Krdansko graditeljstvo

U krdanskoj tradiciji sveta kuda se zove crkva (od grke rijei kiriakon=kuda Boja).Najvanija pokrajinska,odnosno biskupska stolna crkva je katedrala.upne crkve su sredita ivota krdanske zajednice,poput damije u muslimana i sinagoge u idova.Manje podrune crkve zovu se kapele ili kudne kapelice.Crkva uz redovnike samostane zove se samostanska,manastirska ili opatijska crkva.Graevine spadaju meu najtrajnije svjedoke historije. Nakon stoljeda one daju pouzdanuobavijest o stvaralakim sposobnostima svog vremena. Njima se bavi historijsko istraivanje koje u irem opsegu zapoinje tek u XIX. st., usporedno s prvim velikim restauratorskim obnovama historijskih graevina, sa sve jaim nacionalistikim tenjama, te - na paradoksalan nain - s pojavom nove graevinske tehnike, koju se uglavnom zaodijeva historizirajudim platem. Protiv takvih imitacija i adaptacija okrenuli su se koncem stoljeda razliiti pokreti koji u XX. st. vode stvaranju moderne arhitekture, prirodnom protivniku svakog historicizma. Sve jaim uvrdivanjem moderne arhitekture, i to irom svijeta, povijesne se arhitekture i njihovo prouavanje oslobaaju fatalne uloge spremita i dobavljaa stilskih oblika za proizvoljnu uporabu. Povijest graditeljstva tako postaje posebna disciplina za temeljna istraivanja u arhitekturi koja se sada proteu i na najranije ved povijesne faze moderne arhitekture.Meu ostacima sauvanih gradnji (gradova ili pojedinanih graevina) malo ih je uspjelo zadrati svoje izvorno oblije. Vedinom su one rezultati dugotrajnih procesa preobrazbe. -tipovi graevina Za zadovoljenje istih programa arhitektura odgovara stvaranjem tipova graevina. Temeljni tipovi (koji predstavljaju optimalna rjeenja) postoje dugo vremena, ono to ih razlikuje od podneblja do podneblja i u razliitim vremenskim razdobljima je stil. - stil Stil (stilus) je latinski pojam za pisaljku, ali i rukopis, nain izraavanja.Stil predstavlja istovrsnost umjetnikih i konstruktivnih sredstava kod svih tipova i oblika graevina jedne epohe. Stil razdoblja poiva na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevine i njihovom povezivanju sa graevinom (vidi: graevina kao organizam).U znanosti o umjetnosti razlikujemo: individualni stil, povijesni stil, generacijski stil, regionalni ili nacionalni stil, materijalni stil i dr.Stilska analiza je esto jedina metoda koja vodi spoznaji meuodnosa kojima je neka graevina duguje svoj povijesno uvjetovan oblik. - dekoracija i ornament Veliki stilovi ne prozlaze iz proizvoljnih pobuda za ukraavanjem. Dekoracija i ornament mogu biti pridrueni stilu, ali stilovi koji se na poivaju na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevine i njihovom povezivanju sa graevinom se brzo iscrpljuju. Krdansko graditeljstvo ili crkvena arhitektura oznaava arhitekturu krdanskih crkava. U sebi spaja irok raspon vjerskih i svjetovnih umjetnikih stilova koji su utjecali na razvoj izgleda i konstrukcije crkvenih zgrada od postanka krdanstva do danas. RANOKRDANSKA ARHITEKTURA

Za vrijeme progona krdana ( Dioklecijan 3.st.)nisu to mogli biti hramovi ili krdanske crkve(iako su one postojale ali su redovito bile zapljenjene, kao i predmeti koji su sekoristili u misi: kalei, knjige...) .Vjernici su se sastajali na zajednikim obredima, u poetku i na zajednikom obroku(vezano uz itanje evanelja, propovjedi i sl.). Za takve skupove nije bio potrebanposebno posveden prostor te su prvi prostori ranog krdanstva zapravo bile obiteljske kude samih krdana. 1.Domus eklezija privatna kuda koju je krdanin ostavio krdanskoj zajednici ili je odvojio pojedine prostore u te svrhe. 2.Ranokrdanska bazilika Konstantinovo doba bilo je doba kada krdanstvopoinje s monumentalnom izgradnjom ; vrsto odreeni tip izgradnje (svarijacijama u odreenim dijelovima carstva Sirija, Anatolija, Egipat) u osnovi tip krdanske bazilike. 3.Katakombe pria se da su se u njima krdani potajno sastajali ( u rimskomcarstvu u doba Republike i prvih careva pokojni su se spaljivali, a kasnije pod utjecajem krdana su se inhumirali, pokapali...rimski zakon je zabranjivaopokapanje unutar grada, izmeu ostalog i zatoto je gradsko zemljiteskupo...Groblja su se nalazila izvan gradova, u mekanom ali vrstom tlu,terenu.) ; postoji niz katakombi oko Rima, Napulja ali i u Africi ; u katakombama kasnije se javlja i prvo ranokrdansko slikarstvo koje ostaje do danas sauvano. Grcka kapela obzid oko iskopa ; grobovi oslikani freskama ; jedna od kapela s luksuznijim grobovima Kapela papa tijela prvih rimskih biskupaArhitektonski katakombe nisu zanimljive. Najpoznatije ranokrdanske bazilike su: -Sveti Ivan na Lateranu, -Sveti Pavao izvan zidina -Sveta Marija Velika u Rimu, -San Apollinare in classe u Ravenni i Eufrazijeva bazilika u Poreu. Na Istoku (Sirija) pojavljuju se tornjevi. Grade se otpoetka spomen-crkve nad grobovima muenika i na svetim mjestima. U VI. st. u bizantskoj arhitekturi prevladava tip krune graevine s kupolom -Sveti Pavao izvan zidina -Sama bazilika smjetena je u Rimu, izvan granica Aurelijevih zidina, odakle i dolazi "izvan zidina" u naslovu. Iako izvan Vatikanskog Grada, Lateranskim ugovorom bazilici je dodijeljen poseban eksteritorijalni status kao vlasnitvo Svete Stolice.Izgradnja bazilike zapoela je u vrijeme cara Konstantina Velikog na mjestu povijesnog groba sv. Pavla. Na mjestu te bazilike, oko 386. god., podignuta je veda. Na mozaiku slavoluka bazilike zapisano je kako je car Teodozije I. zapoeo njenu izgradnju, Honorije zavrio, a da je u doba pape Lava I. (440.-461.) Placidija baziliku obnovila i ukrasila. Unitena je u poaru 1823. god., a obnovljena je prema drevnim nacrtima u doba pape Pija IX., 1845. god.Ispred bazilike se nalazi grandiozan etverostrani trijem (kvadriportik), koji obrubljuje 150 stupova, u stilu starokrdanskih bazilika, u ijem sreditu je skulptura sv. Pavla s isukanim maem. Proelje je ukraeno mozaicima u kojima dominira zlatno nebo i sjaj. Jedna od

trojih vratiju su bronana, tzv. Sveta vrata, djelo Antonija Marainija (1930.).Unutranjost te petorobrodne bazilike doima se velianstveno s beskonanim redovima stupova izmeu kojih dopire svjetlost s dvostrukog reda prozora od alabastra. Strop je u renesansnom stilu ukraen bijelim i zlatnim bojama, a pod je od reflektirajudeg mramora. Ispod slavoluka nalazi se ureeni bronani gotiki baldahin (Arnolfo di Cambio) na etiri porfirna stupa iz 13. st., koji se tamnom bojom ocrtava na zlatnoj pozadini mozaika u apsidi. Mozaik na slavoluku je u 5. st. dala izraditi carica Gala Placidija.Izmeu prozora i stupova nalazi se dugi red mozainih medaljona s portretima papa, od sv. Petra do pape Ivana Pavla II.Ispod papinskog oltara, u konfesiji Arca Marmorea uvaju se relikvije sv. Pavla. Zdesna se ulazi u kozmatski klaustar koji je uredio Vasselleto (1205.-1241.), koji se zbog rafiniranosti profila vijenaca te bogatstvu i eleganciji rezbarija i mozaika,smatra ponajboljim klesarskim djelom svoga vremena. Proelje prema Ostijskoj cesti (Via Ostiense) i zvonik su rad Polletija iz 1850. god.)

PREDROMANIKA Kao stilsko razdoblje u zapadnoeuropskoj umjetnosti od ranoga srednjeg vijeka do XI. st. pojavila se je predromanika, koja spaja antiku i rano krdanstvo s novonastalim prilikama nakon propasti Rimskog Carstva i stupanja na europsku pozornicu novih, dotad barbarskih naroda. Njezina ostvarenja su vidljiva u Aachenu, Oviedu, Reimsu, Zadru (Sveti Donat), Ninu(Sveti kri) -Sveti kri Crkva sv. Kria najpoznatiji je ninski graevni spomenik, poznata je i kao "najmanja katedrala na svijetu", nalazi se pokraj upne crkve u Ninu. Datira iz 9. stoljeda, a oblikom podsjeda na grki jednokraki kri. Krakovi su presvoeni kubastim svodom, vanjski dio je ukraen nizom slijepih nia, dok je kupola nepravilnog elipsoidnog oblika koji se prema vrhu suzuje a s vanjske strane ukraena slijepim niama.Oko promatraa uvidjeti de greke u gradnji koje nisu nastale neznanjem, ved su promiljeno djelo majstora. Naime pomaci od pravilne osi i nazovimo ih greke u zidanju posljedica su pradenja sunca. Tako je crkvica sluila kao svojevrstan sat i kalendar u dobu u kojem je izgraena. Za vrijeme hrvatskih vladara sluila je kao dvorska kapela kneeva dvora koji se nalazio u neposrednoj blizini.Na nadvratniku s donje strane nalazi se ime upana Godeaja (Godeslava) za koji se dri da "najstariji poznati nam natpis hrvatskoga vremena".U uoj okolici pronaeno je i istraeno oko 170 srednjovjekovnih starohrvatskih grobova koji datiraju od VIII. do XV. st. te stambene prostorije starih Hrvata. Palatinska kapela, Aachen, 9.st. Aachenska kapela je centralna kupolna graevina oblika mnogostrane prizme. Oko oktogonalne jezgre su ophod (deambulatorij) i gornja galerija, dok je vanjski omota esnaestostraninog oblika. Osnovni osmerokut je promjera 14 metara, dok je kupola visine preko 30 metara. Vertikalan sredinji prostor razdvojen je od ophoda zidom s arkadama, koji je ujedno nosa krova nad sredinjim dijelom. Masivne, nie arkade prizemlja su istaknutim vijencem razdvojene od visokih arkada galerije. Dva reda stupova gornjih arkada ritmiki se otvaraju prema osvjetljenom sredinjem prostoru i tako spajaju prsten galerije sa centralnim dijelom. Konstrukcija i nain povezivanja elemenata gornjih arkada, sa stupovima i antikim spolijama, motiv je koji nije postojao ranije.

Rimski uzori ogledaju se u masivnosti krinih i bavastih svodova, u konstrukciji snanih stubova, koji su otro rezanih ploha i s uskim kapitelima, kao i u visokom i relativno uskom tamburu sredinjeg prostora. Kupola kapele izgraena je od betona koji je gudi, deblji i tei od onoga na Ravenskoj crkvi. Kapela je zidana od glatko klesanih kamenih blokova s ornamentalno obraenim povrinama. Unutranjost Aachenske kapele, pogled prema svetitu. Vide se arkade u prizemlju i visoke arkade galerije.Karakter unutranjosti odaje spoj snane duhovnosti, vidljiv u monumentaloj jednostavnosti sredinjeg prostora, carsku rasko naglaenu tehniki i umjetniki savrenim radovima u broncama i zlatu, koritenjem ukrasnog raznobojnog mramora itd.Izvana je esterokut, a iznutra osmerokut ; u poprenom presjeku vidi se da je graevina bila svoena, visoko gore iznad centralnog prostora. Dolje je prizemni ophod s galerijama, iznad toga su visoki lukovi s paravanomstupova, a iznad bazilikalno osvjetljenje.Unutranjost : prijestolja, gotiki kor ; sve je to snana arhitektura sa oznaenimkamenjem ; to vie nije mozaik, to su jaki stupovi i lukovi.

Romanika je prvo veliko razdoblje arhitekture!Njaznaajniji primjeri romanike su

samostanske crkve, a ima vrlo malo romanickih katedrala.Oko godine 1000. nastupa romanika koja traje do oko 1250., i iri se cijelom Europom posredstvom benediktinaca. Crkve zadravaju oblik latinskoga kria, zidovi su masivni, a glavna su obiljeja jednostavnost i loginost konstrukcije te bogata horizontalna ralanjenost. Znamenita ostvarenja su u Clunyju, Vezlayu, Arlesu, Autunu, Poitiersu, Wormsu, Bambergu, Modeni, Milanu, Lucci, Pisi, Zadru, Splitu, Rabu... -Kraljevska katedrala u Speyeru Jedna od najznaajnijih spomenika njemake romanike arhitekture ; sam vrh romanike.Speyer je bilo mjesto pokapanja karaljeva pa mu je i tebala velika katedrala ; snanoi monumentalno djelo, bez suvine ornamentike (masa, snaga zidova i stupaca).Na presjecima se vidi da je raena u 2 faze. Krini svod kakav smo dosada viali imao je vie manje horizontalan vrh, a sada ima lagano kupolast oblik ; prije je to bio jednostavan presjek 2 valjka ; ovdje to vie nije tako.U Romanici se pojavljuju dijagonalne spojnice i to rezultira dizanjem svoda po sredini; dobiva se lagano kupolasto nadvienje u svakom polju ; ova je karakteristika vana za romaniku.Uz Rajnu se nalazi nekoliko znaajnih katedrala (Speyer, Meinz, Worms)

GOTIKA
U XIII. st. u Francuskoj se razvija gotika, nov stil s novim nainom gradnje, osebujnim iljastim lukovima i izduljenim svodovima. Povedava se broj brodova i apsida, javljaju se stupovi i lukovi (kontrafori) te veliki prozori s vitrajima. Najznamenitija ostvarenja su u Strasbourgu, Chartresu, Beauvaisu, Parizu, Klnu, Trieru, Nrnbergu, Sieni, Asizu, Firenci, Toledu, Barceloni, Canterburyju, Salisburyju, Bruggeu, Gentu, Antwerpenu, Lepoglavi, Trogiru.. -Katedrala Notre-Dame u Parizu Notre Dame de Paris ili samo Notre-Dame je katedrala posvedena Blaenoj Djevici Mariji sagraena u visokogotikom stilu.Istie se simetrinodu i uravnoteenodu arhitektonskih elemenata. Njezina prostranost, savrena uravnoteenost proelja, elegancija njenih kontrafora, savrenstvo vitraa, potpuno opravdavaju njezin status "najpopularnije" crkve u Francuskoj.Sistem potpornih stubova i lukova koji okruuju cijelu graevinu nose glavni dio teine konstrukcije. Potporni lukovi i stubovi rasporeeni su u vie redove u vidu kaskada. Zapadno proelje katedrale primjer je neponovljive elegancije gotike. Proelje uokviruju dva zarubljena tornja. Strelasti zavreci uobiajeni u gotici, nisu nikad bili izvedeni, tako da su kule prekrivene terasastim krovovima. Potporni stupci pojaavaju uglove kula i dijele proelje na tri glavna dijela. Rjeenje je trokatno. Na zapadnom proelju skulptura je teko otedena za vrijeme francuske revolucije. Gotiki je vertikalizam unutranjeg prostora kao i veliki prozori u prozorskom zidu, kao i lakoda i vitkost oblika.

Renesansa

Potkraj XIV. st. razvija se u Italiji renesansa, koja se oslanja na antike uzore (polukrune lukove, stupove s kapitelima, kanelirane pilastre itd.). Najizrazitiji primjer je bazilika sv. Petra u Rimu. Prvi put se javno istiu arhitekti, a najpoznatiji su bili Filippo Brunelleschi, Alberti, Lucijan Vranjanin, Michelangelo, Jacopo Sansovino, Andrea Palladio, Juraj Dalmatinac, Philibert Delorme... -Bazilika sv. Petra -je vatikanska crkva izgraena u stilu klasine renesanse, na mjestu prethodne ranokrdanske bazilike. Prema tradiciji i povijesnim izvorima, prvo zdanje podignuto je na mjestu muenitva i grobu sv. Petra, jednog od dvanaest apostola i prema katolikoj tradiciji prvog rimskog biskupa, a time i prvog u nizu papa.Staru baziliku sv. Petra, najglasovitiju i najvedu starokrdansku baziliku, sagradio je car Konstantin Veliki na molbu pape Silvestra I. jo 326. godine na mjestu muenitva sv. Petra, u blizini Neronovog cirkusa.Glavna laa (brod) i pobone na zapadu su zavravale s pet lukova od kojih je sredinji bio trijumfalni luk (slavoluk). Iza toga nalazila se bema, prostor iz kojeg se moda razvio transept u kasnijim crkvama krunog tipa (u bemi ili povienom dijelu svetita nalazila se, iza baldahina, grobnica sv. Petra). Iza nje je bila apsida iz koje su biskupi i visoko svedenstvo odravali slubu Boju.Ispred glavnog oltara bili su okrunjeni mnogobrojni carevi, tako je na Boid 800. godine okrunjen Karlo Veliki kojega je papa Lav III. okrunio krunom Svetog Rimskog Carstva.U 15. stoljedu stara bazilika sv. Petra je bila stara vie od 1100 godina i pokazivala je znakove starosti, pa je papa Nikola V. htio staru baziliku nadograditi i pretvoriti je u katedralu dostojnu veliine i snage Katolike Crkve. BAROK I ROKOKO U XVI. st. renesansa prelazi u barok, koji traje do XIII. st. i poklapa se protureformacijom. Istie se rasko i bogatstvo, ujedinjuje se arhitektura, kiparstvo i slikarstvo. Odrednice su bogatstvo dekoracija, bujnost i nemir u prikazima te naglaena plastinost. Glavni arhitekti su Bernini, Francesco Borromini, Giacomo da Vignola, Jules Hardouin-Mansart, Charles Lebrun, Jakob Prandtauer, Balthasar Neumann... U Hrvatskoj je najvie prisutan u Dubrovniku, Varadinu i Zagrebu. Stil koji slijedi u zavrnoj fazi baroka naziva se rokoko. Barokni grad temeljen je na vojnoj logici i ostvaren je u zrakastom (radijalnom) planu (Pariki L'Etoile = zvijezda, npr. Karlovac), obino osmerokutu s irokim avenijama (Champs Elyses, u Parizu = mod bogatih u koijama). Grad se iri oko etvrtastih ili krunih trgova okruenih viekatnicama s neurednim zaeljima. Trgovi su glavni element baroknog urbanizma, uglavnom su zatvoreni, eliptinog tlocrta, dinamiziranog prostora, organizirani pomodu vertikalnih akcenata (stupovi, obelisk, fontane Berninijeva Piazza Navona, Rim).

KLASICIZAM Poslije klasicizma, koji se ogleda u jednostavnosti klasinih grkih i rimskih oblika i motiva, a traje od otprilike sredine XVIII. st. do prve etvrtineXIX., prevladava vradanje na staro neoromanika, neogotika i neorenesansa, dakle naglaeni historicizam. Tek u XX. st. prestaje taj eklekticizam i nastaje moderna arhitektura, sa slobodnim i matovitim oblicima. Primjer su Le Corbusierova Hodoasnika crkva u Ronchampu, Kovaideva crkva sv. Blaa u Zagrebu te crkva sv. Jurja u urevcu. Crkva sv. Blaa u Zagrebu

Crkva ima tlocrt grkoga kria, a nadsvoena je velikom kupolom armirano-betonske konstrukcije. Upravo ta kupola je prva graena kupola tom konstrukcijskom metodom i u svoje je vrijeme bila vrsno tehniko dostignude. Mramorni oltar je postavljen 1932. godine. Iznad oltara se nad svetohranitem uzdie baldahin koji stoji postavljen na etiri stupa s kapitelima, koji su ukraeni reljefima, a zavrava nadgradnjom u obliku piramide. Na samom baldahinu ispod vijenca s pleternom ornamentikom uklesani su likovi svetaca koji se spominju u hrvatskoj crkvenoj povijesti. Uz crkvu je izgraen i visok zvonik te upni dvor takoer prema zamisli Viktora Kovaida, a 1943. POSTMODERNA Stil druge polovice XX. st i poetka XXI. st. diskretno evocira neoklasicizam. Glavna odlika je postmoderna jednostavnost, ogoljenost i siromatvo oblika. Koriste se novi materijali: elik, staklo, beton. Primjer su Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru, sagraena 1980.; konkatedrala u Splitu, sagraena 1984., upna crkva Presvetoga Srca Isusova i Preistoga Srca Marijina na Mlinitu (upa Vidonje, Splitsko-makarska nadbiskupija), sagraena 1975..