18. GLAVNA SPOJNICA 18.

1 UVOD Spojnica i motorno vozilo Glavna spojnica je konstrukcioni sklop vozila koji pripada sistemu prenosa snage i u pravilu je smjetena izmeu motora vozila i mjenjaa. Na vozilima se primjenjuju: frikcione spojnice, suhe frikcione spojnice, mokre frikcione spojnice, hidrodinamike spojnice, elektromagnetne spojnice.

Slika !." #olo$aj spojnice u vozilu Najuo%iajenije rjeenje glavne spojnice su suhe frikcione spojnice, u kom%inaciji sa sekvencijalnim mjenjaima koriste se i mokre spojnice a sa automatskim mjenjaima i hidrodinamike spojnice &ili hidrodinamiki pretvarai koji su funkcionalno kompleksniji' a na nekim specijalnim vozilima pojavljuju se i elektromagnetne koje zahtijevaju i specifino koncipiranje cijelog sistema prenosa snage.

Slika !."( #olo$aj frikcione spojnice izmeu motora i mjenjaa Za aci !pojnic" )adaci spojnice su: #renos snage sa motora na sistem prenosa snage. Sinhronizacija ugaonih %rzina motora i elemenata sistema prenosa snage pri polasku vozila sa mjesta. #rekid toka snage sa motora u toku procesa promjene stepena prenosa &ne va$i za hidrodinamike spojnice'. *dvajanje motora od ostalih sklopova sistema prenosa snage u nekim situacijama koenja vozila &ne va$i za hidrodinamike spojnice'. )atita elemenata prenosa snage od preoptere+enja. #riguivanje torzionih oscilacija. Smanjivanje %uke vozila.
!-

#. ,nor: #rojektiranje i konstrukcija motornih vozila - skripta .ainski fakultet Sarajevo, Sarajevo (""/0"1.

18.# $ri%cion" !&'" !pojnic" Princip ra a #rincip rada frikcione spojnice motornog vozila dat je na slici !."2.

Slika !."2 #rincip rada frikcione spojnice motornog vozila a 3 spojnica zatvorena4 % 3 spojnica otvorena 3 pritisna ploa4 ( 3 zamajac4 2 3 lamela spojnice, 5 3 iskljuni le$aj Si!t"matizacija !pojnica Suhe frikcione spojnice savremenih vozila dijele se po vie kriterija od kojih navodimo: podjela po %roju frikcionih lamela jednolamelaste vielamelaste podjela po nainu iskljuivanja spojnice spojnice sa mehanikim sistemom iskljuivanja spojnice sa hidraulinim sistemom iskljuivanja podjela po primjeni servo ureaja spojnice %ez servo ureaja spojnice sa servo ureajem spojnice sa pneumatskim servo ureajem spojnice sa hidropneumatskim ureajem podjela po nainu upravljanja spojnicom neautomatizirane spojnice poluautomatizirane spojnice automatizirane spojnice Glavni po !%lopovi Glavni funkcionalni podsklopovi suhe frikcione spojnice su: zamajac &istovremeno i funkcionalni dio motora',
56 !-

 pritisna ploa, lamela spojnice, iskljuni le$aj. Na slikama !."5 i !."/ dati su glavni podsklopovi spojnice.

Slika !."5 Glavni sklopovi spojnice

Slika !."/ Glavni sklopovi spojnice O!nov" proj"%tovanja i prora(&na !pojnica )rit"riji za proj"%tovanj" !pojnica 7ista nekih od mogu+ih kriterija za projektovanje spojnica data je u ta%eli 8 !. . 9unkcionalni kriteriji prenos o%rtnog momenta motora, koeficijent rezerve polazak vozila sa mjesta, dozvoljeni rad trenja priguivanje torzionih oscilacija uticaj na proces promjene stepeni prenosa u mjenjau :adni vijek i dimenzije o%loga torzioni priguivai opruge le$ajevi ha%aju+e povrine ga%ariti *stali kriteriji ;konominost trokovi proizvodnje trokovi eksploatacije sigurnost ekoloki aspekti primjenjeni frikcioni materijali

5! !-

komfor rukovanja pogodnost za odr$avanje

te$ina polarni moment inercije

%uka vozila

8a%ela 8 !. #regled nekih od mogu+ih kriterija za projektovanje spojnica Prora(&n !pojnic" *"to " prora(&na :azlikujemo dva %itna metoda proraunavanja spojnica: a' < fazi projektovanja spojnica #ri projektovanju spojnica za vozilo u pravilu se projektuje gama spojnica sline konstrukcije pri emu se variranjem glavnih dimenzija o%ez%jeuju razliite performanse spojnica. #rorauni koji se o%avljaju u okviru ovog procesa dio su procesa projektovanja i konstruiranja spojnice i %i+e diskutovani kasnije u analizi principa konstruiranja spojnica. < fazi projektovanja vozila < okviru projektovanja vozila vri se iz%or odreenog tipa& veliine' iz odgovaraju+e game spojnica i mogu+e je , ukoliko se to poka$e neophodnim, variranjem drugih parametara prilagoditi spojnicu konkretnom sluaju primjene. =z%or spojnice i utvrivanje zahtjeva za njeno eventualno prilagoavanje %azira se uglavnom na: provjera momenta koji spojnica prenosi i koeficijenta rezerve spojnice provjeri specifinog rada trenja pri polasku vozila sa mjesta provjera iskljunog le$aja < okviru ove take nave+emo osnovne korake prorauna spojnice pri njenom iz%oru za odreeno vozilo.

%'

Prora(&n mom"nta %oji !pojnica pr"no!i *%rtni moment koji spojnica mo$e da prenese odreen je poznatom relacijom:
. S = 9 z rS:

& !. '

gdje su: .S 3 moment koji spojnica mo$e da prenese 9 - sila pritiska na frikcionu povrinu - koeficijent trenja frikcionog para z - %roj povrina trenja rS: 3 srednji poluprenik trenja 8ana vrijednost srednjeg poluprenika trenja odreena je sa:

rS: =

3 2 rS3 r< 2 2 3 rS r<

& !.('

gdje su: rS - spoljanji poluprenik frikcione povrine r< - unutranji poluprenik frikcione povrine < realnim konstrukcijama , uz zanemarljivu greku mo$emo koristiti relaciju:

5> !-

rS: =

rS + r< 2

& !.2'

?rijednost koeficijenta trenja ovisi o usvojenom frikcionom paru a kod primjene uo%iajenih &organskih' materijala o%loga za ovu vrstu prorauna usvaja se vrijednost @ ",(/ 3 ",2". Aroj povrina trenja z je ( kod jednolamelastih, odnosno 5 kod dvolamelastih spojnica. ,oeficijent rezerve odreen je relacijom:

=
gdje je: 3 koeficijent rezerve spojnice .maB 3 maksimalni o%rtni moment motora

.S . maB

& !.5'

<o%iajene vrijednosti koeficijenta rezerve ovise od te$ine uvjeta eksploatacije i iznose: @ ,2 3 ,1 za putnike automo%ile i auto%use @ ,/ 3 ,! za teretne automo%ile @ ,1 3 (," za graevinska vozila Procj"na !p"ci+i(no, ra a tr"nja pri pola!%& vozila !a mj"!ta #ri iz%oru spojnice orijentacioni rad trenja spojnice mo$e se odrediti na osnovu izjednaavanja ovog rad sa kinetikom energijom vozila nakon zavretka procesa proklizavanja spojnice. Sa dovoljnom tano+u za ovaj nain procjenjivanja mo$emo pretpostaviti da %rzina vozila iznosi nakon prestanka proklizavanja:

v# =

0,75 n maB 2 rd 60 i8

& !./'

gdje je: nmaB 3 maksimalni minutni %roj o%rtaja motora rd 3 dinamiki poluprenik kotrljanja toka i8 3 ukupni prenosni odnos transmisije :ad proklizavanja spojnice izjednaavamo sa kinetikom energijom vozila:
7S ; , = G ( v# ( g

& !.1'

Specifini rad trenja je:

7 SS =

7S C 2 DS mm

& !.6'

gdje je: 7SS 3 specifini rad trenja DS 3 ukupna povrina frikcije spojnice &mm(' =zraunavaju+i specifine radove za izvedena vozila mo$emo utvrditi prihvatljive vrijednosti za razliite kategorije vozila i procijeniti da li je iza%rana spojnica spojnica odgovara za vozilo. -a(niji prora(&n !p"ci+i(no, ra a tr"nja pri pola!%& vozila !a mj"!ta

/" !-

)a taniji proraun specifinog rada trenja postoji vie mogu+nosti o%zirom na razliite modele analize polaska vozila sa mjesta. *vdje +emo prikazati relativno jednostavnu metodu koju je >! godine predlo$io E. SeF%old:

7S =

5,6 m g . maB rd & i 8 [ 8 i 8 . maB

n e0 2 ' 100 &f + tan ' m g rd ]

& !.!'

gdje je: 7S 3 rad trenja spojnice pri polasku vozila sa mjesta m 3 masa vozila ne* 3 minutni %roj o%rtaja motora na poetku polaska sa mjesta 8- ukupni stepen korisnog djelovanja transmisije, pri polasku vozila sa mjesta mo$e se uzeti vrijednost ",>/ f 3 koeficijent otpora kotrljanja puta tan - koeficijent otpora uspona puta < ovom proraunu pretpostavljaju se sljede+i minutni %rojevi o%rtaja motora na poetku polaska sa mjesta: )a *tto motore:

n e* =
)a Giesel motore:

n. + /"" 2

& !.>'

n e* = ",6/ n maB

& !. "'

gdje je n. 3 minutni %roj o%rtaja motora pri maksimalnom momentu motora Specifini rad trenja je odreen sa izrazom !.6. Gozvoljene vrijednosti specifinog rada trenja za ovaj postupak proracuna date su u ta%eli 8 !.(: ?rsta vozila *so%ni automo%ili 7aka privredna vozila 8eka privredna vozila Specifini rad trenja C 0 mm( #olazak na ravnom #olazak na / H uspona ,( (,( ," (," ",1 ,/

8a%ela 8 !.( Gozvoljeni specifini radovi trenja spojnice pri proraunu po metodi SeF%old

/ !-

Slika !."1 )avisnost specifinog rasta trenja Slika !."6 )avisnost specifinog rasta trenja spojnice od uticajnih parametara pri polasku na spojnice od uticajnih parametara pri polasku na ravnom putu putu sa / H uspona #redlo$eni postupak prorauna pogodan je ne samo z%og relativne jednostavnosti, nego i z%og mogu+nosti %rzog sagledavanja po%oljavanja postoje+eg rjeenja intervencijom na neki od uticajnih parametara. Na slikama !."1 i !."6 dat je grafiki prikaz zavisnosti specifinog rada trenja spojnice pri polasku vozila sa mjesto od uticajnih parametara na ravnom putu i na putu sa / H uspona. )naajan uticaj veliine uspona na veliinu specifinog rada trenja spojnice ilustriran je na slici !."! #*?;IDNC; S#;J=9=KN*G :DGD 8:;NCD

Slika !."! )avisnost pove+anja veliine specifinog trenja od uspona puta Prora(&n i!%lj&(no, l".aja

=skljuni le$ajevi su kod korektne ugradnje optere+eni skoro iskljuivo aksijalnim silama. #roraun se vri po metodama prorauna kuglinih le$ajeva uzimaju+i svakako u o%zir i teke uslove rada &loe podmazivanje, visoke temperature okoline'. )on!tr&%cija ,lavni' po !%lopova !pojnic" Zamajac

/( !-

Za ata% )amajac je nesumnjivo dio motora ali pretstavlja funkcionalno i dio spojnice z%og sljede+ih razloga: zamajac prenosi o%rtni moment motora djelimino trenjem na lamelu spojnice a djelimino na pritisnu plou spojnice, kinetika energija zamajca omogu+ava ispravno funkcionisanje spojnice pri polasku vozila sa mjesta, oko polovine toplote nastala pri proklizavanju spojnice odvodi se preko zamajca, zamajac prihvata aksijalnu silu koja nastaje pri iskljuivanju spojnice i prenosi je preko aksijalnog le$aja na %lok motora.

)on!tr&%tivn" %ara%t"ri!ti%" #rihva+ena su dva kontruktivna o%lika zamajca koja su standarizirana u SD;1 !d za jednolamelaste spojnice i SD;1 >d za dvolamelaste spojnice. 8o su lonasti zamajac i ravni zamajac 3 slika !.">. ,od lonastog zamajca tre%a o%ratiti pa$nju na radijalne otvore u produ$enju frikcione povrine koji slu$e za evakuaciju skinutog frikcionog materijala i protok vazduha za hlaenje frikcionih povrina. Sa stanovita funkcije zamajca kao elementa spojnice pose%nu pa$nju tre%a o%ratiti na proces frikcije i odvoenja toplote koja nastaje prilikom proklizavanja spojnice. <o%iajeno je zato da se zamajci proizvode od sivog liva S7 (1 koji z%og laminarnog grafita u svojoj strukturi do%ro odvodi toplotu. )amajci motora sa velikim o%odnim %rzinama, na primjer motori sportskih vozila, proizvode se z%og velikih centrifugalnih sila od liva vrsto+e /""" - 1""" N0mm (. 9rikciona povrina u pravilu se o%rauje finim struganjem i to sa du%inom hrapavosti : 8 @ 2,( m. *%rade %ruenjem ili poliranjem, koje daju manju hrapavost ne daju prednost z%og pogoranih uvjeta odvoenja toplote, ak naprotiv.

Slika !."> )amajac motora Zamajci !a vij" ma!"

/2 !-

,od oso%nih vozila visokog komfora sve je rairenija primjena zamajaca sa dvije mase koji %itno redukuju prenos torzionih oscilacija sa motora na transmisiju. Na slici !. " dat je primjer redukcije torzionih oscilacija primjenom ovog sistema.

Slika !. " :edukcija torzionih oscilacija zamajcem sa dvije mase =nteresantno konstrukciono rjeenje zamajca sa dvije mase firme 9=JE8;7 L SDJES dato je na slici !.

Slika !. )amajac sa dvije mase firme 9=JE8;7 L SDJES 1 )upasti vijenac 8 Sekundarni zamajac # Satelit 4 )upanik sa / <le$itenje satelita unutranjim 0 .ekana opruga ozu%ljenjem 1 8vrda opruga 15 :adijalni klizni le$aj 2 ,lizna papua 11 Dksijalni klizni le$aj 3 Nosa opruga 1# #oklopac 1/ #rimarni zamajac Priti!na plo(a Za ata% i na(ini rj"6avanja Specifini zadatak pritisne ploe je ostvarivanje pritisne sile potre%ne za prenoenje o%rtnog momenta frikcijom. ,od spojnica savremenih tekih kamiona ove sile prelaze vrijednost od (/.""" N. < praksi se ova sila ostvaruje u pravilu mehanikim oprugama. *vdje postoje dvije glavne alternative rjeenja: sistem cilindrinih opruga mem%ranska opruga #ritisna ploa prenosi dio momenta motora na lamelu spojnice i ima ostale funkcije slino funkcijama zamajca. 8re%a imati u vidu da sklop pritisne ploe svojim momentom inercije vri uravnomjerenje motora. )on!tr&%cij" priti!ni' plo(a !a cilin ri(nim opr&,ama Na slici !. ( dat je presjek spojnice sa sistemom cilindrinih opruga a na slici !. 2 dijagram sila i hodova spojnice sa cilindrinim oprugama.

/5 !-

#rednosti pritisnih ploa sa cilindrinim oprugama su sljede+e: lagan i taan proraun, uske tolerancije sile pritiska, lagane varijacije pritisne sile, mali hodovi iskljuivanja i kod spojnica velikih prenika. Nedostaci pritisnih ploa sa cilindrinim oprugama su sljede+i: veliki %roj dijelova, pove+ani trokovi pose%no kod monta$e, centrifugalna sila kod velikog %roja o%rtaja smanjuje silu pritiska, opruge su postavljene na vrelu pritisnu plou i termiki se degradiraju, linearne zavisnosti sila i hodova zahtijevaju velike sile iskljuivanja pa time i velike sile na pedali, ha%anje o%loge lamele izaziva smanjenje koeficijent rezerve spojnice. Slika !. ( #resjek spojnice sa cilindrinim oprugama

Slika !. 2 Gijagramski prikaz toka sila i hodova kod spojnice sa cilindrinim oprugama. )on!tr&%cij" priti!ni' plo(a !a m"m7ran!%om opr&,om Na slici !. 5 dat je izgled spojnice sa mem%ranskom oprugom, na slici !. / njen presjek na slici !. 1 izgled mem%ranske opruge sa shemom ugradnje.

Slika !. 5 #ritisna mem%ranskom oprugom 3 ku+ite pritisne ploe ( 3 mem%ranska opruga 2 3 pritisna ploa

ploa

spojnice

sa

// !-

Slika !. / #resjek spojnice sa mem%ranskom oprugom

Slika !. 1 .em%ranska opruga sa shemom ugradnje

,arakteristika mem%ranske opruge nije linearna &slika !. 6' i to omogu+ava vrlo povoljne radne karakteristike spojnice. Na slici !. ! data je zavisnost pritisne sile od hodova ha%anja i iskljuivanja.

Slika !. 6 ,arakteristika mem%ranske opruge

/1 !-

Slika !. ! )avisnost pritisne sile od hodova ha%anja i iskljuivanja kod mem%ranske spojnice .em%ranske spojnice su tehniki %olje rjeenje i praktino su istisnule spojnice sa cilindrinim oprugama iz savremenih vozila. *snovne prednosti su: ni$a cijena z%og manje dijelova, ravna karakteristika o%ez%jeuje manje sile iskljuivanja pri istim silama pritiska, ha%anje ne smanjuje silu pritisaka, manji ga%arit i te$ina, manje osjetljiva na centrifugalne sile i temperaturna optere+enja.

Nedostaci mam%ranskih spojnica su: veliko rasipanje karakteristike mem%ranske opruge to zahtijeva selekciju ili doradu, teko podeavanje sile pritiska, vrlo slo$ena i skupa tehnologija proizvodnje mem%ranske opruge. -"n "ncij" & razvoj& priti!ni' plo(a !a m"m7ran!%om opr&,om :azvoj pritisnih ploa sa mem%ranskom oprugom nastavak je razvoja pritisnih ploa sa cilindrinim oprugama. )ato nije neo%ino da se u poetku koncept pritisne ploe sa mem%ranskom oprugom u potpunosti oslanjao na provjerenu koncepciju pritisnih ploa sa cilindrinim oprugama. < drugoj fazi razvoja eksploatiraju se specifine karakteristike mem%ranske opruge da %i se funkcionalne karakteristike spojnice jo po%oljale. )naajan pravac razvoja svakako je uvoenje pritisnih ploa sa poteznim hodom iskljuivanja umjesto ranije uo%iajenog i kod cilindrinih opruga jedino mogu+eg guraju+eg hoda iskljuivanja. Na slici !. > dat je shematski prikaz mem%ranskih spojnica sa guraju+im i poteznim hodom iskljuivanja.

/6 !-

Slika !. > Shematski prikaz mem%ranske spojnice sa guraju+im &a' i poteznim iskljuivanjem &%' 3 koljenasto vratilo motora4 ( 3 zamajac4 2 3 lamela spojnice4 5 3 pritisna ploa sa osloncem za mem%ransku oprugu4 / 3 opru$no vjeanje pritisne ploe4 1 3 ku+ite pritisne ploe sa osloncem mem%ransku oprugu4 6 3 mem%rana sa perima za iskljuivanje4 ! 3 potezni iskljuiva4 > 3 pogonsko vratilo mjenjaa4 " 3 guraju+i iskljuiva4 3 pedala spojnice4 ( 3 povratna opruga4 2 3 viljuka za iskljuivanje Na slici !.(" data su uporedno karakteristike mem%ranske opruge za guraju+u i poteznu izved%u mem%ranske spojnice a na slici !.( ilustrovane su %olje mogu+nosti potezne izved%e sa stanovita prenosnog odnosa mehanizma za iskljuivanje.

Slika !.(" <poredna karakteristika mem%ranske opruge kod izved%i mem%ranske spojnice sa guraju+im i poteznim mehanizmom iskljuivanja

Slika !.( <poreenje izved%i mem%ranske spojnice sa guraju+im i poteznim mehanizmom iskljuivanja

#rednosti potezne izved%e su: povoljniji tok karakteristike opruge, manji unutranji naponi u mem%rani te manja degradacija mem%rane tokom rada, mogu+e ve+e pritisne sile pri istom ugrad%enom prostoru, manje sile iskljuivanja z%og ve+eg prenosnog odnosa mehanozme za iskljuivanje, manje deformacije ku+ita pritisne ploe, manje aksijalne ugrad%ene dimenzije, manja te$ina. Nedostaci potezne izved%e su. monta$a iskljunog le$aja je ote$ana iskljuni le$aj je slo$eniji i skuplji #rednosti potezne izved%e mem%ranske spojnice rezultiraju njenom uo%iajenom primjenom kod trka+ih vozila i privrednih vozila sa motorima velike snage. Lam"la !pojnic" Za ata% i na(ini rj"6avanja )amajac motora, pritisna ploa i lamela spojnice pretstavljaju frikcioni sistem. 7amela spojnice je frikcioni partner kako zamajcu tako i pritisnoj ploi i njen glavni zadatak je da momenat motora prenese na pogonsko vratilo mjenjaa. )%og svog povoljnog polo$aja u sistemu prenosa snage

/! !-

pruzima lamela spojnice u pravilu i dodatne zadatke kao to su zatita elemenata prenosa snage od preoptere+enja, priguivanje torzionih oscilacija i smanjivanje %uke vozila. $ri%cioni mat"rijali lam"la !pojnica Op8i za'tj"vi *vdje je potre%no napomenuti da je lamela spojnice u poetku razvoja vozila %ila o%ina elina ploa to, z%og loih frikcionih svojstava, %uke i ha%anja vitalnih dijelova, nije moglo da zadovolji zahtjeve %rzog razvoja performansi vozila. ,od savremenih vozila lamela spojnice u pravilu se izvodi sa elementima 3 o%logama - koji se odlikuju do%rim frikcionim svojstvima. :azlikujemo dvije glavne mogu+nosti u iz%oru frikcionog materijala: organski frikcioni materijali, sinterovani metalni frikcioni materijali. < vozilima za normalne uvjete rada u pravilu se koriste organski frikcioni materijali4 sinterovani metalni frikcioni materijali koriste se u specijalnim sluajevima kao to su trka+i automo%ili, gusjenina vozila itd. 9rikcioni materijal je elemenat sistema koji %itno odreuje funkcionalni kvalitet frikcionog sistema zamajac 3 lamela spojnice 3 pritisna ploa. Gok se o%lik i materijal kako zamajca tako i prititisne ploe u razvoju vozila jedva tretiraju frikcioni materijali su predmet intenzivnih istra$ivanja i razvoja. 9rikcioni materijali tre%a da odgovaraju sljede+im op+im zahtjevima: visok i pri%li$no konstantan koeficijent trenja u cijelom podruju rada zatita skupih dijelova kao to su zamajac i pritisna ploa od prekomjernog ha%anja mala te$ina radi zatite ureaja za sinhronizaciju u mjenjau sta%ilnost o%lika i pri procesima sa naizmjeninom termikim okovima ravnomjerna svojstva u cijelom procesu frikcije pose%no pri poetku frikcionog procesa visoka mehanika vrsto+a potre%na: z%og prenoenja o%rtnog momenta, z%og do%re veze sa zakovicama i visokih napona izazvanih centrifugalnim silama visoka otpornost na ha%anje neosjetljivost na manje prisustvo ulja otpornost na stvaranje prskotina otpornost na stvaranje re, pose%no pri du$em stajanju vozila odsustvo adhezije sa drugom frikcionom povrinom ekoloki prihvatljiva svojstva povoljna cijena Or,an!%i +ri%cioni mat"rijali 8ipine radne karakteristike ovih materijala su: koeficijent trenja ",2" 3 ",5" specifini pritisak trenja ", 3",( N 0 mm ( ,od ovih materijala u praktinom pogonu dolazi uvijek do stvaranja povrinskog sloja ugljika de%ljine ","2 do ","/ mm koji postaje stvarni frikcioni partner metalnim povrinama zamajca i pritisne ploe. Neophodno je da de%ljina ovog sloje ne %ude prevelika a da njegova veza sa %aznim materijalom %ude ravnomjerna i do%ra.

/> !-

Gonedavno su az%estna vlakna %ila nosilac vrsto+e organskih frikcionih materijala i njihov glavni sastojak. Nepovoljan uticaj az%esta na zdravlje ljudi doveo je do njegove potpune eliminacije u savremenim vozilima. Savremene tehnologije razvile su odgovaraju+e kom%inacije vlaknastih materijala koje su slinih svojstava az%estu a nisu tetne po ljudsko zdravlje. < primjeni su razliite vrste vlakana kao to su na primjer ugljena, poliamidna &,;?7D:' te vlakna na %azi staklene vuna. ?laknima se dodaju razliite ispune koje tre%a da o%ez%ijede homogenost frikcionog materijala i konstantnost frikcionih svojstava te vezivni materijali. ?laknasta komponenta frikcionog materijala se podvrgava procesu motanja a zatim nakon dodavanja materijala za ispunu i vezivnog materijala presovanju na temperaturi od oko ("" oJ. Go%ijeni polufa%rikat ima praktino definitivni o%lik. .aterijal za o%logu prolazi dalje procese termike sta%ilizacije i mehanike o%rade ravnog %ruenja i %uenja otvora za zakovice. Sint"rovani m"talni +ri%cioni mat"rijali 8ipine radne karakteristike ovih materijala su: koeficijent trenja ",(/ 3 ",1" specifini pritisak trenja ",/ 3",> N 0 mm ( Sinterovani frikcioni materijali dijele se u dvije velike grupe: sinter %ronze &na %azi %akra' sinteri na %azi $eljeza ,arakteristika sinterovanih materijala je u pravilu do%ra toplotna provodljivost. * ovom tre%a voditi rauna pri konstruiranju lamela jer postoji opasnost deformacije nose+e ploe usljed %rzih i estih promjena temperature. < pravilu se zato sinterovane o%loge, u suhim spojnicama sa ogranienim mogu+nostima odvoenja toplote, koriste u formi segmenata a ne ploa to je uo%iajeno kod organskih frikcionih materijala. Sinter %ronze sadr$e oko 6" H %akra, zatim olovo, kalaj, $eljezo i cink. Grafit ini do "H dodatnih materijala, odnosno do 2H u ukupnoj mjeavini. Svi sastojci sintera zamijeaju se u o%liku praha, nanose na eline nosae, sinteruju pod pritiskom u pe+ima i zatim zavrno presuju. <o%oajene forme na povrinama kao to su spirale, kanali i utori mogu se do%iti ve+ u procesu sinterovanja odgovaraju+im alatima za presovanje. ,od sinterovanih materijala na %azi $eljeza dominantan materijal je $eljezo. *vi materijali su jeftiniji, ve+e vrsto+e ali u pravilu sla%ijih frikcionih svojstava od sinter %ronzi. )on!tr&%cija lam"la !pojnica Na slikama !.(( i !.(2 dat je izgled lamele.

Sliak !.(( 7amela privrednog vozila

1" !-

Slika !.(2 7amela oso%nog vozila 3 o%loga ( 3 nose+i lim 2 3 ploa torzionog amortizera 5 3 glavina / 3 opruge torzionog amortizera

Na slici !.(5 dat je presjek lamele spojnice i naznaeni glavni potsklopovi. Glavni zadaci lamele navedeni su ranije u iz ega proistiu zahtjevi koji se postavljaju pred lamelu spojnice. 8o su: prenos o%rtnog momenta od motora preko frikcionih povrina, o%loge, zakovica, nose+eg lima i glavine na pogonsko vratilo mjenjaa ravnomjerno pove+avanje o%rtnog momenta koji se prenosi na transmisiju zahvaljuju+i primjeni aksijalno elastinog vezivanja o%loge sa nose+im limom. priguivanje prenosa torzionih oscilacija motora na sistem prenosa snage i to u podruju rada pod optere+enjem preko glavnog amortizera i u re$imu rada praznog hoda preko predamortizera. Slika !.(5 #resjek lamele spojnice sa naznaenim glavnim potsklopovima A%!ijalna "la!ti(no!t lam"l" !pojnic" Dksijalna elastinost lamele spojnice o%ez%jeuje Mmeko+u ukljuivanjaN i iznosi izmeu ",5 i ,/ mm. 8o znai da neugraena lamela spojnice ima de%ljinu koja je za veliinu aksijalne elastinosti ve+a od de%ljine lamele u ugraenom stanju. #rincipjelni tok zavisnosti aksijalnog hoda o%loge lamele i pritisne sile dat je na slici !.(/ ?eliina aksijalne sile koja je potre%na za ponitavanje aksijalne elastinosti neto je manja od pritisne sile.

Slika !.(/ )avisnost pritisne sile i aksijalnog elastinog hoda o%loge

1 !-

Dksijalna elastinost lamele spojnice ostvaruje se ili odgovaraju+om konstrukcijom nose+eg lima ili ugradnjom opru$nih meukomada izmeu o%loge i nose+eg lima. #rimjeri ovih konstrukcija dati su na slici !.(1.

Slika !.(1 #rimjeri izvoenja aksijalne elastinosti lamele spojnice Na slici !.(6 dat je dijagramski rezultat ispitivanja aksijalne elastinosti lamele spojnice prenika 2!" mm.

Slika !.(6 Gijagram rezultata ispitivanja aksijalne elastinosti lamele spojnice 2!"GS) &aksijalna elastinost ",15 mm 3 zahtjev dokumentacije ",5 3 ",! mm de%ljina spojnice ",2 mm 3 zahtjev dokumentacije ",2 ",2 mm'

1( !-

-orzioni amortiz"ri Na slikama !.(2 i !.(5 ve+ su prikazani torzioni amortizeri lamele spojnice. )adatak torzionih amortizera je da priguuju torzione oscilacije motora te da tako zatite ostale agregate sistema prenosa snage i smanje %uku vozila. Svi amortizeri na lamelama spojnica sastoje se od dva podsistema koji ovo omogu+avaju: sistem torzionih opruga koji omogu+ava djelovanje prigunog ureaja ureaj za priguivanje ,od savremenih vozila razlikuju se dva tipa torzionog amortizera: glavni torzioni amortizer koji priguuje torzione oscilacije motora u radnom podruju motora torzioni predamortizer koji priguuje torzione oscilacije u praznom hodu motora. Si!t"m torzioni' opr&,a Sistem torzionih opruga o%ez%jeuje radni hod potre%an za djelovanje prigunog ureaja. *vaj sistem izvodi se od torzionih opruga i odgovaraju+eg seta pokrivnih limova. Sa stanovita funkcije torzionih opruga va$ni su sljede+i parametri: ugao zakretanja torzionog amortizera, karakteristika opruga, postojanje %lokadnog polo$aja koji spreava meuso%no nalijeganje zavojaka opruga. Glavni torzioni amortizer i torzioni predamortizer imaju sline sisteme torzionih opruga pri emu su karakteristike opruga %itno razliite: :adno podruje glavnog torzionog amortizera su o%rtni momenti koji odgovaraju maksimalnim momentima koji se pojavljuju na lameli. :adno podruje predamortizera su vrlo mali o%rtni momenti koji se pojavljuju u praznom hodu motora. Ur"9aj za pri,&6ivanj" <reaj za priguivanje sastoji se od frikcionog prstena koji pod dejstvom odgovaraju+e aksijalne sile vri mehaniko priguivanje torzionih oscilacija zahvaljuju+i radnom hodu koji je omogu+en sistemom torzionih opruga. Dksijalna sila o%ez%jeuje se pogodnom konstrukcijom pokrivnog lima, lisnatim oprugama ili pose%nom mem%ranskom oprugom. Na slici !.(! dati su primjeri izvoenja ureaja za priguivanje.

Slika !.(! #rimjeri izvoenja ureaja za priguivanje. Dksijalna sila o%ez%jeena: pokrivnim limom &a '4 lisnatom oprugom &% ' ili mem%ranskom oprugom &c'

12 !-

#rincipjelan tok radne karakteristike ureaja za priguivanje dat je na slici !.(> a na slici !.2" dat je dijagramski snimak karakteristike priguivanja torzionog amortizera lamela spojnice 2!"GS).

Slika !.(> 8eoretska torzionog priguivaa

radna

karakteristika

Slika !.2" Gijagramski snimak karakteristike priguivanja torzionog amortizera lamela spojnice 2!"GS). I!%lj&(ni l".aj )adatak iskljunog le$aja i prenos sile za iskljuivanje #ritisna ploa i lamela spojnice rotiraju sa motorom dok su pedala spojnice i mehanizam za odvajanje spojnice postavljeni na karoseriju motora i rotaciono su nepokretni. )adatak iskljunog le$aja je da pri pokretanju pedale spojnice i mehanizma za odvajanje spojnice silu potre%nu za odvajanje spojnice prenese na mehanizam za odvajanje na pritisnoj ploi koja rotira. Ga %i se ovoj proces odvijao sa to manje gu%itaka u pravilu se primjenjuju kotrljajni le$ajevi. #renos sile iskljuivanja sa pedale spojnice na iskljuni le$aj vri se na dva naina: .ehaniki sistem koji ini sistem sajli ili rjee polu$ni sistem. *vaj sistem je jednostavan i jeftin, ali manje komforan, esto izaziva %uku, nepogodan je pri ugradnji motora pozadi vozila i nepogodan za kom%inovanje sa servo ureajima. Eidraulini sistem koji ine dva cilindra i odgovaraju+i hidraulini vodovi. *vaj sistem je slo$eniji i skuplji ali pru$a ve+i komfor i %olje mogu+nosti postavljanja servo ureaja. Servo ureaji su o%ino:
15 !-

 pneumatski vakumski ureaji na putnikim vozilima hidropneumatski ureaji na privrednim vozilima )on!tr&%tivn" %ara%t"ri!ti%" =skljuni le$ajevi u pravilu se izvode kao kotrljajni le$ajevi. #remda su optere+enja u pravilu ista aksijalna jo uvijek su u primjeni i radijalni le$ajevi. No o%zirom na sve ve+e sile na pritisnim ploama sve je e+a primjena radiaksijalih le$ajeva koji %olje podnose aksijalne sile. #rimjeri konstrukcije iskljunih le$ajeva dati su na slici !.2 .

Slika !.2 Samopodesivi centralno voeni iskljuni le$ajevi sa rotiraju+im unutranjim prstenom: &a' lagana limena izved%a4 &%' izved%a sa masivnom aurom 3 unutranji prsten le$aja sa ravnom nalije$u+om povrinom4 ( 3 zaptivna podloka4 2 3 valovita podloka za ponitavanje zazora4 5 3 spoljanji prsten le$aja aksijalno pokretan4 / 3 limeni elini pokrivni prsten4 1 3 poliamidni kavez le$aja, 6 3 ahura le$aja4 ! 3 utor za podmazivanja klizne staze4 > 3 limeno ku+ite4 " 3 nalije$u+a povrina za viljuku, 3 vode+a staza *vdje je potre%no navesti sljede+e mogu+nosti konstrukcionih izved%i: 7e$ajevi sa centralnim voenjem ili le$ajevi %ez centralnog voenja. Savremeni iskljuni le$ajevi su u pravilu sa centralnim voenjem. 7e$ajevi sa rotiraju+im unutranjim ili spoljanjim prstenom. Savremeni iskljuni le$ajevi su u pravilu sa rotiraju+im unutranjim prstenom. 9iksni ili samocentriraju+i le$ajevi. Samocentriraju+i le$ajevi mogu da kompenziraju ekscentrinost do ,/ mm i njihova primjena je sve znaajnija. :azvojn" t"n "ncij" Najznaajnije razvojne tendencije kod iskljunih le$ajeva su: primjena radiaksijalnih le$ajeva primjena plastinih materijala intergracija servocilindara sa iskljunim le$ajevima Primj"ri izv" "ni' %on!tr&%cija i razvojni' tr"n ova

1/ !-

Na slikama !.2( 3 razvojnih trendova:

!.2! dati su primjeri konstruktivnih rjeenja savremenih spojnica i nekih

Slika !.2( .em%ranska spojnica za teka vozila sa motorima o%rtnog momenta do 1"" Nm 3 koljenasto vratilo motora4 ( 3 zamajac motora4 2 3 zupasti vijenac startera4 5 3 ku+ite pritisne ploe4 / 3 $iani prsten kao spoljanji naslon mem%ranske opruge 1 3 mem%ranska opruga4 6 3 pritisna ploa sa unutranjim naslonom za mem%ransku oprugu4 ! 3 lamela spojnice4 > 3 sistem opruga glavnog torzionog amortizera4 " 3 torzioni predamortizer protiv %uke u praznom hodu motora4 3 ureaj za priguivanje glavnog torzionog amortizera, ( 3 radijalna lisnata opruga ureaja za priguivanje4 2 3 hidraulini radni cilindar za iskljuivanje spojnice4 5 3 viljuka za iskljuivanje4 / 3 ule$itenje viljuke za iskljuivanje4 1 3 pogonsko vratilo mjenjaa4 6 3 vode+a aura za potezni iskljuni le$aj, ! 3 potezni iskljuni le$aj Slika !.22 Gvolamelasta mem%ranska spojnica za teka vozila za motore sa o%rtnim momentom do (2"" Nm 3 koljenasto vratilo motora, ( 3 zamajac motora4 2 - ku+ite pritisne ploe sa spoljanjim $ianim prstenom za naslon mem%ranske opruge4 5 3 meuprsten ku+ita4 / - pritisna ploa sa unutranjim naslonom za mem%ransku oprugu4 1 3 meuploa4 6 3 ureaj za o%ez%jeenje srednjeg polo$aja meuploe4 ! 3 mem%ranska opruga4 > 3 potezni iskljuni le$aj4 " 3 pogonsko vratilo mjenjaa4 3 vratilo za iskljuivanje sa viljukom za iskljuivanje

11 !-

Slika !.25 <gradnja spojnice u putnikom vozilu *#;7 2 3 zamajac motora 5 3 pogonsko vratilo mjenjaa / 3 lamela spojnice ("" mm 1 3 torzioni amortizer 6 3 pritisna ploa ! 3 mem%ranska opruga > 3 ku+ite pritisne ploe " 3 iskljuni le$aj sa rotiraju+im unutranjim prstenom 3 iskljuno vratile sa viljukom

Slika !.2/ :azvojni projekat ugradnje spojnice u vozilo D79D :*.;* 3 spojno vratilo do koljenastog vratila motora4 ( 3 zamajac4 2 3 pritisna ploa4

16 !-

5 - ku+ite pritisne ploe sa spoljanjim $ianim prstenom za naslon mem%ranske opruge4 / 3 mem%ranska opruga4 1 - iskljuni le$aj sa rotiraju+im unutranjim prstenom4 6 3 klizna ahura4 ! 3 viljuka za iskljuivanje4 > 3 cilindar za iskljuivanje spojnice4 " 3 pogonsko vratilo mjenjaa

.odulne spojnice razvijene su sa ciljem %r$e monta$e i servisiranja vozila.

Slika !.21 .odulna spojnica firme 9=JE8;7 L SDJES 3 zamajac4 ( 3 pritisna ploa4 2 3 lamela4 5 3 spojni lim4 / 3 spojna centralna osovinica Samopodeavaju+e spojnice smanjuju trokove eksploatacije a automatizirana komanda omogu+ava automatizaciju rada ostalih komponenti transmisije.

Slika !.26 Samopodeavaju+a spojnica firme 7<, sa automatiziranim komandnim sistemom

1! !-

Gvostruke spojnice omogu+avaju kra+e vrijeme promjene stepena prenosa i promjenu stepena prenosa praktino %ez prekida toka snage. Nalaze sve iru primjenu u sportskim vozilima.

Slika !.2! Gvostruka suha glavna spojnica koja se primjenjuje kod sekvencijalnih mjenjaa sa predukljuivanjem stepeni prenosa 18./ *o%r" +ri%cion" !pojnic" #remda mokre frikcione spojnice imaju vrlo iroku primjenu u vozilima, na primjer kod automatskih mjenjaa i ureaja za pogon pomo+nih sistema &%etonske mjealice', njihova primjena kao glavnih spojnica vozila u sistemu transmisije standardnih vozila je vrlo ograniena. :azlog za to je prvenstveno u ve+oj cijeni i slo$enijem odr$avanju. 8re%a napomenuti da se ove spojnice odavno primjenjuju kod nekih vrlo egzotinih vozila kao to su dragsteri. .okre glavne frikcione spojnice sada se koriste u kom%inaciji sa sekvencijalnim mjenjaima kao dvostruke spojnice i kao alternativa suhim dvostrukim spojnicama. =zgled ovih spojnica i princip njihovog rada dat je na slikama !.2> 3 !.5 .

Slika !.2> Gvostruka mokra spojnica firme Aorg Oarner koja se primjenjuje kod novih vozila marke ?O i D<G=

1> !-

Slika !.5" Gvostruka mokra spojnica firme Sachs u kom%inaciji sa sekvencijalnim mjenjaem

Slika !.5 #rincip rada glavne dvostruke mokre frikcione spojnice 18.0 ;i ro inami(%" !pojnic" Eidrodinamike spojnice rijetko se koriste u motornim vozilima premda je primjena sline komponente, hidrodinamikog mjenjaa &pretvaraa' dosta rairena kod vozila sa automatskim mjenjaima i vozila koja rade u tekim uvjetima. :azlog za to je to hidrodinamiki mjenjai uz vrlo malo skuplju konstrukciju imaju znatno %olje radne karakteristike. Princip ra a

6" !-

Na slikama !.5( i !.52 dati su izgled hidrodinamike spojnice i njenih komponeti: ku+ita, pumpnog i tur%inskog kola.

Slika !.5( =zgled hidrodinamike spojnice

Slika !.52 ,omponente hidrodinamike spojnice pumpno kolo, tur%insko kolo, ku+ite Princip ra a #rincip rada hidrodinamike spojnice je vrlo jednostavan: pumpno kolo prima snagu od motora i predaje je preko lopatica ulju koje struji kroz tur%insko kolo i pokre+e ga. 8ur%insko kolo prenosi snagu na sljede+i agregat transmisije vozila koji je u pravilu mjenja %rzina. Na slici !.55 prikazan je princip rada hidrodinamike spojnice.

Slika !.55 #rincip rada hidrodinamike spojnice. $&n%cij" 'i ro inami(%" !pojnic" #renos snage sa motora na sistem prenosa snage Sinhronizacija ugaonih %rzina motora i elemenata sistema prenosa snage pri polasku vozila sa mjesta )atita elemenata prenosa snage od preoptere+enja #riguivanje torzionih oscilacija Smanjivanje %uke vozila
6 !-

Eidrodinamika spojnica ne mo$e da o%ez%ijedi na odgovaraju+i nain potpuni prekid toka snage sa motora na transmisiju pa se u sluaju da je ovo potre%no kom%inuje sa frikcionom spojnicom. Prora(&n 'i ro inami(%" !pojnic" ,od hidrospojnice momenti na kolima pumpe i tur%ine moraju %iti u ravnote$i:

.# = .8
.omenat koji hidrodinamikia spojnica mo$e da prenese odreen je izrazom:

& !.

'

.S = G5 n 2
gdje su: - karakteristini koeficijent hidrodinamike spojnice - gustina ulja G 3 najve+i prenik cirkulacije ulja &m' n 3 %roj o%rtaja pumpe &min- ' :azlika %roja o%rtaja pumpe i tur%ine naziva se klizanjem koje je odreeno izrazom:

& !. ('

S=

nP nT n = 1 T nP nP

& !. 2'

*%zirom da su momenti pumpe i tur%ine jednaki stepen korisnog djelovanja odreen je sa :

ES =

#8 . 8 n 8 n 8 = = = 1 S ## . # n 8 n #

& !. 5'

Na slici !.5/ prikazana je radna karakteristika hidrodinamike spojnice.

Slika !.5/ spojnice. :<$<:<NC< . (. 2. 5.

:adna

karakteristika

hidrodinamike

Aauer E.: ,raftfahrtechniches Eand%uch Aosch, Springer ?erlag, Aerlin >>! Araess E.E., Seiffert <.: ?iePeg Eand%uch ,raftfahrzeugtechnik, ?iePeg ?erlag, AraunschPeig ("" , Auschmann E., ,oeQler #.: Eand%uch fRr den ,raftfahrzeugingenieur, Geutsche ?erlagsDnstalt, Stuttgart >62 Aussien :.: Dutomo%ilisches Eand%uch, 8echnicher ?erlag Eer%ert Jram, Aerlin >1/
6(

!-

/. 1. 6. !. >. ". .

,ick%usch ;.: 9Sttinger-,upplungen und 9Sttinger-Getrie%e, Springer ?erlag Aerlin >12 .ilidrag S.: #rojektovanje sistema prenosa snage, Svjetlost, Sarajevo >!6 StRper C.: Dutomatische Dutomo%ilgetrie%e , Springer ?erlag, Aerlin >1/ Oinkelmann S., Eartmuth E.: Schalt%are :ei%kupplungen, Springer ?erlag, Aerlin >!/ PPP.luk.de PPP.sachs.de

62 !-