Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88) PREDHODNO PRIOPENJE UDK: 070.1 Zaprimljeno: oujak, 2012.

O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica (sijeanj lipanj 2011.)
Almir Elezovi* SAETAK
Metodologijom analize sadraja istraeno je est dnevnih nacionalnih tiskovina: Jutarnji list, Veernji list, 24 sata, Vjesnik, Slobodna Dalmacija i Novi list. Istraivanjem su obuhvaene naslovnice navedenih novina u trajanju od ukupno est mjeseci, od 1. Sijenja 2011. do 30.lipnja 2011., to ukupno iznosi 1014 pregledanih i analiziranih novinskih naslovnica. Svrha ovog istraivanja je usporediti osnovne karakteristike istraivanih tiskanih medija, odnosno analizom njihove medijske produkcije utvrditi specifinosti i meusobne razlike. U medijskoj analizi podataka najee se koristi kvantitativna analiza sadraja. To je metoda kojom se nastoji dati objektivan, kvantitativan te opravdan opis sadraja i kojom se pokuavaju opisati odgovarajue veze i odnosi izmeu pojava u podacima. Analitikom matricom, koja sadri 16 klasifikacijskih kategorija, nastojalo se to preciznije odrediti kriterije za analizu sadraja novinskih naslovnica. S pozicije medija, tematski odabir predstavlja hijerarhijski strukturiranu selekciju dogaaja koji imaju odreenu vanost na temelju koje dobivaju medijski prostor ili vrijeme i konkretnu poziciju. Stoga su na poetku istraivanja postavljene hipoteze na temelju kojih se odreuju slinosti i razlike izmeu analiziranih tiskovina. Istraivanje drugima daje poticaj da rade na praenju medija to je jedini opravdani nain na koji moemo biti kritini prema medijskom sadraju. Smjer
*

Almir Elezovi, Doktorand poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, PhD candidate at the Department of Information and Communication Sciences at Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb; Almir.Elezovic@hina.hr 61

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

nastavka ovog istraivanja moe biti proirenje na lokalne tiskane medije, a zatim i elektronike medije, kako bi u konanici mogli analizirati i usporeivati podatke na nekoliko razina s ciljem dobivanja cjelokupne slike medijske ureivake politike u Hrvatskoj.
Kljune rijei analiza sadraja, media monitoring, medijski sadraj, tiskani mediji, dnevne novine

Uvod
ideja o praenju medija (media monitoring) predstavlja proirenje metodolokog pristupa u komunikolokom istraivanju poznatom i kao analiza sadraja. Klasini teoretiari analize sadraja, osobito Bernard Berelson i Harold Lasswell, uveli su je kao instrument pomou kojeg se moe odrediti to mediji doista rade te definirati ureivaka politika prema razliitim aspektima drutvenog ivota ukljuujui i same medije.1 Moe se rei kako je paradoksalno da je analiza sadraja osnova empirijske i pozitivistike tradicije u medijskim istraivanjima dok istovremeno ukazuje na neke politike paradigme, pozivajui nas ne samo da otkrivamo stvarnost ve da je i mijenjamo. To je ve odavno poznata paradigma koju je promovirao Max Weber u svom govoru na prvom Njemakom kongresu sociologa u Frankfurtu 1910. godine.2 Metoda koja se najee koristi u medijskoj analizi podataka je kvantitativna analiza sadraja. Opisana je kao nain kojim se nastoji proizvesti objektivan, kvantitativan i opravdan opis sadraja. Drugim rijeima, praenjem sadraja pokuavaju se proizvesti odgovarajue veze i odnosi izmeu pojava u podacima. Objektivnost tih odnosa je ipak druga pria: kodovi i naini razvrstavanja u medijskim istraivanjima nisu dovoljno jednoznani da bi bilo mogue govoriti o objektivnosti. Praenje medija (media monitoring) nadilazi samo snimanje sadraja ono karakterizira neto prema zadanom kriteriju. Stoga je praenje subjektivno prema karakteru i zato se moe smatrati oblikom medijske kritike. Proizvedeno znanje uvijek je definirano kriterijima koji se koriste u stvaranju. Unato navedenim problemima, kada pogledamo na koliinu podataka izbor metode analize sadraja je opravdan. Osim toga, analiza sadraja prua mogunost za stvaranje velike slike ili opi opis predmeta istraivanja. Kako ga McQuail opisuje, praenje nije akademski luksuz, ve presudna funkcija koja slui kao sredstvo za reviziju odnosno provjeru demokracije.3 Na temelju kvantitativne analize sadraja
62

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

mogue je pronai razliite rasprave i drutvene aktere u odreenom vremenu i posebno istaknuti zanimljive trenutke ili teme za daljnju analizu. Praenje medijskog sadraja je kontroverzni nain istraivanja materijala, ali s aspekta konstrukcije socijalnih problema, longitudinalna (uzduna) analiza sadraja ima smisla. Longitudinalno istraivanje medijskog sadraja nudi i zanimljiv pogled na kulturne transformacije: pojavu odreenih tema, njihovo oplemenjivanje u strunije diskusije, iezivanje pred drugim temama i raspravama, pojavu novih sudionika u definiranju i raspravi o socijalnim problemima i nestajanje nekih drugih moe biti provjera naina konstrukcije i suoavanja sa socijalnim problemima na drutvenom nivou. Blumer tako govori o povijesti drutvenih problema neki su stalno prisutni u javnim debatama, a neki nestaju kako bi se ponovno pojavili kasnije u nekom drugom obliku ili kontekstu.4 Kako navodi Hakkarainen opravdano je govoriti o rasponu ivota socijalnih problema.5 Praenje medijskih sadraja u politikom, kulturnom i povijesnom kontekstu moe biti relevantan alat za razumijevanje i konstrukciju problema te razumijevanje dvostruke uloge medija kao arene izgradnje socijalnih problema te posrednika izmeu tvrdnje i tumaenja krianja u toj istoj areni. S obzirom kako su dobiveni rezultati ovakvih istraivanja vrlo openiti, posebna pitanja i kriteriji e prikazati vie specifinosti pa e ovakav oblik praenja rezultirati kvalitetnim podacima. ak i ako nikad ne saznamo u kolikoj mjeri vanjski utjecaji utjeu na medije moemo ipak neto saznati o slici koja se prikazuje za javnost. Sadraj koji je tradicionalno najvie praen je sposobnost medija da izvjetava o svim stranama prie ili svim varijacijama zbivanja, kao i demokraciji pisanja jesu li sve grupe ukljuene u socijalna pitanja dobile pravo glasa u javnom prostoru6. Kada se prati forma7 pisanja o nekoj temi mogue je usporediti prostor koji je dodijeljen novinarima, komentarima i glasovima itatelja tako da se time ne ukazuje samo na koliinu sluajeva, ili opaanja, ve i na volumen te tri razliite grupe glasova. Praenje sadraja trebalo bi se fokusirati na odreene trenutke (kao to su npr. parlamentarni ili predsjedniki izbori, itd.) ili na odreene rasprave (praenje tema o vanim drutvenim problemima).8 Galtung sugerira usporedno praenje, ali ne samo usporeujui medije, ve ih usporeujui i kroz vrijeme.9 Sve oko praenja skree pozornost na potres ondje, zabrana alkohola ovdje i val zloina negdje drugdje i tako rezultati u interpretaciji istiu zamuen poredak vijesti i zabave ili mjeavinu javnog i privatnog ili politizaciju privatnih poslova javnih osoba.10 ak i ako su ta tumaenja o transformaciji javne sfere tona samo praenje ne moe osigurati prave empirijske dokaze niti moe dati odgovore na bilo koje zato pitanje. Ukoliko odgovor na pitanje zato nije mogu, selektivno praenje medijskog sadraja ipak moe pomoi kod izrade relevantnih pitanja
63

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

za daljnju analizu. To je potkrijepljeno zastupljenou odreenih tema sa stajalita kontinuiteta, pokuavajui utvrditi koji su uvjeti pod kojima je neka tema uzeta u sferu rutinskog pogleda na novinarstvo i kako se skup postavljenih pravila i uvjeta ponovo reproducira i transformira s vremenom. Masovni mediji vani su instrumenti za informiranje irokog auditorija te istovremeno i okvir javnog i privatnog mnijenja, a znanstveno opisivanje i procjenjivanje medijskog djelovanja koje traga za trendovima ideolokog pripovjedakog diskursa u medijima itekako je potrebno. Pregled sadraja, a posebno konstrukcije odabrane teme ili vremenskog razdoblja potrebno je kao i istovremeno praenje koncentracije, potronje itd., jer medijski sadraj predstavlja strateki dio ireg zakljuivanja o medijima i drutvu. Meutim, samo praenje (bez obzira koliko ono povijesno ili komparativno) rijetko je dovoljno za stvaranje opih ili teorijskih objanjenja o socijalnim fenomenima. Treba paljivo razmisliti to, kako i kada pratiti jer podaci sami po sebi ne sadre odgovore. Ali, kao to je naglaeno, oni mogu biti dobra podloga i pomo za konstrukciju vanih i teorijskih i empirijskih pitanja.

Cilj istraivanja
svrha ovog istraivanja je usporediti osnovne karakteristike istraivanih tiskanih medija, odnosno na temelju rezultata analize sadraja novinskih naslovnica utvrditi meusobne specifinosti i razlike. U radu emo prezentirati i interpretirati rezultate koji mogu pridonijeti opem uvidu u trenutanu ureivaku politiku u Hrvatskoj. Takoer, u istraivanju polazimo od sljedeih pretpostavki: teme iz podruja Pravosue, sudstvo i kriminal najzastupljenije su teme; sportske teme su zastupljenije od tema iz podruja Kultura i obrazovanje; teme koje se tiu pregovora Hrvatske sa EU, s obzirom na zavretak pregovora u lipnju 2011., zastupljenije su od tema iz unutarnje politike u navedenom razdoblju; najmanje zastupljene teme na novinskim naslovnicama su iz podruja Znanosti i tehnologije; na naslovnicama prevladavaju osobe iz politikog miljea; u naslovima se pojavljuju vie muke osobe; najzastupljenije institucije na naslovnicama jesu politike institucije; politike stranke su zastupljenije od drugih institucija; teme na nacionalnoj razini su zastupljenije od onih na lokalnoj razini; u naslovima prevladava neutralan pristup; na naslovnicama je prisutno prikriveno oglaavanje. Na temelju dobivenih rezultata nastojat emo donijeti zakljuke o karakteristikama ureivakih politika pojedinih listova te o njihovim eventualnim slinostima i razlikama.
64

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Metodologija
Za istraivanje je koritena metoda analize sadraja. Od 14 dnevnih listova koliko ih je poetkom 2011. izlazilo u Hrvatskoj, istraivanjem smo obuhvatili est dnevnih nacionalnih tiskovina: tri najitanija dnevna lista Jutarnji list, Veernji list i 24 sata, zatim list s najduom tradicijom Vjesnik te dva najitanija regionalna izdanja Slobodna Dalmacija i Novi list.11 Uzorkom smo obuhvatili naslovnice navedenih novina u trajanju od ukupno est mjeseci od 1. sijenja 2011. do 30. lipnja 2011., odnosno 173 dana, to je ukupno 1014 pregledanih i analiziranih novinskih naslovnica. Jedinicu analize predstavlja jedan novinski naslov, preciznije definiran kao oprema napisa. Pod time smo podrazumijevali samostalnu sadrajnu cjelinu, odnosno grafiku povrinu koja je obuhvaala naslov, nadnaslove, podnaslove te slikovne dodatke. Analitikom matricom, koja sadri 16 klasifikacijskih kategorija, nastojali smo to preciznije odrediti kriterije za analizu sadraja novinskih naslovnica. Za potrebe ovog rada izdvojili smo podatke koje smatramo vanima za ciljeve ovoga istraivanja: izvor naslovnice, tema zastupljena u naslovu, opremljenost naslova, veliina naslova, razina naslova, pristup naslovu, osobe najzastupljenije u naslovima, institucije najzastupljenije u naslovima, oglaivai najzastupljeniji na naslovnicama te postoji li prikriveno oglaavanje na naslovnicama. Prikupljeni podaci obraeni su programom SPSS 14.0.

Rezultati istraivanja
Ovim istraivanjem obuhvaeno je prvih est mjeseci 2011. godine. Ukupno je analizirano 1014 novinskih naslovnica prema medijskom obiljeju pojavljivanja sadraja te distribuciji tema, osoba i institucija. U tom razdoblju Jutarnji list, Veernji list, 24 sata, Slobodna Dalmacija i Novi list objavili su 173 naslovnice, dok je Vjesnik objavio 149 naslovnica zbog neizlaenja nedjeljom. Istraeno je ukupno 4277 naslova. Najvie naslova, njih ukupno 954, objavio je list Vjesnik. Slijedi ga rijeki Novi list sa objavljenih 881 naslova. Zatim su tu ujednaeni Veernji list i Slobodna Dalmacija sa 746 naslova. Iza njih se nalazi Jutarnji list sa ukupno 686 naslova, a na zaelju se nalazi 24 sata sa objavljenih 264 naslova.

65

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Slika 1. Picture 1

Naslovnice sa najvie objavljenih naslova Cover pages with highest rate of published titles

Kod analiziranih naslovnica, uoeno je kako prevladavaju one sa najvie pet objavljenih naslova. Te naslovnice ine 21,9 posto ukupno analiziranih naslovnica. Zatim slijede one sa etiri naslova (19,1%), sa est naslova (15,8%) te naslovnice sa samo jednim naslovom (11,3%). Takoer, uoeno je pet naslovnica bez naslova i sve su pripadale listu 24 sata. Tu su jo i dvije naslovnice sa ak 10 i 11 objavljenih naslova (Vjesnik) za koje moemo zakljuiti kako se radi o preoptereenosti sadrajem, odnosno naslovima. Slika 2. Picture 2 Prevladavajui broj naslova na naslovnicama Most frequent number of titles on cover pages

66

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Pojedinano prema novinama, moemo zakljuiti kako Jutarnji list objavljuje najvie po etiri naslova (53 naslovnice) dok Novi list objavljuje najvie po est naslova (55 naslovnica). Slobodna Dalmacija objavljuje jednako po etiri i pet naslova (116 naslovnica), a Veernji list objavljuje najvie pet naslova (48 naslovnica). Vjesnik prednjai u objavljivanju najvie sedam naslova (43 naslovnice) dok 24 sata najvie objavljuje po jedan naslov (88 naslovnica). Slika 3. Picture 3 Naslovi prema predmetu istraivanja Titles according to research subject

to se tie tematskih odrednica naslova, moemo zakljuiti kako najvei dio (912 naslova) pripada podruju Pravosua, sudstva i kriminala i on iznosi 21,3%. Na drugom mjestu prema broju naslova (730) zastupljeno je podruje Gospodarstvo i financije sa udjelom od 17,1%. Iza njih se nalaze naslovi iz podruja Unutarnje politike i oni su zastupljeni sa 438 naslova, odnosno 10,2%. Zatim slijede naslovi (349) iz podruja Sporta sa 8,2% te naslovi vezani uz javne osobe sa 6,8%. Oekivali smo kako e naslovi iz podruja Hrvatske vanjske politike biti zastupljeniji s obzirom na zavretak pregovora sa EU. Meutim, oni su zastupljeni sa 180 naslova u razdoblju od est mjeseci to iznosi samo 4,2%. Takoer, moemo zakljuiti kako su naslovi iz podruja Sporta zastupljeniji od naslova iz podruja Kulture i umjetnosti (3,9%) te naslova iz podruja Odgoja i obrazovanja (2,3%). Najmanje se objavljuje naslova vezanih uz podruje Znanosti i tehnologije (0,6%) te podruje Ekologije (0,1%).

67

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Slika 4. Picture 4

Naslovi vezani uz odreene teme Titles in relation with specific themes

Kada usporedimo novine prema strukturi naslova iz pojedinih podruja, dolazimo do sljedeih podataka (slika 5). Jutarnji list objavljuje najvie naslova vezanih uz Pravosue, sudstvo i kriminal (20,99%) te Unutarnju politiku (13,70%). Novi list takoer najvie naslova vee uz teme Pravosua, sudstva i kriminala (23,04%) te Gospodarstva i financija (20,31%). Slobodna Dalmacija isto tako najvie naslova ima iz Pravosua, sudstva i kriminala (22,25%) dok je sljedea najzastupljenija tema Sport (15,14%). Teme iz Pravosua, sudstva i kriminala prevladavaju i kod Veernjeg lista (25,06%) kao i teme iz Gospodarstva i financija (15,68%). Kod Vjesnika je situacija obrnuta pa su najzastupljenije teme iz Gospodarstva i financija (27,56%), a zatim iz Pravosua, sudstva i kriminala (15,09%). 24 sata svojim naslovima najvie pokriva teme iz Pravosua, sudstva i kriminala (25,75%), a zatim se tu jo nalaze naslovi vezani uz javne osobe (19,69%). Ono to je zajedniko svim novinama je to da su na naslovnicama najmanje zastupljene teme vezane uz Znanosti i tehnologije te Ekologiju.
68

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Slika 5. Picture 5

Teme prema predmetu istraivanja Themes according to research subject

Analizom 4277 naslova doli smo do podataka da se u njima pojavljuje ukupno 2819 kljunih osoba12 (tablica 1). Kada smo analizirali sve osobe koje se pojavljuju u naslovima doli smo do sljedeeg rezultata: 80,09 posto osoba ine mukarci, njih 2258, dok su ene zastupljene sa brojem od 561, odnosno 19,90 posto. Tablica 1. Table 1
Naslovi 4277

Kljune osobe prema spolu Key people according to gender

Kljune osobe 2819 Mukarci ene 2258 561 80,09 % 19,90 %

69

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Slika 6. Picture 6

Kljune osobe prema spolu Key people according to gender

to se tie najzastupljenijih osoba iz javnog ivota (tablica 2), prema rezultatima njih predvode osobe iz politikog ivota. Jadranka Kosor, kao tadanja aktualna premijerka i predsjednica Vlade RH najee je spominjana osoba u naslovima. Spominje se u 129 naslova, odnosno njih 3,01 posto. Drugi po redu je bivi premijer Ivo Sanader koji se spominje u 107 naslova (2,5%). Zatim slijedi Predsjednik RH Ivo Josipovi sa 70 naslova (1,63%). Od sportaa najvie naslova, njih 60, vezano je uz Ivicu Kostelia (1,4%). Od stranih politiara najvie je bio zastupljen Moamer Gadafi, sa 50 naslova, odnosno sa 1,16 posto. Tablica 2. Table 2 Kljune osobe Key people
Broj naslova 129 107 70 65 60 50 46 44 38 36 31 29 Postotak 3,01 2,5 1,63 1,51 1,4 1,16 1,07 1,02 0,88 0,84 0,72 0,67

Kljune osobe Jadranka Kosor Ivo Sanader Ivo Josipovi Ante Gotovina Ivica Kosteli Moamer Gadafi eljko Kerum Antonija Bili Papa Benedikt XVI Tihomir Purda eljko Rohatinski Severina Vukovi

70

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...
Ratko Mladi Dragan Paravinja Marijana vrljak Danko Konar Zoran Milanovi Stjepan Mesi Vladimir eks 26 25 25 24 23 22 20 0,6 0,58 0,58 0,56 0,53 0,51 0,46

Slika 7. Picture 7

Kljune osobe Key people

71

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Kada usporedimo dobivene rezultate osoba iz naslova prema pojedinanim novinama (slika 8) dobivamo sljedee podatke. Jutarnji list u svojim naslovima najvie spominje Ivu Sanadera (33,64%) i Jadranku Kosor (24,80%). Jadranka Kosor (24,03%) i Ivo Josipovi (27,14%) najvie se spominju u naslovima Novog lista. Slobodna Dalmacija u naslovima spominje najvie eljka Keruma (69,56%) i Antu Gotovinu (30,76%), dok Veernji list najvie spominje Ivu Sanadera (32,71%) i Jadranku Kosor (14,72%). Vjesnik takoer najvie spominje Jadranku Kosor (22,48%) i Ivu Josipovia (21,42%). Jedinu razliku predstavlja 24 sata koji u svojim naslovima najvie puta spominje Ivicu Kostelia (8,33%). Slika 8. Picture 8 Kljune osobe prema predmetu istraivanja Key people according to research subject

Usporedbom podataka dobili smo sljedee rezultate za pojavu institucija na naslovnicama (slika 9). Ukupno se na naslovnicama pojavilo 1237 institucija. Prema broju pojavljivanja istie se Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) sa 129 naslova u kojima se spominje (3,01%). Zatim slijedi Vlada RH sa 102 naslova (2,38%). Ono to je moda iznenaujui podatak je to to se na treem mjestu prema broju naslova nalazi NK Hajduk sa 97 naslova (2,26%). Sljedei sa neto manjim brojem naslova (56) je Meunarodni sud za ratne zloine u Haagu (1,3%). Iza njega se nalaze INA sa 47 naslova (1,09%) te Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) sa 45 naslova (1,05%). Iako moda TV show Big Brother ne moemo direktno vezati uz institucije zanimljivo je spomenuti kako se RTL u kontekstu Big Brothera spominje u 39 naslova (0,91%). Sa 38 naslova (0,88%) slijedi USKOK te sa 20 naslova (0,46%) NATO. Sve ostale institucije zastupljene su u manje od 20 naslova.
72

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Slika 9. Picture 9

Institucije Institutions

Od navedenih institucija izdvojili smo sljedee prema njihovoj usporedbi kroz pojedinane novine (slika 10). Jutarnji list od institucija najvie spominje HDZ u 37 naslova (41,11%) te Vladu RH sa 19 naslova (21,11%) kao i Novi list koji HDZ spominje u 39 naslova (41,48%) te Vladu RH sa 29 naslova (30,85%). Situacija je ista i u Slobodnoj Dalmaciji koja spominje HDZ u 18 naslova (34,61%) te Vladu RH sa 16 naslova (30,76%). HDZ se u naslovima Veernjeg lista spominje 23 puta (33,33%) dok se Vlada RH spominje u 16 naslova (23,18%). Drugaije rezultate vidimo u Vjesniku koji u naslovima najvie spominje Meunarodni sud za ratne zloine u Haagu u 23 naslova (27,71%) te Vladu RH u 21 naslovu (25,30%). 24 sata HDZ spominje u jednom naslovu (50%) kao i Vladu RH (50%).

73

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Slika 10. Picture 10

Institucije prema predmetu istraivanja Institutions according to research subject

Naslove smo podijelili na sljedee razine: nacionalnu, lokalnu, osobnu, openitu i globalnu to znai da odreeni naslovi pokrivaju nacionalne teme, neki teme od lokalnog znaaja itd (slika 11). Od ukupno 4227 naslova njih 2063 pripada nacionalnoj razini (48,2%). Kao primjer navodimo naslov iz Veernjeg lista od 11. travnja 2011.: Afera Daimler Uhieni zbog provizije koja je u Njemakoj legalna. Osobnoj razini pripada 1325 naslova (31%) dok lokalnoj razini pripada 453 naslova (10,6%). Neto manje naslova (401) pripada globalnoj razini (9,4%), a najmanje (35) ih pripada openitoj razini (0,8%). Kao primjer za lokalnu razinu navodimo naslov iz Slobodne Dalmacije od 11. travnja 2011.: aci s Pujanki putovat e u kole Blatine, Meje, Dobri, Pojian.... Slika 11. Razina naslova Picture 11 Title level

74

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Usporeujui razine naslova prema novinama dobivamo sljedee rezultate (tablica 3):
Tablica 3. Table 3 Razina naslova prema predmetu istraivanja Title level according to research subject
Jutarnji list nacionalna lokalna osobna openito globalna Ukupno 342 30 238 12 64 686 Novi list 396 129 294 3 59 881 Naslovi Ukupno Slobodna Veernji Vjesnik 24 sata Dalmacija list 267 12,90% 197 43,50% 253 19,10% 4 11,40% 25 6,20% 746 17,40% 331 16,00% 51 11,30% 284 21,40% 10 28,60% 70 17,50% 746 17,40% 675 32,70% 33 7,30% 71 5,40% 3 8,60% 172 42,90% 954 22,30% 52 13 185 3 11 264 2063 453 1325 35 401 4277 2,50% 100,00% 2,90% 100,00% 14,00% 100,00% 8,60% 100,00% 2,70% 100,00% 6,20% 100,00%

16,60% 19,20% 6,60% 28,50% 18,00% 22,20% 34,30% 8,60% 16,00% 14,70% 16,00% 20,60%

Kada pogledamo podatke pristupu naslova dobivamo sljedee rezultate (slika 12). Neutralni pristup ima najvei broj naslova, njih 3522 (82,3%). Negativan pristup, to znai da se u naslovu prema temi, osobi ili instituciji zauzima izrazito negativan stav, ima 706 naslova (16,5%). Kao primjer navodimo naslov iz Veernjeg lista od 4. sijenja 2011.: Kako se kralo u HAC-u: Za WC koljku 4928 kuna!. Pozitivan pristup, to znai da se u naslovu prema temi, osobi ili instituciji zauzima izrazito pozitivan i pohvalan stav, ima samo 49 naslova (1,1%). Kao primjer navodimo naslov iz Novog lista od 24. oujka 2011.: Majka iz Rijeke alje Leonu respirator.

Razina naslova

75

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Slika 12. Picture 12

Pristup naslovu Title approach

Usporedbom podataka pristupu naslova meu novinama (slika 13) moemo zakljuiti kako Jutarnji list od ukupno 686 naslova negativan stav zauzima u 137 naslova (19,97%), a pozitivan u sedam naslova (1,02%). Novi list od ukupno 881 naslova negativan stav ima u 157 naslova (17,82%), a pozitivan takoer u sedam naslova (0,79%). Slobodna Dalmacija od ukupno 746 naslova negativan stav zauzima u 161 naslovu (21,58%), a pozitivan u 14 naslova (1,87%) to ujedno iznosi najvei broj negativnih ali ujedno i pozitivnih naslova izmeu novina. Veernji list od ukupno 746 naslova ima 127 negativnih (17,02%) i 14 pozitivnih naslova (1,87%). Vjesnik od ukupno 954 naslova ima 61 negativan (6,39%), to je ukupno gledajui najmanje negativnih naslova od svih novina te 4 pozitivna naslova (0,41%). 24 sata od ukupno 264 naslova negativan pristup zauzima u 63 naslova (23,86%), a pozitivan u tri naslova (1,13%) i time najmanji broj pozitivnih naslova izmeu novina. Slika 13. Picture 13 Pristup naslovima prema predmetu istraivanja Title approach according to research subject

76

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Podaci o veliini naslova nam pokazuju kako je od ukupno 4277 naslova najvei broj (2189) objavljen u veliini stranice ili manje (51,2%). Zatim slijedi 1062 naslova u veliini od do stranice (24,8%). Veliinom od do stranice odreeno je 476 naslova (11,1%). Cijelu naslovnicu dobilo je ukupno 133 naslova (3,1%). Slika 14. Picture 14 Veliina naslova Title size

Takoer moemo vidjeti (slika 15) kako sve novine, osim 24 sata, najvie naslova objavljuju u veliini stranice ili manje, a najmanje u veliini jedne stranice, odnosno naslovnice. 24 sata najvie naslova objavljuju u veliini stranice. Slika 15. Picture 15 Veliina naslova prema predmetu istraivanja Title size according to research subject

77

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Ako pogledamo podatke o grafikoj opremljenosti naslova (slika 16) moemo uoiti kako je najvei broj naslova (3228) opremljen sa fotografijom u boji (75,5%). Bez dodatne opreme je 970 naslova (22,7%). Sa crno bijelom fotografijom opremljeno je 65 naslova (1,5%) dok je sa nekom vrstom grafike ilustracije opremljeno 14 naslova (0,3%). Slika 16. Picture 16 Grafika opremljenost naslova Title equipment

Kada pogledamo podatke u tablici 4. vidimo kako je isti trend opremljenosti raspodijeljen i izmeu novina, pa su tako najzastupljeniji naslovi opremljeni fotografijom u boji i oni bez dodatne opreme. Tablica 4. Table 4 Grafika opremljenost naslova prema predmetu istraivanja Title equipment according to research subject
Vjesnik 24 sata 403 41,50% 6 9,20% Ukupno

Naslovi JutarNovi Slobodna Veernji nji list list Dalmacija list 156 26 161 209 bez dodatne opreme 16,10% 2,70% 16,60% 21,50% crno 24 6 11 13 bijela fo36,90% 9,20% 16,90% 20,00% tografija 503 849 573 520 fotografija u boji 15,60% 26,30% 17,80% 16,10% 3 0 1 4 grafika ilustracija 21,40% 0,00% 7,10% 28,60% 686 881 746 746 Ukupno 16,00% 20,60% 17,40% 17,40%

Opremljenost naslova

970 15 1,50% 100,00% 65 5 7,70% 100,00%

3228 541 242 16,80% 7,50% 100,00% 14 4 2 28,60% 14,30% 100,00% 954 264 4277 22,30% 6,20% 100,00%

78

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Takoer, moemo zakljuiti kako daleko najvie naslova sa fotografijom u boji ima Novi list (849), a najmanje 24 sata (242). Najvie naslova bez dodatne opreme ima Vjesnik (403) dok najmanje imaju 24 sata (15) i Novi list (26).

Oglasi
U ovom dijelu prikaza rezultata osvrnut emo se na dio analize koji se odnosi na oglase i oglaavanje na naslovnicama. Ukupno je analizirano 717 oglasa na pregledanih 1014 naslovnica. Iz rezultata proizlazi kako je bez oglasa objavljeno 500 naslovnica (49,3%), sa jednim oglasom 345 naslovnica (34%), sa dva oglasa 143 naslovnica (14,1%), sa tri oglasa 21 naslovnica (2,1%), sa etiri oglasa 4 naslovnice (0,4%) te sa pet oglasa 1 naslovnica (0,1%). Slika 17 Picture 17 Broj oglasa prema naslovnicama Number of advertisements

Broj oglasa prema novinama prikazan je na slici 18. Moemo vidjeti kako se najvei broj oglasa (209) nalazi na naslovnicama Jutarnjeg lista (29,10%). Slijede naslovnice 24 sata sa 183 oglasa (25,50%) te Veernji list sa 124 oglasa (17,30%). Zatim su tu Novi list sa 120 oglasa (16,70%) i Slobodna Dalmacija sa 78 oglasa (10,90%). Najmanje oglasa (3) ima Vjesnik (0,40%).

79

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Slika 18. Picture 18

Broj oglasa prema predmetu istraivanja Number of advertisements according to research subject

Ukupno je pronaen 801 oglaiva. Ukoliko izuzmemo oglaavanje samih izdavaa vezanih uz nagradne igre moemo primijetiti kako Vindija ima 64 oglasa (8,9%). Iza nje se nalazi Medical Intertrade sa 37 oglasa (5,2%). Slijede Lidl sa 36 oglasa (5%), Opel sa 33 oglasa (4,6%), Spar sa 29 oglasa (4%), City Center One sa 23 oglasa (3,2%), Ford sa 22 oglasa (3,06%) te American Express sa 20 oglasa (2,8%). Ostali oglaivai imaju manje od 20 oglasa. Tablica 5. Table 5
Oglaivai Vindija 24 sata Nagradna igra Jutarnji List Nagradna igra Medical Intertrade Lidl Opel Novi List Nagradna igra Spar City Center One Ford American Express

Oglaivai Advertisers
Broj oglasa 64 62 47 37 36 33 29 29 23 22 20 Postotak 8,9 8,6 6,6 5,2 5 4,6 4 4 3,2 3,06 2,8

80

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Slika 19. Oglaivai Picture 19 Advertisers

Kada meusobno usporedimo novine dolazimo do sljedeih podataka (slika 20). Najvie oglasa (32) na naslovnicama Jutarnjeg lista objavio je Lidl (32%), a slijedi ga Medical Intertrade sa 30 oglasa (30%). Na naslovnicama Novog lista najvie oglasa (64) objavila je Vindija (91,42%). Zanimljiv je podatak, s obzirom kako je ovo oglaiva sa najvie oglasa na naslovnicama u analizi, kako je sve svoje oglase ovaj oglaiva objavio samo na naslovnicama Novog lista. City Center One objavio je 23 oglasa na naslovnicama Slobodne Dalmacije (88,46%) te je kao u sluaju Vindije i Novog lista sve svoje oglase ovaj oglaiva objavio samo na naslovnicama Slobodne Dalmacije. Na naslovnicama Veernjeg lista Medical Intertrade je objavio 7 oglasa (25,92%) podjednako kao i American Express (25,92%). Spar je sa 25 oglasa prvi oglaiva na naslovnicama 24 sata (60,97%). Slika 20. Oglaivai prema predmetu istraivanja Picture 20 Advertiser according to research subject

81

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Veliina oglasa je kao i kod veliine naslova analizirana zasebno (slika 21). Na temelju podataka moemo zakljuiti kako je najvie (432) oglasa veliine stranice ili manje (60,3%). Zatim slijedi 265 oglasa veliine od do stranice (37%). Veliinom od do stranice obiljeili smo 10 oglasa (1,4%). est oglasa zauzima veliinu prostora od stranice dok su etiri oglasa zauzela cijelu naslovnicu. Slika 21. Veliina oglasa Picture 21 Advertisement size

Meusobnom usporedbom moemo vidjeti (slika 22) kako sve novine najvie oglasa objavljuju u veliini stranice ili manje, kao i u veliini do stranice, a najmanje u veliini jedne stranice, odnosno naslovnice, to je i za oekivati kod novinskih naslovnica. Meutim, 24 sata su ovdje izuzetak i analizom je ustanovljeno kako su etiri novinske naslovnice ovoga lista u cijelosti objavljene u formi oglasa. Slika 22. Veliina oglasa prema predmetu istraivanja Picture 22 Advertisement size according to research subject

82

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

Analizom je takoer utvreno kako je prikriveno oglaavanje prisutno kod 18 naslovnica (1,8%). Istraivanjem koje su proveli Jurii i suradnici (2007) prikriveno oglaavanje je u svom osnovnom obliku pojam koji oznauje svaki promotivni oglas, znak i informaciju koji se prikazuju kao novinarski tekst ili kao dio novinarskoga teksta, odnosno priloga. Najvie prikrivenog oglaavanja (10) uoeno je na naslovnicama Veernjeg lista (5,78%) dok kod Vjesnika i Slobodne Dalmacije nije uoen nikakav oblik prikrivenog oglaavanja (slika 23). Slika 23. Prikriveno oglaavanje Picture 23 Concealed advertisement

Rasprava
Obzirom na injenicu da ljudi trebaju medije radi informiranja, za pretpostaviti je da e se pojaviti odreene posljedice tj. efekti izlaganja informativnom medijskom sadraju na razini vjerovanja, percepcije, znanja, stavova, ponaanja, emocija ili vrednovanja (Jeffres, 2008.). U osnovi ovoga koncepta lei pretpostavka da mediji istiui odreenu temu, ili neke njene aspekte, imaju mo pozicioniranja te teme to u konanici rezultira poveanjem percipirane vanosti teme kod publike. S pozicije medija, tematski odabir predstavlja hijerarhijski strukturiranu selekciju dogaaja koji imaju odreenu vanost na temelju koje dobivaju medijski prostor ili vrijeme i konkretnu poziciju. Upravo smo zbog analize odabira pozicioniranja tema na naslovnicama na poetku istraivanja postavili hipoteze na temelju kojih je mogue odrediti slinosti i razlike izmeu analiziranih tiskovina. Analizom smo doli do podataka kako Vjesnik od ukupnog broja naslova objavljuje najvie naslova, a slijede ga Novi list, ujednaeni Veernji list i Slobodna Dalmacija,
83

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

Jutarnji list te 24 sata. Najvie je naslovnica sa pet objavljenih naslova dok je najmanje onih sa samo jednim naslovom. Rezultati pokazuju kako najvei dio tematskih odrednica naslova pripada podruju Pravosua, sudstva i kriminala dok se iza njega nalaze teme iz podruja Gospodarstva i financija, Unutarnje politike i Sporta (pretpostavka 1. potvrena). Takoer, naslovi iz podruja Sporta zastupljeniji su od naslova iz podruja Kulture i umjetnosti te naslova iz podruja Odgoja i obrazovanja (pretpostavka 2. potvrena). S obzirom na zavretak pregovora s Europskom unijom u analiziranom razdoblju oekivano je da su naslovi iz podruja Hrvatske vanjske politike zastupljeniji od tema iz Unutarnje politike, meutim, oni su ipak zastupljeni s manjim brojem naslova (pretpostavka 3. nije potvrena). Teme koje su najmanje zastupljene na novinskim naslovnicama su one vezane uz podruje Znanosti i tehnologije te Ekologiju (pretpostavka 4. potvrena). to se tie najzastupljenijih osoba iz javnoga ivota njih predvode osobe iz politike. Najee spominjana osoba u naslovima je tadanja aktualna premijerka i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor te bivi premijer Ivo Sanader. Zatim redom slijede Predsjednik Ivo Josipovi, Ante Gotovina, Ivica Kosteli, Moamer Gadafi, eljko Kerum, Antonija Bili, Papa Benedikt XVI, Tihomir Purda, eljko Rohatinski, Severina Vukovi, Ratko Mladi, Dragan Paravinja, Marijana vrljak, Danko Konar, Zoran Milanovi, Stjepan Mesi i Vladimir eks (pretpostavka 5. potvrena). Rezultati su pokazali da se u 4277 analiziranih naslova pojavljuje ukupno 2819 kljunih osoba od kojih 80,09% osoba ine mukarci, dok su ene zastupljene s 19,90% (pretpostavka 6. potvrena). Na naslovnicama se ukupno spominje 1237 institucija, a prema broju pojavljivanja istie se Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Iza nje redom slijede Vlada RH, NK Hajduk, Meunarodni sud za ratne zloine u Haagu, INA, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), RTL u kontekstu Big Brothera, USKOK i NATO. S obzirom na ove podatke moemo potvrditi kako su politike stranke zastupljenije od drugih institucija (pretpostavke 7. i 8. potvrene). Kada pogledamo zastupljenost tema prema nacionalnoj ili lokalnoj razini podaci nam ukazuju kako veina naslova pripada nacionalnoj razini dok lokalnoj razini pripada puno manje naslova (10,6%) (pretpostavka 9. potvrena). Analizirajui pristup naslovima rezultati su pokazali kako u najveem broju naslova (82,3%) prevladava neutralan pristup, dok negativan pristup ima 16,5% naslova. Pozitivan pristup ima samo 1,1% naslova (pretpostavka 10. potvrena). Na pregledanih 1014 naslovnica ukupno je analizirano 717 oglasa. Jutarnji list je na svojim naslovnicama objavio najvie oglasa, a Vjesnik je list s najmanjim brojem
84

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

oglasa. Od ukupno 801 oglaivaa Vindija ima najvei broj oglasa. Podaci pokazuju kako je prikriveno oglaavanje prisutno na 1,8% naslovnica, to u konanici ne predstavlja znaajnu koliinu (pretpostavka 11. potvrena). Iz svega navedenog zakljuujemo kako je ovim istraivanjem dana ira slika medijskog sadraja u Hrvatskoj u promatranom periodu.

Zakljuak
Mediji su vaan dio drutva koji ujedno i utjeu na to isto drutvo. Obino se pod tim podrazumijeva utjecaj medijskih sadraja, oblika i tema na drutvo. Upravo se zato pri istraivanjima medijskih sadraja treba usredotoiti na ureivaku politiku koja odluuje o svim ovim stvarima. Nedvojbeno je kako su mediji odabirom i predstavljanjem odreenih tema u prolosti bitno utjecali na mijenjanje razliitih drutvenih vrijednosti te poeljnog ponaanja. Takoer, ureivaka politika pojedinog medija u dananjem kontekstu moe se promatrati i kao brendiranje medija upravo kroz ureivaku politiku. U ovom istraivanju vidljivo je kako su kod analiziranih tiskovina neki elementi na naslovnicama jednaki, a drugi istaknutiji ili manje uoljivi pa se na taj nain njihove ureivake politike i odabir tema razlikuju. Upravo ovi elementi prezentacije i odabira tema za naslovnicu stvaraju odreeni dojam na temelju kojeg se potroa odluuje za pojedini medij. S druge strane, hijerarhija zastupljenosti tema promatrana kroz dobivene rezultate sugerira dominantne javne interese, ureivaku politiku, razumijevanje javnog interesa i trine kriterije. Te podatke u buduim istraivanjima treba kontinuirano promatrati u korelaciji s nazivima institucija u naslovima i kroz time line traiti njihova vorita. Iitavanje tih podataka dat e nam puno iru sliku o ureivakoj politici, prezentaciji subjekata, tema i osoba te njihovim meusobnim korelacijama. U svrhu dobivanja to kvalitetnijeg i preciznijeg prikaza medijskog sadraja potrebno je pokrenuti istraivanja vezana uz usporedbu razliitih tipova medija. Dobiveni podaci mogli bi nam otkriti vie o kreiranju medijskog sadraja koji najvie utjee na povjerenje graana u medije. U tom smislu pitanje povjerenja je i promiljanje o tome jesu li kupci novina itatelji ili su stvarni kupci novina marketinki (PR) interesi? Pitanje je jesu li novine nosai poruka i drugih proizvoda ili su stvarni news media? Odnos izmeu tiskanih naklada i prodanih naklada tabloida, news media i entertainment media moe dodati podatke u propitivanje tzv. povjerenja, a zanimljiv je i odnos naklada
85

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

(tiskanih/prodanih) te koliina drugih proizvoda pridodanih tiskovinama koje tada postaju nosai drugih prodajnih usluga. Predstavljeno istraivanje moe posluiti i za lokalne tiskane medije kao i na elektronike medije tj. njihova web izdanja kako bi mogli analizirati i usporeivati podatke na nekoliko razina s ciljem dobivanja cjelovitije slike medijske ureivake politike u Hrvatskoj koja se u velikoj mjeri ogleda u naslovnicama.

BILJEKE
1

Korijeni amerike komunikologije, koja je znatno utjecala na europska istraivanja u vremenu nakon Drugog svjetskog rata, lee u rjeavanju praktinih problema. Pritom se radilo o pitanjima ekonomskog (skupljanje podataka o recipijentima u svrhe reklame i istraivanja trita) kao i vojnog te politikog koritenja propagande. Bernard Berelson (1959.) istie etiri pristupa komunikologiji: 1. political approach (istraivanje propagande) povezano s imenom Harolda D. Lasswella; 2. small group approach povezan s imenom Kurta Lewina; 3. experimental approach povezan s imenom Carla I. Hovlanda; 4. sample survey aproach (anketno istraivanje) povezano s imenom Paula F. Lazarsfelda. (Berelson, B. (1959) The State of Communication Research, Public Opinion Quarterly, vol. 23, 1-6.) Zahtijevao je sociologiju novinarstva koja bi trebala analizirati uinak novina na moderno drutvo. Weber je osobito htio istraiti sljedea pitanja: (...), kako uope tisak dolazi do materijala koji nudi publici? (...), tko su zapravo izvori tih vijesti? (...), kakvo je podrijetlo, obrazovanje i kakvi se zahtjevi postavljaju modernom novinaru u profesionalnom smislu? (...), kakva je sudbina njemakih novinara u usporedbi sa stranima? (...) i na kraju, kakve su njegove ivotne anse danas kod nas i u inozemstvu, eventualno i izvan tog zanimanja?. (Kunczik, M., Zipfel, A. (2006) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.) McQuail, D. (1999) On Evaluating Media Performance in the Public Interest: Past and Future of a Research Tradition., 25-38. U Nordenstreng, Kaarle & Griffin, Michael: International Media Monitoring. Cresskill, New Jersey. Hampton Press. Blumer, H. (1972) Social Problems as Collective Behavior, Social Problems, 18, 298-306. Hakkarainen, P. (2004) Sosiaalisten ongelmien mrittely sosiaalisen konstruktionismin nkkulma sosiaalisiin ongelmiin. (Defining social problems the constructionist point of view.), 253-266. U Koskinen, Keijo: Sosiologisia karttalehti. Tampere: Vastapaino. Galtung, J., Vincent, R. (1992) Global Glasnost: Toward a New World Information and Communication Order? Cresskill, New Jersey: Hampton Press. Galtung, J. (1999) Prospects for Media Monitoring: Much Overdue But Never Too Late, 15-24. U: Nordenstreng, Kaarle & Griffin, Michael: International Media Monitoring. Cresskill, New Jersey. Hampton Press. Edwards, D., Golding, P., Howitt, D., McLachlan, S. i MacMillan, K. (1999) An Audit of Democracy: Media Monitoring, Citizenship and Public Policy, 39-55. U: Nordenstreng, Kaarle & Griffin, Michael: International Media Monitoring. Cresskill, New Jersey. Hampton Press. Galtung, J. (1999) Prospects for Media Monitoring: Much Overdue But Never Too Late, 15-24. U: Nordenstreng, Kaarle & Griffin, Michael: International Media Monitoring. Cresskill, New Jersey. Hampton Press. Schudson, M. (1996) The Power of News. London: Harvard University Press. Svi analizirani dnevni listovi bili su izdanja za podruje Zagreba, to za analizu samih naslovnica i nije kljuan podatak, jer je naslovnica u veini sluajeva unaprijed odreena za sva izdanja i u praksi se

10 11

86

Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...
mijenja u malom postotku. Analizirani dnevni listovi su veinom u privatnom vlasnitvu, osim Vjesnika, koji je u veinskom dravnom vlasnitvu.
12

Pod kljunim osobama smatraju se osobe koja se spominju u pojedinom analiziranom naslovu

LITERATURA
Berelson, B. (1959) The State of Communication Research, Public Opinion Quarterly, vol. 23, 1-6. Blumer, H. (1972) Social Problems as Collective Behavior, Social Problems, 18, 298-306. Edwards, D., Golding, P., Howitt, D., McLachlan, S. i MacMillan, K. (1999) An Audit of Democracy: Media Monitoring, Citizenship and Public Policy, 39-55. U: Nordenstreng, Kaarle & Griffin, Michael: International Media Monitoring. Cresskill, New Jersey. Hampton Press. Galtung, J., Vincent, R. (1992) Global Glasnost: Toward a New World Information and Communication Order? Cresskill, New Jersey: Hampton Press. Galtung, J. (1999) Prospects for Media Monitoring: Much Overdue But Never Too Late, 15-24. U: Nordenstreng, Kaarle & Griffin, Michael: International Media Monitoring. Cresskill, New Jersey. Hampton Press. Hakkarainen, P. (2004) Sosiaalisten ongelmien mrittely sosiaalisen konstruktionismin nkkulma sosiaalisiin ongelmiin. (Defining social problems the constructionist point of view.), 253-266. U Koskinen, Keijo: Sosiologisia karttalehti. Tampere: Vastapaino. Jeffres, L. W., Neuendorf, K., Bracken, C. C., Atkin, D. (2008) Integrating theoretical traditions in media effects: Using Third Person effect as a link between agenda-setting and cultivation., Mass communication and society, 11 (4), 470-491. Jurii, J., Kaniaj, I. (2007) Manipulacija itateljima prikriveno oglaavanje u hrvatskim novinama, Politika misao, vol. XLIV, br. 1., 117135. Kunczik, M., Zipfel, A. (2006) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert. McQuail, D. (1999) On Evaluating Media Performance in the Public Interest: Past and Future of a Research Tradition., 25-38. U Nordenstreng, Kaarle & Griffin, Michael: International Media Monitoring. Cresskill, New Jersey. Hampton Press. Schudson, M. (1996) The Power of News. London: Harvard University Press. Zelenika, R. (2011) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet.
87

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

What Newspapers Reported? Content Analysis of Newspaper Headlines (January June 2011)
Almir Elezovi SUMMARY
The following six daily national newspapers were analysed by content analysis method: Jutarnji list, Veernji list, 24 sata, Vjesnik, Slobodna Dalmacija and Novi list. Research included the front cover pages of above mentioned newspapers in the period of six months, from 1st January 2011 until 30th July 2011, which totals to 1014 reviewed and analysed newspaper front covers. The aim of this research is to compare basic characteristics of reviewed press media, i.e. throughout the analysis of their media production to establish common similarities and differences. In media content analysis the most frequently used method is quantitative content analysis. This is the method in which an objective, quantitative and justified description of content is given and by which adequate connections and relationships between phenomenons in dataset are presented. Using the analytical matrix with 16 categories for classification we tried to determent, in most precise way, the criteria for this content analysis of newspaper cover pages. From the media point of view, the selection of themes represents the hierarchically structured selection of events that have related significance and on which basis media space or time and specific position is given to them. In the first phase of research we established hypothesis that gave grounds for determination of similarities and differences in the newspapers that were subject of analysis. This study should give other researchers incentive to work on media monitoring which is the only justified way to be critical towards the media content. The direction of pursuing this research is to include local newspaper media, followed by electronic media, so that in the final phase gathered data can be analysed and compared on several levels with the goal of constructing complete image of media editing policy in Croatia. Key words: content analysis, media monitoring, media content, print media, daily newspapers
.

88