Zalutale Sekte - Sufije I Šiije - Drugo Dopunjeno Izdanje

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE
ZALUTALE SEKTE: - SUFIJE I IIJE Priredili: Beharevi Hamid Asim Ebu Merjem Lukovi
DRUGO DOPUNJENO IZDANJE
Plav, Sandak redeb 1428. hidretske juli 2007 godine
Izdava: ''K e l i m e t u l h a qq'' Plav, Sandak www.kelimetu-lhaqq.org kelimetul_haqq@hotmail.com Priredili: Beharevi Hamid Lukovi Asim Unos teksta: Beharevi Hamid Prelom i lektura teksta: Beharevi Hamid Lukovi Asim Lektura: Eb Ahmed Dizajn korice: Eb Merjem tampa: ''K e l i m e t u l h a qq'' VANA NAPOMENA ! Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja autora ovog prijevoda je veoma pohvaljeno i preporuljivo
Rekao je Allhov Poslanik Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim vladarem.'' 1 ''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe nepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga vladar ubije.'' 2
''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kae istinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rije istine nee pribliiti as smrti, niti mu umanjiti nafaku.'' 3
hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Sunenima'' od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija 2 hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha 3 hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hudrija
1
Predgovor
Zahvala pripada Allhu s.w.t., i neka je salavat i selam na Njegovog posljednjeg i najodabranijeg poslanika Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem. Odluili smo se na ovo istraivanje na temu sufizma i iizma iz nekoliko razloga. Prvi razlog je taj to su to vjerovatno najbrojnije novotarske skupine danas. Postupajui (djelimino ili u potpunosti) suprotno putu Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, oni pokuavaju iskriviti i izmijeniti islam, Allhovu istu vjeru. Na taj nain se razjedinjuje ummet, slabi njegova snaga, i pomau se Allhovi neprijatelji kojih je danas vie nego ikad. Drugi razlog je taj to su se neke zablude ovih sekti uvukle u nae obiaje i ibadete, pa tako vidimo (na alost) da se u naim damijama praktikuju mevludi, zajedniki zikr, pjevanje uz muzike instrumente i slino. Quran se ui mrtvima, a damije - Allhove kue, su okruene mezarjem i turbetima. Sve ovo ukazuje na snaan uticaj ovih sekti, i ako toga esto nismo svjesni. Trei razlog je taj to je malo literature na ovu temu na naem jeziku, u kojoj bi se jasno ukazalo na zablude spomenutih grupacija i gdje bi se one otvoreno osudile. Na drugoj strani, veliki je broj knjiga koje propagiraju uenja i
ideje ovih sekti, i knjiga filozofa i modernista u kojima se izjednaavaju pravi put i dalalet. U ovoj knjizi smo pokuali detaljno objasniti vjerovanja sufija (na ovim prostorima poznatijim kao dervii) i iija, koristei se djelima poznatih islamskih uenjaka, kao i tekstovima i predavanjima na ovu temu na bosanskom jeziku. Molimo Allha s.w.t. da nas uvrsti na ispravnom putu ehlis-sunneta wel demata. Amin.
uvaj se onih koji su u zabludama

Zahvala pripada Uzvienom Allhu s.w.t., i neka su najljepi salavati i selami na Njegovog posljednjeg i najodabranijeg poslanika Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, na njegovu asnu porodicu i plemenite ashabe. Kada ovjek odlui da se pokori Allhu s.w.t. i pone praktiktikovati vjeru, mora voditi rauna da taj prvi korak prilikom upoznavanja sa njom bude ispravan. ivimo u vremenu, kad su vie nego ikad aktivne mnoge sekte koje sebe predstavljaju kao muslimane, a islam kao mranu i izopaenu vjeru. Zato moramo dobro paziti koga pitamo o vjerskim propisima i koje knjige itamo. Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, nas je obavijestio da e se ummet podijeliti na sedamdeset i tri skupine, od kojih e sve u vatru osim jedne. Ali nas je takoe obavijestio koja je ta spaena skupina: A koja je ta skupina, Allhov Poslanie? Odgovorio je: Ona koja se pridrava onoga na emu sam ja i moji ashabi.4 Spaena skupina (ehlis-sunnet wel demat - sunnije) su oni koji se pridravaju Allhove Knjige i sunneta
Tirmizi - Sunnen
Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, te onoga na emu su bile prve generacije iz redova muhadira i ensarija. Dakle, put pravog muslimana je jasan, a to je slijeenje Qurana i sunneta. Kada ovo znamo, onda moemo prepoznati one koji su u zabludama, i koji u zablude pozivaju. Quran tumae onako kako to njima odgovara, a ne kako su ga protumaili Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, ashabi i asna ulema. Podijelili su se na hiljade nekakvih grupa, grupica i tarikata, i svaka za sebe tvrdi da je u pravu. Quran zabranjuje podjele meu muslimanima. Uzvieni kae (u prevodu znaenja ajeta):

I ne budite od onih koji Mu druge ravnim smatraju, koji su vjeru svoju razbili i u stranke se podijelili, svaka stranka zadovoljna onim to ispovijeda.5
To su ljudi koji sebi dozvoljavaju ono to je Allh s.w.t. zabranio, i lako prelaze Allhove granice. Tako su neki sebi dozvolili - pijenje alkohola. Svaki musliman zna da je Allh s.w.t. zabranio alkohol, i u Quranu ga je nazvao odvratnom stvari, ejtanovim djelom. A kae Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Svako pie koje opija je haram!6
sra Er-Rm, 31-32. jet Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Imam Malik, svi od Aie r.a.
5 6
Allh se obavezao da e onoga koji pije alkohol napojiti znojem dehennemlija!7 Allh vam je zabranio sve to opija, bez obzira koristilo se to u velikim ili malim koliinama.8 Treba li rei jo neto, kada su Allhove s.w.t. rijei:

A onoga ko se bude protiv Allha i Poslanika Njegovog dizao, i preko granica Njegovih propisa prelazio, On e u vatru baciti, u kojoj e vjeno ostati, njega eka sramna patnja. 9
Znak raspoznavanja nekih od ovih grupa, jesu i slike koje oni dre u svojim kuama, i na mjestima gdje se okupljaju. Kau da su na njima Alija ibn Ebi-Talib (od ega je ovaj plemeniti ashab r.a. ist) i nekakvih dvanaest bezgrenih imama. Ovo podsjea na krane koji imaju ikone i freske raznih svetaca u kuama i crkvama. Zar moemo zamisliti asne ashabe kako poziraju dok ih neko slika na platnu (neudhubillah)? Prenosi Ebu Talha r.a. da je rekao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem:
Muslim, Nesai Darekutni - Es-sunnen 9 sra En-Nis, 14. jet
7 8
10
Meleci ne ulaze u kuu u kojoj je slika ili tene (pas).10 Prenosi se od Aie r.a. da je Ummu Seleme spomenula Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem, crkvu koju je vidjela u Abesiniji i slike koje se u njoj nalaze, pa je on rekao: To su oni koji kad im umre dobar ovjek, ili dobar rob, naprave na njegovom grobu hram i u njemu naslikaju te slike to su najgora stvorenja kod Allha na Kijametskom danu.11 Slijedea stvar koju praktikuju oni koji slijede zablude je to to grade hramove i turbeta na mezarju, koje zatim masovno posjeuju, tamo pale svijee kao krani i mole se mrtvim ljudima. To je irk, najvei grijeh, koji Allh s.w.t. ne prata, da se Njegova stvorenja ine ibadet bilo kome osim Njemu Uzvienom. A ljudi odlaze i tamo bacaju novac, mole za sreu, zdravlje i nafaku. ovjek moe da klanja i posti, ali ako trai pomo od mrtvih ili od meleka, taj je murik. Ako bude posavjetovan, pa ustraje u svome irku, umro je kao murik, te se ne gasuli, ne klanja mu se denaza, niko od muslimana ga ne nasljeuje, ne kopa se u muslimansko groblje, ne smije se za njega moliti oprost grijeha, jer je poinio veliki irk koji izvodi iz islama. Kae Allh s.w.t. u Quranu:
10 11
Buharija, Muslim Buharija, Muslim
11

I pored Allha ne moli se onome ko ti ne moe koristiti niti nauditi, jer ako bi to uradio, bio bi uistinu nevjernik.!12
Zar moe neko ko je uo ili proitao ove Allhove s.w.t. rijei, da se uputi ka ovim mjestima gdje se ini irk? Nekad u pokuaju da se opravdaju govore: Mi se Allhu molimo, ali ta mjesta potujemo. Isto su govorili murici u vrijeme Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem:
Mi ih oboavamo da se Bogu vie pribliimo!13 Prenosi Ibn Mesud r.a. da je rekao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Najgori ljudi su uistinu oni koje Kijametski dan zatekne u ivotu, i oni koji na kaburovima grade hramove.14 Jo je rekao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Neka je Allhovo prokletstvo na idove i krane. Oni su na mezarima svojih vjerovjesnika napravili hramove. 15
12 13 14
sra Jnus, 106. jet Sra Ez-Zumer, 3. jet Buharija i Muslim
biljei imam Ahmed u Musnedu, Ebu-Hatim i Ibn Hiban u svome Sahihu

15
12
Od njihovih karakteristika je i upotrebljavanje raznih talismana, znakova i brojeva kojima navodno lijee, a ustvari donose nesreu i zlo ljudima. Kako se nazivaju ovi ljudi u islamu? - Sihirbazi! A rekao je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Kazna odreena pogubljenje sabljom! 16 za sihirbaza jeste njegovo
A ti brate koji vjeruje u Allha, znaj da nije hamajlija ta koja titi tebe i tvoje dijete, nego samo Allh s.w.t., Jedan i Svemogui. Osloni se na svoga Gospodara, padni mu na seddu, umjesto to puni depove ejtanima u ljudskom obliku. Ko ti moe dati zdravlje i nafaku ako ti je Allh s.w.t. uskrati?

Ako te od Allha kakva nevolja pogodi, pa niko je osim Njega ne moe otkloniti, a ako ti kakvo dobro podari, pa samo On je Svemoan.17
A kae Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Ko ode sihirbazu (vraaru) i povjeruje mu ono to on kae, on je zanijekao ono to je objavljeno Muhammedu.18
Tirmizi sra El-Enm, 17. jet 18 Buharija i Muslim

16 17
13
Jedna od njihovih najveih zabluda je to to govore da je Quran iskrivljen i izmijenjen. To najbolje poriu ajeti u kojima kae Gospodar svjetova:

Rijei Gospodara tvoga su vrhunac istine i pravde, Njegove rijei niko ne moe promijeniti, On sve uje i sve zna.19
XXX
Kazuj iz Knjige Gospodara tvoga ono to ti se objavljuje, niko ne moe da izmijeni rijei Njegove.20 U komentaru ovog ajeta kae Ibn Kethir: Ne postoji niko ko moe da preinai, promijeni ili falsifikuje rijei Uzvienog Allha, ija je Knjiga sauvana od bilo kakvih izmjena do Sudnjeg Dana. Dalje, od nekih moemo uti da u naoj vjeri postoje nekakve skrivene stvari, koje znaju samo odabrani meu njima, koji vide budunost i sl. Quran ih ponovo pobija:

Reci, niko osim Allha ni na nebu, ni na zemlji ne zna ta e se dogoditi!21
sra El-Enm, 115. jet sra El-Kehf, 27. jet 21 sra En-Neml, 65. jet
19 20
14
to se tie skrivenih stvari, u islamu je sve isto i dostupno za svakoga ko eli da stekne znanje. Tu je Allhova Knjiga, zatim poznate zbirke hadisa u kojima je ouvan sunnet Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, i ostala djela velikana ovoga ummeta. Rekao je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, da su uenjaci naslijednici vjerovjesnika, a hadis koji prenosi Ebu Hurejre r.a. glasi: Ko bude upitan o nekom znanju pa on to sakrije, na Sudnjem Danu e imati uzde od vatre!22 Kod ovih sekti postoji kult ejha, njihovog voe kojeg oni slijede. Takve nazivaju evlijama, iz razloga to uspjevaju u izvoenju udnih stvari kao to su: lebdenje u vazduhu, probadanje sabljama i noevima bez posljedica i sl. Ove stvari tako opine ljude, da njihova ljubav prema ejhu prerasta u oboavanje, pa tako ejhu padaju na seddu, u namazu stavljaju ejhovu sliku ispred sebe, pripisuju mu Allhova svojstva (Sveznajui, Onaj koji oprata, Onaj koji zna skriveno), a neki ak govore da ejh ima pravo da izae iz okvira erijata. Pa recimo, smatraju da ne moraju da klanjaju kao obini ljudi, iako Uzvieni Allh jasno kae:
I sve dok si iv, Gospodaru svome se klanjaj!23
22 23
Tefsir, Ibn Kethir sra El-Hidr, 99. jet
15
I kae Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Izmeu ovjeka namaza!24 i nevjerstva je samo ostavljanje
Namaz je doista obaveza.25 to se tie probadanja, to je jasno svakom muslimanu Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem i ashabi to nisu radili! Radi o ejtanskim trikovima kojim obmanjuju neuke. Uzvieni kae:
"Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veliao, Mi emo ejtana natovariti, pa e mu on nerazdvojni drug postati!"26 To to oni svoja tijela probadaju sabljama i ipkama su dinska posla. Hindusi u Indiji rade te iste stvari ali ne govore da time ine ibadet Allhu kao dervii-lane evlije. Njima dini-ejtani pomau da izvedu svoju taku bez posljedica, pa krv ne potee. Ove stvari izgledaju neobino, ali se ustvari radi o sihru i iluzijama.
Muslim Buharija, Muslim 26 sra Ez Zuhruf, 36. jet

24 25
16
SUFIJE (DERVII)
A ta zapravo znai evlija? Evlije ili Allhovi tienici su ljudi koje Allh s.w.t. voli, zato to ine puno dobrih djela, a malo grijee. Ali oni ne mogu poznavati budunost, jer niko nije bolji od Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, koji nije znao gajb, osim onoga o emu ga je obavijestio Allh s.w.t.:

Ja vam ne kaem, u mene su Allhove riznice, niti meni je poznata budunost, niti ja sam melek.27
Rekla je Aia r.a.: Ko tvrdi da Muhammed zna ono ta e biti sutra, slagao je na Allha.28
27
sra Hd, 31. jet
17
Dakle, ljude ne cijenimo po udima, ve na osnovu njihovog pridravanja Allhove s.w.t. vjere. Istinske evlije su oni koji oboavaju Allha onako kako je On to propisao. Ako djela ovjeka budu u skladu s Allhovom vjerom, onda tu osobu moemo smatrati dobrom. Od stvari koje je Allh s.w.t. naredio je i zikr. Zikr je spominjanje Allha s.w.t., injenje dobrih djela u Njegovo ime, i sve ono o emu su nas obavijestili Allh i Njegov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem. Imamo dove koje se ue prije spavanja i pri buenju, pri ulasku i izlasku u toalet, zikr poslije namaza i mnogo drugih zikrova potvrenih Quranom i sunnetom. Zikr je da kaemo bismillah kada jedemo, uzimamo abdest ili koljemo kurban, estagfirullah kada zgrijeimo, ali nije zikr Allhu da se skupi gomila ljudi, pa da mau glavama izgovarajui nerazumljive rijei, kao to to ine novotarske skupine. Praktikuju ples, upotrebu muzikih instrumenata, skakanje, pla i smijeh u isto vrijeme, nakon ega slijedi kolektivno padanje u trans. Zar je ovo zikr Allhu sauvaj nas Boe? Kae Allh s.w.t. u Quranu:

Molitva njihova pored hrama svodi se samo na zvidanje i pljeskanje rukama, zato kaznu iskusite jer ne vjerujete!29
28 29
Muslim sra El-Enfl, 35. jet
18
"Pravi vjernici su samo oni ija se srca strahom ispune kad se Allh spomene." 30
"Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome, ne voli On one koji se previe glasno mole." 31 Sljedbenici tarikata ue zikrove koje su izmislili njihovi ejhovi, i s kojima islam nema nita zajedniko. Prizivaju Allha imenima koja On sebi nije dao niti Ga je njima prizivao Njegov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem. Od zikra oni esto izgovaraju samo hu! Kae jedan od naih alima: uli ste kako dervii, kad zikre viu hu! Polazimo od toga da svako ima dobar nijjet, i u to neemo ulaziti. Meutim, svako ko eli dobro, ne znai da ga i postie. Hu na arapskom jeziku znai on, a to nikad i nigdje nije zabiljeeno da je od Allhovih imena. On nije ime nego zamjenica, i to moe da se odnosi na bilo koga. Ovaj nain zikra nije ispravan niti dozvoljen, ve je to najobinija novotarija. Musliman spominje svoga Gospodara ispravnim i razumljivim govorom, kao to su rijei subhanAllh (neka je slavljen Allh), elhamdulillah (hvala Allhu), Allhu Ekber (Allh je Najvei) i sl.32 Kae Allh s.w.t.:
sra El-Enfl, 2. jet sra ElArf, 55. jet 32 iz predavanja Dova-sr ibadeta
30 31
19

Allh ima najljepa imena, i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskreu Njegova imena, kako budu radili, onako e biti kanjeni!33
Nabrojana djela koja sekte predstavljaju kao dio imana su poznata kao bidti (novotarije). To su stvari koje su ljudi izmislili i pridodali vjeri, a ejtanu su drae od nepokornosti, jer protivrjee vjeri i prenose se sa koljena na koljeno. Bidt sadri priznavanje onoga to su Allh s.w.t. i Njegov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, zabranili, a odbacivanje onoga to su oni prihvatili. Sekte su ubacile novotarije u svaki segment svoga vjerovanja (u aqidu, fiqh, ibadet). Poznate su tvrdnje sufija kako se Allh se nalazi svuda oko nas, zatim da ne treba gledati u djela ve u srca, damije i demat su zamijenili osamljivanjem u tekijama (poput krana koji odlaze u manastire) iije su izmislili svoj hadd (Kerbela), i izmijenili tekst ezana Kae Uzvieni:

Danas sam vam vjeru vau usavrio, i blagodat svoju prema vama upotpunio, i zadovoljan sam da vam islam bude vjera!34
33 34
sra El-Arf, 180. jet sra El-Mide, 3. jet
20
Milostivi je usavrio ovu vjeru, pa zar neko smije da joj pridodaje jo neto? Prenosi se od Aie r.a. da je rekao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Ko uvede u nau vjeru ono to nije od nje, odbaeno je!35 Islam odbacuje novotarije i svako sujevjerje. Najvei broj ljudi je to prihvatio iz neznanja, ali se tu ne smije stati. Rekao je Alija r.a.: Upoznajte istinu, pa ete upoznati njene sljedbenike! Musliman mora uiti svoju vjeru, traiti istinu i argumente, i mora ih prihvatiti kad doe do njih. I kao to je voda najistija na izvoru, tako je i ispravna vjera u praksi Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem. Molimo Allha s.w.t. da nas podui naoj vjeri, i da nas sauva svake novotarije i zablude, AMIN!
35
Buharija i Muslim
21
22
Knjiga 1
Sufizam
23
Istorijat sufizma
Sufizam nije postojao u vrijeme Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, niti u vrijeme ashaba. To je uljez koji se meu muslimane uvukao iz neislamskih civilizacija koje su dole u dodir s njim. Ako dobro prouimo sufijsko uenje, u prvo vrijeme njegove pojave kao i u novije vrijeme, vidjeemo da izmeu njega i uenja Qur'ana i sunneta postoji ogromna razlika. Nita od sufizma ne nalazimo u ivotu Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, niti u ivotu ashaba. Naprotiv, primjetiemo da je sufijski nauk preuzet od kranskih svetenika, hindu brahmana, jevrejskih monaha i budistikih isposnika. Tako npr. u rilanki i u nekim drugim azijskim zemljama, postoje mezari kojima dolaze i "muslimanski" dervii i budisti i hindusi, i svi oni se dovom obraaju mrtvim kostima u tim grobovima, to jasno ukazuje da je sufizam mjeavina asketizma raznih vjera, filozofija i kultura. Prvi ko se prozvao sufijom je Abduke Abulkerim 210. god. po hidri. Istoriari prenose da je on pripadao jednoj i'itsko-iranskoj sekti, a drugi kau da je upravo on bio glavni elnik kufanskih otpadnika od islama. Kufa se nalazi u blizini Perzije te je vatropoklonstvo koje je prije islama vladalo Perzijom znatno doprinijelo pojavi sufizma, kao i grka filozofija ija su djela uveliko prevoena na arapski jezik upravo u Kufi. U treem i etvrtom hidretskom stoljeu sufizam prolazi kroz tri sljedee etape:
24
1. Prvi muslimani u kojima se mogu pronai neki simptomi sufizma su bili poznati po iskrenosti u isposnitvu do te mjere da je to prerastalo u vesvese. Oni su bjeali od dunjaluka i pretjerano se odavali ibadetu to je bilo opreno onome emu je pouavao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: "Ja postim, ali i mrsim, klanjam none nafile, ali i spavam, oenjen sam, jedem meso, i onaj ko postupa suprotno mom sunnetu nije od mene." Tako su postupali i ashabi i tabiini. Nisu zapostavljali ni znanje ni injenje dobrih djela, ni ibadet, ni rad za dunjaluk. estoko su osuivali novotarije. U tom periodu se pojavljuju neki struni sufijski izrazi koji do tada nisu bili poznati, javlja se uvjerenje da je osnovni izvor spoznaje "kef" (otkrovenje), kao i tvrdnja da sufijski ejhovi mogu initi razna natprirodna djela. 2. U drugoj etapi dolazi do zastranjivanja u idejnom pogledu. Tekstovi Qur'ana i sunneta se poinju komentarisati onako kako to odgovara idejnom usmjerenju sljedbenika odreene sekte. U sufijskim krugovima se pojavljuju, do tada nepoznati pojmovi, kao to su: vahdetul vudud (ubjeenje u samo jedno postojanje), fena'a (utapanje ovjeka u Boga), itihad (spajanje ovjeka s Bogom), hulul (tvrdnja da se Bog oliio u Svom stvorenju), sahv (opijenost ibadetom), murid (uenik), 'arif (onaj ko je spoznao), mekamat (stepeni), i dr. Njihovi najpoznatiji uenjaci u tom periodu su: Ebul Jezid el-Bistami (umro 263. g. po hidri) i Zun-Nun el-Misri (245. g.h.) i dr. 3. U treoj fazi, sufizam se uveliko mijea s grkom filozofijom i poprima veoma opasne konotacije. Do izraaja
25
dolazi uenje o hululu, itihadu i vahdetul vududu. Zagovara se filozofska ideja o tome da postoji samo Allh, a sve drugo je samo privid. Krajem treeg stoljea tesavuf je ve formiran kao cjelovito uenje. Ebu Mugis el-Husejn ibn Mensur el-Halad, iji je djed bio zoroastrista, poinje iriti nevjernike ideje o hululu i itihadu i obznanjuje sufijsku akidu (vjerovanje) zbog koje ga erijatski sud osuuje na smrt. Smrtna kazna je izvrena (309. g. po hidri). Meutim, njegove ideje ostaju. ejtan u svojim redovima iznalazi one koji e njegov nauk iriti. I sufizam se, poput korova, nastavlja iriti Iranom, Irakom i drugim krajevima islamskog svijeta. U etvrtom stoljeu po hidri, sufizam stie u Egipat i Alir, gdje se poinju graditi i prve tekije. Iranski sufija Ebu Seid Muhammed Ahmed el-Mejhemij (307-430. h.g.) udara temelje na kojima e se formirati razni derviki redovi. Dakle, sufizam je 300 godina nakon objave Qur'ana, poeo pokazivati svoje pravo lice, koje je ranije prekrivao strahujui od islamskog maa, koji je dok su ga nosile ruke ashaba sasijecao sve novotarije u korijenu. Od svoje pojave pa sve do prvih javnih istupa u etvrtom hidretskom stoljeu, nijedan arap nije prihvatio sufizam. Svi su oni porijeklom iz Perzije. U estom hidretskom stoljeu mnogi sufijski ejhovi tvrde da vode porijeklo od Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, i svaki od njih zasniva zaseban tarikat. Tako se u Iraku javlja Er-Rufa'i, u Egiptu El-Bedevi (ije je porijeklo tadanjim egipanima bilo potpuno nepoznato). U sedmom i osmom hidretskom stoljeu sufijska fitna doivljava kulminaciju. Osnivaju se posebni kruooci dervia i na sve strane se nad grobovima grade turbeta i kubbeta i to pod blagoslovom fatimija koji su vladali Egiptom i jo nekim pokrajinama islamskog svijeta.
26
Sufizam dobija svoj dananji oblik izmeu petog i estog stoljea, u vrijeme Ebu Hamida El-Gazalija (450.-505. h. G.) roenog u perzijskom gradu Horasanu. Gazali je sufijsko uenje pribliio islamskom, da bi se na kraju u potpunosti odrekao sufizma. Peto hidretsko stoljee za sufizam predstavlja pravi procvat koji se iz Irana poinje iriti prema ostalim dijelovima islamskog svijeta. U to doba se javljaju kaderije i rufaije, kao i poznati uitelj sufizma Es-Suhraverdi ihabu ed-Din ebu el-Futuh Muhjuddin ibn Hasen (549.-587. h.g.) kojeg je pravedni halifa Salahuddin el-Ejjubi zbog nevjerstva pogubio. Isto tako pojavljuje se Ibn Arebi (560.-638. h.g.) samozvani "zadnji evlija", koji obnavlja uenje o vahdetul vududu, tj. samo jednom postojanju i o tome da se sva Boija svojstva mogu oliiti samo u ovjeku kada se on utopi u Bogu. Fitna zvana sufizam (derviluk) traje i danas. Ono to se smatra pod tim je uglavnom skup murikih ubjeenja i novotarija u vjeri, upuivanje dova kutbovima i ejhovima, i grupni zikr uz zavijanje za koje u vjeri ne postoji nikakav dokaz. Tako milioni zalutalih prodaju ahiret, oslanjajui se na trule kosti evlija umjesto na Allha s.w.t., kruei oko mezara umjesto oko Kabe, uzimajui murike za zatitnike umjesto Allha i Njegovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, i muslimana!
27
Ebu Enes e - ami
SUFIZAM
Ovo djelo ukratko upoznaje islamski ummet sa jednom od mnogobrojnih sekti koje sebe pripisuju islamu. Pravi put je jasan, a to je Quran, sunnet i slijeenje ispravnih predhodnika (ashaba i tabiina) i uenjaka ehlissunneta wel demata. Neprijatelji islama su od davnina pokuavali da iskrive islam, da ubace ili izbace iz njega ono to e promjeniti njegov cilj i svrhu. Na cilj mora biti iskljuivo Allhovo s.w.t. zadovoljstvo, a ne ugaanje ljudima i njihovim prohtjevima. Ummet se moe ujediniti i uspjeti samo primjenom izvornog islama kakvog ga je objavio Uzvieni Allh s.w.t. Naa snaga je u istom islamu, a slabost u grijeenju i udaljavanju od njega. Razni oblici novotarija i krivog shvatanja, kao i pogrene primjene islama imaju plodno tlo u neznalicama. Ko ne poznaje jasne principe islama lako e zalutati i postati igraka u rukama drugih ili e natetiti islamu, mislei da ini dobro. Najvei stepen snage i ponosa je u potpunoj poniznosti Gospodaru svjetova. Svi emo se na kraju Njemu vratiti i biti pitani da li smo radili po Knjizi koju je objavio i da li smo slijedili Poslanika kojeg je poslao. Prije itanja ove knjige potrebno je znati jednu veoma vanu injenicu. Tokom izlaganja teme o sufizmu u ovoj
28
knjizi se spominju izreke i miljenja ejha Ebu Hamida elGazalija kao dokazi sufijskih tvrdnji i vjerovanja. Meutim, poznato je da se ejh Gazali nakon traganja za istinom, pred kraj ivota odrekao sufizma i filozofije te pristupio ehlisunnetskom pravcu. Kao dokaz za ovo naveemo nekoliko citata najpoznatijih islamskih uenjaka. Pisac knjige Ebu Hamid El-Gazali vet-tesavvuf, Abdurahman ibn Muhammed Seid Dimikijje u devetom poglavlju koje se zove Ostavljanje sufizma i posveivanje hadisu navodi vie dokaza. Takoe, osvrt na jedno od Gazalijevih poslijednjih dijela, knjigu Idamul-avam an ilmil-kelam nam potvruje njegov preobraaj sa vie strana: 1. U ovoj knjizi je dao prednost vjerovanju ispravnih predhodnika upozoravajui da je istina u slijedjenju njih i da je onaj ko im se suprostavlja inovator u vjeri.36 2. Otro je zabranio tumaenje Allhovih s.w.t. svojstava pozivajui njihovoj potvrdi. Kae: Lijeenje problema tesbiha (poistovijeivanja Allhovih s.w.t. uzvienih svojstava sa svojstvima stvorenja) je lake od lijeenja tatila (potpunog negiranja tih svojstava), zato to je u sluaju tesbiha dovoljan argument ajet:
Njemu nita nije slino37
36 37
Ildamul-avam, str. 62, izdanje El-Dundi- Kairo sra E-r, 11. jet
29
3. Otro je kritikovao sljedbenike ilmul-kelama i njihove teze, i analogiju smatrao pokuenom novotarijom. Te teze su imale negativne uticaje na cijeli ummet kao izvor mrnje i zla meu muslimanima. Kae: Ashabi su se raspravljali sa idovima i kranima da bi potvrdili poslanstvo Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem. Nisu nita dodavali na quranske ajete, niti su se uputali u dubine racionalne analogije. Oni su znali da to vodi smutnji i zabuni. Koga Quran ne moe zadovoljiti, sablja mu je dovoljna. Nema dokaza poslije Allhovih s.w.t. dokaza. 4. Opirno u spomenutoj knjizi govori se o odvraanju od novotarija. Dok u ranijoj fazi (knjiga Ihjaulumid-din) gotovo ne spominje novotarije i suprostavlja se ispravnim prethodnicima u vjerovanju i ibadetima, u djelu Idamul-avam estoko napada sve koji protivrjee ispravnim prethodnicima (selef), pozivajui na kanjavanje onih koji prelaze Allhove s.w.t. granice. Tako ljude koji pitaju o znaenju nejasnih ajeta ne treba samo kritikovati, ve i izbievati kao to je sa takvima postupao Omer r.a. Tako je i Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, pokudio ljude koji su raspravljali o sudbini i pitali jedni druge o tome, pa ree: Je li vam to nareeno? Propali su oni prije vas samo zato to su mnogo pitali!38 5. U poslednjim godinama svoga ivota Gazali se okrenuo izuavanju hadisa. Naao je uenjake koji su ga poduavali i pred njima je napamet nauio Sahihul-Buhari i Sahihul-Muslim. Sahihul-Buhari je sluao od Ebu-Suhejla
38
Ahmed, Ibn Made, Muslim
30
Muhammmeda ibn Abdillaha el-Hafsija, a Sunen EbuDavuda od Ebul-Fetha el-Hakimijje et-Tusija. ejhul-islam Ibn-Tejjmije spominje ovu poslijednju fazu El-Gazalijevog ivota ponavljajui to u veini svojih knjiga i potvrujui da se Gazali na kraju okrenuo uenjacima hadisa i da je umro dok mu je na prsima bila knjiga Sahihul-Buhari. Ibn-Kethir spominje na kraju kratke biografije o El-Gazaliju: Zatim se vratio u svoj rodni kraj Tus i tamo se nastanio. Napravio je dom za siromane. Uzeo je kuu i zasadio lijep vrt. Posvetio se uenju Qurana i pamenju vjerodostojnih hadisa.39
()
Njegov uenik Ebu-Bekr ibnul-Arabi kae: Najvie su o njemu govorili istraivai zbog njegovog slaganja sa odlutalim filozofima. Poslije toga se usprotivio filozofima i obznanio njihove zablude i nevjerstvo. Objasnio je da njihov put ne vodi ka istini. Odgovorio je i sljedbenicima ilmul-kelama i odabrao put sufizma i kroenja due. Zatim nije naao traeno u tom pravcu da bi se na kraju okrenuo pravcu uenjaka hadisa. Umro je zaokupljen izuavanjem Buharijine i Muslimove zbirke hadisa. El-Gazali je na kraju svog ivota doao u fazu sumnje slinu prvoj fazi. Ali je ovaj put odabrao ono u ta se uvjerio da e ga spasiti zablude. Interesovanje za hadis je siguran dokaz njegovog duevnog preobraenja. Prenosio je od sufija pokuenost traenja hadisa murida. Govorio je o otkrovenjima kao izvorima sufizma, da bi na kraju sve to odbacio i shvatio da je proli period ivota proveo u neistini i iluzijama. Uzvieni Allh mu se smilovao i uveo ga u prostrane dennete. Amin!
39
El-Bidaje ven-Nihaje
31
...
Hvala pripada samo Allhu s.w.t., neka je salavat i selam na Vjerovjesnika Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, na njegovu asnu porodicu, drugove i svakog ko slijedi njegov put. Potovani brate, ovo je kratki izvod o sufizmu koji otkriva zastore i skida vela sa sufijske sekte, gledajui na nastanak, razvitak, te sufijsko vjerovanje i ibadete, elei time da budemo istim kod Allha. Donoenjem dokaza, opomenom svakom koji ne zna, te pojanjavanjem nepobitnih injenica uestvujui u pruanju savjeta ummetu i uvanju Allhove s.w.t., vjere. Zato, shvati ove injenice srcem i pazi da ne bude od onih koji kau:
Oni ak govore :Mi smo zatekli pretke nae kako ispovjedaju vjeru i pratei ih u stopu mi smo na njihovom putu.40 Allh s.w.t. odgovara:
Zar i onda govorio bi on - kada vam ja donesem bolju od onih koju ste od predaka vaih upamtili?41
40 41
sra Ez-Zuhruf, 22. jet Sra Ez-Zuhruf, 24. jet
32
Dvije napomene: Prvo: Na razgovor o sufizmu je razgovor o pravcu koji ima svoja djela i poznata imena, i nije pria o pojedincima pa da bi neko mogao biti prevaren. Znaj brate da je sufizam veliko duboko more., pa ima ljudi koji ga zagaze do lanka, neki do koljena, neki do prsa, a neki se gue u njegovim dubinama. Drugo: Ti e nai u ovome to ti se predstavlja injenice koje pri samoj pomeni kod zdrave pameti izazivaju odvratnost koje prirodan instikt ne moe prihvatiti i ta odvratnost nije od nas - mi samo prenosimo iz njihovih knjiga. U sufizam se ne uputa niko do onaj ko ugasi svjetlo svoje pameti te se pokori matanju i bajkama. Zatim, zasnivaju na uivanju, strastima i snovima. Tako se raaju pravci (tarikati), i nee se nikada ujediniti u jedan pravac.
Oni, meutim, poriu istinu koja im dolazi i smeteni su.42
1. Nastanak sufizma i faktori uticaja

Uenjaci imaju razliito miljenje u pogledu porjekla rijei sufizam. Istina je to kae El-Kusari, a on je jedan od njihovih predvodnika :
42
sra Qf, 5. jet
33
to se tie arapskog jezika, ovoj imenici ne svjedoe ni analogija ni etimologija (nauka koja prouava porijeklo rijei). Najblie je da je ova imenica nadimak.43 Ova rije je ubaena u jezik ummeta i njenu akidu. Uvukla se u ummet u doba prijevoda djela filozofa sa grkog jezika. Rije sofia na grkom znai mudrost. Postala je poznata i proirila se tek u drugom stoljeu po hidri u doba velikog pokreta prevoenja filozofskih djela. Kae Biruni: I od njih (tj. filozofa) je bilo onih koji su smatrali da stvarno i jedino postoji prauzrok, radi njegove neovisnosti zbog toga to sve o njemu ovisi. Sve to je ovisno po svome postojanju od neega, njegovo postojanje je samo privienje Istina je samo Jedan i iskonski Prvi. Ovo je miljenje sufija. Rije sofia znai mudrost, i njome je filozof nazvan filozofom tj. ljubiteljem mudrosti. Kad su ljudi u Islamu prihvatili njihova miljenja, dobili su i njihova imena. Stvar nam je jo jasnija ako znamo da su ugledne linosti mistike hvalili grke filozofe i smatrali ih svojim uiteljima i prvacima na tom putu. Kae sufijski ejh Suhraverdi koga je ubio Salahudin Ejjubi s optubom otpadnitva od vjere: to se tie sufijskog pravca u blioj epohi, vostvo pitagorejaca je pripadalo mom bliskom prijatelju Zun-Nunu el-Misriju, a zatim se spustilo ka Tusturu i osvjetlilo ga. On spominje da je u snu video svoga uitelja Aristotela i pitao ga za miljenje o voama sufizma, te ih on (Aristotel) pohvali.44
43 44
Er-risale, str. 126 El-Kef en hakikatis-sufije, 842
34
Ovaj sedamdesetogodinjak grkih filozofa u sufizmu, te navodi Aristotelove, Platonove i Sokratove Boga jedinstvo postojanja, slast realiteta.
potvruje vostvo u Svijetloj poslanici izreke o utapanju u njegove spoznaje i
Kae bivi ejhul-Azhar Abdulhamid Mahmud: Sve sufije i filozofi jo od Pitagore i Platona do danas proklamuju jedan te isti pravac, zajedno ga potvruju i potpuno su u njega uvjereni.45 uteri u svojoj pjesmi smatra filozofe uiteljima sufizma.46 Sufije uzee od Platona filozofiju o svjetlosti u spoznaji. Po njima, spoznaja se ulijeva u duu ako se ona oisti od dunjaluka i njegovih privlanosti putem uticaja savrenog razuma. Gazalijeva knjiga Miskatul-Envar govori o putu spoznaje i dolasku do jedinstva s Bogom (vahdetulvudud).47 Evidentno je da sufizam predstavlja rijeku u koju se ulivaju mnoge pritoke, a od njih je i stara indijska filozofija. Nakon to spominje filozofiju indijca Bitindela, kae ElBiruni: i na slino ovome aludiraju sufije kada govore o arifu koji doe do stupnja spoznaje (marife). Pomou njega je upuen u skriveno (gajb), ini natprirodna uda (mudize). Druga njegova priroda je ljudska i podlona je promjeni i stvaranju.48
El-Kef, str. 75 El-Kef, str. 754 47 Revdatut-tarif, 12\614 48 Ebu Hamid El-Gazali vet-tesavvuf, 150
45 46
35
Ovo vjerovanje nije daleko od vjerovanja krana. Ako se osvrnemo na pravac brahmana uvidjeemo da oni tee duhovnoj potpunosti putem meditacije. Tvrde da je Bog, osobno, u njihovim srcima i osjeajima i zato due ude za spajanjem sa Bogom.49 Izmeu sufijskih miljenja i tekstova Vede - jedne od svetih knjiga brahmana, postoje mnoge slinosti, ak i u terminima.50 Sufije su od indijske filozofije preuzeli i ideje kroenja i kanjavanja due. Kae Gazali: Indijski pobonjaci lijee lijenost u ibadetu stajanjem na jednoj nozi cijelu no, ne pomjerajui se. Jedan od njihovih ejhova se razlijenio i nije stajao na jednoj nozi, pa se kasnije obavezao da stoji na glavi cijelu no da bi tako drage volje mogao podnijeti stajanja na jednoj nozi. Jedan od njih je lijeio ljubav za imetkom tako to je prodao itav imetak, a sav novac bacio u more iz bojazni da bi bio licemjer ako bi ga moda neiskreno podijelio ljudima. Ovo su primjeri lijeenja srca. 51 U islam su ubacili i shvatanje asketizma od budista, pa je ak jedan rekao: ovjek ne moe dostii stepen iskrenih sve dok ne ostavi svoju enu kao da je udovica i povue se u psea smetlita.52
Tahkik ma lil-Hindi min mekule, str. 25 Et-tesavvuf fil-Islam, str 38 51 El-Kef an hakikatis-sufije, str. 764 52 El-ihja, 3\62
49 50
36
Kranski uticaj kod sufija se jasno pokazuje u oblaenju vunene odjee kao poseban obred. Tako kada kranin prihvata monatvo, oblai vunenu odjeu.53 Ibn Devzi prenosi da je neki ovjek doao Ebu Aliju, a na sebi je imao vunenu odjeu pa mu on ree: Ovo je odjea monaha! Takoe, doao je neki ovjek tako obuen Hammadu ibn ebi Sulejmanu pa mu on ree: Skini sa sebe kransku odjeu!54 Ovo potvruje i esto prenoenje miljenja monaha od strane sufija, pohvale njima i njihovog puta ienja i odgajanja dua.55 Dovoljno je znati da je prvu sufijsku tekiju izgradio kranski namjesnik u Ramali (Palestina). Poslije su se tekije proirile irom islamskog svijeta liei na samostane krana, i utrkujui se sa gradnjom damija Allhovih s.w.t. kua.56 to se tie uticaja iija jasno se pokazuje u velianju Alije ibn Ebi Taliba nad ostalim ashabima, i izmiljanju lanih predaja koje pripisuju Aliji r.a. Jedna od izmiljenih predaja jeste i ona da je rekao Alija r.a. :
Es-Sufijje, str. 17 Ebu Hamid El-Gazali vet-tesavvuf, str. 39 55 Telbisu Iblis, 195, 196 56 El-Ihja, 334\3
53 54
37
Ja sam taka na bismillah, ja sam kraj Allha Kojeg zanemariste, ja sam Lehvi Mahfudh, ja sam pero, ja sam Ar, ja sam Kursijj, ja sam sedam nebesa i zemlja. Sve ovo se nalazi u knjizi Biharul Envar od Medlisija. Meutim, oni su zaboravili da su take u arapsko pismo uvedene tek kasnije u doba Emevija. Maloj taki daju veliki znaaj, pa tvrde da su tajne Qurana u Fatihi, tajne Fatihe u Bismilli, tajne Bismille u slovu ba, a tajna slova ba u taki na njemu. Muhamed Vefa tvrdi da je Allh s.w.t. uzdigao Aliju ibn Ebi Taliba kao to je uzdigao Isaa, sina Merjemina. Od iija su uzeli i govor o kutbu koji upravlja kosmosom . O ovome kae Ibn Haldun: Sufije govore o redoslijedu kutba kao to iije govore o nukaba, ak su izmislili i sufijsku odjeu da bi je uinili prepoznatljivom za svoj pravac i pripisali je Aliji r.a. a on se nije isticao posebnom odjeom meu ostalim ashabima. Naprotiv, svi su bili primjer u vjeri, skromnosti i borbi na Allhovom putu.57 Dalje kae: Davanje prednosti Aliji u odnosu na druge ashabe ukazuje na jak uticaj iizma. Iz ovoga se shvata privrenost nekih od njih iizmu, te postepena asimilacija u taj pravac.58 Poznato je i njihovo vrsto nastojanje u dokazivanju krvne povezanosti sa ehli Bejtom, pa makar tako i ne bilo. Er-Rifai je pripisan ehliBejtu u rodoslovnom stablu, iako je potvreno da je on iz plemena Er-Rifaa kao to kau imam Zehebi, Es-Subki drugi.59
Damiul-keramat, 1\189 El-Mukaddime, str. 298 59 El-Mukaddime, str. 298
57 58
38
Takoe pripisuju ehli-Bejtu Abdulkadira ElDilanija, a on je porijeklom iz perzijskog plemena Habeki Dust.60 Oito je da se ova frakcija krije iza ljubavi prema ehli-Bejtu, te na taj nain pokuava pridobiti srca ljudi u cilju zavoenja i irenja zablude. Potrebno je upozoriti da je veina prvih sufija bila perzijskog porijekla. Istorija svjedoi da su Perzijanci stajali iza veine smutnji i nitavnih vjerovanja koja su se pojavila u istoriji islama.61
2. Nain uzimanja vjerskih propisa kod sufija

Musliman prima uputu i pravila iz Allhove s.w.t. Knjige, sunneta i onoga to proizilazi iz ova dva izvora, kao to je idma (konsenzus uenjaka), kijas (analogija) itd., sve u okviru onoga kako to shvatie ashabi Allhovog Poslanika sallAllhu alejhi we sellem, kao osobe najistijih srca i najiskrenijih dua. To je generacija koju je Allh s.w.t. odabrao da budu drutvo i pomo Njegovom Poslaniku sallAllhu alejhi we sellem. Bili su svjedoci Objave, odgojili su se uz Poslanika sallAllhu alejhi we sellem, shvatili su i radili ono to Allh s.w.t. trai. Poslanik sallAllhu alejhi we sellem ih je nazvao pobjednikom skupinom i najboljom generacijom ljudi, i da e svako ko ne slijedi njihov put biti kanjen vatrom.
60 61
Es-Sijer, 22\77 Er-Rifaijje, str. 33
39

Onoga ko se suprostavi Poslaniku, a poznat mu je pravi put, i koji poe putem koji nije put vjernika, pustiemo da ini sta hoe, i baciemo ga u Dehennem, a uasno je on boravite!62
Nema sumnje da su ashabi predvodnici vjernika.

U sufizmu meutim, istinu prestavlja ono to potvrdi otkrovenje (kef). Tako govore: Prenosi mi srce od mog Gospodara. Gazali prenosi od Ebu Jezida el-Bistamija da je rekao: Nije uenik onaj ko pamti iz knjige, pa kada zaboravi ono to je pamtio postane neznalica. Uenik je onaj ko uzima znanje od svoga Gospodara u koje god vrijeme hoe, bez pamenja i predavanja. U ivotopisu Muhameda El-Magribija da je esto govorio: Iao sam pred Allhom ispod Ara i rekao mi je to i to, a ja Njemu to i to.63 Kae Kueri: uo sam Mensura El-Magrabija da kae: Vidio je neko od njih El Hidra, pa ga upita: Da li zna da ima iko iznad tebe? Da odgovori, pa ree:
62 63
sra En-Nis, 115. jet El-Ihja, 3\24
40
Abdur-Rezak je prenosio hadise u Medini i ljudi oko njega pomno sluae. A podalje od njih vidjeh mladia kako dri glavu meu koljenima pa mu rekoh: Ono je Abdur-Rezak koji prenosi hadise Allhova Poslanika , pa zato ne slua od njega? Tada mladi ree: On prenosi od mrtvog, a ja nisam odsutan od Allha. Ja mu rekoh: Ako si takav kao to kae, pa ko sam onda ja? Zatim podie glavu i ree: Ti si moj brat Ebu Abbas El Hidr. Te saznadoh da Allh ima robova koje ja ne znam. 64 Gazali dodaje: da onaj koji uzme stvari gajba samo iz Qurana i sunneta on je nesiguran i ne zna mu se pozicija.65 Ovaj govor podrazumijeva da nema koristi iz znanja od govora Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, jer je ono shvatljivo svakom ovjeku putem promatranja i izlaganja.66 Gazali je to obznanio, pa kae: Ima evlija iji nur gotovo sve obasja, gotovo da postane neovisan o uputi poslanika.67 Osnova ovakvog miljenja je Platonova teorija emanacije koja znanje stavlja izvan praktinog uma u srcu ovjeka, ako se ono oisti od niskosti. Sufije povjerovae u ovu filozofiju i obukoe joj islamsku odjeu bez promjena njenoj sutini. Smatraju da je mjesto praktinog uma Levhi Mahfudh. Kae Suhraverdi:
Damiul-keramat, 1\163 Er-Risale, str. 166 66 El-Ihja, 1\104 67 Derut-teradi, 5\348
64 65
41
jer istinski bogobojaznik i pravi asketa na dunjaluku, njegova nutrina je ista, ogledalo njegova srca je bistro, daje mu se neto jednako Levhi-Mahfudhu ime shvata sutinu nutrine kao majke znanja i osnova.68 Pria Gazali o Ebu Turabu en-Nahsebiju: Bio je zauen jednom muridom, pa mu ree jednog dana: Da vidje Ebu-Jezida! Murid ree :Teko tebi, ta da inim sa Ebu Jezidom, kad vidjeh Allha koji me uini neovisnim od njega. Pa ree Ebu Turab : Teko ti se, umiljen si Allhom! Da si video Ebu Jezida jedanput bilo bi ti korisnije nego da vidi Allha sedamdeset puta!69 Mnogi od njih tvrde da su direktno dobijali vjesti i upute od Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, na javi i u snu. Pria Es-Sizili: Tako mi Allha., da sam bio odsutan od Poslanika koliko treptaj oka ne bih se smatrao muslimanom.70 Rekao je Ahmed El-Faruki: Obradovao me Allhov Poslanik da u biti jedan od mudtehida i povue mi svojom mubarek-rukom crtu upute, pa ree: Ne napisah nikome prije neto slino.71 Et-Tidani spominje da mu je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, na javi naredio da ui SalavatFatih kada je bio potiten. Pitao sam ga o vrijednosti tog salavata, pa me je prvo obavijestio da je jedan takav salavat vrijedniji od Qurana est puta. Pa me
68 69
Mikatul-Envar, str. 170 Avariful-mearif, str. 56 El-Ihja, 4\356 Tabekatu-aarani, 2\14
70 71
42
obavijestio drugi put da je jedan takav salavat vei od svake slave u kosmosu, svake dove, velike ili male, i od Qurana est hiljada puta.72 Mnogi od sufija tvrde da izravno od Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, dobijaju virdove, pravila i dr. To podrazumjeva da vjera nije upotpunjena i da se erijat stalno dopunjava, a Allh s.w.t. kae:

Danas sam vam vau vjeru usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.73
Ibn Arebi spominje da mu je knjigu Fususulhikemdao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, u snu, a da na javi primjenjuje ono to mu je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, zacrtao.74 Zbog toga se ne obaziru na islamske uenjake, niti pridaju vanost njihovim erijatskim reenjima. Kae Ibn Arabi: Oni negiraju neke hadise, iako su oni vjerodostojni, a ljudi koji ih prenose povjerljivi. Kau da upitaju Poslanika a on negira dotini hadis. Tako govore da spoznaju slabost hadisa i ne rade po njemu
Damiul-keramat, 335\1 sra El-Mide, 3. jet 74 El-Hedijje el-hadije, str. 104

72 73
43
bez obzira to su ga prenosioci prakticirali i to je rivajet ispravan, ali u sutini kod njih nije tako.75 Iz ovog proizilazi da se Buhari, Ahmed, El-Hakim i drugi uzalud umorie i utroie silni trud u radu za islam. Mogli su duga putovanja u traenju hadisa, kao i odsutnost od svojih porodica skratiti, te se zavui u tamne elije i ponavljati u njima Allhovo s.w.t. ime sve dok im se ne otkrije gajb i ne vide istinsku sutinu. Molimo Allha s.w.t. da nas sauva ovih zabluda. Kae Gazali: To se nee upotpuniti osim osamljivanjem u tamnoj prostoriji, a ako ne tako onda neka pogne glavu prema prsima ili se umota u odjeu. Tada e uti kako ga doziva istina i vidjet e uzvienost Boijeg prisustva.76 Kae: I skrati put, ti si u svetoj dolini Tuva, i sluaj dubinom svoga srca ono to ti se objavljuje, moda e pored vatre nai onoga ko e ti na put ukazati ili e biti dozivan iz unutranjosti srca - onim ime je bio dozivan Musa - Ja sam tvoj Gospodar77 U svom odvraanju od prave vjere, sufije su se borile protiv pravog znanja, znajui da se ta vrsta ejtanskih spletki ne iri osim meu neznalicama pogrenim tumaenjem Qurana i sunneta. Kae Gazali:
El-Fusus, str. 47 Et-tesavvuf bejnel-hakki vel-batil iz knjige El-Futuhatulmekkije

75
76
77
El-Ihja, 3\76
44
Zatim se povlai u tekiju i sjedi nezaposlen u punoj meditaciji, i ne treba da ometa svoje misli uenjem Qurana, niti razmiljanjem o njemu, niti knjigama hadisa 78 Kae Gazali da se u doba kad je osjetio elju za sufijskim pravcem, savjetovao sa jednim od njihovih predvodnika oko uenja Qurana, pa mu je to zabranio govorei: Pravi put je u tome da u potpunosti presjee svoju vezu sa dunjalukom.79 Quran je smatrao jednom od ovosvjetskih zaokupljenosti koje sprijeava posveivanje Allhu s.w.t . Ibnul-Devzi na ovo kae: Veliko je da ovakav govor potekne od uenog ovjeka. Njegova nitavnost je oita. U stvarnosti, ovo je gaenje erijata koji podstie na uenje Qurana i traenje znanja.80
Prenosi Gazali od Ebu Sulejmana ed-Daranija: Ako ovjek trai hadis, ili se oeni, ili putuje u potrazi za mjestom boravka, znaj da se odao dunjaluku.81 El-Dunejd kae: Za murida - poetnika je najbolje da ne zaokuplja svoje srce zaradom, traenjem hadisa i enidbom. Najbolje je za sufiju da nita ne pie i ne ita, jer je tako najbolje za odravanje koncetracije.82
El-Ihja, 4\251 Telbisu Iblis, str. 323 80 Mizanul-amel, str. 31 81 Telbisu Iblis, str. 323 82 El-Ihja, 1\11
78 79
45
Sufije esto navode priu o Hidru sa Musaom kao dokaz da ovjek moe primati znanje od Allha s.w.t. bez posredstva poslanika, ali su zaboravili na dvije stvari: 1. Hidr je bio poslanik kako potvruje Ibn Abbas i Mukatil, a to su prihvatili gotovo svi mufessiri kao Ibn Kethir, En-Nesefi, El-Begavi, Ibn el-Devzi, Ibn Hader. Kae El-Kurtubi: Prema veini mufessira on je poslanik, i to ajet potvruje, jer poslanik ne ui osim od poslanika, a do spoznaje skrivenog ne moe doi niko osim poslanik, Allhovom s.w.t. voljom. 2. Musa nije bio poslan Hidru nego Izraelanima. Na poslanik Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, je poslan cijelom ovjeanstvu i nijednom ivom biu nije dozvoljen izlazak iz okvira erijata. Kae Imam El-Bikai: Onaj ko vjeruje da neko ima put ka Allhu s.w.t. bez slijeenja Poslanika sallAllhu alejhi we sellem, on je nevjernik i prijatelj ejtanov prema konsenzusu miljenja islamske uleme.83 Kae Uzvieni:

Reci: Ako Allha volite, mene slijedite, i vas e Allh voljeti i grijehe vam oprostiti - a Allh prata i samilostan je.84
83 84
El-Damiu li ahkami El-Quran, 11\16 sra lu-Imrn, 31. jet
46
Treba znati da je Hidr umro i da je bio iv doao bi Allhovom Poslaniku sallAllhu alejhi we sellem i dao mu prisegu. Kae Poslanik sallAllhu alejhi we sellem: Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, da je Musa iv bio bi duan da me slijedi.85 Imam El-Buhari je upitan o Hidru i Iljasu: Da li su ivi?, a on ree: Kako, kad Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem kae: Od onih koji su danas na Zemlji poslije sto godina nee niko biti iv. U Muslimovom rivajetu od Dabira stoji: Nijedno dananje novoroene poslije sto godina nee biti ivo. A jedan imam je upitan o ovome pa je prouio:
Nijedan ovjek prije tebe nije bio besmrtan, ako ti umre, zar e oni dovjeka ivjeti?86 Ono to se spominje da su se neki susreli sa Hidrom je la i ejtanska smutnja. Kolonizatori su upotrebljavali ove bajke o ivom Hidru kao sredstvo uvrivanja svoje vlasti. Tako su potkupljeni kvislinzi iz sufijskih tarikata govorili svojim muridima da su vidjeli Hidra kako nosi zelenu zastavu i predvodi napredujuu francusku vojsku s ciljem
85 86
Nesai sra El-Enbij, 34. jet
47
okupiranja Sjeverne Afrike. Zato nema mogunosti za suprostavljanje, niti opiranje Boijoj mudrosti. Openito mi smo ummet Muhameda, sallAllhu alejhi we sellem, i sljedbenici njegove vjere, a on kae: Ostavio sam vam dvije stvari, neete zalutati sve dok ih se budete drali, Allhovu knjigu i sunnet Njegovog Vjerovjesnika!87 Kae Ebu Kalabe: Ako prias s nekim o sunnetu pa kae: Kloni nas toga, daj nam Allhovu s.w.t. Knjigu! - znaj da je zalutao. Kae Ez-Zehebi: Ako vidi kakvog novotara, pobornika ilmul-kelama, da govori: Kloni nas Qurana i hadisa i daj razum! - znaj da je to Ebu Dehl, a kada vidi pobonjaka da govori: Kloni nas razuma i onoga to se prenosi i daj slast i zanos! - znaj da je to Iblis u ovjekovom obliku ili je uao u njega. Ako ga se boji, bjei, a ako ne, tresni ga o zemlju, pa sjedi na njega i proui mu Ajetul-Kursijj i onda ga zadavi (da izae ejtan iz njega).88 Allh je sauvao Quran i sunnet Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, preko imama ove vjere, hafiza hadisa koji su obili i Istok i Zapad u cilju prikupljanja hadisa, a nismo uli da je on, sallAllhu alejhi we sellem, doao ikome od njih, te mu dao direktno znanje. Poslije smrti Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, ashabi se razioe i nastae velike smutnje pod vostvom Abdullaha bin Sebe i njegovih pristalica i potee
87 88
Malik i Hakim Es-Silsiletus-sahiha, 1761
48
muslimanska krv. Troili su snagu u meusobnoj borbi i nije nam poznato da je doao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, da ih izmiri i presudi im. Veoma je udno da je u najteim trenucima ostavio svoj ummet, a zatim se javio poslije nekim nepoznatim pojedincima, Slava Ti Gospodaru, ovo to govore je otvorena potvora!
3. Tajna koja se krije

Imaju tajnu i jedni drugima preporuuju njeno sakrivanje od drugih i kau da ko oda ovu tajnu bie proglaen heretikom i sablja e mu presuditi.Tajnu propisuju Zenul-Abidinu, ali, u stvari, ona potie od Kulsum bin Amra El-Ziltabija (umro 220h). Gospodaru , kad bih otkrio sutinu znanja, Bilo bi reeno: Ti kipove oboava! Muslimani bi moju krv dozvoljenom proglasili, Runim bi to smatrali, lijepim ga ne bi vidjeli.89 Kae El-Gazali: Kau neki da Boije gospodstvo ima tajnu i ako bi bila otkrivena propalo bi vjerovjesnitvo. I vjerovjesnitvo ima tajnu i ako bi se otkrila propalo bi znanje. I uenjaci o Allhu tajnu imaju i kada bi je pokazali svi bi propisi propali.90 Kae:
89 90
Es-Sijer, 4\472 El-Kef anil-hakikati li evvelil-merreh, str. 18
49
Rekli su neki arifi da otkrivanje tajne Boijeg gospodstva vodi u kufr.91 Kae Suhraverdi : Ako tajnu odaju, krv e im dozvoljena biti, jer je krv izdajice dozvoljena.92 Kae El-Dunejd u razgovoru sa Ebu Bekrom EsSelebijom: Mi mnogo pisasmo o tom znanju, a zatim ga u zemlju sakrismo, pa si ti doao i otkrio ga javnosti.93 I jo kae : Zajedno govore i saaptavaju se o stvarima koje su nevjerstvo kod ostalih.94 Allh s.w.t. nije dozvolio da to to oni taje ostane skriveno, a njihova tajna je:
Jedinstvo s Bogom (Vahdetul-Vuddud)

Kae Gazali: Arifi su se poslije svog uspinjanja na nebo realnosti sloili da nisu vidjeli nita da postoji osim Jednog Istinitog. Mnotvo je u cjelosti nestalo i utopili su se u potpuno jedinstvo. Nije nita ostalo osim Allha s.w.t. Pa su se opili da su pamet izgubili. Kau:
El-Ihja, 1\100 El-Ihja, 1\100 93 El-Kef , str. 53 94 El-Kef, str. 18
91 92
50
Ja sam istina!?. Kae drugi: Slava meni kako sam ja uzvien!? Kau: U ogrtau nema niko osim Allha. Tako se arifi iz dubine metafore diu ka visinama stvarnosti i upotpunjavaju svoj mirad (uspinjanje) i svojim oima su vidjeli da ne postoji nita osim Allha s.w.t. Oni nisu shvatili znaenje rijei Allhu ekber!(Allh je Najvei). On je vei od svega. Boe sauvaj, kako onda rei da je najvei kada po njima nita drugo ne postoji! Ebu Jezid El-Bistami kae: Nestao sam u svemoi i utopio se u dubine vladavine i zastore boanstva dok ne dooh do Ara, pa kad ono, nikog na Aru nema, sjedoh na Ar i rekoh: Gospodaru, gdje da te traim? Pa doivjeh otkrovenje i vidjeh da sam ja, ja, ja sam najprei u ovome to traim i ja sam taj osim kojeg drugog nema na putu kojim hodam.95 Kae Ibn Arebi: Arif ne samo da vidi istinu u svakoj stvari nego vidi i sutinu svake stvari.96 Ukazao je na to da je Musa korio Haruna zbog toga to je odvraao Izraelane od oboavanja teleta, a oni su u sutini oboavali samo Allha! - kako on tvrdi. I kae: Od njegovih lijepih imena je i El-Alijj (Uzvieni)iznad koga? Nema nikog osim njega. On je El-Alijj-Uzvieni, Sam za Sebe. Od
95 96
Mikatul-Envar, str. 137-139 El-Kef, str. 18
51
ega je on? On je On. Smatraju Ga samim za sebe, a On je u odnosu na bitak isto kao i ono to bivstvuje.97
Kae voa aika, kako ga nazivaju, Ibnul-Farid: Moj namaz na ovom mjestu njoj pripada. Svjedoim da se meni klanjala. Oboje smo jedan klanja, seddu inim. Njegovoj stvarnosti na svakoj seddi zajedno. Nita se osim meni ne klanja. Moj namaz je samo meni na svakom rekatu98 uteri opisuje svog oboavanog: Moj oboavani sve prekri On se pojavi u crnima i bjelima U kranima i idovima U svinjama i majmunima, u slovima sa takama99 U svojim dovama mole Allha s.w.t. za otkrovenje kao u dovi Ibni Kajsa: Boe moj, blagoslovi one kojima se tajne otkrivaju i svjetla pokazuju, Pa kae: Baci me u mora jedinstva bia, iupaj me iz blata tevhida (Allhove jednoe).100 Dalje kau, ako je sve to postoji Allh, onda nema smetnje da se oboavaju kamenje i kumiri. Ovo nije spontani zakljuak, to su ak i obznanili. Govori Ibni Arebi:
El-Fusus, str. 192 El-Fusus, str. 176 99 Et-Taijje 100 Ikazul-Himem, str. 43
97 98
52
Potpuni arif je onaj koji vidi sve to se oboava manifestacijom istine koja se u njemu oboava.101 Kae: Druga svoga jue korih Jer moja vjera ne bi blizu njegove Konano sve svojim srcem poimam Panjak za gazele, samostan za monahe Hram za kipove, a Kaba onom ko obilazi oko nje Ploe Tevrata i listovi Kurana Vjeru ljubavi ja ispovjedam gdje god da se okrenem Ljubav je moja vjera i iman102 Ovdje se spajaju sufizam i masonstvo. Kae Ibn Farid: Ako pobonjak u hramu padne kamenju na seddu, nema pravo da se krivi za fanatizam.103 Sufije tvrde da onaj ko doe do ove istine i uvjeri se da je on Allh, nije duan slijediti erijat. Kae Ibn Arebi : Rob je Gospodar, a Gospodar je rob? Jadan ja po kome se nareuje? Ako kaes robu, onda je to Gospodar ili kae Gospodar, pa kako e mu se onda narediti?104 Kada je Timisaniju proitana knjiga Fususul-hikem rekao je: Quran se suprostavlja vaem Fususul-hikem, pa ree: Cijeli Quran je irk, a tevhid je u naem govoru Pa mu
El-Fikru es-sufijj, str. 118 El-Kef, str. 143 103 El-Kef, str. 152 104 Et-Taijje
101 102
53
je reeno: Ako je bitak jedinstven, zato je ena halal, a ki haram? On odgovori: Kod nas je sve halal, ali kad zaslijepljeni govore: haram, mi kaemo:Vama je haram. Ovaj izraz nevjerstva je u proturjenosti sa samim sobom. Ako je bitak jedinstven, ko je zaslijepljen, a ko je taj koji vidi!?
4. Upravljanje kosmosom
Mnoge sufije vjeruju da njihovi ejhovi posjeduju mo upravljanja i da oni vladaju kosmosom kao Allhovi zamjenici. Tako govore o Abdul-Kadiru: O Dilani, o upravitelju kosmosom! Kae Et-Tidani: Stvarnost kutba je predstavljena apsolutnim zastupanjem Boga. Stvorenja ne mogu dobiti nita od istine osim putem kutba.105 Er-Rifaiju pripisuju da je rekao: Kada se evlija dogovori tajno sa Allhom, On ga zadui upravljanjem onim to je izmeu nebesa i zemlje. Njegova volja se uzdie i njegov stepen kod Allha se poveava, sve dok njegova volja ne prevazie sedam nebesa i dok ne bude sedam zemalja kao halke na njegovim nogama, zatim postaje svojstvom Boga, nita mu nije nemogue.106 Kau: Jedan od uenika ejha Husejna Ibni Alija poeo je predskazivati neke stvari. Pratilo ga je pedeset djece koja mu se smijae, a on ree:
105 106
El-Furkan, str. 88 Hazihi hijes-sufijje, str. 125
54
O Azrailu, ako ne uzme njihove due, odstraniu te iz vijea meleka. I svi umrijee.107 Kau: Nee biti ejh sve dok ne pobrie grijehe svojih uenika sa Lehvi Mahvuza. Ree drugi pokudno: Da je pravi ejh ne bi nikad zaboravio svog uenika, pa je napravio greku.108 Kae E-aarani: Pisao je ejhu Abdullahu, jednom od prijatelja Omera enNubejtija da me je vidio u prisustvu Poslanika, koji je govorio Aliji: Nije li Abdul-Vehab E-aarani ova moja kapa? Reci mu da upravlja kosmosom bez ikakve zapreke!109 Kae Nasiruddin El-Jesreti: Sufija doe do tog stepena da kae neemu budi i ono biva!!! A nekima je dovoljno da to pomisle.110
Et-Tabekat, 1\142 El-Dami, 2\142 109 El-Kef 110 El-Dami, 2\135

107 108
55
Sufije Kae Ali ibn Muhammed ibn Sehl: Ostavio sam govor budi i ono biva iz lijepog ponaanja prema Allhu.111 Ovdje se namee pitanje: gdje su bili ovi upravljai kosmosom u doba napada mongola, krana i nestanka Islamske panije? Kae Gazali: Iza razuma se nalazi druga sfera, u njoj se otvaraju druge oi, njima se vidi ono to je skriveno i ono to e biti u budunosti.112 Kau da je El-Durejri rekao prijateljima: Da li meu vama ima onih koji kada Allh poeli neto da stvori , oni to znaju prije nego to On to pokae? Rekoe: Ne. On im ree: Plaite nad sobom, jer nita ne naoste kod Allha.113 Kae E-aarani u biografiji svoga ejha Alija ElHavvasa: Od njegovih kerameta je bilo da je poznavao sva rodoslovna stabla sinova Ademovih i svih ivotinja sve do prvih predaka koji nisu imali predhodnika. Od tih kerameta je bilo da kada pogleda vodu kojom se uzima abdest zna sve grijehe koji e sa tom vodom otii i biti oproteni. Razlikovao je vodu malih i velikih grijeha. Kada bi pogledao u tintu znao bi sva slova koja e biti ispisana iz nje sve dok se potroi mastilo. Kada bi pogledao u ovjeka znao je
El-Kef, str. 291 El-Dami, 2\157 113 El-Munkiz mined-dalal, str. 70
111 112
56
svaki njegov prijanji i budui postupak sve do same smrti. I u noi i u danu je vidio uspinjanje ljudskih dua prema nebu. Znao je duinu ivota svih stvorenja, a sve ovo iz jednog razloga gledao je u Lehvi Mahvuz.114 Iz vjerovanja u evlije rodilo se poznavanje gajba i upravljanje kosmosom. Poee ljudima upuivati dove, a ne Allhu. Kae Bekri obraajui se Allhovom Poslaniku: O ti najugledniji kod Gospodara svoga I najbolji kojeg voli od svojih robova Koliko me puta zadesi tuga I koliko me puta rijei briga Ipak od toga neto osta I tako mo Onoga koji te meu ostalima odlikova Stepenom s kojeg se uzvienost sputa Ubrzaj nestanak onog to me titi I ako oklijeva, pa koga onda upitati. Kae El-Busejri obraajui se Allhovom Poslaniku: O najpotovaniji ovjee ta mi je? Kome da se utjeem kada nesrea doe? Iz tvoje dobrote je i dunjaluk i njegovi ukrasi Od tvog znanja je Lehvi Mahvudh i pero. U biografiji Dakira el-Kurdija se kae: Jednom mi je neki ovjek traio dozvolu da plovi preko Indijskog mora radi trgovine. Pa mu ree: Ako te snae kakva nevolja pozovi moje ime! I tako poslije est mjeseci ejh skoi t e udari dlanovima i povika: Slava onome koji nam ovo podari i mi to
114
Nasrul-mehasinil-galije, 1\111
57
sami ne bismo mogli postii Te proeta lijevo-desno pa sjede i upitae ga oni oko njega ta to radi, pa on kaza: Jedan samo to se ne utopi, ali ga Allh spasi. To svi zapisae. Poslije sedam mjeseci vrati se putnik, te stade ljubiti ejhovu ruku govorei: Kada su se na moru podigli valovi, dozivali smo ejhovo ime i vidjeli smo ga na brodu, pa on udari dlanovima i pokaza rukom prema moru, te se ono smiri. Zatim pokaza prema jugu, te zapuha lagani povjetarac koji nas vrati naim kuama, a ejh polako ode hodajui po vodi.115 Muhamed el-Hanefi je govorio na samrti: Ko bude imao kakvu potrebu neka doe na moj mezar i neka trai, ja u mu ispuniti. Izmeu vas i mene nema ni arin zemlje. Svaki ovjek koji je udaljen od svojih drugova bar za arin taj nije ovjek.116 tavie, nisu se zadrali na upuivanju dove ljudima umjesto Allhu. U biografiji Ebu Hajra el-Kulejbanija se kae: On se nije rastajao od pasa na bilo kojem mjestu, predavanju, u damiji, pa ak i u nuniku. Ko god bi ga kritikovao, on bi mu rekao: Kupi ovom psu komad peenog mesa, pa e ti ispuniti elje. To bi uinio, a pas bi mu ispunio elju.117 Toliko su se osilili da su poeli davati dennet kome hoe oponaajui time krane u doba inkvizicije. Spominju iz ivotopisa Ahmeda Er-Rifaija da je on nekom ovjeku prodao dvorac iz denneta.118
Letaiful-minen, 26-27\1 El-Dami, 379\1 117 Ibid, 162\1 118 Ibid, 273\1
115 116
58
Iz biografije Abdulaha Bailevija se kae da ga je neki ovjek molio za dennet, pa on uputi za njega dovu. Kada je dotini ovjek umro ejh je prisustvovao ukopu, a zatim malo sjeo kod njegovog kabura. Lice mu se promjeni, nemalo zatim se nasmija i obradova. Pa ga upitae o tome, a on ree: Kada su ovog mejjita Munkir i Nekir pitali: Ko ti je gospodar?, on im kaza: Moj ejh Bailevi., pa se ja zalagah za njega. Nastavie ga ispitivati a on im opet isto ree, pa rekoe: Dobro doao i neka si pozdravljen i ti i tvoj ejh. Kau: Ovako treba da uva ejh svog uenika ak i poslije smrti.119 Kae Et-Tidani: Obeao mi je Allhov Poslanik da ko god me vidi ui e u dennet, pa bio kafir.120 A sada, potovani brate, pogledajmo ta Quran kae o najboljem ovjeku i najcijenjenijem Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem:

Reci Ja sam ovjek kao vi, meni se objavljuje da je va Bog - jedan Bog. Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen., neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatraju ravnim Njemu nikoga!121
119 120 121
Ibid, 296\1 Ibid, 117\2

sra El-Kehf, 110. jet
59
On je kao i ostala stvorenja, i njemu su propisani smrt i nedae kao i ostalim stvorenjima.

Muhammed je samo poslanik, a prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar biste se stopama svojim vratili? Onaj ko se stopama svojim vrati nee Allhu nimalo nauditi, a Allh e zahvalne sigurno nagraditi.122
On je ovjek i ne poznaje gajb (nevidljivo, budunost i tajne):

Reci: Ja ne mogu samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu tetu otkloniti, biva onako kako Allh hoe. A da znam pronicati u tajne, stekao bi mnoga dobra, a zlo bi daleko bilo od mene, ja samo donosim opomene i radosne vjesti ljudima koji vjeruju.123
Prenosi Muslim od Aie da je rekla: Ko tvrdi da Muhamed zna ono ta e biti sutra slagao je na Allha.
122 123
sra lu Imrn, 144. jet sra El-Arf, 188. jet
60
Kae Allh s.w.t:

Reci:- Niko osim Allha ni na nebu ni na Zemlji ne zna skriveno, i oni ne znaju kada e oivljeni biti.124 On sebi ne moe donijeti ni korist ni tetu:

Reci: Sam od sebe ne mogu nikakvu tetu otkloniti, a ni neku korist sebi pribaviti, biva onako kako Allh hoe! Svaki narod ima konac, i kada konac njegov doe- ni za tren ga nee moi ni odloiti ni ubrzati125 Niti moe donjeti drugima korist:

Reci: Ja nisam u stanju da od vas kakvu tetu otklonim niti da nekom od vas neku korist
sra En-Neml, 65. jet sra Jnus, 49. jet
124 125
61
pribavim. Reci: Mene niko od Allhove kazne u zatitu ne moe uzeti, samo u njega utoite mogu nai.126 Sve je u Allhovim rukama: Allh je opisao Svog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, kao pokornog roba i poastio ga ugledom:

Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom asu noi preveo Svoga roba iz Hrama asnog u Hram daleki, iju smo okolinu blagoslovili kako bi smo mu neka znamenja naa pokazali. On uistinu sve uje i sve zna.127
Prenosi Buhari od Umu e-Ala el-Ensarije da je rekla: Kada je umro Osman ibn Mazun doao nam je Poslanik sallAllhu alejhi we sellem pa rekoh: Neka je Allhova milost na tebe o Ebu Saibe, svjedoim da ti je Allh ukazao poast! Poslanik sallAllhu alejhi we sellem ree: Kako zna da mi je Allh ukazao poast? Od oca si mi prei Poslanie, pa kome e Allh poast ukazati?. Tada ree Poslanik sallAllhu alejhi we sellem: to se tie njega doe mu smrt, Allha mi nadam se dobru za njega. A ja sam Allhov Poslanik, i tako mi Allha ne znam ta e sa mnom biti.128
sra El-Dinn, 21 i 22. jet sra El-Isr, 1. jet 128 Mehazil-velijji e-ejtan, str. 612
126 127
62
Prenosi Muslim od Ebu Hurejre da je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, rekao: Budite pravedni i zbliavajte se i znajte da se niko nee spasiti svojim djelima. Ashabi rekoe: Zar ni ti Allhov Poslanie? On odgovori: Ni ja, osim ako mi Allh podari Svoju Milost i Dobroinstvo. Prenosi Buhari od Ibn Abbasa da je uo Omera r.a. kako govori sa minbera: uo sam Poslanika kako kae: Nemojte me uzdizati kao to su krani uzdizali sina Merjemina. Ja sam Allhov rob i Poslanik. Kada je Dibril a.s. upitao Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, o Sudnjem Danu on mu je rekao: Upitani ne zna nita vie od onoga koji pita.129 Bolno je to to je orijentalista Nikolson sa svojim nevjerstvom i kao stranac sposobniji da shvati Quran od ovih, pa kae: Ako istraujemo Muhamedovu linost u svijetlu onoga to je nevedeno u Quranu nai emo veliku razliku izmeu slike o njemu koju predstavlja sam Quran i slike koju predstavlja sufijska sekta o evlijama. Sufijski evlija ili iitski nepogreivi imam su opisani boanskim svojstvima, dok je Poslanik u Quranu opisan kao ovjek. Zaboravie li da je dova ibadet? Kae Allh s.w.t.:
129
Muslim
63
Gospodar va je rekao: Pozovite Me i zamolite. Ja u vam se odazvati! Oni koji iz oholosti nee da mi ibadet ine - ui e sigurno u dehennem ponieni.130 Pa u ibadetu drugima dovu inie. Kae Uzvieni:

Reci - meni je zabranjeno da se klanjam onima kojima se vi, pored Allha klanjate. Reci - ja se ne povodim za prohtjevima vaim, jer bih tada zalutao i ne bih na pravom putu bio.131
Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, je rekao: Dova je ibadet!132 A smije li se ibadet initi ikome osim Allhu s.w.t.? Murici su bili duboko uvjereni da je Allh Stvoritelj:

sra El-Mumin, 60. jet sra El-Enm, 56. jet 132 Ebu Davud, Tirmizi
130 131
64
A ako ih upita ko je stvorio nebesa i zemlju, oni e sigurno rei - stvorio ih je Allh, Silni i Sveznajui.133 Znali su da su njihova boanstva nita ne posjeduju, a ipak su ih dozivali na ovaj nain: Odazivam ti se Boe, odazivam Ti sudruga nema Osim onoga koji tebi pripada Ti njime vlada, a on nema nita Oboavali su ih i dove im upuivali samo kao posrednicima u ibadetu:

Iskreno ispovjedanje vjere pripada Allhu! A oni koji pored Njega uzimaju zatitnike kau: Mi im se klanjamo samo zato da bi nas to vie Allhu pribliili Allh e njima zaista, presuditi o onome u emu su se oni razilazili. Allh nikako nee ukazati na pravi put onome ko je laljivac i nevjernik.134
133 134
sra Ez-Zuhruf, 9. jet sra Ez-Zumer, 3. jet
65
Mukarci spomenuti u ovom ajetu su manjeg nevjerstva od onih koji sebe smatraju od ovog ummeta. Allh s.w.t. ih opisuje da kada zapadnu u nevolju zaborave irk koji mu ine pripisujui mu nekog ravnim:

On vam omoguava da morem i kopnom putujete. Pa kad ste u laama i kad one uz blag povjetarac zaplove s putnicima, te se oni obraduju tome, naie silan vjetar i valovi navale na njih sa svih strana, i oni se uvjere da e sigurno nastradati, iskreno se mole Allhu: Ako nas iz ovoga izbavi, sigurno emo biti zahvalni. A kad ih on izbavi, oni odjednom bez ikakva osnova ine nered na zemlji! O ljudi, nepravda koju inite da biste u ivotu na ovom svijetu uivali - samo vama teti; Nama ete se poslije vratiti i Mi emo vas o onom to ste radili obavijestiti.135
Sufije Ga ne spominju ni u dobru ni u zlu, ni u siromatvu ni u obilju, nikog osim svojih ejhova i voa.
135
sra Jnus, 22-23. jet
66
Ovo je bio kratki osvrt na pojedina odstupanja sufija na podruju akide (vjerovanja), a svakako emo ovo upotpuniti upoznavi se sa nekim njihovim zabludama u podruju ibadeta.
Prvo: Oboavanje iz ljubavi

Pripisuju Aliji ibni Muvaffiku da je rekao: Boe moj, ako zna da Te oboavam iz straha od Tvoje vatre, kazni me njome. Ako zna da Te oboavam elei Tvoj dennet, Ti mi ga uskrati. Ako zna da Te oboavam iz ljubavi prema Tebi i eljei Tvoje plemenito Lice, dozvoli mi Ga i uini sa mnom ta hoe.136
Kae Gazali: Najjae elje su elje stomaka i polnog organa, a mjesto zadovoljstva tih zelja je dennet. Tako onaj ko radi za dennet, tj; za svoj stomak i polni organ, je kao lo sluga na nezahvalnom stepenu. A oboavanje pametnih biva Allhovim spomenom i razmiljanjem o Njemu iz ljubavi prema Njegovoj ljepoti i uzvienosti.137
Kae Ebu Jezid el-Bistami: ta je ta vatra? Sjutra u ui u nju i rei: Uini me otkupom za njene stanovnike ili u te u protivnom progutati! ta je to dennet? Igra djece i elja dunjaluara!138
Es-sufijje, str. 57 El-Muhtar min kelamil-ahjar, str. 135 138 El-Ihja, 1\375
136 137
67
Kae Rabija el-Adevijja: Ne oboavam Ga iz straha od vatre Njegove, niti iz elj e za dennetom Njegovim, jer bih bila bezvrijedan sluga, ve ga oboavam iz ljubavi i elje za njim.139 Kae E-aarani: Poznato je da ljudi tee Allhovoj blizini, naroito Njegovom drutvu bez zastora. to se tie sevapa, on vrijedi kao stona hrana.140 Rekao je jedan sufija: Boe, ne bacaj me u vatru, ona e postati hladna iz ljubavi prema Tebi.141 ta je ovo u odnosu na veliki broj ajeta koji podstiu na dennet i odvraaju od vatre. Allh s.w.t. opisuje Svoje iskrene robove u Quranu kako govore:

Za one koji stojei i sjedei i leei Allha spominju i o stvaranju nebesa i zemlje razmiljaju. Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio, hvaljen ti budi i sauvaj nas patnje u vatri!142
On takoe njih opisuje:
Es-Sijer, 13\88 El-Ihja, 4\310 141 El-Envar el-kudsijje, 1\34 142 sra lu Imrn, 191. jet
139 140
68

Bokovi njihovi se postelja liavaju i oni se Gospodaru svome iz straha i elje klanjaju. A dio od onoga to im Mi dajemo udjeljuju.143 Uzvieni spominje da je Ibrahim a.s. rekao:
I uini me jednim od njih kojima e dennetske blagodati darovati.144 O Zekerijahu kae Uzvieni:

Odazvasmo mu se, izlijeivi mu enu, Jahjaa mu poklonismo. Oni su se trudili da to vie dobra uine i molili su nam se, nadajui se i strahujui i prema nama su bili ponizni.145
Prenosi Buharija i Muslim da je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, najvie govorio u dovi: Boe moj, daj nam dobro na ovom i buduem svijetu i sauvaj nas dehennemske vatre.
sra Es-Sedde, 16. jet sra E- uar, 85. jet 145 sra El-Enbij, 90. jet
143 144
69
Kae naa ulema: Ko oboava Allha s.w.t. samo iz ljubavi on je heretik (otpadnik od vjere), ko oboava Allha s.w.t. samo iz straha, on je haridija (koji zbog grijeha muslimane proglaava nevjernicima), a ko Ga oboava iz nade taj je murdija (koji kae da je imam dovoljan i da ne smeta ako grijei), a ko Ga oboava iz ljubavi i straha i nade on je vjernik, monoteist. Rekao je neki beduin Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem: Allha mi, ja ne znam govoriti kao ti, niti kao Muaz. Ja samo kaem: Boe moj, molim Te za dennet a utjeem Ti se od vatre. Na to mu Poslanik sallAllhu alejhi we sellem ree: O tome ti mi priamo.146
Drugo: Pasivnost
Prenosi Gazali da je dola grupa ljudi El-Dunejdu, pa im ree: ta traite? Traimo opskrbu, rekoe. On im je rekao: Ako znate na kom je mjestu, traite je! Oni rekoe: Molimo Allha. Ako mislite da vas zaboravlja, napomenite mu, ree im on. Rekli su mu: Ui emo u kuu, biti pasivni i ekati nafaku. On ree: Biti pasivni samo da biste to isprobali je sumnja. ta je onda rjeenje? upitae oni? Ostavljanje svakog rjeenja, odgovori im on.147
146 147
Ebu Davud, Ahmed El-Ihja, 4\274
70
On takoe prenosi od Ibrahima ibni Edhema da je pitao nekog momka: Odakle se hrani? Ja to ne znam, pitaj mog Gospodara odakle me hrani! odgovori on.148 Kae Ebu Seid el-Harraz: Bijah u pustinji i ogladnih te dua zatrai od mene da zamolim Allha za hranu, pa rekoh: Ovako ne rade oni koji se oslanjaju na Allha. Ovaj ovjek protivrjei sunnetu, jer je izaao bez opskrbe na teak put i shvatio je tevekkul (oslanjanje na Allha) potpuno pogreno. Kae Ebu Sulejman ed-Darani: Da smo se oslonili na Allha s.w.t. onako kako to oni shvataju ne bismo pravili zidove niti bismo stavljali katance na vrata zbog straha od kradljivca.149 Prenosi pisac Er-Risale el-Kuejrijje od Ebu Nasra es-Sufija da je rekao: Izaao sam iz mora u Omanu. Osjetih glad dok prolazim arijom. Odoh do slastiarne i vidjeh tamo peenu jagnjad i kolae , pa se prikaih za jednog ovjeka i rekoh: Kupi mi neto od ovoga! a on me upita: Zato, ima li neto kod mene ili sam ti duan? Rekoh mu: Mora mi kupiti neto! Pa me vidje drugi i ree: Ostavi ga, ja sam taj koji je duan da ti neto kupim a ne on, reci sta eli i sudi kako hoes!150 Kae El-Gazali: Ako je zaokupljen Allhom i stalno boravi u mesdidu ili u kui, on je ustrajan u ibadetu i ljudi ga ne smiju koriti to ostavlja
El-Ihja, 4\245 Et-Telbis, str. 278 150 Er-Risale, 132
148 149
71
zaradu. Njegova zaokupljenost Allhom budi ljubav u srcima ljudi sve dok mu ne donesu i vie nego to mu je potrebno. Njegova zaokupljenost tarikatom, uz uzimanje nafake od onoga koji eli Allhovu blizinu, je prea iz razloga to se prepustio samo Allhu i to je pomo onoga koji daje da bi postigao sevape.151 Kao to vidimo ovo nije oslanjanje na Allha s.w.t. ve na ljude, i ekanje njihove milosti i dareljivosti. Njima je mrsko zaraivati, pa su se odali rahatluku i lijenosti, i umrtvili su se od prevelikog spavanja po tekijama postavi tekim teretom ostalim ljudima. ak je Gazali posvetio i jedan dio svoje knjige El-Ihja u kojem govori o molbi za pomo i onom koji moli za pomo. Gazali spominje: Onaj koji priprema opskrbu za godinu nije od onih koji se oslanjaju na Allha.152 Zaboravio je Gazali na hadise iz sahiha Buharije i Muslima koji se prenose od Omera r.a. da je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem izdvojio dio opskrbe za godinu dana svojoj porodici iz plijena sa Hajbera. Ovi zaboravie ili se prave da su zaboravili da islam zabranjuje lijenost i oputenost i da je zuhd u pravom znaenju rijei neovisnost u zaradi od drugih. Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem je zabranio moljakanje, a naredio traenje zarade, pa kae:
151 152
El-Ihja, 274\4 Ibid, 4\276
72
Tako mi onoga u ijoj je ruci moja dua, bolje vam je uzeti konopac i otii u potragu za drvima, nego moliti za pomo onoga koji mu moe dati, a i ne mora.153 Imam Ahmed je upitan o ovjeku koji sjedi u kui i govori: Neu raditi nita, jer e mi doi moja nafaka, pa je odgovorio: Takav ovjek je neznalica. Zar nije uo govor Allhovog Poslanika sallAllhu alejhi we sellem: Moja nafaka je pod hladom moga koplja.154 Drugi hadis spominje ptice praznih stomaka koji se hrane od Allhove s.w.t. opskrbe. Sutina ovoga je u tome da prekidanje puteva zarade vodi ka heretizmu, samo oslanjanje na to je irk, a tevhid je da se dri toga i oslanja se na Allha s.w.t.
Tree: Zuhd (asketizam)

Gazali kae: Uslov pobonjaka askete je da nema odjeu koju bi obukao ako bi oprao drugu. Ako bi imao dvije koulje, dvoje akira ili dvije marame, izaao je iz svake vrste asketizma.155 A ovo je uzeto iz indila: Nisu dvije haljine za jednog ovjeka.
Sahihul-Buhari, 1402 Et-Telbis, str. 283-284 155 El-Ihja, 4\231

153 154
73
Ovo je budistiko shvatanje asketizma koje je daleko od Islama koji se protivi zabrani dozvoljenih stvari: Jedi i pij sve dok si daleko od pretjerivanja i oholosti.
etvrto: Pjevanje
Ibadet uz muziku
Sufijski novotarski ples
Sufije pjevanje uinie praktinim sredstvom dolaska do Allhova s.w.t. i Poslanikova, sallAllhu alejhi we sellem, prisustva. ak su ga uinili preim od samog Qurana. Podstiu svoje muride na poetku njihovog odgajanja da se ne zaokupljaju Quranom, ve da se okrenu pjesmi. Kae Gazali: Znaj da je itanje Qurana vrijednije za sva stvorenja osim onome koji ide Allhu.156
156
El-Erbeine fi usulid-din, str. 37
74
Znaj da je sluanje pjesme efektnije za duhovnost od Qurana sedam puta.157 Ibadet kod sufija je prerastao u spominjanje Allha s.w.t. putem plesa, defa, pjevanja, a kada doe do prisustva poinje se sa spominjanjem Allha samo imenom Allh i to u jednom glasu. Kada se ples pojaa i ejtan se pone igrati sa njihovim mozgovima, svoje noge ponu jos vie dizati i Allhovo ime se preinaava u hu i uje se samo huktanje. Ovome se pridruuje buka, skakanje i nastaje guva izmeu ljudi, ena i djece . Uistinu ovu komediju su prenijeli od Jevreja. Jo iz starih vremena poznati su psalmi: Nek se raduju sinovi Ciona svojom vlau. Nek slave Njegovo ime plesom, defom i trubom. Slavite Ga u mnotvu, slavite Ga muzikom kastanjeta.158 A Allh s.w.t. opisuje one koji Ga spominju kao ljude mirnih srca, potpune skruenosti i sabura. Nai prethodnici, kada bi uili Quran, bojali bi se Allha s.w.t., plakali bi i njihove koe bi podrhtavale. O ovome je rekao imam afija: Izaao sam iz Bagdada i u njemu ostavio ceremoniju koju izmislie heretici, a nazivaju je et-tagbir ime su ljude odvraali od Qurana. U knjizi Tertibul-medarik od El-Kadi Ijjada kae Et-Tunejsi: Bili smo kod Malika bin Enesa, pa ree neki ovjek iz Nisibina: Kod nas ima ljudi za koje se kae da su sufije. Puno jedu, zatim pjevaju, ustaju i pleu. Malik ga upita: Jesu li oni djeca? Nisu, odgovori on. Jesu li oni ludaci?, upita Malik. Oni su
157 158
El-Ihja, 2\298 Es-sufijje, str. 9
75
ejhovi i imaju pamet. Nisam uo da iko od muslimana radi neto slino ovome, odgovori Malik.159 Kae El-Kurtubi: Ono to su sufije unijele u vjeru nema razilaenja meu ulemom u pogledu njegove zabrane, ali nastranost opsjedoe mnoge od onih kojima se pripisuje dobro. Kod mnogih od njih se javljaju postupci nenormalnih ljudi. Pleu ujednaenim pokretima. Bestidnost ide do te granice da ima ljudi koji sve to smatraju oblikom ibadeta i dobrih djela, to vodi najviim stanjima. Ovi postupci, prema prouavanjima, vode ka heretizmu i izrekama bezvjernih. Allh s.w.t. je onaj od Kojeg se pomo trai. Kae Ibni Hader: Njihovo eljeno treba suprotno uzimati i itati loe umjesto najboljeg.160 Je li ti nema savjeta iskrenog roba Savjet treba sluati Kada doznae neki od nas Da je pjesma sunnet koji se slijedi I plee s drugima sve dok ne padne Rekoe opijeni smo ljubavju Boga Ali ih opi samo strast Tako ivotinje kada se zasite Zanese ih strast i zadovoljstvo Opio ga naj, a zatim i pjesma Teko tebi ako slijedi njihova miljenja Teko li se tim mozgovima A zar ne poriete to to izmiljaju
159 160
Ibid , 1\180 El-Feth, 2\513
76
Nae se damije pjesmom poniavaju Dok se uzdiu zabranjivanjem trgovine.
Peto: Dihad
Neki pogreno misle da u sufizmu nema dihada. Oni imaju svoj ejtanski dihad. Prenosi se u biografiji Muhammeda El-Arduka u knjizi Damiju karamatilevlija: Pripremio se jedne srijede poslije ikindije 680 h.g., dobro se opasao, zatim uzeo atorsku motku i poeo se boriti u zraku kao pravi ludak, a oni oko njega su to sa uenjem posmatrali. Tako se borio sve do istog vremena sledeeg dana (tj. etvrtka). Tada se ispruio kao da je mrtav, a njegovo tijelo i sve na njemu je bilo krvavo. Doe svjesti poslije nekog vremena, a ljudi oko njega stadoe plakati i ljubiti mu ruke i noge. Upitae ga o ovome dogaaju, a on ree da se borio protiv Tatara, i da je ubio njihovog vou, te da e danas biti slomljeni. I tako Tatari bijahu pobjeeni u Homsu u etvrtak.161 Iz ivotopisa ejha Berka se prenosi: Jednog dana kadija Damaska proe pored jednog mjesta i vidje ejha Berka kako stoji, i ispred njega nekakav ogrta kojeg udara velikim tapom. Iz ogrtaa se razlijeva krv na sve strane. A ejh jednom uzrujano povie, a drugi put se potpuno izgubi ili izgleda kao opijen. Kadija je sjedio i posmatrao sve dok ejh ne doe sebi i vrati se u stvarnost. Zatim ga kadija upita o ovome ta se dogodi, a on ree: Doe as pobjednike bitke. Svi vidjee te silne udarce i prosipanje krvi - pomogao sam muslimane i porazio
161
Ibid, 1\136
77
nevjernike. Ovo je zapisano, da bi se dogaaj kasnije pokazao istinitim.162 Ovo je samo bajka koja ima za cilj da napravi smutnju u srcima muslimana. Po njima, Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, je uzalud zamarao svoje ashabe kada je u najteim vremenima i u doba gladi i oskudice izlazio na megdan neprijatelju. Bolno je to je Gazali pisao svoju knjigu El-ihja u doba kranskih osvajanja po bliskom istoku tj. Jerusalimu, dok su nevjernici prolivali muslimansku krv i ruili muslimanske svetinje. Muslimani pozivae u dihad sa svih strana, a Gazali ne spominje dihad ni jednom jedinom rijeju, jer ga se to nije ticalo. On je bio u samoi, duboko u transu, ponavljajui: Allh, Allh ekajui da se digne koprena i da vidi Boju prisutnost. U to isto vrijeme Ibn Arebi je govorio: Konano sve svojim srcem poimam, to je panjak za gazele, za monahe samostan A sve ovo u doba kad je sveti Petar kruio Evropom i javno na magarcu pozivao u odbranu Mesijinog groba i ubijanje muslimana. Veina hadisa Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, govori o namazu i dihadu. Namaz je stub vjere pojedinca, a dihad stub vjere cijelog ummeta. Pa ako ovjek ostavi namaz - vjera mu je propala, a ako ummet ostavi dihad - nestae vjere i Allh s.w.t. e ga poniziti, ega smo svjedoci. Sufije potpuno okrenue lea dihadu, pogreno tumaei ajet:
162
Damiul-Keramat, 1\366
78

Kada Allh i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allha i Njegovog Poslanika ne poslua, taj je sigurno skrenuo s pravog puta.163
Iz ovog ajeta su razumjeli kosmiku odredbu (kader), i da je dunost prihvatiti i pokoriti se ma ta se desilo, ne preduzimajui nita. Zato su mnogi od njih bili pomagai nevjernika i kolonizatora, i noevi u lea muslimana.164 Kau sufije: Ako Allh da jednom narodu vou zulumara, niko nema pravo da se opire Allhovoj volji, niti da zbog toga protestuje. Voe Tidanijskog tarikata izdale su svojim slijedbenicima naredbu za borbu na strani Francuza. Kae Muhammed El-Kebir (naslijednik osnivaa Ahmeda etTidanija) na sveanosti koju su priredili u ast francuskog kolonizatora Sikonija: Dunost nam je pomoi materijalno, duhovno i fiziki nau voljenu Francusku. Kaem to ne radi nekog ponosa, ve zbog potovanja i zadovoljstva ispunjenom obavezom. Moji djedovi su dobro utrli tlo za dolazak francuske vlasti, prije nego to je
163 164
sra El-Ahzb, 36. jet Et-Tesavvuf bejnel-hakki vel-halki, str. 211
79
Francuska dola u nae krajeve i njihova estita vojska zauzela nae domove Zatim je spomenuo nekoliko dogaaja u kojima su Tidanije pomogle francusku vojsku ..sve dok nije rekao: Da bi na Ahmed dokazao iskrenost i privrenost Francuskoj, i da bi otklonio sumnje koje su moda postojale kod nae potovane francuske vlade - oenio se francuskom gospoicom Orili Bikar.165 Bitno je napomenuti da je spomenuti Ahmed bio prvi alirski musliman koji se oenio enom strankinjom. Ona je kasnije izdala knjigu na francuskom jeziku koju je nazvala Pjeana princeza. U nju je ubacila mnotvo poroka i lai na tidanijski tarikat. Spominje se da se udala za Ahmeda pred kardinalom Lafirdijem prema obiajima kranske vjere. A kada umrije Ahmed, nju i vostvo tidanijskog tarikata naslijedio je njegov brat Ali. Francuska joj je izrazila svoj blagoslov ordenom posebnih zasluga i inom legije asti. U slubenom vladinom izvjetaju je pisalo da je gospoa pokrenula tarikat i usmjerila ga pravim smjerom, kako to Francuska eli i kako je zadovoljna. Francuzima postadoe dostupne plodne doline i panjaci, koje ne bi mogli preuzeti iz ruku arapa da nije bilo nje. Dovela je vojsku sljedbenika ovog tarikata i murida da ratuju na strani Francuske kao da su bedem vrsti. Ostala je da ivi na svom velikom imanju u etvrti grada Belabas u punoj raskoi. Njena veza sa tidanijskim tarikatom se nikad nije prekinula, ve je njim vladala itavo vrijeme. Sljedbenici su se blagosiljali ovom gospoom i vrsto se drali njenih uputa. Uzimali su tejjemum za namaz zemljom po kojoj ona hoda i nazivali su je ena dva gospodina, a ona je bila i ostala kranka - katolkinja. Meu muslimanima je provela
165
asopis El-Feth, br. 257. Kairo
80
ezdeset i jednu godinu a nita od svog kranstva nije promijenila, a oni su je uzeli kao vladara u svom ivotu i imetku.166 Sve ovo nije udno s obzirom da je njihov voa EtTidani rekao: I nevjernici, i zloinci i veliki grijenici obavljaju Allhovu zapovijed i ne izlaze iz okvira te zapovijedi.167 Iz tog razloga shvatamo i ono to je rekao Francuz Filip Kundasi: Nai vladari su bili prisiljeni da aktiviraju puteve pozivanja u islamske sekte, jer je to bolje za odravanje vlasti ideologijom, i ustrojstvom od idolopoklonikih sekti.168 Mustafa Kamil spominje u knjizi Istoni problem udnu priu: Poznato je da je tokom Francuske kolonizacije Kajrevana u Tunisu neki Francuz primio Islam i nazvao se Ahmed el-Hadi i stekao najviu erijatsku naobrazbu. Kasnije je postavljen za imama jedne velike damije u Kajrevanu. Kada se francuska vojska pribliila i kada se narod stao pripremati za odbranu, dooe mu neki molei ga da trai savjet u turbetu od nekog ejha u koga su vjerovali i koga su prije potovali. Pa je gospodin Ahmed uao u turbe, a zatim izaao i rekao im da e doivjeti nesreu ako se budu opirali i ree im da ejh savjetuje da se predaju. Tako se svi predadoe i Francuzi osvojie Kejrevan bez ispaljenog metka.169
Ibid, str. 618 Mehaizil-velijji-ejtan, str. 606 168 Et-Tesavvuf, str. 211 169 Et-Tesavvuf bejnel-hakki vel-halki, 211
166 167
81
esto: Nareivanje dobra i odvraanje od zla

Nisu se zadovoljili iskrivljavanjem i mijenjenjem znaenja dihada, ve su se okomili i na propis koji je uslov opstanka ummeta - nareivanje dobra i odvraanje od zla. Kae En-Nebehani u knjizi Damiul-karamat u biografiji Ibrahima Nubejtija: El-Himsani je bio svjedok jednog od njegovih kerameta pa kae: Stajao sam na namazu u damiji, pa ue neki vojnik i sa njim bijae golobradi mladi, uputivi se s njim prema zahodu. Dua mi se uzmemiri, pa pomislih u sebi - kao da nisu za to mogli odabrati neko drugo mjesto osim damije. Tada mi ree ejh Ibrahim, kao da je mogao uti moje misli: Ti nema pravo da se mijea i da ulazi u to. Izgrdio me i na kraju dodao: Ne protivi se onome to te se ne tie!170 Po njihovom vjerovanju, i taj vojnik koji ini blud sa mukarcem moe biti evlija i ne treba ga koriti, bez obzira to kri propise erijata, jer slijedi propise hakikata. U biografiji Ali Hasana se spominje: Od njegovih kerameta je bilo da kada vidi kakvog ovjeka na magarici, skine ga sa nje i kae: Pridri je da sa njom obavim (seksualni in)! Ako to odbije ostane prikovan za zemlju, ne moe maknuti ni koraka, i ako se prouje ta se desilo bie za njega velika sramota. Kae E-aarani: Obavjestih o njemu svoga ejha Muhammeda ibni Anana pa ree: Oni samo varaju mase, a u stvarnosti nije tako.171
170 171
Ibid, 1\294 Damiul-keramat, 2\190
82
U biografiji Ali Ebu Havde stoji: Od njegovog kerameta je i to da je opio sa svojim slugama i robovima, a kada bi vidio golobradog mladia obuzela bi ga strast i poeo bi ga pipati pred ljudima ne razmiljajui o njihovom prisustvu.172 U biografiji Ali Nuruddina Azame stoji: Od njegovog kerameta je i ono to je pripovjedao Hasis ElHimsani da je ovaj ejh jednog dana proao pored njega i Hai pomisli runo o njemu zbog toga to nije pokrio sramotni dio tjela. Misao mu nije ni otila sa uma kad se nae izmeu njegova dva prsta, prevre ga kako hoe govorei: Gledaj u srce, a ne u spolni organ.173 U biografiji erifa el-Meduba se kae: Uz Ramazan za vrijeme posta je jeo i govorio: Ja sam osloboen posta, moj me Gospodar oslobodio. I ko god bi mu zbog toga prigovorio on bi ga smjesta unitio. Pred drugima je jeo travu pa su kasnije nali da je slatka.174 esto se spominje u kerametima da onaj ko ih porekne bie kanjen, ili njegova porodica ili njegov imetak, ili e mu biti oduzet iman, a sve to da bi zastraili i zaprijetili ostalim ljudima. Sa ovim su uspjeli postaviti veoma dubok jaz izmeu ummeta i njihovih stvarnih voa. Ljudi poee vjerovati u taj idiotizam i smutljivce i malo ko je bio hrabar da ih kritikuje bojei se kazne. ta zna, moda je on stvarno evlija kojem se sve otkriva, moda je u Boijoj pokornosti pa ti se samo ini da je nepokoran!?
Ibid, 2\194 Ibid, 2\194 174 Et-Tabekat, 2\150
172 173
83
657. god je umro Jusuf el-Kumejni za koga kae imam Ez-Zehebi rahmetullahi alejhi: To je onaj za kojeg mnogi vjeruju da je Allhov evlija. To dokazuju otkrovljenjem i suludim govorom. Ove stvari su praksa vraara i ludaka koji imaju dinne za prijatelje. Neka je Allh s.w.t. na pomoi, ovakva vjerovanja su sve uestalija u novije doba. Taj Jusuf bi se prljao svojom mokraom , iao bi bos i nije klanjao.175 U biografiji Ibrahima el-Urjana se kae: Ljudi su bili opinjeni njime, cijenili su ga i vjerovali mu. On bi se popeo na minber i drao hutbu potpuno go, i spominjao bi dogaaje koji e se desiti u budunosti.176 Pa kada se ummet oda grijeenju do ovakvih granica nije ni udo da ih Allh ostavi bez vlasti i podredi neprijateljima!
Sedmo: Bijedni odgoj

Od negativnih stvari koje sufijski prvaci ostavie buduim generacijama je i lo odgoj svojih sljedbenika. Odgaja se na taj nain da bude kod ejha kao mrtvac u rukama onoga koji ga kupa. Oni kau: Ko kae ejhu; Zato nee nikad uspjeti. Ako bi mu ejh naredio da postupa suprotno Allhovom zakonu - kau da je pokornost ejhu vanija. Govore:
175 176
El-Kef, str. 776 El-Dami, 1\247
84
I ne opiri se, jer e biti udaljen. I kau: Ako bi vidjeo lijepu enu kako ulazi kod ejha i on se osami sa njom, ti mu ugrij vodu nek se okupa.177 Ogromne mase ljudi su ile sa svojim ejhovima ljubei im ruke i klanjajui im se iz potovanja kad god ih vide. Ne govore osim kad ejh govori, potvrujui sve to on kae, nosei za njim njegovu obuu i sedade. Kae Ikbal opisujui situaciju: Ti si zarobljenik mule i sufije. Ne uzima propise ivota iz Qurana i nema od Quranskih ajeta nita osim da sa lakoom umre uei suru Jasin.178 Slijedbenike su uinili podrujem svoje moi. Kae Ali Vefa: Kao to Allh nee oprostiti da Mu se drug pripisuje, tako ejhova ljubav ne oprata da joj se slina dodaje.179 Kau: Uenik sa dva ejha je kao ena meu dva mukarca. Et-Tidani je zaprijetio da e onoga ko napusti njegov tarikat snai ponienje, i da mu je to obeao Allhov Poslanik.180 Meutim, Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, je odgajao svoje ashabe kao voe i samostalne ljude, traio je i prihvatao njihove savjete i miljenja. I pored tolike
El-hedijje el-hadijje, str. 129 Es-sufijje, str. 78 179 El-Envar el-kudsijje, 2\12 180 El-hedijje el-hadijje, str. 13
177 178
85
ljubavi i privrenosti nisu mu ljubili ruke kad je dolazio i odlazio. Od Enesa r.a. se prenosi da je rekao: Nije bilo voljenije osobe od Allhovog Poslanika, a kada bi ga vidjeli ne bismo ustajali, jer smo znali da je to pokueno.181 Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, je prezirao pretjerivanje u potovanju ljudi. Tako su i ashabi shvatili i prvo to je rekao Ebu Bekr kada je izabran za halifu je bilo: Ako pogrijeim, ispravite me!. A Omer r.a. je napisao svojim namjesnicima: Ne udarajte ljude, jer ete ih poniziti, a u ponienom narodu nema dobra. Koga onda slijede ti zabludjeli ejhovi i njihovi sljedbenici, iji se put jasno razlikuje od onog kojim su ili Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, i ashabi?
Osmo: kerameti
Islam potvruje da postoje kerameti (nadravna uda). Allh s.w.t.a. je taj koji je stvorio uzroke i posljedice. On je moan da ih izmjeni. Njemu ne moe nita umai. Nije svaki ovjek kojem se desi udo evlija sve dok se njegovo stanje ne uporedi sa Quranom i sunnetom.
181
Tirmizi, 2754
86
Kae imam afija: Ako vidite ovjeka kako leti po zraku ili hoda po vodi nemojte se time zavaravati sve dok se ne uvjerite da slijedi Quran i sunnet i uva se granice vjere i erijatskih odredbi.182 Ulazak u vatru, probadanje tijela, dranje zmije i dr. nije dokaz da je neko evlija, jer su ti inovi prisutni i kod indijanaca, budista itd Ibn Kethir spominje u knjizi Elbidaje ven-nihaje da je Abdul-Melik bin Mervan naredio da se zatvori Haris ed-Dimeki koji se proglasio poslanikom. Kad god bi ga uhvatili i svezali ejtani bi ga odvezali i sprijeili bi da ga vojnici probodu orujem. Taj isti Haris je pokazao ljudima kako neki jau na konjima u zraku. Govorio je da su to meleci. A nije bio niko drugi do dinni. Abdul-Melik je naredio da ga ubiju. Pa kada ga uhvatie jedan pokua da ga probode kopljem, ali koplje nije prolo. Abdul-Melik mu ree: Nisi spomenuo Allhovo ime. Kada je spomenuo Allhovo ime i ponovo bacio koplje ono probode Harisa i usmrti ga.183 Kada doe Deddal sa velikim udima rei ce nebesima da spuste kiu, a Zemlji da rodi pa e izrasti bilje.184 U hadisu Ibn Mede od Ebu Usame se prenosi: Od njegovih smutnji e biti da kae beduinu: Ako ti proivim majku i oca, hoes li posvijedoiti da sam tvoj bog? Hou rei e beduin pa e mu se predstaviti dva ejtana u liku majke i oca i rei: Sinko, slijedi ga. Ovo je tvoj Gospodar!
Hiljetul-evlija, 10\40 El-bidaje ven-nihajje, 9\27-29 184 Muslim, 4\2250
182 183
87
Sve ovo je ejtanska zavjera i ovo se deava mnogim onima koji oboavaju kaburove. Osoba doziva mrtvog, pa mu se pokae ejtan u liku mrtvog izvan kabura i obea mu da e udovoljiti njegovoj elji. Na isti nain su se predstavljali murici kada su oboavali kipove. Treba znati da je keramet plod pokornosti i dove iz iskrenog srca za otklanjanje nesree ili za pomo Allhovoj vjeri. Pa uporedi ovo sa govorom sufije: Ostavio sam rijei budi i ono biva po dogovoru sa Allhom. Njihovi kerameti su veoma udni. Neki od njih su sihr i vradbina - plod saradnje sa dinima, a veina su lai i prevara. Mnogi od njihovih kerameta su obina lakrdija, prostakluk, grijeenje i otkrivanje sramnih djelova tijela. Evo nekih primjera: Spominje En-Nebehani u biografiji svog ejha Alija El-Umerija: ejh se jednom naljutio na svog slugu pa htjede da ga prevaspita. Uhvatio se za svoj polni organ sa obje ruke i podie ga na ramena, a bio je vei od njega samog. Stade udarati njime slugu, dok se ovaj drao od tekih bolova. Kada mi je En-Nebehani ovo priao prisutan je bio i sam ejh, pa mi ree: Ne vjeruj mu i na silu uze moju ruku i stavi je na mjesto svog polnog organa, i nisam nita osjetio kao da nije uopte mukarac.185 U biografiji Ibrahima ibni Usejfira pie: Imao je dosta otkrovljenja i poznatih dogodovtina. Njegova mokraa je bila poput bijelog mlijeka. Doao bi u takvu si tuaciju da se raspravljao sam sa sobom. Smetalo bi mu uenje muezina
185
Damiul-keramat, 2\208
88
Allhu ekber, te bi ga stao gaati kamenjem govorei: Na tebe psu jedan! O muslimani, ne vjerujemo vam dok god vas ima vie od nas!186 Spavao je sa vukovima u umi i hodao po vodi.187 U biografiji Mursefija pie: On je prouio cijeli Quran izmeu akama i jacije 360 000 puta.188 Iz biografije Abdurrahima El-Kanavija : Imao je brojne keramete. Jedanput je dolo u halku kod ej ha neto u obliku duha, a prisutni nisu znali ta je to. On je malo utio, pa ree: Ovo je bio melek kome se omakla greka, doao je meu nas i traio efaat, te Allh primi na efaat i on ode.189 E-aarani nam pria o svojim kerametima, pa kae: Bio sam blizu Allhovog Poslanika, na kratkoj razdaljini izmeu mene i njega. ak sam stavljao ponekad ruku na njegov kabur, a bio sam u Egiptu.190 U biografiji Muhjiddina ibn Arebija pie: Spominju da je Kaba inila tavaf oko njega i njemu se podredila, te traila od njega da je uzvisi na stepen na kojem su i ljudi, pa ju je podigao na te stepene. Ona mu je traila da joj recituje poeziju, a i on od nje.191
Et-Tabekat, 2\140 El-Damia, 1\248 188 Ibid, 2\190 189 El-Damiu, 2\67 190 Letaiful-minen, 1\8 191 El-Damiu, 1\120
186 187
89
U biografiji Ahmed el-Farukija pie: Mnogo puta je bio uzdignut iznad Ara. Uz ramazan ga je pozvalo na iftar deset njegovih uenika i on se svima odazva. I kada doe vrijeme zalaska Sunca bio je kod svakog od nji h u isto vrijeme i iftario se s njima.192 Prenose od Husejna E-urija da je rekao: Ima dobrih koji lete i zastanu kod odreene granice. Meu njima ima onih koji zakorae jedan korak i budu gdje ele, a to je vei stepen od letenja. Ima ih koji poele i odmah budu na mjestu koje su zamislili, a to je vei stepen od koraka. Od njih ima onih kojima Allh skupi Zemlju i dadne im je u ruke. Ovo je najvei od svih stepena.193 U biografiji Husejna ibnu Alija stoji: esto se mijenjao u pojedinim vremenskim razdobljima. Nekada bi bio vojnik, nakada divlja zvijer, a nekada dijete. U samoi u jednom vrtu je proveo etrdeset godina bez jela i pia.194 U biografiji Alija bin Ahmeda El-Kavsija pie: On je kada bi naiao na zatvorena vrata prolazio kroz rupice kroz koje ne moe ni mrav proi.195 Zar se treba uditi poslije rijei imama afije: Ako ovjek ue u sufizam poetkom dana, nee doi podne a postae ludak. Niko se nee druiti sa sufijama etrdeset dana, a da e mu se pamet vratiti.196
Ibid, 1\335 Ibid, 1\404 194 Ibid, 1\405 195 Ibid, 2\179 196 Et-Telbis, str. 371
192 193
90
Neka se Allh s.w.t. smiluje imamu Ukajli kada je rekao: Allh, Allh, uvajte se njihovog govora. Ovi heretici sastavie dronjke, vunu, bezumna i nevjernika djela. Jelo, pie , ples, pjesma i zapostavljanje erijatskih propisa. Heretici se nisu usudili odbaciti erijat dok nisu dole sufije.197
Zakljuna rije
Zahvala pripada samo Allhu s.w.t. Neka je salavat i selam na Allhovog Poslanika Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, na njegovu asnu porodicu, ashabe, i svakog ko slijedi njihov put. Potovani brate, ovo je bilo kratko putovanje po dubinama mora sufizma, pa ako si od onih koje je Allh s.w.t. sauvao od sufizma zahvali Mu. Ako si od onih koji je u njega uao, pouri, iupaj se prije nego to posrne. Ako ti neko kae: Ovo to se navodi je stari sufizam, a dananji sufizam se razlikuje, znaj brate da dananje sufije uveliko koriste literaturu iz koje smo naveli citirano, to su njihova kapitalna djela. Ta djela su simbol suprostavljanja islamu. Sufijske knjige su pune nevjerstva, i oni podstiu na njihovo itanje. Ulau veliki trud u plasiranje tih zabluda. uvaj se rijei: Sufizam je put ienja srca i asketizma na ovom svijetu. uvaj se zamke koja se krije iza takvih rijei. Znaj da u novije vrijeme, orijentalisti i ostali neprijatelji islama najvie
197
Ibid, str. 374
91
ire ideje sufizma, i to rade da bi naudili ovoj vjeri. A pravi put je samo jedan. Uzvieni Allhu, uputi zalutale iz ummeta Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, uvrsti nas iskrenou i na dunjaluku i na Ahiretu. Uputi nas na put istine, a Ti upuuje na pravi put onoga koga hoe. Amin!
Tekijje novotarske graevine

Sufije su umjesto damija (mesdidi su kue Allha d..) sebi napravili novotarske graevine tekijje, te se odvojili od muslimana. Damije su kue vjernika i meleka, a tekijje su kue bid'ata. U njima se novotari okupljaju, pa tamo izvode svoje ejtanske ceremonije i obrede zikre, pjevaju i muziciraju, probadaju se, pleu bez odjee na sebi...
92
Ljudi koji su prisustvovali skupovima u tekijjama ovako opisuju njihovu unutranjost i obrede u njima: Na zidovima prostorije vise slike i muziki instrumenti. Zaguljivo je i puno duhanskog dima. Na istaknutom mjestu, udobno smjeten i u poluleeem poloaju je ejh, kome svi prisutni prilaze i ljube mu ruku u znak potovanja. On je taj koji kasnije vodi zikr, koji se odvija u polumraku. Poinje polako, a zatim uz muziku biva sve glasniji i bri. ejh i prisutni u tim trenucima izgledaju kao da su van sebe. Isputaju zvuke koji na momente podsjeaju na psei lave. Dolazi do (s)udaranja i nekontrolisanog ponaanja. Neki se smiju, a neki plau. Skupovima u tekijjama ne smije prisustvovati sljedbenik Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem. U ovim graevinama se esto nalaze kaburovi oko kojih sufije tavafe i kojima upuuju dove. Ta mjesta nemaju nita sa islamom, a dovoljan je dokaz da je prvu sufijsku tekijju izgradio kranski namjesnik u Ramali (Palestina). ak su munafici u Medini napravili damiju sa kojom su htjeli da se bore protiv erijata, a sufije prave graevine i nazivaju ih imenima o kojima Allh d.. nije dao nikakvu informaciju, a ni jedan od ranijih poslanika i Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, niti ashabi nisu radili nita slino: A oni koji su damiju sagradili da bi tetu nanijeli i nevjerovanje osnaili i razdor meu vjernike unijeli, - sigurno e se zaklinjati: "Mi smo samo najbolje eljeli" - a Allh je svjedok da su oni pravi
93
laljivci. Ti u njoj nemoj nikada molitvu obaviti!... Zgrada koju su oni sagradili stalno e unositi nemir u srca njihova, sve dok im srca ne popucaju. - A Allh sve zna i mudar je.198 Voe sufija udobno ive u tekijjama ne radei nita, iskoritavajui svoje sljedbenike dahile, koji im donose bogatstvo. Allh d.. je naredio da se grade damije (Mesdidi), a svaka druga vrsta bida graevine koja se lano pripisuje islamu je haram: Damije su Allha radi, i ne molite se, pored Allha, nikome199 U damijama koje se voljom Allha podiu i u kojima se spominje Njegovo ime...200 Sufije se osamljuju u tekijjama pod izgovorom injenja ibadeta Allhu d.. Krani su takoe uveli monatvo da bi se time pribliili Allhu d.. ali su se pribliili Iblisu, a Allh d.. kae:
sra Et-Tewbe, 107-110. jet sra El-Dinn, 18. jet 200 sra En-Nr, 36. jet
198 199
94
''...dok su monatvo oni sami, kao novotariju, uveli - Mi im ga nismo propisali - u elji da steknu zadovoljstvo Allha...'' 201
Ukazujemo da se Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, i ashabi nisu sastajali da ine zikr zajedno na glas. Ijjad kae da je rekao Tunejsi: ''Bili smo kod Malika ibn Enesa, a ovjek iz Nesibina ree: ''Kod nas ima ljudi za koje se kae da su sufije. Puno jedu, zatim pjevaju a potom ustaju i pleu''. Malik ga upita: ''Da li su oni djeca?''. Nisu djeca, odgovori. ''Jesu li te sufije ludaci? Oni imaju razum. ''Nisam uo da iko od muslimana radi neto slino ovome, odgovori Malik''.
201
sra El-Hadd, 27. jet
95
Imam Kurtubi kae: ''Svi se Uenjaci slau da su stvari koje su sufije uvele u islam haram. Kod mnogih Sufija primjeujemo postupke nemoralnih ljudi i djece. Sufijska bestidnost je tolika, da oni svoje postupke smatraju dijelom Ibadeta i injenjem dobrih djela. Ova njihova djela vode prema otpadnitvu iz islama, a rijei sufija su esto kufr i sline su rijeima kjafira''.
96
Sufijski pravci (tarikati)

Sufije imaju veoma mnogo tarikata. Posvuda nalazimo njihova svetita, kabure njihovih evlija kod kojih veoma mnogo ljudi ini irk. Oni brino uvaju kaburistane, obilaze ih i osvjetljavaju, nad njima podiu turbeta ili kubeta, ili pak, oko njih tavafe i prizivaju ih. Takvo je stanje u mnogim krajevima islamskog svijeta. Posvuda irk i mranjatvo. Ista bolest, ista zabluda. Poto je nemogue pobrojati sve dervike redove, zadovoljit emo se pomenom najpoznatijih. 1. Kaderije ili Dejlanije Tvrdi se da im je osniva Abdulkadir Dejlani (umro 561. h.g.) kome se pripisuju djela koja ne moe initi niko osim Allh, kao to su: oivljavanje mrtvih, poznavanje gajba (tajanstvenog), odreivanje ta e se desiti u svemiru i za ivota, a i nakon smrti. On je, kako to tvrde dervii, svojim muridima propisao odreene zikrove i virdove. Govorio im je: "Ko se nae u nevolji neka od mene trai pomo, pa u mu olakati" Mezar mu je u Bagdadu i posjeuju ga velike skupine sufija traei u tome bereket i oni mu svake godine prave mevlude. 2. Rufa'ije Njihov osniva je Ebul Abas Ahmed ibn el-Husejn Er-Refa'i (580. h.g.), za koga tvrde da posjeduje boanske osobine, da je kutb nad svim kutbovima, i na Zemlji i na nebu, da svih sedam nebesa nosi na svojoj nozi, kao to nosi obinu halku. Rufa'ije svoje "keramete" dokazuju
97
probadanjem sabljama. Zajedniko im je sa i'ijama to to i jedni i drugi vjeruju u Daferov kitab, u dvanaest imama, da je trinaesti imam Ahmed er-Rufa'i, i jedni i drugi oplakuju auru. Ovaj tarikat se podijelio na tri sekte: bazije, melekije i hubejbije. 3. Ahmedije ili Bedevije Osniva ovog tarikata je najpoznatiji egipatski "evlija" Ahmed el-Bedevi, koji je roen u jednoj i'ijsko iranskoj porodici, a umro 624. h.g. u Iraku, gdje je pokopan i iji kabur svake godine posjeti preko 3 000 000 Ahmedija. Sljedbenici ovog tarikata su izali iz okvira islama. Svo njihovo uenje je zatrovano mnotvom idolatrije i novotarija od kojih je islam potpuno ist. Njih ima u Egiptu i mnogim dijelovima Evrope, a obino se prepoznaju po crvenoj 'poi' koju zamotavaju oko glave. Tarikat im se pocijepao na esnaest sekti. 4. Bektaije Bektaije vjeruju u trojstvo Allh - Alija - Muhammed, a iji je centar Albanija, gdje su pred komunizam inili 10% stanovnitva, a ima ih i na Kosovu. Dre se istih dvanaest imama kao i iije "dvanaestoimamci", a propovijedaju jednakost svih vjera (poput sufijskog ejha Ibn Arebija). Ritual primanja novih lanova sadri ispijanje vina uz hljeb i sir, ispovjedaju se, a obavljanje vjerskih dunosti smatraju licemjernim. Posebna ceremonija je posveena sufiji Haladu kojemu je odrubljena glava zbog krivovjerstva. Danas je zatitnik Bektaija u Albaniji naravno - Iran, koji ne zaboravlja svoje roake po vjeri, radilo se o Bektaijama u Albaniji ili Nusajrijama u Siriji ili Ismailijama u Jemenu, ili
98
pak derviima svuda po svijetu. Zanimljivo je kako su Bektaije izabrali ba Albaniju za svoj centar. Prvi ovjek koji je uveo evropske zakone i obiaje u osmansku dravu u 19. stoljeu, Midhat-paa, bio je Bektaija. Po dolasku "mladoturaka" Bektaije su iz Turske uinili hidru u Albaniju. 5. Mevlevije Osniva mevlevijskog reda je iranski pjesnik Delaludin er-Rumi (umro 672. h.g.). Pokopan je u turskom gradu Konji. Sljedbenici ove sekte se razlikuju od ostalih dervia po tome to u toku zikra pleu u krugovima. Ovaj derviki tarikat je bio uveliko rasprostranjen u Turskoj i nekim dijelovima Zapadne Azije, a danas se mogu pronai samo neke od njihovih tekija u Turskoj, Halepu (Sirija) i nekim dijelovima Maroka.
99
6. Nakibendije Osniva ove sekte je ejh Behauddin Muhammed ibn Muhammed el-Buhari, poznat kao ah Nakibend (umro 791. h.g.). Njegov tarikat se rairio u Iranu, Indiji i zapadnim dijelovima Azije. Mnoge dervike sekte su iezle, a u okrilju sufizma su se javljale druge, manje poznate sekte, kao to su: Tidanije, Kadijanije, azilije, Kana'ije, Kajrevanije, Murabitije, Bebeije, Senusije, Muhtarije, Hatmije i dr. i svaka od njih tvrdi da je samo ona na pravom putu, a u sve su u zabludi, i ni s jednom od njih nije doao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, i od svih njih je islam ist.
Uenja osnivaa sufijskih sekti

Svima je dobro poznato ta sufijama znae Ibn Arebi i Dalaluddin Rumi. Obian sufijski puk, ili bar njegov veliki dio, nije moda ni svjestan emu su pozivala ova dvojica nesretnika i ubijeeni su da su oni bili skromni pobonjaci, jer se od njihovih oiju skriva prava istina o njima i njihov poziv u originalnoj formi. Naveemo nekoliko njihovih citata i stihova s ciljem iznoenja istine i ukazivanja na zablude.
Ibn Arebi
Ibn Arebi kae: Naa egzistencija je Boija egzistencija. On je nama potreban kako bismo egzistirali, a mi smo njemu potrebni kako bi u nama prepoznao vlastitu egzistenciju. (...) Njemu je obaveza ono to je
100
obaveza i tebi, On tebi i ti njemu nareuje, s tom razlikom to se ti zove obveznikom- nazvao te je samo to si mu ti rekao: Zadui me u skladu sa Svojim halom i onim to je pri Tebi- a On se ne naziva tako. On mene hvali, i ja Njega hvalim, On mene oboava, i ja Njega oboavam.202 Kae takoer: Zna li da se Allh prepoznaje po svojstvima stvorenja, i da nas je On o tome obavijestio prepoznatljiv je po negativnim i manjkavim svojstvima? Zna li da stvorenje moe prepoznati po svojstvima Stvoritelja, od prvog do posljednjeg, i sva ta svojstva pripadaju njemu, kao to svojstva stvorenja pripadaju Stvoritelju?203 Zatim: Prepoznavanje Boga u eni je potpunije i savrenije! Jer ovjek tada u Bogu vidi i vrioca radnje. Zbog toga je Poslanik volio ene, zbog savrenog Boijeg osvjedoenja u njima.204 Rekao je u El-Futuhatul-mekkijje: Spoznao je Allha onaj koji ga prepoznaje u svakoj stvari, ili bolje reeno koji vidi da je On sutina svake stvari. Rekao je Ibrahim el-Halebi, uenjak hanefjskog mezheba u knjizi Nimetu-z-zeria fi nusreti--eria, str. 77 i 105 nakon to je proitao Ibn Arebijeve rijei od kojih se koa jei: Tebi i tvom filozofskom pravcu koristie samo gorenje u vatri, i nita drugo.
Fususul-hikem/Iskrice mudrosti1/83 Fususul-hikem,1/80 204 Fususul-hikem,1/17

202 203
101
Delaluddin Rumi
Detaljnu biografiju Delaluddina Rumija (604.-672.) zabiljeio je emsuddin Ahmed el-Eflaki (umro 761. h.g., mudrid i sluga Rumijevog sina, hafiz Mesnevije) u knjizi Menakibul-arifin (prijevod na arapski jezik), koje su dovoljne svakom pametnom i razumnom ovjeku u prepoznavanju pravog Rumijevog lica. El-Eflaki veli: Rekao je jedan islamski pravnik, koji je potonuo u moru dunjalukih uitaka: Nije dozvoljeno initi seddu stvorenju. Rekao je to, i time povrijedio osjeaje mevlevija! Kada je to uo Rumi, rekao mu je: Grijenie jedan! Zato da ne inim seddu i na taj nain iskaem rtvu onome ko me spasio od ejtanovih spletki, olakao put slobode, i poklonio novi ivot?205 Rekao je Sultan Veled: Neki ovjek se poalio Rumiju zbog toga to ga ljudi stalno zapitkuju kako je Rumi mogao nazvati Mesneviju Quranom, rekavi mu da je njegov odgovor na ta zapitkivanja bio: Zato to je on tefsir Qurana. Kae: Kad je to Mevlana uo, zautio je tren, a zatim u srdbi povikao: Psu i magare jedan, a zato Mesnevija ne bi bila Quran? ta je Mesnevija drugo do svjetlo Allhovih tajni.206 Jednog dana Rumi upita Sirijanosa:
205 206
Menakibul-arifin, 2/75 Menakibul-arifin, 1/490
102
ta kranski teolozi vele za Isa? Vele da je Bog- odgovori Sirijanos. Reci im da je Muhammed vei bog od njihovog bogauzvrati mu Rumi, i to ponovi tri puta.207 U uvodu Mesnevije, koju je Rumi napisao na arapskom jeziku, kae se: ...Ona je u rukama plemenitih i estitih izaslanika- meleka! Oni dozvoljavaju samo istima da je dodiruju! Ona je objava od Gospodara svjetova, kojoj la ne moe prii ni sa desne ni sa lijeve strane! Allh je uva i nadzire, a ko to bolje od Njega uva, i ko je milostiviji od Njega? Kae Rumi u stihu br. 2437: Nije ena ta koja se voli, nego je ona svjetlo Boije. Reci: Stvoritelj je ona ili nije stvorena isto je!208 Kae u stihu br 1319: ejh je kao Bog, radi ono to radi bez ikakvih instrumenata, poduava svoje muride bez ijedne rijei.209 Kae u stihu br. 1345: Kada ovjeka osvjetli Boija svjetlost, prihvatljvo je da mu meleki seddu ine, jer Allh ga je odabrao! Tako isto je prihvatljivo da mu seddu uini ovjek ija se dua oistila od sumnji i oholosti, i nalikuje melekima.210 Poznati hanefijski uenjak Bedruddin el-Ajni, komentator Buharijinog Sahiha (umro 855.) posjetio je 823
Menakibul-arifin, 1/471 Kefafi, Mesnevija, 1/304 stranica, Izdavaka kua El-Asrijje, Bejrut. 1966 209 Kefafi, Mesnevija, 2/140 210 Kefafi, Mesnevija, 2/142, 143
207 208
103
godine Konju i sreo se sa mevlevijama. Proitao je Mesneviju i rekao je za Delaluddina Rumija: Napisao je Mesneviju, u kojoj je mnotvo stvari koje su po Kuranu i Sunnetu odbaene. Ona je bila uzrok zablude velikog broja ljudi. Mevlevije pretjerano hvale Rumija, toliko da bi se za njih moglo rei da su nevjernici i da su napustili Muhammedovu, sallAllhu alejhi we sellem, vjeru.211
Primjeri nevjerstva
El-Bistami kae: "Mi smo zagazili u more na ijoj su obali zastali Allhovi poslanici." Ebu Jezid el-Bistami je govorio: "Neka sam ja slavljen, neka sam slavljen, kako sam ja samo uzvien! Allha mi, moj bajrak je vei od Muhammedovog! Pod mojim bajrakom su svi vjerovjesnici od ljudi i dinna!" Ed-Dusuki je izjavio: "U mojoj ruci je bio dehennem, pa sam ugasio njegovu vatru, i dennet pa sam otvorio njegove kapije. Niko me nee posjetiti, a da ga neu uvesti u dennet zvani Firdevs I nikada evlija nije bio sjedinjen s Allhom, a da s Njime nije razgovarao kao to je Musa a.s. s Njime razgovarao." Hallad, sufija kojem je sablja erijata odsjekla glavu zatrovanu nevjernikim idejama, je tvrdio 'da su mu lino od Allha s.v.t. stizala pisma koja je Allh napisao Svojom rukom'.
El-Ajni, Akdul-Duman fi tarihi ehli-z-zeman, uz naunu obradu Muhammeda Muhammeda Emina, El-Hejetulmisrijjettul-amme llkitab, 1408. h.g. Kairo
211
104
Neki dervii smatraju da je mogue vidjeti Allha i na dunjaluku. Ed-Dusuki je izjavio: "Ja sam na nebesima vidio svoga Gospodara. Govorio sam s Njim, dok je On bio na Svome Kursu (prijestolju)." Jedan od sufijskih kutbova kae: "Da se ne stidim Allha pljunuo bih na Njegov dehennem i on bi se pretvorio u dennet." "Ueniku Ebu Jusufa ed-Dehmanija je umro sin, pa se raalostio. Doao mu je ejh Ebu Jusuf i njegovom mrtvom sinu naredio: 'Ustani', i on je ustao i dugo nakon toga ivio." A sada posluaj Allhove rijei:

"Allhova je vlast na nebesima i na Zemlji, On ivot i smrt daje, i vi osim Allha nemate ni zatitnika ni pomagaa.212
Vjerovanje sufija u Iblisa i faraona

Neki tarikati veliaju Iblisa, uzdiu ga i prema njemu osjeaju saaljenje. Meu njima i onih koji vjeruju da je najbolji iman Iblisov iman, zato to on nikome nije pao na seddu osim Allhu s.w.t. Po njima, njemu je Allh s.w.t. oprostio i uveo ga u dennet. A Uzvieni Allh u Svome Qur'anu jasno kazuje da se na Iblisa rasrdio, prokleo ga, iz denneta protjerao i od
212
sra EtTewbe, 116. jet
105
Svoje milosti udaljio. Ali, za njih je, i pored svih tih ajeta najbolja akida (vjerovanje) Iblisova akida, zato to on nije pao na seddu stvorenju, Ademu. Oni gube iz vida to da meleki na seddu nisu pali zbog Adema a.s., nego zbog Allhove naredbe. Uzvieni Allh za Iblisa kae:

"Meleki su se, svi do posljednjeg, zajedno poklonili, osim Iblisa; on se uzoholio i postao nevjernik."213
Tako je i s faraonom. On je, po miljenju sufija, i bolji vjernik i znaniji od Musaa a.s. jer je rekao:
"ja ne znam da vi imate drugog boga osim mene"214 i time pokazao da je sve to egzistira Bog. Tako je, po njihovom miljenju, faraon, vjernik i zasluuje dennet. A da vidimo ta o njemu kae Uzvieni Allh s.w.t.:
"a faraon je zaista na Zemlji silnik bio i u zlu svaku mjeru prevrio!215
sra Sd, 74. jet sra El-Qasas, 38. jet 215 sra Jnus, 83. jet
213 214
106
Svi ovi primjeri koji za svakog normalnog muslimana predstavljaju nevjerstvo i zabludu, kod sufija imaju objanjenje koje se zove hakikat. Islam se, po miljenju sufija, sastoji od dva dijela: 1.Vanjskog koje se naziva erijatom (Allhovim vjerozakonikom), i 2.Tajanstvenog koji se naziva hakikatom (stvarnou). erijat je, za njih, samo kapija na koju ulazi svaki musliman, a hakikat je iznad erijata i do njega mogu dospjeti samo odabrane sufije. Kad im se iznesu jasni dokazi, oni za njih imaju nekakva 'tajanstvena znaenja' koja ne zna niko osim njihov ejh. A kada je Ebu Bekr r.a., upitan za znaenje ajeta koje mu je bilo nejasno, rekao je: "A koje e me to nebo zakloniti, i koja e me to Zemlja na sebi nositi, ako ja o Qur'anu kaem ono to ne znam?!" Meutim, zavirite u Mesneviju koju oni nazivaju najboljim komentarom Qur'ana, pa ete vidjeti kako sufije tumae Qur'an! Ovo djelo Delaluddina Rumija (kojeg je ulema ehlis sunneta proglasila otpadnikom) je prepuno kufra i irka, da nas Allh sauva.
Sufizam u naim krajevima

Sufizam je na prostore Balkana stigao sa dolaskom Osmanske imperije, a najvie zastupljeni pravci bili su mevlevijski, bektaijski, rufaijski, kadirijski, halvetijski i nakibendijski. injenica je da su sufije kroz istoriju bili bliski vlastima i saraivali sa njima, i da su itekako imali uticaja na
107
drutveni ivot. I kod nas, vladajue strukture bile su naklonjene tarikatima , pa su oni nesmetano djelovali. Osmanlijska drava je dervikim redovima davala podrku ak i slubenim aktima, to je doprinijelo irenju sufizma, praznovjerja i izopaenih ideja kod neukog svijeta. Sa dolaskom komunizma veliki broj tekijja biva zatvoren, a njihovo djelovanje se uglavnom seli u polu - ilegalu (privatne kue i okupljalita). Iako oslabljeno, tarikatsko jezgro ouvano do danas, u BiH, u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Sufije su u velikoj mjeri doprinijeli odvoenju velikog broja muslimana u zablude, i stvaranja pogrene slike o Islamu kod neukih ljudi. Smatrajui ih za pobonjake i ugledajui se na njih, veliki broj ljudi je odstupio od islamske prakse, usvajajui obiaje koji nemaju nikakvog utemeljenja u vjeri. Proirilo se uvjerenje da je dovoljno imati muslimansko ime i ponekad prirediti mevlud, da bi ovjek bio dobar vjernik. Poznata sklonost sufija ka filozofiranju, simbolici i proizvoljnom tumaenju vjere, rezultirala je da mase muslimana ostave namaz i ponu praktikovati novotarije i razna praznovjerja. Proirila su se svetita na kaburovima tobonjih evlija, u tolikoj mjeri da ljudi vie uopte nisu obraali panju na upozorenja dobronamjernih i uenih. Mehmed Handi, koji slovi za alima koji je afirmisao nauku Qurana i sunneta na ovim prostorima u svojim "Vazovima" (str. 67) kae sljedee: "Tako je na primjer neuki dio naeg bosansko-hercegovakog muslimanskog svijeta postavio u vezi s nekim Ajvaz-dedom svetkovinu, koju nazivaju Ajvatovica, a sastoji se u tome, da se u odreeni dan svijet sakupi nedaleko od Prua, posjeti kabur
108
Ajvaz-dedin i kod nekakve stijene ue razne dove. To se toliko kod seljaka uvrijeilo, da ga smatraju, kako to obiavaju rei, malim hadom". emu su sufijski ejhovi poduavali svoje muride? Filozofiji, pjesnitvu, knjievnosti, tesavvufu Svemu osim Quranu i sunnetu. Opisujui rad i uticaj dervia u BiH, jedan njihov istaknuti predstavnik kae: Hadi Mehmed efendija auevi, reisu-l-ulema (!), sedamnaest je godina drao dersove iz Mesnevije. Numan efendija Bajraktarevi Nanija preveo je Pendi-namu, didaktiko-moralni spjev perzijskog klasika ejha Feriduddina Attara, na opte zadovoljstvo uglednih Sarajlija, dervia i intelektualaca. Potom je Merhemi nastavio predavanja iz "ulistana" ejha Sadija, popularnog literarno-etikog djela, mjeavine stihova i proze. Nakon okonanja prevoenja i tumaenja ovog djela predaje "Divan" Hafiza irazija, lirsko djelo kojim autor izraava svoje tesavvufsko-filozofske misli. Iza toga slijede "Bosistan" ejha Sadija, pa "Beharistan" Abdurrahmana Damija. ak je u svojoj porodinoj kui Mujaga Merhemi sagradio posebnu prostoriju za ove svrhe nazvavi je "dergah", gdje su se odravala predavanja Mesnevije. Nakon njegove smrti dersove iz Mesnevije poinje odravati Hadi Fejzullah Hadibajri, a nakon njega Hadi hafiz Halid Hadimuli i ona su neprekidno tekla sve do ovog rata. U Tekijji na Mlinima i Hadi Sinanovoj tekijji je kroz stoljea trajala iva nauna aktivnost. Prevedeno je vie klasinih djela sa arapskog, persijskog i turskog jezika iz podruja tesavvufa, dogmatike, islamske filozofije i lijepe knjievnosti. Kao to vidimo, u tekstu se nigdje niti jednom rjeju ne spominje Allhova knjiga, niti bilo koje djelo velikana hadisa. Ostavljanje Qurana i prouavanja islamskih nauka kao to su hadis, fikh, erijat i dr. ostavilo je mnoge ljude u
109
neznanju, a da toga nisu svjesni. Derviluk nije nita drugo do udaljavanje od vjere i postupanja po njoj, zarad odavanja strastima, i ivljenja u mati i iluzijama.
Vaspitne mjere kojima se dervii podvrgavaju

U ejhovom prisustvu budi kao mrtvac u rukama onoga ko ga gasuli; bez dozvole nema pogovora, ni pokreta ni prie. Onaj ko svome ejhu kae: 'Zato?' nikada nee uspjeti. Ako tvoj ejh uini neto nepristojno, znaj da je njegova nutrina potpuno ista. Onaj ko nema ejha, ejtan mu je ejh. Nipoto ne prezirite to to neki od evlija ne klanja s vama u dematu. Postoje ljudi koji svaki namaz klanjaju van zemlje u kojoj ive. Neki od njih svaku dumu klanjaju u haremu Mekke ili kod Allhovog Poslanika, a neki pak klanjaju svaki akam na Dhul-Karnejnovom zidu ili na brdu Kaf Ne drui se s onim ko ne voli tvoga ejha. Od ejha ne skrivaj nita to ti padne napamet, i bez njegove dozvole se nemoj eniti niti putovati. Ovo su samo neke od metoda kojima odgajaju svoje muride i pripremaju ih na slijepo slijeenje njihovih zabluda. Postavljaju pravila koja treba da u potpunosti
110
upokore pristalice njihove sekte. Od obinog dervia se trai slijepa pokornost: da bude samo alatka u rukama nekoga ko za njega misli. On treba da pokorno i bez ikakvog razmiljanja radi ono to mu se servira. I tako neuki slijepo slijede zalutale, ljube im ruke, pred njima osjeaju strahopotovanje, od njih odlaze povijajui svoje vratove. Njihov glas ne smije se uti. ejhu se vjeruje sve, jer je on, za njih, nepogrjeiv. ejh moe izai i go na minberu i u takvom stanju odrati hutbu, moe poput faraona tvrditi da je 'on bog' kao to je to uinio njihov ejh Hallad, moe tvrditi da jednim korakom obie zemaljsku kuglu, da je hodao po nebesima, i da radi ono to ne moe initi niko osim Allha s.w.t., a murid sve to treba da povjeruje, i to bez ikakvog pogovora, i ijednog pitanja. ejh je za njih nepogrjeiv, njegova nutrina je ista, a udesa koja radi su kerameti. Islam ne trai slijeenje nikoga osim Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem. Muslimanu je jedini uzor on, a od drugih se znanje uzima samo ako ono nije u protivrjeju s njegovim sunnetom. Dakle, od nas se trai slijeenje ispravnog programa, a ne slijeenje osobe. U islamu nema slijepog slijeenja. Muslimanu je dovoljno da prisustvuje dersovima raznih alima i da od svih njih uzima znanje. To je ono to se od njega trai: da upozna svoju vjeru, a ne da slijepo slijedi osobu, ma ko ona bila.
Odnos I.Z. prema sufijskim tarikatima

Ono to udi svakog muslimana koji iole poznaje svoju vjeru, jeste odnos islamskih institucija prema tarikatima. Iako je Islamska Zajednica zvanino institucija
111
muslimana ehlis-sunneta, odgovorni u njoj ne osuuju zablude sufija, niti se od njih ograuju. Naprotiv, oni se uporno trude da u okvir islama uguraju one koji svojim djelima jasno dokazuju da tu ne spadaju. Da je sekta sufija na ovim prostorima opstala uz nesebinu podrku organa IZ, moemo se uvjeriti iz dokumenata koji to potvruju. Tako se na primjer na jednom mjestu kae: 30. maja 1977. godine prof. dr Ahmed Smajlovi je, kao predsjednik Starjeinstva IZ za BiH, dao podrku radu tekijja i potakao obnavljanje njihovog rada. Zatim: Dokumentom Starjeinstva IZ BiH iz 1985. reeno je da "derviki redovi nisu izvan Islamske zajednice, niti imaju status samostalne vjerske zajednice, nego djeluju u okviru IZ-e." U Ustavu Islamske zajednice iz 1990. godine stoji: Tekijje su ustanove: u kojima se vre vjerski obredi i poslovi u skladu sa islamskim propisima."!!!216 U ustavu Islamske Zajednice Crne Gore kae se: Vjerski objekti su: -damije (mesdidi) -mektebi -gasulhane -mezari -turbeta i -tekijje 217
216 217
Opte odredbe, lan 10. Opte odredbe, lan 22.
112
Dalje stoji: Tekijje su ustanove u kojima se vre vjerski obredi i poslovi u skladu sa islamskim propisima. Derviki redovi, ije je uenje i praksa u skladu sa propisima eriata, organizuje se po pravilima tarikata u okviru islamske zajednice, pod nadzorom Meihata. ejhovi dervikih redova mogu obavljati vjerske obrede i poslove ako je njihov izbor potvrdio Meihat.218
Velianje mrtvih, put ka irku unutranjost turbeta
Bolna injenica jeste da je zvanini aqidetski mezheb kod islamskih institucija u BiH nije ehlis-sunnetski, nego maturidijski. I pitate jednog od elnika Islamske Zajednice: Kojeg si mezheba u fiqhu? Kae: Hanefijskog. Kojeg si mezheba u aqidi? Kae: Maturidijskog. A kojeg si tariqata? Kae: Nakibendijskog. Pogledajte. U fiqhu je hanefija, u aqidi maturidija, u tariqatu
218
Opte odredbe, lan 26
113
nakibendija. Sve su pomijeali, sve su udrobili. A sve je bida't, i sve ih je izvuklo iz okvira ehlis-sunneta wel dema'ta.219 U glasilima Islamske Zajednice se tarikatima posveuju itave rubrike, u kojima se reklamiraju i hvale mevludi i zikrovi u tekijjama. Biblioteke su pune sufijskih knjiga. Sufizam se predstavlja kao dio nae kulture i bogatog islamskog naslijea, iako je sva ulema sufizam okarakterisala kao zabludu. Mnoge sufijske novotarije uvukle su se u nae obiaje i ibadete. U damijama se praktikuju mevludi, zajedniki zikr, pjevanje uz muzike instrumente i slino. Na ovim manifestacijama dolazi do mjeanja mukaraca i ena, i taj oiti haram je postao normalna stvar. U nekim mjestima se organizuje ceremonija ljubljenja nekakve mubarek dlake (da nas Allh s.w.t. sauva) u mjesecu Ramazanu, obiljeavaju se nepostojee blage (mubarek) noi, Quran se ui mrtvima, a damije - Allhove kue, su okruene mezarjem i turbetima. Sve ovo ukazuje na veliki uticaj ovih sekti. Dodamo li ovome injenicu da se mnogi ljudi ovakvog ubjeenja nalaze na odgovornim mjestima u IZ , dobiemo alosnu sliku onih koji treba da predvode muslimane. Zapitajmo se: da li e Allh s.w.t. pomoi one koji izjednaavaju istinu i zabludu? Zar treba onda da nas udi stanje u kojem se nalazi ummet? Kae Uzvieni:
219
iz predavanja Novotarije
114

Nees nai da ljudi koji u Allha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allhu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar im oni bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi.220
220
sra El-Muddele, 22. jet
115
Knjiga 2
i'izam
116
117
Znaenje rijei ''ii'ja'' i iitski pravci

Rije iah u arapskom jeziku znai partija, sekta ili pristalica. Voditi partiju ili sektu podrazumijeva imati svoje sljedbenike i pomonike. Svi ljudi istoznano shvataju rije pristalica. To je svaki onaj koji pomae drugog istomiljenika i ue u njegovu stranku.221 Terminoloko znaenje rijei iah je naziv za svakog onoga koji je uvjeren da je Allhov Poslanik odredio Aliju za svog nasljednka.222 Ovo je temelj i sutina iizma. Shvatanje iizma se vremenom mijenjalo i proirivalo. Tako je na poetku islama znailo davanje prednosti Aliji nad Osmanom sa priznanjem Ebu Bekra i Omera . Kae Lejs ibni Ebi Selim: Zatekao sam prve ije koje nisu smatrale nikog vrijednijim, niti ikom davale prednost nad Ebu Bekrom i Omerom.223 Zatim se stvar postepeno poveala i pojavila se la na Osmana, Zubejra, Talhu i Muaviju, te ih poee psovati. Tada se iizam udruio sa pristalicama Abdullaha ibni Sebe, kada heretici iskoristie priliku da pokrenu talas ljubavi obinog svijeta za ehlul-Bejtom, ne bi li tako iz osjeaja samilosti sa njima, napravili meu istim tim narodom novu vjeru poinjui od izraavanja neprijateljstva prema ashabima Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we
Tadùl-arus, 8/405 Mugnijetu iah - Muhammed Devad, str. 15 223 El-Munteka, str. 128
221 222
118
sellem, nastojei to vie iskriviti i napraviti suprotnosti u ovoj istoj vjeri. Naziv rafidije je relevantniji za ovu sektu od naziva iije, kako oni sami sebe vole nazvati. Tako su nazvani (refeda ar. odbaciti, odbiti) jer su odbili da daju prisegu Zejdu ibn Husejnu (bratu Zejnul Abidina). Pozvali su Zejda u Kufu da mu daju beju, da bi zapoeli pobunu protiv emevijskih halifa. Ali su mu postavili uslov da se mora odrei Ebu Bekra i Omera. Pa im je odgovorio: Zar da se odreknem ashaba svoga djeda? I tada su oni odbili da mu daju prisegu, i nazvani su rafidije (na arapskom odbiti, odbaciti). Mali broj koji mu je priao nazvani su zejdijje, i oni priznaju hilafet Ebu Bekra i Omera, ali se odriu emevija. Meutim, iako su blii ehlis-sunnetu od rafidija, oni nisu ehlissunnet, jer takoe imaju mnoge devijacije u svome vjerovanju.
Glavna obiljeja iitske (rafidijske) akide

Glavna obiljeja vjerovanja iija jesu: Tvrdnja da je Quran iskrivljen i neautentian; Stavljanje Alije r.a. i njegovih potomaka ispred poslanika i meleka; Vrijeanje, psovanje i optuivanje za otpadnitvo i iskrivljivanje Qurana najboljih ljudi poslije Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, Ebu Bekra r.a. i Omera r.a.; Pripisivanje Aliji r.a. i imamima atributa koje samo Allh s.w.t. posjeduje, poput poznavanja gajba (skrivenog).
119
Svako od ovih otpadnitvo.
vjerovanja
je
zasebno
nevjerstvo
iitski pravci
Postoji vie grupa koje sebe nazivaju iije: Prva grupa, ovih ekstremnih iija smatra da Allh obitava u Aliji. Prema tome oboavanje Alije, je ustvari, oboavanje Allha. Druga grupa, pak, pobija ove prve, govorei da je Alija samo ljudsko stvorenje. Ipak, on je najsuperiornije ljudsko bie. Allh s.w.t. je poslao Qur'an njemu, ali je Dibril, zbog line pristrasnosti predao Qur'an Muhammedu, sallAllhu alejhi we sellem, i tako je Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem prevario Aliju oduzevi mu pravo na Poslanstvo. Trea grupa, opet, pobija vjerovanje i prve i druge grupe, te kae da je takvo neto nemogue. Na Poslanik Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, da bude varalica? On je samo rekao da Alija treba biti prvi halifa poslije njega. Ipak, ashabi su prekrili ovu njegovu zapovjed i izabrali trojicu drugih halifa zaredom, prije Alije. Sa tom pretpostavkom, ova trea grupa smatra da su prva trojica halifa oduzeli pravo Aliji da bude prvi halifa, te ih zbog toga oni mrze. Oni proteu tu mrnju na veinu ashaba, koji su se, po njihovom miljenju, urotili protiv Alije.
120
etvrti, pored mrnje prema ashabima, kritikuju i Aliju zato to nije zahtjevao svoje pravo koje mu je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, ostavio u amanet. Ove etiri grupe su izale iz okvira islama pa se prema tome smatraju nevjernicima (kafirima). Preostale grupe iija su ljudi bidata (vjerovanje ili ponaanje koje nije preneseno od Alahovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem ili etiri halife, nego je uneseno u vjeru kasnije, naziva se bidat). Razne grupacije iija su nastale tokom stoljea. Mi emo pomenuti neke od najekstremnijih i objasniti njihovo vjerovanje. Tako e svako moi spoznati njihovu realnu prirodu, i time jasno razluiti dobro od zla: Kamilijja grupa, je ozloglaena po mrnji prema ashabima. Oni nazivaju ashabe nevjernicima zato to nisu postavili Aliju za prvog halifu, a takoe kau da je Alija r.a. bio nevjernik zato to nije insistirao na svom pravu da bude prvi halifa. Benanijja grupa, su sljedbenici Benan bin Dem'an. Oni kau: "Na Bog je u ljudskoj formi (obliku). Vremenom on je nestao. Samo je njegovo lice (vedh) preostalo. Njegova dua je bila u Aliju. Onda je ta dua prela u Alijinog sina, Muhammed bin Hanefijja, a od njega opet na njegovog sina Ebu Haima. Trenutno je u Benanu." Denahijja grupa. Njihov lider je Abdullah bin Muavija. Oni vjeruju u transmigraciju, tj, selidbu dua iz jednog tjela u drugo. Oni kau: "Boja dua je prvo ula u tijelo Adema a.s. pa onda u ita a.s. Tako, transmigrirajui od jednog do drugog
121
poslanika na kraju je ta Boja dua ula u Aliju i potom u njegove sinove. Trenutno se nalazi u Abdullahu bin Muaviji." Oni ne vjeruju u proivljenje poslije smrti, i ohalaljuju mnoge stvari koje su jasni haram, kao to je pijenje alkohola, jedenje mesa crknute ivotinje, blud itd. Mensurijja grupa su sljedbenici Ebu Mensura Adlima. On je bio jedan od uenika Imama Muhammed Bakira r.a.. Kada ga se ovaj odrekao, on je proglasio sebe liderom vjerske sekte. Mensurijja grupa kae: "Ebu Mensur je uzdignut na Nebo gdje ga je Allh njeno pomilovao po glavi i rekao mu: O moj sine! Idi i proglasi moje komande robovima mojim!" Po ovim zalutalim bijednicima, rije 'kisfan' u 44-om ajetu sure Tur se ustvari odnosi na Ebu Mensura. Lanac Poslanstva po njima nije jo zavren. Jo neki Poslanici trebaju doi u budunosti. Dennet predstavlja ustvari imama kojeg moramo voljeti. Dehennem predstavlja ljude koje mi moramo mrziti, naprimjer Ebu Bekra i Omera. Farz su ljudi koje mi moramo voljeti. A harami su ljudi koje mi moramo mrziti. Hattabijja grupa su sljedbenici Hattab Esedija. On je bio jedan od uenika Imama Dafera Sadika. Kada je imam bio uvrijeen njegovim bezobraznim ponaanjem on ga je otjerao iz svog drutva. Ipak, poslije smrti imama Dafera, taj pokvarenjak je tvrdio da je on novi imam. Po njegovim pristalicama imami su poslanici i Allhovi sinovi. Dafer Sadik je za njih Bog. Pa ipak Ebul Hattab Esedi je superiorniji i od njega i od Alije. Oni kau da je halal lano svjedoiti da se zatiti prijatelj od neprijatelja. Dennet predstavlja dobar i luksuzan ivot na ovom svijetu. A dehennem prestavlja ovosvjetske probleme i tekoe. Nema ni poetka niti kraja ovom svijetu. Nema Smaka Svijeta niti Sudnjeg Dana. Je li iko vidio dennet i
122
dehennem? Sa takvim tumaenjima i vjerovanjima oni rade svaki haram i ignoriu farzove. Gurabijja grupa. Oni kau: "Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, je fiziki puno sliio na Aliju. Slinost izmeu njih dvojice je kao slinost izmeu dvije vrane ili muhe. Allh s.w.t. je naredio Dibrilu da objavi Qur'an Aliji ali je zbog njihove slinosti grekom objavio Qur'an Muhammedu, sallAllhu alejhi we sellem". Radi te greke oni proklinju meleka Dibrila. Druzi grupa, imaju svoju teritoriju u Libanu, a oni koji ive u Izraelu slue u izraelskoj vojsci. Zaetnik njihove vjere je Hamza ibn Ali, Perzijanac. Oni vjeruju da se Allh otjelovio u liku fatimidskog vladara El-Hakima. Allh se po njima otjelovljuje kad god je potrebna nova objava ovjeanstvu, i priprema sljedbenike da prihvate novog poslanika, koji je po njima spomenuti Hamza Perzijanac. A kako svaki poslanik nadvisuje prethodnog, tako su Hamza i njegova vjera nadopuna Islamu. Druzi vjeruju u selidbu dua nakon smrti iz tijela u tijelo, i s toga ne primaju novih sljedbenika u svoju vjeru, poto su sve due ve ivjele u doba Hamze. Nakon to je njihova vjera objavljena, svi koji je nisu prihvatili moraju plaati dizju!
Hamza je ovom svojom vjerom u stvari otvorio vrata ne-Fatiminim potomcima da postanu Imami. Da je El-Hakim imam, onda bi imam poslije njega bio njegov sin; ovako, proglasivi ga za boga, mogao je sebe proglasiti novim poslanikom. Drui, inae, sebe dijele na "razumne" (preko 40 godina), koji mogu prisustvovati itanju i studiranju skrivenog znaenja njihovih vjerskih knjiga, i "nerazumne" (ispod 40 god), kojima se ne ita skriveno znaenje. NeDruzima je pristup zabranjen. Svi Druzi su braa. Njihov je otac Svjetlost koja je Razum, a njihova majka Samilost, koja 123
je Univerzalni Duh. Broje oko pola miliona ljudi u Libanu, Siriji i Izraelu.
Dammijja grupa, mrzi Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem. Oni kau: "Alija je Bog. On je postavio Muhammeda za svog Poslanika ali je on okupio ljude oko sebe umjesto oko Alije." Druga njihova podgrupa kae da je Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, vrijedniji, dok drugi vjeruju da je Alija r.a. vrijedniji. Opet druga podgrupa vjeruje da Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, Alija, Fatima, Hasan i Husejn, koji su Ehli-aba (osobe ispod ebeta), predstavljaju jedinstvo. Oni vjeruju da je jedan te isti duh ili dua istovremeno ula u ovih pet osoba. Svi su na istom stepenu jer je jedna te ista dua u svima. I jo vjeruju da je i Fatima muko. Junusijja grupa, su sljedbenici Junus bin Abdur~Rahmana. Oni kau: "Allh sjedi na Aru. Meleki su ga postavili na Ar, ali je on ipak moniji od meleka." Mufavvida grupa. Oni kau: "Allh je stvorio svijet, te onda predao cijelo upravljanje tim svijetom Muhammedu, sallAllhu alejhi we sellem" Neki od njih opet kau da je vlast nad upravljanjem ovim svijetom podarena Aliji. I Alija stvara ta god poeli. Ismailijja grupa, kae da Qur'an ima unutranje tajno znaenje i vanjsko literarno znaenje. Vanjsko znaenje (zahir) naspram unutranjeg znaenja (batin) je kao orahova ljuska i jezgro. ta god osoba moe da postigne tekim i mukotrpnim praktikovanjem vanjskog znaenja Qur'ana vrlo lako to moe postii prilagoavanjem unutranjem znaenju. Stoga, osoba ne treba da se mui praktikujui
124
vanjski islam i pridravati se haram i halal odredbi, kada moe postii savrenstvo spoznajom unutranjeg znaenja Qur'ana. Da bi uvjerili ljude u svoju doktrinu oni navode trinaesti ajet sure Hadid, koji govori o brani ili zidu izmeu denneta i dehenema. I kau "nema harama, sve je halal. Sedam Poslanika posjeduju vjeru a to su: Adam, Nuh, Ibrahim, Isa, Musa, Muhammed sallAllhu alejhi we sellem i Muhammed Mehdi, koji se treba pojaviti u budunosti prije Smaka Svijeta." Njihov cilj je da demoliraju islam. Postavljajui lukava i filozofska pitanja oni pokuavaju da ubace sumnju u razum muslimana. Naprimjer, oni postavljaju pitanja kao ova: "Zato ena treba da naposti proputene dane Ramazana, koje nije mogla postiti radi menstruacije, a ne mora da nadoklanjava proputene Namaze svakog mjeseca radi istog razloga? Izbacivanje sjemena (sperme) obavezuje na gusul (ritualno kupanje) a mokrenje ne zahtjeva gusul iako je mokraa (urin) prljavija od sperme, zato? Zato neki Namazi imaju etiri rekata, dok drugi imaju samo tri ili dva?" Oni takoe izmiljaju neosnovana i netana znaenja Allhovim odredbama. Naprimjer, oni kau, "Obaviti abdest znai voljeti Imama. A obavljanje namaza znai voljeti Poslanika. Kaba predstavlja Poslanika a vrata Kabe predstavljaju Aliju. Sedam kruenja (tevvaf) oko Kabe predstavlja sedam Imama. Dennet je simbol izbjegavanja ibadeta a dehennem je simbol odricanja od harama". Njihova bezvjernika vjerovanja su : "Allh nije niti postojei niti nepostojei, niti je znalac niti je neznalica, niti je moan niti je nemoan." Hasan bin Muhammed Sabbah, kolski kolega Nizamul-mulka i famoznog poete Omera Hajjuma, je uspostavio Ismailijsku dravu u Rej gradu 1081 godine, proglasio sebe imamom tog vremena, i prisilio sunnije da se pridrue njegovoj sekti. On i njegovi nasljednici su, sve do
125
1255 godine, sprovodili velika muenja i nasilje nad onima koji nisu htjeli da prihvate njihova vjerovanja. Uenjaci ehlis-sunneta su istrunuli u tamnicama pod zemljom, gdje su pali kao ehidi ostajui dosljedni pravom putu. Po njima, svako vrijeme mora imati imama. Oni brane da neuki ljudi itaju knjige i onima koji su obrazovani brane da itaju starije knjige koje se naravno ne slau sa njihovim vjerovanjima. Vole Grku filozofiju, koja je puna pekuliranja. Oni se izrugivaju vjerskom nauavanju. Drugo ime ove sekte je Karamite. Zato to je luak po imenu Hamdan Karmut, iz sela Vasit, blizu Bagdada, osnovao Karamitsku dravu 891 godine, podvrgavajui sunnije vrlo grubom i krvavom tretmanu, prisiljavajui ih da se pridrue Ismailijskoj sekti. Ova sekta se ugnijezdila u Neddu (Saudi Arabija). Ebu Tahir, koji je postao njihov lider 929 godine, je izvrio invaziju na Mekku i poklao hiljade haddija. Ti nevjernici su izvadili ak i crni kamen (Haderul esved) iz zida Kabe i odnijeli ga u svoj glavni grad Hedr blizu Basre. Ovaj blagoslovljeni kamen je ostao u njihovom vlasnitvu pune 22 godine. Njihova drava je kolapsirala 328 poslije Hidre, oslobodivi muslimane velikog zla i terora. Danas su se Ismailije zadrale u Siriji jo samo u gradiu Selemiji. U svojim tajnim ceremonijama ine seddu pred polnim organom djevica izgovarajui: "Iz tebe smo izali i tebi se vraamo!" Zejdijja grupa je bila privrena Zejdu bin Ali Zejnelabidinu. (Zejnel-abidin Ali bin Husejn je bio etvrti od 12 Imama. On je bio 12 godina star kada je preivio pokolj kod Kerbele. On je preselio na vjeni svijet u Medini 713 godine. Njegov kabur se nalazi kraj kabura njegovog amide,
126
imama Hasana r.a.). Zejdijja grupa se podjelila u tri podgrupe: Darudijja grupa tvrdi da je Hilifet pripadao Aliji. Ashabi su postali nevjernici time to ga nisu postavili za prvog halifu. Sulejmanijja grupa, vjeruje da su Ebu Bekr i Omer imali pravo na hilafet. Oni pak kau: "Ashabi su napravili greku to su postavili njih za halife umjesto Aliju. Ova njihova greka pak nije grijeh ili nepravda sa njihove strane. Osman, Talha, Zubejr, i Aia su postali nevjernici." Tabirijja grupa. Oni su identini sa Sulejmanijom. Jedina razlika je da Tabirijje ne smatraju Osmana niti krivim niti nevjernikom. Veina Zejdija su u ovo vrijeme u jednoj od ove tri grupe; njihovo vjerovanje (akaid) je isti kao u Mutazilita, a ibadet, tj, praktikovanje islama je isti kao u sljedbenika hanefijskog mezheba. Alevija ili Nusajrija grupa, jedna od bezbrojnih iitskih sekti, koja je uspjela doi na vlast u Siriji (uprkos injenici da ine samo 5 odsto stanovnitva Sirije), vojnim udarom pod vostvom Hafeza Asada 1970. godine. Od tada muslimanski narod u Siriji stenje pod jarmom ove sekte koja je kroz cijelu povjest islama bila na strani neprijatelja, ak i u doba krstakih ratova. Ova je sekta nastala u desetom stoljeu pod zatitom Hamdanidske drave u Siriji, ija je dravna vjera. bio dvanaestoimamski iizam. Oni smatraju da se Allhov Sveti Duh objavljuje na zemlji u vidu Alije i njegovih potomaka. Vjeruju u sveto trojstvo: Allh-MuhammedSelman El-Farisi (ashab Boijeg poslanika, porijeklom Perzijanac). Pored Sirije, ima ih jo u Turskoj, gdje su znatna manjina.
127
Imamijja grupa, kae: "Jasno je nareeno da Alija treba biti prvi halifa. Ashabi su postali nevjernici zato to su odbili da izvre tu naredbu. injenica da je hilafet dospjeo do imama Dafer Sadika kroz oevu lozu. Nije sigurno koga je naslijedio u Hilifetu." Ipak, veina ih vjeruje da je, poslije Dafera Sadika sedmi imam bio njegov sin, Musa Kazim 799, ukopan u oblasti Kazimijja u Bagdadu; poslije njega, Ali Rida 148-203 godine, ukopan u gradu Me-hed (Tus), u istonom Iranu; onda njegov sin Muhammed Taki 194-220 godine, u Kazimijji; onda Ebul-Hasen Ali bin Muhammed Hadi Naki 213-254 godine u oblasti Asker u Sermen Rej gradu; onda jedanaesti imam, Hasan bin Ali Askeri 232-261 godine, ukopan pored svog oca u Bagdadu; i zadnji dvanaesti imam, Muhammed bin Hasan Mehdi; (on se rodio u 255-oj godini poslije Hidre, i kada je imao deset godina starosti ili sedamnaest po drugima, on je uao u neku peinu i od tada ga niko nije vidio). Oni vjeruju da e taj dvanaesti imam po imenu Mehdi izii iz te peine pred kraj svijeta da povrati hilafet. Postoji jo nekih grupa koje se bitno ne razlikuju od ovih navedenih. Sve su one skrenule sa pravog puta; vremenom se mjenjajui. Svaka osoba sa normalnim razumom e poslije itanja gore navedenih informacija uvidjeti da su te razne sekte besmislene i na krivom putu. Oevidno je da su njihova vjerovanja neosnovana, sujevjerna i iluzorna. Prazna je tvrdnja ovih ljudi koji tvrde da vole ehli Bejt, kada imaju ovakva vjerovanja, jer niti je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, a niti dvanaest imama ikada vjerovali ili propagirali ovakve gluposti. Nijedan od tih imama nije zahtjevao nerazumnu ljubav i odanost samo u rijeima, nego su traili praktikovanje islama onako kako su ga
128
primili od ashaba. Tvrdnja Hurufija, da je njihova ljubav prema ehli Bejtu kao ljubav krana prema Isau a.s., je dovoljan dokaz da su zalutali kao i krani. Nerazumna ljubav prema Isau je odvela krane na stranputicu da mu pripiu boansku prirodu i ono to mu ne dolikuje kao Allhovom robu. Isa a.s. ne eli takvu ljubav i on se odrie onih koji Allhu pripisuju druga u boanskoj prirodi . Nerazumne i ekstremne iije isto tako od pretjerane ljubavi prema Aliji prate isti put kao i krani proglaavajui Aliju Bogom ili dijelom Boga. Da bi bolje shvatili zablude i iskrivljeno vjerovanje sekte iija , na stranicama koje slijede emo opirnije razmotriti temelje njihove akide, uporeujui ih sa ispravnim vjerovanjem ehlis-sunneta wel demaata.
1. Tewhd- Allhova jednoa

Muslimani vjeruju da je Allh s.w.t. Jedan i Svemogu, da mu niko nije ravan niti slian, niti postoji posrednik izmeu Njega i Njegovih robova. Vjeruju u sve ajete koji govore o Njegovim svojstvima bez ikakvog iskrivljivanja njihovih znaenja ili negiranja bilo ta od njih, ili poreenja sa ljudskim osobinama da je On poslao poslanike koje je zaduio da dostave Njegovu objavu, to su oni uinili bez tajenja bio ega od nje. Vjeruju da samo Allh s.w.t. zna gajb-nevidljivo. Da je zauzimanje kod Njega uslovljeno i da se dova, zavjet, klanje rtve, i molba ne upuuje nikom drugom sem Njemu s.w.t., i da bilo ta od toga nije dozvoljeno uputiti bilo kome drugom. Samo On posjeduje dobro i zlo i niko pored Njega nita ne posjeduje i
129
ne moe uraditi, bio on iv ili mrtav, i da su svim stvorenjima potrebne Njegove blagodati i milosti. Spoznaja Allha s.w.t. je obavezna erijatom pomou Allhovih s.w.t. znakova i znamenja prije razuma. A nakon toga ovjek razmilja svojim razumom kako bi bio sigurniji i postojaniji u svojoj vjeri. iije svoje ubjeenje da je Allh s.w.t. Jedan mjeaju sa pojedinim stvarima koje su irk. Oni prizivaju Allhova s.w.t. stvorenja i upuuju dove ljudima mimo Njega i govore: ''O Alija, o Husejne, o Zejneb'' i sl.. Daju zavjet i kolju kurbane u ime drugih mimo Allha s.w.t. Trae od umrlih da im ispune njihove elje. Oni vjeruju da su njihovi imami nepogreivi, da oni znaju gajb i da oni imaju utjecaja na kretanja u svemiru. i'ije su inovirali tesavuf kako bi ova iskrivljena shvatanja zasadili i meu sljedbenike sunnizma. Oni tvrde da evlije kutbovi - autoritativne linosti i ehli-Bejt imaju posebnu mo. Oni su svojim sljedbenicima potvrdili postojanje stalea u vjeri, i da se ta odlika prenosi na njihovu djecu nasljedstvom. Sve to nema nikakve osnove u vjeri. Spoznaja Allha s.w.t. je po njima razumska obaveza a ne erijatska, i ono to je dolo u Qur'anu je samo potvrda zakljuka razuma, i nita novo razumu nepoznato. Prenosi El-Kulejni iz "Kafija": "Islam je (kod iija) izgraen na pet temelja namazu, zekatu, postu, haddu i imametu." Sasvim se jasno vidi da su izbacili ehadet i na njegovo mjesto stavili imamet. Kae njihov uenjak El-Mazindrani:
130
"Svaki hadis prenesen od imama je kao Allhov govor. Nema kontradiktornosti u njihovom govoru kao to je nema ni u govoru Uzvienog." Da iije u svome vjerovanju ine irk Uzvienom Allhu s.w.t., shvatili su i nemuslimanski istraivai. Kae Thomas Patrick Huges: Zaista iije poklanjaju imamima svojstva Boga!224 El-Kulejni je u svojoj knjizi naslovio sljedee poglavlje: "Allh d.. nije poslao ni jednog poslanika bez Alijina znanja, a on je Njegov ortak u znanju". iije su tekstove koje govore o tewhdu stavili pod jurisdikciju svojih imama. Kae Allh s.w.t.:

On je tebi i onima prije tebe objavio: Ako bude Njemu druga pripisao, djela tvoja e propasti i gubitnik e biti.225
U El-Kafiju pie: Ako pripie druga vladavini osim njegove.226 U Fehijevom tefsiru stoji sljedee: Ako pripie Alijinoj vladavini drugu vladavinu, djela e tvoja propasti.227
Distionary of Islam, London, 1885, str. 574 sra Ez-Zumer, 65. jet 226 El-Kafi, 1/427 227 2/251
224 225
131
Povod objave ovog ajeta kod iija je: Kada je Allh objavio Poslaniku, o Aliji, priao mu je Muaz ibni Debel i rekao: Ukljui u Alijinu vladavinu Prvog i Drugog (tj. Ebu Bekra i Omera) da bi ljudi bili zadovoljni tvojom odlukom i potvrdili tvoj sud. Tada je Allh navodno objavio ajet: O Vjerovjesnie, prenesi ono to ti se objavljuje od Gospodara svoga, a ako to ne uini onda nisi dostavio poslanicu svoju228
Tada se Allhov Poslanik poalio Dibrilu govorei: Ljudi me u la utjeruju i ne prihvataju nita od mene!, zatim je Allh s.w.t. objavio:
Ako bude Njemu sudruga pripisao propast e djela tvoja i gubitnik e biti! (Njemu znai Aliji).229 U njihovim knjigama postoje izjave koje pobijaju gore reene tvrdnje. U tefsiru El-Burhan pie: Prenosi se od Hubejba ibni Mala da je rekao: Spomenuo sam Ebu Abdullahu ono to ree Ebu Hitab o Allhovu govoru: Kada se samo Allh spomene, to se odnosi na vou pravovjernih (Alija ). A kada se spomene drugi osim Njega - to je taj i taj. Zatim Ebu Abdullah ree ponavljajui tri puta: Ko ovo kae on je murik (mnogoboac), Allhu se od takvih utjeem i u Ime Njegovo ih se odriem. Ovim ajetom Allh govori o sebi. Zatim je Hubejb spomenuo drugi ajet: Tako
228 229
sra El-Mide, 67. jet El-Burhan, 4/83
132
vam je , i kad se samo Allhovo ime pozove, vi nevjerujete.ponovo tvrdei da se ovaj ajet odnosi na Aliju, a Ebu Abdullah mu isto odgovori kao i prvi put.230 Quran je tewhd uinio temeljem ispravnosti ibadeta, a irk uzrokom propasti ibadeta: Allh nee oprostiti da mu se drug pripisuje, a oprostie manje od toga231 iije i ovo stavie pod upravu i volju svojih imama. Kau: Onaj ko prizna nau vladavinu i potom umre, primljen mu je namaz, post, zekat, hadd. Ako to ne bi priznao pred Allhom, Allh mu ne bi primio ni jedno djelo.232 Kau: Rekao je Poslanik : Dennet pripada onome ko je volio Aliju, pa makar i bio nepokoran Poslaniku. Vatra je pripremljena za one koji su prezirali Aliju, pa makar bili posluni Poslaniku!233 iije tvrde da je vladavina (tj. vilaje) vea i vanija od namaza i ostalih temelja vjere. Allh je jasnim rijeima spomenuo namaz na vie od osamdeset mjesta u Quranu, a iitsko vilaje nije spomenuto nijedanput. Pa da li Allh eli dovesti svoje robove u zabludu? Slava nek Ti je Gospodaru, ovo je otvorena potvora!
El-Burhan, 4/78 sra En-Nis, 48. jet 232 Es-Sidik, 154 233 Risaletul-islam vel-mudìze, 276; El-Hisal, 1/41
230 231
133
Pripadnost islamskoj vjeri se oituje tewhdom a ne vilajetom, ljubav prema ehli-Bejtu je sporedna u odnosu na tewhd, a uvjetovana je njihovim potvrivanjem istine i pozivanjem njoj. Zatim su posegnuli za mnogobotvom iz predislamskog dahilijjeta. Murici su govorili: Oboavamo ih (tj.kipove) samo zato da bi nas Allhu pribliili.234 Kae El-Helebi (iitski alim) o imamima: Oni su Gospodarev zastor i posrednici izmeu Njega i Njegovih stvorenja.235 Svi muslimani priznaju da su poslanici posrednici izmeu Allha i ljudi samo u prenoenju Objave i propisa. Dvanestoimamije vjeruju da ta zasluga pripada imamima od kojih pojedini, kako oni tvrde, ak primaju objavu od Allha . Tako su im pripisane karakteristike tewhda s obzirom da uputa svih stvorenja ovisi kod njih o imamima. Nijedno djelo nee biti primljeno kod Allha osim sa imenima njihovih imama. Od njih se pomo trai, njima se u ast hodoasti i to hodoae je vrijednije od propisanog hadda. Kerbela je za njih vrijednija od Kabe. Na Kerbeli iije obavljaju posebne obrede, tu imaju posebna pravila ponaanja pod nazivom Obredi Meheda. Evo nekih primjera: Uputa: Kae Ebu Dafer:
234 235
sra Ez-Zumer, 3. jet El-Bihar, 23/97
134
Pomou nas se Allh oboava, pomou nas je On spoznat, pomou nas se vjeruje u Njega kao Jednog.236 Ovo dokazuju Allhovim govorom: Reci, ovo je moj put u koji otvoreno pozivam ja i oni koji me slijede237 - znai da uputa nije potpuna osim sa nekim od nepogrjeivih imama to predstavlja otvoreni napad na Allha. Dova: U predajama se spominje: Ko moli Allha preko nas, on je uspio, a ko moli Allha sa drugim osim nas propao je i u propast vodi.238 Usuuju se da kau: Dova Poslanika je usliana bez posredstva i traenje efaata.239 Prenosi Er-Ridaa: Kada su Nuha ponijeli valovi prilikom potopa, molio je Allha naim posredstvom i Allh ga je sauvao potopa. Kada je Ibrahim baen u vatru molio je Allha naim posredstvom, pa je Allh tu vatru uinio hladnom i spasonosnom. Kada je Musau otvoren put preko mora, molio je Allha naim posredstvom, te je Allh taj put suhim uinio. Kada su idovi htjeli ubiti Isaa on je molio
Biharul-envar, 23/103 sra Jsuf, 108. jet 238 El-Bihar, 23/103 239 El-Bihar, 26/319
236 237
135
Allha naim posredstvom, pa ga je Allh sauvao i sebi ga uzdigao.240 Po njima sve to se dogaalo prijanjim poslanicima bilo je s odobrenjem imama: Kada je Allh dao Ademu Dennet za boravite, prikazali su mu se Vjerovjesnik , Alija i Husejn, pa ih je Adem porekao. Zatim mu je prikazana vladavina (vilaje) i nju je porekao. Tada ga je dennet poeo gaati svojim listovima. Zatim se Adem pokajao Allhu zbog izreene mrnje, i priznao vladavinu (vilaje), i priznao petoro: Muhammeda, Aliju, Fatimu, Hasana i Husejna - Allh im se smilovao. To je spomenuto u Quranu: I Adem primi neke rijei od Gospodara svoga.241 Kau da je Junusa a.s. Allh zadrao u velikoj ribi zato to je nijekao Alijinu vladavinu i nije puten dok je nije priznao.242
2. Odnos ii'ja prema asnom Qur'anu

Svi muslimani, u prolosti i danas, jednoglasni su na uvjerenju o autentinosti Qurana. Oni vjeruju u svaki njegov harf i vjeruju da je on Allhov s.w.t. govor koji nije nastao i nije stvoren, i da neistina nikako ne moe doprijeti do njega. I on (Quran) je prvi izvor cjelokupnog vjerovanja muslimana. Allh s.w.t. nas je obavijestio da Quran niko ne
El-Bihar, 26/325 sra El-Bekare, 37. jet 242 El-Bihar, 26/333

240 241
136
moe da izmjeni, i da e On s.w.t. bdijeti nad njim do Sudnjega Dana. Kae Uzvieni:
Mi smo objavili Opomenu (Knjigu) i Mi emo je uvati!243 Ouvanost (cjelovitost) Qurana od bilo kakve promjene i izvrtanja jeste akida ehlis-sunneta na kojoj su potpuno saglasni. Meutim, mi emo ovdje navesti svjedoenja objektivnih nemuslimana, a posebno pisaca i istoriara.
Svjedoenja nemuslimana o autentinosti Qurana Nije prolo ni etvrt vijeka nakon Muhammedove smrti a ve su nastale estoke svae i pojavile su se grupacije (sekte). Osman r.a. je otiao kao rtva tih nereda. Ove podjele nisu nikad prestale. Meutim, Quran je ostao kao jedina knjiga ovim skupinama. Oslanjanje svih ovih skupina na ovu Knjigu je dokaz da je ova Knjiga koja je danas meu nama, ta ista knjiga ije je sabiranje i pisanje naredio halifa, a kome je uinjena nepravda. Moda je to jedina knjiga na dunjaluku iji je tekst tokom hiljadu i dvjesta godina ostao sauvan od izvrtanja.244 Lane Pool kae: Najvie ime se odlikuje Quran je to to nema nikakve sumnje u njegovu originalnost. Svaki harf koga itamo danas je pouzdan, i
243 244
sra El-Hidr, 9. jet Britanska enciklopedija, naslov: El-Quran
137
vidimo da on nije pretrpio bilo kakvu promjenu tokom trinaest vijekova.245 Basovorth Smith kae: Ova je knjiga svojom originalnou, autentinou i raznovrsnou, je bez premca, tako da nema ozbiljnog ovjeka koji moe posumnjati u njenu istinitost.246 Prof. Arnold kae: Tekstovi Qurana su uistinu rijei koje je izgovorio Poslanik Muhammed.247 Pogledajmo sada ta iije kau o Allhovoj Knjizi: Husein Et-Tabersi je napisao knjigu Faslul-hitab koja govori o iskrivljenosti Qurana, pa kae u uvodu: Ovo je jedna divna knjiga o potvrdi iskrivljenosti Qurana i sramote ubaene od strane neprijatelja i tirana. Ova knjiga je tampana sa ogranienim brojem primjeraka 1298 g.H, u Iranu sa peatom iranske drave. Pisac je postigao veliki ugled kod iija, tako da njegovu drugu knjigu Mustedrekul-vesail smatraju jednim od izvora hadisa. Kako govore, ovo djelo se ubraja u njihove najvjerodostojnije hadiske zbirke novijeg doba.248 Prenosi El-Kulejni u djelu El-Kafi (634/2), koje slovi kao najpouzdanija knjiga kod njih od Ebu Abdullaha da:
Selections from the Quran, p.c. Basovorth, op. Cit. str. 22 247 Islamic Faith, str. 9 248 Miratu-ukul, 2/531
245 246
138
Quran s kojim je doao Dibril Muhammedu ima sedamnaest hiljada ajeta, a broj ajeta u Quranu, kao to je poznato, je neto vie od est hiljada. El-Kulejni je napisao posebno poglavlje u svojoj knjizi i nazvao ga Niko nije sabrao Quran osim imama. Tu spominje est rivajeta, od kojih je rivajet i Dafera elDafija koji kae da je uo Ebu Dafera da kae: Niko osim laca nee tvrditi da je sabrao cijeli Quran i niko ga nije sabrao niti upamtio onako kako ga je Allh objavio, osim Alije ibni Ebi Taliba i imama poslije njega.249 Kae Ahmed Et-Tabersi prema izmiljenom rivajetu od Ebu Zerra el-Gifarija: Kada je Allhov Poslanik preselio, Alija je sabrao Quran i odnio muhadirima i ensarijama, te im ga pokazao, jer ga je Poslanik time zaduio. Tada je Ebu Bekr otvorio prvu stranicu na kojoj se pojavie ajeti o sramotama i skandalima ljudi. Omer je tada skoio i rekao: O Alija, vrati ga, on nam ne treba! Alija ga uze i ode. Poslije toga dovedee Zejda ibni Sabita, a on je bio poznati ua i pisar Objave. Omer mu kaza: Alija nam je donio Quran u kome su izloene sramote muhadira i ensarija. Smatramo da treba napisati novi Quran koji e prikriti njihovu sramotu i bruku. Zejd mu odgovori: -I kada bih ja uradio to to traite, a zna se da je Alija pokazao Quran koji je sabrao, vaa namjera bi bila uzaludna. -ta je rjeenje? -upita Omer. -Vi to bolje znate. - odgovori Zejd. -Nema drugog rjeenja osim da ga ubijemo i da ga se na taj nain rijeimo! - ree Omer. Potom se pripremao za Alijino
249
El-Kafi, 1/228
139
ubistvo uz pomo Halida ibni Velida, ali mu to nije uspjelo. Kada je Omer preuzeo hilafet traio je od Alije da mu da Quran ne bi li prepravili ono to je u njemu i ree: -O oe Hasanov, kada bi nam donio Quran s kojim si dolazio Ebu Bekru mi bi ga svi priznali. Tada Alija ree: -Daleko je to! Donio sam ga Ebu Bekru samo da bi bio dokaz protiv vas kako ne biste rekli na Sudnjem danu: Nismo znali ili nisi nam ga donio! Quran koji je kod mene mogu dodirniti samo oni koji su isti i moji nasljednici! Omer ree: -Da li je poznat datum kada e se on pojaviti? Ree Alija: -Da, kada doe jedan od mojih nasljednika koji e ga ljudima prenijeti i po njemu e se postupati.250 Ove bajke je izmislio neko ko nema smisla za izmiljotine, jer bi Alija iznio na svjetlo dana taj Quran kada je preuzeo hilafet, ovo je samo skrivanje istine pred vjernicima. Jedan od najperfidnijih odgovora na ovaj problem je odgovor njihova uenjaka Nimetullah elDezairija : Kada je Alija preuzeo hilafet nije bio u mogunosti da pokae taj Quran i skrivao ga je da ne bi otkrio sramotu i bruku svojih prethodnika. Prenosi se od Ebu Abdullaha da je rekao: Da se proui Quran onako kako je objavljen u stvarnosti, naili bi smo na pojedinano prozvane osobe.251
Et-Tabersi u knjizi El-Ihtidàd`, 1/225-228; Biharul-Envar, 8/436 251 El-Bihar, 19/30; El-Bejan - El-Huvti, 30
250
140
Od Ebu Dafera se prenosi: Da nije oduzeto od Allhove knjige, ne bi bila skrivena dunost prema nama.252 Danas, voa revolucije u Iranu i osniva onoga to oni zovu Islamska vlast i Zamjenik odsutnog imama Homeini, u svojoj knjizi Keful-erar (otkrovljenje tajni), plemenite ashabe predstavlja kao oboavatelje dunjaluka, one koji su izvrnuli plemeniti Quran, i konano one koji su nevjernici. On kae: Njima (ashabima) su jedina preokupacija bili dunjaluk i zadobijanje vlasti bez islama i Qurana. Oni su Quran uzeli iskljuivo kao sredstvo za ostvarivanje njihovih pokvarenih namjera. Lako im je bilo izbaciti te ajete iz Allhove Knjige, koji su nedvosmisleno upuivali na hilafet Alije ibn Ebi-Taliba r.a. i na vostvo imama, da iskrive nebesku Knjigu i da zauvijek udalje Quran od pogleda ljudi. Ta ljaga na Quran i muslimane ostae do Sudnjeg Dana. Sumnja iskrivljavanja koja se upuuje idovima kranima apsolutno je utemeljena kod njih (ashaba).253 Na drugom mjestu kae: Ako se pretpostavi da je Quran ve odredio ime imama, odakle da izvuemo zakljuak da se meu muslimanima nije dogodio rascjep? To je zato jer su oni koji su se prilijepili uz vjeru Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, dugi niz godina, to inili iz poude prema vlasti. Na tom putu pravili su zavjere i okupljali se dui period, te nisu mogli potpuno odustati od njihovih ciljeva i posvetiti se izvravanju Quranskih naredbi. Nisu zapostavili nijednu obmanu na putu realizacije svoga cilja.254
El-Bihar, 10/30; El-Abbasi, 1/13 Keful-erar, str. 114 254 Ibid, str. 113-114
252 253
141
Rafidijski komentator Qurana Haim el-Behrani veli: Meni je potpuna jasna i ispravna konstatacija da je Quran potvoren i izmiljen. Do tog zakljuka sam doao nakon detaljnog praenja i izuavanja predaja. Mogu slobodno izrei sljedei sud: Vjerovati u takvo neto nuno proizilazi iz iitskog mezheba, i da je to bio najvei cilj nasilnog uzurpiranja hilafeta (od strane Ebu Bekra, Omera i Osmana), pa dobro razmisli o tome!255 Meutim, Stvoritelj svih svjetova razotkriva njihove lai:
Hvaljen neka je Allh, koji Svome robu objavljuje Knjigu, i to ne iskrivljenu, nego ispravnu256 U Usulul-Kafi koji se smatra najpouzdanijom knjigom kod rafidija (iija) navode se primjeri za mjesta u Quranu iz kojih su izbaeni ajeti i u kojima su se dogodila oteenja. U ovim sumnjienjima su otili toliko daleko da tvrde da su dvije treine Qurana izbaene i unitene, a broj njegovih ajeta je navodno bio sedamdeset hiljada.257 Dragi brate, proitaj sada primjere njihovih pokuaja dokazivanja iskrivljenosti Qurana: Prenosi El-Kulejni sa senedom od Ebu-Dafera da je rekao: Doao je Dibril Allhovom Poslaniku sa ovim ajetom:
El-Burhan fi tefsiril-Quran, 49. sra El-Kehf, 1,2. jet 257 Usulul-Kafi, str. 271
255 256
142
Ako sumnjate u ono to smo objavili naem robu Aliji, donesite slinu suru objavljenu njemu. ak su poeli izmiljati neke nove sure tvrdei da su izbaene iz Qurana. Njihov ejh Et-Tebersi kae: Nedostaju sure, a to je sasvim tano, kao sura El-Hikd, sura ElHal i sura El-Vilaje.258 On prenosi i tekst jedne od ovih izmiljenih sura: U ime Allha, Milostivog Samilosnog O vjernici, vjerujte u dva svjetla koja poslasmo, koji vam itaju ajete Moje i upozoravaju vas na patnju Dana velikog. Dva svjetla, oni su jedno od drugog, a ja sam Onaj koji sve uje i sve zna. One koji dre dato obeanje i Poslanik Njegov u ajetima (tako stoji) njih ekaju rajske blagodati. A oni koji postanu nevjernici poslije svoga vjerovanja i koji ujedno kre obeanje svoje i ono to su Poslaniku kao zavjet dali, past e u vatru. Oni su sami sebi nasilje poinili i usprotivili se Opunomoitelju, Poslaniku. Kljualom vodom oni e biti napajani. I tako dalje se nastavlja ova la na isti nain. Stilom i rijeju, rijei ove sure podsjeaju na prie Musejleme laova, prie bez povezanog znaenja, gotovo nerazumljivo i bez jasnog konteksta, kao da ih je pisao neki nearap sa slabim poznavanjem arapskog jezika. itanje ovoga na nain kako se ita Quran je nemogue. Osim toga to ovako govore o asnom Quranu, iije imaju i njegovo posebno tumaenje tzv. ezoterini tefsir. A to znai, da svaki ajet u Quranu po vjerovanju iija ima
258
Faslul-Hitab, 24
143
vanjsko znaenje, dok unutranje znaenje znaju samo njihovi imami. Tako su pojedine ajete podesili za proglaavanje ashaba nevjernicima i licemjerima. Prenosi se od Ebu Dafera ovako tumaenje o slijedeem ajetu:
a razvrat i sve to je odvratno i nasilje zabranjuje;259 Razvrat je Ebu Bekr, odvratna djela su Omer i nasilje je Osman! Navodi se komentar ajeta: Allh vam nareuje da zakoljete kravu260 rijei koje su dole Musau a.s. da zakolju kravu, iije kau da ovdje krava znai - Aia r.a. I govore da je Allh naredio da zakolju Aiu.
...
Zatim ajet:
Mi smo svakom narodu poslanika poslali: "Allha oboavajte, a tgta se klonite!"261

sra En-Nahl, 90. jet sra El-Bakara, 67. jet 261 sra En-Nahl, 36. jet
259 260
144
...tumae da se treba kloniti Ebu-Bekra. Za ajet:
...ne idite ejtanovim stopama! 262
kau - nemojte slijediti vladavinu i hilafet Ebu-Bekra i Omera r.a. Jo kau da je u suri ElInirh postojao ajet koji je glasio i uinili smo Aliju tvojim zetom. Kau uenjaci da je ovo upeatljivi dokaz njihovog neznanja, jer je sura El Inirh objavljena jo u Mekki, daleko prije nego to je Alija r.a. oenio Fatimu. Za ajet:
...proklete bile dvije ruke Ebu Lehebove263 ...kau da su te dvije ruke Ebu Bekr i Omer. Ovo su samo neki primjeri pokuaja zavjere protiv islama i skrojenog plana za gaenje Allhove upute, a to je, nema sumnje, otvoreno nevjerstvo. Kae Uzvieni:
262 263
sra En-Nr, 21. jet sra El-Leheb, 1. jet
145
A oni koji ne vjeruju u dokaze Nae nisu Nam skriveni.264 Kae Ibni Abbas: Nevjernik je onaj koji Allhov govor mijenja ili ga pogreno tumai.265
Tvrdnja o sputanju Boanske Objave mimo Qurana

Rezultat ovakvog vjerovanja kod iija jeste da oni ne pridaju vanost Quranu, niti se za njega praktino vezuju. Ta Knjiga u kojoj su Allhove s.w.t. rijei, u ummetu Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, ui se i ita, i broj hafiza Qurana premauje stotine hiljada. Ova je Knjiga prisutna u svakom selu, zaseoku i kui. Ono to je optepoznato jeste da meu iijama nema hafiza Qurana, a to je rezultat mentaliteta koji podstie sumnje u njegovu autentinost. Oni su uvjereni da je original Qurana ono to je sabrao Alija r.a. On se nalazi kod odsutnog imama i razlikuje se od ovog postojeeg Qurana. Orginalne iitske knjige sadre duga pojanjenja o sputanju drugih objava mimo Qurana, a jedna od njih je Fatimin mushaf. Prenosi El-Kulejni :
264 265
sra Fussilet, 40. jet Et-Tabresi 24/123, El-Alusi - (Ruhul-meani), 24/26
146
Rekao je Dafer Saddik (ovjek na koga su mnogo slagali, a koji je bio imam sunneta, uenjak i uenik Ebu-Hanife) : Mi posjedujemo mushaf od Fatime! Neko je upitao: A ta je to mushaf od Fatime? Rekao je: Na mushaf je tri puta vei od vaeg Qurana, u njemu se ne nalazi ni jedan harf iz vaeg Qurana!266 Drugog marta 1986. na proslavi iranskog dana ena (rodendan Fatime) rekao je Homeini: "Fatima je ivjela poslije smrti svog oca 75 dana, i svaki joj je dan dolazio Dibril da joj saopti ta e se desiti u budunosti, a Alija je zapisivao! Da li ima potrebe za Fatiminim mushafom koji nije nikada vien, uz Qurani-Kerim: Nije li im dovoljno to smo ti objavili Knjigu koja im se ita.267 O tom Fatiminom mushafu imaju mnogo razliitih predaja, koje su meusobno kontradiktorne i iskljuuju jedna drugu. Negdje stoji da je objavljen odjednom, negdje da je objavljivan postepeno. Zatim, kau da u njemu nema nita iz Qurana, da bi na drugom mjestu rekli da je u njemu Quran i jo mnogo toga. Naveemo neke od tih predaja: U knjizi Delailul-imame se kae da se u Fatiminom mushafu nalazi ono to je bilo i ta e biti sve do Sudnjeg dana, zatim vijesti o svim nebesima, imena svih Allhovih stvorenja, bili oni kafiri ili vjernici, sve od prvih generacija,
266 267
El-Kafi, 1/230 sra El-'Ankebt, 51. jet
147
te opis stanovnika denneta i broj onih koji e u njega ui. U tom mushafu je i znanje o Quranu kao to je uistinu objavljen, znanje o Tevratu kao to je objavljen, znanje o Indilu kao to je objavljen i znanje o Zeburu. U njemu je i broj svog drvea i bogatstva svih drava. I sve ovo se nalazi na prve dvije stranice!!? Kae njihov imam: Nisam ti rekao ta je poslije na treoj stranici niti sam slova od toga spomenuo.268 Potom opet dolaze rivajeti puni kontradiktornosti. El-Kulejni prenosi nain objave ovog mushafa od Ebu Abdullaha: Fatima je pala u oaj nakon smrti Allhovog Poslanika, zatim joj je Allh poslao meleka da joj odagna bol i utjei je. Ona to ree Aliji, a on joj kaza: Kada to osjeti i uje glas reci mi! Ja sam govorila to sam ula a on je sve pisao i tako je nastao mushaf. Pisac djela "Delailul-imame" spominje da je ovaj mushaf odjedanput objavljen posredstvom tri meleka: Dibrila, Israfila i Mikaila. Oni su zatekli Fatimu kako klanja i stajali su kraj nje sve dok nije zavrila namaz. Poselamili su je i rekli: "Es-Selam (Allhovo ime) te selami, i stavie joj mushaf u krilo."
3. Hadis
Hadis je kod sunnija drugi izvor islama i tuma Qur'ana, i nije dozvoljeno raditi suprotno ni jednom hadisu
268
Ed-Delail, 27/28
148
koji se vjerodostojno prenosi od Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem. Po pitanju ocjene vjerodostojnosti hadisa koriste se poznata pravila koja su odredili islamski alimi, najvei strunjaci u nauci poznatoj pod imenom ''Mustalehul hadis''. Na osnovu tih pravila se prouava lanac prenosilaca, a kriterij je svjedoanstvo pravednih ljudi o njihovoj iskrenosti. Za svakog prenosioca se zna kada je ivio, broj vjerodostojnih hadisa koje je on prenio i broj hadisa koje on prenosi a koji nisu zadovoljili ustanovljene kriterije. Sve se to sakupilo kao rezultat najveeg naunog truda u istoriji uopte. iije meutim, priznaju samo hadise koji se pripisuju porodici Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, i poneke hadise pojedinaca od ashaba koji su bili na Alijinoj r.a. strani u njegovim politikim sukobima, a sve to je mimo toga odbacuju. "Sve to ehlus- sunne kau da je ispravan hadis Allhovog Poslanika je neispravno!"269 Koriste se i argumentiraju esto izmiljenim predajama, u kojima kao prenosioce navode asne ashabe koje pripisuju svom pravcu, a oni su od toga isti, radijAllhu anhum. iije uopte ne pridaju vanost vjerodostojnosti lanca prenosioca, niti u tome koriste naunu metodu. Oni veoma esto kau, na primjer: ''Prenosi se od Muhammeda bin Isma'ila koji prenosi od nekih naih ashaba koji, opet, prenose od jednog ovjeka da je rekao...'' Njihove knjige su prepune desetine hiljada hadisa iju vjerodostojnost je nemogue utvrditi, a oni su na njima sagradili svoju vjeru. Na taj nain su oni zanijekali vie od tri etvrtine hadisa Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi
269
Vusulul ahjar ila usulil ahbar" str. 94
149
we sellem, i ovo je jedna od najvanijih taaka razlaza izmeu njih i ehlis-sunneta. U ElKafi, koja je kod iija ono to je kod sunnija Sahihul Buhari, ima oko 16.000 hadisa, sve redom izmiljenih. Shvatanje sunneta kod njih nije kao kod nas, niti prenoenje kod njih nije kao kod nas. Naime, kod njih od imama do Allhovog Poslanika ne postoji senned (lanac prenosilaca). To iz razloga to svoje imame smatraju bezgrenim, pa prema tome taj koji prenosi odreeni hadis ne moe da pogrijei, niti moe da se desi bilo kakav propust. Stoga, ako kae njihov imam da je Allhov Poslanik neto rekao, ne treba im senned, nego se to odmah prihvata, iako taj imam nikada nije vidio Allhovog Poslanika, niti je ivio u njegovom vremenu.270 Kae ejhul-Islam Ibn Tejmijje: Kod veine novotara ono to odgovara njihovim miljenjima i strastima biva istinom kod njih, ak i ako je hadis izmiljen i pripisan Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem. Ono to je suprotno njihovom miljenju odbijaju, za razliku od ehlissunneta i uenjaka ummeta kojima je cilj da slijede Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, i da primjenjuju njegov sunnet, i da djeluju na osnovu erijata. Veina ovih novotara ne temelji svoje stavove na Quranu i sunnetu, niti na konsenzusu predhodnika ummeta, nego na osnovu onoga to vide i uju od natprirodnih pojava, iako su neke istinite a neke lane271 Kae Muhammed Husejn el-Kaif el-Gita: iije ne prihvataju nita od sunneta osim onoga to je vjerodostojno preneseno od ehli Bejta. Ono to prenosi Ebu
270 271
iz predavanja Novotarije Ibn Tejmijje, Velianstveno pravilo
150
Hurejre, Semure ibni Dundub, Amr ibni As i njima slini, kod imamija nema vrijednost ni obine muice.272 Ono to se ne prenosi od imama je bezvrijedno.273 iitski ejhovi nisu prihvatili ove predaje iz razloga to bi otkrili pred ehlis-sunnetom svoje slabosti i morali bi se odrei svojih nastranosti. Ono to se ne prenosi od imama za njih je bezvrijedno. Kae njihov uenjak El-Mazindrani: Svaki hadis preneen od istih imama je kao Allhov govor. Nema kontradiktornosti u njihovu govoru kao to je nema ni u govoru Uzvienog. iija Abdullah ibni Kajjad kae: Uvjerenje o nepogrijeivosti imama je dovelo do toga da su hadisi koji se prenose od imama potpuno vjerodostojni. Ne uvjetuje se povezanost lanca prenosilaca do Allhovog Poslanika kao to je sluaj kod ehlis-sunneta.274 Kae El-Mazindrani: Dovoljno je onome koji je uo hadis od Ebu Abdullaha da ga prenese rijeima od njega ili od jednog od njegovih prethodnika, ak mu je dozvoljeno da kae rekao je Allh.275 Jedan od njihovih imama je Ahmed et-Tabersi. Njegove rivajete su svrstavali u rivajete iz prvog hidretskog stoljea, a on je ivio u estom stoljeu po Hidri. U uvodu svoje knjige on kae:
Aslu iah ve usuluha, 79 Usulul-Kafi, 1/399 274 Tarihul-imamijje, str. 140 275 Akaidul-imamijje, 66
272 273
151
Veina predaja koje navodimo je bez lanaca prenosilaca zbog toga to ih sva ulema priznaje i to su ti lanci poznati u ivotopisima i knjigama kako kod onih koji ih prihvataju, tako i kod onih koji ih ne prihvataju. iije prihvataju mnoge usamljene i lane predaje, a odbijaju predaje ashaba koje je Allh blagoslovio, sve iz razloga negiranja imameta. U iitskim knjigama se prenosi od Ebu Hazima da je upitao Ebu Abdullaha da li su ashabi govorili istinu o Allhovom Poslaniku ili su lagali. Ebu Abdullah je odgovorio: Govorili su istinu.276 Ashabi nemaju potrebe, nakon to ih je Allh i Njegov Poslanik pohvalio, za ovakvom pohvalom. To iznosimo samo kao potvrdu da iije odstupaju ak i od onog to dolazi od njihovih imama u knjigama ako se slae sa Quranom i sunnetom. Pristali su na put slijeenja varalica i laova koji su lagali na imame. Veina predaja koje oni pripisuju svojim imamima nije bila poznata ranije, napisane su stotinama godina nakon smrti imama. Knjiga Tehzibul-ahkam dostie trinaest hiljada i devesto pedeset hadisa, kao to spominje Aga Bezrek etTahrani i Muhsin el-Amili (Eajanuiah, 1/288; Ez-Zeriah, 4/504) i drugi savremenici. Dok sam ejh Et-Tusi kae u knjizi Iddetul-usul da broj hadisa u knizi Tehzibul-ahkam iznosi od pet do est hiljada. Kako je mogue da se kasnije broj hadisa vie nego udvostruio!? Njihov ejh Husejn elKereki el-Amili kae: Djelo El-Kafi ima pedeset knjiga (tj. veih poglavlja) sa lancem prenosilaca za svaki hadis sve do imama.277
276 277
Usulul-Kafi, 1/65 Revdatul-dènnat, 2/118-176
152
Dok ejh Et-Tusi kae: El-Kafi ima trideset knjiga ijim nas je rivajetima poduio sam ejh.278 Iz samih tekstova ovih predaja izbija oita disharmonija. Et-Tusi je dobro razmislio i izuio ove hadise, a onda se desilo slijedee: Kada dooe do njega ovi meusobno suprotni hadisi, tako da se gotovo ni jedna predaja ne slae sa drugom, osim ako se ona koja joj se suprostavlja odbaci, i kada vidje da nema ni jednog hadisa a da ne stoji njemu suprotan, priznao je tada da je ovaj razlog bio poticaj za mnoge ije da ostave iizam.279 Tada je uinio bezuspjean pokuaj smanjivanja i zatakavanja kontradiktornosti. Taj njegov pokuaj je samo dolio ulje na vatru, s obzirom da je za pokrivanje kontraverznih hadisa koristio tukju bez ikakvih dokaza, i bez obzira na to to odreena predaja odgovara predajama na koje se oslanja ehlis-sunnet. Svojim izmiljenim stvarima je uvrstio temelje ove sekte i sprijeio im dolazak do istine i dobra. iitski ejh El-Fajd el-Keani, pisac knjige El-Vafi, se ali na ovu pojavu, pa kae: Vidite li ih da se razilaze u jednom pitanju na dvadeset, trideset ili vie razliitih miljenja. Ako hoe mogu rei da nema nijednog sporednog pitanja,a da se nisu razili u njemu, ili bar u nekim popratnim podacima.280 Uoava se da je osnovno razilaenje u hadisima, a ne u izvlaenju pravila iz njih. To je znak neispravnosti i potvorenosti.
El-Fehreset, 161 Tehzibul-ahkam, 1/203 280 El-Vafi, str. 9
278 279
153

A da je Quran od nekog drugog a ne od Allha, nali bi u njemu dosta razilaenja.281 Veliki broj ovih lanih hadisa zdrava pamet ne moe prihvatiti. Zbog toga su iije izmislili hadise koje su pripisali imamu i kojima nareuju rad po ovim hadisima, pa makar bio potpuno udan i neshvatljiv, pravdajui se time da su hadisi imama teki za shvatanje. iije se, u pogledu ovih predaja, djele na dvije grupe: - grupa koja ih apsulutno priznaje; - grupa koja u njima vidi slabost, la i podvalu. Dafer es-Sadik je za mnoge od njih rekao da su laci i taj zakljuak je donio na osnovu izuavanja njihovih knjiga. On kae: Prenose lai koje nisam rekao i pripisuju nas ehli Bejtu.282 ejh Et-Tusi, pisac dviju od etiri knjige iz hadisa te pisac dva ili tri djela od etiri kod njih priznata, a koja se bave razmatranjem i kritikom prenosilaca, ukratko je o prenosiocima iznio veoma vaan podatak za nas. Allh je dao da ga prizna: Mnogi nai pisci se pripisuju zalutalim pravcima. - spominjui njihove autentine knjige.283
sra En-Nis, 82. jet Et-tuhaf lisnej aerijje, str. 97 283 El-Fehreset, 24-25
281 282
154
Glavni od laaca je Dabir koji prenosi milion i sto etrdeset iitskih hadisa, od koji je sedamdeset hiljada preneeno od Bakira.284 En-Nedai kae da je Dabir mijeao hadise zbog senilnosti, a Haim, jedan od savremenih alima, kae: Dabir el-Dafi je jedan od najpoznatijih i najvrijednijih prenosilaca kod veine pisaca o prenosiocima hadisa.285 Kae En-Nedai, a on je inae iijski strunjak za prenosioce hadisa: Malo se prenosi od Dabira o halalu i haramu. Dok El-Havni kae: Ima veliki broj predaja od njega koje govore o halalu.286 Sva ova kontradiktornost ukazuje na jednu injenicu, a to je da ovjeka koji lae brani jo vie laaca. En-Nedai je rekao: On je jedan od najvjetijih sihirbaza i maioniara, pa makar to ti i ne priznao!287 Spomenuti Dabir je laov koji je govorio o manjkavosti Qurana i prvi je ovjek koji je uveo unutranje znaenje Allhova govora. Uenjaci ehlis- sunneta ga dobro poznaju i tvrde da je Dabir laac. Kae Ebu Hanife: Ne vidjeh veeg laca od Dabira.288
Vesaul iah, 15/151 El-mevduat fil-asari vel-ahbari, 234 286 Mudèm ridàlil-hadis, 4/26 287 El-Ke{i, 194-195 288 El-Ukajli, 1/196
284 285
155
iitski ejh El-Kudami je opisao grupu ekstremista i naveo njihove predaje i iz tog razloga ih stari uenjaci ne prihvataju. udna li je tvrdnja koja kae da se mezheb stalno mjenja i napreduje shodno vremenu. Tako je ono to se kod starih iitskih uenjaka smatralo prevarom i lai, kod novih postalo temeljom iitske vjere. Ovo je pojasnio njihov uenjak El-Megani.289
4. erijat i Hakikat
Sunnije smatraju da je erijat ujedno i hakikat, i da Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, nije nita sakrio od svog ummeta. Da nije ostavio nita od dobra, a da nas na njega nije uputio, niti bilo ta od zla, a da nas na njega nije upozorio. Kae Allh s.w.t.:
''Danas sam vam upotpunio vau vjeru''290 a znamo da su izvori vjere Qur'an i sunnet, te oni nisu u potrebi ni za kakvom dopunom. Nain rada, ibadeta i komuniciranja sa Allhom s.w.t. je potpuno jasan i nije potrebno nikakvo posrednitvo. Jedino Allh s.w.t. zna pravu istinu (hakikat) o svojim robovima (stanje njihova srca) i niko od njih to nije u stanju saznati. Od svakog ovjeka se prihvata i odbija miljenje, osim Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, koji je sauvan od grijeha, jedino smo od njega duni prihvatiti sve to kae u stvarima vjere.
289 290
Tenkihul-mekal, 3/23 sra El-Mide, 3. jet
156
iije smatraju da erijat predstavlja propise sa kojima je doao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, i da se oni odnose samo na obian narod i neuke ljude. A hakikat ili posebno znanje o Allhu s.w.t. ne poznaje niko osim njihovih imama, koji znanje o hakikatu zadobijaju nasljedno sa generacije na generaciju, i ono ostaje tajnom kod njih. Oni vjeruju da su njihovi imami nepogreivi i da sve to ine ili kau predstavlja zakon-erijat, da je sve to oni ine dozvoljeno i da se veza sa Allhom ne moe uspostaviti izuzev preko posrednika (preko njihovih imama). Stoga oni olahko imame nazivaju titulama u kojima primjetno pretjerivanje kao to je poznato da kau: Velijjullah (Allhov miljenik), Babullah (Allhova vrata), El-Ma'sum (Nepogreivi), Huddetullah (Allhov dokaz) i sl. Kae Kulejni u El-Kafiju: Rekao je Dafer: Ono sa ime je Alija doao prihvatam i uzimam, a ono to je on zabranio ostavljam i odbacujem. Dobro kojeg je Muhammed, ostvario, ostvario je i Alija. Muhammed, i njegova porodica imaju prednost nad svim Allhovim stvorenjima. Onaj ko neto doda na propise kojima je Alija pozivao, kao da je dodao na Allhove i Poslanikove propise. Onaj ko od Alije odbaci malu ili veliku stvar na jednakom je stepenu sa onim koji Allhu irk ini. On je bio predvodnik svih vjernika, Allhova vrata, preko kojih se jedino moe doi do Njega. On je Allhov put i ko, pored njega, bude slijedio neki drugi put, propao je. Isto to vai i za predvodnike upute (imame) koji su ga naslijedili, jedan za drugim, Allh ih je uino vrstim zemaljskim temeljima koji uvaju njene stanovnike od potresa zablude, vrstim dokazom protiv svih njenih stanovnika, onih koji su umrli, i koji su jo ivi.291
291
El-Kafi, 196, 197
157
Kau da je Alija ibn Ebi Talib r.a. govorio: Ja sam Allhov dodijeljitelj denneta i dehennema, najvei rastavlja istine od neistine. Sve to su meleci i Dibril pritvrdili Muhammedu, pritvrdili su i meni. Noen sam na Allhovoj nosiljci na kojoj je i Muhammed noen. Allhov Poslanik e biti pozvan na Sudnjem Danu i odjeven, a i ja u biti pozvan i odjeven. Date su mi osobine i svojstva koja nikome prije mene nisu data. Poznati su mi smrtni asovi, i asovi zbivanja nevolja. Nita od onoga to se prije mene zbilo nije promaklo mome znanju. Prenose da je Alija rekao: Poduio me je Allhov Poslanik hiljadi poglavlja znanja. Iz svakog tog poglavlja mi se otvara hiljadu novih poglavlja.292 Kae iitski uenjak Muhammed Husejn Alu-Kaif el-Gita: Mudrost zakonodavstva zahtjeva obznanjivanje jednog propisa i skrivanje drugog dijela, ali je neka je selam na njega to pohranio kod svojih nasljednika. Svaki nasljednik to prenosi drugome da bi otkrili te propise u odgovarajuem vremenu, shodno potrebi, odreenim ili neodreenim ljudima, naznano ili cjelovito, oito ili tome slino.293 Njihov ejh iz ovog vremena Bahrul-ulum, kae: Allhova knjiga sadri ope propise, bez ulaska u tamaenja i podrobna objanjenja, te su osjetili potrebu za sunnetom Allhovog Poslanika. Sunnetom se ne moe dopuniti erijat, jer mnogi od novijih dogaaja se nisu zbili u njegovo doba. Zato je bilo nuno da pohrane znanje o tim dogaajima kod svojih
292 293
Usulul-fikh, Muhammed El-Muzafer, 3/51 Usulu-iah, 77
158
nasljednika da bi ih umjesto njega sproveli kada doe vrijeme za to.294 El-Kulejni je u svojoj knjizi naslovio sljedee poglavlje: Allh nije poslao ni jednog poslanika bez Alijina znanja, a on je Njegov ortak u znanju. Primjer njihovih hadisa na kojima poiva ovo opasno pravilo je i rivajet El-Kulejnija od Hajsema koji kae: Rekao mi je Ebu Abdullah: O Hajseme, mi smo stablo vjerovjesnitva, kua milosti, kljuevi mudrosti, riznice znanja, mjesto Objave, mjesto dolaska i odlaska meleka, mjesto Allhove tajne, mi smo Allhova oporuka Njegovim robovima, mi smo velika Allhova svetinja, mi smo pod Allhovim jamstvom, mi smo Allhovo obeanje, a ko ispuni nae obeanje ispunio je i Allhovo, ko nas titi uao je pod Allhovu zatiti i jamstvo, a ko prekri ugovor s nama prekrio je ugovor sa Allhom i izaao iz Njegove zatite. Takoe tvrdi da imaju sposobnost proricanja budunosti i savrenstva.295 Ove spomenute osobine imama nisu nita drugo do puste fantazije. Osnove njihove akide, da su Allhova Knjiga i sunnet Allhovog Poslanika nesvrsishodni i da Allhov zakonik nije upotpunjen smru Muhammeda, sallAllhu alejhu we sellem, su u istoj suprotnosti sa Allhovim govorim:
Danas sam usavrio vau vjeru...296 Isto tako, iitska tvrdnja da je Allhov Poslanik krio dio svog znanja, je u suprotnosti sa quranskim ajetom:
Mesabihul-usul, str. 4 El-Kafi, 1/238 296 sra El-Mide, 3. jet
294 295
159

O Poslanie, prenesi ono to ti se objavljuje, ako to ne uradi nisi dostavio Allhovu poruku...297
Same iije prenose od Dafera es-Sadika da je rekao: Allh je u Quranu dao objanjenje za svaku stvar. Tako mi Allha, nije nita izostavio to je ljudima potrebno, tako da ovjek ne moe rei: Da je ovo objavljeno u Quranu. Allh je sve objavio.298 Ovako kae i imam afija: Ne desi se ni jedna nesrea u Allhovoj vjeri a da nema rjeenja u Allhovoj knjizi koja vodi na ispravan put.299 U tefsiru Safija stoji da je Alija upitan da li imaju od Allhovog Poslanika ita od objave pored Qurana, pa je rekao: Ne, tako mi Onoga koji je stvorio dennet i stvorio ovjeka, osim da svome robu da razumijevanje Njegove knjige.300 Dafer es-Sadik se odrekao Ebu Hitaba i njegovih lai i tvrdnji o poznavanju skrivenog i kae: udni li su ljudi koji tvrde da znamo skriveno, a skriveno (gajb) ne poznaje niko osim Allha. Htjedoh iibati jednu od svojih slukinja, pa ona pobjee od mene i nisam znao u koju se prostoriju sakrila.301
sra El-M'ide, 67. jet El-Kafi, 1/50 299 Er-Risale, 20 300 E-afi, 1/191 301 El-Kafi, 1/257
297 298
160
5. Fikh
Sunnije se precizno pridravaju propisa Qur'ana. Te propise pojanjavaju rijei i djela Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, koja se jednim imenom nazivaju sunnet, zatim rijei ashaba i tabi'ina koje se uzimaju mjerodavne zato to su oni vremenski najblii Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem, i to su bili najdosljedniji i najustrajniji u podnoenju svih iskuenja zajedno s njim. Niko nema pravo da bilo to uvodi u ovu vjeru nakon to ju je Uzvieni Allh upotpunio. A po pitanju detaljnijeg razumjevanja, rjeenja novonastalih problema i vaganja veeg interesa, konsultuje se pouzdana muslimanska ulema, i njihovo miljenje s prihvata samo ako je u granicama Qur'ani Kerima i Poslanikovog sunneta. iije se oslanjaju na svoje posebne izvore koje pripisuju svojim imamima (koje su poimenice i pojedinano odredili i imenovali) i u kojima su na poseban nain protumaili pojedine qur'anske ajete i svjesno napisali ono to odgovara njihovom iskrivljenom vjerovanju. Priao mi je moj prijatelj, (bio je student u Sarajevu), kako iije ne izgovaraju Bismillu, nego kau: "Ja Ali!" (O, Ali!) ili "Ja Kerbela mukaddese!" (O, sveta Kerbelo!), ak i kad hoe da priu suprugama. Pria takoer kako vjeruju da njihovi imami stoje izmeu dehennema i denneta i da uvode iije u dennet. U skoro svakoj iitskoj kui visi Alijina slika.302 Oni smatraju da njihovi nepogrijeivi imami mudtehidi imaju pravo na uvoenje novih propisa, pa su tako izmjenili propise u vezi sa sljedeim stvarima:
302
Veliki ejtan str. 1
161
-ezan i njegov tekst, vrijeme i nain obavljanja namaza -vrijeme posta i mrenja - hadski obredi i nain posjete Medini - pojedini propisi vezani za zekat i nain njegove raspodjele i utroka - nasljedno pravo. Oni uvijek nastoje da rade suprotno ehlis- sunnetu i da poveavaju polje i oblike razliitosti sa njima. Kae Ulumi: "Suprostavljanje ehlis-sunnetu, koji slijede Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, uinie temeljem spasa. Pa kada god ehlis-sunnet neto uradi oni to ostave, a kada ehlis-sunnet neto ostavi oni to uine. Time direktno izaoe iz vjere." Spomenuemo jedan primjer: iije dozvoljavaju "privremeni brak", koji je u islamu jasni haram. Nema vjere da preporuuje blud (vanbrane tjelesne odnose), meutim rafidijska vjera ne samo da ga preporuuje, nego i ne smatra potpunom vjeru onoga ka ga ne upranjava, i to je najgore od svega, sve to stavljaju u usta Allhovog Poslanika, ili Alije i njegovih potomaka. Privremeni "brak", ili "uitak" kako ga oni nazivaju, jeste najobiniji ozakonjeni blud, bez svjedoka, uz odgovarajui iznos, i na odreeno vrijeme, bez pitanja ene je li udata ili ne! Za sve to. naravno, imaju "dokaze", pa vele da je rekao Boiji Poslanik: "Ko ode sa dunjaluka ne primjenivi privremeni brak, doi e sakat na Sudnji dan."303
303
Rafidijski tefsir "Menhadu sadikin" od Keanija, 11/489
162
"Ko primjeni privremeni brak jedanput, oslobodio je treinu svog tijela od vatre, ko ga primjeni dvaput, oslobodio je dvije treine, a ko ga primjeni triput, oslobodio se itav od vatre."304 Meutim, ako i jeste lahko primamiti mukarce u ovakvu vjeru "uitka", kako uvjeriti enske osobe da se tek tako podaju kome stignu? I to su lako rijeili, izvadivi jednostavno iz drugog depa spreman "hadis" Allhovog Poslanika: "Kad sam popet na nebo dostigao me Dibril i rekao: "O Muhammede, kae Uzvieni Allh: "Oprostio sam grijehe enama tvog ummeta koje primjenjuju privremeni brak"305 A ko ne smatra dozvoljenost ovog zinaluka, nije iija: "Nije na ko ne vjeruje u nau konanu pobjedu (nad sunnijama) i ko ne smatra privremeni brak dozvoljenim."306 Znamo da musliman ne moe imati vie od etiri ene odjednom, a privremenih? Eto opet njihovog laganja na Dafera: "Oeni se s hiljadu ako hoe, jer su one unajmljene."307 A mogu li se pogoditi samo za jedan odnos? "Moe!", kae kobajagi deseti imam Ebu Hasan (Ibid,3/151), samo kad zavri posao treba okrenuti glavu i ne gledati u "suprugu"!308
Ibid 11/492 Ibnu Babavejh Kumi "Istinoljubivi": "Men lajahduruhul fekih", III/463 306 "Safi",1/347 307 Et-Tusi: "El-lstibsar", 3/147 308 El-Kulejni: "Furu" minel Kafi", 5/460
304 305
163
Sve je to lahko, a ta emo ako se zadesi dijete? Ne sekiraj se: "Dijete je iz "uivanja" bolje od djeteta iz braka"(!) "veli" Dafer.309 Ali ak ni to nije sve. iije praktikuju openje u analni otvor, onako kako to rade homoseksualci. "Nema smetnje!" (Opet pripisuju izjavu Daferu). A ta emo sa Qur'anskim ajetom: Prilazite im odkuda vam je Allh naredio!"310 To se odnosi kad eli dijete"311
Velianje mrtvih i uzimanje njihovih kaburova za svetita"

Poznato je da iije (i ekstremni sufijski tarikati) praktikuju posjeivanje kaburova svojih predvodnika i ejhova, veliajui ih i inei njima dovu, odlaze na te kaburove sa nijjetom hadda i slino. Rekao je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem:
Tefsir Kaaanija Menhedc Sadikin, 2/495 sra El-Bekare, 222. jet 311 "Tehzibul Ahkam", 7/414, Et-Tusi
309 310
164
Oni koji su bili prije vas su uzimali kaburove za mjesto molitve. Zato nemojte od kaburova initi mesdide, jer vam ja to zabranjujem. 312 Kae Ibn Abbas r.a.: 'Razlika izmeu Adema i Nuha je bila deset stoljea. Narodi koji su ivjeli u tom periodu, ivjeli su u islamu. Zatim se, zbog velianja i pridavanja svetosti kaburima dobrih ljudi, pojavio irk'."313 Kae Ibnu-l-Kajjim: "Od najveih ejtanovih spletki u koju se uplela veina ljudi i koje se spasio samo onaj koga je Uzvieni Allh spasio te fitne, jeste fitna oko kaburova, ime ejtan stalno nadahnjuje svoje sljedbenike, sve dok se mrtvi, stanovnici tih kaburova ne uzmu za boanstva pored Uzvienog Allha. Oboavaju se njihovi kaburovi. Iznad njih se grade graevine. U tim graevinama se naslikaju njihove slike, slike boanstava. Zatim se na njihov lik grade statue, kipovi koji se poslije, pored Uzvienog Allha oboavaju."314 Musliman svoje obrede i namaz obavlja samo Allhu s.w.t., dok se murik moli nekom mimo Allha, on obavlja obrede nekom drugom mimo Allha; u dovama priziva stvorenja; od njih trai pomo i pred njima se dri skrueno kao to se to ini pred Stvoriteljem. Murici odlaze na hadd kod kaburova kao to se obavlja hadd kod Stvoriteljove kue. To nazivaju obredima, o emu piu djela koja nazivaju obredi hadda
Muslim Medmu'u-l-fetava,1/166 314 Igasetu-l-lehefan, 1/208
312 313
165
svetita, kao to je Muhammed b. Numan (iitski voa u svome vremenu, poznatiji kao Mufid ibn Mualim). Neki od njih pridaju veu panju i vrijednost haddu stvorenjima nego Bejtullahu i govore: Ovo je najvei hadd, a hadd kod Bejtullaha je mali hadd. Klanjaju se kaburovima i od mrtvih trae ono to se trai samo od Allha s.w.t. pa govore: Oprosti mi i smiluj mi se, alim ti se zbog grijeha koje ti zna, alim ti se za moje dugove i moje siromatvo, alim ti se zbog sue i nedostatka kie, alim ti se zbog neprijatelja. Tako da se obraaju mrtvom kao to se obraa Gospodaru svjetova, i ale im se za to se ne smije osim Allhu s.w.t., kao to kae Jakub a.s.:
Ja tugu svoju i jad svoj pred Allha iznosim.315 Kada je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, otiao u Taif, rekao je u dovi: Allhu, Tebi se alim od slabosti moje snage, i nedostatka moje moi i moje slabosti pred ljudima. Ti si Gospodar slabih i Ti si moj Gospodar.316 Kae Uzvieni:

315 316
sra Jusuf, 86. jet Taberani, Albani
166
Ako ti Allh dadne kakvu nevolju - niko je osim Njega ne moe otkloniti, a ako ti zaeli dobro -pa, niko ne moe blagodat Njegovu sprijeiti.317

A ti reci: Mislite li vi, da li bi oni kojima se, pored Allha klanjate mogli otkloniti tetu, ako Allh hoe da mi je uini; ili, da li bi mogli zadrati milost Njegovu, ako On hoe da im je podari? Reci; Meni je dovoljan Allh, u Njega se uzdaju oni koji se pouzdavaju.318
Meutim, iije ne pridaju nikakvu vanost ovim argumentima iz Qurana i sunneta. "Hadd" na Kerbelu i posjeta kaburova imama je vrijednija kod iija od hadda sa Allhovim Poslanikom, sallAllhu alejhi we sellem, Mekki i Kabi i do sto puta. Kao da se vjera sastoji od pukog stajanja pored kaburova i turbeta. U knjizi Vesailu-iah se prenosi od Ebu Dafera: Da ljudi znaju kolika je vrijednost posjete Husejnova mezara, umrli bi od zanosa i due bi im se cijepale iz elje da ga posjete. Upitan je: A kakva je to vrijednost? Ko ga posjeti i tavaf uini Allh e mu upisati hiljadu primljenih haddeva i umri. Upisat e mu nagradu hiljadu ehida Bedra, nagradu hiljadu postaa i
317 318
sra Juns, 107. jet sra Ez-Zumer, 38. jet
167
sevape od hiljadu primljenih sadaka i nagradu hiljadu Allhu pokornih ljudi. Te godine e biti neprestano uvan i od najmanje nesree, za njega e biti odabran poseban melek koji e se brinuti o njemu i tititi ga sprijeda i sazada i zdesna i slijeva i iznad glave i ispod stopala. Ako umre te godine, doi e mu melek Milostivog koji e ga okupati i staviti u efine, za njega e traiti oprost, staviti ga u kabur i napravit mu u njemu prostor koliko god njegov pogled dosee, te ga zatititi od kaburske patnje. Munkir i Nekir e ga tititi i otvorit e mu se vrata ka dennetu, i dat e mu se njegova knjiga djela u desnu ruku na Sudnjem danu. Ovo eka onoga ko posjeti Husejna iz ljubavi. Dodjelit e mu svjetlo koje e obasjavati prostor izmeu istoka i zapada te e biti reeno: Nee biti ovjeka na Sudnjem danu koji nee poeljeti da je posjetio Husejna.319 Neki rivajeti spominju da ovo hodoae vrijedi hiljadu hiljada haddeva i umri, te hiljadu hiljada vojnih pohoda. Nagrada za svaki obavljeni hadd i umru, i vojni pohod je jednaka nagradi onoga koji je obavio hadd, umru i uestovao u vojnim pohodima zajedno sa Allhovim Poslanikom i imamima.320 Zato se spominje hadd na toliko mjesta u Quranu, a nema ni najmanjeg spomena o kaburovima imama!? Kada bi iije pokuale ostaviti ove bajke koje ih dre u tami i makar na trenutak razmiljali o ovim laima, zamrzili bi taj duboki irk koji ih tjera da zaborave svog Stvoritelja, da oboavaju grobove robova koji im ne mogu ni korist ni tetu donijeti.
319 320
Buharul-envar, 18/101 El-Bihar, 290/101
168
Ovim iije namjeravaju odvratiti ljude od Allhove kue o emu neki rivajeti otvoreno govore. Kae njihov Dafer: Kada bih vam rekao kolika je vrijednost hodoaa i vrijednost njegova mezara, ostavili bi ste hadd i niko ga od vas ne bi obavljao. Zar ne zna da je Allh Kerbelu uinio sigurnim i blagoslovljenim svetitem jo prije Mekke?321 Kau: Allh pogleda one koji posjeuju grob Husejna sina Alijinog, prije nego to pogleda u ostale ljude. Kae prenosilac: Zato to meu njima ima djece bluda, a meu prvima nema. Djeca bluda kod iija su svi muslimani osim njihove sekte. Iz tog razloga e se svi ljudi, osim iija, na Sudnjem danu prozivati po svojim majkama.322 Postoje poglavlja o posjeti Husejnovog kabura kao najboljem djelu.323 U iitskim bajkama se govori o dijalogu koji se odvijao izmeu Kabe i Allha , iz ega vidimo da oni koji su izmiljali ovakve prie nemaju ni trunke pameti niti ikakve vjere. Kae Dafer: Ree zemlja na kojoj se nalazi Kaba: Ko je kao ja! Na meni je izgraena Allhova kua, narod mi dolazi sa svih strana, uinjena sam Allhovim svetitem i sigurnim mjestom. Allh joj ree: Neka ti je dovoljno i raduj se onome ime si odlikovana. Tvoja vrijednost u odnosu na Kerbelu, koju sam odlikovao veim stupnjem, je koliko igla ponese na sebi morske vode kada se zamoi
Biharul-envar, 33/101 Biharul-envar, 7/237 323 El-Bihar, 49/101
321 322
169
u more. I da nije zemlje Kerbele, ne bih ni tebe odlikovao, i da nije onoga koji je u njoj (Husejn), ne bih te stvorio i ne bih na tebi stvorio Kabu kojom se ponosi. Raduj se i budi ponizna zemlji Kerbeli bez zanovijetanja i oholosti prema njoj, u protivnom u se razljutiti i sruiti te u vatru dehennemsku. (El-Bihar, 101/109) Ali je Kaba postupila nepromiljeno, na svoju volju, i zato je bila kanjena. Allh ju je podredio mnogobocima i Zemzemu poslao slanu vodu, to je pokvarilo njegov ukus.324 Po njima posjeticima Husejna dolaze meleki. Kae Dafer: Ko izae iz kue elei posjetiti Husejna, Allh mu za svaki korak upie dobro djelo... Kada zavri svoje obrede doe mu melek i kae: Ja sam Allhov izaslanik. Tvoj ti Gospodar selam alje i poruuje ti da jo obavlja ove obrede i oprata ti sve ranije grijehe.325 Allh osobno onome koji ponovi ove obrede kae: Pitaj Me dau ti, moli Me odazvat u ti se!326 Nisu se zadovoljili samo sa ovim pa kau: Njegov kabur posjeuje Allh sa melekima, te poslanici i vjernici.327 Teko onome ko ga ne posjeti! Gore navedeni pisac je napisao posebno poglavlje s nazivom Posjet je stroga obaveza zbog onoga to je navedeno kao kazna i ukor onome ko to ne uradi.328
El-Bihar, 109/101 Vesailu iah, 10/341-342 326 Vesailu iah, 10/342 327 El-Bihar-Med`lisi, 100/225 328 El-Bihar-Med`lisi, 1-11/101
324 325
170
U knjizi Vesailu-iah se kae da je Ebu Abdullah upitan o onome koji ostavi posjet Husejnova kabura bez razloga, pa je odgovorio: To je stanovnik vatre.329 iitski ejhovi su napisali posebne knjige o nainima obavljanja obreda na Kerbeli, pod naslovom MenasikulMeahid. Broj ovih knjiga danas iznosi oko ezdeset.330 Ovo je neto predaja o mnogobotvu i suprostavljanju ispravnom vjerovanju, dok, s druge strane stoji mutevatir hadis o zabrani gradnje kaburova u mesdidima. Po obiaju postoje i kod iija predaje koje to zabranjuju, kao to je govor imama: Ne pripisuj mi ono to nisam uinio! - Ne obilazi oko kabura! , Medlisi je uloio veliki trud da bi ovo na svoj iitski nain protumaio: Zabrana se odnosi na posebno tranje kojim se obilazi oko Kabe.331 Ovaj temelj njihova vjerovanja je bio povod da se kod ijia napravi kua irka koju nazivaju Meahid. To je bio uzrok ruenja kue moneteizma, a to su damije do dana dananjeg.
329 330 331
10/339
Usulu mezhebi ah, 2/467 El-Bihar, 467; str. 126
171
172
Deseti muharrem, dan Husejnove pogibije na Kerbeli, dan je kad se Rafidije biuju i sjeku po glavi zbog svog izdajstva Huseina. Nevolja je u tome to nemuslimani svijeta esto gledaju na islam kroz prizmu Irana (iitske drave), ne razlikujui islam od iitske vjere. U video filmu "Ma Islama" prva slika pokazuje iije u Libanu kako se udaraju sabljama po glavama i biuju po leima oplakujui ubistvo Huseina, a komentator kae: "Muslimani su krvoedni, pa kad nemaju tue krvi, liju svoju!"332
6. Vjerovanje iija u pogledu ashaba radijAllhu anhum

Sunnije cijene i potuju sve ashabe i prilikom spomena bio kojeg od njih kau: ''RadijAllhu 'anhu'' (Allh bio zadovoljan s njim). Nesuglasice koje su se meu njima desile shvataju kao njihov lini idtihad koji su uradili sa najboljom namjerom i to je stvar prolosti. Nama nije dozvoljeno da na osnovu njih gradimo mrnju . Naprotiv, o njima je Allh s.w.t. kazao bolje nego o bilo kakvoj skupini ljudi i na vie mjesta u Qur'anu ih pohvalio. Neke od njih je pojedinano odbranio od optubi koje su im bile pripisivane, te poslije svega toga nikome nije dozvoljeno da ih za bilo to optuuje, niti u tome ima bilo kakve koristi.
332
iz knjige Veliki ejtan
173
Rafidije-iije smatraju da su se ashabi odmentuli i postali nevjernici nakon smrti Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, izuzev manjine njih iji broj ne prelazi broj prstiju na rukama. Oni Aliji r.a. pripisuju posebno mjesto. Jedni smatraju da je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, jo za svoga ivota oporuio da ga on naslijedi nakon njegove smrti, drugi ga smatraju poslanikom, a trei bogom. i na muslimane gledaju shodno njihovom odnosu prema Aliji r.a. Pa onaj ko je izabran za halifu prije njega je zalim ili kafir a onaj ko se nije sloio sa njime u njegovim stavovima je zalim ili kafir ili fasik. Isti je sluaj i sa onima koji se nisu sloili sa njegovim potomcima. Zbog toga su stvorili veliku prepreku neprijateljstva i potvore u istoriji islama, i i'izam postaje idejnim pravcem koji gaji ove tetne tendencije iz generacije u generaciju. Ono to zastupaju iije u pogledu dawetskog truda i edukativnog truda Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, jeste da je njegova misija doivjela potpuni neuspjeh. Pripisuju mu potpuni krah, kakav nije doivio bilo koji reformator ili odgojitelj, a kamoli jedan Allhov poslanik. Smatraju da svi silni napori koje je Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, uloio tokom dvadeset i tri godine nisu urodili plodom osim kod tri ili etiri osobe (zavisno od razliitih predaja), koje su ostale privrene islamu i poslije smrti Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem. Po njima, svi ostali su odmah po njegovoj smrti prekinuli svoju vezu sa islamom. U knjizi el-Kafi, koju iije smatraju svojom najvjerodostojnijom knjigom stoji predaja od Ebu-Dafera u kojoj se kae:
174
Nakon Poslanika svi su ljudi postali murtedi (otpadnici od vjere) osim trojice! Rekoh: Ko su ta trojica? Mikdad ibnul -Esved, Ebu-Zerr el-Gafari i Selman el-Farisi, odgovori on.333 Rekao je Bakir el-Medlisi: Allhov Poslanik, je rekao: Alija je moj zastupnik, oporuenik i halifa poslije mene. Meutim, njegovi ashabi su uradili ono to je uradio Musaov narod: prihvatili su se teleta i Samirijje, mislim na Ebu Bekra i Omera. Munafici su nasilno oduzeli hilafet iz Alijinih ruku. No, nisu se kod toga zaustavili, nego su pristupili Allhovoj Knjizi, izmjenili je, iskrivili, i uradili sa njom ta su god htjeli.334 Rekao je El-Kummi (umro 381 h.g.): Allh nijednog poslanika nije poslao a da u njegovom narodu nije dao dvojicu ejtana koji e ga uznemiravati.. Dvojica ejtana koji su uznemiravali Allhovog Poslanika su Ebu Bekr i Omer.335 Onaj ko prizna hilafet Ebu Bekra i Omera, po njima je nasibija.336 Odricanje od dva ejha Ebu Bekra i Omera, za njih je jedan od islamskih artova.337 Za Ebu Bekra, Omera i Osmana, kau da su tele, faraon i Samirija.338 Takoe, za Ebu Bekra, Omera i Osmana, kau da su dehennemski psi i svinje.339
Furuul-kafi, III poglavlje Kitabur-revda str. 115, izdanje Lucknov 334 Hajatul-kulub 554 335 Tefsirul-kummij, 1/214, tamparija Nedef, Irak, 1386 h.g. 336 Siratul-mustekim, 2/321 337 Siratul-mustekim, 2/88 338 Siratul-mustekim, 2/343 339 Siratul-mustekim, 2/344
333
175
Po njihovom vjerovanju, njihovi imami, kada na demretima bacaju kamenie, gaaju Ebu Bekra i Omera.340 Majka pravovjernih, Aia r.a. je po njima majka svih zala.341 Aiu oslovljavaju sa pokvarenica (fedire).342 U "Tuhfetil avamil makbul" (str. 422) Homeini je objavio skupa sa drugim dovama tekst dove protiv dvojice halifa: "Allhu prokuni ih, i sljedbenike njihove, i ko ih voli, ta oni unitie kuu Poslanikovu, i potamanie njegove pristalice, i ubie mu djecu, i ostavie minber njegov praznim bez nasljednika, vjeno ih u vatri ostavi!" Homeini donosi dokaz iz iijskih knjiga: "erh Nehdil-Belaga" od Ibnu Ebi Hadida i "Tarihu Bagdad" od Ebi Tahira u kojem Omer (drugi halifa) navodno priznaje: "Htio je Allhov Poslanik na samrtnoj postelji da oporui Alijin imamet, ali sam ga sprijeio u tome!", na to veli Homeini: "Povjesne nam knjige govore kako je ovaj kufr bilo djelo Omerovo, i da su ga ashabi podrali i nisu dozvolili Allhovom Poslaniku da napie to eli.343 iije kau da e njihov Mehdi (imam koga ekaju) doi do kabura Ebu Bekra i Omera, pa e ih proivjeti. Pa e ih bievati, a zatim razapeti. Zatim e ih ubiti, pa zatim opet proivjeti i tako hiljadu puta. Pogledajte djeije mate i mrnje. A sve zbog toga to su Ebu
Besairu deredat, 274 Siratul-mustekim, 2/465 342 Siratul-mustekim, 2/350 343 Keful erar"
340 341
176
Bekr i Omer slomili njihovu predislamsku dravu i njihovu vatropokloniku vjeru.344 Husejn ibn Abdus-Samed el-Amili dijeli ashabe u tri skupine: prva, ashabi ija je pravednost poznata, kao to su Selman el-Farisi, Mikdad ibnul-Esved i svi oni koji nisu odstupili ni jedan pedalj od ehli-Bejta; druga, ashabi koji su poznati po grijehu i nevjerstvu, kao to su Ebu Bekr, Omer, Osman, Aia i drugi; trea, ashabi za koje ne znamo nita.345 iije su ak i neke lanove ehli Bejta proglasili nevjernicima, kao to je Abbas , amida Allhovog Poslanika i tvrde da se na njega odnosi slijedei ajet: A ko je u ovome slijep...346 U El-Kafiju postoji poglavlje o vjerodostojnosti Lejletul-kadra u kome navode hadis kojim ele dokazati da je Ibn Abbas bio nevjernik bez pameti.347 I kerke Allhovog Poslanika izazivaju srdbu iija. Meutim, uzroke njihova nevjerstva uopte ne spominju, a neki ak negiraju mogunost da su one bile njegove keri, naravno osim Fatime.348
iz predavanja Zabluda iija Vusulul-ahjar ila usulil-ahbar: 78,79,81,82,84,94,162. 346 Ridàlul-Kei, str. 53 347 Usulul-Kafi, 1/247 348 Keful-gita - Dafer En-Nedeti, 5; E iah - Dairetulmearif, 1/27
344 345
177
Najvei dokaz protiv iija jeste to to je Alija udao svoju kerku za Omera . Kako je to mogao uiniti, podrediti svoju ast onome koji je vei nevjernik od Iblisa? iitska ulema je zato izmislila predaje od imama u kojima kau: Ta ena nam je nasilno oduzeta.349 Nekima se nije svidjelo ovakvo objanjenje pa su izmislili jo udnije, te tvde da Ummu Kulsum nije bila Alijina ki, nego dinnica koja se prikazala u njenom liku.350 Kulejni, pak, u ,,Furu' Kafi" tvrdi da Omer nije oenio Ummu Kulsum, nego je ugrabio i silovao! Ni'metullah El-Dezairi pak tvrdi daje Alija morao pristati da dadne kerku jer mu je Abbas, amida Allhovog Poslanika prijetio ubistvom!351 Zato se u slavu Omerovog ubice Perzijanca Lu'lua (a koji po njima zasluuje Allhovu "milost" jer je ubio Omera po Poslanikovu i Fatiminu prokletstvu), slave tri dana (911rebiul evvel), i tada je nareeno melecima da ne zapisuju grijehe, pa iije mogu raditi to im je volja u ta tri dana! Tako pria Homeinijev miljenik Medlisi u "Zadul Mea'd". (str. 433) A u drugoj njegovoj knjizi "Hajatul Kulub" nisu bolje prole ni Aia ni Hafsa, asne supruge Allhovog Poslanika (i keri Ebu Bekra i Omera). Medlisi ih naime optuuje da su u dogovoru sa svojim oevima otrovale Allhovog Poslanika, pa je on stoga ehid. U slijedeoj njihovoj predaji se jasno navodi potvora na Aiu r.a. U svom tefsiru kau da se Quranski primjeri
Furuul-Kafi, 2/10 El-Envarun-numanije, 1/83 351 "El-envar Nu'manijje" 1/80
349 350
178
onih koji ne vjeruju, ene Nuha a.s i ene Luta a.s., odnose na majke vjernika Aiu i Hafsu. Da su one otile u kufr kao Nuhova i Lutova ena. Kae Ibn Kethir rahmetullahi alejhi: Stav cjelokupne islamske uleme, da onaj ko bude opsovao Aiu r.a. i bude je potvorio za blud, nakon onoga to je dolo u Quranu, u suri En-Nur on je nevjernik, zato to se jasno suprostavlja Quranu!352 Kae imam Kurtubi u svome tefsiru: Svako ko bude opsovao i optuio Aiu r.a. za ono od ega je Allh s.w.t. oistio, on je zanijekao Allha i on je nevjernik! Utbe ibn Abdullah El-Hemedani El-Kadi kae da je u njegovom prisustvu neki ovjek spomenuo Aiu r.a. runim spomenom razvrata. Odgovorio je: Allhu se utjeem, ovaj ovjek vrijea Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem! Zar nije Allh rekao u Quranu:
Nevaljale ene su za nevaljale mukarce353 Pa, ako je Aia r.a. razvratna, onda je i Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, razvratan. Taj koji je to rekao je nevjernik! Izvrite nad njim smrtnu kaznu! I kazna je izvrena.354 Medlisi je napisao poglavlje: "Iblis je na veem stepenu u vatri nego Omer."
Tefsir Ibn Kethir sra En-Nr, 26. jet 354 erh ittiqad Ehlis Sunnet wel demat, imam El-Lalikai, 2402
352 353
179
Uporedimo njihove tvrdnje i ono to Allh s.w.t. kae o ashabima na ijim pleima je podignut islam:

"Allh je zadovoljan prvim muslimanima, od muhadira i ensarija i onima koji ih slijede a oni su Njime zadovoljni. Pripremio im je bae ispod kojih teku rijeke. Vjeno e u njemu biti. To je uspjeh veliki."355
Neshvatljivo je da neko psuje i proklinje najbolje ljude iz ovoga ummeta. Kako se moe u to povjerovati, kad Uzvieni Allh kae:

Vi ste najbolja skupina koja je ikad dola na zemlju, nareujete dobro i odvraate od zla356 Allh je drugovima Njegovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, obeao dennet, i posvjedoio je Svoje zadovoljstvo njima, poslije kojeg se vie nikad nee rasrditi na njih, zato to su oni uzeli veliki udio u irenju islama, u zatiti Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem.
355 356
sra Et-Tewbe, 100. jet sra lu Imrn, 110. jet
180
Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, rekao: Nemojte psovati moje ashabe! Nemojte psovati moje ashabe, jer Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, da neko od vas potroi zlata koliko brdo Uhud, ne bi time postigao ni pregrt nekoga od njih, niti polovinu toga!357 Vjerovanje iija da je Allhova volja bila da Alija bude halifa poslije Allhovog Poslanika, ali da to nisu dozvolili Ebu Bekr i Omer, je kontradiktorno i smijeno. Pa zar Allh s.w.t. nije moan da uini Aliju halifom ako to eli? Zatim, ako su njihovi imami nepogreivi, zato je sam Alija r.a. dao prisegu Ebu Bekru, Omeru i Osmanu r.a? Kako je smio da uini takav grijeh, ako su Allh i Njegov Poslanik , sallAllhu alejhi we sellem, naredili da on bude halifa? Kako prenose sami u svojim knjigama da je Alija r.a. klanjao pet dnevnih namaza za Ebu Bekrom? Kako iije opravdavaju ovo? Kau bojao se Alija r.a. pa se morao pretvarati. Pa zar to nije onaj isti Alija o kome govore udesa. Bio je najjai i najhrabriji.. I za tog istog Aliju govore da se bojao Omera. Nepojmljivo i kontradiktorno. Kako je mogue da Alija r.a. nije prihvatio Ebu Bekra i Omera, a bio je kadija u vrijeme hilafeta i jednog i drugog?
Istina o plemenitim ashabima radijAllhu anhum

Od Imrana ibn Husejna r.a. se prenosi da je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, rekao:
357
Muslim
181
Najbolja vam je ova moja generacija, zatim oni koji slijede, potom oni iza njih!358 Rekao je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Najpovjerljiviji koji se sa mnom druio i ko me najobilnije materijalno pomagao bio je Ebu Bekr, i da sam sebi ikoga uzeo za halila, uzeo bih Ebu Bekra! No, ostaje bratstvo u Islamu. U damiji zasigurno nee ostati praznina, osim one koja ostane iza Ebu Bekra.359
Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, je rekao Ebu Bekru: "Ti si moj drug u peini i ti si moj drug na Kevseru. (Poslanikovo vrelo u dennetu)."360
Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, je takoe rekao: "Dibril mi je doao. Uhvatio me je za ruku i pokazao mi moj ummet kako ulazi u dennet." Ebu Bekr ree: "O Resulullah! Ja elim da budem sa tobom tamo." Resulullah mu odvrati, "O Ebu Bekre! Od mog ummeta, ti e prvi ui u dennet."361 Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, je posvjedoio da je Ebu Bekr dostigao najvei i najpotpuniji iman od svih ljudi. Ako bi se izvagao iman Ebu Bekra sa imanom cijelog ummeta, prevagnuo bi iman Ebu Bekra.362
Muslim Muslim 360 Tirmizi 361 Tirmizi 362 Imam Ahmed Musned, 5\259
358 359
182
Rekao je Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem: "Ja nisam uzdigao Ebu Bekra i Omera nad svima
vama. Allh ih je uzdigao nad svima vama."363 Ibn Saad biljei predaju od Bistama b. Muslima, koji kae: Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, rekao je Ebu Bekru i Omeru: Neka se poslije mene niko ne imenuje zapovjednikom nad vama dvojicom! Ibn Asakir biljei predaju od Enesa, koja se prenosi od Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, (merfuan), u kojoj stoji: Ljubav prema Ebu Bekru i Omeru jest iman, a mrziti ih je kufr!. Ibn Hiam prenosi od Hasana el-Basrija da je EbuBekr, nakon to mu je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, opisao Bejtul-Makdis u Jerusalimu,, kazao: Istinu si rekao, i svjedoim da si ti Boiji Poslanik! Kad god bi mu bilo spomenuto neto od njega on bi rekao: Istinu si rekao, i svjedoim da si ti Boiji Poslanik! Kad je Resulullah sallAllhu alejhi we sellem zavrio, ree: Ti si Ebu-Bekre, Es-Siddik (Istinoljubivi), ...i tada ga je tako nazvao.364 Upitan je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, koja mu je od njegovih ena najdraa, pa je odgovorio: Aia. Upitan je : A meu mukarcima? Njen
363 364
Ebu Jala Es-Siretun-nebevijje, Ibn Hiam, 2\34
183
otac, odgovori on. A ko poslije njega? Omer ibn Hattab, ree Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem.365
Ebu Musa el-Eari prenosi:

Sjedio sam sa Allhovim Poslanikom u bati jednog ensarije u Medini kada je neko pokucao na kapiju. Allhov Poslanik je rekao, "Otvori kapiju i prenesi radosnu vijest da e taj posjetioc ui u dennet!" Kada sam otvorio vrata ugledao sam Ebu Bekra es-Siddika koji je uao. Ja sam mu prenio radosnu vijest. On je rekao 'Elhamdulillah'. Poslije toga je opet neko pokucao na kapiju. "Otvori kapiju i prenesi radosnu vijest o ulasku u dennet!", ree Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem. Ja sam otvorio kapiju i ugledao Omera koji je takoe uao kod nas. Kada sam mu prenio radosnu vijest i on ree 'Elhamdulillah'. Opet neko pokuca na kapiju. Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, ree: "Otvori kapiju i prenesi mu radosnu vijest o ulasku u dennet i katastrofi koja e ga zadesiti!" Ja sam otvorio kapiju i ugledao Osmana. Ja sam mu prenio radosnu vijest, i on je rekao 'Elhamdulillah'.366 Nadimak Omera ibn Hattaba r.a. bio je El-Faruk (onaj koji rastavlja istinu od lai). Rekao je Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem: Zaista je Allh podario Omeru da govori istinu i udahnuo ju je u njegovo srce. On je El-Faruk kojim je Allh rastavio istinu od neistine.367
Buhari, Muslim, Tirmizi, od Amra b. el-Asa r.a. Buhari i Muslim 367 Tabekat, od Ibn Sada, 3\270
365 366
184
Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, je rekao Omeru r.a.: Tako mi onoga u ijoj je ruci moja dua, kada bi ejtan naiao putem kojim ti ide izabrao bi drugi put.368 Nadimak Osmana r.a. bio je Dhun-Nurejni(vlasnik dva svijetla), zbog toga to je oenio dvije kerke Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, prvo Rukajju koja je umrla ubrzo nakon bitke na Bedru, a zatim Ummu Kulsum koja je umrla za ivota svoga oca. Rekao je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem: Da imam treu ker, udao bih je za Osmana.369 Rekao je Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, majci vjernika Aii r.a.: Tri noi sam te sanjao: dovodio mi te melek zaogrnutu u skupocjenu svilu i govorio mi: - Ovo ti je ena! Ja sam otkrivao lice te ene i to si bila ti pa sam govorio: -Ako je ovo od Allha, on e to i realizovati!370 Rekao je Resulullah, sallAllhu alejhi we sellem: Vrijednost Aie nad drugim enama je kao vrijednost potkrie nad ostalim jelima.371 Ako napravimo saetak onoga to je rekao Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, u ovim hadisima, to bi glasilo ovako:
Sahihul-Buhari, 7\41 Tabekat, od Ibn Sada, 3\56 370 Muslim 371 Buharija i Muslim
368 369
185
Ashabi radijAllhu anhum su najbolji ljudi koji su ikad ivjeli. Ebu bekr r.a. je ovjek najveeg i najpotpunijeg imana, Istinoljubivi. Omer r.a. je Onaj koji rastavlja istinu od lai, i poslije Ebu Bekra najdrai ashab Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem. Osman r.a. je ovjek za koga je Muhammed, sallAllhu alejhi we sellem, vjenao dvije svoje keri, rekavi da bi, kad bi imao treu, i nju udao za njega. Aia r.a. ker Ebu Bekrova, je najdraa ena Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem, a njihov brak volja je Uzvienog Allha s.w.t. Moe li osoba ili skupina koja za sebe smatra da vjeruje u Allha i Njegovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, da psuje i proklinje ljude koje je ovako opisao lino Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem? Utjeemo se Allhu od zabluda nevjernika!
ta kau drugi o Ebu Bekru, Omeru i Osmanu radijAllhu anhum?

ak i zapadnjaci koji su bili poznati po svojoj mrnji i napadima na islam, priznavali su veliinu i vrline pravednih halifa. Jedan od takvih, Ser William Muir kae: Jednostavnost ivljenja kod Ebu Bekra bila je poput one kod Muhammeda. Nije imao sluge niti strae, kao ni bilo ta to bi ukazivalo na rasko hilafeta. Ulagao je veliki napor u obavl janju svoje dunosti, temeljito i savjesno. Obilazio je noima nevoljnike i siromane. Nije bio pristrasan niti osvetoljubiv prilikom
186
odreivanja namjesnika i visokih sudija u hilafetu. U njegovim postupcima i presudama ogledala se duboka pronicljivost.372 Pod Omerovim vostvom pokorene su pod islamski uticaj sve oblasti ama, Perzije i Egipta. Dan - danas one su u sklopu islamskih pokrajina. Uprkos tome to je bio vladar velikog carstva, nikad mu u poslovima i presudama nije nedostajala pravednost i otroumnost. Nije bio zadovoljan time da sebe naziva velikim titulama, osim jednostavnim i uobiajenim nazivom voa arapa.373 Istorija biljei da je da je trei halifa Osman ibn Affan r.a. bio ovjek ije vrline nije mogue nabrojati. Njegov ivot je bio skroman i jednostavan. Hranio je ljude kraljevskom hranom, a on bi kod svoje kue jeo sire i ulje.374 Kada govorimo o Osmanu r.a. nema boljeg dokaza o njegovoj nesebinosti i linom odricanju od toga da nije elio da zapone borbu protiv onih koji su doli iz Egipta da ga ubiju. Uprkos injenici da je imao moi i sredstava da im se suprostavi, to nije uinio jer je prezirao borbu protiv muslimana i prolivanje krvi. Postao je ehid dok je uio asni Quran. Kae Emir Alijj: Od njegovih najveih vrlina su njegov takvaluk (bogobojaznost) i njegova pobonost.375
Ilaid, str. 123 Annals of the Early Caliphate, op. cit, str. 283 374 Sa vjerodostojnim senedom biljei Surahbil ibn. Muslim, Ebu Nuajm 375 Annals of the Early Caliphate
372 373
187
Od Osmanovih r.a. najboljih djela je proirenje Kabe, koje je izvreno njegovim rukama 26 godine po hidri. Proirio je i damiju Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, 29 godine po hidri. naredio je proirenje postojeih damija, kao i njihovu izgradnju u osvojenim oblastima. Njegovo najuzvienije djelo je da je on itav islamski svijet okupio oko jednog Mushafa i jednog kiraeta. Naredio je pisanje Mushafa i njihovu distribuciju u svim islamskim krajevima. Grupa ljudi od stanovnika Kufe se poalila Aliji r.a. da je halifa koji je bio prije njega okupio ljude na jednom kiraetu Qurana, pa im je Alija r.a. ljutito odgovorio: utite, zaista je Osman to uradio po uputstvu velikana ashaba, a da sam tada ja bio na njegovom mjestu, isto bih uinio!376
Meusobni odnos etvorice halifa radijAllhu anhum

asni Quran, opisujui plemenite ashabe kae da su oni:
strogi prema nevjernicima, a samilosni meu sobom377
376 377
Annals of the Early Caliphate sra El-Feth, 29. jet
188
Ovaj ajet potvruje njihov ivot, uzajamne veze, bratsko ophoenje, meusobnu ljubav i potovanje jedni drugih. Emir Alijj kae: vrstina Poslanikovih, sallAllhu alejhi we sellem, ashaba u vjeri je najvei dokaz iskrenosti Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, i njegove vjernosti cilju zbog kojeg je poslan.378 I sve to ljudi prenose i govore o njima, a u suprotnosti je sa ovim svjedoenjem, ravno je dovoenju Qurana u la, i sumnji u odgoj Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem. Alija r.a. se meusobno pomagao sa trojicom halifa, a posebno sa Ebu Bekrom i Omerom. Savjetovao ih je u najkritinijim situacijama. Oni su ga izuzetno potovali i hvalili. Zaista osjeaji koje je pokazao Alija r.a. prilikom smrti Ebu Bekra i ehadeta Omera, jasno upuuju na njegovu iskrenu vezu sa njima. Emir Alijj je izmeu ostalog napisao i ovo: Nakon smrti Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, Alija r.a. i lanovi Poslanikove porodice su se velikoduno sloili sa hilafetom Ebu Bekra.379 Kada su ljudi opkolili Osmana r.a. i zabranili mu vodu, on se izdignu iznad ljudi i ree: Je li meu vama Alija? Ne, odgovorie. Je li meu vama Sad?-ponovo e on. Ne, odgovorie. On uuta, a zatim ree: Ima li iko ko bi o ovome obavijestio Aliju pa da nas napoji vodom? Kada je to stiglo do Alije r.a. on posla tri zdjele pune vode. Voda je jedva stigla do Osmana r.a. Ranjeno je nekoliko robova Beni Haima i Beni Umejje sve dok voda nije stigla do njega. Aliji
378 379
Amir Ali, The Short of Islam 1922 str. 22 A Short History of the Saracens, op. cit, str. 21
189
je dola vijest da ele ubiti Osmana , pa ree sinovima Hasanu i Husejnu: Idite sa vaim sabljama sve dok ne stanete na Osmanova vrata i ne dozvolite nikome da doe do njega! Kada ljudi opkolie Osmanovu kuu, Alija posla Hasana i svog slugu Kanbera i naredi im da sprijee ulazak ljudi kod Osmana. Ljudi su gaali strijelama sve dok Hasan krvlju ne oboji vrata, a Kanber bi ranjen u glavu. Nisu uspjeli ui kroz vrata na kojima je bio Hasan. Popee se na zidove sa njegove zadnje strane i upadoe kod njega. Ubili su ga dok je uio Quran.380 Rekao je Ibn Abbas .r.a.: Omer je bio poloen na svoj krevet i ljudi su se stiskali oko njega, za njega upuivali dove, izraavali mu zahvalnost i blagosiljali ga prije nego to preseli. Ugledao sam Aliju r.a., predao je rahmet Omeru i rekao: Nisi iza sebe ostavio nikoga s ijim bi djelima volio sresti Allha, onako kako bih Ga volio susresti sa tvojim djelima. A tako mi Allha, ja vrsto vjerujem da e te Allh pridruiti dvojici tvojih prijatelja, jer toliko puta sam uo Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem kako kae: Doao sam ja, Ebu Bekr i Omer Uao sam ja, Ebu Bekr i OmerIzaao sam ja, Ebu Bekr i Omer, i ja se doista nadam i vjerujem da e te Allh pridruiti njima dvojici.381 El-Bezzar u svom Musnedu biljei da je Alija r.a. jedanput upitao: Recite mi ko je najhrabriji ovjek!? Ti si najhrabriji!, odgovorili su prisutni. to se mene tie, rekao je on, ja nikome nisam izaao na megdan, a da mu se za neto nisam svetio! No, recite mi ko je najhrabriji ovjek?! Ne znamo! odgovorili su oni. Deder nam ti reci ko je taj!? To je Ebu
380 381
Tarihul Hulefa , biografija Osman ibn Affana r.a. str. 159-160 Muslim
190
Bekr!, rekao je Alija i nastavio: Kad je bila bitka na Bedru, mi smo Boijem Poslaniku sallAllhu alejhi we sellem bili sainili jednu kolibu od prua, a onda smo pitali ko e ostati tu sa njim, kako se na njega ne bi obruio ko od idolopoklonika. Tako mi Boga, niko se nakon toga ni od nas nije primakao, a da nije vidio Ebu Bekra kao stoji iznad Poslanika sa svojom isukanom sabljom, i niko nije poao prema Poslaniku, a da mu on nije krenuo u susret. Najhrabriji ovjek je Ebu Bekr r.a.! El-Buhari biljei predaju od Muhammeda, sina Alije b. Ebi Taliba r.a., koji kae: Upitao sam svog oca ko je, poslije Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, najbolji ovjek, i on mi je rekao: Ebu Bekr. Pa onda?, upitao sam i on je rekao:Omer, a ja sam se pobojao da nee rei: Osman. A zatim si ti?!, upitao sam, a on je rekao: Ja sam samo jedan od muslimana!- ree Alija r.a. Ahmed i drugi autoriteti biljee predaju od Alije koji kae: Najbolji dio ummeta, osim Vjerovjesnika, sallAllhu alejhi we sellem, predstavljaju Ebu Bekr i Omer! Zehebi kae: Ovaj Alijin r.a. iskaz prenjet je potpuno vjerodostojno (mutevatir), a Bog prokleo rafidije kako su samo neuki! Ibn Asakir jo biljei predaju od Ibn Ebi Lejle koji kae: Alija je rekao: Ko god ustvrdi da sam ja bolji od Ebu Bekra i Omera, ja u ga bievati, onako kako se biuje klevetnik! Ibn Asakir biljei predaju od Alije r.a. koji kae da je uao kod Ebu Bekra dok je on mrtav leao pokriven efinom (musedden), te da je tad rekao: Od svih koji su otili pred Allha sa knjigom svojih djela, najdrai mi je ovaj pokriveni!
191
Taberani u svom Evsat-u biljei predaju od Alije, koji kae: Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, nikada se nismo potekli oko kakva dobroinstva, a da nas u tome nije pretekao Ebu Bekr! Taberani u istom djelu biljei i predaju od Duhajfeta, koji kae: Alija r.a. je rekao: Najbolji ljudi poslije Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, jesu Ebu Bekr r.a. i Omer r.a. i stoga se ljubav prema meni i mrnja prema Ebu Bekru r.a. i Omeru r.a. ne mogu nai istovremeno u vjernikovom srcu! El-Hakim takoe biljei: Ebu Sufjan b. Harb je doao kod Alije r.a. i upitao ga: Kako to da ovako znaajna stvar (hilafet) dopadne najmalobrojnijem i najskromnijem Kurejiji?! tj. Ebu Bekru Bogami, samo da sam htio, ja sam protiv njega mogao dii konjicu i ljudstvo! Na to mu je Alija r.a. odgovorio: Koliko god si dugo izraavao svoje neprijateljstvo prema islamu i muslimanima, Ebu Sufjane, njemu to nita nije tetilo. Mi smo smatrali da je Ebu Bekr dostojan hilafeta! Ebu Jala biljei Alijinu izjavu u kojoj on kae: Najveu nagradu za mushafe e imati Ebu Bekr, jer je on prvi koji je kompletan Quran stavio meu korice! Biljei Buharija od Ukbe ibn Harisa r.a. da je rekao: Klanjao je Ebu Bekr ikindiju. Zatim je izaao i idui vidio je Hasana (sina Alijinog) gdje se igra sa djecom. Uze ga u svoje naruje i ree: Iskupio bih te za oca, slian si Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem, a nisi slian Aliji. A Alija se nasmijao.
192
Od Ebu Dafera se prenosi da je Omer r.a., kad je htio razdijeliti plijen nakon to mu je Allh s.w.t.. dao pobjedu, okupio ashabe Allhovog Poslanika. Abdurahman ibn Awf r.a. ree: Poni od sebe. On ree: Ne vAllhi, ve od najbliih Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem, a to je skupina od Haimijja. Podijelio je Abbasu, zatim Aliji, te je nastavio na pet plemena sve dok nije stigao do Beni Adijja b. Kaba. Zatim je propisao uesnicima Bedra od Haimijja i Emewijja, zatim bliem pa bliem. Propisao je i dio Hasanu i Husejnu zbog njihovog poloaja kod Allhovom Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem.382 Omer r.a. ne bi prenoio s miljenjem o vanim stvarima, a da se ne bi posavjetovao sa Alijom r.a. koji ga je mudro upuivao. Omer je pokuao da ga postavi za vojskovou u bici Nehavend, ali se Alija s tim nije sloio. Kada je Omer otputovao u Bejtul-Maqdis postavio ga je za svog namjesnika u svim pitanjima hilafeta u Medini. Odnos izmeu njih dvojice se najbolje pokazuje u injenici da ga je Alija r.a. oenio asnom Ummi Kulsum koja je bila ker Fatime r.a. Nema boljeg dokaza o iskrenoj i vrstoj vezi izmeu Alije i Omera, od Alijine enidbe Omera s Ummi Kulsum, uprkos njegovim predhodnim enama i poodmaklim godinama, kao i davanje imena njegovim sinovima po imenima trojice halifa prije njega: Ebu Bekr, Omer i Osman.383
Od Ebu Jusufa, Kitabul-harad, str. 24-25 Od Abbasa Mahmuda Ukada Misrija, El-abkarijjat, Abkarijetulimam, str. 95
382 383
193
Alija r.a. se enio mnogo puta. Prvom sinu koji mu se rodio poslije Hasana i Husejna dao je ime Muhammed. Sina nakon njega je nazvao Ebu Bekr. Zatim sljedeeg Omer. Pa sljedeeg Osman. Alijin sin Hasan, svoje sinove je takoe nazvao Ebu Bekr, Omer i Osman. I Husejn r.a. je svoje sinove nazvao Ebu Bekr, Omer i Osman. Pa zar ovo nije dokaz ljubavi i potovanja prema pravednim halifama? Zar bi tako nazivali svoju djecu da su ih mrzjeli? Zablude rafidija su oigledne. Da li bi iko podnio da danju i nou slua imena svojih neprijatelja u vlastitoj kui? Princ Muhsinud-deule Muhsinul Melik Munir Newaz Jang Sejjid Damin Alijj Husejnijj (1253-1325 g. po H.), koji je roen u iitskoj kui, da bi se kasnije prihvatio ehlissunetskog pravca, kae: Ono to zastupaju iije spram plemenitih ashaba uzrokuje usmjerenje sumnje prema Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem, i raspiruje sumnje oko islama u duama onih koji upoznaju ova uvjerenja. Jer ako su njegovi ashabi, osim nekoliko njih, bili munafici i murtedi u onome to tvrde, pa ko je ispovijedao islam? Ko se okoristio uenjem Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, i njegovim odgojem?384
384
Muhsinul-Melik, El-ajatul-bejjinat, 1870
194
7. Vjerovanje iija u imame

Kod ehlis-sunneta dravom upravlja halifa kojeg biraju muslimani. Uslov je da dotina osoba bude sposobna i podobna za tu obavezu. Dakle, da bude razuman, sposoban, uen, poznat po lijepom ponaanju i potenju, i da je dostojan da se prihvati takve odgovornosti. Njega biraju odgovorni meu muslimanima i oni ga smjenjuju ukoliko ne bude pravedno postupao, ili ukoliko izae iz okvira Qur'ana i sunneta. Njemu su se duni pokoravati svi muslimani. Vlast je kod muslimana obaveza i odgovornost, a ne poast i povlastica. iije smatraju da je vlast je kod njih nasljedna stvar Alije r.a. i sinova Fatime r.a. Po njihovom vjerovanju Allh s.w.t. je objavio Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem, ko e ga naslijediti, a onda da je svaki imam imenovao imama poslije sebe. Prenosi El-Kulejni od Ebu Dafera da je rekao Allhov Poslanik: Ja i dvanaest imama od mog potomstva, i ti, o Alija...385 Et-Tusi je u knjizi El-Gajb promijenio ovaj tekst, pa kae: Ja i jedanaest mojih potomaka.386 Gdje je imamet u Allhovoj Knjizi? Gdje se to spominje Alija u borbi protiv ostalih vjernika? Je li Hasan bio pri istoj svijesti kada je predao hilafet Muaviji? iije su ovim pitanjima pomijeali islam i nevjerstvo.
385 386
Usulul-Kafi, 1/534 El-Gajbeh, str. 92
195
Prenosi El-Mufid govorei o nevjerstvu islamskog ummeta: Imamije su slone na tome da onaj ko nijee imamet ili bar jednog od imama ili porekne ono to je Allh objavio o pokornosti, direktno izlazi iz vjere. On je zalutao i zasluuje vjenu vatru.387
Zato su proglasili gotovo sve ashabe nevjernicima, a posebno gnjev iznose na prvu trojicu halifa: Ebu Bekra, Omera i Osmana, neka je Allhova milost i spas na njih.
Po vjerovanju iija, tih dvanaest imama su:Tih aema 1. Alija ibn Ebi Talib 2. Hasan ibn Ali 3. Husejn ibn Ali 4. Zejnel-Abidin 5. Muhammed Bakir 6. Dafer es-Sadik 7. Musa Kazim 8. Ali Rida 9. Muhammed Devad Takij 10. Ali Nakij 11. Hasan Askari Zakij 12. Muhammed Mehdi Kau da je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, ostavio znanje koje znaju samo oni, a tim znanjem upotpunjuju erijat poslije Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem. Zbog ovog njihovog stava po pitanju vlasti oni nikada nisu bili odani vladaru iz spomenute loze. Poto
387
El-Mesail - El-Mufid; El-Bihar - El-Med`lisi, 8/366
196
se njihova teorija nije ostvarila u praksi kroz istoriju, kako su se oni nadali, oni su dodali jo i vjerovanje u povratak, tj. da e se posljednji njihov imam, kojeg nazivaju El-Kaim, vratiti pred kraj ovog svijeta, kao jedan od predznaka Sudnjega Dana, izai iz poznate peine i poklati sve njihove politike protivnike i i'ijama povratiti njihova izgubljena prava koja su im uzurpirali drugi kroz stoljea. Ova sekta smatra da je naslijednik Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, istovremeno i imam. Smatraju da je njihovo imenovanje izvreno od Allha s.w.t., i da je Uzvieni Allh uzeo obeanje od meleka i od poslanika, i od svih stvorenja da e slijediti imame. Imame smatraju ravnim Allhovom Poslaniku, sallAllhu alejhi we sellem: da su bezgreni i oni kojima se obavezno pokorava. Njihov stepen je kod iija jednak stepenu Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, a nadmauju stepen ostalih Allhovih poslanika. Allhov dokaz nad Njegovim stvorenjima se ne moe temeljiti bez imama. Dunjaluk se ne moe zasnivati bez imama. Spoznaja imama je uslov vjerovanja kod ove sekte, a pokornost njima obaveza (vadib) poput pokornosti poslanicima. Pa kau: imami imaju Slobodan izbor kod stvari; jesu li halal ili haram. Smatraju da je onaj koji vjeruje u imame od stanovnika denneta pa makar bio grijenik, zulumar i razvratnik. Imami znaju ta je bilo i ta e biti. Pred imamima se djela izlau danju i nou. Meleki ih obilaze danonono, a u noi svakog petka poaeni su miradom. Imamima se od Allha svake godine u Lejletul-kadr sputa knjiga. Smrt je u njihovoj vlasti. Oni su vlasnici dunjaluka i ahireta. Daju kome hoe i ta hoe. El-Kulejni je napisao posebno poglavlje u svojoj knjizi:
197
U kue imama dolaze meleki sa ajetima, potpuno predani.388 O ovome spominje na vie od etiri rivajeta u djelu Biharul-Envar da bi se kasnije broj tih rivajeta u poglavlju Dolaze im meleki na njihove postelje, a oni ih vide, poveao na dvadeset i est.389 Oni od Allha imaju duh koji ih titi. U djelu ElKafi postoji poglavlje Duh kojim Allh titi imame.390 Spomenut se rivajet gdje se kae da je Dafer rekao o vrstama objave imamima: Nekima od nas se objava recituje na uho, nekima dolazi u snu, a neko uje neto kao zveckanje lanaca u posudi, a nekome dolaze likovi velianstveniji od Dibrila i Mikaila.391 Znanje po njima ovisi o volji imama. El-Kulejni je napisao sljedee poglavlje u svojoj knjizi: Imami kada ele da neto znaju, oni to znaju.392 Objava imamima kod njih ovisi o njihovoj volji, a ne o Allhovoj kao to je sluaj kod poslanika. Kae Homeini: Uenje imama je kao i Quransko uenje i dunost ga je iriti i pridobijati sljedbenike.393
El-Kafi, 1/393 El-Kafi, 26/355 390 El-Kafi, 1/273 391 Biharul-envar, 26/358 392 1/258 393 El-Hukumetul-islamijje, str. 13
388 389
198
Pogledajmo sada stav islama o ovome. Melek Dibril upitao je Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, o nastupanju Sudnjeg Dana i on mu je odgovorio: "Onaj koji je upitan ne zna nita vie od onog koji pita."394 U ovome je odgovor svima onima koji tvrde da poznaju gajb, svejedno radilo se o ljudima koji se bave sihrom i time ohalaljuju svoju krv, svoj imetak i ast, ili mnogim zalutalim sektama, poput rafidija koji tvrde da njihovi imami poznaju gajb. Kae se u knjizi "El-Kafi": "Imami, neka je na njih mir, znaju kada e umrijeti i oni ne umiru osim kada to oni ele!"395 Takoe stoji: "Imami znaju ta je bilo i ta e biti i nita im nije skriveno!"396 Dakle, kod njih je rukn imana - vjerovanje u imame. Ko ne bude povjerovao u dvanaest imama nee ui u dennet po njihovom vjerovanju. Kao to je kod krana vjerovanje da nee ui u raj ko ne bude povjerovao da je Isus Bog, ili kod idova nee ui u raj ko nije idov. Istraziva, Philip K. Hitti, govorei o imametu iija kae: Poslanik Islama je uinio objavu t.j. Quran posrednikom izmeu Allha i ovjeka. Mejutim, iije su ovo preinaili u formu ovjeka t.j. imama. iije su rijeima imana: Vjerujem u Allha i vjerujem u Quran koji nije stvoren, dodali drugu reeniu: Vjerujem u imama koga je odabrao Allh , koji sauestvuje u svojstvima boanstvenosti (uluhijjeta) i on je spasitelj ovjeanstva.397
Muslim El-Kafi 285. str 396 Ibid, 260. str 397 History of The Arabs, London, 1953, str. 248
394 395
199
Traenje pomoi od imama

Svaki imam po njima ima svoju specijalnu funkciju. U predajama stoji: to se tie Alije, sina Husejnova, on je spas od vladara i ejtanskih spletki. Muhammed ibni Alija i Dafer ibni Muhammed su za budui svijet i ono emu tei od pokornosti Allhu , Musa ibni Dafer je da moli za Allhov oprost, Alija ibni Musa da trai spas i na kopnu i na moru, a preko Muhammeda ibni Alija trai od Allha da ti spusti opskrbu. Alija ibni Muhammed je za nafile, dobroinstvo prema brai i ono to eli iz pokornosti Allhu. A to se tie naeg savremenika, koji e doi kao uspjeni osvaja, sa njim osobno spas trai.398 Postoje hamajlije koje stavljaju na kaburove imama ili ih bacaju u rijeku. Posebno se upuuju savremeniku (tj.Mehdiji) koji nije u stanju izai u javnost i tvrde da je to zbog bojazni od ubistva!?
Uzroci ovakvog vjerovanja

Kao to smo vidjeli, vjerovanje u imamet dosee do pripisivanja svetosti dinastijama i porodicama, i njihovo oboavanje. Ovakva akida kod iija ima svoje uzroke. Ona ima svoje korijene u vjerovanju drevnog Irana. Vjersko vostvo, suverenitet i vlast su bili u rukama plemena Midja, zatim je prelo na pleme El-Megan kada je zavladalo zoroastrovsko vjerovanje i njegov uticaj na Iran. Perzijanci su vjerovali da je klasa svetenstva postala boanstvo na zemlji i da su stvoreni samo zbog sluenja boanstvima.
398
El-Bihar, 33/94
200
Vladar mora biti iz ovoga plemena, jer se boije bie utjelovljuje u njemu. Dr. Ahmed Emin, govorei o vjerovanju iija u imame, kae u svojoj poznatoj knjizi Duhal-islam (jutro islama): iizam su posebno prihvatili Perzijanci zato to su se u danima Perzijske vladavine navikli na velianje i smatranje svetim kuu i porodicu kralja, kao da krv kraljeva nije ljudska krv. Kada su prihvatili islam , gledali su na Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, kraljevskim pogledom, a na njegov ehlul-Bejt (porodicu) su gledali svojim gledanjem kao na porodicu kralja. Kad je umro Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, smatrali su da su najprei da hilafet preuzmu ljudi iz njegove porodice.399 to se tie vjerovanja iija u dvanaestog odsutnog imama, ono je dostiglo vrhunac mate i ekstremizma. Vjerovanje u njegovo roenje, njegov nestanak, njegov ivot i njegovu uputu je iznad razuma, analogije, te zakona stvaranja i zakonodavstva kojeg je uspostavio Allh s.w.t. Oni vjeruju da je sin jedanaestog imama Hasana Akerija nestao deset godina prije njegove smrti sa svim to je naslijedio od njegove porodice i sredstvima imameta koja su bili kod njega. Sklonio se u peini koja se zove Sretan je ko je vidi, tako da je jo iv i ostae sklonjen u njoj do Sudnjeg Dana. Iz peine e izai u pogodno vrijeme i zavladae itavim svijetom.400 Kae Homeini: Imamima pripada mjesto hvale dostojno, uzvieni stepen i hilafet pred ijom se upravom i vlau pokorava svaki atom ovog
399 400
Duha el-Islam, 3\209 Usulu el-Kafi, str. 202-207
201
univerzuma. Od nunosti naeg vjerovanja je da nai imami imaju stepen koji ne dostie ni bliski melek, ni poslani vjerovjesnik. Rezultat predaja koje mi posjedujemo jeste da su najvei Poslanik i imami prije ovog svijeta bili svjetlost, pa ih je Allh uinio da okrue Njegov Ar i dao im je stepen i ugled koju osim Allha niko ne zna.401 El-Hurru el-Alemijj (umro 1104 h.g.) u knjizi: El-Fusulul-muhimme fi usulil-eimme (Bitna poglavlja o temeljima imama), str. 152, kae: iitski imami bolji su od svih stvorenja, pa i od poslanika, i meleka... Prenosi se da je Dafer el-Bakir rekao: Allh je stvorio odabarane poslanike, i dao im je znanje koje nikome drugom nije dao, a nama je u nasljedstvo ostavio njihovo znanje, i dao nam znanje koje njima nije dao; Muhammeda je poduio onome emu je njih poduio, a nama je dao znanje svih njih zajedno. Kae Homeini: Od temeljnih i nunih taaka naeg vjerovanja je ta da niko ne moe dostii duhovni stepen naih imama, bio on bliski melek, ili poslanik. U predanjima koje smo zabiljeili se kae da su imami, prije stvaranja kosmosa bili svjetlost ispod Ara (Allhovog prijestolja). Od njih lino se prenosi da su rekli: Allh nam je dao ono to nije dao niti Svom bliskome meleku, niti poslanom vjerovjesniku. To su osnove na kojima poiva na mezheb.402 Kae ejh Ahmed b. Abdur-Rahim ed-Dehlevi: Nitavnost imamija-iija, spoznaje se iz samog izraza imam. Imam je kod njih bezgrijean, onaj kome se obavezno
401 402
Islamska vlast, str. 52 Vilajetu fekih/Islamska vlast, 58
202
pokorava i onaj kome dolazi unutranja (batin) objava. Ovo je sutina Allhovih poslanika, tako da njihovo vjerovanje nuno negira poslanstvo.403
Vjerovanje u imama Mehdija

Postoje mnoge predaje (preko stotinu) koje govore o dolasku Mehdija, i njihova vjerodostojnost se kree od daif, hasen, do sahih predaja, mada islamski uenjaci kau da je najvei dio tih predaja daif (slab). Naveemo neke od tih hadisa: Pred kraj ovoga ummeta, pojavie se Mehdi.404 Mehdi je od nas (ehil-Bejt), Allh e popraviti njegovo stanje preko noi, i povee muslimane u bitku protiv nepravde.405 Mehdi je od mene, ovjek najsvjetlijeg ela, povijenog nosa, ispunie zemlju pravdom, kao to je bila ispunjena nasiljem i nepravdom, i vladae sedam godina.406 Kada vidite crne zastave koje e se pojaviti iz pravca Horosana, pridruite im se, makar puzei, jer je sa njima Allhov halifa Mehdi407 Mehdi je moj potomak, od Fatime.408
Ed-dur es-semin fi mubesserati en-Nebijj el-Emin, str. 4-5 Hakim 405 Ahmed, Ibn Made 406 Ebu Davud 407 Hakim, Ahmed
403 404
203
Ehlis-sunnet vjeruje da e se pojaviti ovjek iz porodice Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, u poslijednjem vremenu i na sasvim prirodan nain (rodie se i ivjeti ivotom obinog ovjeka), zatim e Allh s.w.t. preko njega dati preporod i veliko dobro ummetu, i preko njega e ujediniti muslimane. Vie od ovoga nije zabiljeeno u predajama, i to je vjerovanje ehlis-sunneta wel-demaata. Na ovome su bili ashabi i tabiini, i ulema selefa. Pretjerivanje u pogledu toga je novotarija, i to se pojavilo tek u novije doba. A pogotovo ne treba o tome stvarati neku iskrivljenu sliku punu mistike, kao to to rade iije. Oni su na temelju predaja o Mehdiju izgradili itavu akaidsku dogmu, i na tome gotovo da se zasniva itav mezheb iija. I interesantno je da se mnoge iitske frakcije razilaze po mnogim pitanjima, ali su se svi sloili na jednome - a to je ono to oni nazivaju odsutni imam, i pod tim podrazumjevaju imama Mehdija, mada se razilaze oko same linosti, ko je on. Odakle ovo vjerovanje kod iija? Istorijat ove ideje poinje ovjekom koji se zvao Abdullah b. Sebe. On je bio idov koji je prividno primio islam, a zatim bio voa munafika i sijao veliku smutnju meu muslimanima. Prouzrokovao je nered i zavjeru u Egiptu, stvorivi pobunjeniku grupu, iji krajnji rezultat je bio ubistvo treeg halife Osmana r.a. Alija r.a. ga je protjerao u Medejn. iije priznaju da je Abdullah ibni Sebe prvi ovjek koji je govorio o Alijinom imametu. Porijeklom je bio idov i smatra se da je bio potomak Hudova ili Musaova naroda.
408
Ebu Davud, Ibn Made
204
Kada je prividno prihvatio islam javno je govorio o Alijinom imametu.409 Dovoljno je znati da ne postoje drugi lanci prenosilaca o imametu osim od Abdullaha ibni Sebe. Imamet je kod njih na veem stepenu od poslanstva kao to ree El-Hadi et-Tahrani, jedan od iitskih Ajatullaha savremenog doba. Prenosi El-Kulejni sa lancem iz Kafija: Islam je izgraen na pet temelja namazu, zekatu, postu, haddu i vilajetu.410 Ibni Sebe je pripisivao imamet samo Aliji, ali poslije njega dooe pojedinci koji su ga proirili na Alijine sinove i potomke. iitsko jezgro je tada radilo u tajnosti i poneka od ovih izmiljenih lai bi stigla do ehli Bejta koji su to odmah negirali. Iz tog razloga su iije izmislile tukjju kao olakanje za irenje svojih ideja sa lanim pozivanjem na okrilje istog ehli Bejta. Imamije govore o imametu dvanaest imama, a njihove knjige, kao El-Kafi, govore da ih je trinaest. Kae imam Ez-Zehebi: Abdullah ibn Sebe je od najveih nevjernika, koji je bio u zabludi i druge pozivao u nju 411 Rekao je El-Devzedani: Ibn Sebe je tvrdio da je Quran jedan od devet djelova, a znanje o njemu ima samo Alija. Prenosi si od Sabija da je rekao: Prvi koji je poeo iznositi lai bio je Abdullah ibn Sebe. Abdullah bin Seb'e je obiavao govoriti:
Ridàlul-Kei, 108-109; El-mukalat vel-firkah - El-Kummi, str. 20 410 2/18 411 Mizanul-Itidal, 2\426
409
205
"Ibni Muldam nije ubio Aliju. ejtan je uzeo oblik Alije, te je Ibni Muldam u neznanju ubio ejtana. Imam Ali je meu oblacima. Grom je njegov glas a munja njegov bi." Seb'ijje, iije koje prate ovog idovskog hipokrita, kada uju grmljavinu kau: "O voo vjernika! Neka su blagoslovi na tebe." Ahmed Faruki kae: Prva osoba koja je proklela ashabe je bio Abdullah bin Sebe. Prenosi Ebu El-Dilas: uo sam Aliju ibn Ebi-Taliba kako govori Abdullahu ibn Sebe-u: Prije Sudnjeg Dana pojavie se trideset velikih laljivaca, a ti si jedan od njih. On je prvo doao sa idejom da je Mehdi ustvari Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, i da e on ustati iz kabura. Govorio je: udi me kako ljudi vjeruju da e se Isa a.s. vratiti, a poriu ponovni dolazak Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, a on je prei da se vrati? Kad mu ova ideja nije uspjela, jer muslimani nisu u to povjerovali, onda je doao sa novom spletkom, da je Mehdi ustvari Alija ibn Ebi-Talib. Kad je ubijen Alija r.a. Abdullah b. Sebe je rekao: ak i kada bi vi donijeli njegovu (Alijinu) glavu u sedamdeset kesa, mi ne bi povjerovali da je on umro, on e se vratiti i ispuniti zemlju pravdom, kao to je sada ispunjena nepravdom. Meutim, pokuaj je ponovo propao, jer su svi vidjeli da je Alija r.a. zaista mrtav i sahranjen. Zatim je ta tvrdnja prebaena na Muhammeda ibn Hanefija, sina Alije r.a. (ali ne sa Fatimom). Oni koji su tvrdili da je Muhammed ibn Hanefi Mehdi, zvali su se kejanije, ogranak iija u Kufi. Voa im je bio Muhtar ibn Ebi-Ubejd, koji je ivio u Iraku. Tvrdio je da mu dolaze
206
meleci i donose mu objavu. Pa je upitan Abdullah, sin Omera r.a. o tome, pa je rekao: Istinu je on rekao, zaista ejtani objavljuju svojim prijateljima! Nakon to je Muhammed ibn Abdullah ibn Hasan digao vojsku protiv halife Ebu Dafera El-Mensura, takoe se nazvao Mehdijem, elei da on bude taj koji je najavljen u hadisima Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem. Njegova vojska je poraena i on je ubijen 145 g. po h. i njegovu glavu su odnijeli iz Medine u Irak, a njegovi sljedbenici su se podijelili. Jedni su, vidjevi da je ubijen, odustali od te ideje. Drugi su uporno ponavljali da e se on vratiti, a trei su to ponovo prebacili na drugog ovjeka. Slijedei za kojeg su govorili da e on biti Mehdi, bio je Dafer Es-Saddik, poznati imam sunneta, za koga iije lau da je jedan od njihovih bezgrenih imama. Kad je i on umro, pojavila se skupina koja eka Ismaila ibn Dafera, i oni se zovu Ismailije, i spadaju u batinijsku otpadniku sektu. A kada je umro Ismail (koji nije imao djece), pojavila se skupina koja eka Muhammeda ibni Ismaila, i to su karamiti (batinije). Ima li veeg apsurda, od ekanja sina od ovjeka koji nije imao djece? Tu je i najbrojnija iitska frakcija isna-aerijje, koja vjeruje u dvanaest imama, od kojih je poslijednji Muhammed ibn Hasan El-Akeri, i za njega vjeruju da je bezgrijean. Oni takoe imaju jedno smijeno i nelogino vjerovanje, pa kau da je ovaj Muhammed ibn Hasan El-Akeri skriven u jednoj peini prije hiljadu i sto godina, i oni ekaju da se on pojavi. Iz svega navedenog vidimo da vjerovanje iija u imame nema nikakvog utemeljenja u Allhovoj s.w.t. Knjizi, niti u sunnetu Muhammeda, sallAllhu alejhi we
207
sellem. U to nisu vjerovali plemeniti ashabi, niti je u to vjerovala i pozivala ulema ovoga ummeta. Ovakva ubjeenja su samo dio akide zalutalih sekti. Meutim, iije u svome dokazivanju kako je imamet istina i pravi put, idu ak dotle da kritikuju i samog Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, da se nije dovoljno potrudio da to dostavi i pojasni. Veli Homeini u svojoj knjizi: "Keful erar": "Jasno je vidljivo, da je Allhov Poslanik bio uloio vie truda na objavljivanju Boije zapovijedi o uspostavljanju imameta nakon njegove smrti, ne bi dolo da svih ovih razlika u osnovi vjere i njenim granicama."412 Potom tvrdi Homeini kako je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi ve sellem, bio preplaen od reakcije ashaba, pa je zato krio Boiju naredbu o Alijinom naslijeivanju Allhovog Poslanika: "I navecemo dokaz iz Qur'ana kako je Allhov Poslanik bio oprezan od spominjanja imameta, bojei se munafika (tj. ashaba!)413 Zatim navodi ajet u kome se kae: "O Poslanie, objavi to ti se sputa od tvog Gospodara, a ako ne uini, nisi objavio Njegovu Poruku, a Allh te brani od ljudi. Uistinu Allh ne upuuje narod nevjerniki."414
"Keful erar", str. 155 "Keful erar", str. 149 414 sra El-M'ide, 67. jet
412 413
208
Tako je Homeini preokrenuo Poslanikov, sallAllhu alejhi ve sellem, poziv u islam muricima, u poziv u imamet Alije i njegovih sinova i unuka, a narod nevjerniki su po njemu ashabi! Veli Homeini: "Postavljanje nasljednika bilo je dopuna Poslanikove misije." ("Islamska vlast" str. 19) "....A da nije odredio nasljednika, ne bi upotpunio svoj zadatak."415
8. Tukjja (prikrivanje ubjeenja)

Pisci iija i oni koji im pripadaju prikazuju voe ehliBejta kao ljude koje nita u ivotu ne interesuje, osim oduzimanje hilafeta od onih koji su ga navodno uzurpirali. U njima je veliki bijes zbog toga, to je postala njihova osnovna briga i misao. Tako (po njima) porodica Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, nema nita sa zajednicom muslimana koja je oformljena uz ogromne napore njihovog djeda, sallAllhu alejhi we sellem. Takoe, oni nemaju nita sa upuivanjem na put istine i javnim pozivanjem ljude u islam. iitske knjige ove velikane prikazuju kao ljude koji su bili lieni hrabrosti pri iznoenju istine. Opisuju ih kao skupinu koja je ivjela u strahu, slijedei politiku skrivanja istine i oslanjajui se na tukjju (prikrivanje ubjeenja), ne kao lino i privremeno oruje, ve kao ibadet i sredstvo pribliavanja Uzvienom Allhu.
415
"Islamska vlast" str. 23
209
Tako su ovo skrivanje prenosili generacijama, i uinili ga jednim od temelja svog vjerovanja, i iizam je jedina vjera na svijetu u kojoj se laganje smatra ibadetom. Tukjja je infinitiv glagola Itteka (Lisanul-Arab) i znai: uvati se, bojati se, biti oprezan. Kae Ibni Hader: Tukjja znai oprez da se ne kae drugoj osobi ono to se nalazi kao duboko uvjerenje u dui.416 Tukjja u islamu je olakica i izuzetak za otklanjanje postojee opasnosti od strane neprijatelja. Allh je zabranio vjernicima da uzimaju nevjernike za prisne prijatelje i u povodu toga je izrekao veliku prijetnju:
A onoga ko to uradi Allh nee tititi, a zatim je rekao: To uinite jedino da bi ste se sauvali od njih.417 Ovo se odnosi na onu osobu koja se boji za svoj opstanak od strane vlasti, ili se boji da bi mogla doivjeti neprilike. Ta osoba ima pravo da prilikom prisile to prividno prihvati, ali ne da prihvati svojim srcem ili javno to deklarie.418 Ulema se sloila da tukjja oznaava olakicu u situaciji prisile. Ibni Munzir kae: Sloie se da onaj koji je prisiljen da kae rijei nevjerstva bojei se za svoj opstanak, te izjavi nevjerstvo, pod uslovom da njegovo
El-Feth, 12/341 sra lu Imrn, 28. jet 418 Ibni Kethr, 11/37
416 417
210
srce bude smireno i zadovoljno vjerom islamom, takav se ne smatra nevjernikom.419 Ali ostati ustrajan u istini je bolje. Kae Ibni Munzir: Sloie se (ulema) da onaj koji bude prisiljen na nevjerstvo, odabere ubistvo, ima veliku nagradu kod Allha.420 Dakle, tukjja je da ovjek kae suprotno onome to misli da bi se sauvao zla. Kod sunnija muslimanu nije dozvoljeno da vara druge muslimane svojim rijeima ili svojom vjetinom, jer je Allhov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem, rekao: ''Ko nas vara nije od nas.''421 Znai, tukjja nije dozvoljena osim prema nevjernicima, neprijateljima vjere, i samo za vrijeme rata, jer rat je varka. Kae Allh s.w.t.: To uinite jedino da biste se njih sauvali..422 To je ono to je uradio Ammar ibn Jasir r.a. kada su ga murici htjeli ubiti ako ne ostavi islam, pa je on da bi sauvao ivot rekao rijei kufra, da ostavlja islam, pretvarajui se. U normalnim okolnostima, musliman je duan da bude iskren i hrabar u istini i da se ne pretvara niti lae ili vara. Duan je da poziva na pravi put, savjetuje i upuuje na dobro a odvraa od zla. iije na drugoj strani tukjju smatraju farzom bez kojeg njihov mezheb ne bi mogao postojati. Ibni Babuje
El-Feth, 12/314 El-Feth, 12/317 421 Rijadus-salihin, Newewi 422 sra lu Imrn, 28. jet
419 420
211
kae: Vjerujemo da je tukjja vadib, ko je ostavi kao da je ostavio namaz.423 Pripisuju Ebu Abdullahu da je rekao: Devet desetina vjere je u tukjji i nije vjernik ko se ne slui tukjjom.424 Oni svoje sljedbenike poduavaju tekijji i po njoj postupaju, naroito ako se nau u tekim uslovima. Javno prenaglaeno i otvoreno hvale one koje smatraju nevjernicima i koje po njihovom vjerovanju treba pobiti i unititi. Kod njih cilj opravdava sredstvo, i oni dozvoljavaju svaku vrstu lai, obmane i varke. Homeini u svojoj knjizi "Keful-erar" (otkrivanje tajni) na perzijskom jeziku (izdanje Teheran 1941.) ovako brani princip pretvaranja kod iija: "Nae je imame obavezao Allhov Poslanik da uvaju ast i imetke iija (tj. od napada pripadnika ehlis-sunneta), zato su oni ponekad izdavali nareenja koja se kose sa eriatom pridravajui se naredbe o pretvaranju, pa bi zametnuli kavgu izmedu iija meu sobom, kako bi druge (tj. sunnije) zavarali i sauvali se od opasnosti. Da nije toga. propali bi napori Husejna, sina Alijeva i napori Poslanika islama koje je uloio u osnivanju iizma(!), istinske vjere na kojoj poiva srea dunjaluka i ahiretska." Zatim daje Homeini primjer: "Na primjer, abdest se po Allhovom Zakonu zavrava potiranjem (!) nogu. ali sunnije ih umjesto toga peru, pa ako se nae ko meu njima i htjedne uzeti abdest, oprae noge kao i oni kako bi se sauvao od opasnosti." Stoga im je nareeno da klanjaju iza neiitskog imama u namazu ako se nalaze u neiitskoj dravi, a da
423 424
El-Iitikadaat, str. 114; El-Bihar, 75/412 Usulul-Kafi 2/217
212
zatim obnove namaz kod kue, a taj mu namaz s pretvaranjem vrijedi kao 25 namaza.425 Praktian primjer tukjje jeste njihov stav prema asnom Quranu. Ako musliman pita iiju za Quran, rei e da vjeruje u njega. A na preko ezdeset mjesta u El Kafi spominje se da je Quran izmjenjen. Dakle, ako poriete ono to pie u vaim najsvjetijim knjigama, dajte da ih sklonimo, pa da itamo Buhariju. Ali to nikada nee uraditi. Zato? Zbog tukjje. Pripisuju imamu Daferu Sadiku da je rekao svom ueniku Sadiku Selmanu: O Selmane, vi pripadate vjeri, ko je bude skrivao, Allh e ga osnaiti, a ko je objelodani Allh e ga poniziti. Takoe prenose rijei imama Bakira: Meni najdrai prijatelji, najbogobojazniji i najmudriji su oni koji najvie skrivaju na govor.426 Kae njihov ejh El-Mufik: Tukja je skrivanje istine, zatim skrivanje svoga ubjeenja i vjerovanja, i pretvaranje pred onima koji vjeruju drugaije. Iz razloga da bi zatitio svoje vjerovanje i dunjaluk. Objanjavajui vjerovanje sunnija i iija po pitanju tukje, ejh Selman el-Aude kae: Tukjja je kod sunnija izuzetak iz opteg pravila i primjenjuje se u posebnim situacijama kroz koju prolazi pojedinac
425 426
itska knjiga "Men la jahduruhu el-fekih"1/127 Usulu el-Kafi, str. 485, 486
213
ili grupa muslimana. Uz sve to rije je samo o olakici koja je dozvoljena, a ne obavezna. iijama je ona obaveza poput namaza, sve dok se ne pojavi odsutni imam. Njima je tukjja osnova, a ne izuzetak i privremeno stanje. Neki od njih kau da je nepraktikovanje tukjje neoprostiv grijeh, poput mnogobotva. U jednom izmiljenom hadisu se kae: Vjerniku ce biti oproteni svi osim dva grijeha: zapostavljanje tukjje i zapostavljanje pravog prijatelja. Rad i ponaanje po tukjji kod sunnija prestaje odmah po prestanku povoda (prisile). iijama je to stalna kolektivna obaveza sve dok se ne pojavi njihov Mehdi. Ko napusti tukjju prije pojave naeg imama, taj nije nas. Sunnije tukjju primjenjuju prema nevjernicima, a iije obrnuto, prema muslimanima. Tukjja je kod ehlis-sunneta neto nepoeljno, mrsko. Musliman koji je prisiljen da postupa po njoj nije zadovoljan niti smiren. Kod iija je tukjja na visokom poloaju u vjeri i ima veliki uticaj na svakodnevni ivot. Praktini pokazatelj ovih razlika izmeu sunnija i iija je vievjekovna praksa, sve do dananjih dana. Ehlis-sunnet se odlikovao jasnoom i iskrenou u rijeima, djelima i stavovima. Zabiljeili su herojska junatva u borbi protiv nevjernika, u nareivanju dobra i odvraanju od zla i u govoru istine. U isto vrijeme, istorija iija obiluje raznim oblicima izdaja, zavjera i podmuklog spletkarenja. U mnogim nedaama koje su pogaale muslimane iije su imali jasnog udjela i najvie su se radovali tim nedaama, tako da se na njima obistinio Allhov s.w.t. opis munafika:

214
Ako kakvo dobro doekate, to ih ozlojedi, a zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se.427
9. Vjerovanje iija u proivljenje na dunjaluku

iije imaju vjerovanje zbog kojeg ih je veliki broj uenjaka posebno tekfirio (proglaavao nevjernicima). Oni vjeruju u proivljenje na dunjaluku prije Sudnjeg Dana. Vjerovanje u povratak je istina.428 Uenjaci imamija su se sloili da je obaveza vjerovati u povratak veine mrtvih. Povratak znai proivljenje na dunjaluku poslije smrti, a ovakvo vjerovanje su imali neki od predislamskih Arapa. Kau - povratak e biti za tri vrste ljudi: prva vrsta jesu svih dvanaest imama, za koje vjeruju da e biti proivljeni iz svojih kaburova prije Sudnjeg Dana. druga vrsta su sve halife od ehli-sunneta, koji su nepravedno oteli hilafet Aliji ibn Ebi-Talibu i njihovim imamima. Znai prvo Ebu-Bekr, Omer i Osman, a zatim i ostale halife. Zatim e njihovih dvanaest imama izvriti odmazdu nad njima, zbog krae hilafeta. I kau, doi e dvanaesti odsutni imam, pa e izvaditi Aiu r.a. iz kabura,
427 428
sra lu Imrn, 120. jet El-Ijatikat
215
da bi nad njom izvrio kaznu za blud. I jasno kau da e polni organ Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, gorjeti u vatri, zato to je imao odnose sa Aiom, da nas Allh s.w.t. sauva ovakvih zabluda. trea vrsta koja e biti proivljena jesu oni koji su bili isti vjernici, a to su iije, i oni koji budu isti nevjernici. Dalje, vjeruju da se due umrlih pojavljuju ponovo na dunjaluku. I vjeruju da due imama koji su umrli dolaze dananjim imamima i ejhovima koji se nalaze na dunjaluku, i govore im stvari gajba. I navode da su njihovi imami stvoreni od posebne ilovae, koja je bila ispod ara.
10. Odnos iija prema sunnijama i islamskim uenjacima

O ijama se malo zna u muslimanskim masama, osim kod onih koji ive sa njima u susjedstvu, poput muslimana Iraka, Libana. Pakistana, Afganistana. Kuvajta. Ovi nam pak priaju gorke prie o mrnji svojih iijskih komija, koji razbiju au iz koje je pio sunijja, ili je operu uz spominjanje Alije r.a., o tetoviranju imena prvih trojice halifa i Aie, radijAllhu anha, na petama, kako bi uvijek bili gaeni! Rekao je Homeini:
216
"Vidljivo je da se do propisa dolazi pridravanjem Qur'ana i sunneta i suprotstavljanjem miljenjima ehlis-sunneta."429 Kae Niametullah El-Dezairi, iitski ejh: Mi se sa njima (misli na ehli-sunnet wel demat) ne moemo sloiti na jednom Bogu, niti na jednom poslaniku, niti na jednom imamu. Zato to oni govore da je njihov Gospodar Onaj koji je Poslao Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, iji je namjesnik iza njega doao Ebu Bekr, a onaj Gospodar koji je poslao poslanika iji je naslijednik Ebu Bekr nije na Gospodar, niti je taj poslanik na poslanik, niti je taj halifa nas halifa! Obraajui se omladinskom skupu, Homeini kae: "Islamske i neislamske sile svijeta nee priznati nau snagu dok ne uspostavimo nau vlast nad Mekkom i Medinom, poto su oni centri islama. Prvo to u uiniti kad uem u njih bit e da iskopam dva idola (Ebu Bekr i Omer) koji lee pored Poslanika."430 Prenosi El-Kulejni od Ebu Abdullaha da je rekao: Stanovnici ama su gori od Vizantinaca. Stanovnici Medine su gori od stanovnika Mekke, a stanovnici Mekke su otvoreni nevjernici u Allha!431 Takoe kau da im je zabranjeno klanjati za sunnijom, a ako ve mora zbog tukjje, da bi se prikrio, mora ga prokleti nakon etvrtog rekata. Rafidijama je nareeno da poslije rukovanja sa sunnijom, operu ruke.432 Sunnija je po njima gori od kopileta.433
(Traktat "Tea'dul ve terdih", tampan u sklopu Homeinijevih traktata na arapskom jeziku u Teheranu, str. 80-82) 430 "Homeinizam i islam" Kbu Rejhan Faruki, str. 8 431 Usulul-Kafi, 2/400 432 Usul minel kafi, 2/475
429
217
Sunnija je po njima, takoer, gori od psa.434 Da spomenemo ta kau iije u Kafiju, za velikog uenjaka Ebu-Hanifu rahmetullahi alejhi, za jednog od imama ummeta Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem. Kau da je rekao Ebu-Dafer jednom ovjeku koji je stajao pokraj njega, a zvao se Sudejr: Sudejre, hoe da ti pokaem ljude koji odvraaju od Allhove vjere? Zatim je pogledao u Ebu-Hanifu i Sufjan Es-Sevrija, imama u hadisu toga vremena, pa je rekao: Ovo su ti koji pozivaju u Allhovu vjeru bez knjige i bez upute. Oni su najgori i najpokvareniji ljudi. Kad oni ne bi sjedili ovdje, ljudi bi dolazili da nas pitaju. A u jednoj drugoj predaji kau: Ebu-Hanife je najgore dijete koje se ikad rodilo na zemlji. Dalje kau da su stanovnici Egipta prokleti jezikom Davuda i Allh ih je uinio majmunima i svinjama!435 Ovim izjavama su cijeli islamski ummet okrivili za nevjerstvo, osumnjiili ga za razbojnitvo. Tvrde da smo djeca bluda i zato emo na Sudnjem Danu biti prozivani samo po imenima naih majki, jer nam se za oeve ne zna. Na ummet, po njihovim tvrdnjama, je degenerisan i nismo ljudi nego majmuni, svinje i psi!?436 Kae Ulumi: Suprostavljanje ehlis-sunnetu, koji slijede Allhovog Poslanika, uinie temeljem spasa. Pa kada god ehlis-sunnet neto uradi oni to ostave, a kada ehli-sunet neto ostavi oni to uine. Time
Damiul-ahbar, 462 Siratul-mustekim, 2/362 435 Biharul-envar, 60/208 436 El-Bihar, 30/27
433 434
218
direktno izaoe iz vjere. Ovo je oita zabluda i sigurna propast.437
Stav islamskih uenjaka o sekti rafidija-iija

Kada je u pitanju stav islamskih uenjaka i erijatski propis po pitanju iija, kae imam Buharija rahmetullahi alejhi: Svejedno mi je da li klanjao za dehmijom ili rafidijom-iijom, ili klanjao za idovom ili kraninom! Njima se ne naziva selam, niti ih je dozvoljeno posjeivati, niti je dozvoljeno eniti njihove ene, njihovo svjedoenje se ne prihvata, niti je dozvoljeno jesti meso od njih (koje oni zakolju).438 Imam afija, Allh mu se smilovao kae: Od sljedbenika zablude nisam vidio ljude koji vie lau od rafidija-iija!439 Imam Malik rahmetullahi alejhi rekao je komentariui 29 ajet sure el-Feth: Rafidije (iije) koje mrze ashabe su nevjernici, jer ashabi razljuuju rafidije, a onaj ko mrzi ashabe je nevjernik, shodno ovom ajetu! Kae imam Kurtubi u svom tefsiru: Lijepo li je rekao Imam Malik u svom komentaru, i pogodio je tumaenje ovog ajeta, jer ko bude umanjio vrijednost samo jednog
Kefu gajahibil-dèhelat, 9 Halku ef alil-ibad, imam Buharija 125 439 erh usulu itiqad Ehli sunnet, imam El-Lalikai, 2811
437 438
219
ashaba, ili ga bude uvrijedio, on je odbacio ono to je dolo od Gospodara svjetova i ponitio je erijat muslimana. Takoe kae imam Malik Allh mu se smilovao: Onaj ko psuje ashabe Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, ne zasluuje ime musliman!440 Dolo je u Kitabu sunne da je rekao imam Ahmed ibn Hanbel o rafidijama: Oni se odriu ashaba Muhammeda, sallAllhu alejhi we sellem, psuju ih, umanjuju njihovu vrijednost i zasluge, te proglaavaju sve ashabe nevjernicima osim etvorice: Alije ibn Ebi Taliba, Ammar ibn Jasira, Mikdad ibn Esveda, i Selman El-Farisija. Nemaju rafidije nikakvog udjela u islamu! Rekao je Ibn Kethir o tvrdnjama iija da su se ashabi urotili protiv Alije r.a.: Onaj ko zapadne u takvo stanje izaao je iz kruga islama i postaje nevjernik po idmau svih uenjaka.441 Rekao je veliki hanefijski alim Sarahsi: Svako ko napada ashabe, radijAllhu anhum, taj je bezbonik, izlazi iz islama, i za njega je lijek sablja ako se ne pokaje.442 Rekao je hafiz Abdurahman El-Mehdi koji je umro 198 g. po hidri: Rafidije i dehmije su dva posebna naroda, i uopte ne pripadaju ummetu Muhammeda sallAllhu alejhi we sellem! Kae ejhul-Islam Ibn Tejmijje:
El-Hallal, u svome dijelu Es-sunne El-Bidaje ven-Nihaje, 5/264 442 Aqidetu ehlis-sunne wel dema fi sahabeti kiram, dr. Nasira e-ejh, 2/857
440 441
220
"Dozvoljeno je ubiti bilo koga od njih ako je pozivalac u svoju vjeru ili bilo na koji nain opasan, kao to je Ali bin Ebi Talib htio ubiti Abdullaha ibn Sebea', prvog Rafidiju, pa pobjee daleko od njega. I stoga to su od najveih smutljivaca na Zemlji, pa ako se njihova smutnja ne moe drugim zaustaviti do ubijanjem, ubijaju se. Ne treba ubiti svakog pojedinca od njih ukoliko ne ispoljava javno svoju vjeru, ili ako e u njegovu ubistvu teta biti vea od koristi. to se tie proglaavanja ih nevjernicima i njihovog vjenog ostanka u vatri, svaki od njih pojedinano biva nevjernikom u sluaju da govori neto za to zna da je suprotno onome to je rekao Allhov Poslanik, a to se tie njihovih ina, postaju nevjernici ukoliko ine protiv muslimana ono to ine nevjernici protiv muslimana."443 Rekao je Ibn Kajjim el-Devzijje: Atak i potvora iija odnosi se na drugi temelj islama, svjedoenje da je Muhammed Allhov poslanik. Iako pokazuju prijateljstvo i ljubav prema Poslanikovoj porodici, za njih je skupina uenjaka, imam Malik b. Enes i neki drugi, kazala da su ustvari htjeli potvoriti Resulullaha, to im nije polo za rukom, pa su to uinili indirektno, napadajui ashabe, da ljudi shvate: lo ovjek loe drutvo, da je bio dobar, njegovo bi drutvo bilo dobro. Prve generacije ija nisu negirali Allhova svojstva i imena, a njihovi potomci krajem treeg vijeka po hidri novotariji iizma dodali su vjerovanje dehmija i kaderija, ime su postali jo gori. Tada su se meu njima pojavile karamite i batinije, te se rasprostranilo bezvjerstvo i licemjerstvo meu njihovim emirima, uenjacima i obinim svijetom. Preuzeli su dio vjere od vatropoklonika, Sabejaca i mnogoboaca, pomijeavi to sa Islamom. Oni su frakcija koja je najvie odstupila od Vjerovjesnikove prakse, hadisa i prakse ashaba. To su nadomjestili novotarijama, isto kao to su
443
Ibn Tejmijje: "Sual fi Ali bin Ebi Talib" str. 39
221
dehemije odstupili od ajeta i hadisa vezanih za Allhova svojstva savrenstva.444 Muhammed ibn Jusuf 212 g. po hidri je rekao: uo sam ovjeka koji je pitao ovoga uenjaka - ta je sa onim koji psuje Ebu-Bekra? Pa je odgovorio: :On je nevjernik! Takvome se ne klanja denaza, i nemojte ga ni dirati rukama svojim! Podignite ga pomou drvea, pa ga tako zakopajte u rupu! Kae Ebu Muhammed Abdullah ibn Muslim ibn Kutejbe, koji je umro 276 g. po hidri: Pretjerivanje rafidija u ljubavi prema Aliji r.a. koje se ispoljava davanjem prednosti njemu nad onima kojima je sam Muhammed sallAllhu alejhi we sellem davao prednost nad njim, zatim njihova tvrdnja da Alija r.a. dijeli poslanstvo sa Allhovim Poslanikom, sallAllhu alejhi we sellem (jer jasno kau da je Dibril a.s. pogrijeio u donoenju objave, i da je trebao donijeti Aliji r.a. a ne Muhammedu sallAllhu alejhi we sellem), zatim tvrdnja da njihovi imami znaju gajb - sve to u sebi sadri kufr (nevjerstvo) i la, veliko neznanje i glupost! Poznato je da krani na tvrdnje da je Biblija izmijenjena, uzvraaju tvrdnjom iija da je i Quran izmijenjen. Kae Ibn Hazm el-Andalusi: to se tie ovih tvrdnji krana, treba znati da iije nisu muslimani! Oni su sekta koja se pojavila 25 g. nakon smrti Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, i to je grupacija koja ide putem idova i krana u lai i nevjerstvu.445
444 445
Ibn-Kajjim el-Devzijje, Es-Savaikul-mursele 4/1405 Ibn Hazm, El-Fisal, 2/213
222
Salahudin Ejjubi je, kad je odbacio krstake ratove od Damaska, i oslobodio Kuds, rekao: sada idemo na batinije, sektu iija, koji su prvi izmislili i napravili mevlud 350-te g. po hidri, kako navodi Ibn Kethir u El Bidaje Ven-nihaje. I kada su ga pitali: Zar nije pree da navalimo jo vie na krane i da ih potpuno porazimo, on je odgovorio: Ne, izmeu njih nema nikakve razlike. Ovako je govorio Salahudin Ejjubi, velikan ovoga ummeta. Zato to je 321 g. po hidri u Mekku dola grupa iija, ohalalili su krv muslimana i prolili je. Poeli su ubijati hadije, isupali su Haderul esved i odnijeli ga sa sobom. Popeo se jedan od njih na vrata Kabe i ismijavao se sa Quranom, govorei: Gdje su ptice koje nose kamenje? I Haderul esved je ostao kod njih sve do 332 g. sve dok sunnije nisu ojaale, i halifa im je zaprijetio, pa su ga morali ponovo vratiti u Kabu. Rafidije je iz vjere izveo Jemenski idov Abdulllah ibn Sebe, a krane Pavle, takoe idov, koga oni danas smatraju svecem, a koji je bio poznat po proganjanju sljedbenika Isaa a.s. u Kudsu. Zatim je preao na kranstvo, i podvalio Rimljanijma priu o Isau kao bogu, ba kao to je Abdulllah ibn Sebe doao s priom da je Alija boanstvo. Prenosi se od Sabija da je rekao: Upozoravam na zablude, a najgora od njih jesu rafidije-iije! Od njih ima idova koji zatiru islam da bi ivjela njihova zabluda. U islam nisu uli iz elje i straha od Allha, nego iz mrnje prema sljedbenicima islama, i elje da ih vrijeaju. Alija ibn Ebi-Talib na koga se pozivaju, ih je spalio vatrom i protjerao u daleke krajeve. Iskuenje sa rafidijama-iijama, je isto kao iskuenje sa idovima: idovi su rekli: Kralj moe biti samo iz Davudove porodice, a rafidije su rekle: namjesnici mogu biti samo iz Alijine porodice.
223
idovi su rekli: Nema dihada na Allhovom putu sve dok se ne pojavi mesih Deddal ili ne sie Isa a.s. s neba, a rafidije su rekle: nema dihada dok se ne pojavi Mehdi i dok ne pozove poziva sa neba. idovi ne smatraju da ima priek nakon razvoda, iije takoe. idovi preziru Dibrila, govorei da je on njihov neprijatelj iz redova meleka, a iije govore da je pogrijeio donosei objavu Muhammedu, sallAllhu alejhi we sellem. idovi su iskrivili Tevrat, a iije Quran. Meutim, idovi i krani su odlikovani nad iijama u jednome: Kad su idovi bili upitani: ko su najbolji ljudi iz vae vjere, odgovorili su: Musaovi slijedbenici. Kad su krani bili upitani: ko su najbolji ljudi iz vae vjere, odgovorili su: Isaovi pomagai. Kad su iije upitane: ko su najgori ljudi u vaoj vjeri, odgovorili su: Muhammedovi ashabi! Sablja protiv rafidija-iija, je isukana do Sudnjeg Dana. Njihov poziv je obesnaen, njihova skupina razjedinjena.446 Rekao je ejhul-islam Ibn-Tejmijje: Nikada nisu zaratili muslimani i idovi, muslimani i krani i muslimani i murici, a da iije nisu bili na strani idova, krana i murika.447 Rekao je ejh Muhammed ibn AbduLatif:
erh usulu itiqad Ehlis-sunnet vel demat, imam Lalikai, 4/146.En-Nihaje ibn Esir, 2/212 447 Muhtesar minhadu sunne, Ibn Tejmijje, 1/138
446
224
Sjediti i jesti sa rafidijom-iijom nije dozvoljeno, kao ni poselamiti ga, jer to predstavlja prijateljevanje i poklanjanje mu ljubavi, a Allh s.w.t. je zabranio prijateljevanje i meusobnu ljubav izmeu muslimana i murika.448 ejh Muhammed ibn Ibrahim kae: Rafidije naeg vremena su nevjernici, otpadnici od islama i oboavaoci idola.449 ejh Abdullah ibn Dibrin kae: Rafidije su Allhovi neprijatelji i neprijatelji islama i muslimana.450 Vidjeli smo da su prve generacije i najautoritativnija islamska ulema iije svrstali u isti nevjerniki saff sa idovima i kranima. Razlog je oigledan i jasan zajedniko im je to to se svim silama trude da rade na tetu islama. I danas, kada je, hvala Allhu, primjetno masovno vjersko buenje muslimana irom svijeta, oni zajednikim snagama nastoje da zavade muslimane, sluei se spletkama.
Oni nastoje na Zemlji smutnju praviti, a Allh ne voli smutljivce.451
Ed-Durerus-Senijje fil-edvibe en-neddijje, ejh AbduRahman Kasim, 8/439 449 Fetve, Muhammed ibn Ibrahim, 8/189 450 Haqiqatu rafida, Abdullah ibn Dibrin 451 sra El-M'ide, 64. jet
448
225
Smutnje
Nevolja je u tome to je ogroman broj muslimana u neznanju, i nije u stanju da razlikuje istinski islam od onoga to rade sekte. Zbog toga su mnogi muslimani nasjeli su na prie iija o ujedinjenju mezheba. Zato nekima teko pada kada kaemo da su iije nevjernici. Meutim, to je zato to ljudi ne poznaju sutinu svoje viere, a pogotovo ne poznaju sutinu iizma. Pa kau: kako oni mogu biti kafiri kada klanjaju i izgovaraju ehadet, i okreu se prema Kibli? Neka se takvi zapitaju: kako kafiri mogu biti Ebu Bekr i Omer i Osman, i svi ostali koji su im dali prisegu? To je vjerovanje iija, koje ih izvodi iz vjere. Onaj koji smatra ashabe kafirima, kafir je po tekstu Qurana. ene Allhovog Poslanika, sallAllhu alejhi we sellem, su majke vjernika, a oni Aiu r.a. proklinju i potvaraju. I mi sad treba da priamo o zbliavanju mezheba. Svaki mumin koji smatra Aiu r.a. svojom majkom treba da osjeti ljubomoru prema svojoj vjeri , i da javno prozove one koji je psuju, i da se bori do zadnje kapi krvi protiv takvih. U suprotnom nije vjernik, i ona nije njegova majka, kao to nije majka iijama. Ono to u startu zbunjuje i obmanjuje mnoge muslimane je to to se iije pozivaju na Aliju r.a. Pa kau: zar neko moe biti na pogrenom putu ako slijedi plemenitog ashaba i halifu? Odgovor je da se ljudi esto pozivaju na nekoga, a rade sasvim suprotno od onoga to je radila i kako je postupala ta osoba. Najbolji primjer za to su krani. Oni se pozivaju na Isaa a.s. i kau da ga vole i slijede, a znamo da su nevjernici,
226
jer Isa a.s. je pozivao Allhu s.w.t. i tewhdu, to je bio zadatak svih Allhovih poslanika. Meutim, krani ga smatraju za boga. A Isa a.s. e ih se odrei, slomiti krst njihovog tgta, i ubiti svinju. I Alija r.a. se odrekao iija. Kad je prvi put uo za takvo vjerovanje, okupio je tu zalutalu skupinu, iskopao veliki hendek, zapalio vatru i bacio ih je u nju. Meutim, tada su rekli da su jo sigurniji da je Alija boanstvo, jer samo Bog kanjava vatrom. Vjerovanje rafidija bilo je tajno sve do treeg stoljea kad su zauzeli Egipat i Siriju i osnovali iitsku Fatimijsku dravu. Tada su prvi put javno obznanili svoje vjerovanje i poeli pozivati u njega. Onima koji su prihvatili iizam, davali su visoke poloaje i funkcije. Otvoreno i konstantno su pomagali krstae protiv muslimana, i to je zabiljeeno u svim istorijskim knjigama. Sunnije su tlaili i proganjali. I bili su muslimani u toj dravi ono to su i danas u Iranu graani zadnjeg reda. I tada i u dananjem Iranu su se sprovodila ienja cijelih gradova od sunnija, ubijanja i zlostavljanja. I onda kada Allh s.w.t. uini da takvo mjesto razori zemljotres, neko se kod nas u Bosni sjeti da ali iije, i da organizuje da im se klanja denaza u odsustvu. Odgovorni e biti pred Allhom oni koji podravaju ovaj kufr, i na narod dre u zabludi po pitanju ove sekte koja proklinje nae prvake ashabe i nae majke, sa kojima su bili zadovoljni Allh s.w.t. i Njegov Poslanik, sallAllhu alejhi we sellem. Tu njihovu Fatimijsku dravu je sruio u ime Allha Salahuddin Ejubi. zabranio je proslavljanje mevluda koje su oni uveli, protjeravi ih i zatvorivi El Azhar, koji su oni otvorili samo radi irenja tod iitskog mezheba. Azhar nije radio vie od trideset godina, dok ga ponovo nisu otvorili
227
muslimani i na njemu je poela nastava iz ispravnog vjerovanja ehlis sunneta wel demata. Bagdad je prvi put pao uz pomo vezira abasijskog halife, koji je bio rafidija. Ovaj izdajnik je nagovorio vou mongolske vojske da ubije sadamsto najuglednijih uenjaka i vezira, a zatim i halifu i sedamnaest lanova njegove najue porodice. I tako e proi svaki musliman koji bude vjerovao rafidijskim laovima i tukjaima. A jedan poznati rafidijski pjesnik koji je halifi posvjeivao najljepe hvalospjeve, istog trenutka kad su mongoli osvojili Bagdad poeo je pisati pjesme njihovom voi. Svjedoci smo da je i danas Bagdad tako pao, ulogom iija u zbivanjima u Iraku. I vidimo da se deava u istom danu, da na jednom kraju grada sunnije protestuju protiv amerike okupacije, a na drugom kraju iije protestuju protiv sunnija, a za podrku Americi, jer su im bliski u vjerovanju. Ovima Isa bog, a ovima Alija. I jedni i drugi imaju svoja naricanja i paganske obiaje, a mi nemamo nita ni sa jednima ni sa drugima. I odriemo ih se pred Allhom s.w.t. i pred ljudima. 452
452
Iz predavanja Zablude iija
228
Korieni izvori:
Literatura na bosanskom jeziku:

Qurani Kerim, prevod Tefsir ibn Kethir Sahihul Muslim Sahihul Buhari Sufizam, ejh Ebu Enes e - ami Upoznaj sufizam, Abdullah ibn Abdullah Dvije oprene slike kod ehlis-sunneta i iija imamija, Ebul Hasen Alijj el-Haseni en-Nedewi Veliki ejtan, Halid Tuli Svjetlost sunneta Tama bidata, Dr. Seid El-Kahtani Kitabu Tewhd, ejh Muhammed ibn Abdulwehab (komentar, Abdurrahman ibn Hassan) ivot i djelo etvorice halifa, dr. Emin El-Quda Povijest halifa, Delaluddin Sujuti Osamljivanje i suivot okolnosti i propisi, ejh Selman el - Aude Velianstveno pravilo, ejhul Islam Ibn Tejmijje Vasitijska akida, ejhul Islam Ibn Tejmijje iije rafidije, istine, savjeti i islamske fetve, erif Alij Radihi Komentar knjige Oboavanje Uzvienog Allha ejhul Islama Ibn Tejmijje Rijadus-salihin, Muhiddin En-Newewi Poslanikove fetve, Ibn Kajjim El-Devzijje Internet stranica www.umsa.org Zbirka propisa Islamske Zajednice
Audio predavanja:
229
Dova sr ibadeta, hfz. mr. Muhammed Pora Sufizam 1 i 2 , hfz. mr. Muhammed Pora Zabluda iija , dip. Prav. erijata hfz. Nusret Imamovi Novotarije, Muhiddin Halilovi
230
SADRAJ Predgovor..............6 uvaj se onih koji su u zabludama....................8
Knjiga 1 - Sufizam Istorijat sufizma..........24 ejh ebu Enes e ami SUFIZAM.......................28 - 1. Nastanak sufizma i faktori uticaja....33 - 2. Nain uzimanja vjerskih propisa kod sufija....39 - 3. Tajna koja se krije....49 - 4. Upravljanje kosmosom...54 Zablude u podruju ibadeta - Prvo: Oboavanje iz ljubavi...67 - Drugo: Pasivnost.70 - Tree: Zuhd (aketizam)..73 - etvrto: Pjevanje.....74 - Peto: Dihad.........77 - esto: Nareivanje dobra i odvraanje od zla.....82 - Sedmo: Bijedni odgoj..84 - Osmo: Kerameti...86 - Zakljuna rije......91 Tekijje novotarske graevine.....92 Sufijski pravci (tarikati).........97 Heretika uenja osnivaa zabludjelih sekti.........100 - Ibn Arebi.....100
231
- Delaludin Rumi...........102 Primjeri nevjerstva...104 Sufizam u naim krajevima........107 Vaspitne mjere kojima se dervii podvrgavaju....110 Odnos Islamske Zajednice prema sufijskim tarikatima.111
Knjiga 2 iizam Znaenje rijei iija i iitski pravci.........................................118 Glavna obiljeja iitske (rafidijske) aqide.............................119 iitski pravci..............................................................................120 Akida (vjerovanje) rafidija iija 1. Tewhd (Allhova jednoa)....129 2. Odnos iija prema asnom Quranu..136 3.Hadis...148 4. erijat i Hakikat .......156 5. Fikh ....161 6. Vjerovanje iija u pogledu ashaba r.a....173 - Istina o plemenitim ashabima r.a181 7. Vjerovanje iija u imame ............195 8. Tukjja (prikrivanje ubjeenja) ...209 9. Vjerovanje iija u proivljenje na dunjaluku ...215 10. Odnos iija prema sunnijama i islamskim uenjacima.216 Stav islamskih uenjaka o pripadnicima sekte rafidija iija.219 Smutnje .............226 Sadraj ...............231 Dosadanja izdanja Kelimetul-Haqq.233
232
233

Zalutale Sekte - Sufije I Šiije - Drugo Dopunjeno Izdanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zalutale Sekte - Sufije I Šiije - Drugo Dopunjeno Izdanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zalutale Sekte - Sufije I Šiije - Drugo Dopunjeno Izdanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

DRUGO DOPUNJENO IZDANJE

Plav, Sandak redeb 1428. hidretske juli 2007 godine

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

uvaj se onih koji su u zabludama

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Buharija, Muslim Buharija, Muslim

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

sra Jnus, 106. jet Sra Ez-Zumer, 3. jet Buharija i Muslim

biljei imam Ahmed u Musnedu, Ebu-Hatim i Ibn Hiban u svome Sahihu

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Tirmizi sra El-Enm, 17. jet 18 Buharija i Muslim

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

I sve dok si iv, Gospodaru svome se klanjaj!23

Tefsir, Ibn Kethir sra El-Hidr, 99. jet

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Muslim Buharija, Muslim 26 sra Ez Zuhruf, 36. jet

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

sra Hd, 31. jet

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Muslim sra El-Enfl, 35. jet

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

sra El-Arf, 180. jet sra El-Mide, 3. jet

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Ebu Enes e - ami

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Njemu nita nije slino37

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Ahmed, Ibn Made, Muslim

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

sra Ez-Zuhruf, 22. jet Sra Ez-Zuhruf, 24. jet

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Oni, meutim, poriu istinu koja im dolazi i smeteni su.42

1. Nastanak sufizma i faktori uticaja

sra Qf, 5. jet

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Er-risale, str. 126 El-Kef en hakikatis-sufije, 842

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

potvruje vostvo u Svijetloj poslanici izreke o utapanju u njegove spoznaje i

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE

Zalutale sekte SUFIJE I IIJE