FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE UNIVERZITET U SARAJEVU

ODSJEK: Komunikacije SMJER: Komunikacijske tehnologije PREDMET: Mobilni komunikacioni sistemi

SEMINARSKI RAD

Tema: SMS i MMS usluge

Predmetni nastavnik: Doc.dr. Himzo Bajri

Student: Amina Begovi

Sarajevo, juni 2013.godine

SADRAJ

UVOD ....................................................................................................................................................... 3 1.USLUGE MULTIMEDIJALNIH PORUKA .................................................................................................. 4 2.SMS (Short Message Service) usluge.................................................................................................... 6 2.1 Funkcionisanje SMS-a .................................................................................................................... 8 2.2 Razvoj SMS-a ............................................................................................................................... 11 2.3. Formati SMS-a ............................................................................................................................ 12 3.MMS (Multimedia Messaging Services) ............................................................................................. 13 3.1. Mogunosti MMS-a .................................................................................................................... 14 3.1.1. Primanje i slanje multimedijalnih poruka............................................................................ 14 3.1.2. Dodatno naplative usluge.................................................................................................... 15 3.1.3. Kontrola usluge.................................................................................................................... 16 3.1.4 Adresiranje u MMS sustavu ................................................................................................. 16 3.1.5 Naplaivanje MMS usluge .................................................................................................... 16 3.2. Arhitektura MMS sistema .......................................................................................................... 17 3.2.1 Elementi mree i njihova funkcija ........................................................................................ 17 3.3 Slanje MMS poruke ..................................................................................................................... 20 3.4. Primanje MMS poruke................................................................................................................ 21 3.5 Omoguivai za uspjeh MMS-a ................................................................................................... 21 3.6. MMS usluga u Bosni i Hercegovini ............................................................................................. 22 ZAKLJUAK............................................................................................................................................. 24 LITERATURA ........................................................................................................................................... 25

UVOD
Komunikacijske tehnologije danas u velikoj mjeri odreuju nain ivota i uzrokuju mnoge drutvene promjene. U uvjetima globalnog trita tehnoloke inovacije su gotovo istovremeno prisutne u svim dijelovima svijeta. Deregulacijom telekomunikacijskog trit a otvorena je mogunost za privatno poduzetnitvo i pravo trino natjecanje u podruju komunikacija, a to je omoguilo pojavu novih operatera, usluga i tehnologija.

Mobilna tehnologija u znatnoj mjeri utjee na svakodnevni ivot velikog broja ljudi.Mobil ne usluge su idealan kanal putem kojeg se korisnicima moe ponuditi jedinstven pristup raznim

informacijama i podacima, ali i mogunost da i sami razvijaju usluge. Razvojni ciklusi novih usluga su sve krai, a razlike u uslugama namijenjenim poslovnim ili malim korisnicima su sve manje. Usluga multimedijskih poruka (MMS - Multimedia Messaging Services) uvodi u mobilni Internet bogate multimedijske sadraje koji su mu do sada nedostajali. Tako slanje i primanje poruka koje su kombinacija teksta, slika, audio i video zapisa s mobilnoga ureaja na mobilni ureaj i na adrese elektronike pote postaje realnost ve i u mreama druge generacije. Gledan kao evolucija usluge kratkih poruka (SMS - Short Message Service), uz puno naprednije sadraje i nain prijenosa zasnovan na WAP-u (Wireless Application Protocol), MMS postaje standardom za prijenos mulitmedijskih poruka, ije se trajanje nastavilo i u mreama tree generacije.

1.USLUGE MULTIMEDIJALNIH PORUKA

SMS (Short Message Service), naprijeene - poboljane usluge poruka (Enhanced Message Servis - EMS) i MMS (Multimedia Messagins Services) su zakonom nezatiene aktivnosti poruka preko signalnih kanala GSM mree (u sluaju SMS-a) ili paketno bazirane globalne mree (u sluaju EMS-a i MMS-a).

Uporeujui funkcionalnost i nain evouliranja mogu se izdvojiti tri standarda:

SMS omoguava korisnicima mobilnih telefona da alju kratke poruke u obliku istog teksta drugim korisnicima mobilnih telefona.

EMS omoguava korisnicima mobilnih telefona da alju due tekstualne poruke, plus jednostavniju grafiku i zvuk, drugim korisnicima mobilnih telefona

MMS omoguava korisnicima mobilnih telefona da alju formatizirane tekstualne poruke (teoretski proizvoljne duine), plus grafika, fotografske slike, audio i video sadraje, drugim korisnicima mobilnih telefona i E-mail usluga.

EMS i MMS su specifikacije razvijene unutar Projekta 3G Partnerstva (3G Partnership Project - 3GPP) dok je tehnika realizacija MMS-a realizovana od strane OpenMobile Allliance (ranije poznate kao WAP forum). Mogle bi se izdvojiti dvije odvojene faze evolucije od SMS-a, pri emu su korisnici prvo migrirali od SMS-a ka EMS-u, a zatim od EMS-a ka MMS-u, (po Svensson-u, 2001). Obzirom da svaki standard posjeduje nedvojbene dodatne karakteristike u odnosu na predhodne, mobilne poruke mogu slijediti jednostavni prelaz od SMS-a ka EMS-u i konano ka MMS-u. Meutim, mada je MMS zasnovan na potpuno razliitom skupu tehnologija u odnosu na druga dva standarda, nain migriranja meu njima e primjenjivati mnoge od postojeih sistema (na primjer, SMSC (SMS centar), WAP Gateway, Billing System and Home Location register (HRL).

Postoje takoer faktori koji se odnose na vremensko usklaivanje standarda i idustrijskih politika, koji mogu ograniiti znaaj EMS u sveukupnom razvoju sistema mobilnih poruka. Karakteristino je da se Nokia za paletu svojih mobilnih telefona nije priklonila primjeni EMS standarda, to e se jako nepovoljno odraziti na dugoronu dostupnost ovih usluga. Na taj nain, mada e doi do odreenih migracija u EMS, u osnovi migracije koje e uslijediti u uslugama mobilnih poruka u narednih nekoliko godina, biti e nedvojbeno od SMS-a ka MMS-u.

U okviru MMS-a, pretplatnici su u stanju da komponuju i primaju poruke u opsegu od istih tekstualnih poruka, koje imamo zastupljene kod SMS-a i EMS-a, do kompleksnih multimedijskih poruka.[1]

Slika 1. Osnovne karakteristike SMS-a, EMS-a, MMS-a

2.SMS (Short Message Service) usluge

SMS je usluga u GSM mrei koja omoguava primanje i slanje kratkih tekstualnih poruka i nastala je kao dio GSM Phase1 standarda. Svaka poruka je zapravo kombinacija slova, brojeva i odreenih interpunkcijskih znakova. Znakovi koji se mogu nai u poruci odgovaraju otprilike po svojoj raznolikosti ASCII znakovima.

SMS ima neka svojstva koja bi trebalo naglasiti: poruke se sastoje od maksimalno 160 znakova ako su sastavljene od latininih znakova, ili se sastoje od maksimalno 70 znakova ako se koristi na primjer kinesko ili arapsko pismo; GSM standardom podrane su ak i netekstualne binarne poruke poruke se alju posredstvom SMS centara (Store and Forward Service) postoji mogunost potvrde o isporuci primanju poruka tako da je usluga pouzdana poruke se mogu slati i primati istovremeno sa glasovnim i podatkovnim pozivima jer se za njihov promet ne koriste dodijeljeni radio kanali (to je sluaj kod poziva), ve se koriste signalizacijskim radio kanalom GSM standard takoer podrava i ulanavanje vie poruka u jednu tako da poruka teoretski moe imati i vie od 160 znakova.

2.1 Funkcionisanje SMS-a

Da bi se uope moglo koristiti SMS potrebno je zadovoljiti osnovne preduvjete, a oni su: Pristup u mreu koja prua SMS usluge,Jednostavnije reeno - potrebno je imati svoj broj u mrei. Dozvola za koritenje SMS centra Aparat koji podrava SMS Znati kako poslati i proitati poruku

Ukratko i pojednostavljeno funkcioniranje SMS-a dalo bi se objasniti otprilike ovako: Neko ili neto proizvede i odaalje poruku Poruka stie u SMS centar i eka da primatelj te poruke bude spreman primiti poruku Primatelj spremno doekuje i prima poruku

Budui da je slanje i primanje poruka izvedeno posredstvom SMS centra, na minimum je smanjena vjerojatnost da odaslana poruka nee stii do cilja. Slina je situacija kao i kod prometa e-maila. Poruka koja se alje sprema se privremeno na server koji e se iste u to kraem roku rijeiti predajui je sigurno na odredite. Ve se nazire problem oko tog ureaja koji se naziva serverom ili SMS centrom: to ako postane guva, to ako se mora pamtiti preveliki broj poruka na dugo vremena, to je onda s kapacitetom, to je onda sa mojom porukom, zato nije stigla, zato kasni vie sati ???... Pravi odgovor na pitanje u naslovu moe se pronai u dokumentima koji op isuju GSM standard i odgovor je sam po sebi kompliciran pa ga treba prepustiti nekome tko e se baviti protokolima kojima se izmjenjuju SMS poruke.

Brojne su mogunosti i primjene SMS-a u stvarnosti. Najprije treba razjasniti pojmove: National SMS Interworking i International SMS Roaming. Teko je pronai odgovarajue izraze iz hrvatskog jezika kojima bi se direktno prevelo engleske izraze pa treba pokuati kraim opisom. Situacija u kojoj bi se ovjek naao kao ponosni vlasnik prava u odreenoj GSM mrei bila bi pomalo jadna kada bi mogao zvati samo one ljude koji imaju prava u toj GSM mrei. Isto tako bi bilo jadno kada bi bio osuen na slanje SMS-a iskljuivo u svoju mreu. Da sve

ne bi bilo jadno i bespomono omogueno je komuniciranje izmeu razliitih GSM mrea. Ukoliko je sluaj da u odreenoj dravi postoje dvije ili vie mrea tada bi mogunost slanja poruka iz jedne u drugu mreu bila zapravo National SMS Interworking. Ukoliko su esti i brojni prijelazi granica izmeu dvije drave, a samim time i mobilnih telefona javlja se potreba da se omogui korisnicima mree svaka usluga koju bi inae imali u podruju svoje mree i drave. Ba ta mogunost i njezino omoguavanje zove se Roaming. Kada je jasno da se SMS moe poslati bilo kome tko ima pravo koritenja GSM mree i pripadajuih SMS usluga, namee se pitanje kako primjeniti tu kratku poruku, koji moe biti njen smisao i primjena. Evo odgovora, za one koji nemaju mate ili se ne mogu sjetiti, koje su mogue primjene SMS poruka i kako SMS poruke mogu nastati: Slanje poruka korisnik-korisniku to je ono to veina ljudi podrazumijeva pod SMS poruke jeftin nain komunikacije ako slui za dogovor, pozdrav, estitku, poziv i sl. svaki puta kada korisniku u njegov pretinac pristigne govorna pota ili pak fax generira se SMS poruka koja ga obavijesti pripadajuim detaljima Obavijest o e-mail-u slino je kao i kod govorne pote: korisnik dobija osnovne podatke o pristiglom e-mail-u (od koga, kada, kakav... ) Melodije (Ringtones) svaki aparat (mobilni telefon) ima tvorniki ugraene melodije kojima se korisniku daje do znanja da mu stie poziv ili poruka neki proizvoai i modeli telefona podravaju razmjenu melodija SMS porukama i tako se moe postati prepoznatljiv po interesantnoj melodiji Razgovor untar grupe (Chat) mogue je da istovremeno vie korisnika komunicira primajui sve poruke odaslane iz grupe i aljui poruku svima istovremeno (opcija je interesantna ali moe znatno vie kotati jer prividno jedna odaslana poruka u mrei predstavlja vie njih) Naravno, gore su navedene mogue primjene SMS usluga na relaciji pojedinani korisnik-mrea i korisnik-korisnik. Mogue je SMS primjeniti i sofisticiranije na nivou tvrtki ili interesnih skupina. To je ve dio usluga za koji je potrebno malo mate i tu je izgleda

Obavijest o fax poti i govornoj poti -

velika mogunost za poveanjem prometa i popularizacijom SMS-a meu korisnicima. Ukratko su navedene neke od ideja ili primjena koje su ve zaivjele u GSM mreama kako slijedi: Mobilno bankarstvo (privatni informacijski servis) - stanja tekuih rauna Javni informacijski servisi - sport, vrijeme, ale, horoskop, burza i sl Elektronika trgovina - vezano sa kupovinom i napretkom u komunikaciji: zato ii po neto kada moe platiti od kue, a dostava je besplatna ili zanemarive cijene Raspodjela posla Daljinsko upravljanje Dojavljivanje poloaja vozila - uz pomo GPS sustava (Global Positioning System) - u poruku od 160 znakova stanu podaci o koordinatama, brzini i vremenu, a stanu jo i registracija i sl.

2.2 Razvoj SMS-a

Kao to je ve spomenuto SMS je nastao kao satavni dio GSM standarda i kao takav je teoretski zaivio tog trenutka, a u stvarnosti je prva poruka poslana (smatra se) u decembu 1992. godine i to u britanskoj Vodafone GSM mrei. Prva poruka je poslana sa osobnog raunala na mobilni telefon. Ko bi rekao da je to bilo tek 1992., jer danas je moderno drutvo nezamislivo bez mobilnih telefona i SMS poruka. U aprilu 1999. godine mjeseni promet SMS poruka u zemljama Europske unije dosegao je MILIJARDU poruka i biljeio je rast udvostruavanja u est mjeseci! Ti podaci govore da je razvoj SMS usluga morao biti munjevit kao to je bio munjevit i rast koliine prometa. SMS centri prve generacije moraju se mijenjati centrima druge generacije jer je ve odavno dosegnuta kritina masa poruka koje se stignu obraditi na vrijeme. Naravno da je za razvoj GSM sustava pa tako i SMS centara i usluga najzasluniji, ali i najpotrebniji razvoj elektronike. Jer smanjivanjem dimenzija mobilni telefoni postali su praktini za upotrebu za razliku od cigli prijanjih godina. Kada je neto praktino za upotrebu onda to koriste svi i svima onda treba udovoljiti kako bi se to due koristili sustavom. Tako e zapravo razvoju SMS-a pogodovati olakanje rukovanja aparatom i njegova funkcionalnost. Potrebno je osigurati pregledan zaslon za ispis (u nekoliko redova), dovoljno velike tipke kao i razmak meu njima, mogunost snimanja poruka po pretincima, algoritam za predvianje teksta koji se utipkava, radi utede vremena (i ivaca), a primjer takvog algoritma je T9 Tegic. Najvei utjecaj na rast upotrebe i emitiranja SMS poruka trebao bi pripasti informacijskim servisima i trgovini. Najvei konkurenti SMS-u i faktori koji mogu usporiti njegov rast su WAP (Wireless Application Protocol) i GPRS (General Pacekt Radio Service). Pojava WAPa u GSM mrei povzana je s prodiranjem Interneta u sve pore javnog ivota pa tako i na ekrane malih mobitela kojima se moe surfati Internetom. GPRS moe se povezati sa ljudskim nagonom prema boljem veem i jaem. SMS se danas koristi i za naprednije usluge poput obavijesti o pristigloj elektronikoj poti, glasovnoj poti ili obavijestima poput vremenske prognoze, vijestima, rezultatima lutrije i slino.

2.3. Formati SMS-a

SMS je sastavljen iz dva bitna dijela: - Zaglavlje ( Header) - ukljuujui informacije sastavljene od transmisionog protokola poruke, koji ukljuuje adresu poiljaoca, tip ifrovanja i validnost poruke. - Podaci (Data) - ukljuuje sve informacije koje je potrebno prenijeti. Postoje 3 vrste deifriranja za prevoenje poruke: 7-bitni kod za Latinski alfabet. Tekst SMS-a moe stoga ukljivati do 160 karaktera (7*160=1120 bita). 8-bitni kod za podatke. Binarni SMS moe stoga ukljuivati do 140 okteta (8*140=1120 bita). 16-bitni kod, zvani Unicode (UCS2), za Grki i Arapski alfabet. Broj karaktera je stoga ogranien na 70 (16*70=1120bita)

Slika 2. Formati i kodiranje SMS-a

3.MMS (Multimedia Messaging Services)

MMS (Multimedia Messaging Service) je usluga koja omoguava kreiranje, primanje i slanje poruka koje sadre slike, tekst i zvuk na mobilnim ureajima. Nasljednik je SMS-a (Short Messaging Service) i predstavlja novu generaciju usluge slanja poruka koja ima brojna poboljanja u odnosu na SMS. [9] MMS usluga standardizirana je od strane 3GPP-a (Third Generation Partnership Project) koji razvija nove telekomunikacijske standarde i odrava postojee. Prema ovom standardu komercijalne tvrke razvijaju mobilne ureaje, usluge i mrenu infrastrukturu koja podrava MMS. [2] Poruke koje se alju putem MMS-a nazivaju se multimedijalneporuke jer se mogu sastojati od razliitog sadraja: oblikovanog teksta neograniene duine; slika, tablica, grafikona, dijagrama i ostale 2D i 3D grafike; govora, glazbe ili bilo kakvog zvunog zapisa; pokretne slike, tj. kratkog video zapisa.

Multimedijalnu poruku moe se shvatiti kao slijed kratkih multimedijalnih prezentacija. Svaka multimedijalna prezentacija sastoji se od niza elemenata (tekst, glas, slika i video zapis) koji su meusobno sinhronizirani u vremenu. [3]

Slika 3. Primjer MMS poruke

MMS usluga ne uspostavlja razmjenu multimedijalnih sadraja izmeu poiljaoca i primaoca u stvarnom vremenu, ve se poruke prenose preko MMS posluitelja prema klijent posluitelj modelu komunikacije. Kako bi korisnici mogili koristiti uslugu slanja multimedijalnih poruka potrebno je da proizvoai mobilnih ureaja izrade aplikacije koje podravaju MMS i davatelji usuga (odnosno operateri) izgrade odgovarajuu mrenu infrastrukturu prema specifikacijama MMS-a. Promjena u mrenoj strukturi je neophodna, jer se zbog svoje veliine MMS poruke ne mogu prenositi u mrei druge generacije (GSM). Zbog toga je potrebna izgradnja telekomunikacijke pokretne mree tree generacije (UMTS) koja e podravati MMS uslugu. Budui da je izgradnja mree vremenski zahtjevna a MMS usluga ve razvijena, podrka na nivou mrene infrastrukure podijeljena je u dvije faze. U prvoj fazi MMS usluga porana je GPRS standardom prijenosa podataka, u tzv. telekomunikacijskoj pokretnoj mrei 2,5 generacije. Multimedijalne poruke su ograniene veliinom od 100 kb. U drugoj fazi, kada operateri izgrade infrastrukturu mree tree generacije, biti e ostvarena potpuna podrka svih mogunosti MMS-a bez ogranienja na veliinu poruke. Uz multimedijalne poruke 3GPP specifikacija opisuje koje su sve mogunosti mobilnog ureaja i telekomunikacijske pokretne mree sa MMS podrkom.

3.1. Mogunosti MMS-a

Kako je SMS usluga korisniki dobro prihvaena, pri stvaranju novog standarda (MMS -a) ispravljeni su neki nedostaci SMS-a i nadodne mnoge nove mogunosti. U nastavku slijedi opis osnovnih mogunosti MMS usluge. Neke od nadalje opisanih mogunosti nisu jo implementirane od strane proizvoaa mobilnih ureaja ili mrenih operatera ve postoje samo kao specifikacija.

3.1.1. Primanje i slanje multimedijalnih poruka

Poiljatelj moe kreirati i poslati multimedijalnu poruku s mobilnogureaja, odnosno terminala. Terminal moe biti bilo koji ureaj koji podrava MMS uslugu (runo raunalo ili osobno raunalo). Sadraj poruke i nain kreiranja ovise od aplikacije razvijene na terminalu. Postoje dva mehanizma slanja poruke: Push mehanizam automatski dostavlja poruku na odredini terminal;

Pull mehanizam dostavlja poruku na odredini terminal tek kada korisnik na odredinom terminalu to zatrai. Takoer, MMS sustav alje poruke obavijesti koje obavjetavaju poiljatelja i primatelja o transportu multimedijalne poruke. Nakon to je primatelj poslao poruku MMS sustav ga porukom obavijesti obavjetava da je uspjeno primio poruku i zahtjev za prijenos. Sustav zatim prosljeuje multimedijalnu poruku do primatelja. Ako je poruka uspjeno primljena od strane primateljevog terminala MMS sustav obavjetava primatelja da je dobio novu poruku i poiljatelja da je poruka uspjeno poslana. [4] Postoji mogunost da se multimedijalne poruke poalju na e-mail ili prime putem e-maila. Uz ovu mogunost nije potreban mobilni ureaj kako bi primili ili poslali takvu poruku. Takoer osigurana je i kompatibilnost s mobilnim ureajima koji ne podravaju MMS usluge. Korisnik takvog ureaja primiti e SMS poruku s URL-om gdje na Internetu moe pogledati poruku. [3] Prilikom primanja poruke omoguen je i Streaming na terminal tj. primanje audio ili video sadraja od MMS sustava u stvarnom vremenu (u paketima) bez prenoenja cijelokupnog sadraja unaprijed. [4] Slanje i primanje poruke je transparentno u odnosu na druge usluge (npr. razgovor) koje se odvijaju na terminalu i u telekomunikacijskoj mrei.

3.1.2. Dodatno naplative usluge

Osnovna upotreba MMS usluge je slanje poruka izmeu korisnika, tzv. Person-to-Person messaging. Postoji i usluga kojom korisnik moe izriito zahtjevati odreeni sadraj (npr. dnevne novosti ili vremensku prognozu) i primiti ga u obliku multimedijalne poruke na svoj terminal. Takoer, usluga moe na neki nain izmjeniti sadraj orginalne poruke (npr. slanje poruke je besplatno ako se u poruku pri vrhu slike nadoda reklama). Takve dodatne usluge nazivaju se dodatno naplative usluge ili VAS (Value Added Service) jer korisnik za njihovo koritenje mora dodatno platiti. Implementiraju se nezavisno od MMS sustava kao zasebne usluge. Usluge nudi davatelj dodatno naplative usluge ili VASP (Value Added Service Provider). MMS sustav (i davatelj MMS usluge) je samo posrednik u komunikaciji izmeu korisnika i VASP-a. Korisnik alje zahtjev za odreenim sadrajem sa svog terminala. MMS sustav prosljeuje zahtjev VASP-u. VASP zatim obrauje zahtjev i alje odgovor (poruku s odreenim sadrajem) MMS sustavu. MMS sustav proslijeuje poruku korisniom terminalu.[4]

3.1.3. Kontrola usluge

Uz osnovnu zadau prijenosa poruka MMS sustav brine se o svim popratnim elementima za uspjeno izvoenje usluge: 1. Kontrola mogunosti i status terminala 2. Kontrola usluge od operatera ili korisnika 3. Pohrama parametara MMS usluge 4. Personaliziranje MMS usluge 5. Pretvorba sadraja poruke

3.1.4 Adresiranje u MMS sustavu

Budui da je neovisan o platformi MMS sustav podrava vie naina adresiranja primatelja i poiljatelja. Odredite je mogue adresirati MSISDN brojem ili e-mail adresom. Trei nain adresiranja odnosi se na dodatno naplative usluge (VASP) kojima se dodjeljuju kratki adresni bojevi radi lake upotrebe. Adresni brojevi se unutar MMS sustava pretvaraju u adresu koja se koristi u transportnom sloju slanja poruke, tj.URI. Prilikom slanja poruke poiljatelj moe sakriti svoju adresu od primatelja. Ugraena je podrka kojom davatelj dodatno naplative usluge (VASP) alje jednu poruku na vie odredita (npr. alje se poruka o novom proizvodu svim registriranim kupcima). Doputeno je da po potrebi listu odredita mijenja davatelj MMS usluge.

3.1.5 Naplaivanje MMS usluge

Uz mnotvo mogunosti postoji i nekoliko naina naplate MMS usluge: poiljatelj plaa uslugu; primatelj plaa uslugu; poiljatelj plaa odgovor primatelja na njegovu poruku; trea strana koja ima poslovni dogovor s davateljem usluga plaa uslugu.

Prilikom naplaivanja u obzir se mogu uzeti tip poruke, veliina, lokacija terminala (domaa ili gostujua mrea) i drugi naini koje odreuje davatelj usluge.

3.2. Arhitektura MMS sistema

Na slici 4.. prikazana je arhitektura MMS sustava, tj. MMSE (Multimedia Messaging Service Environment).

Slika 4. Prikaz arhitektura MMS sustava MMSE objedinjuje razliite tipove mrea (pokretnu i fiksu mreu, Internet) i ve postojee usluge slanja poruka. Ovakav sustav dozvoljava da se korisniki terminal nalazi u 2,5G ili 3G pokretnoj mrei. Sadri sve mrene komponente potrebne za dostavljanje, spremanje i kontrolu poruka, tj. funkcijonalnost MMS usluge. Mrene komponente mogu biti smjetene unutar jedne mree ili distribuirane po razliitim mreama. Bez obzira na lokaciju komponente ine logiki jednu cjelinu, odnosno sustav koji je mogue centralno nadzirati (administrirati).

3.2.1 Elementi mree i njihova funkcija

Arhitekturu MMS sustava ine razliiti tipovi mrea. Osnovna povezanost izmeu mrea zasniva se na Internet protokolu i njemu pridruenim protokolima za transport poruka. Ovaj

pristup omoguuje kompatibilnost izmeu razmjene poruka u pokretnoj mrei i sustava razmjene poruka (e-mail) na Internetu. Na slici 5 prikazane su komponente MMS sustava. Najvanija komponenta sustava je MMS Relay/Server. On upravlja dolaznim i odlaznim porukama i transportom poruka kroz razliite mrene sustave. Zavisno od poslovnog modela operatera MMS Relay/Server moe biti jedna logika komponenta ili se moe razdvojiti na dvije komponente, MMS Relay i MMS Server.

Slika 5. Mrene komponente i njihova povezanost u MMS sustavu

Osnovne funkcije MMS Relay/Servera su: primanje i slanje poruka, odnosno komunikacija s drugim MMS Relay/Serverom; konverzija nadolazeih poruka drugaijeg tipa (SMS, e-mail) u multimedijalne poruke; konvezija odlazeih poruka iz multimedijalne poruke u neki drugi tip (SMS, e-mail) poruke ovisno o odreditu; ponovno primanje ili slanje sadraja ve obraene poruke; izvjetavanje terminala o stanju putem poruka obavijesti; stvaranje izvjetaja o dostavljanju poruke;

raspoznavanje (raslanjivanje i analiziranje) adresa i pretvaranjejednog tipa adrese u drugi, te sakrivanje adrese od korisnika; prosljeivanje poruka i voenje evidencije (i izvjetaja) o proitanim/odgovorenim porukama; pregovaranje s korisnikim terminalom oko njegovih mogunosti i spremanje tih postavki u MMS korisniku bazu podataka; kratkotrajna pohrana poruka dok se ista ne isporui korisnikom terminali ili drugoj komponenti MMS sustava (drugom MMS Relay/Serveru); dodatne usluge: trajna pohrana poruka u potansi sandui (MMBox), konverzija sadraja iz jednog formata u drugi (npr. JPEG u GIF), personalizacija usluge prema korisnikom profilu.

MMS Relay/Server putem pokrene mree komunicira s korisnikim terminalom, odnosno moblnim ureajem. Bez obzira na implementaciju svaki terminal na aplikacijskom nivou podrava primanje multimedijalne poruke od MMS Relay/Servera i pregovaranje o vlastitim mogunostima. Dodatne funkcije koje mogu biti implementirane na aplikacijskom sloju su: kreiranje, potpisivanje, slanje i spremanje multimedijalne poruke; prezentacija i ponovno primanje poruke; personalizacija usluge i spremanje korisnikih postavki na USIM; baratanje potanskim sanduiem (MMBox); enkripcija i dekripcija poruke s kraja na kraj (od poiljatelja do primatelja).

Svaki terminal mora podravti sljedei minimalni skup formata: neformatirani tekst, govor, zvuni zapis, sintetiki zvuni zapis, sliku, bitovna grafiku (bitmap), vektorska grafiku i video zapis. Korisnike baze podataka (MMS User Databases) uvaju informacije o korisniku, pretplati na MMS uslugu i doputenim mogunostima. Takoer, uvaju postavke kako se tretira dolazna poruka (da li se sprema u potanski sandui ili odmah alje terminalu) i koje mogunosti ima korisniki terminal. Kada korisnik zahtjeva dodno naplativu uslugu MMS Relay/Server komunicira s VAS aplikacijom zasebnim sueljem MM7. Komunikacija je u sutini slina komunikaciji korisnikog terminala i MMS Relay/Severam, te zbog toga MM7 suelje slino MM1 suelju. Za adresiranje poiljatelja i primatelja koriste se MSISDN brojevi i email (RFC 822) adrese. U sluaju da se primatelj ne nalazi u istom MMS sustavu kao i poiljatelj MMS Relay/Server mora pretvoriti MSISDN broj primatelja u RFC 822 format adrese kako bi se poruka kroz

mreu mogla poslati na odredite. U suprotnom sluaju pretvorba nije potrebna. Zbog ovog pravila pretvaranja adresa svaki MMS sustav dobiva svoju jedinstvenu Internet domenu. Ime domene dodjeljuje se prema pravilu mms.imeOpertora.net.

3.3 Slanje MMS poruke

Poiljatelj kreira multimedijalnu poruku u odgovarajuoj aplikaciji na korisniom terminalu. Multimedijalna poruka se omata tzv. Apstraktnom porukom koja uz sadraj prenosi kontrolne informacije (vezane za tip poruke i verziju protokola). Apstraktna poruka se MM1 protokolom prenosi s poiljateljevog terminala na poiljateljev MMS Relay/Server. Osnovne kontrolne informacije u apstraktnoj poruci su adresa primatelja i MIME tip sadraja poruke. Kontolne informacije jo mogu biti: zahtjev za izvjetajem o dostavljanju poruke primatelju; zahtjev za izvjetajem o prezentaciji poruke na primateljevom terminalu. Mogue je da primateljev terminal ne podrava odreeni format iz multimedijalne poruke (npr. MP3 zvuni zapis) i da prezentacija poruke nee biti potpuna. O tome se izvjetajem moe obavijestiti poiljatelja poruke; vijeme kada je sastavljena poruka; zakazano vrijeme u koje e se poruka posalati primatelju (dakle ne odmah); vrijeme kada poruka istie. Ako do toga vremena primatelj ne proita poruku ona se brie iz sustava; zahtjev da se poiljateljeva adresa sakrije primatelju; zahtjev da se kopija poruke pohrani u potanski sandui.

Pri primitku poruke od poiljateljevog terminala MMS Relay/Server radi slijedee: dodijeljuje indentifikaciju poruci; ako je navedeno vrijeme odailjanja poruke, pohranjuje poruku i nakon navedenog vremena alje poruku primatelju; dodaje kontrolne informacije koje korisniki terminal nije naveo: vrijeme slanja poruke i adresu poiljatelja; razluuje adresu primatelja i prosljeuje poruku prema primateljevom MMS sustavu; ako je zatraeno sprema kopiju poslane poruke u potanski sandui. Ako ve postoji poruka s istim naslovom u sanduiu odbija slanje poruke primatelju.

3.4. Primanje MMS poruke

Apstraktna poruka alje se SMTP protokolom od poiljateljevog do primateljevog MMS Relay/Servera. Nakon primitka poruke primateljev MMS Relay/Server: provjerava primateljev korisnii profil; pohranjuje multimedijalnu poruku dok: ne istekne navedeno vrijeme boravka poruke u sustavu; poruka nije dostavljena primateljevom terminalu; primatelj ne odbaci poruku ili je proslijedi na neku drugu adresu. obavjetava primateljev terminal notifikacijskom porukom koja sadri referencu na novoprispjelu multimedijalnu poruku. Notifikacijska poruka sadi i dodatne informacije kao to su naslov i veliinu multimedijalne poruke. Primatelj se zatim odluuje da li e primiti, odbaciti ili prosljediti poruku. Terminal alje zatjev MMS Relay/Serveru za dohvaanje poruke i prosljeuje informacije o mogunostima terminala (maksimalnu veliinu poruke koju moe primiti, dubinu boja i rezoluciju zaslona, listu podranih znakovnih kodova i podranih tipova sadraja). Nakon zahtjeva za dohvaanje poruke primateljev MMS Relay/Server: prilagoava sadraj multimedijalne poruke mogunostima terminala (sadraj se brie ako ga nije mogue pretvoriti u format koji podrava terminal); dostavlja multimedijalnu poruku primateljevom terminalu putem MM1 protokola. Ako je zatraeno sakriva adresu poiljatelja; obavjetava primateljev terminal da je zatraen izvjetaj o dostavljanju i/ili prezentaciji poruke; Implementacije MMSE suelja

3.5 Omoguivai za uspjeh MMS-a

Komercijalno uvoenje MMS-a poelo je u martu 2002. godine. Smatra se da uspjeh MMS-a lei na slijedea etiri omoguivaa:

1.Dostupnost i penetracija MMS telefona: Mobilni korisnici zahtjevaju MMS orjentisane telefone za kreiranje i slanje poruka. Masovna proizvodnja telefona sa mogunostima MMS -a dovela je do ekonomije veliine, a to je nadalje povealo penetraciju ove usluge na telekomunikacijskom tritu.

2.Interoperabilnost

ureaja

meupovezanost

usluga:

Uvoenje

bilo

koje

telekomunikacijske usluge u multi-proizvoako okruenje uvijek je povezano sa pitanjem interoperabilnosti opreme. Razlog zbog kojeg se javio nedostatak meupovezanosti usluga bilo je nepostojanje komercijalnih sporazuma izmeu davaoca MMS usluga. 3.Lagano koritenje: Snimi i poalji! Pored pitanja suelja ovjek ureaj, osnova za postizanje lahkoe u koritenju je mogunost metoda prekonfiguracije za MMS postavke. To podrazumjeva pohranjivanje odgovarajuih MMS postavki tokom samog procesa proizvodnje mobilnih ureaja, zatim pohranjivanje postavki u SIM kartice ili slanje postavke radiolinkom. 4. Dodatna vrijednost za krajnjeg korisnika (end-user): Korisnik bi trebao osjetiti znaajnu dodatnu vrijednost koristei MMS, a u poreenju sa drugim uslugama razmjene poruka, kao to su e-mail ili SMS. Dodatna vrijednost je takoe obezbjeenja time to se mobilnim korisnicima prua mogunost da uivaju u novim tipovima informacija, zabave i drugih usluga.[1]

3.6. MMS usluga u Bosni i Hercegovini

Najnovija istraivanja koje je proveo GfK Group u 17 drava CEE o navikama koritenja mobilnih telefona u 2008-oj godini pokazuje da u BiH 80% graana koristi mobilni telefon, to govori u prilog injenici da je koritenje usluga mobilne telefonije i u naoj zemlji postalo praktiki neto bez ega se svakodnevni ivot ne moe vie zamisliti. U BiH najvei broj graana raspolae samo sa jednim mobilnim ureajem, samo je 7% onih koji u vlasnitvu imaju dva ili pak vie GSM ureaja. Iako su usluge sva tri operatera mobilne telefonije danas dobro zastupljene u svim podrujima BiH, sam odabir operatera jo uvijek je znatno uvjetovan podrujem u kojem korisnik ivi, pa shodno tome najvei broj korisnika

otpada na BH Telecom, operatera ije usluge koristi gotovo polovica svih korisnika GSM usluga.

5. Tabelarni prikaz razlika izmeu SMS-a i MMS-a

ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu smo obradili SMS i MMS usluge i tako ih pokuali to vie pribliiti korisnicima, koji danas vie ne mogu zamisliti ivot bez koritenja ovih servisa. SMS je usluga u GSM mrei koja omoguava primanje i slanje kratkih tekstualnih poruka i nastala je kao dio GSM Phase1 standarda. Svaka poruka je zapravo kombinacija slova, brojeva i odreenih interpunkcijskih znakova. Znakovi koji se mogu nai u poruci odgovaraju otprilike po svojoj raznolikosti ASCII znakovima. MMS zaokruuje evoluciju komunikacije porukama. Multimedijska poruka sastoji se od jednog ili vie elemenata (tekst, slika, fotografija, video, animacija, govor, glazba, itd.) koji su kombinirani i sinkronizirani u vremenu. Primjer moe biti poruka koja se sastoji od fotografije ili slike uz dodani tekst i/ili govorni zapis. Moemo rei da je budunost SMS-a neizvjesna. Svaki dan smo svjedoci novih servisa koji polako guraju SMS sa trita. To se svakako nee dogoditi preko noi. Meutim, servisi poput Vibera, Skypea, iMessages, WhatsApp, Facebook Messages I ostalih nam omoguuju besplatno slanje poruka to je korisnicima od velikog interesa.

Kada je u pitanju MMS usluga, zamisao je bila dobra, ali MMS nije ispunila velika oekivanja. Razlog tog neuspjeha moemo traiti kod samog njenog lansiranja na trite kada nisu bili rijeeni problemi interoperabilnosti i korisnici nisu bili sigurni da li e njihova poruka stii na odredite. Takoe, jo jedan problem su bile visoke cijene MMS poruka. Da bi se osigurala budunost MMS-a potrebno je omoguiti da svi ureaji podravaju takve usluge, te da postoji interoperabilnost sa svim mreama. I ono to je jako bitno poeti sa niim cijenama dok se ne izgradi baza korisnika i ne razumije ta su ljudi spremni platiti.

LITERATURA
[1] Predavanje : Mobini komunikacijski sistemi 2013.god., prof.Himzo Bajri

[2] RFC 1867 - Form-based File Upload in HTML, URL: http://www.ietf.org/rfc/rfc1867.txt

[3] , MMS Frequently asked questions, URL: http://www.mobilemms.com/mmsfaq.asp.html.

[4] 3GPP Technical Specification Group Services and System Aspects, Multimedia Messaging Service (MM); Stage 1 (Release 6), 3GPP TS 22.140 (V6.1.0), 03-2003

Internet izvori: http://www.links2mobile.com http://www.mobilesms.com http://www.ericsson.hr