Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci Integrirani diplomski i prediplomski studij

HUMANITARNE INTERVENCIJE
RESPONSIBILITY TO PROTECT

Esej iz meunarodnog prava za nadopunu bodova

U Rijeci, 14.11. !1".

#arija #o$rila

Meunarodna zajednica preuzela je obvezu zatite civila u oruanim sukobima te sprjeavanju genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina, od kraja Drugog svjetsko rata. odine !"#$. usvojena je %onvencija o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida od strane &jedinjenih naroda, a stupila je na snagu tri godine kasnije. 'vrha konvencije bila je osiguranje neponavljanja masovnih zloina koji su se dogaali u prolost . %raj (). stolje*a donio je promjenu u samoj prirodi oruanog sukoba+ nekadanji meudravni ratovi zamjenjuju se nasilnim unutarnjim sukobima, gdje je ve*inu rtvi sainjavalo civilno stanovnitvo. ,rimjeri zloina, a time i neuspjeha meunarodne zajednice da iste sprijei vidljivi su u -uandi, .osni i /ambodiji. ,otkraj !""). godine sve se vie povlailo pitanje prevencije i odgovora na teko sustavno krenje ljudskih prava, ali i pitanje zatite zajednice i pojedinca, ne samo drave, to se svakako name*e kao prioritet meunarodne politike. 0umanitarna intervencija predstavlja intervenciju poduzetu od strane jedne ili vie drava na teritoriju tre*e drave, s ciljem osiguranja zatite vlastitih dravljana, dravljana tre*e drave, od nezakonitih radnji poduzetih od strane drugih, ali i od strane vlastite drave. 1akvo shva*anje poiva na uvjerenju da je u odreenim situacijama uporaba sile nuna i opravdana, pa i onda kada predstavlja krenje naela dravnog suvereniteta, te kada nije pokrenuta autorizacijom 2ije*a sigurnosti. &tjecaj neuspjeha &jedinjenih naroda krajem (). stolje*a u sprjeavanju genocida u -uandi te u 'rebrenici zasigurno je odigralo veliku ulogu u traenju nekog novog rjeenja djela meunarodne zajednice. ,osebno je zanimljivo pitanje koje se u okviru ove tematske cjeline svakako istie, a to je pitanje dravne suverenosti, koja se dovodi u pitanje ovakvim novim nainima pruanja zatite. lavni elementi dravne suverenosti kodi3icirani su %onvencijom iz Montevidea o pravima i dunostima drava 4!"55.6. lavni elementi drave, odnosno dravne suverenosti sastoje se od stalnog stanovnitva koji ive na odreenom teritoriju i koji su podreeni vlasti a imaju sposobnost ulaziti u pravne odnose s drugim dravama. 2last mora biti e3ektivna nad teritorijem i stanovnitvom uz mogu*nost iskljuenja ostalih drava. &pravo pojam e3ektivne vlasti vaan je kao komponenta suverenosti. ,rema lanku $. %onvencije iz Montevidea usvojeno je naelo neintervencije koje glasi da niti jedna druga drava nema pravo intervenirati u unutarnje ili vanjske poslove druge drave. 7 u ,ovelji &89a sadrano je naelo zabrane upotrebe sile ili prijetnje silom koje su uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike nezavisnosti bilo koje suverene drave.

Mjeanja u pitanja koja spadaju u unutranje poslove drave takoer spadaju u podruje podvrgnuto zabrani. %ada govorimo o suvremenim meunarodnim odnosima govorimo o odnosima koji se temelje na suverenosti drava, ali i o takvoj suverenosti koja je ograniena pravilima meunarodnog prava. ' druge strane, ,ovelja u glavi 277 odreuje da suverenost ne moe biti prepreka poduzimanju mjera koje za cilj imaju odgovor na prijetnje miru, krenju mira ili aktu agresije. 8o razvoj meunarodnog prava posebice u podruju humanitarnog prava, pitanje temeljnih ljudskih prava ali i osjetljivost na stradavanja ovjeka u prolosti i sadanjosti, te sve ve*i utjecaj nevladinih organizacija, stvaraju novo poimanje koncepta dravnog suvereniteta koje treba promatrati uz sve ostale njegove znaajke 4ovlasti nad imovinom unutar dravnog teritorija, nezavisno odreenje vanjske politike itd.6 kao odgovornost za dobrobit graana na podruju drave. 've se vie stavlja naglasak na pojedinca kao nositelja suverenosti, koja se u tom sluaju naziva individualna suverenost. 7ndividualna suverenost temeljna je sloboda svakog pojedinca zagarantirana ,oveljom &8 i drugim meunarodnim ugovorima, ime se ne umanjuje vrijednost suverenosti drave, koja i dalje ostaje vladaju*i princip na kojem se temelje meunarodni odnosi. :li ipak suverenost naroda dolazi ispred suverenosti drava. 1eko je mogu*e da se danas velika i sustavna krenja ljudskih prava koja su propisana i regulirana meunarodnim ugovorima mogu smatrati iskljuivo pitanjima unutranjega prava. ,ostavlja se pitanje legitimnosti humanitarnih intervencija. ' obzirom da u ,ovelji &8 nema konkretnog uporita o dopustivosti uporabe takve sile, kojom bi se sprijeili masovni zloini protiv civilnog stanovnitva. 'vaka uporaba sile ili prijetnja silom predstavlja 3ormalno krenje temeljnih prava koja proizlaze iz ,ovelje &89a. ;pasnost od zloupotrebe svakako postoji. ,itanje je da li je opasnost od zloupotrebe ve*a od opasnosti koja prijeti poinjenjem tako teki zloina. <esto pozivanje na osje*aj humanosti moe biti samo paravan kojima se prikriva cilj provoenja akcije radi vlastitih ciljeva,s druge strane ne poduzimanje mjera kojima bi se sprijeile posljedice ovakvih razmjera moglo bi ubudu*e a bilo je i u prolosti pogubno za veliki broj nedunih ljudi koji se zateknu na odreenom teritoriju. -azvoj nove doktrine ==-esponsibilit> to protect== 9 odgovornosti za pruanje zatite koja ureuje pitanje humanitarnih intervencija, daju*i nova rjeenja za prijanja pitanja, razvija se promatranjem pojma suverenosti kao odgovornosti podravanja ljudskih prava. %ao i pojam humanitarnih intervencija, doktrina istie kako suverenitet drave nije apsolutan. 8o nova doktrina odmie se od drave kao sredita motivacije za intervenciju, 3okusiraju*i se na interes rtava a ne na pravo drave intervenirati. & prvi plan dolazi zatita ugroenog

stanovnitva. 2alja istaknuti da razliku izmeu humanitarnih intervencija i odgovornosti za pruanje zatite pronalazimo u razlikovanju pojma prava na intervenciju i odgovornosti pruanja zatite. Dok se humanitarna intervencija temeljila na vojnom odgovoru u opasnim situacijama, odgovornost za zatitu predstavlja puno vie. 8e moemo govoriti samo o intervenciji kao glavnom 3okusu u smislu zatite, nego i o pomo*i onima koji pate, u smislu usmjeravanja 3okusa na pojedinca. ;dgovornost svih na zatitu od masovnih zloina. ;dgovornost za zatitu sastoji se od tri temeljna kriterija, prevencije koja je svakako najvanija i na koju je stavljen najve*i naglasak, reakcije kao pravovremenog odgovora na teka krenja ljudskih prava, to ukljuuje i vojnu intervenciju, te rekonstrukcije kao obnove podruja zahva*enih oruanim napadima. 8ova doktrina prvi puta je predstavljena u izvje*u Meunarodne komisije za pitanje intervencije i dravnog suvereniteta 47nternational /ommission on 7ntervention and 'tate 'overeignit>97/7''6 u prosincu ())!. godine. %omisija je 3ormirana kao odgovor na pitanje tadanjeg tajnika &jedinjenih naroda %o3i :nnana u kojem se name*e pitanje legitimnosti regionalnih organizacija prilikom koritenja sile, a s druge strane o dopustivosti tekih i sustavnih krenja ljudskih prava s tekim humanitarnim posljedicama. 8a svjetskom summitu ())?. godine, u tijeku rasprave &n9a o velikim re3ormama sistema ljudskih prava, ideja obvezivanja drave u pogledu odgovornosti za pruanje zatite dobila je podrku mnogih 2lada i civilnih drutvenih organizacija. :rgentina, /hile, uatemala, Me@io, -uanda i Auna :3rika bile su vlade koje su ostavile snaan utjecaj inzistiraju*i na obvezi prema takvoj doktrini. 1a povijesna obveza ustanovljena je u rujnu ())?. odine na svjetskom summitu. Dogovorilo se da svaka pojedina drava ima primarnu odgovornost zatite svojeg stanovnitva od masovnih zloina, ali i obvezu prevencije istih., dok meunarodna zajednica moe asistirati dravi u izvoenju te odgovornost. 'ummit je u svom ;utcome dokumetu 4Borld 'ummite ;utcome Document6 ustanovio da svaka drava pojedinano ima primarnu odgovornost titi svoje stanovnitvo od genocida, ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i etnikog i*enja, a isto se odnosi na sprejeavanje potonjeg. Meunarodna zajednica treba poticati i asistirati dravama u ostvarivanju te odgovornosti. ;na ima odgovornost koristit mjere mirnog rjeavanja sporova u zatiti zajednice kojoj prijeti takvi zloini, ali ukoliko takve mjere ne omogu*e dravi ostvarivanje odgovornosti za zatitu od takvih zloina i takve mjere nisu dostatne, trebaju se poduzeti tee mjere, ukljuuju*i i kolektivnu upotrebu sile doputene od 2ije*a 'igurnosti. ;dgovornost za pruanje zatite ustanovila se kao nova doktrina meunarodnih odnosa, a

humanitarna intervencija priznata je kao sredstvo zatite prava i ivota ljudi zasnovano na meunarodnom pravu, potvrdom eneralne skuptine i 2ije*a sigurnosti &jedinjenih naroda. ;dgovornost za pruanje zatite sastoji se od tri stupa+ prvi stup temelji se na obvezi svake drave na zatitu prema svojim dravljanima i prema svima koji su ugroeni masovnim zloinima. Drugi stup sastoji se odgovornosti ire meunarodne zajednice u poticanju i pomaganju pojedinanim dravama u ispunjavanju te odgovornosti. 1re*i stup sastoji se od poduzimanja primjerenih kolektivnih mjera ukoliko doe do neuspjeha drave u zatiti njenih dravljana u skladu sa ,oveljom &89a. ,ostoje est kriterija koji de3iniraju mogu*nost upotrebe vojne sile. ,rvi kriterij odnosi se na legitimno vodstvo. 2ije*e sigurnosti &8 je tijelo koje moe odobriti vojnu intervenciju u svrhu ljudske zatite. Mora postojati neposredna opasnost koja traje ili *e vrlo vjerojatno nastupiti. Moraju postojati ispravne namjere, te svrha takvih intervencija mora biti sprjeavanje ljudske patnje. 'redstva koja se koriste prilikom intervencije moraju biti proporcionalna opasnosti koja prijeti. 7ntervencija se mora temeljiti na razumnim oekivanjima. %oristi se tek kao krajnje sredstvo. 7ntervencijske mjere mogu biti dio preventivnog rata, humanitarne intervencije uz autorizaciju 2ije*a sigurnosti ili bez, ili mogu imati temelje u odluci 2ije*a koja humanitarne razloge ne uzima u obzir. &svajanjem rezolucije :C-E'CD5C5)$ nastavlja se razmatranje koncepta. %onkretan primjer tekih krenja moemo prona*i i danas, na podruju 'irije. 8akon vie od dvije i pol godine sukoba na podruju 'irije ubijeno je oko !)).))) ljudi, a veliki problem stvara upotreba kemijskog oruja. &potreba potonjeg to predstavlja teko krenje meunarodnog prava, potaknula je meunarodnu raspravu u mogu*nosti vojne intervencije na tom podruju. 1eret takvih napada pada na civile iji broj rtava raste iz dana u dan. 'redstva mirnog rjeavanja spora jo su uvijek nain rjeavanja problema u konkretnom pitanju, ali neizbjeno se postavlja pitanje vojne intervencije ako se kriza ne obustavi. & ovom sluaju moemo vidjeti vladu koja je ne samo doivjela neuspjeh u ispunjavanju obveze odgovornosti za pruanje zatite, ve* je jedan od glavnih krivaca za ratne zloine koji su u tijeku. 0umanitarna intervencija je prije svega svjesno i moralno postupanje civiliziranih zemalja okupljenih pod okriljem &jedinjenih naroda s namjerom prevencije i kanjavanja tekih povreda meunarodnog prava. .ez potovanja ljudskih prava zasigurno nema globalne sigurnosti. 8ove metode oruja i ratovanja,kao to je vidljivo iz primjera 'irije predstavljaju velike probleme meunarodnoj zajednici. ,roblem dravne suverenosti i sporno pitanje uplitanja meunarodne zajednice na podruje gdje drava ima iskljuivu suverenost takoer

ostaje nerijeeno. Mogu*nost zlouporabe u svrhu ostvarivanja vlastitih ciljeva, pogotovo od strane ==mo*nijih== drava svijeta koje bi mogle nastojati opravdati ono to je pravno nedopustivo s osje*ajem humanosti, ostaje jedno od otvorenih pitanja. 8o za svaku novu doktrinu, svako novo pravilo stvoreno u svrhu zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda, sa snanim naglaskom na humanosti, a i op*enito svaka druga tematika, moe biti zloupotrijebljena na razliite naine, to ne mora nuno znaiti odustajanje u poticanju istih. -azvoj novije doktrine odgovornosti za zatitu, koja nastoji dati bolja rjeenja od rjeenja koja se nude humanitarnim intervencijama jo uvijek nije u potpunosti ureeno. 8jeno razmatranje nastavit *e se sa sigurno*u, a s vremenom bi se mogla ustanoviti i nekom pravnom normom.

,;,7' E71E-:1&-E+ !. Evans, and 'anhoun, M.==1he -esponsibilit> to ,rotect== 4Foreign :33airs $!, ())(6+

http+CCGGG.3oreigna33airs.comCarticlesC?$#5HCgareth9evans9and9mohamed9 sahnounCthe9responsibilit>9to9protect (. 0amilton, -, A.==1he -esponsibilit> to ,rotect, 3rom Document to Doctrine 9.ut Ghat o3 7mplementationIJ 40arvard 0uman -ights Aournal !", ())D6+ ($"9("H. 5. Morada, 8. ==-(, -oadmap 7n 'outheast :sia+ /hallenges and ,rospects.== 4&87'/7 Discussion ,apers !!, ())D6+ ?"9H). #. 7skra, 2+ ==0umanitarna intervencija==, ,ravnik 5", ( 4$!6, ())?. ?. Mati*, Mikac+ 0umanitarni intervencionizam+ etnika, pravna i sigurnosna pitanja u (!. stolje*u, ()!).
6. ,atison, A. ==0umaniterian intervention and 1he -esponsabilit> to ,rotect, Gho should

interveneI==, ;@3ord &niversit> ,ress,()!(. H. Fabijani* agro, '. i Aurai*, .. ==Katita civila u modernim oruanim sukobima9 meunarodno pravna rjeenja u svjetlu razvoja novih tendencija zatite==, ,ravni 3akultet 'veuilita u -ijeci, ()!5.
8. :non>mous, http+CCGGG.responsibilit>toprotect.orgC 9. :non>mous, http+CCresponsibilit>toprotect.orgC7/7''L()-eport.pd3

!). :non>mous, http+CCGGG.globalr(p.orgCregionsCs>ria, ()!5.