U asr Peae JaxoasEn/A; zbornikradova, Dejan Ajdai & Persida LazareviDi D a k o m o( H r rad,2010.

SnjeZana Kordii (Mainz)

NACIONALNOG IDENTITETA IDEOLOGIJA KULTURE I NACIONALNE

spoznaja, u ovome lanku govori se o Polazeii od suvremenih sociolo5kih tome kako nastaju nacije, postoji li direktna veza izmedu naroda u proSlosti i nacija,odlikuje li se nacijakulturom koja ju razlikujeod drugih nacija,i dana5njih Stoje to uopie nacionalniidentitet.Pokazujese da ljude nije moguie razvrstatiu se s nacijepomoiu onogaStose navodipod kulturom:jezik i religija ne podudaraju granicama, tehnika umjetnost, isto tako ni tradicijai obiaji,znanost, nacionalnim . akoder se pokazujeda kljuni d o s t i g n u i a , m o r a l n e v r i j e d n o s t i ,p o n a 5 a n j eT ne daju zajednikiidentitet identiteta elementina kojima poivapojam nacionalnog lanovimanacije niti ih razdvajajuod lanovadruge nacije. identitet, nacionalna Kljune rijei: nastanak nacija,narod,etnos,nacionalni kultura, jeztk, religija, povijest.

l. Uvoo
Bitan sastavnidio javnog Livota,politike i Skolstvau Srbiji, Hrpostalisu pojmovi nacionalnog vatskoj,Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini identiteta i nacionalnekulture. Na njih se poziva kada se Zele opravdati va1ni politiki zahtjevi, kada se i,ele obrazloZiti Skolski programi, organiziranjestudija ili financiranjeraznih manifestacija i projekata. Pritom se podrazumijeva kao neupitna injenica da svakanacija ima svoju prirodnodati razliitukulturu i identitet, i da oni dolazeiz dalekepro5losti, i nepromjenjivi, razdvajajuii nepremostivodotinu naciju od svih drugih nacija.U skladus tim se i vlastitanacijagledakao povijesna konstanta koja je u obliku narodaili etnosapostojala od davnina.Tipianpogled izgleda ovako: ,,NaSa nacijaje oduvijekpostojala; onaje vjenai neprolazna. Ona nadtrajava kratkoZivua stvorenjai generacije u obliku kojih se privremeno ispoljava.Nacije su ternelji ljudske egzistencrje, u to Sto postojenije ni sluajni moralno nebitno,negoje od centralnogznaaja za ostvarivanje je ljudske sreie. Mno5tvo kultura oito na5a sudbina i ljudi postiZu ispunjenje nacionalnoj samo zahvaljujui svojoj jedinstvenoj kulturi, a ne pomoiu beskrvne (Gellner1999:24-25). univerzalnosti." preispitivanju, povijesti kulturasu Ovo kao da ne podlijeZe ,,nacionalna 'narodnim etniziranjem postale neprikosnovenom svetinjom, one su

226

SnieZana Kordii

progla5ene konsenzusom' injenicom, koju narodvi5ene propituje, a izvanase moZedovoditiu sumnjusamopo cijenuneprijateljstva" (Kaschuba 1995:60). je neophodno, Medutim, propitivanje a kao najbolji temelj za njega moZe posluZiti uvid u znanstvene spoznajeo nastankunacija, o narodu i etnosu, kulturi i identitetu. 2, O NISTANKU NACIJA Suprotnood shvaianjapro5irenih u juZnoslavenskim drZavama, nacije nemaju dugaku povijest: prva evropska nacija, francuska,nastalaje krajem 18. stoljeia, itek nakon toga krenuoje u Evropi procespravljenja uacija,pa je npr. njemaka nacija oformljenasredinom19. stoljeia. U to juZnoslavenske vrijemejoS nisu postojale nacije:,,stanovniStvo, najveim dijelom seljako,identificiralose sa seoskorn zajednicom,s vlasnikom z e m l j i 5 t a ,s r e l i g i j o m , m o Z d a s c a r e m , a l i n i s a k a k v o m n a c i j o m " (Mappes-Niediek 2005: 125). je potom Po uzoru na spomenute zapadnoevropske nacije zapoelo pravljenje jugoistonoj nacijai kod juZnih Slavena: pravljenje Evropi se ,,U nacija odvijalo s razliitim poetnimi zavr5nimfazamau toku 19. 120. stoljea" (HschiNehring/Sundhaussen 2004: 391). Odnosno,rrproces je na razliitimvremenskim pravljenja nacijapoeo tokama u toku 19.st. i nastaviose duboko u ovo stoljeie (ponegdje do danasnije zavr5enili je njegov rezultatneizvjestan)" (Sundhaussen 1993 44). U svjetlu ovih podataka razotkrivase tvrdnja o iskonskompostojanju nacijekao mit. Taj mit, na kojem se ustrajava u juZnoslavenskim drZavama, je poznat kao primordijalnipristupnaciji: ,,primordijalni pristuppotjee od samih nacionalista. Osnovnaideja pritom je da dotinanacija postoji vei odavno i da se njena povijest moZepratiti stoljeiima unazad.Po tome je nacijavei doZivjelaslavneepohepunejunaka i cvjetanja, Stotrebabodriti lanovete nacije danas.Problemtog pristupaje Stoje on pozama5no u kontradikcijis injenicama" (Breuilly 1999:241). injenice,naime,pokazujuda,,tek sredinom19. st. poelesu se iz razliitih regionalnih,dijalektalnihi religijskih grupa kristaliziratitri nacionalnosti Srba,Hrvatai Slovenaca" (Kohn 1962:523)i da,,suvremeno hrvatskopravljenje nacije, kao i srpsko i slovensko,nije bilo zavrSeno do drugogsvjetskograta" (Kessler1997 95). 3.ONenoDUIETNoSU Suoen s gore navedenimspoznajamadomaii itatelj ie moZda pomisliti da je pravljenje nacije bilo sarno osvjeitavanjeve postojeieg narodate da je taj narodionako oduvijek inio jednu naciju, samotoga nije

I NACIONALNE KULTURE 227 IDEOLOGIJA NACIONALNOC IDENTITETA je stogaistaknutida prouavanja bio svjestan. Potrebno narodaiz pro5losti pokazuju ,da izmedu tih narodai suvremenihnacija nema direktne ili ak veze" (Breuilly 1999:242). deterministike 'narodnog' 'nacionalnog' je ,,povezivanje Pogre5no i s povijesnog gledi5ta. nije imalo pojmoveza U dobakadaak ni plemstvoni gradanstvo 'nacije' zamjeivanje s u v r e m e n ek a t e g o r i j e i kad nije raspolagalo patriotizam, preduvjetima i emocionalnim za suvremeni etiko-politikim je politikog trebalobi da selja5tvo, koje nije imalo nikakvu sposobnost je djelovanjai koje bilo potisnutoiz politike sfere, instinktivnoslutilo ne5to Sto e povijest tek stoljeie kasnije proizvesti u izrazito sloZenom procesu? Ono [...] kamo ak ni veliki mislioci 18. stoljea nisu mogli d o s p j e t i [ . . . ] , t r e b a l o b i d a j e s t o l j e i i m a b i l o p r i s u t n ou i n s t i n k t i r n a potlaenog (Szcsl98l : 54-55). naroda?" jedva da se mogu definitivno opisati Osim toga, ,,narodi,medutirn, prema objektivnim kriterijima, zbog ega ostaje na raspolaganju samo subjektivnapripadnost.Svatko pripada onom narodu u koji sam sebe ubraja" (Altermatt 1996: 80). Nadalje, ,,narodi nisu statinei stabilne tvorevine.Oni su djelo ovjekat ] Suprotno predodZbama romantinim pro5irenim pomou mitova o porijeklu, radi se o razvijenim oblicima dru5tveneorganizacijekoji su proiziSli viSe-manjesluajno iz stalnih grupa,u kojima su najednaknainsudjelovali forrniranja autohtoni i strani 'osvajai (Hsch 1999:36). elementi, i starosjedioci"' Ne moZese, dakle,rei da je narodprue poetka pravljenjanacija u 19. st. bio okupljen u takve grupe koje bi se podudarales dana5njim 'prirodni' nacijama. I ,,nije postojao razvoj od etnike ili neke druge - a u tome (Pfaff zajednice nacije" do 1994: l3). Drugim rijeima,,,nacije 'tu' jednostavno se, izgleda,novija istraZivanja slaZu nisu kao povijesni entiteti,nego ih se napravitamo gdje se Zeli, one se [...) izmisle" (Gardt 2000: 2). Njihovo formiranje nije zadatoni jezinim granicama:,,Yeza nacije i jezikaje jednako malo data prirodom kao i shvaianje veie grupe ljudi da su jedna nacija" (Wiesinger2000: 525). IstraZivaizakljuuju da 'objektivne zajednice', u smisluda su napravljene primjenom ,,nacijenisu 'objektivnih' jasnih, kriterija koje zadovoljavajusvi lanovi nacije; naprotiv,nacije su, da uzmemotermin Benedicta Andersona,'zami5ljene zajednice"'(Billig 1995:24). Zagovornicimanacionalnogkontinuitetai biolo5ki zadateetnike jednostavno pripadnosti smetaSto,,nije istinada je etnikapripadnost ona usvojenarodenjem.Kao Sto ljudi mijenjaju religiju [...] tako mogu promijeniti i rnijenjajuetnikupripadnost"(Bienen 1995: 168-169).Nrje utemeljeno prihvatitikao objektivnudatost. To je stanjeiz ,,etnikiidentitet znanostiprve polovine 20. stoljeia, kada su ideje nacionalizmabile u

228

SnieZana Kordii

usponu.Od onda je suvremena sociologijarazvila nove teorije,pomoiu kojih moZemo spoznatida su etniki identitetidruStvenikonstrukti.Na p r i m j e r u B o s n e i H e r c e g o v i n em o Z e s e v r l o z o r n o p r e d o i t i t a j konstrukcijski karakter tamo5njih etniki definiranih nacija ukljuenih u konflikt" (Riedel 2007: 27). Zalto suvremeni znanstveni uvid u etnos nije toliko poznat na juZnoslavenskim prostorima,obja5njavase pro5ireno5u populistikih s h v a a n j au k o j i m a d o m i n i r a j u m i t o v i o p o r i j e k l u . I z u s p o r e d b e populistikih i suvremenihznanstvenihshvaanjaetnosa vidi se da interpretacije etnosa"(Horner 2005: 168). ,,postojedvije suprotstavljene Jednaje esencijalistika, a druga konstruktivistika: ,,Premaesencijalistikom pristupu etnos je zasnovanna fiksnom skupu kriterija, koji odredujulanstvogrupe.S konstruktivistike tokeglediSta etnosje ne5to v r l o p o d l o Z n o u t j e c a j u , n e 5 t o S t o n a s t a j ep r e g o v a r a n j e m u procesu medugrupnih odnosa. Varrlacije ovog drugog shvaianja dominiraju u aktualnim znanstvenimradovima iz druStvene antropologijei nagla5avaju fleksibilnu prirodu etnosa,kao i svih drugih tipova samoidentifikacije i k a t e g o r i z i r a n j aD r u g i h . M e d u t i m , o n o p r v o s h v a a n j ed o m i n i r a u 'narodskom' popularnom poimanjuetnosa" (ibid.). ili Koliko god popularne predodZbe sugerirale suprotno, u 19. stoljeu na Balkanu dana5njietnosijo5 nisu postojali: analiza zemljopisnihkarataiz 19. st. koje su pravili geografi u sluZbi Beke Monarhije pokazujeda su pritom takoreina crtaiem stolu stvaralietnose i nacije,koji u ono ,,geografi doba koji god kriterij da seuzme- jo5 nisu postojali"(Riedel2005: 232). Iako etnosi nisu nastaliprirodno, i ne poivaju ni na jeziku ni na porijeklu, ,,dosadse zadrala u opioj upotrebipredodZba da se kod etnosa radi o zajednici povezanojporijeklom. t..l I aktualno izvje5tavanje u medijima predstavljaetniku svijest o identitetupreteZnokao ne5to Sto poiva na objektivnim odnosimaporijekla i jezrkate se na njima moZe i politiki legitimirati. Stogaje jedan od osnovnih ciljeva ovoga rada da analizom politike identitetau kriznoj regiji jugoistoneEvrope oduzme zaaranost misteriji navodnoobjektivnih i esencijalnih vrijednosti etnikih zajednica. U radu ie se pokazatida su i samekulturnevrijednostitvorevine ljudskogizmiSljanj ai zatopodloZne (ibid. :31). stalnimpromjenama"

4. O rulruRr
Nakon Sto su prirodne znanostidokazaleda nije postojaobiolo5ki nacionalnikontinuitet,onda je u nacionalno podobnompisanju povijesti biolo5kognacionalnog kontinuitetado5ao- i u ,,na mjesto spomenutog drugim drutvenimznanostima kulturni identitet,pod kojim se slino

KULTURE 229 I NACIONALNE NACIONALNOG IDENTITETA IDEOLOGIJA

iracionalnomogu subsumiratisva mogua navodna svojstva" (Fritsche 1992:83). Isto kao pozivanjena nacionalnobiolo5kojedinstvo, pozivanjena kulturnojedinstvo ima funkciju da sugerirasliku nacijepremakojoj ,,nacija nije vi5e grupa koja se manje-viSe dobrovoljno udruZujeu okviru jednog 'prirodna' politikogvodstva, negose zami5lja kao zatvorena, cjelina,koja (Zori 2005: 37). Takvo glediSte ima pravo na politiku suverenost" Medutim, vei unazadpola dominira danasu juZnoslavenskimdrLavama. je jedinstvu stoljea poznatoda ,,predodZba nacionalne kulture i o njenoj o primjenjivosti kao kriterija za pojam nacije vodi u zabludu" (Lemberg 1964 Il: 42-43). Naime, tradicijai obiajikoji ine kulturu ne podudaraju se s naciojer nalnim granicama kao prvo ,,pokazujuesto velike razlike unutar pojedinanih lokalnih podruja,a s druge stranepokazujutendencijuda se u na5edoba u itavom svijetu ili barem u njegovim velikim podrujima (Kohn 1962:21). Kao i tradicijai obiaji,tako i drugo Sto se izjednae" navodi pod kulturom ne podudarase s nacionalnimgranicama:znanost, pona5anje umjetnost, religija, tehnikadostignuia,moralnevrijednosti, ni5taod toga nije po svojim svojstvima nacionalno specifino. Ljude nije moguerazvrstatiu nacije po pona5anju, moralnim vrijednostima,niti po znanosti, ili religiji. tehnikimdosezima, umjetnosti Nacije ne nastajuna osnovi nekakvezajednike kulture.Zajednika kultura nije postojalani kod nacije koja je prva oformljena na evropskom kontinentu krajem 18. stoljeia, kod francuskenacije: ,,U svojoj knjizi Peasants into Frenchmen:TheModernizationof Rural FrAnce,1870-1914, Weberje (1976)opisaonaporekoji su trajali generacijama da se izolirani, neobrazovanii siromani seljaci, duboko ukorijenjeni u svoje lokalne kulture, transformirajuu pripadnike nacije - dakle,jedne nacije. Stara je bila sastavljena Francuska od mno5tvarazliitih druStava i kultura, koje jo5 uvijek nije su govorile razliitimjezicima; 1860.petina stanovni5tva uopie znala francuski.To je bila druStvena realnostu kojoj je - ili bolje reenoprotiv koje je - propagiranaideja jednog stoljeastare povijesti Francuske kao nacije" (Brockmeier200l: 219-220). IstraZivaima nacijeje poznato,,da se suvremene nacije sastojeod razliitih kulturnih sfera,koje imaju manje zajednikog medusobno, nego s odgovarajuimkulturnim sferamadrugih nacija" (Esbach2000: 65). Na primjer na njemakomgovornompodruju,,podudarnosti u kulturi izmedu Bavarske i Austrije su veie - prema svim prihvatljivim kriterijima za 'kulturu' nego izmedu Bavarskei Donje Saske [:dvije pokrajine u 'nacijama' Njemakoj]. Veiina tvorevina koje se uobiajenonazivaju sadrZiraznemje5avinenajrazliitijihkulturnih atributai ne mogu se svesti

230

Kordi SnjeZana

da uopie ne na nekoliko obiljeZja.Mnogo govori u korist pretpostavke 'iste postoje EU. t . ] Mnoga od kulture', ak ni u rnanjim drZavama pojedinanih kulturnih obiljeZjanadilazegranice i ne mogu se - ili se mogu prividno (kao razlikovanje nizozemskog i flamanskog ili samo npr. hrvatskogi srpskog) ograniitiprernapolitikim kategorijama. Upeatljiv primjer je problematikaodredivanjarazliite nacionalnepripadnostina Balkanu: ako se kao znaajkauzme zajednikijezik, proizi5lo bi da svi govornici srpskohrvatskoga naciju. ine jednu zajednikusrpskohrvatsku Uzme li se, nredutim,religija kao odluujuikritenj, onda se grupa koja govori srpskohrvatskr dijeli na tri nacije.Kulture nadilazegranice i ne mogu po se I i ti ki r azgrani iti" (B irnbacheriFri ele 2003: 286). Kultura, dakle,ne moZeposluZitiza klasificiranje ljudi na nacije.U jezik i gornjemcitatuuzeti su od mno5tva kulturnihobiljeZjaza ilustraciju jezik jedan religija. Zajedniki kao od kulturnih atributa ne znai i pripadnost istoj naciji, Stose vidi ne samona domaiemprimjeru,negoi na primjeru brojnih drugih policentrinih jezika kojima govori po nekoliko nacija,npr. njemakijezik, engleski,nizozemski, francuski,arapski(viSeo temi jezika v. Kordi 2008 i 2009,Grschel2009).Zato Jacobsen (2008: 268) istie: ,,Treba naglasiti da postojanje zajednikogsrpskohrvatskog jezika ne dovodi u pitanje postojanjeetiriju nacija ili etiriju nezavisnih drava niti ugroZava nacionalne identitete". S obzirom da kultura obuhvaia mno5tvo obiljeZja,moZe se raditi o istoj kulturi ak i kada ljudi govore medusobno nerazumljive, razliite jezike: ,,da ni radikalne jezinerazlike ne moraju ujedno biti kulturne ili drugerazlike pokazujenpr. usporedba Beai Budimpe5te: iako su njihovi v e i i n s k i j e z i c i ( n j e m a k i o d n o s n o m a d a r s k i ) m e d u s o b n op o t p u n o nerazumljivi, imaju Budimpe5tai Be i njihovi stanovnicimnogo vi5e zajednikoga negonpr. Be i Mnchenili Be i Stuttgart" (Payer2000). A razliitareligija kao jedan od kulturnih atributane znaipripadnost razliitimnacijama, Dpr.unutarnjemake nacije ima podjednako mnogo i katolika i protestanata. S obzirom da se na juZnoslavenskim prostorima o razlici izmedu katolianstva i pravoslavljamisli da predstavljaveliku kulturnu razliku, potrebnoje napomenutida to nije objektivanpogled: naime, ,,s gledi5tateologue pa ak i crkvene organizacije razlike izmedu katolianstva i pravoslavljasu znatno rnanjeod razlika izmedu katolian(Hatschikjan 1999: 16). Pa ukoliko religiju treba stva i protestantizrna" gledatikao dio kulture,ondanpr. ,,kulturne razlikeu Bosni zaistanisu bile i ni danas nisu mnogo vee od razlika izmedu katolika i protestanata u Njemakojili u Nizozemskoj, i istogsu tipa" (Mappes-Niediek 2005:37). juZnoslavenskih Mediji i politiki predstavnici nacija navikli su domaiu sredinu na suprotnupomisao,ali objektivno gledano Hrvati, Srbi i

IDEOLOGIJA NACIONALNOG I NACIONALNE IDENTITETA KULTURE 231

bosanskiMuslimani ne razlikuju se kulturno (ibid. : 28-48,70). Njihovo kulturno nerazlikovanjenije posljedicasocijalizma,nego je starije od njega: ,,Da li je ujednaujuisocijalizam bio izbrisao kulturne razlike? Protiv toga govori podatak da su se gosti sa Zapada oduvijek udili 'multikulture' iznenadujuoj uniformnosti u Bosni. JedanAustrijanac,koji je 1878. za svoje sunarodnjake n a p i s a ok n j i g u s d e t a l j n i m o p i s o m 'lzvana predjela,rezimiraoje: novopribavljenih habsbur5kih se Grci' 'grkih' 'i tako naziva ortodoksneSrbe zbog njihovih vjerskih obreda'muhamedanci' katolici skoro nimalo ne razlikuju'. ak i su gospodinu 'u barunu iz Bea izgledali iznenadujue neegzotini.Zivieti su dobrovoljnoj monogamiji' i ophodili se prema zabrani pijenja alkohola sasvim liberalno. Najvi5e se udio enamabez feredle u neretvanskoj dolini kod Jablanice. Jedanbritanskiarheolog, koji je na prijelazuiz 19. u je da u prosjenoj 20. stoljeie izvje5tavao s Balkanaza Guardian, zakljuio 'mnogo engleskojSkoli vlada veia varijacija tipova, kako fizikih tako i moralnihi intelektualnih,' negou Bosni" (ibid. :28-29). 'sudar je da ,jugoslavenski Sigurno konflikt oitonije bio kultura' dakle nije bio konflikt poput onih u engleskomBradfordu ili u istonoj Njemakoj protiv Vijetnamacai Afrikanaca,gdje stvarno udaraju kulture jedna na drugu samo zbog razlika medu njima" (ibid. : 48). Za kulturne razlike unutarJugoslavije mora se rei da ,,nisuone bile problem.Jer da jesu, onda se ne bi konflikt odvijao najokrutnijei najstra5nije izmedu Bosanaca, koji su tako jako liili jedni drugima,nego izmedu Slovenaca i Albanacas Kosovajer oni su se medusobno najvi5erazlikovali.DrZavase raspalaupravona opreci izmedudviju grupanarodaije kulturnerazlike su primjeivale: se najmanje na opreciizmeduSrbai Hrvata"(ibid. : 38-39). Doista, ,,promatraizvanaje zapanjen, ne razlikama izmedu Srba i Hrvata, nego kako izgledajuslini. Govore isti jezik, [...], imali su isti seoski nain Livota stoljeiima. Iako su jedni katolici, drugi pravoslavni, urbanizacija i industrijalizacija smanjili su uoljivost konfesionalnih razlika" (lgnatieff | 993: 22). Iz navedenog citataje vidljivo da se hrvatskoprikazivanjekulture, ili jer ,,kako srpsko,bo5njako, crnogorsko, ne preuzimabez preispitivanja kulture sebe karakterizirajui razgraniavaju prema drugima ne mora se poklapatis razlikom kako je neki promatra sa stranevidi. To znai da kulturni identitetpri opisivanjusamogsebene moZesebi prisvajatiistinu (Riedel2005:28). ili objektivnost" U domau sredinujo5 nije doprlo saznanjeda ,,danasznanostvei r a s p o l a Z ei n s t r u m e n t i m a z a k r i t i k i p r i s t u p p o s t u l a t u o n a v o d n o j kontinuiranosti i objektivnosti kulturnih inilaca" (ibid. : 20). Rezultati i s t r a Z i v a n j a ,n a i m e , d o k a z u j u d a , , k u l t u r e i k u l t u r n i i d e n t i t e t i s u

232

SnjeZana Kordii

konstrukcue"(ibid. : 27). Tako da ,,onajtko etniku,kulturnu ili klasnu razno\/rsnost gura u prvi plan kao problem, ne shvaa daje ta izgradnja razlikaproduktpodloZan oblikovanju"(ibid.). Spomenuta,,teorija o konstruiranosti nudi daleko najveii dobitak pojma kulture koji kulturne spoznaja: ona se opra5ta od esencijalistikog iniocepoput npr. jezika i religije promatrakao konstante ili u najboljem sluaju kao nezavisne varijable politike kulture dru5tva" (ibid. : 313). Teorija o konstruiranosti pokazujeda ,,porijeklo,povijest, jezik i religija jednu grupu nisu objektivnedatostikoje neraskidivo povezuju i sudbinski ljudi pomoiu kulturnogidentiteta, politike za sprovonego su instrument clenjeodredenihciljeva. Kako ljudi gledaju i vrednuju porijeklo, povijest, jezik i religiju, to je rezultatodluka politike elite, koja zadajeodredeni nain gledanjai pojaavaga odnosnoskreie pomoupolitikih koraka" (Forndraniz Riedel 2005: I l-12). Dotina ,,elita se pobrinulaza Sirenje grupnogidentiteta, Uu sliku je napravilau skladu s politikim ciljevima je pomoumedija"(Riedel2005: 248). kojimaje teLila,i pro5irila S obzirom da uvjerenjeo postojanjukulturnog identitetakonstruiraju politiari,oni su odgovorniza sve konfliktekoji nastanu zbogpozivanja na je, naime,,,dasu politike identiteta kultunri identitet(ibid. : 20), Dokazano konstruirane politikihaktera, od strane zainteresiranih da sluZedolaskuna vlast odnosno odrZavanju vlasti elita i da zbogkonkurentskog odnosa esto vode u politiku nestabilnost, pa i u oruZanikonflikt" (Forndran iz Riedel 2005: 12). Politiki ,,akterisu u prepoznatljivim uvjetirnasposobnisprovoditi takvu politiku identiteta koja s ciljem ostvarivanja njihovih vlastitih interesainstrumentalizira kulturne procesei tako proizvodi opasnostkonflikta" (ibid.). Dieter Senghaas u aktualnojdebatio borbi kultura opas,,prepoznaje nost da se kultura u internacionalnoj borbi za vlast svjesno instrumentalizira. Taj tip nove 'geopolitike'je dio opie tendencijekoju on naziva 'regresijom politike' ili 'deciviliziranjem't.. ]. Tu sliku nazatka u podruju politikoga treba oito shvatiti tako da se konstruiranjemkulturnih determinantibrzopleto napu5tapolitiki manevarskiprostor koji je neophodanza rjeavanje konflikta" (Riedel2005: 303). Naime, kultura se prikazuje kao nepromjenjivai objektivnanacionalna datost,ime se odbacuje moguinost dogovaranja. A kad se ne bi pozivali na navodnozadatukuljer bi se priznaloda je sve politika,a turnu razliku,bili bi moguidogovori kod politike su dogovorii promjene mogui. Stvarnostje da ne postoji kultura kao nepromjenjivaobjektivna datost, nego postoji ,,kultura kao dinaminai otvorena struktura,podloZna je dosadslaboprodrlau javnost.Ima oblikovanju"(ibid. : 30). Ta spoznaja nekoliko razloga zaito autori knjiga i lanakaneznalakipristupaju temi

233 KULTURE I NACIONALNE IDENTITETA NACIONALNOG IDEOLOGIJA identitetai ne opisuju identitet kao konstrukciju:prvi razlogje taj Stoje rada; pristupteZijer od autorazahtijeva viSeanalitikog konstruktivistiki drugi razlogje taj Stomnogi autori pi5u po nalogu,dakle ne u sluZbiistine nego u sluZbi interesaonoga tko ih plaa; trei razlog su emocije autora, uZivljapa nastaju,,studijekoje se pune suosjeanja njegova poznanstva, vaju u odredenunacionalnupovijest ili u odredenustranukod nekog konpristupdoZivljava konstruktivistiki flikta, uslijedegadotiniznanstvenik i stogaignoriratakav pristup" (ibid. :243). Zato kao konflikt s lojalno5u odrZalomno5tvonacionalnihmitova se ,,usprkosintenzivnomistraZivanju o povijesti"(ibid. :244). Zivomvjeru u ,,naciozemljama Mitovi odrZavaju u juZnoslavenskim kultura"' (Gellner1999:95-96). imperativ:'jednadrLava,jedna nalistiki smatraju da su politike To je znakdominacijenacionalizma: ,,nacionalisti i kulturne stvari neodvojivejedne od drugih te da nijednakultura ne moZe Zivjeti ako nije opremljenasvojom suverenomdrZavom.Takvi poku5aji i lingvistike temepoknjiZevne samoimaju za posljedicuda umjetnike, stanu predmet Zestokihpolitikih raspravai da se koriste kao oruZje u : I12). nacionalistikoj borbi" (Kedourie1993 nacionalnih i Bez obzira na nacionalistikeelje za podudaranjem je sasvimdrukijanego kakva bi bila da je kulturnih granica,,,stvarnost premauskoinacionalne kulturnesheme"(Reiter1984:204). skrojena IDENTITETU 5. O NaCIoNALNOM govori o identitetu, a jedva da Ve niz godinaupadau oi da ,,svatko itko zna Sto bi ta rije trebala znaiti. JoSnebuloznijepostaje kad se uz identitet doda pridjev nacionalni. Zalto se uope poseZeza tako maglovitim pojmom? Zato Stoje sadrZajkoji on oznaava diskreditiranpa se 'nacionalni identitet' sakrivasadrZaj o kojem mora presvuimaskom.Rije (Claussen radi: nacionalizam" 1988). seustvari Moguie je da ie na ovo zagovorniknacionalnogidentitetauzvratiti patriotizam. postojii ,,dobar"nacionalizam: da pored,,lo5eg" nacionalizma ideologije Medutim, ,,kontradikcija koja se provlailakroz sve sluZbene sastoji se u razlikovanju izmedu dobrog i lo5eg nacionalizma- mnogi lo5im. No, radi se o istom prosmatrajupatriotizamdobrim, nacionalizam 'nacionalni identitet"', a taj problemu koji se skriva iza magloviterijei je ga nacionalni identitet, i kad ovjek naziva blem da ,,nacionalizam, 'oznaava uvijek da se pojedinac koji se osjea nemoanpogre5no identificiras jednim kolektivom kojem naizgledpripadaprirodno,naime rodenjem"'(ibid.).

234

Kordii SnjeZana

velikog kolektivakakavje narodili nacijane dolazi Do uobliavanja prirodno,nego djelovanjempolitiara,a obini ljudi su u takvom kolektivu Tudi interesiodredili su npr. opseg i zbog tudih i zbog vlastitih interesa. se npr. konkretnog narodaili nacije.A vlastiti interesiobinihljudi sastoje u nizu prednostikoje im Zivot unutar odredenenacije pruLa.Iako je ovo odgovorna pitanje za5tose ljudi udruZujuu nacije,po pravilu se u Skolama i medijima ne prenosi taj odgovor, nego se on zamjenjuje ideologuo. patriotizma,nacionalnogidentiteta,prirodnepripadnostikolektivu. Za5to? Zato Sto tek ta ideologija omoguiava da se ljudi u kolektivu iskoriste za politike svrhe,ukljuujuii i ratove. raznorazne jedno udno oznaava identitet dio te ideologije, Sastavni ,,nacionalni izja5njavanje ovjekada pripadaodredenojdomovini. Radi se o tvrdnji da ljudi Live i ele Zivjeti pod odredenimnacionalnimnadzoromne (samo) svojih teouslijed prisile i ne (samo)npr. zbog politikogprocjenjivanja prednosti, specijalnoj vrsti ljudi, retskihi praktinih negozatoStopripadaju s kojorn dijele zajednikasvojstva.Neovisno o zasebnoji promjenjivoj jedan prirodni karakternaroda, politikoj volji gradanina trebaobi postojati jednakima, prikljuivanje nego odmah i na ne koji samo da sili na potinjenost istoj vlastitoj,nacionalnoj politikojvlasti" (VFSP 2004). Prema,,toj doktrini pojedinci ne postojeneovisnoo naciji, onoj majinskoj placenti kojoj zahvaljuju svoj Zivot i svoj identitet.Nacionalnom retorike,zahvaljujusvoju druStveidentitetu,kljunoj rijei nacionalistike identitetse oitujeu jeziku nu, kulturnui politikuegzistenciju; nacionalni povijestikoju dijele, kojim govore,u obiajimakoje njeguju,u sudbinskoj pa ak i u obliku glaveili u ponekad i u religiji, etnosu, rasi kojoj pripadaju, krvnoj grupi kojom ih je Bog ili sluaj opskrbio.Takvo utopijsko predojedne potpunohomogenei u sebezatvorene avanje zajednicenestajeim ga poku5amousporeditis realno postojeiim nacijamau konkretnoj stvarnosti. Kulturna, etnikai druStvena heterogenost, koja je u njima vi5e ili 'kolektivnog 'naidentiteta' - a manjejako izraena, dokazujeda pojam cionalni identitet' da i ne spominjem- vodi potpunou zabludu" (Llosa 2 0 0 0 :l 9 - 2 0 ) . Z a g o v o r n i c i n a c i o n a l n o gi d e n t i t e t ap o z i v a j u s e n a , , i s k o n s k a , 'prijedrZavna' zajednika obiljeijA", tvrdei da su to zajedniki jezik, zajednika kulturaizajednikapovijest(VFSP 2004).Medutim,vei i tema 'prijedrZavnim' jezika pokazujeda se ne radi o ,,iskonskim, zajednikog zajednikimobiljejima", nego naprotiv: ,,Zajednika obiljeZja nastalana temelju sprovedenogdrZavnog interesa, laLno se predoavaju kao predpolitikeosobine,o kojima bi navodno drZavatrebala voditi rauna. Nacionalnijezik, na kraju krajeva,nije prirodno Sirenjeprvotno govorenih jedanput'knjiZevni dijalekata, negoje umjetniproduktpolitikevladavine:

KULTURE235 I NACIONALNE IDENTITETA IDEOLOGIJA NACIONALNOG jezrk', sprovedenkao zajednikijezik unutar itavog podrujavladavine; 'sluZbeni jezlk', uveden kao sluZbenoi poslovno sredstvo drugi puta lokalneidiome" (ibid.). odabran bez obzirana sluajne sporazumijevanja, jedne od najranijihnacija,podcrtavaslaak i ,,primjerFrancuske, jedinstva identitetgledakao odrazobjektivnog bost teorijekoja nacionalni 'pradjedovskim' etnikim karaktei izdvojenostibaziranena iskonskim, ristikama,i pogotovona jeziku. Na primjer,jasno je da nema ni5ta vi5e razloga da se francuski smatra pradjedovskimili materinskimjezikom Francuza,nego Sto ima razloga da se engleski smatra pradjedovskim j e z i k o r n A m e r i k a n a c an e b r i t a n s k o g p o r i j e k l a . N a c i o n a l n ij e z i k n i j e inherentnosvojstvo date nacije, nego se tvrdi da je to i interpretirase kao 2001:666). takav" (Greenfeld Kod tvrdnje da je zajedniki,nacionalnijezik dio nacionalnog 'identitet' identiteta, bi time trebaobiti stvoren. Nema ,,ovjekse pita koji jedinog zajednikog nijednog interesa koji bi nastao na temeljuzajednikog jezika kod onih koji njime govore.Da li imaju ista ili razliitashvaianjai ciljeve, to nema nikakve veze s njihovim jezikom - jezik stoji jednako svakome na raspolaganjutko ga zna da izrazi svoje misli. A da uslijed jezika sve suprotnosti zajednikog i razlikepostajubeznaajne, to je gruba prevara, i samo onome prihvatljiva tko zahtijeva da osim 'nacionalnog identiteta'svi drugi interesiima da Sute"(VFSP 2004). Pozivanje na zajedniku,nacionalnu kulturu kao dio nacionalnog identitetaje kontradiktorno.,,Kad umjetnika djela vae kao nacionalni kulturni proizvodi,razlogza to ne moZebiti u tim umjetnikimdjelima:na kraju krajeva,note i rime nemajunacionalne boje. A ne moZebiti ni u tome da se opienito svidaju: ukusi su, kao Sto je poznato, subjektivni i ne orijentirajuse premaporijeklu nekog umjetnikog djela. Da se umjetnost, koja inae uvijek treba biti izraz najindvidualnijegmedu individualnim, i p a k g l e d a k a o k o l e k t i v n o v l a s n i 5 t v o ,t o s e t a k o d e r m o Z e z a h v a l i t i drZavnom interesu"(ibid.).Drugim rijeima, umjetnika djela se po svojim granicama svojstvima nisu podudarala s dana5njim izmedunacija.Tek kad je nastalanacionalna drlava, ona je u sklopu usadivanjanacionalne ideologije napravila da se umjetnikadjela iz pro5losti i sada5njosti klasificiraju prema dana5njimnacionalnimgranicama.Iskljuivo zbog drZavnoginteresanarod ,,se poduavada povijest umjetnosti gleda kroz (ibid.). nacionalne naoale" Zagovornici nacionalnogidentitetapozivaju se i na zajedniku povijest. No, navodna,,zajednika povijest je jo5 manje razlog za ljubav premadomovini.Tko se u nju kune kao ujedinjujuiuvezu,ionakone misli na pro5le manevre prijedrZavnihlovaca i sakupljaa,nego na politika - a ostvarivanje postignuia sada5nj e drLavei njenih pravnih prethodnica

236

Kordii SnieZana

je po pravilu bilo povijestmanjih i veiih pokolja,u kojima tih postignua podanikaizgubili Zivot i zdravlje.Dana5nje su politiki preci dana5njih stanovni5tvo ne treba tu povijest gledati kao npr. pogre5kuStetnupo sebe, nego kao temelj sudbinompovezanezajednice. Mogu se zbog nje ponositi je ili sramiti, ali u svakomsluajutrebaju bezuvjetnosmatratizajednikom s t v a r i , k o j a p o t p u n o n e o v i s n o o d b i l o k o j e g i n d i v i d u a l n o gi n t e r e s a prava i duZnosti. obuhvaia nacionalna A Sto se pod time misli, odreduje politika sama. Bilo da se radi o unutarnjepolitikim raspolaganjima i odnosimaili o vanjskopolitikim zahdevimaza resursimadrugih nacionalnih drava:na naroduje da politika poduzetni5tva svoje vlade shvati kao nacionalnu Zelju i da se s njom identificira. Za to je uvijek potrebno zaboravitionu malu opreku izmedugore i dolje, vlasti i podanika,drLavei gradana. Uspije li to narodu,ondase njegovadrLava moZepozivatina njega kao svog vi5egnalogodavca. poslu5nost Zahtijevana tadane izgledavi5e kao podredivanje vlasti, nego kao izraz volje naroda.A Sto su vei nacionalni zadaci, tim vieje od pomoii predodZba o nekakvojvolji naroda, koja Zivi u gradaninukao njegova druga priroda, htio on to ili ne, taj 'nacionalni identitet', koji njegovoj dravi daje pravo. Par zajednikih obiljelja za potvrdivanje te ideologije moZese,naposljetku, uvijek nai" (ibid.). Ljudi su prijemivi za priu o prirodnoj pripadnostivelikom kolektivu jer oekuju da iz navodnogzajedni5tva i jednakosti unutar njega prizlazi za5tita i sigurnost.Ljudsku potrebu za sigurno5uiskoriStava ideologija:,,Izablebetanja o nacionalnom identitetu skriva se nestosasvim drugo [...]: praznafrazanacionalnog identiteta iskori5tava eZnjuljudi za utoiStem u prijeteiem svijetu. Parola o nacionalnomidentitetuubacuje sigurnost na mjesto nesigurnostiproturjenogpercipiranja stvarnosti" (Claussen 1988). 6. Znrct-tuAK Narodi koji danaspostoje,npr. srpski, hrvatski, francuski,njemaki itd., ne postojeod davninai nisu nastaliprirodnimputem.I narodii nacije su druStveno-politike tvorevine, oni su oblik udruZivanja ljudi u veie grupe. Kakvog obima e te grupe biti i kakvo ime e nositi, nije zadato nikakvim objektivnim ili prirodnim kriterijem, nego je rezultat politike. Politika je umijeie moguega,Sto znai da grupa zvanajedan narod ili zvanajedna nacija obuhvaasve ljude koje su medusobnokonkurirajuii politiariprimjenomraznihsredstava ukljuili u nju. Narodi i nacije su promjenjivejedinice jer politiari odredenog vremena imaju drukije ambicije i moguinosti od politiara nekog drugog vremena:jedni se pokaZudovoljno vjeStimada pod sobom ujedine veliku jednim narodom,neki drugi politiari opet uspiju grupu ljudi koju proglase

237 KULTURE I NACIONALNE IDENTITETA NACIONALNOG IDEOLOGIJA otcijepiti odredenugrupu stajuii joj na elo r nazivajuije zasebnim narodai nacije shvaanje narodomitd. U znanostije zato opeprihvaeno 'politike' pomou naciotvorevinenapravljene kao konstrukcije,,,kao 1996: I l), kao zamiSljene nalistikihideologijai pokreta" (Jenkins/Sofos Time seni 1993:49). (Anderson 1988:l6; Brennan zajednice ili izrni5ljene nego se ili nacije, postojanja naroda porie legalnost ne u najmanjojmjeri je nainna koji doilo do njihovogformiranja. osvje5tava kultura ili nekakvazajednika Pri njihovom formiranjunije postojala razvrstati kulture na osnovi ljude zajednikiidentitet.Ni danasnije moguie jer jednako je neupotrebljiv po nacijama.Pojam nacionalnogidentiteta pripadnost nemajuujedno i isti identitet, ljudi koji imaju istu nacionalnu postoje, nijednojnaciji razliiti.A nacijesvejedno negoostajuindividualno potrebna nekakvasamosvojakultura,niti joj je potrebno nije za postojanje da lanovinacije imaju identitetkoji bi im svima bio zajednikia ujedno razliit naspramlanovadrugih nacija.To nije potrebnojer za postojanje jedinstvadovoljnaosnovamoZebiti zajednikipravni sistem nacionalnog (Barbour1998:46). drZavamamediji, Skolstvoi Zalto usprkos tome u juZnoslavenskim idenpolitiari ustrajavaju kulturi i nacionalnom na tvrdnji o nacionalnoj kulturu i nacionalni titetu, moZe se objasnititime Sto vjera u nacionalnu elita i manipulacijiod stranenacionalnih identitetini ljude podloZnijima tih elita jer su uvjeLrtve za interese spremnijimada podnesuraznorazne pripadaju kolektivu. tomenacionalnom reni da prirodnoi neraskidivo

POPIS CITIRANIH RADOVA

i dr. Altennatt,U. (1996),Das Fanal von Sarajevo, Paderborn York. Anderson,B. ( 1988),Die ErJindungder Nation, Frankfurtam MainA',lew Raum aus der Sicht der Barbour,S. (1998),,,Sprache und Nation im deutschsprachigen Wissenschaft",D. Cherubim/S. Grosse/K. Mattheier (ur.), englischsprachigen Spracheund brgerlicheNaiion, BerlinA.lewYork, 46-54. and Implications f o r U . S . F o r e i g nP o l i c y " , C . B i e n e n ,H . ( 1 9 9 5 ) , , , E t h n i c Nationalism in the New Europe,lthaca,158-179. Kupchan(ur.),Nationalisnt and notionalism Billig, M. (1995),Banal Nationalisnr, Londonidr. - viele Nationen?Europaund die D. /Friele,M. B. (2003),,,EineRegierung Birnbacher, 'nationalen Verfassungsdiskussion", Frageder Identitt'im Licht der Europischen Dsseldorf2002, Dsseldorf,277-291. Jahrbuch der Heinrich-Heine-Universitt (ur.\,Nationand Narration, Brennan, T. ( 1993), ,,Thenationallongingfor fonr", H. Bhabha LondonA.lewYork, 44-7 0. Breuilly,J. (1999),Nationalismus und ntoderner Staat,Kln. Mind, Culture, and Activity 813, Brockmeier,J. (2001), ,,Textsand other symbolic spaces", 215-230.

238

SnjeZana Kordii

eincr neuen D.(1988),,,Vergangenheit rnit Zukunft. ber die Entstehung Claussen, (ur.),Die neuedeutsche Einsprche Ideologie. Ideologie",W. Eschenhagen deutschen gegen die Entsorgung der Vergangenheil,Darmstadt,7-30. Esbach, und Rotionalitdl, Berlin. C. (2000),Nationalisntus in der Slavia Fritsche, M. (1992),,,Das Eigeneund dasFremde",U. Hinrichs(ur.),Sprache und auf dem Balkan,Wiesbaden,T9-90. Gardt, A. (2000), ,,Nation und Sprache.Aufri des Themas", A. Gardt (ur.), Nation und Sprache. Die Diskussion ihres Verhltnisses in Geschichte und Gegenwart, Berlin/NewYork, l-3. Bcrlin. Gsllner,E. (1999),Nationalisrnus, R. Mcsthrie(ur.),Concise Encyclopedia Greenfeld, L. (2001),,,Nationalism and Language", of Sociolinguistics,Amsterdam i dr., 662-669. zwischen Grschel,B. (2009),Das Serbokroatische Linguistik und Politik, Mnchen. Hatschikjan, M.(1999),,,Was machtSdosteuropa aus?",M. Hatschikjan/S. Troebst(ur.), Stidosteuropa: Gesellschaft,Politik, I4rirtschaft,Kultur; Ein Handbuc, Mnchen, I-30. Horner, K. (2005), ,,Reimagining the Nation: Discourses of languagcpurism in Luxembourg", N. Langer/W. Davies (ur.), Linguistic purism in the Germanic languages, B e r l i n ,1 6 6 - 1 8 5 . Hsch, E. (1999),,,Kulturenund Staatsbildungen", M. Hatschikjan/S. Troebst(ur.), Sdosteuropa: Gesellschaft, Politik, Llrirtschaft,Kultur; Ein Handbucft, Mnchen, 3t-52. Hsch,E. Nchring, K. /Sundhaussen, H. (ur.) (2004),Lexikonzur Geschichte Siidosteuropas, Wien/Kln/Weirnar. Ignatieff,M. ( 1993),Blood and Belonging:Journeys into theNew Nationalism, New York. Jacobsen, P. (2008), ,,Who's Whose?The Balkan Literary Context", Studi Slavistici5, 267-279. Jenkins,B. /Sofos, S. (1996),,,Nation and Nationalism in ContemporaryEurope", B. Jenkins/S.Sofos (ur.), Nation and identity in contemporaryEurope, LondonA.{ew York,9-32. Kaschuba, W. ( 1995), in Geschichte und Gegenwart", H. ,,Volk undNation:Ethnozentrisums - Nationalitten- Supranationalitt, A. Winkler/H. Kaelble (ur.), Nationalisntus S t u t t g a r t5 ,G81. Kedourie,E. (1993),Notionolism, Oxford. - Der ersteVersuch",J. Elvert (ur.), Der Balkan: eine Kessler,W.(1997),,,Jugoslawien europischeKrisenregion in Geschichteund Gegenwarl, Stuttgart, 9l - I I 8. Kohn, H. (1962),Die ldee des Nationalismus, Hamburg. Kordii, S. (2008),,,Nationale Variettender serbokroatischen B. Golubovi/J. Sprache", ' Kroatisch' Serbischals Fremdsprachenan den Universitten Raecke(ur.), ^Bosnisch der l4/elt, Mnchen, 93-102. Kordi, S. (2009),,,Policentrini standardnijezik", L. Badurina/I. Pranjkovii/J.Silii (ur.), Jezinivarijeteti i nacionalniidentiteti,Zagreb,83-108. Lemberg,E. (1964),Nationalismas, I-ll, Reinbek. Llosa, M. V. (2000),Nationalismus als neueBedrohung,Frankfurtam Main. Mappes-Niediek, N. (2005),Die Ethno-Falle.Der Balkan-Konfliktund was Europa daraus Icrnen kann, Berlin. Payer, M. (2000), ,,Spracheals Ausdruck von ethnischerund nationaler Identitt", (http://www.payer.de/kommkulturen/kultur03 3.htm# I 3,). Pfafl W. (1994), Die Furien desNationalismus, Frankfurt am Main.

IDEOLOGIJA NACIONALNOG IDENTITETA I NACIONALNE KULTURE 239 Reiter,N. (1984), Gruppe,Sprache,Nation, Berlin. Riedel, S. (2005), Die Erf ndung der Balkmrvlker.IdentittspolitikzwischenKonflikt trndIntegration,Wiesbaden. I) n.t e r p r e t a t i o n e z nu m J u g o s l a w i e n k r i e g "F ,. Riedel, S. (2007), ,,Kriegsgeschichte(n Wien, 2I-32. ntachtHerrscha,ft, Wenninger/P.Dvoiak/K. Kuffner (ur.), Geschichte . Sundhaussen I{ , . (1993), ,,Nationalismui ", sn S d o s t e u r o p a ",, P l e n u m s d i s k u s s i o nB Faulenbach/H.Timmermann (ur.), Nationalismusund Dentokratie,Essen, 44-48, 48-67. KlnlWien. Szcs,J. ( 198l), Nation und Geschichte, (2004),,,Nationale Identitt", Pressewesens] VFSP IVereinzur Frderung desstudentischen 4 (http://www.contradictio.de/nat_identitaet.html). 8 1200 Wiesinger, P. (2000), ,J'lation und Spraclre in sterreich", A. Gardt (ur.), Nalion und Sprache. Die Diskussion ihres Verhltnisses in Geschichte und Gegenwart, BerlinA.Jew York. 525-562. Zori, A. (2005),Nationsbildungals ,,kulturelleLge", Mnchen.

SnjeZana Kordii THE IDEOLOGYOF NATIONAL IDENTITY AND OF NATIONAL CULTURE

Summary Taking into consideration contemporary sociologicalfindings, the paper dealswith the way nationsare formed,and with the questionwhetherthere is a direct link betweenpeoples of the pastand modernnations. It alsotreatsthe issue of whether a nation distinguishes itself from other nationsby having a unique culture. It has been shown impossibleto classifypeople into nationsunder the term culture:language and religion do not coincidewith nationalborders, nor do c us t om s ,t r ad i ti o n s ,s c i e n c e ,a rts , te c h n i c alachi evements, moral val ues, and behaviour. Additionally the paperchallenges the notion of "nationalidentity": it has beenproventhat the key elements underlyingthe conceptof nationalidentity do not irnply common identity for all the membersof one nation, nor do they separate them form membersof other nations.