METODE ZA DETEKCIJU ZRAENJA

U ovom poglavlju su opisani naini na koje se moe otkriti i izmjeriti jonizirajue zraenje . Dio 10.7 pokriva specijalne metode primjenjive za neutrone. U poglavlju 12 vidjeemo na koje se naine ove tehnike primjenjuju za radijacijsku dozimetriju.

10.1. Jonizacija u gasevi a

Jonizacijs!a s"#uja a slici 10.1 !a" je prikazana uni#ormna$ paralelna zraka monoenergetski na%ijenih estica koje postojane ulaze u gasnu komoru preko podruja A sa energijom E i u komori se zaustavljaju. &otencijalnom razlikom V primjenjenom preko paralelnih ravni P1 i P2 komore podie uni#ormno elektrino polje izme'u njih. (ako estice usporavaju u komori one joniziraju atome gasa iz%acujui elektrone i ostavljajui iza njih pozitivne jone. )z%aeni elektroni mogu odmah stvoriti dodatne jonske parove. *ko je snaga elektrinog polja$ proporcionalnog V$ relativno sla%a onda e samo nekoliko od ukupnih jonskih parova doi pod njegov utjecaj i u krugu e tei sla%a struja. +eina drugih jonskih parova e se rekom%inirati da stvore neutralne atome gasa. (ako je pokazano na slici 10.1 !%"$ struja ) se moe poveavati poveanjem + do vrijednosti + 0$ kada polje postaje dovoljno jako da skupi jonske parove stvorene ulaznom radijacijom i njegovim sekundarnim elektronima. ,ato struja na platou ostaje pri svojoj vrijednosti zasienja I0 kada je V>V0. &o-to je odmah mjerljivo vano je vidjeti kakve nam in#ormacije daje struja zasienja o radijaciji. *ko je %rzina uticaja .cm/2s/1 onda je intenzitet zraenja 0 !dio 1.1" koji ulazi u komoru dat sa 02.3. *ko 4 oznaava prosjenu energiju potre%nu da se proizvede jonski par kada se estica poetne energije 3 zaustavlja u komori onda je prosjeni %roj jonskih parova nastao ulaznom esticom i njenim sekundarnim elektronima 2354. &rosjean na%oj !6 ili /" proizveden po estici je Ne$ gdje je e magnituda elektronskog na%oja. 7truja zasienja )0 u krugu je jednaka proizvodu komoru po jedinici vremena. 7toga imamo$ e i .*$ ukupnom %roju estica koje ulaze u

7lijedi da

8to nam pokazuje da je intenzitet zrake proporcionalan struji zasienja. 7lika 10.1

7lika 10.1 !a" 9onoenergetska zraka estica se zaustavlja u jonizacijskoj komori sa paralelnim ploama i varija%ilnom potencijalnom razlikom V primjenjenom preko ploa P1 i P2 !vi'eno s ivice".!%" :ok trenutne I naspram V +ana veza !10.2" je ograniene upotre%e jer je primjenljiva na uni#ormne$ paralelne radijacijske zrake. 9e'utim$ po-to je %rzina ukupne apsorpcije energije u gasnoj komori Eabs data sa Eabs=A pa moemo umjesto jednaine !10.2" pisati;

:ako nam struja zasienja daje direktnu mjeru %rzine apsorpcije energije u gasu. +eza !10.<" je neovisna od %ilo kakvih stanja u geometriji zraka tako da je od velike praktine upotre%ne vrijednosti. asreu$ za dozimetriju je vana energija apsor%irana u %iolo-kim sistemima= sam intenzitet zraenja je o%ino manje vanosti. &rimjer ; Do%ri elektrometri mjere struje do tako malih vrijednosti kao -to je 10 /1> ?. (oja je odgovarajua %rzina apsorpcije energije u jonzacijskoj komori sa paralelnim anodama koja sadri gas za koji je 42<0e+ po jonskom paru !e+ip/1"@ Aje-enje; Bednainom !10.<" nam je dato

9jerenja jonizacije su jako osjetljiva. Cva prosjena struja e naprimjer nastati ako se jedna 11.1/ke+ %eta estica zaustavi u gasnoj komori po sekundi. $#ije%nos"i W 7lika 10.2 pokazuje W vrijednosti za protone !D"$ al#a estice !De" i jone ugljika i nitrogena razliitih energija u gasu du-iku$ N2. Cva vrijednost predstavlja prosjenu energiju potro-enu po jonskom paru kada se estica poetne energije E i svi sekundarni elektroni koje ona stvori zaustave u gasu. +rijednost za elektrone 4E2<F.>e+ ipG1 pokazan horizontalnom linijom$ je otprilike ista kao za protone pri energiji 3H10ke+. +rijednosti W za te-ke jone$ koji su konstantni pri vi-im energijama$ se poveavaju sa smanjenjem energije jer vei dio gu%itka energije prije dolazi do po%u'ivanja nego joniziranja gasa. 3lastino raspr-ivanje jona iz jezgre tako'er uzrokuje veliko poveanje pri niskim energijama. &odaci na slici 10.2 pokazuju da su 4 vrijednosti za odre'eni tip na%ijenih estica pri%lino neovisni od svojih poetnih energija$ osim ako je ta energija mala. Cva injenica ima veliku praktinu vrijednost jer esto omoguava da se iz mjerenja prikupljenih estica izvue apsor%irana energija$ neovisno od identiteta ili energijskog spektra ulazne estice. *lternativno$ %rzina apsorpcije energije se moe izvui iz mjerenja struje. W vrijednosti za mnoge poliatomske gasove su u rasponu 2IG<I e+ ipG1.

:a%ela 10.1 daje neke vrijednosti za al#a i %eta estice u odre'enom %roju gasova. De#inirali smo 4 kao prosjenu energiju potre%nu da se proizvede jonski par$ i izrazili je u e+ ipG1. &o-to je 1e+21.>0J10 G1KB i na%oj odvojen po jonskom paru je 1.>0J10 G1KL$ iz ega slijedi da 4 ima istu numeriku vrijednost kada se izraava ili u e+ip/1 ili BL/1 !pro%lem 1<".

7lika 10.2 W vrijednosti za elektrone$ protone$ al#a estice$ jone ugljika i jone nitrogena u nitrogenu kao #unkcija poetne energije estica E. :ake predstavljaju eksperimentalne podatke$ kroz koje su povuene krivulje.

:a%ela 10.1 W vrijednosti$ W i W za al#a i %eta estice u nekoliko gasova

&as

' ()e$i*+1,

'- )e$i*+1,

'(.'-

/e /0

F< <>

F2 <>

1.02 1.00

O0 CO0 C/1 C0/1 Z#a!

<< <> 2K 21 <>

<1 << 27 2> <F

1.0> 1.0K 1.07 1.01 1.0>

Jonizacijs!i *u2sevi Csim -to mjere apsor%iranu energiju$ paralelne anode jonizacijske komore koje rade na podruju platoa !slika 10.1 !%"" se tako'er mogu koristiti da se %roje estice. (ada na%ijena estica ulazi u komoru potencijalna razlika preko platoa momentalno pada dok se skupljaju joni. akon skupljanja potencijalna razlika se vraa na svoju originalnu vrijednost. 3lektroniki puls koji nastaje tokom skupljanja jona se moe pojaati i elektroniki snimiti da %i se registrirala estica. *ko se estica u komori zaustavi onda se$ po-to je %roj jonskih parova proporcionalan svojoj originalnoj energiji$ veliina svakog pulsa moe koristiti da se odredi energijski spektar. ) dok se takva mjerenja u principu mogu izvesti$ pulsne jonizacijske komore su od ograniene upotre%e z%og pratee elektronike %uke. &ro%lem %uke se najvi-e smanjuje u proporcionalnom %rojau. :akav %roja iskori-tava gas zatvoren i cijevi koja je esto napravljena sa #inom ianom anodom koja ide du ose provodne provodne katode sa cilindrinim omotaem$ kako je prikazano na slici 10.<. 7naga elektrinog polja na udaljenosti od centra anode u ovoj cilindrinoj geometriji je dana sa;

Mdje je V potencijalna razlika izme'u centralne anode i zida cilindra$ b je radijus cilinda$ tu je a radijus ice anode. 7a ovim aranmanom mogue su velike snage polja kada je a malo u podruju %lizu anode$ gdje je r tako'er malo. Cvo je mogue iz slijedeeg. Uzmimo u o%zir puls nastao od al#a estice koja se zaustavlja u gasu %rojaa. (ada je prisutna voltaa niska$ cijev radi po principu jonizacijske komore. Nroj skupljenih jonskih parova ili visina pulsa je mala ako je voltaa dovoljno niska da do'e do rekom%inacije.

7lika 10.< !a" 8ematski pogled sa strane i !%" krajnji pogled na cilindrinu proporcionalnu %rojnu cijev. +arijacije snage elektrinog polja sa udaljenosti r od centra anode du cilindrine ose je dat jednainom !10.I"

7lika 10.F &odruja djelovanja cilindrine jonizacijske komore punjenje gasom u pulsnom nainu djelovanja (ako se potencijalna razlika poveava$ poveava se i veliina pulsa i onda nivo preko podruja platoa$ o%ino do 200+$ kako je pokazano na slici 10.F. (ada se potencijalna razlika podigne do nekoliko stotina volti jaina polja %lizu anode se poveava do take gdje se elektroni nastali od al#a estice i njenih sekundarnih elektrona sakupe dovoljno energije da jonizraju dodatne atome gasa. Cnda dolazi do multiplikacije gasa i %roj jona prikupljenih u pulsu je proporcionalna originalnom %roju stvorenom od strane al#a estica i njihovih sekundanata. Lijev radi kao proporcionalni %roja do potencijalnih razlika od 700+ i moe se koristiti da se izmjeri energetski spektar individualnih al#a estica koje se zaustavljaju u gasu. :ipini su #aktori multiplikacije gasa od 10F. (ada se potencijalna razlika dalje poveava cijev djeluje sa ogranienom proporcionalno-u i onda$ jo- pri vi-im voltaama$ ulazi u Meiger/9ueller !M9" podruje.

U kasnije nainu rada$ polje %lizu anode je tako jako da prilikom svake jonizacije gasa nastaje puls$ ija je veliina neovisna od %roja poetnih jonskih parova. 7a daljnim poveavanjem voltae polje postepeno postaje tako snano da direktno jonizira atome gasa i cijev se kontinuirano prazni. (ada usporedimo sa al#a esticama$ krivulja puls/visina za %eta estice je slina$ ali nia$ kako je prikazano na slici 10.F. (rive se spajaju u podruju M9.

De"e!"o#i *unjeni gaso +eina jonizacijskih komora za mjerenje zraenja su punjene zrakom i nezapeaene iako su uo%iajeni i zapeaeni tipovi sa zrakom ili drugim gasovima. C%ino se koriste za praenje %eta$ gama i O zraenja$ njihova osjetljivost ovisi od volumena ) pritiska gasa i povezanih elektronskih kopmonenti za praenje. ,idovi komore su o%ino ekvivalentni zraku ili tkivu u uslovima spektra sekundarnih elektrona koje proizvode kao reakciju na zraenje. Bonizacijske komore su dostupne kao pasivni i aktivni detektori. *ktivni detektor$ kao onaj prikazan na slici 10.1.$ nam daje trenutna oitanja u radijacijskom polju kroz direktno o%ra'ivanje jonizacijske struje u vanjskom strujnom krugu spojenom na komori. :ipini primjerci ove vrste ure'aja ukljuuju jonizacijsku komoru %ez zraka !dio 12.<" i tradicionalno popularni !slika 10.I"$ prenosni metar mjera %eta/gama zraenja koji se koristi i danas. U pro-losti su se puno koristile jonizacijske komore sa pasivnim depovima. U osnovi plastinimkondenzatorima kapaciteta C$ je dat na%oj Q=CV sa #iksnom potencijalnom razlikom V prije upotre%e. )zlaganjem radijaciji nastaju joni u volumenu komore. Cvim se djelomino neutralizira na%oj na komoru i uzrokuje pad voltae P+.

7lika 10.I &rijenosni mjera sa jonizacijskom komorom

(oliina izgu%ljenog na%oja PQ$ koja ovisi od koliine apsor%irane energije$ je direktno proporcionalna mjerenoj promjeni voltae PQ2LP+. U upotre%i su jo- depne kali%riran samooitavajue jonizacijske komore$ kao one na slici 10.>. &roporcionalni %rojai se mogu koristiti za detekciju razliitih vrsta zraenja i da $ pod odre'enim uvjetima$ mjere koliinu zraenja !poglavlje 12". (oristi se niz gasova$ pritisaka i kon#iguracija cijevi$ ovisno od upotre%e. )nstrument pokazan na slici 10.7 koristi zapeaene gasne proporcionalne %rojae da mjeri koliinu i %rzinu protoka.

7lika 10.> !a" direktni oita$ depna jonizacijska komora tipa kondenzator. +rijednost izlaganja O i gama zraenju se moe oitati na kali%racijskoj vagi. !%" punja koristi standardne D %aterije

7lika 10.7 9onitor proporcionalnog %rojaa za mjerenje koliine i %rzine protoka. +idjeti tekst 9oe da slui kao prenosni ili stacionarni monitor. ,a razliite vrste radijacije !al#a$ %eta$ gama i neutroni" se mogu namontirati razliite sonde$ i za razliite svrhe$ za generalna mjerenja$ mjerenja povr-inske kontaminacije$ ili monitoring zraka. Csnovni kontrolni modul$ sa opsenim so#tverom$ identi#icira prikljuene sonde i vr-i automatsko prilago'avanje. Lijevi proporcionalnog %rojaa mogu %iti dva tipa$ zapeaeni ili da propu-taju gas. (ako je -ematski prikazano na slici 10.1$ kasniji tip RzatvorenogS %rojaa je koristan za %rojanje al#a i mekih %eta estica$ po-to je uzorak u direktnom kontaktu sa gasom u %rojau. a slici 10.K je prikazan takav sistem koji prati koncentraciju aktivnosti tricijuma u zraku. Bedinica na lijevoj strani regulira dolazeu mje-avinu gasa iz %rojaa !metan ili &/10$ mje-avina K0T argona i 10T

metana" sa zrakom i tako'er sadri detektor i povezanu elektroniku. Bedinica na desnoj strani analizira i prikazuje podatke. )ndividualni pulsevi tricijskih %eta estica !maksimalne energije 11.> ke+" se di#erenciraju od drugih doga'anja sa diskriminacijom o%lika pulsa. Diskriminacija pulsa/visine sa proporcionalnim %rojaima nam predstavlja laku detekciju jedne vrste zraenja u prisustvu druge. a primjer$ da %i se iz%rojao kom%inirani al#a/%eta izvor sa aramanom kao na slici 10.1 !a" ili !%"$ tre%a se podesiti na diskriminacijski nivo tako da se registriraju samo pulsevi iznad odre'ene veliine.

7lika 10.1 Dijagram !a" 2U i !%" FU gasnih proporcionalnih %rojaa Cnda se mjeri %rzina mjerenja pri razliitim operacijskim voltaama cijevi$ ostavljajui diskriminacijski nivo pode-en. Aezultirajua %rzina %rojanja od izvora al#a/%eta e imati generalne karakteristike prikazane na slici 10.10. &ri niim voltaama samo najaktivnije al#a estice e proizvesti pulseve dovoljno velike da %udu izmjereni. &oveanje potencijalne razlike uzrokuju da stopa %rojanja do'e do platoa nakon -to su sve al#a estice iz%rojane. 7a daljnim poveanjem voltae povean porast gasa omoguava pulsevima od %eta estca da pre'u preko diskriminatornog nivoa i %udu iz%rojane. &ri jo- veim voltaama dostie se jo- vei kom%inirani al#a/%eta plato. Upotre%a proporcionalnih %rojaa za mjerenje neutrona je opisana u dijelu 10.7.

Diskriminacija gama zraka se koristi da se unaprijedi monitoring neutrona u gama/neutron mje-anim poljima. a%ijene od%ojne jezgre iz koji se neutroni raspr-uju generalno proizvode velike pulseve u uspored%i sa onima iz (omptonovih elektrona i #otoelektrona proizvedenih od strane #otona.

7lika 10.K Masni proporcionalni %roja za praenje koncentracije aktivnosti tricija u zraku. +idjeti tekst.

7lika 10.10 7topa %rojanja naspram voltae djelovanja za proporcionalne %rojae kori-tene sa ogranienjem za %rojanje mje-ovitih al#a/%eta izvora

7lika 10.11 &renosni mjera i mjera stope %rojenja sa dodatnom M9 ravnom sodom Meiger/9ueller %rojai su veoma korisni i pouzdani za mjerenje radijacije$ pruajui i vizuelna i zvuna oitanja. C%ino dolaze opremljeni sa uklonjivom za-titom koja pokriva tanki prozor omoguavajui detekciju %eta i al#a estica$ ne samo gama. Citanje moe naprimjer %iti u %roju po minuti ili u mAh/1 sa kali%racijom 1<7Ls. (od ove druge$ potre%na je specijalna energija kompenzacije sonde da se izravna energetska reakcija za #otone niskih energija. 7lika 10.11 pokazuje primjer %rojaa sa M9 ravnom sondom. )nstrument je tako'er kompati%ilan sa drugim vrstama sondi$ i moe se koristiti za detekciju al#a$ %eta$ gama i neutronskog zraenja. &rimjeri razliitih M9 i scintilacijskih sondi !dio 10.<" kori-tenih u niz aplikacija su prikazani na slici 10.12. )dealno$ nakon poetnog pranjenja u M9 cijevi$ pozitivni joni iz gasa %rojaa skreu do zida katode gdje se neutraliziraju. 9e'utim$ z%og visoke potencijalne razlike neki pozitivni joni mogu udariti u katodu sa dovoljno energije da se otpuste sekundarni elektroni. &o-to ovi elektroni mogu inicirati jo- pranjenja$ -to dovodi do vi-estrukih pulseva$ mora se koristiti neko sredstvo za suz%ijanje pranjenja. &o jednoj metodi$ nazvanoj vanjsko suz%ijanje$ veliki otpor izme'u anode i izvora visoke voltae smanjuje potencijalnu razliku nakon svakog pulsa. edostatak ove metode je spor povratak cijevi na !V10 /<s" svoju originalnu voltau. Unutarnje suz%ijanje M9 cijevi dodavanjem odgovarajueg gasa je e-e. Nira se gas za suz%ijanje sa niim jonizacijskim potencijalom i kompleksnijom molekularnom strukturom od gasa %rojaa. (ada se pozitivan jon gasa %rojaa sudari sa molekulom gasa suz%ijanja$ ovaj drugi z%og svog nieg jonizacijskog potencijala moe prenijeti elektron gasu %rojaa$ ime ga neutrali-e. &ozitivni joni gasa %rojaa kada dosegnu zid katode vi-e tro-e svoju energiju disociranjem nego stvarajui sekundarne elektroene. Bedan %roj organskih molekula !npr.$ etil alkohol" je prikladan za unutra-nje suz%ijanje. &o-to se molekule gu%e u procesu disocijacije$ organski suz%ijene M9 cijevi imaju ogranien rok upotre%e !V10 K mjerenja". ,a suz%ijanje se koriste halogeni$ hlor i %rom. )ako i oni disociraju naknadno se rekom%inuju. ,a vanjsku

upotre%u se pre#eriraju M9 cijevi sa halogenima za suz%ijanje$ iako duinu njihovog roka upotre%e ograniavaju drugi #aktori.

7lika 10.12 &rimjerci Meiger/9ueller %rojaa i scintilacijskih sondi sa speci#ikacijama

10.0 Jonizacija u *o2u*#ovo%nici a

3ovezana "eo#ija o 4v#s"i "ije2i a

Dio K.2 ukratko opisuje kristalne vrste materije i porijeklo povezanih struktura njihovih nivoa elektrine energije. Csim sila koje djeluju na elektron da proizvede diskretna vezana stanja kod izoliranih atoma$ na njegovo pona-anje mogu djelovati i susjedni atomi u kondenziranoj #azi. Utjecaj je najvei na kretanje veine sla%o vezanih valentnih elektrona u atomima i najmanji na vi-e povezane elektrone unutarnje ljuske. (ako je prikazano -ematski na slici 2.7 sa mnogim prisutnim atomima$ spajanje diskretnih stanja u dvije poveznice dopu-tenih energija sa nedozvoljenom -upljinom izme'u njih ovisi od veliine R0$ urednog razmje-taja atoma u kristalu. 7lika pokazuje da ne dolazi do #ormiranja poveznica ako je R0 preveliko. &o istom principu$ poveznice %i se preklapale u jedan kontinuum %ez nedozvoljenih -upljina ako je R0 malo.