##8,BOTANIKA

AUGUST CESAREC ZAGREB

ENCIKLOPEDI SAMONIKLOG JESTIVOG BILJA

ENCIKLOPEDIJA SAMONIKLOG JESTIVOG BIUA

Copyright 1985 by Ljubia Grli Izdava: ITRO August Cesarec, OOR Izdavaka djelatnost, Zagreb, Prilaz JA 57 Za izdavaa: Dragan Milkovi Glavni urednik: Zdravko idovec Urednik: Boe ovi Recenzenti: prof, dr Zvonimir Devide i prof, dr Mirko Filajdi Fotografije: dr Ljubia Grli i mr Stipe Heimovi (4 snimke oznaene S.H.) Crtei: Nela Krsti Korektori: Vesna Magjer i Marilka Krajnovi Vanjska oprema: Nenad Dogan Tehniki urednik: Franjo Profeta

Tisak: GP DELO, Ljubljana

#AALJUBIA

GRLI

#NN ENCIKLOPEDIJA SAMONIKLOG JESTIVOG BILJA #

#PPAUGUST

CESAREC #MMZAGREB

#GG1986

PREDGOVOR
U posljednje vrijeme poveava se ftfteres za jestive biljke koje sJobodno rastu u prirodi. Spoznaja da ivimo u sve zagaenijem i zatrovanijem svijetu mijenja neke ustaljene pristupe prehrani i postepeno nas orijentira prema zdravoj prirodnoj biljnoj hrani, kojom nae jelovnike moemo i osvjeiti i obogatiti. Sve vie maha uzimaju pokreti koji tee pribliiti suvremenog ovjeka prirodi, a iri se i vegetarijanstvo, koje e u bogatstvu nae flore nai velike mogunosti za ostvarenje svojih ideja. Osim toga, sadanje nae tekoe i snieni standard ivota upuuju nas na prirodu, na neiscrpne i besplatne izvore biljne hrane. Napokon, neizvjesnost ivljenja u dananjem nemirnom svijetu, a i strah od izbijanja rata, navode nas da razmiljamo o rezervnoj hrani, koja bi nam olakala preivljavanje u svim okolnostima to bi nas mogle zadesiti. Rezultate prvih istraivanja vitampike vrijednosti 75 vrsta naih divljih l^tivih biljaka objavio sam jo 195254, a pokuaji sistematizacije takvog bilja datiraju od 195456, kada su izale moje prve knjige s tog podruja. U njima sam nastojao skrenuti panju na obilje novih, do tada kod nas nepoznatih izvora zdrave i ukusne hrane, to ih nalazimo u bogatoj i raznolikoj flori nae zemlje. Slijedila su mnoga istraivanja i publikacije naih vojnih strunjaka, tako da o samoniklom jestivom bilju danas postoji ve prilino opsena domaa literatura. Za vie od 30 godina bavljenja tim podrujem prikupio sam obilnu grau. Uz terenska i laboratorijska istraivanja, anketiranja te organoleptike i kulinarske eksperimente, snimio sam vie od 3000 fotografija jestivih biljaka na njihovim prirodnim stanitima, a skupio sam i mnotvo podataka prouavanjem strane i domae literature. Smatrao sam korisnim srediti sav taj materijal, saeti ga i objaviti u obliku popularnog, bogato ilustriranog prirunika. Budui daje moja knjiga Samoniklo jestivo bilje (1980) ve due vrijeme rasprodana, a kako se zanimanje za djelo takva sadraja ne smanjuje, prihvatio sam se pripremanja ovog izdanja. Svjestan sam da naslov Enciklopedija obavezuje i da pretpostavlja to kompletnije, sistematski i pregledno obraeno gradivo, u kojem e italac brzo i jednostavno doi do eljenih informacija. U ovu knjigu, za razliku od prethodne, nisam uvrstio jestive gljive, jer su posljednjih godina kod nas objavljeni specijalizirani gljivarski prirunici. Ipak, ova je knjiga sadrajem opsenija, ve i zato to je sistematski dio proiren sa 140 novih, kod nas dosad neopisanih jestivih vrsta. Tako je ovdje u zasebnim lancima obraeno ukupno 409 biljnih vrsta, a uz to je vei broj jestivih biljaka uzgredno opisan u lancima o njima srodnim vrstama. Tekstovi o ranije uvrtenim biljkama za ovu su enciklope-

diju temeljito revidirani, proireni i dopunjeni. Sistematski dio knjige ilustriran je sa 490 odabranih fotografija, od kojih su vie od polovice nove, ranije neobjavljene. Znatno je proiren i uvodni, opi dio, u koji su ula neka nova poglavlja. Biljke su i u ovoj knjizi obraene po botanikom sistemu, tako da je kao temeljna taksonomska kategorija uzeta biljna vrsta, a kao via kategorija porodica. Tamo gdje su uvrtene po dvije ili vie vrsta iz jedne porodice, iznijeta su i neka karakteristina obiljeja te porodice. Pri morfolokom opisivanju i izlaganju ostalih podataka drao sam se za sve biljke istog redoslijeda, pa e itaoci, nadam se, lako nai podatke koji ih budu zanimali. Novost je da su sve uvrtene biljke po znaenju razvrstane u tri skupine (A, B i C), to e omoguiti lake odabiranje. U ovo izdanje uveden je i ilustrirani Rjenik strunih pojmova, koji e itaocima s nedovoljno strunog znanja olakati snalaenje u priruniku. Kalendar-branja donosi pregled dostupnosti jestivih vrsta u pojedinim mjesecima. Indeksi botanikih i narodnih naziva na kraju knjige takoer e omoguiti brzo pronalaenje podataka o pojedinim bBgim vrstama. U odnosu na prethodnu knjigu iz 1980, smatrao sam korisnim ovdje unijeti i neke nomenklaturne izmjene. italac e moda najprije zapaziti promjene u narodnim nazivima biljnih porodica, jer sam umjesto kod nas tradicionalnih imena uvrstio takva koja (analogno znanstvenom nazivlju) imaju drugaije nastavke od naziva odgovarajuih rodova (npr. ruovke umjesto rue). Vjerujem da su takva imena loginija|igispravnija, jer laika moe zbuniti ako jagodu ubrojimo u rue, hrast u bukve (mjesto u bukovke), jelu u borove (mjesto borovke). Takvo nazivlje ve su primijenili neki nai autori, a u Sloveniji je uvedeno i u standardne botanike prirunike. Ugodna mi je dunost spomenuti strunjake koji su mi nesebino pomagan" i svojim doprinosom i suradnjom obogatili ovu knjigu. Botaniari mr Stipe Heimovi i prof. Dragomir Brki pruili su mi veliku pomo pri otkrivanju, determiniranju i snimanju nekih biljnih vrsta. Mr Heimovi ustupio mi je i nekoliko kvalitetnih vlastitih snimaka. Prof. dr Takanobu Itai, prof, dr Vladimir Devide i gospoda Yasuyo Hondo snabdjeli su me nizom zanimljivih podataka o upotrebi pojedinih biljaka u Japanu, a dr Charles C. Fulton o njihovoj upotrebi u SAD. Osobito istiem dragocjen doprinos akademika prof, dr Vande Kochansky-Devide, koja je paljivo proitala rukopis i sugerirala mi mnoge korisne dopune i izmjene. Vrijedna zapaanja, primjedbe i savjete dali su mi recenzenti, profesori dr Zvonimir Devide i dr Mirko Filajdi. Velik je doprinos i Nele Krsti koja je izradila odline crtee. Svima njima i ovdje srdano zahvaljujem. I mnogim itaocima mojih prethodnih knjiga zahvalan sam na upuenim prijedlozima. Sigurno je da djelo ovakve vrste ne moe biti bez nedostataka, pa e mi i ubudue svaka objektivna primjedba dobro doi. Zagreb, novembra 1985. Lj. G.

SADRAJ
I OPI DIO Rasprostranjenost i znaenje jestivog raslinja . 11 Prednosti biljne hrane iz prirode 12 uvajmo prirodu 14 Upoznavanje jestivog rasliftja 15 Podjela samoniklog jestivog bilja 15 Zeleno divlje povre 16 Proklijale sjemenke . . ." 20 Jestivi cvjetovi 21 Korjenasto povre 21 Divlji plodovi 21 Biljke kruarice i brana 23 Zainsko bilje 24 ajno bilje 25 Zamjene za kavu 26 Otrovno bilje 26 II SISTEMATSKI PREGLED BILJNIH VRSTA Papratnjae (Pteridophyta) - B - 31 Golosjemenjae (Gymnospermae) 37 Jednosupnice (Monocotyledones) 43 Dvosupnice (Dicotyledones) 78 III RJENIK STRUNIH POJMOVA 339 IV KALENDAR BRANJA Zeleno povre 353 Korjenasto povre 359 Plodovi 362 LITERATURA M 364 KAZALO Botaniki nazivi Ji. 367 Narodni nazivi . * 372