Matlab 1

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 16

Vektori

Vektore formiramo tako da unutar uglatih zagrada navedemo elemente odvojene razmakom ili zarezom. >> x=[1 2 3 4 6 4 3 4 5] Aritmeti cke nizove mo zemo formirati sljede cim naredbama: >> j:k generira vektor [j,j+1,j+2,...,k] >> j:i:k generira vektor [j,j+i,j+2i,...,k] Indeksiranje i brisanje elemenata vektora: >> >> >> >> x(i) i-ti element vektora x x(j:k) elementi vektora x na mjestima j,j+1,...,k x(i)=[] bri se i-ti element vektora x x(j:k)=[] bri se elemente vektora x na mjestima j,j+1,...,k
MATLAB - OSNOVE 1 / 16

>> clear x >> clear

bri se vektor x iz memorije bri se sve varijable iz memorije

Zbrajanje, oduzimanje, mno zenje, dijeljenje i potenciranje po koordinatama vektora x i y iste duljine, osim ako je jedan skalar: >> >> >> >> >> >> x+y x-y x.*y x./y x.\y x.y i-ti i-ti i-ti i-ti i-ti i-ti element element element element element element je je je je je je x(i)+y(i) x(i)-y(i) x(i)y(i) x(i)/y(i) y(i)/x(i) x(i)y(i)

>> x*c standardno mno zenje vektora x skalarom c >> dot(x,y) skalarni produkt vektora x i y iste duljine
MATLAB - OSNOVE 2 / 16

Neke funkcije s vektorima: >> >> >> >> length(x) duljina vektora x sum(x) suma elemenata vektora x prod(x) produkt elemenata vektora x sort(x) sortiranje elemenata vektora x

Elementarne funkcije na vektorima djeluju po koordinatama: >> sqrt(x) i-ti element je x(i)

Naredbom format type mijenjamo na cin na koji se brojevi prikazuju: >> format rat >> format long racionalni zapis dugi decimalni zapis

Standardni na cin prikazivanja dobijemo bilo kojom od naredbi: >> format short >> format kratki decimalni zapis
MATLAB - OSNOVE 3 / 16

Matrice
Matrice formiramo tako da unutar uglatih zagrada navedemo retke matrice odvojene to cka zarezom. Elemente unutar retka odvajamo razmakom ili zarezom. >> X = [1 2 0; 2 5 -1; 4 10 -1] Indeksiranje elemenata matrice: >> >> >> >> X(i,j) element matrice X na mjestu (i,j) X(i,:) i-ti redak matrice X X(:,j) j-ti stupac matrice X X(:) svi elementi matrice X poredani u jedan stupac

MATLAB - OSNOVE 4 / 16

Matrice ve cih dimenzija mo zemo formirati pomo cu for petlje, pri cemu to cku zarez stavljamo ako ne zelimo ispis koraka: >> m=15 >> n=7 >> for i=1:m for j=1:n A(i,j)=i+j; end end Neke specijalne matrice: >> eye(n) jedini cna matrica reda n >> ones(m,n) matrica tipa mn ispunjena jedinicama >> zeros(m,n) matrica tipa mn ispunjena nulama
MATLAB - OSNOVE 5 / 16

Zbrajanje, oduzimanje, mno zenje, dijeljenje i potenciranje po koordinatama matrica X i Y istog tipa, osim ako je jedna skalar: >> >> >> >> >> >> >> >> >> >> X+Y X-Y X.*Y X./Y X.\Y X.Y i-ti i-ti i-ti i-ti i-ti i-ti element element element element element element je je je je je je X(i,j)+Y(i,j) X(i,j)-Y(i,j) X(i,j)Y(i,j) X(i,j)/Y(i,j) Y(i,j)/X(i,j) X(i,j)Y(i,j)

X*c standardno mno zenje matrice X skalarom c X*Y matri cno mno zenje ulan canih matrica X i Y Xn potenciranje matrice X X transponiranje matrice X

>> size(X) dimenzije matrice X >> det(X) determinanta matrice X >> inv(X) inverz matrice X
MATLAB - OSNOVE 6 / 16

Crtanje grafova funkcija


Funkciju mo zemo denirati naredbom inline: >> f=inline((1/sqrt(2*pi))*exp(-(x2)/2)) Vrijednost funkcije f u to cki c dobijemo sa: >> f(c) Ako je f funkcija jedne varijable, njen graf iznad [a, b ] crtamo sa: >> ezplot(f,[a,b]) Koordinatnim osima dajemo imena naredbama: >> xlabel(x-os) >> ylabel(y-os) Grafove funkcija dviju varijabli crtamo pomo cu: ezsurf, ezmesh,...
MATLAB - OSNOVE 7 / 16

Notebook
Naredba notebook otvara Microsoft Word u kojem se naredbe izvr savaju na sljede ci na cin: 1. Alt+D pretvara liniju unutar koje je kursor u celiju za unos (ili Notebook Dene Input Cell na traci s izbornicima u Word-u)

2. Crtl+Enter izvr sava celiju za unos (ili Notebook Evaluate Cell) Kada se prvi put pokre ce naredba notebook, treba unijeti koji se Microsoft Word koristi.

MATLAB - OSNOVE 8 / 16

U citavanje podataka
Datoteke dohva camo i spremamo u radni direktorij. >> cd >> cd C:\ . . . >> ls ispisuje koji je radni direktorij mijenja radni direktorij ispisuje sadr zaj radnog direktorija

Iz dane datoteke u citavamo podatke odvojene zarezom sa: >> csvread(ime datoteke) cvs=comma separated values Podatke odvojene s jednim ili vi se razmaka mo zemo u citati sa: >> dlmread(ime datoteke) dlm=delimited Ako su podaci odvojeni nekim drugim grani cnikom, naredba je: >> dlmread(ime datoteke,grani cnik) Podatke upisujemo u datoteku naredbama: csvwrite, dlmwrite.
MATLAB - OSNOVE 9 / 16

Gra cki prikaz podataka


>> plot(y) crta vrijednosti od y u pripadnim indeksima >> plot(x,y) crta vrijednosti od y u to ckama iz vektora x >> plot(x,y,s) sa s speciciramo boju, vrsta simbola i linije Ako je npr. s=bd- -, crta se plavom bojom (b), to cke su ozna cene dijamanti cima (d) i povezane isprakidanom linijom (- -). >> plot(x1,y1,s1,x2,y2,s2) crta odjednom vi se grafova >> hold on zadr zava postoje ci graf >> hold off otpu sta postoje ci graf >> title(ime) daje ime grafu >> text(x,y,string) upisuje string na mjesto (x,y) u grafu
MATLAB - OSNOVE 10 / 16

Stup casti dijagram crtamo sa: >> bar(y) Pri tome sredine stapi ca odgovaraju pripadnim indeksima, a visine vrijednostima elemenata u y. Ako zelimo da sredine stapi ca odgovaraju vrijednostima elemenata iz vektora x, naredba je: >> bar(x,y) Relativna sirina stapi ca je 0.8, osim ako ne navedemo druga cije. Na primjer, sljede com naredbom cemo dobiti stup casti dijagram sa spojenim stapi cima: >> bar(x,y,1)

MATLAB - OSNOVE 11 / 16

Histogram crtamo sa: >> hist(y) Podaci iz y su svrstani u 10 razreda osim ako ne navedemo druga cije. Osim broja razreda, na drugom mjestu mo zemo zadati i sredine razreda. Frekvencije i sredine razreda dobivamo sa: >> [frekvencije, sredine razreda]=hist(y) Sada histogram mo zemo nacrtati i sa: >> bar(sredine razreda,frekvencije,1)

MATLAB - OSNOVE 12 / 16

Simulacije
>> rand generira slu cajni broj iz U(0,1) >> rand(m,n) generira matricu tipa mn sl. brojeva iz U(0,1) >> randn generira slu cajni broj iz N(0,1) >> randn(m,n) generira matricu tipa mn sl. brojeva iz N(0,1) >> random(ime,A,B,...) generira sl. broj iz distribucije zadane svojim imenom i odgovaraju cim brojem parametara A,B,... Imena nekih distribucija su: beta, bino, chi2, exp, f, gam, geo, norm, poiss, t, unif, unifd. >> pdf(ime,x,A,B,...) funkcija gusto ce u x >> cdf(ime,x,A,B,...) funkcija distribucije u x >> icdf(ime,x,A,B,...) inverz funkcije distribucije u x Te funkcije mo zemo npr. za jedini cnu normalnu razdiobu dobiti i ovim naredbama: normpdf(x,0,1), normcdf(x,0,1),norminv(x,0,1).
MATLAB - OSNOVE 13 / 16

M-le
M-leove pi semo u bilo kojem tekstualnom editoru. >> edit otvara editor
Skripte su naj ce s ci tip M-leova. One nemaju ulazne i izlazne argumente i korisne su za automatiziranje niza naredbi. Skripta se u Matlab-u izvr sava pozivom na ime tog M-lea. Drugi cesti tip M-leova su funkcije. Funkciju sa ulaznim argumentima a1,a2,... i izlaznim argumentom var deniramo sa: function var = ime funkcije(a1,a2,...) . . . var = . . .; Prva funkcija denirana unutar M-lea se poziva u Matlab-u imenom tog M-lea.
MATLAB - OSNOVE 14 / 16

Symbolic Math Toolbox


Simboli cki objekt je specijalni tip podataka u Matlab-u koji slu zi za izvr savanje matemati ckih operacija bez ra cunanja numeri ckih vrijednosti. >> syms x y deklarira varijable x i y kao simboli cke objekte Pomo cu deklariranih simboli ckih objekata mo zemo denirati simboli cke izraze: >> f=x2*y+5*x*sqrt(y) U tom simboli ckom izrazu mo zemo umjesto x uvrstiti 3 naredbom: >> subs(f,x,3)

MATLAB - OSNOVE 15 / 16

Neki alati za ra cunanje sa simboli ckim izrazima su: >> >> >> >> >> >> >> diff(f) deriviranje diff(f,y) parcijalno deriviranje po varijabli y int(f) integriranje int(f,y) parcijalno integriranje po varijabli y int(f,a,b) odredeni integral s granicama a i b solve(f) rje savanje jednad zbe f=0 solve(f,y) rje savanje jednad zbe f=0 po varijabli y

Ako lijevu stranu jednad zbe zapisane simboli ckim izrazom f ne zelimo izjedna citi s nulom ve c brojem c, to mo zemo naredbom: >> solve(f=c)

MATLAB - OSNOVE 16 / 16

You might also like