Mehanike oscilacije.

Proste harmonijske oscilacije

Pojave kao to su obilazak Zemlje oko Sunca, no i dan, kretanje klatna asovnika, plima i oseka, otkucaji ljudskog srca mogu se nazvati zajednikim imenom - periodine pojave. Vrijeme nakon kog se pojava ponavlja zove se period. Periodino kretanje u prirodi je vrlo esto i vrlo vano jer ga sreemo ne samo u mehanici ve i u astronomoji, akustici, optici, elektricitetu i atomskoj fizici. Nas e interesovati prosto periodino kretanje, tj. periodino kretanje koje se vri po istoj putanji. Takvo kretanje nazivamo oscilatorno kretanje. Primjeri takvog kretanja su: -klaenje objeenog tijela -oscilovanje tijela objeenog na opruzi -treperenje ica kod ianih muzikih instrumenata -oscilovanje ipke privrene na jednom kraju itd..

Svako tijelo koje moe oscilovati naziva se oscilator. Da bi tijelo koje je izvedeno iz ravnotenog poloaja poelo da osciluje, potrebno je da na njega djeluje neka sila koja ga ponovo vraa u ravnoteni poloaj. Ona je vea to je tijelo vie udaljeno od ravnotenog poloaja a promjenljiva po veliini i po pravcu, a orijentisana je ka ravnotenom poloaju tijela koje osciluje. Ova sila se zove povratna ili restituciona sila. Uzmimo spiralno navijenu elinu icu (oprugu) o koju je objeen mali teg. Ako se teg, razvlaei oprugu, izvede iz ravnotenog poloaja pa se zatim pusti, elastine sile u opruzi vraaju ga ka ravnotenom poloaju. to je tijelo blie ravnotenom poloaju opruga je sve manje istegnuta pa je elastina sila sve manja i manja. U ravnotenom poloaju elastina sila je jednaka nuli ali usljed steene kinetike energije teg prolazi kroz ravnoteni poloaj, ide navie, sabija oprugu koja ga zatim odbija jer se pojavljuju elastine sile opruge. to se tijelo vie udaljava od ravnotenog poloaja elastina sila e se poveavati sve dok ne zaustavi tijelo i pone ga vraati nazad. To kretanje e se nastaviti po istoj putanji a elastina sila opruge igra ulogu restitucione sile.

Za svako oscilatorno kretanje je karakteristino naizmjenino pretvaranje potencijalne energije u kinetiku i obrnuto. Kada se tijelo ka ravnotenom poloaju brzina mu raste i potencijalna energija se pretvara u kinetiku. U trenutku prolaza kroz ravnoteni poloaj tijelo ima maksimalnu brzinu i najveu kinetiku energiju, dok je potencijalna energija tada jednaka nuli. Udaljavajui se od ravnotenog poloaja tijelo smanjuje brzinu i kinetika energija se pretvara u potencijalnu. Kada tijelo dostigne najveu udaljenost od ravnotenog poloaja, brzina mu je nula, pa prema tome i vrijednost kinetike energije tada je nula, dok je potencijalna energija tijela dostigla svoju maksimalnu vrijednost. Ako nebi bilo trenja i otpora sredine ovaj proces bi se neprekidno ponavljao. Najvea udaljenja sa obje strane od ravnotenog poloaja, koja su jednaka, zovu se amplitude A. Ma koje drugo udaljenje uoeno u jednom trenutku naziva se elongacija x. Vrijeme za koje se izvri jedna puna oscilacija naziva se period T. Dakle, periiod oscilovanja je vrijeme koje je potrebno da tijelo pree put od poloaja najveeg udaljenja s jedne strane, do najveeg udaljenja s druge strane i natrag. Odnos broja oscilacija n i vremena t za koje se izvre , zove se frekvencija f . Jedinica za frekvenciju u SI je 1 Hz(Herc), tj. jedana oscilacija u sekundi. Dakle, herc je frekvencija periodine pojave iji period traje jednu sekundu.

Jaina restitucione (povratne) sile, u najprostijem sluaju, se mijenja proporcionalno sa elongacijom. Konstanta k se zove direkciona sila. U sluaju opruge, k se naziva krutost opruge. Znak minus u relaciji oznaava da je povratna sila uvijek suprotno usmjerena od elongacije x. Oscilacije koje nastaju pod dejstvom sile koja je proporcionalna elongaciji tijela nazivaju se harmonijskim oscilacijama.

Harmonijske oscilacije se mogu predstaviti jednostavnim sinusnim zakonompa se stoga takve oscilacije esto zovu i sinusne oscilacije. Elongacija tijela pri harmonijskom oscilovanju u bilo kojem trenutku moe se nai pomou prikazane formule.

Ako se harmonijsko kretanje prikae grafiki na taj nain da se na apscisu nanese vrijeme, a na ordinati odgovarajua elongacija, dobit e se sinusna linija ili sinusoida. Oblik zavisnosti elongacije od vremena moe se ispitati pomou sledeeg ogleda. Teg okaen o oprugu vri harmonijsko oscilovanje u vertikalnom pravcu. Stalak sa oprugom i tegom se postavi ispred pokretne papirne trake, a na teg se privrsti olovka, koja ostavlja trag na traci. Traena zavisnost ima oblik sinusoide. 1. Sistem opruga-teg osciluje tako da teg u jednoj mijuti napravi 30 oscilacija. Izraunati period oscilovanja tega. Rj.: T= 2 s 2. Period oscilovanja nekog tijela je 0,1s. Izraunati frekvenciju kao i broj oscilacija koje tijelo napravi za pola minute. Rj.: f = 10 Hz, N = 300 3. Amplituda oscilovanja neke materijalne take iznosi 2 cm, vrijeme jedne oscilacije je 3s. Napii jednainu tog oscilovanja. Grafiki prikazati ovo oscilovanje. Rj.: 4. Malo tijelo pone oscilovati iz ravnotenog poloaja frekvencijom 2 Hz. Za koje vrijeme e elongacija iznositi ? 5. Predstavi grafiki harmonijsko osciliranje tijela u vremenskom intervalu od 1 s, ako je amplituda oscilovanja 6 cm, a period 0,5s. U kojim trenucima elongacija dostie maksimalnu vrijednost ? Rj.: 6. Elongacija harmonijskog osciliranja tijela data je na slici. Napii jednainu harmonijskog osciliranja x(t) i odredi elongaciju nakon 10 s. Rj.: ( )
x(cm)
4

0,8

1,6

t(s)