Mozak je jedan od najkompleksnijih pojava u univerzumu, velika enigma i nepoznanica. Tako malen organ, a tako fascinantan!

Sve to znamo i to jesmo odreeno je njime. On je gospodar! naeg tijela i duha. On odreuje, pokre"e, kontrolie, usmjerava, pamti, koordinira...

#anas znamo da je prvih $% mjeseci &ivota kriti'no za razvoj mozga! (remda su nau'nici oduvijek znali da je rani razvoj djeteta va&an, nisu znali koliko je uistini presudan. )eurolozi tvrde da iskustva djeteta u prvoj godini &ivota mogu u potpunosti promijeniti na'in na koji "e se oso*a razvijati!. Vano je znati sljedee: #ijete se raa !nerazvijeno!, a mozak *e*e 'ini izmeu +,$ i +,- mozga odraslog .azvoj mozga otpo'inje prije roenja i do tre"e godine rast se odvija nevjerovatnom *rzinom (o roenju mozak ima +// *iliona "elija koje nisu povezane Svaka "elija ima i do +- /// veza a signali koji teku kroz ove veze ja'aju ih 0 1 godini &ivota mozak ima dvostruko vie veza 2+/// triliona3 a tako ostaje do +/. godine. 0 % mjesecu otpo'inje odumiranje pojedinih "elija )a razvoj mozga uti'e pose*na kom*inacija nasljea, ishrane i iskustva 2okoline3

0 ljudskom se mozgu nalazi oko sto *ilijuna mo&danih stanica, neurona, a *roj mogu"ih veza izmeu tih stanica u svakom pojedina'nom mozgu ve"i je nego to je *roj atoma u svemiru!! .o*ert Ornstein i .ichard Thompson

4ovjek se raa sa ve" formiranim neuronim i sinapsama, ali najintenzivnije uspostvljanje sinapsi 2veza3 meu naeronima odvija se u prve dvije godine &ivota! 0koliko je u tom periodu dje'iji mozak adekvatno stimuliran, dolazi do neverovatno u*raznog stvaranja sinapsi, to predstavlja neprocjenjiv potencijal za kasnije u'enje i pam"enje. Svi rani podra&aji 2muzika, raznolikost *oja i formi, motori'ki i govorni potsticaji i sl.3 o*likuju mozak. 5ato ne 'ekajte, pomozite dje'ijem mozgu da se to *olje razviju upravo u ovom periodu. )e"ete do*iti drugu priliku poput ove!

Zato

su

sinapse

vane?

0 sutini, uenje se odvija putem sinapsi 2veza3. Sinapse su, jednostavno re'eno mostovi! koji povezuje dvije strane, u ovom slu'aju neurone. )euron prima odreenu informaciju i prenosi je drugom neuronu samo ako postoji sinapsa preko koje "e se ta informacija proslijediti! i tako preko cijele neuronske mre&e. 0koliko je *roj sinapsi koje se uspostavljene i koje se lako i neprestano koriste ve"i, samim tim je i potencijal za u'enje ve"i. 6a&no je znati da se veze meu neuronima

stvaraju i oja'avaju samo ako je mozak stimuliran!, odnosno ako postoje aktivnosti i stimulusi koji poti'u koritenje i oja'avanje razlilitih dijelova mozga 2sli'no kao i sa mii"ima3.

ta utie na razvoj mozga? Razvoj mozga poinje jo u majinom stomaku. 6e"ina mo&danih stanica stvara se izmeu 'etvrtog i sedmog mjeseca trudno"e. )a vrhuncu rasta em*rio stvara mo&dane stanice *rzinom od 7-/./// u minuti! 8etus koji se razvija je vrlo osjetljiv na stres i sla*u prehranu. )ajva&nija stvar koju *udu"a majka tre*a u'initi jest do*ro pravilno se hraniti, iz*jegavati alkohol, droge i cigarete i iz*jegavati stres. Vodite rauna o ishrani djeteta. 9rana koja odgovara mozgu sadr&i dosta *jelan'evina, nezasi"ene masno"e i slo&enih ugljikohidrata, to je sadr&ano u maj'inom mlijeku. (reko %/: hrane koju *e*a do*ija u prvim mjesecima &ivota, slu&i za razvoj mozga. 0 kasnijem periodu, o*roci koji hrane mozak! uklju'uju lisnato zeleno povr"e, ri*u 2losos, skua i sl.3, orahe, kikiriki 2puter3, *ijelo meso i svje&e vo"e. iseonik je kljuan za !unk"ionisanje mozga. 0koliko je zrak koji dijete die kvalitetniji 2vie kiseonika, manje ugljen monoksida3 ve"a je pa&nja kod djece, mentalno funkcionisanje je efikasnije i djeca *olje pamte. 5ato je prijeko potre*no malu djecu to 'e"e voditi tamo gdje ima 'istog zraka. #ozak tre$a % do &' aa vode dnevno za optimalno funkcionisanje. 0koliko dijete ne konzumira dovoljno te'nosti u toku dana mo&e do"i do dehidracije, a ona vodi ka letargiji i poteko"ama u u'enju. )e tre*a za*oraviti da se voda unosi na razli'ite na'ine i preko druge 'vrste hrane, a ne samo kao pi"e. (je"i je neophodan du$ok) relaksirajui san. Tre*a na vrijeme stvoriti rutine vezane za odlazak na spavanje i pomo"i djeci da naprave lagani prelaz. ;udite u tome dosljedni < ne pokazujete lju*av prema djeci ako ih putate da ostaju *udna do kasno. *nterak"ija = interakcija sa ljudima i o*jektima tre*a djetetu jednako kao i proteini ili vitamini. #ijete je sposo*no za interakciju odmah po roenju i

+sim $rige o zdravlju majke a onda i djeteta) na razvoj mozga utiu i mnogi drugi spoljni !aktori. Vano je da ne za$oravite da je za razvoj dje"e potre$no mnogo vie od hrane i sna) a opet tako malo.

,vo kako moete potai i podrati razvoj mozga vaeg djeteta: #jeca tre*aju konstantnu panju i $rigu) kao i osjeaj sigurnosti. .eagujte odmah na *e*in pla'. Ona vam time poru'uje da neto tre*a, da se *oji i da je *espomo"na. Ona vas ne izaziva i mu'i! namjerno, ona je ovisna o vama kako *i opstala i nau'ila da &ivi u njoj nepoznatom svijetu. ;e*a koja je izlo&ena dugotrajnom stresu i ne*rizi, razvija se u nesigurnu oso*u koja nema povjerenja u se*e i svijet oko nje. Stres usporava razvoj mozga i dijete koje je pod stresom ne u'i. 5apamtite < *e*u ne mo&ete razmaziti. (otre*e svake *e*e su razli'ite < upoznajte svoju *e*u i nau'ite ta njoj najvie prija i ta je umiruje (odirujte 2mazite i nje&no masirajte3 *e*e < *r&e "e se razvijati. #odir je neophodan za razvoj! Od svih 'ula, dodir je prvi koji govori *e*i da je voljen. >ada dodirujete *e*u, u svakom kontaktu sa vaim tijelom, kao da aljete u *e*in mozak niz podra&aja koji mu ka&u da raste i razvija se. (osve"ujte pa&nju govoru i sluanju < pri'ajte djetetu i sa djetetom. >oristite jezik, pokrete i mimiku. ?to vie zvukova dijete 'uje, *olje se razvija sposo*nost komuniciranja. Svaki put kada se o*ratite *e*i ili malom djetetu va govor za njega je novi podra&aj koji automtski anga&uje nervne "elije @ sinapse. (ri'ajte sa *e*om 2ne tepajte3, pjevajte, igrajte se rije'ima, koristite uspavanke i *rojalice pomjeraju"i *e*ine prsti"e, ruke i noge u ritmu rije'i, imitirajte zvuke, &ivotinje. Svaki trenutak je vrijeme za uenje < djeca u'e dok ih hranite, o*la'ite, etate sa njima. Ovo u'enje je znatno ve"e ukoliko je propra"eno razgovorom i prijatnim emocijama, kao i onda kada djeca imaju priliku da se i sama uklju'e u proces u'enja koriste"i sva svoja 'ula i motoriku . #jeca tre*aju kretanje kratkih mii"a 2prsti3 i velikih 2ruke, noge3, kao i svih drugih dijelova tijela. Ona tre*aju hodanje, tr'anje, penjanje, kotrljanje, skakutanje i sva druge fizi'ke aktivnosti. >oristite muziku jer ona poti'e razvoj mozga, stvara osje"aj zadovoljstva a ima pokazatelja da neke vrste muzike 2klasi'na muzika i neke druge slo&enije forme3 poti'u razvijanje matemati'kih sposo*nosti kod djece. #jeca svakodnevno tre*aju aktivnosti kao to su pjevanje i ples. *grajte se sa djetetom. Sve to dijete nau'i, nau'i kroz igru. @gra je najva&nija aktivnost djeteta. @gra tre*a *iti nesputana i slo*odna. #jeca tre*aju priliku da istra&uju, rizikuju, iniciraju i *iraju. Mo&ete se sa djecom igrati ili se igrati sami, pored njih 'ime modelujete odreeno ponaanje. 0&ivajte

i vi u igri, stimuliite je, dodajite nove materijale, postavljajte izazove. )emojte mnogo *rinuti o efektima, rezultatima i produktima igre < va&an je proces. -itanje je klju'no za razvoj govora ali i stvaranje veza sa roditeljima. Sa 'itanjem tre*a po'eti jo u prvim mjesecima dje'ijeg &ivota. )eka 'itanje postane rutina 2pred spavanje, kada se umorite od tr'anja po parku...3. 0klju'ite dijete < neka okre"e stranice, pokazuje slike, imenuje poznate o*jekte na slikama. Mo&ete i izmiljati pri'e 2pro'itajte dio vezan za 'itanje < do*i"ete vie ideja3.

.esu

li

dje"a

danas

$ioloki

razliita

odnosu

na

dje"u

prije

/0

godina?

Sljede"i podaci govore u prilog ovoj tvrdnjiA #anas je sve manje prirodne hrane i vie aditiva u hrani Manje je prisutna rana motori'ka stimulacija z*og manje dostupnosti i ve"e *rige glede sigurnosti djece 2manje odlazaka u parkove, tr'anja, pentranja i kretanja uopte3 6e"a je izlo&enost pasivnim !dadiljama! poput T6=a 6ie djece odrasta u o*iteljima sa samo jednim roditeljem i uz manje prihoda 6e"a je izlo&enost drogi i lijekovima.

(omozite svom djetetu da odraste u zdravu i sretnu oso*u i da razvije sve svoje potencijale. )emojte 'ekati vjeruju"i da u'enje po'inje onda kada dijete krene u kolu. 6i ste prvi i najva&niji u'itelj svoga djeteta i mo&ete puno u'initi za razvoj svoga djeteta. 5a to nisu potre*ne skupe igra'ke < samo malo lju*avi, posve"enosti i vremena.