelina bila ljepu"na jedini2a, 2rnooka i $latokosa, bujna i vesela, a pa etna, vanreda pa etna. 1 jela ona vi"e je$ika, u jela 2rtati, udarati u glasovir i vi"e toga. #sobito rado govorila je *ran2eski, pa je *ran2esku knjigu i dobro po$navala. / 9ovro bije"e to je$iku vrlo vje"t. 4ije dakle ni !udo da se ladi sveta2 i 2rnooka, plavka nogo e sobo !avrljali o 2vije0u, o sun2u, o gla$bi, o &erangeru i o koje!e u. :ladi2a bije"e iva, vrlo iva.- +str. 18..

#pis :inke kakvu je vidio 9ovro6 ,4a prvi ah s etoh se pone"to. 4isa $nao da lI je lada, da lI pri$rela djevojka. &ija"e visoka, tanka, gipka, blijeana li2a, krasna pro*ila, ta ne kose u uvojke spletene i ta nih arkih o!iju. /$a "irokih rukava ta ne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad !elo treptila $vije$da od bru"ene o2jeli. 1prla bje glavuo ruku, da joj je jese!ina padala na sjajnu kosu i iskra i se preljevala u ta nih o!ih. 9jepa je, i"ljah u prvi ah., +str. A@.. Istiniti opis Malvine: :jese!ina poka$a i 2ijelo joj li2e. Zadrhtah. 8o ne bijahu 2vatu0i obra$i ladosti. #d nosni2a pre a kraju usni2a pruile se dvije 2rte, svjedo!i2e $relijih ljeta, usni2e bijahu vehle, pod o!i a si vidio nagre"panu koi2u> 2ijelo li2e bija"e osuho, uvehlo. 4e, to nije ras2vala rui2a 5 to je usidjeli2a koja do$iva u po o0 jese!inu da joj po$!ati uvehlo li2e. :inka prepa se og pogleda i oko joj sinu iskri2a de onske ljutine, al ubr$o $apita e s ije"e0i se6 5 ta ste $a ukliE 5 Al :inkin pos jeh ne bija"e s ije"ak anela od "esnaest godina.