LOGOplus

I. Sta je LOGOplus
Naziv LOGOplus je akronim od rijei logos (rije, pojam) i plus (vrijednost -oznaka za pozitivnu veliinu). LOGOplus predstavlja pomagalo sa integrisanim elektronikim biofeedba k sklopovima, koji duboko utjeu na govor osoba koje mu aju. !rin ip rada se zasniva se na "#$ ("ela%ed #uditor% $eedba k) efektu ka&njenju slu&ne povratne sprege, koji osobama koje ga koriste, uzrokuje stvaranje tenog govornog obraz a, tako &to poma'e u usporavanju samog govora,izbjegavanju zamu kivanja i smanjenju greva artikula ione muskulature. (lika ). *zgled aparata LOGOplus

LOGOplus automatski pro esira govor. +loga mu je dvojaka, prvenstveno u eliminisanju samog mu anja kao i u eliminisanju stra,a od izgovora neki, glasova (na poetku rijei kao npr. -, ! i sl.) .te&ki,/ rijei, reeni a i uop&te razliiti, govorni, situa ija. !orede0i sve mogu0nosti koje LOGOplus pru'a osobama koje mu aju, kao i kompariraju0i ijenu samog aparata sa slinim aparatima u 1+ i #meri i ( a 23.444 56), mo'e se zakljuiti da je itekako pri,vatljiva kupovina ovog proizvoda. Napominjemo da je LOGOplus u potpunosti siguran i efektivan aparat za tretman mu anja, ra7en po uzoru na sline proizvode (npr. (pee , 1as%), te da se njegova te,nika izvedba temelji na nauno dokazanom Lee efektu ("#$ efektu) ka&njenja zvunog povratnog signala, koji se smatra najefikasnijom poznatom metodom lijeenja ovog govornog poreme0aja. .

II. Kako LOGOplus funkcionie

!ostoje dva izvora stresa koji pridonose mu anju. !rvi .predvi7aju0i/ stres, ukljuuje mentalnu naviku, da osoba tokom govora, ima unaprijed stra, od izgovora glasova koji su joj problematini za izgovor (obino su to glasovi iz grupe ploziva !, -, 8, ", 5, G i sl.). 8ako7er, ova vrsta stresa podrazumijeva postojanje uvjerenja da je govor, u jelini, jedna .te&ka/ aktivnost.) "rugi stres, stres brzine, je uzrokovan govorom, koji je svojim tempom (brzinom), ve0i od ovjekovog naslije7enog neuro-mi&i0nog poten ijala. + "1L#9 modu, vrijeme ka&njenja ("#$ efekat) se stvara izme7u: - polo'aja artikulatora (usne, jezik, eljusti, nep a), - i onoga &to osoba uje dok govori. (ve ovo uzrokuje da mozak automatski usporava brzinu govora. Ovaj fenomen je poznat kao odgo7eni #uditivni feedba k, koji u konani i rezultira pove0anom teno&0u (fluentnost) govora usljed smanjenja njegove brzine.

Najbolje rezultate LOGOplus daje uz kori&tenje #irflo; metode. (u&tina ove metode je u razvijanju navike da se neposredno prije poetka govora, jednostavno emituje (izdi&e) tanki mlaz zraka izme7u usana. Nikakav forsirani niti sna'ni izdisaj, nego obian, lagan i prirodan izdisaj. Link za itavu knjigu o #irflo; metodi: ,ttp : <<;;;.stutter-no-more. om<(tutter=No=6ore.pdf

III. Uputstvo za upotrebu LOGOplus

#parat je kreiran za linu upotrebu, prvenstveno kod pa ijenata sa mu anjem, ali mo'e dobro poslu'iti i u tretmanu pa ijenata sa dizartrijom (dysarthria) uslijed motorne afazije. >ilj: osnovni zadatak aparata je, ispraviti lo&e govorne mogu0nosti, uz pomo0 Lee-efekta tj. ka&njenjem povratne zvune sprege (auditivnog $eed ba k-a), usporiti govor i izbje0i zamu kivanje i greve artikula ione muskulature +putstvo za kori&tenje: (ve djelove ili komponente nalazite zapakovane u paketu. !retpostavlja se da se aparat prvi puta pu&ta u funk iju u ordina iji ?a&eg logopeda, ali taj pro es mo'e izvesti i manje upu0ena osoba. ).) +ba ivanje baterije: Laganim pritiskom, bateriju sa zadnje strane aparata postavljamo tako, da je pritiskom prema dole uba ujemo u predvi7eno mjesto. LOGO plus koristi standardn1 @-volt-ne baterije, koje bi trebale osigurati izme7u AB-C4 sati neprekidnog rada prije nego &to trebaju zamjenu. Omot baterije skinemo i odlo'imo u otpad. +pozorenje: na polaritet baterije. 5ontakt ne prepoznaje pogre&ne polove. (lika A. uba ivanje baterije

A.) !ripajanje slu&ali a: (lu&ali e otpakujemo a zatim laganim pritiskom pripojimo na ulaz za slu&ali e - polo'aj A (pogledati sliku na strani i br.2). +inite to tako da se kabal ne savija na mjestu konek ije sa aparatom (konektor). Ne ostavljajte slu&ali e na mjestima sa pove0anom temperaturom i pritiskom. 5ada su ove sve radnje ura7ene, aparat je spreman za upotrebu. Paljenje aparata ).) +palite prekida aparata (polo'aj )), zasvijetliti 0e 'uta lampi a (indikator da aparat radi - polo'aj B). !oslije ove radnje slu&ali e postavimo u u&i. >ijeli aparat je spreman za upotrebu. 6ogu0nost pojaanja ili smanjenja glasnosti pode&avamo prema potrebi sa poten iometrom (dugme sa trokutastom oznakom, polo'aj C). A.) Degulisanje "1L#9-efekta, pove0anje ili smanjenje vrijednosti se kontroli&e pomo0u regulatora - polo'aj 2. (lika C. !ozi ije na aparatu LOGOplus

IV - eto!ika lije"enja #ucanja uz po#o$ LOGOplus %obavezno pro"itati u slu"aju !a aktivirate aparat sa#ostalno& bez stru"ne po#o$i'
*?. a. +?O"
!olazimo od dvije glavne pretpostavke. Eedna je da nemate nikakav fiziki poreme0aj govornog me,anizma koji bi onemogu0io ostvarenje fluentnijeg govora. Na kon u, vjerojatno mo'ete govoriti bez mu anja kada ste sami ili kada niste posmatrani od drugi, ljudi. !raktino sve osobe koje mu aju s vremena na vrijeme govore fluentno. "ruga pretpostavka je da niste u mogu0nosti koristiti strunu pomo0 logopeda osposobljenog da vam pomogne u va&im naporima na prevladavanju mu anja, te ste stoga prisiljeni biti sam svoj terapeut. Fak i uz strunu pomo0, autoriteti bi se slo'ili da je terapija za mu anje svakako u velikoj mjeri /uradi to sam/ projekt. Logoped vam mo'e re0i &to trebate uiniti i kako, ali vi ste onaj tko to mora uiniti. ?i ste jedina osoba ne svijetu koja mo'e ispraviti va&e mu anje. LOGO!L+( je tu da ?am to olak&a i pomogne do ilja - tenog, fluentnog govora.

IV. b. Upute
!rva stvar koju 0emo prilagoditi je volumen. !oinjemo sa itanjem ili govorom i pode&avamo glasno0u na dugmetu sa trokutastom oznakom ?OL+61N, na nivo koji nam je ugodan. Nastavljamo naredni, par minuta itati neki asopis, ud'benik ili novine. (lijede0e se pode&ava "ela% (vrijeme zaka&njenja zvuka). Ga poetak, potrebno je okrenuti dugme na neki, H4-)44 ms &to je tre0ina skale oslikane pored dugmeta (6aI. "ela% je do - C44ms). Odjednom 0ete primjetiti ne&to neobino u svome govoru... Naime, aktiva ija "ela%-a usporava govor ovjeka, a sa tim usporavanjem govor postaje fluentan -tean i bez

kloniki, i toniki, gr0eva artikula ione muskulature koji su prisutni tokom .obinog/ govora. Ga vje'banje govora kod mu anja, obino se pode&ava izme7u B4 i AB4 milisekundi. #ktiviramo toliko ka&njenje pri kojem 0e govor biti usporen toliko da je tean i bez zamu kivanja. #ko 'elimo promijeniti ka&njenje, potrebno je okretati dugme ."1L#9/ u ilju pove0anja ili smanjenja zvunog ka&njenja. +koliko vrijeme ka&njenja ("1L#9) podesimo izme7u B4 i AB4 ms, te govorimo (mo'e biti i itanje nekog teksta za poetak) govor 0e se kod ve0ine osoba koje mu aju usporiti (JJpostat 0e razvuen, pomalo pjevaju0iJJ). >ilj je odabrati ono zaka&njenje koje 0e dovoljno usporiti govor da iz njega gotovo potpuno nestane zamu kivanje (ponavljanje ili produ'avanje pojedini, glasova ili slogova) i koje nam omogu0ava najve0i stupanj govorne fluentnosti. 5ada ste prona&li ovakvo pode&enje, ostavite ga i nastavite itati. #ktiva ijom "ela%-a, sasvim prirodno 0e se pojaviti 'elja i potreba za ?a&im glasnijim govorom. !oku&ajte da to ne uinite. +mjesto toga, omek&ajte svoj glas i koristite #irflo; te,niku, te,niku laganog ispu&tanja zraka kroz usta, neposredno prije poetka govornog iskaza. (ljede0e je *GD#G*8O va'noK 5ao &to smo rekli na poetku potrebno je da ulo'ite poseban napor da se uspori prva rije u svakoj reeni i. +sporavanje prve rijei je izuzetno va'no, jer ne postoji zvuk prije prve rijei koji bi aktivirao LOGO!L+(. Gbog toga je va'no da date LOGO!L+(-u priliku za djelovanje, tako &to 0ete izgovarati svaku reeni u polako. (#ko je prva rije u reeni i jednoslo'na - izgovarate je malo otegnuto npr. .Eaa idem u kupovinu/... ako je u pitanju vi&eslo'na rije, mo'ete je .razvu0i/ na slogove, kao npr. ,E"a-na-s je sunan dan/.) Nakon prve rijei, vi izgovarate ostatak reeni e &to je mogu0e normalnije. "alje je va'no da sama osoba koja mu a JJzapamtiJJ takav usporeni nain govora te ga poku&a koristiti u svakodnevnom govoru. + poetku 0e govor biti prespor i neprirodan, no nakon nekoliko sedmi a, mo'e se vrijeme zaka&njenja poeti smanjivati (npr. sa AB4 na A44 pa )H4 ms ... tako sve dok potpuno ne eliminiramo elektronski "ela% efekat). (a smanjenjem ka&njenja govor 0e se poeti lagano ubrzavati prema normalnoj brzini (jer je s ve0im ka&njenjem bio usporen). !ri tome treba nastojati zadr'ati mirno0u i stabilnost govora kao i sa "1L#9 efektom. (vakodnevno itanje ubrzava pro es lijeenja. !roitajte sve &to vas zanima. Fitajte sport, &kolske ud'benike, knjige o ku,anju, romane, stripove i sve drugo... ne zaboravite da to trebate proitati ti,o i usporiti prvu rije svake reeni e. (ve bi trebalo biti proitano kao prirodno, &to je vi&e mogu0e jer je prirodnost klju uspje,a. Nakon nekog vremena, pomaknite jednu slu&ali u sa u,a, ostavljaju0i drugu u u,u. (ada imate odgo7en glas u samo jednom u,u. Gbog toga 0ete mo'da morati pove0ati iznos ka&njenja malo da biste dobili isti uinak. Ovakav model 0e ?am koristiti ubudu0e za obavljanje telefonski, poziva. 8ako7er, ovakav terapijski model je pri,vatljiv i za raz(govor) na javnim mjestima (uioni e, kan elarije, ordina ije, parkovi i sl.). !ostepeno, poinjite obavljati razgovore i sa prijateljima, obitelji, itd. Ne zaboravite dr'ati glas vrlo mekan i poku&avajte usporiti prvu rije svake reeni eK Nakon nekog vremena, treba do0i do smanjenja .predvi7aju0i,/ pote&ko0a u govoru. + tom trenutku, mo'ete poeti smanjivati jainu zvuka u slu&ali ama. 8ako7er, nakon

odre7enog vremena, zvuk u slu&ali i 0e biti tako nizak da 0e biti jedva ujan. 8ada vi&e ne0ete morati koristiti LOGOplus i ?a& oporavak 0e biti potpun. 5ao preven iju, po'eljno je da se, svake sedmi e izdvoji A4-C4 min i glasno govori uz LOGOplus. 8o se radi zbog eventualni, re idiva - povrata simptoma mu anja.

V. (ezultati pri#jene )*L+,-a

#ko se radi o klasinom mu anju kod ve0ine osoba 0e do0i do tenijeg govora ve0 nakon par minuta uporabe dela%-a. 6e7utim, nakon prestanka kori&tenja dela%-a mu anje se obino vra0a. 8ako7er, biti 0e perioda kada je "1L#9 (ka&njenje) postavljeno na niske vrijednosti (npr. - 34ms) a govor je izrazito tean - fluentan. Ovisno o okolnostima, mogu ponovo uslijediti periodi anksioznosti, napetosti i .lo&eg/ govora kada vrijednost "1L#9-a treba pove0ati (npr. na -)A4 ili -)34ms). Osoba 0e, poslije nekog vremena, mo0i sama sebi najbolje odrediti stupanj ka&njenja i tako produ'avati periode fluentnog govora. Eako je va'no znati nauiti govorne obras e usporenog i tenog govora u emu dela% poma'e. Osim dela%-a svakako bi trebalo konsultirati i logopeda koji 0e uz to paralelno prakti irati i druge te,nike (relaksa iju, desenzibiliza iju, vje'be disanja, impostiranje glasa itd.) Strate-ije za poboljanje fluentnosti trebaju uklju"ivati. L smanjenje brzine govora uz usporene pokrete govorni, mi&i0a L polagano zapoinjanje izgovora glasova u rijei L prolongiran (produ'en) izgovor samoglasnika (a, o, e, i, u) kao kod pjevanja L kontinuiran izgovor, bez pauza na kraju rijei L lagana artikula ija L uspostavljanje normalnog disanja neop,odnog za govor prije bilo kojeg drugog pokreta govorni, mi&i0a

VI. )o!atak /. uputstvu za LOGOplus

(*)U0I(+1I P(OG(+
V

S+ O2*(+PI3*

4etiri pravila /. pravilo. Neka vam pre7e u naviku da uvijek govorite polako i osmi&ljeno, bez obzira mu ate li ili ne. -olje je govoriti polako nego brzo. Lak&e je kontrolirati sporu kornjau nego brzog ze aM dakle, usporite govor. Ovo prvo pravilo vas upu0uje da izgradite naviku polaganog i promi&ljenog govora. (tvaranje takve navike dovodi do opu&tenijeg naina govora koji je pogodniji za terapiju. (poriji govor umanjuje osje0aj pritiska kojem su osobe koje mu aju izlo'ene neposredno prije nego &to trebaju govoriti. 5ada se ka'e osje0aj pritiska, misli se na osje0aj nedostatka vremena, panian osje0aj 'urbe i ,itnosti koji osoba koja mu a osje0a kada se od nje oekuje da govori. Osoba osje0a da nema dovoljno vremena da ka'e ono &to 'eli, tako da to nastoji &to br'e izgovoriti, &to rezultira napetim i neosmi&ljenim izra'avanjem. Neke osobe koje mu aju govore suvi&e brzo, u nastojanju da ka'u ono &to 'ele prije nego nastupe govorne blokade. 8o samo stvara napetost i pogor&ava nji,ovo mu anje. 5ako bi dodatno umanjili osje0aj pritiska i nelagodnosti, trebali bi u toku govora praviti este pauze izme7u reeni a ili rijei. 8o bi trebalo umanjiti negativne reak ije koji proizlaze iz osje0aja nedostatka vremena. (a privremenim pri,va0anjem va&e uloge kao osobe koja mu a, trebali bi ulo'iti poseban napor da stalno govorite polako i osmi&ljeno. 8o ne0e biti lako i za,tijevat 0e va&u punu kon entriranost, osobito ako imate naviku da brzo govorite. 6o'da 0e takav govor u poetku zvuati neprirodno, ali ukoliko se prilagodite takvom nainu govora, to 0e vam

biti od koristi. * &to je najva'nije, znatno 0ete umanjiti osje0aj nedostatka vremena i nelagodnosti. !okazalo se da je usporavanje brzine govora sna'na pomo0 u redu iranju mu anja. 5. pravilo. 5ada poinjete govoriti, uinite to polagano i glatko uz prolongiran (otegnut) izgovor glasova na poetku rijei, bez da poku&avate na silu izgovoriti rije. 8o znai da trebate izgovarati glasove i rijei uz opu&tene pokrete usni, jezika i vili e. Ovo vrlo bitno pravilo sugerira da kada mu ate, trebate zapoinjati reeni e na &to polaganiji i smireniji nain. #ko se uspijete pridr'avati ovog pravila i mu ati na lak&i nain, te'ina i uestalost va&eg mu anja 0e se smanjiti. 8ako7er, ovo pravilo sugerira da posebno trebate usporiti izgovor prvog glasa svake rijei na kojoj mu ateM te usporiti prijelaz na drugi glas ili glasove te rijei. Ovo se odnosi samo na problematine rijei, odnosno na rijei koje izazivaju stra,. No, ovdje vam ne sugeriramo da usporite izgovor svi, glasova u svim rijeima. Neke osobe koje mu aju poku&avaju prevladati svoju pote&ko0u tako &to poku&avaju na silu izgovoriti rijei, dok u isto vrijeme prekidaju normalan protok zraka tako &to sti&0u usne, ili jezikom priti&0u usne, ili pak priti&0u jezik uz nep e. 8o nema smisla. Ne mo'ete sipati vodu iz zatvorene bo e. 8o samo pridonosi da mu ate na te'i nain. 5ada bi se malo opustili otkrili bi da mo'ete mu ati na puno lak&i nain koji ne zvui tako katastrofalno. Gamijenite svoje abnormalne i frustriraju0e govorne navike sa lak&im nainima mu anja. 6u ajte polagano i smireno i osjetit 0ete razliku. Nema razloga da mu ate na stari, automatski nainM postoje i mnogo lak&i naini mu anja. 6. pravilo. +vijek se nastavite kretati naprijed u govoru, osim ako namjerno ponavljate odre7enu rije ili misao kako bi je naglasili. #ko mu ate, mu ajte tako da ne ponavljate glasove. Neke osobe koje mu aju imaju naviku da ponavljaju glasove koji im predstavljaju problem kada poku&avaju izgovoriti odre7enu rije (k-k-k-ku0a, itd.) 5ada zaponete izgovarati glas ili rije, nema svr,e da se zadr'avate na njemu ili da ga ponovno izgovarate. Nastavljaju0i tok govora (kontinuiranim izgovorom) u velikoj mjeri onemogu0ujete nastanak blokade, otezanje ili ponavljanje glasova, ili rijei na kojima mislite da 0ete zamu ati. *deja je da polagano i kontinuirano izgovarate glasove, idu0i od jedne rijei (ili glasa) do naredne. 5ada oekujete da 0ete zamu ati na odre7enoj rijei, zaponite izgovor prvog glasa te rijei na lagan i prolongiran nain, uz lagan prijelaz na naredni glas, ali nemojte prekidati izgovor. "rugim rijeima, poku&ajte re0i ono &to 'elite bez ponavljanja ili vra0anja unazad. !onovno izgovaranje reeni e vam mo'da mo'e pomo0i da izbjegnete blokadu, ali, generalno gledaju0i, to nije od velike pomo0i. (toga, dajte sve od sebe da nikad ne ponavljate glasove ili rijei, osim ako i, namjerno 'elite ponoviti kako bi i, naglasili. 7. pravilo. Obratite pa'nju na fluentan govor koji ostvarite. Obratite pa'nju na to kakav je osje0aj govoriti fluentno. Nemojte misliti samo na mu anje. 8rebate prepoznati i zapamtiti va&a uspje&na i ugodna govorna iskustva. 5ako bi izgradili svoje samopouzdanje, prisjetite se va&i, uspje&ni, govorni, situa ija i osje0aja koji imate kada govorite fluentno. Obratite vi&e pa'nje na va& normalan govor nego na ono &to smatrate va&im mu anjem. !odsjetite se da imate sposobnost da govorite normalno. 5ako bi osna'ili taj osje0aj, provedite neko vrijeme govore0i ili itaju0i sami sebi kada ste sami i opu&teni. Finite to pred ogledalom. 8ako7er, dok to inite, budite svjesni injeni e da mo'ete govoriti polagano, bez napora, na normalan nain i bez pote&ko0a.

"ok radite na ovom programu samoterapije, nastojite govoriti &to vi&e mo'ete, jer je to neop,odno kako bi se ostvarili iljevi svake naznaene terapijske pro edure. 8o ne znai da trebate dosa7ivati drugim ljudima, ali govorite vi&e -vjerojatno ste i previ&e vremena &utili. Govorite kada to 'elite. +koliko nemate prilika da govorite, dajte sve od sebe da i, sami stvorite. Neka i drugi uju va&e ideje. +koliko ne mo'ete na0i nikoga da vas slu&a, tu je uvijek telefon. !ozovite lokalnu prodavaoni u i postavljajte pitanja. Osoba koja mu a bi trebala biti o,rabrena da govori &to vi&e mo'e ((pen er $. -ro;n !,.".) Preporuke za o!nos ro!itelja i !ijeteta sa pri#arni# #ucanje# djete treba ,rabriti za govor ne davati djetu do znanja da nam smeta njegovo mu anje gledati djete dok govori i pokazivati zanimanje za sadr'aj njegovi, rijei o,rabrivati ga da govori kad osjeti potrebu ne prekidati djete dok govori po,valiti ga za ono &to govori a ne kako govori ne tjerati djete da govori vi&e ili br'e svojim govorom dati djetetu dobar uzor ne nagovarati ga da JJte&keJJ rijei zamjeni JJlak&imaJJ ,rabriti ga da govori i u vrti0u ili &koli treba uvati djetetovo tjelesno zdravlje, odr'avati zdravu pre,ranu i dovoljno sna za,tijevati od njega odgovornost koja dolikuje njegovom uzrastu (!rema American Speech and Hearing Association (ASHA))

VII. )o!atak 5 - uputstvu za LOGOplus ?je'be disanja

!ostoje dokazi da tjeskoba (anksioznost), napadi panike, stalna ili pretjerana zabrinutost, nemogu0nost opu&tenosti imaju veze s nepravilnim, uglavnom plitkim disanjem. "isanje se mo'e unaprijediti raznim te,nikama, na spe ijaliziranim teajevima te u nekim spe ijaliziranim bolnikim odjelima za plu0ne bolesti. Eedan od uzroka plitkog disanja je i pogrbljeno dr'anje - dijafragma je pritisnuta, plu0a uvuena pa se ne koristi puni kapa itet plu0a. *spravljanjem kime i zaba ivanjem ramena unatrag, plu0a i dijafragma se osloba7aju nepotrebni, pritisaka "isanje je najlak&i i najbr'i nain osloba7anja od stresa. Nto ste manje pod stresom, br'e i jednostavnije 0ete obavljati dnevne poslove i rje&avati sve probleme. Najva'nije je udisati tako da se iskoristi puni kapacitet plu$a (iz trbu,a) te izdisati dovoljno polako i kon entrirano da se sav zrak izba i iz plu0a. ?je'be disanja mo'ete prakti irati bilo kada i bilo gdje, jer postoje lagani i brzi naini vje'banja koje nitko ne0e opaziti (ako vi to ne 'elite). Najlak&e 0ete nauiti pravilno disati i osjetiti razliku izme7u plitkog i punog, dubokog disanja maksimalnim kapa itetom plu0a tako da legnete na le7a ispru'eni, udova ili udobno sjednete i ispravite le7a. /. Duku (ispru'enog dlana) polo'ite na trbu,. 5. "i&ite uobiajeno i uoite podi'e li se ruka i spu&ta. 6. !ravilno disanje je ono u kojem se ruka, tj. trbu,, podi'e kod udisaja (jer se dijafragma &iri), a kod izdisaja spu&ta. 7. 5ako biste postigli pravilno disanje, polako uda,nite kroz nos i brojite do pet dok trbu,om nje'no gurate ruku prema gore. 8. Gadr'ite da, tako7er broje0i do pet. 9. !olako izda,nite kroz usta, opet broje0i do pet, guraju0i trbu, rukom prema unutra.

:. !onavljajte pro es par minuta. Osjetite li laganu vrtoglavi u, paniku ili osje0aj kao da vam glava JlebdiJ, ne brinite, to je normalno jer ve0ina ljudi ne di&e pravilno - ovaj osje0aj posljedi a je promijenjenog odnosa kisika i ugljinog dioksida u mozgu, tj. u krvi. Osje0aj 0e nestati s vremenom, no nema potrebe da se neugodno osje0ate pa ponite disati minutu ili dvije te postepeno produ'ujte trajanje vje'be do pet minuta. (vaki izlazak u prirodu iskoristite za svjesno, duboko disanje. 5ad nauite disati duboko iz trbu,a, predla'emo jednu vje'bu, koju mo'ete neprimjetno odraditi bilo kada i bilo gdje: V3*;<+ U S2O3*=* POLO;+3U /. +stanite i duboko uda,nite na nain kako ste nauili sjede0i, ali bez ruke na trbu,u: ruke se nalaze uz tijelo pa i, lagano ponite &iriti prema gore, skroz dok se ne na7u paralelno iznad glave - brojite do pet dok udi&ete i polako di'ete ruke. 5. Gadr'ite se u tom polo'aju broje0i do pet. 6. *zdi&ite broje0i do pet, ali tako da ruke ponete spu&tati (vra0ati u suprotnom smjeru), uz istovremeno spu&tanje gornjeg dijela tijelaM brojite do pet, a zavr&ni polo'aj bit 0e takav da glava, obje ruke i itav donji dio tijela vise prema tlu. 7. !onovite uda, di'u0i se iz tog polo'aja opet u uspravni s podignutim rukama, i tako najvi&e tri puta za poetak, uz pove0anje za )-A uda,a sedmino. Ovo je izrazito va'no kako biste izbjegli vrtoglavi u i druge neugodne simptome. (vi koji redovito prakti iraju vje'be disanja, ovu vje'bu smatraju nainom samois jeljivanja i dovo7enja organizma u ravnote'u.
(?1+F*L*N81 + G#GD1-+ 1"+5#>*E (5O-D1O#-*L*8#>*E(5* $#5+L818

GOVO(1+ +KUS2IK+
(N#(8#?N* 6#81D*E#L G# (8+"1N81 LOGO!1"*E1) !D*D1"*O: 6L#"1N O1P1?1D G#GD1-, A4)A. ) S+)(;+3 /. *>+1IFKO V+L1O GI<+13* I ?VUK................................................................................................/@ ).). O"D1"N*>1 G?+5#............................................................................................................)A

).A. O(NO?N1 ?D(81 !D*5#G# G?+5#.................................................................................)C

1.2.1. OSCILOG A!.................................................................................................................1" ).A.).). *GD#F+N#?#NE1 O(NO?NOG 8ON# *G O(>*LOGD#6#............................................)B 1.2.2. S#$%&A ..........................................................................................................................1' ).A.A.). $$8 analiza...............................................................................................................................)3 ).A.A.A. L!> analiza...............................................................................................................................)H ).A.A.C. (rednji dugotrajni spektar (L8#(().........................................................................................)H 1.2.". S#$%& OG A!..............................................................................................................1( ).A.C.). D1GOL+>*E# (!158DOGD#6# (N*D*N# $*L8D*D#NE#)..............................................A4 ).A.C.A. (!158DOGD#6(5# #N#L*G# GO?OD#........................................................................A) 5. +KUS2IFK* K+(+K2*(IS2IK* GL+S+..............................................................................................57

A.). O#D6ON*>*...........................................................................................................................A2 A.A. !1D8+D-#>*E1 GL#(#.......................................................................................................A2

2.2.1. )I&&$ ISHI!!$ .........................................................................................................2* 2.2.2. +I, A&O I & $!O .......................................................................................................2'

A.C. "*!LO$ON*E#.........................................................................................................................AH A.2. O"NO( (*GN#L - N+6.........................................................................................................AH A.B. +"#D *L* #8#5# GL#(#....................................................................................................A@ A.Q. !D15*"* ?*(*N1 GL#(#.......................................................................................................C) A.3. G?+FNO(8 - -1G?+FNO(8...............................................................................................C) 6. +KUS2IFK* K+(+K2*(IS2IK* GOVO(+ %VOK+L1I 2(+K2'....................................................66 C.). #5+(8*5# ?O5#LNOG 8D#58#......................................................................................CC C.A. D1GON#N>*E#.......................................................................................................................C2
".2.1. -O !A.&I......................................................................................................................"' C.A.). ). N#F*N *GD#F+N#?#NE# $OD6#N#8#........................................................................CH

7. )IGI2+L1O SIG1+L1O P(O0*SI(+13* U LOGOP*)I3I...............................................................7/ 2.). +?O".......................................................................................................................................2) 2.A. O!*( LOGO!1"(5OG (18#.................................................................................................2C
*.2.1. !I% O-O.S%O # $/#O)A0ALO1 2L& AGAI. # O !IC 2233.............................. ** *.2.2. #O)A0ALO 4A SL25ALIC$1 #O6$ #LA7# O HA *833........................................... *' *.2.". # OC$SO 4+2%A1 2L& AC2 +$# O /$92*(:................................................... *' 2.A.C.). !DOGD#6(51 616OD*E1..................................................................................................2Q 2.A.C.A. 81D>N* GD#$*F5* 1R+#L*(1D.........................................................................................2Q 2.A.C.C. !#D#618#D(5* 1R+#L*(1D.............................................................................................2Q 2.A.C.2. $$8 #N#L*G#8OD G?+5#..................................................................................................2Q 2.A.C.B. G1N1D#8OD D+S*F#(8OG N+6#....................................................................................23 2.A.C.Q. $ONO618#D ((!L 618#D)................................................................................................23 2.A.C.3. 1L*6*N#8OD 6*5DO$ON+K ($11"-#>5 "1(8DO91D)..............................................2H 2.A.C.H. -9!#(( O!>*E#.....................................................................................................................2H 2.A.C.@. "*N#6*F5O !DO>1(*D#NE#.............................................................................................2H 2.A.C.)4. O!>*E# "1L#9....................................................................................................................B4 *.2.*. !I% O-O. I SL25ALIC$..............................................................................................'1

2.C. "O"#8N1 O!>*E1 LOGO!1"(5OG (18#........................................................................BA

*.".1. /O/A&.A A2/IO ; S&I!2LACI)A...............................................................................'2 *.".2. $# O/2%CI)A 4+2%A 2 # OS&O 2.......................................................................'2 *.".". $# O/2%CI)A 4+2%A # $%O SL25ALICA.............................................................'2

2.2. !D*6E1N# LOGO!1"(5OG (18#......................................................................................BC

*.*.1. # I!)$.A 2 /I)AG.OS&ICI........................................................................................'" *.*.2. # I!)$.A 2 &$ A#I)I..................................................................................................'" C.2.A.). !OD161T#E* GL#(#............................................................................................................BC 2.2.A.A. !OD161T#E* *GGO?OD#....................................................................................................BC 2.2.A.C. !OD161T#E* 81FNO(8*......................................................................................................B2 2.2.A.C.). 6ono, stereo, ili dvostruki dela%............................................................................................B2 2.2.A.2. ON81T1NE# (L+O#..............................................................................................................B2 2.2.A.B. 5OOL1#DN* *6!L#N8#8...................................................................................................BB 2.2.A.Q. !OD161T#E* (L+NNOG !DO>1(*D#NE#.........................................................................BQ 2.2.A.3. GD+!N* D#" ( "E1>O6, D*86*F51 * GL#G-1N1 ?E1S-1..........................................BQ

2.B. *NO?#8*?NO(8 LOGO!1"(5OG (18#...........................................................................B3 2.Q. "O"#8N# O!D16# +G LOGO!1"(5* (18.....................................................................B3

*.:.1. O# $!A 4A #OLI;S$.4O I0%2S&I!2LACI)2.......................................................'< 2.Q.).). L*GO8 (8*6+L#8OD (?*G+#LN# (8*6+L#>*E#).........................................................BH 2.Q.).A. ?*-DO8#58*LN# (8*6+L#>*E#.......................................................................................B@ *.:.2. O# $!A 4A A2/I&I+.2 S&I!2LACI)2.....................................................................:1 *.:.". -O.O!$&A (+OIC$ L$+$L !$&A ).........................................................................:1 2.Q.C.). !O"D+FE1 !D*6E1N1 6*5DO$ON#.................................................................................QA

2.H. $D15?1N>*E(51 5#D#581D*(8*51 81D>N*O $*L8#D#............................................Q2 2.@. "*(5ON8*N+*D#N1 * 5ON8*N+*D#N1 ?1D-O8ON#LN1 O!8*6#L1......................QB

2.)4. L*(8# !DOGD#6*D#N*O $*L8#D(5*O 5D*?+LE#......................................................Q3

*.13.1. #$ C$#&I+.$ O#&I!AL$ GLASO+A........................................................................:8 *.13.2. SL25A.)$ I GO+O ..................................................................................................... :<

2.)). *GE1"N#F* 1NO(8 $*G*OLON51 D#G*N1 GL#(NOT1...................................................Q@ 2.)A. 6OG+TNO(8 (81D1O$ON(5OG (L+N#NE#................................................................Q@ 2.)C. !DOGD#6(51 !O(8#?51 + LOGO!1"(5O6 (18+..................................................Q@
*.1".1. %O $%&I+.$ O#&I!AL$............................................................................................ 82 2.)C.).). N15OL*5O !D*6E1D# $*L8#D(5*O 5D*?+LE#...........................................................3A 2.)C.).A. (5+!N1 "*(5ON8*N+*D#N1 !1D>1!8*?N1 O!8*6#L1...........................................32 2.)C.).C. 5D*?+LE1 G# !OE1"*N1 8*!O?1 (L+NN*O ON81T1NE#............................................32 2.)C.).2. 5D*?+LE1 G# +(!OD#?#NE1 * (E1NF1NE1 GO?OD#................................................3B 2.)C.).B. O!8*6#LN# D#G+6LE*?O(8 GO?OD# * GO?ODN* $OD6#N8*.............................3Q

8. V(* *1SK* I SP*K2(+L1* K+(+K2*(IS2IK* GOVO(+..........................................................:A B.). ?D161N(51 * *N81NG*818(51 5#D#581D*(8*51 GL#(O?#..................................3@ 9. +KUS2IFK+ +1+LI?+ GL+S+ I GOVO(+ U )I3+G1OS2I0I.........................................................B@ Q.). *(!*8*?#NE1 6O8OD*51 GO?OD# - "*E#"OOO5*N1G#.............................................H4 Q.A. *(!*8*?#NE1 #5+(8*F5*O O(O-*N# GL#(#.................................................................HC
:.2.1. A%2S&I0%I #A A!$& I GLASA................................................................................... <" Q.A.).). #6!L*8+"1 !1D8+D-#8*ON R+O8*1N8 (#!R)............................................................HB Q.A.).A. #6!L*8+"1 8D16OD *N81N(*89 *N"1U (#8D*)..........................................................HQ Q.A.).C. "1GD11 O$ (+-O#D6ON*> >O6!ON1N8( ("(O).......................................................HQ Q.A.).2. (O$8 !OON#8*ON *N"15( ((!*)........................................................................................HQ Q.A.).B. ?O*>1 8+D-+L1N>1 *N"1U (?8*)....................................................................................HQ :.2.2. #A ALI4A GLAS.ICA.....................................................................................................<: :.2.". S#A4!O/I0.A /IS-O.I)A..........................................................................................<< :.2.*. +O%AL.I.O/2LI..........................................................................................................<( :.2.'. +O%AL.$ CIS&$.............................................................................................................(1 :.2.:. +O%AL.I #OLI#I............................................................................................................ (2 :.2.8. .$2 OG$.I#O $!$=A)I GLASA..............................................................................(" :.2.<. $/$! GLAS.ICA............................................................................................................(*

Q.C. #5+(8*F5* !#D#618D* * GL#(........................................................................................@Q Q.2. #5+(8*F5* !#D#618D* * #D8*5+L#>*E#.....................................................................@H :. LI2*(+2U(+............................................................................................................................................../@6 B. K+?+LO PO3 OV+................................................................................................................................../@8 POPIS SLIK+ (lika ). 8ransverzalni i longitudinalni val...............................................................................)4 (lika A. (tojni val.....................................................................................................................)A (lika C. Os ilogram istog tona................................................................................................)C (lika2. Eedan puni titraj............................................................................................................)C (lika B. !rikaz promjena frekven ije na os ilogramu..............................................................)2 (lika Q. !rikaz promjena amplituda na os ilogramu................................................................)2 (lika 3. Osilogrami razliiti, vrsta zvukova............................................................................)2 (lika H. Os ilogram vokala <1<.................................................................................................)B (lika @. Gumirani prikaz titranja osnovnog laringealnog tona.................................................)B (lika )4. (lo'eni zvuk: interferen ija dvaju tonova () i A)......................................................)Q (lika )). Eean -aptiste $ourier ()3QH - )HC4).......................................................................... )Q (lika )A. $$8 spektar ljudskog glasa (fona ija vokala <#<).....................................................)3 (lika )C. L!> spektar ljudskog glasa (iz pret,odnog primjera)..............................................)H (lika )2. L!> spektar (deblja linija) i $$8 spektar..................................................................)H (lika )B. L8#(( (Long 8,erm #verage (pee , (pe trum)...................................................)@ (lika )Q. (onogram (spektrogram) govora..............................................................................)@ (lika )3. +skopojasna i &irokopojasna analiza (vidljivost ,armonika ili formanata)..............A) (lika )H. 5arakteristini detalji sonograma.............................................................................AA (lika )@. *sti govornik izgovara istu reeni u tri puta..............................................................AC (lika A4. "va mu&ka govornika izgovaraju vokale..................................................................A2 (lika A). !rikaz jittera i s,immera na os ilogramu..................................................................AB (lika AA. ?ibrato u pjevanju (program !ratt)...........................................................................AQ (lika AC. 8remor u glasu (amlituda - zelena, $4 - plava linija), (program !ratt)...................AQ (lika A2. Grafiki prikaz rezultata mjerenja tremora u glasu (normalan glas)........................AQ (lika AB. 8abelarni prikaz parametara ispitivanja glasa i tremora (normalan glas).................A3 (lika AQ. Grafiki prikaz rezultata mjerenja tremora u glasu (patolo&ki glas).........................A3 (lika A3. 8abelarni prikaz parametara ispitivanja glasa i tremora (patolo&ki glas).................A3 (lika AH. "iplofonija u glasu (program 1G?O*>1)................................................................AH (lika A@. Omjer (odnos) signal<&um ( 6 * D ) ............................................................................A@ (lika C4. Normalna meka fona ija...........................................................................................C4

(lika C). 8vrda glotalna ataka glasa.........................................................................................C4 (lika CA. Nu&kava ataka glasa...................................................................................................C4 (lika CC. prekidi visine glasa..................................................................................... (lika C2. (pektrogram (zvuno - bezvuno)............................................................ (lika CB. !rva etiri formanta u programu !ratt........................................................ (lika CQ. *sti uzorak u programu (pee , #nal%zer................................................... (lika C3. (pektar s prva tri formantska vr,a (program (pee , #nal%zer)...............................C3 (lika CH. 8ranzi ija drugog formanta (normalan mu&ki glas)................................... (lika C@. 8ranzi ija drugog formanta (patolo&ki mu&ki glas)................................... (lika 24. "igitalni logopedski set............................................................................. (lika 2). "igitalni logopedski set i periferni ure7aji................................................ (lika 2A. 1fekti dinamikog pro esiranja zvuka....................................................... (lika 2C. -e%erd%nami "8 3346........................................................................... (lika 22. Lig,t stimulator.......................................................................................... (lika 2B. ?ibrotaktilna ploa..................................................................................... (lika 2Q. 6jerni mikrofon 1>6H444....................................................................... (lika 23. !rikaz spektra pomo0u mjernog mikrofona............................................... (lika 2H. 8er ni i oktavni pojasni filtar..................................................................... (lika 2@. !ostava filtra za ?8 kontinuiranu optimalu glasa N.................................. (lika B4. !ostava filtra za kombiniranu optimalu glasa N......................................... (lika B). !ostava filtra za diskontinuiranu optimalu glasa N.................................... (lika BA. (kupna diskontinuirana optimala glasova (, G i >.................................... (lika BC. 5orektivna optimala za o&te0enja slu,a s pojaanjem naC kOz................ (lika B2. 5orektivna optimala s pojaanjem naC kOz (aparat (iemens).................................3B (lika BB. (jenenje spektra uz dela% efekt................................................................ (lika BQ. Os ilogram mjerenja dijado,okineze (uzastopno ponavljanje slogova /pa-pa.../).. H) (lika B3. Os ilogram mjerenja dijado,okineze (apraksija)...................................... (lika BH. !rikaz ampitudni, modula ija kod ispitivanja dijado,okineze................. (lika B@. !rikaz ampitudni, modula ija kod ispitivanja dijado,okineze (apraksija)..............H) (lika Q4. Grafiki prikaz izvje&0a rezultata dijado,okineze....................................................HA (lika Q). Grafiki prikaz izvje&0a rezultata dijado,okineze (apraksija)..................................HA (lika QA. 8ablini prikaz rezultata ispitivanja dijado,okineze................................. (lika QC. 8ablini prikaz rezultata ispitivanja dijado,okineze (apraksija)............... (lika Q2. +nilateralna paraliza glasni a (mu&kara , 34 god.)................................... (lika QB. (pazmodina disfonija ('ena 3C god.)....................................................... (lika QQ. (pazmodina disfonija ('ena 3C god.), intenzitet (plava) i $4 ( rvena)...................H@

...............C) ............... CA ...............CQ ...............C3

...............CH ...............CH ...............22 ...............22 ...............B4 ...............BB ...............B@ ...............Q4 ...............QA ...............QC ...............QB ...............3A ...............3C ...............3C ...............32 ...............32

...............3B

...............H) ...............H)

...............HA ............... HC ...............H3 ............... HH

(lika Q3. ?okalni noduli ('ena, A4 god.).................................................................................. @4 (lika QH. 6u&kara , 2H godina, ista........................................................................................@) (lika Q@. Sena, B@ godina (polipi)............................................................................................@A (lika 34. 6u&kara , HB godina (!arkins).................................................................................@C (lika 3). Sena CH godina, edem glasni a.................................................................................@B (lika 3A. Odnos visine glasa i glasno0e...................................................................................@Q (lika 3C. 5valiteta glasa...........................................................................................................@3 (lika 32. *nteraktivni prikaz glasno0e, visine i kvalitete glasa................................................@3 (lika 3B. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <#<...........................................................@H (lika 3Q. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <?<...........................................................@@ (lika 33. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <$<............................................................@@ (lika 3H. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <O<...........................................................@@ (lika 3@. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <!<..........................................................)44 (lika H4. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <-<..........................................................)44 (lika H). !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <6<.........................................................)44 (lika HA. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <N<.........................................................)4) (lika HC. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <5<.........................................................)4) (lika H2. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <G<.........................................................)4) (lika HB. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <(<..........................................................)4A (lika HQ. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <G<..........................................................)4A POPIS 2+<LI0+ 8abli a ) . (tandardne frekven ije ter ni, filtara...................................................................Q2 8abli a A. >entralne frekven ije glasovni, optimala u logopedskom setu.............................QB 8abli a C. Lista memorirani, programa za govor u logopedskom setu..................................Q3 8abli a 2. Lista dodatni, memorirani, programa u logopedskom setu..................................QH 8abli a B. Opis programa u logopedskom setu.......................................................................Q@ 8abli a Q. Opis dodatni, programa u logopedskom setu........................................................3) 8abli a 3. $rekven ijski pojasevi znaajni za govor (N#(#)................................................3Q 8abli a H. $rekven ijski pojasevi znaajni za govor ((*L).....................................................33 8abli a @. $rekven ijski pojasevi znaajni za govor (D#(8*)...............................................33 8abli a )4. $rekven ijski pojasevi znaajni za govor (govorni formanti)..............................33 8abli a )). ?remenski parametri govora................................................................................3@ 8abli a )A. #kustiki parametri glasa..................................................................................... H2 8abli a )C. #kustiki parametri i per ep ija kvalitete glasa..................................................HB 8abli a )2. !arametri glasa. +nilateralna paraliza glasni a (mu&kara , 34 god.)...................H3 8abli a )B. !arametri glasa. (pazmodina disfonija ('ena 3C god.).......................................HH 8abli a )Q. !arametri glasa.?okalni noduli ('ena, A4 god.)...................................................@4 8abli a )3. !arametri glasa. >ista iz pret,odnog primjera ..................................................... @) 8abli a )H. !arametri glasa. Sena, B@ godina, polipi..............................................................@A 8abli a )@. !arametri glasa. 6u&kara , HB godina (!arkins)..................................................@2 8abli a A4. !arametri glasa. Sena CH godina, edem glasni a ................................................. @B P(*)GOVO( 6aterijal je namijenjen studentima diplomskog studija logopedije kako bi im olak&ao pra0enje nastave iz kolegija JJGovorna akustikaJJ. +z ovu skriptu studenti mogu kao pomo0 koristiti i skriptu JJOsnove fiziolo&ke i govorne akustikeJJ (Oe7ever, 6., A4)A) koja je namijenjena studentima preddiplomskog studija. + ovoj skripti prikazano je niz ilustra ija bez detaljniji, poja&njenja u tekstu jer su ona obja&njena na samim predavanjima.

1. MEHANIFKO VALNO GIBANJE I ZVUK Gvuk je valna pojava koji se &iri kroz elastine medije pogodnim za &irenje zvuni, valova koji su u vrstom, teku0em ili plinovitom agregatnom stanju. !rijenos zvune energije nastaje deforma ijom u nekom elastinom mediju, a &irenje te deforma ije naziva se me,aniko valno gibanje. 5od me,anikog valnog gibanja kroz medij se prenosi (putuje) samo elastini poreme0aj (deforma ija) a ne medij (on ostaje statian). + vakuumu se me,aniki valovi ne mogu &iriti, jer u vakuumu nema elastinog medija kroz koji bi se &irili valovi. Gvuni val je gibanje me,anikog poreme0aja kroz elastini medij. 8akav val mo'e biti samo jedan impuls, ili ,armonijski val koji kao deforma ija ili poreme0aj nastaje iz jednog izvora. Oarmonijski val je kontinuiran i periodi an. Nirenje odnosno prostiranje me,anikog vala mo'e se odvijati na dva naina: transverzalno, kada je valni poreme0aj okomit na smjer &irenja vala, longitudinalno, kada se valni poreme 0aj &iri u
smjeru &irenja vala (slika ).).

(lika ). 8ransverzalni i longitudinalni val + elastinim vrstim sredstvima mogu0e je &irenje obje vrste valova, transverzalni, i longitudinalni,, dok se kroz teku0ine i plinove - mogu &iriti samo longitudinalni valovi, i to zato &to su za postojanje transverzalnog vala nu'ne sile koje pru'aju otpor pomi anju jednog sloja medija prema susjednome. + teku0inama (fluidima) te su sile zanemarivo male ili uop0e ne postoje, pa u tim medijima ne mogu nastati transverzalni valovi. 5roz zrak kao i kroz teku0e medije mogu se &iriti samo longitudinalni valovi. 8akvi su zvuni valovi. "akle, zvuk u zraku ili teku0ini je longitudinalni val. (vaki ,armonijski val (on je kontinuiran i periodian) mo'emo smatrati oblikom ,armonijskog titranja i zbog toga ,armonijski val posjeduje dvije glavne osobine: frekven iju (brzinu titranja) i valnu duljinu. ?alne duljine ujni, frekven ija kre0u se u rasponu od )3 m (najni'e frekven ije) do )3 m (najvi&e frekven ije). $rekven ija se mo'e izraunati prema op0oj formuli:

>?@ A
gdje je: > - frekven ija (Oz) c - brzina zvuka (izra'ena u metrima<sekundi)

- valna duljina (izra'ena u metrima). *z iste formule mogu0e je izraunati i valnu duljinu:

+ >

C0

$rekven ija ,armonijskog vala se definira kao broj titraja u sekundi ili kao re iprona vrijednost perioda titranja (8 jedan puni titraj). !eriod titranja 8 je vrijeme u kojemu se obavi jedan titraj. ?alna duljina ,armonijskog vala je duljina razmaka izme7u dvije toke (esti e) koje jednako titraju (sinkrono - nalaze se u istoj to i). ?alovi se me7usobno mije&ati (interferirati). 8o znai da, ako se u prostoru susretnu dva ili vi&e valova, na mjestu JJsudaraJJ valova nastaje novi val. 8aj val je suma pojedinani, valova (odgovara valu &to nastaje zbrajanjem elonga ija svi, pojedinani, valova koje me7usobno sijeku u istoj toki prostora). 1longa ija je udaljenost od polo'aja ravnote'e tijela koje ,armonijski titra i ona se mijenja s vremenom. Galjuljamo li ljuljaku, ona 0e sa naizmjenino udaljavati<pribli'avati od svog polo'aja mirovanja (ravnote'e). +koliko prestanemo gurati ljuljaku, s vremenom 0e se ljuljaka sve manje mi ati (manje elonga ije) i na kraju 0e se zaustaviti u polo'aju ravnote'e. 6ije&anje odnosno zbrajanje vi&e valova u jednoj to i zove se interferen ija ili superpozi ija. #ko se valovi interferen ijom poni&tavaju, tu interferen iju nazivamo destruktivnom, a ako se valovi interferen ijom pojaavaju, nazivamo je konstruktivnom interferen ijom. !oseban je sluaj interferen ije, kada se u prostoru susretnu dva vala jednaki, frekven ija - tada kao suma ovi, valova nastaje novi val i nazivamo ga stojni val. Glavna karakteristika stojnog vala jest to da se u prikazu amplituda<vrijeme vala pojavljuju spe ifine toke - trbusi i vorovi stojnog vala. Fvorovi stojnog vala su toke na kojima je elonga ija titranja uvijek jednaka nuli, a toke trbu,a vala stalno titraju maksimalnom elonga ijom toga vala. 8e toke naizgled odr'avaju sta ionaran - stojni polo'aj. Na sli i A. je primjer stojnog vala koji nastaje na napetoj 'i i uvr&0enoj na oba kraja. (ustavi koji proizvode stojne valove (npr. napeta 'i a, stupa zraka) su karakteristini po tome &to mogu titrati samo tono odre7enim frekven ijama.
trbuh

(lika A. (tojni val

1.1. ODREDNICE ZVUKA

Gvuk je pojava koju mo'emo registrirati osjetom slu,a - za,valjuju0i fiziolo&kim svojstvima u,a i pro esiranju slu&ni, informa ija u mozgu. ( fizikalnog stajali&ta, zvuk predstavlja longitudinalni me,aniki val u elastinom sredstvu (zrak), u ujnom podruju frekven ija od Q4 Oz do A4.444 Oz. ?alovi frekven ije ispod )Q Oz nazivaju se infrazvukom, a oni frekven ije ve0e od A4kOz ultrazvukom. $izikalni (objektivni) parametri zvuka su intenzitet, frekven ija i trajanje. Osim toga zvuk je definiran i oblikom zvunog vala. 8e objektivne parametre slu,om do'ivljavamo subjektivno kao glasno0u, visinu, trajanje i boju (kvalitetu) zvuka. *ntenzitet vala zvuka odre7en je kao energija koju val pronese kroz jedini u povr&ine u jedini i vremena. *ntenzitet zvuka subjektivno do'ivljavamo u logaritamskoj skali ($e ,nerov zakon). Gato se uvodi pojam razine intenziteta zvuka, koji je definiran kao deseterostruki logaritam omjera intenziteta zvuka i intenziteta zvuka na pragu ujnosti (referentnog zvunog tlaka od A4 u!a). (ubjektivno do'ivljena visina tona ovisna je o frekven iji zvunog vala. $rekven ijski ni'i zvuk do'ivljavamo kao tamniji ili dublji a visoke frekven ije do'ivljavamo kao svjetliji ili vi&i. Gvuni val u prirodi nikada nije potpuno sinusoidalni, ve0 je vi&e ili manje nepravilnog oblika. Dazliiti glazbeni instrumenti i ljudski glas na istoj frekven iji daju razliite valne oblike. 8aj razliit oblik vala do'ivljavamo kao boju tona (timbar), pomo0u koje raspoznajemo glasove razliiti, osoba i razliite glazbene instrumente. Dazliitost valni, oblika ljudskog glasa (ovisi o napetosti, du'ini i debljini glasni a u larinksu) ili napetosti 'i a gitare, proizlazi iz toga da svaka napeta nit ('i a ili glasni a) istovremeno titra na nekoliko razliiti, frekven ija jer se na njima stvara stojni val slo'enog oblika, koji je nastao kao rezultat interferen ije vi&e valova koji titraju osnovnom (fundamentalnom) frekven ijom i vi&im frekven ijama (,armoni ima). $rekven ije vi&i, ,armonika uvijek su jednake jelobrojnom umno&ku osnovne frekven ije. Osnovna frekven ija ima najve0u amplitudu, a amplitude ,armonika obino pravilno opadaju s pove0anjem frekven ije. No zbog efekta rezonan ije (vokalnog trakta kod ovjeka ili tijela rezonantne kutije muzikog instrumenta) neki vi&i ,armoni i mogu biti i pojaani (npr. formanti u govoru).

1.2. OSNOVNE VRSTE PRIKAZA ZVUKA

1.2.1. OSCILOGRAM Os ilogram prikazuje zvuni signal u dvije dimenzije: vremenu i amplitudi.

trajnje (lika C. Os ilogram istog tona

valna duljina V (lika2. Eedan puni titraj

(lika B. !rikaz promjena frekven ije na os ilogramu.

(lika Q. !rikaz promjena amplituda na os ilogramu F*(8* 8ON (LOS1N* G?+5 LE+"(5* GL#(

(lika 3. Osilogrami razliiti, vrsta zvukova )2

(lika H. Os ilogram vokala <1<

1.2.1.1. IZRAUNAVANJE OSNOVNOG TONA IZ OSCILOGRAMA

Osnovni ton mo'e se izraunati iz os ilograma ako se izmjeri trajanje jednog prosjenog punog valnog titraja. !rosjeno, kod mu&ki, glasova kre0e se u rasponu H - )A ms a kod 'enski, B - H ms. $undamentalna frekven ija izraunava se po slijede0oj formuli: $o W )<8 !rimjer izrauna 8 W H ms (4,44H s) $4 W )<4,44H ili, ako sve pretvorimo u milisekunde W )444<H $o W )AB Oz ?rijeme jednog titraja (8) prikazano je i oznaeno na sli i ispod.

(lika @. Gumirani prikaz titranja osnovnog laringealnog tona 1.2.2. SPEKTAR (pektar je dvodimenzionalan i prikazuje zvuni signal u dvije dimenzije: frekven ija (I os) i amplitudi (% os). (pektralna analiza zvuka je postupak kojim se slo'eni zvuni val razla'e na njegove sastavne frekven ije. +lazni parametri spektralne analize su amplitude zvuka u vremenu, a izlazni - raspodjela frekven ija u odre7enom frekven ijskom pojasu u vremenu. (pektralnu analizu mo'emo najjednostavnije s,vatiti tako da se svaki slo'eni zvuk sastoji od pojedinani, zvukova razliiti, frekven ija i amplituda. Na sli i su prikazani dijelovi os ilograma triju razliiti, zvukova. !rvi zvuni val ()) predstavlja isto sinusoidno titranje (isti ton) frekven ije )44 Oz. "rugi zvuni val (A) predstavlja isto sinusoidno titranje (isti ton) frekven ije )B4 Oz (valno titranje je br'e u odnosu na prvi zvuk). 8re0i val (C) je rezultat interferen ije (sumiranja) prva dva tona.

1 2

Ar
AB
vr !"#"

A
@ A)

r
X>

(lika )4. (lo'eni zvuk: interferen ija dvaju tonova () i A) 5arakteristika tre0eg vala je da on u sebi sadr'i informa iju od koji, je valova sastavljen, kao i nji,ove amplitudu. ?ektorsko zbrajanje pojedini, valova u sumiraju0i val u stvari je interferen ija ti, valova. -itno je primijetiti da je domena slo'enog vala kao funk ije vrijeme, a domena funk ije inverzne funk iji interferen ije kojom nastaje taj slo'eni val - frekven ija. !rirodu te inverzne funk ije je objasnio Eean -aptiste Eosep, $ourier ()3QH-)HC4) (sl.2). Naime, on je u svome djelu /8,eorieanal%tiYue de la ,aleur/ (#nalitika teorija topline) objavljenom )HAA. godine zakljuio da se bilo koja periodina funk ija mo'e aproksimirati trigonometrijskim polinomom - tzv. $ourierovim redom. 8aj postupak se naziva $ourierovom ili ,armonijskom (spektralnom) analizom.

(lika )). Eean -aptiste $ourier ()3QH - )HC4) )Q #ko za periodinu funk iju uzmemo zvuni val, tada se, po $ourieru, svaki rezultantni zvuni val mo'e aproksimirati trigonometrijskim redom. No, ovim osnovnim oblikom $ourierova reda nije koristilo jer je izraunavanje vrlo slo'eno i dugotrajno. Dazvojem raunalne te,nologije za raunanje spektralne analize sada se koristi transformirana verzija gornje jednad'be koja ima ogranien broj parametara. 8aj oblik $ourierovog reda se dobiva prilago7avanjem i deriviranjem originalne jednad'be a algoritam se naziva brza $ourierova transforma ija ($ast $ourier 8ransform - $$8), upravo zato &to je nastao kao rezultat transformiranja $ourierova reda. Dezultat brze $ourierove transforma ije je skup kompleksni, brojeva. "a bi se iz takvog prikaza pre&lo u prikaz pogodan za prikaz spektralne analizu, upotrebljava se tzv. po;er spe trum algoritam. !ri konverziji u oblik u kojemu je domena frekven ija, po;er spe trum algoritam predstavlja frekven iju kao redni broj kompleksnog broja u skupu, a elonga iju kao zbroj kvadrata realnog i imaginarnog dijela kompleksnog broja. 6aksimalan frekven ijski opseg spektralne analize osnovane na $$8 metodi je jednak polovi i frekven ije uzorkovanja (sampling rate). $8 - $O+D*1D 8D#N($OD6 - $O+D*1DO?# 8D#N($OD6#>*E# -6atematiki postupak kojim se omogu0uje konverzija signala iz vremenske domene u frekven ijsku, odnosno izraunavanje spektra iz amplitudno prikazanog signala. $$8 - $#(8 $O+D*1D 8D#N($OD6 (>oole% i 8uke%, )@QB) - 6atematiki algoritam kojim se pomo0u raunala mogu izvr&iti brze spektralne analize zvunog signala.
1.2.2.1. $$T %&%' (%

"anas je spektralna analiza zvuka dostupna kroz niz raunalni, programa i od velike je koristi u akustikoj analizi glasa i govora. !> raunala mogu izvesti stotine milijuna raunski, opera ija u sekundi pa je mogu0e izvesti tako slo'eni raun, kao &to je raunanje spektralne analize u realnom vremenu.

(lika )A. $$8 spektar ljudskog glasa (fona ija vokala <#<)
1.2.2.2. LPC %&%' (%

L!> (Linear !redi tive >oding) spektar dobiva se iz $$8- analize izraunavanjem prosjeni, vrijednosti. 8akvim postupkom $$8 spektar postaje JJizglaanJJ, eliminiraju ,armoni i (vi&e nisu istaknuti) a ve0e nakupine pojaani, ,armonika tvore formante koji postaju vidljivi.

C.5 IO 1.5 30 1'C 30 35 !:

(lika )C. L!> spektar ljudskog glasa (iz pret,odnog primjera)

/D
HHz| JOL> JZ 6t> .8f >L i-ff

(lika )2. L!> spektar (deblja linija) i $$8 spektar

1.2.2.3. Sr")&! )u*+tr%!& ,-".t%r /LTASS0

(rednji dugotrajni spektar (L8#(( - Long 8term #verage (pee , (pe trum) dobiva se izraunavanjem srednji, vrijednosti $$8 spektra na vremenskom uzorku govora od pribli'no A minute. 5oristan je u usporedbi karakteristika govora razliiti, govornika. *z njega mo'emo dobiti podatke o nekim govornim poreme0ajima (npr. sigmatizmu, poreme0ajima rezonan ije, nazalnosti...) te nekim op0im karakteristikama glasa i govora (npr. boja glasa, prisutnost &uma u glasu i sl.). "a bismo mogli uspore7ivati karakteristike govora razliiti, govornika potrebno je koristiti isti govorni tekst kod svi, ispitanika (najbolje da ga ispitani i proitaju). !ri odabiru teksta treba voditi rauna da u tekstu bude ujednaena zastupljenost svi, glasova kao i u svakodnevnom govoru. Na sli i )B. prikazana su dva srednja dugotrajna spektra (plava plo,a je jedan a rvena linija drugi spektar) koji prikazuju preklapanje dvije liste razliiti, rijei koje su kori&tene u jednom testu za ispitivanje poreme0aja slu&nog pro esiranja (jedna lista slu'i za ispitivanje lijevog a druga za ispitivanje desnog u,a). *ako su rijei u listama razliite (ne smiju biti iste jer bi u drugom testiranju ispitanik lak&e prepoznavao rije koju je ve0 uo) postignuto je jako dobro preklapanje oba spektra &to znai da su obje liste fonetski i frekven ijski dobro ujednaene.

(lika )B. L8#(( (Long 8,erm #verage (pee , (pe trum) 1.2.3. SPEKTROGRAM Naziva se jo& i sonogram. !rikazuje zvuni signal u tri dimenzije: vrijeme, frekven ija i amplitudi.

(lika )Q. (onogram (spektrogram) govora

1.2.3.1. REZOLUCIJA SPEKTROGRAMA /1IRINA $ILTRIRANJA0

5od spektrograma se uobiajeno primjenjuju dvije vrste rezolu ija s obzirom na frekven ije. (tari analogni ure7aji za spektrogramsku analizu (sonografi ili sonagrafi) koristili su seriju paralelni, pojasno-propusni, filtara (filtar bank) gdje su filtri mogli raditi na dva naina: kao uskopojasni filtri konstante &irine pojasa od 2B Oz (Narro; -and $ilter) ili kao &irokopojasni filtri konstante &irine pojasa od C44 Oz ([ide -and $ilter). "anas se gotovo u potpunosti koriste raunalni programi koji koriste $$8 spektralnu analizu zvuka ali koji mogu simulirati i grafiki prikazati uskopojasni ili &irokopojasni spektrogram kao &to je to radio klasini sonograf. +skopojasna analiza primjenjuje se kada u spektrogramu 'elimo vidjeti vi&e detalja, npr. ,armonike u govoru. tada se oni vide kao niz paralelni, ,orizontalni, tamniji, linija gdje donja linija prikazuje trag fundamentalne frekven ije a linije iznad su tragovi ,armonika.

Nirokopojasna analiza primjenjuje se kada u spektrogramu 'elimo vi&e generaliza ije i uop0avanja tj. kada 'elimo promatrati neke globalne karakteristike zvuka. 8ada ne0emo uoavati pojedinane ,armonike ve0 skupine ,armonika koji se me7usobno grupiraju s pojaanim intenzitetom u nekim dijelovima spektra. 8akvi pojaani dijelovi spektra nastali zbog efekta rezonan ije vokalnog trakta nazivaju se govornim formantima. $ormante tako7er uoavamo kao niz paralelni, ,orizontalni, zatamnjenja ali oni vi&e nisu tanki poput linije zato jer objedinjavaju skupinu od nekoliko pojedinani, ,armonika. Na starim sonogramima formanti su se mogli oitavati iskljuivo vizualno (bilo je va'no iskustvo pro jenjivaa) dok dana&nji raunalni programi imaju algoritme koji omogu0avaju pre izno izraunavanje entralne frekven ije formanta, frekven ijski raspon (pojas) svakog formanta i intenzitet formanta. Osim numeriki, podataka o formantima (naje&0e se analiziraju prva tri formanta - $), $A i $C) mogu0 je i dobar grafiki prikaz formantski, karakteristike na kojima se mogu dobro uoavati i promjene karakteristika formanata u govoru (formantske tranzi ije). $ormantske tranzi ije daju korisne informa ije o promjenama u rezonantnim karakteristikama vokalnog trakta (promjena oblika i volumena) tijekom izgovora i prijelaza s jednog glasa na drugi.
u,.+-+!%,&% %&%' (% 2 r+.+-+!%,&% %&%' (% 3+r#%&t

(lika )3. +skopojasna i &irokopojasna analiza (vidljivost ,armonika ili formanata)

1.2.3.2. SPEKTROGRAMSKA ANALIZA GOVORA

Na spektrogramu (slika )H) prikazan je izgovor reeni e JJNemoj slu&ati &to drugi ljudi govoreJJ. *spod spektrograma slovima je oznaen izgovor glasova. *znad spektrograma brojevima su oznaeni neki karakteristini obras i izgovora i govornog zvuka. Dije JJNemojJJ sastoji se od zvuni, glasova: vidljiv je ,armonian spektar (fundamentalna frekven ija najni'a ,orizontalna linija i vi&i ,armoni i - gornje linije paralelne s fundamentalnom frekven ijom)M Num glasa <(< na visokim frekven ijama u rijei JJslu&atiM Num glasa <N< u srednjem frekven ijskom podruju u rijei JJslu&atiM Okluzija (prekid u govoru) u poetnoj fazi izgovora glasa <8< u rijei JJslu&atiJJM

!odruje bez govora i zvuka izme7u dvije rijei (JJnemoj slu&atiJJ)M Num glasa <N< u srednjem frekven ijskom podruju na poetku rijei JJ&toJJ. *za njega odma, slijedi okluzija glasa <8<M *zgovor glasa <"< na poetku rijei JJdrugiJJ nadovezuje se na pret,odnu rije bez pauze. Glas <"< prepoznajemo po vidljivoj $4 i nekoliko vi&i, ,armonika (glasni e kod zvuni, okluziva i afrikata titraju i za vrijeme okluzije pregrade artikulatora)M *sto se doga7a i sa zvunim glasom <G< u rijei JJdrugiJJM *sto se doga7a i sa zvunim glasom <"< u rijei JJljudiJJ *sto se doga7a i sa zvunim glasom <G< na poetku rijei JJgovoreJJM Glas <?< u rijei JJgovoreJJ. (adr'i vrlo malo energije u vidljiv je fundamentalni ton na niskim frekven ijama. Nakon njega slijedi nastavak rijei (JJ..oreJJ) u kojem energija govora opada jer je kraj reeni e. Festo na kraju rijei ili reeni e dolazi i do obezvuavanja zvuni, glasova pa se ponekad nazire samo &um bez vidljivog ,armoninog spektra.
/ 5 i A 9 1 9 A / @ / /

2 .
/ i /

NEMOJ S L I L J U D I G

U 4

S A T V O R E

S T

O D R U G

(lika )H. 5arakteristini detalji sonograma Ljudski je govor varijabilan i zato je potrebno veliko iskustvo u akustikoj analizi govora. ?rlo esto kod istog govornika u istim govornim obras ima pronalazimo znatne varija ije u govoru. Osim toga, govor varira i od osobe do osobe. dakle postoje intra-personalne varija ije (ista osoba govori) i inter-personalne varija ije (kada govore razliite osobe). Na sli i )@. prikazani su spektrogrami na kojim ista osoba uzastopno izgovara istu reeni u. ak i kada se trudimo na isti nain izgovoriti istu sintagmu, vidljive su razlike.

(lika )@. *sti govornik izgovara istu reeni u tri puta

2. AKUSTIFKE KARAKTERISTIKE GLASA 2.1. 5ARMONICI

Oarmoni i se javljaju u svakom slo'enom ,armoninom zvuku kao jelobrojni umno& i osnovnog ,armonika (fundamentalnog tona) i jasno su vidljivi u svim vokalima kao i u spektru zvuka kojeg proizvodi neki muziki instrument. + ljudskom glasu vidljivo je i do )B ,armonika. Nji,ova frekven ija je uvijek odre7ena fundamentalnom frekven ijom (npr. ako je osnovni laringealni ton imao )44 Oz, tada 0e prvi ,armonik (O)) imati A44 Oz, drugi OA -C44 Oz, tre0i OC - 244 Oz itd. !ojaane intenzitetske vrijednosti grupirani, ,armonika predstavljaju formante a nji, mo'emo najsigurnije oitati pomo0u L!> analize.
.5( 4.2

6A6 6E6
Du

6r
6O6 6U6
,".u&)"

tk fcfc Ifc k m Lk

tf rr f f rp rr
(lika A4. "va mu&ka govornika izgovaraju vokale

2.2. PERTUR7ACIJE GLASA

2.2.1. JITTER I S5IMMER Neka istra'ivanja u vremenskoj analizi ukazuju da se kod neki, govorni, poreme0aja javljaju promjene koje se uoavaju prilikom analize valni, oblika titranja glasni a. 6ikro
8 2 9 2 3 9 : 8

varija ije (perturba ije) glasa nije mogu0e zamijetiti slu&anjem ve0 se uoavaju akustikom analizom os ilograma fona ije vokala. )itter Be termin EoBi se odnosi na miEro nepraFilnosti u GrHini FiGraciBa glasnicaC odnosno FariBaciBe >reEFenciBe osnoFnog laringealnog tona. )itter se moIe iHraIaFati u raHliJitim mBernim Bedinicama i na FiKe naJina a naBJeKLe se iHraIaFa Eao prosBeJno odstupanBe u GrHini titranBa glasnica u postocima. .ormalne FriBednosti Bittera dopuKtaBu odstupanBe do 1M (npr. aEo Be -3 ? 133 HHC Bitter Le iHnositi oEo 1 HH). #oFiKeni Bitter mani>estirat Le se Eao glas loKiBe EFalitete a manBa FriBednost Bittera daBe EFalitetniBi glas EoBemu Be intonaciBa JiKLa. SEi##er se odnosi na intenzitetsku nepravilnost, odnosno fluktua iju amplitude zvunog signala. (,immer je brzo kolebanje amplituda i naje&0e se izra'ava u de ibelima Normalna vrijednost s,immera dopu&ta kolebanja do 4.CB d- a povi&ene vrijednosti u govornom glasu per ipiramo kao promuklost.

JITTER (% SHIMMER (!B /&+r#; )+ 1 <0 /&+r#; )+ 4=2: > 4=: )70

(lika A). !rikaz jittera i s,immera na os ilogramu 2.2.2. VI7RATO I TREMOR ?ibrato je spe ifino podr,tavanje glasa, odnosno prisutnost mali, promjena intenziteta i frekven ije osnovnog laringealnog tona. $rekven ijske i intenzitetske modula ije moraju biti pravilne. $rekven ijske modula ije u prosjeku iznose 2 do Q Oz, a intenzitetske oko @ d-. + pjevanju je vibrato po'eljna osobina glasa. 8remor bismo mogli opisati kao JJlo&JJ vibrato koji do'ivljavamo kao nepo'eljno i nepravilno podr,tavanje glasa. + tremoru se tako7er javljaju frekven ijeke modula ije u opsegu 2 - Q Oz ali su one nestabilne kao i varija ije intenziteta. 8remor mo'e ukazivati na neurolo&ku etiologiju (npr. kod !arkinsonove bolesti, erebralne paralize i sl.) ili na stres

(podr,tavanje glasa pod utje ajem anksioznosti stra,a i sl. Grafiki prikaz rezultata mjerenja tremora u glasu pomo0u programa 6otor (pee , !rofile (5a%pentaI) prikazan je na sli i A2 a isti parametri prikazani su tabelarno na sli i AB.

(lika AA. ?ibrato u pjevanju (program !ratt)

uiii3iiiL L

lin t PP

(lika AC. 8remor u glasu (amlituda - zelena, $4 - plava linija), (program !ratt)
atr

? '

2o

vFo S2)

(lika A2. Grafiki prikaz rezultata mjerenja tremora u glasu (normalan glas)

(lika AB. 8abelarni prikaz parametara ispitivanja glasa i tremora (normalan glas)

(lika AQ. Grafiki prikaz rezultata mjerenja tremora u glasu (patolo&ki glas)

(lika A3. 8abelarni prikaz parametara ispitivanja glasa i tremora (patolo&ki glas)

2.3. DIPLO$ONIJA
8ermin diplofonija oznaava /dvoglasje/ - dvostruki glas. "iplofonian glas se sastoji od dva glasa razliiti, frekven ija koji se javljaju istovremeno. !onekad se diplofonian glas mo'e produ irati tako da jedna glasni a titra jednom a druga glasni a drugaijom frekven ijom. 5ao primjer, diplofonija se mo'e javiti kod unilateralnog polipa glasni e. Gdrava glasni a vibrirat 0e normalnom frekven ijom, dok glasni a sa polipom vibrira mnogo sporije i proizvodi ni'u frekven iju. +zro i diplofonije mogu biti razliiti kao npr.: laringealna opna (diap,ragma lar%ngis), paraliza glasni a, simultane vibra ije ventrikularni, nabora i pravi, glasni a i sl. 5ongenitalna laringealna opna ili diap,ragma lar%ngis je fibrozna ili membranozna opna koja u razliitom stupnju zatvara rimu glotisa. "iplofoniju je mogu0e proizvesti i s normalnim glasni ama.

8retman diplofonije ima za ilj otklanjanje uzroka drugog glasa. !onekad se kirur&kim za,vatom (npr. odstranjenjem polipa ili laringealne dijafragme) eliminira i diplofonija. Fe&0e se diplofonija otklanja glasovnom terapijom &to se posti'e reduk ijom ,iperfunk ije ili laringealne tenzije zbog koje nastaje drugi ton.

(lika AH. "iplofonija u glasu (program 1G?O*>1)

2.9. ODNOS SIGNAL > 1UM

+ fona iji se esto mjeri parametar koji pokazuje kolika je razlika izme7u prosjene vrijednosti ,armonijskog dijela spektra i razine &uma (NOD - noise ,armoni ratio ili OND -,armoni s to noise ratio). +obiajeno se izra'ava kao vrijednost (razlika) izra'ena u de ibelima. Nto je razlika ve0a, glas je kvalitetniji i i&0i. (matra se da razlika u normalnom glasu mora iznositi najmanje )4 do )A d-. ?rijednost ispod )4 d- ukazuje da u glasu ima puno &uma &to mo'e ukazivati na poreme0aj glasa odnosno patologiju.
i\\

i Du. I

(lika A@. Omjer (odnos) signal<&um (NOD)

2.:. UDAR ILI ATAKA GLASA

Eedna od osnovni, karakteristike glasa je i poetak fona ije ili ataka (udar) glasa a ovisi o nainu zapoinjanja glasanja. Nain poetka fona ije ovisi o uzajamnom djelovanjm ekspiratornog zraka, subglotalikog tlaka i napetosti mi&i0a larinksa. #kustiki se razlikuju meka, tvrda i &u&tava ataka. 6eka ataka nastaje kada se glasni e nje'no sljubljuju u medijalnoj liniji 8akav je po etak fona ije optimalan i za pjevni i za govorni glas. Nu&kava ataka nastaje ako se glasni e nedovoljno sljubljuju zbog ega prije i tijekom emisije glasa odre7ena koliina zrane struje prolazi kroz glotis. 8o se manifestira kao ujan &um prije i tijekom fona ije i mo'e biti posljedi a vokalne disfunk ije. !revi&e lagana, &aputava ili &u&kava glotalna ataka mo'e se uti kod pa ijenata sa unilateralnom paralizom glasni a ili u neki, pa ijenata zbog starenja glasa. 5od kroni nog umora glasa (fonoastenia) tako7er se esto mo'e javiti &uman poetak fona ije. Festo je prisutna kod vokalni, profesionala a koji nesvjesno koriste ovakav nain fona ije kako bi &tedjeti glasni e (takav glas koriste osobe koje osje 0aju umor

glasni a ili to jednostavno koriste da bi izbjegli pojavu umora). "rugi mogu 0i razlog je eventualno prisutnost vori0a (nodula) na glasni ama koji onemogu0avaju potpunu adduk iju glasni a. 8vrda ataka nastaje kada se glasni e u prefona ijskoj fazi naglo primaknu srednjoj liniji i vrsto zatvore glotis. "a bi do&lo do fona ije naglo se pove0ava subglotiki tlak koji u jednom trenutku dovodi do eksplozivnog razmi anja glasni a i ujnog prolaska glasa kroz glotis. 8a se eksplozija zraka naziva JJglotalni &okJJ i mo'e uzrokovati me,anika o&te0enja glasni a. 8vrda ataka esta je me7u osobama koje puno govore ne &tede0i glas i nedovoljno brinu o vokalnoj ,igijeni (npr. nastavni i, odgajatelji, sportski treneri...). Govor sa tvrdim poetkom optere0uju0e glasni e a kontinuirana /sta ato/ fona ija mo'e uzrokovati edem i rvenilo glasni a koji kasnije mogu stvoriti vori0e (nodule), kontaktni ulkus ili granulom glasni a.

(lika C4. Normalna meka fona ija

(lika C). 8vrda glotalna ataka glasa

(lika CA. Nu&kava ataka glasa

2.8. PREKIDI VISINE GLASA

!rekidi visine glasa mogu se javiti iz naje&0e dva razloga. Eedan je matura ijski koji se zapa'a tijekom puberteta kod djeaka zbog rasta i pove0anja larinksa a drugi je posljedi a prolongirane vokalne ,iperfunk ije (nastaje esto kada se govori na neadekvatnoj, uglavnom preniskoj visini glasa). 5od djeaka tijekom puberteta javljaju se promjene u veliini glasni a i drugi, laringealni, struktura &to dovodi do sni'avanja fundamentalne frekven ije za oko jednu oktavu (kod djevoji a je to znatno manje izra'eno, za dva ili tri polutona). !rekidi u visini glasa mogu biti rezultat sveukupnog vokalnog zamora - fonastenije. Osobe koje intenzivno koriste svoj glas kao npr. glum i nakon dugotrajni, (vi&e satni,) proba ili nastupa, mogu imati prekide u visini glasa. 8akva kontinuirana vokalna ,iperfunk ija s pojaanim naporom mo'e dovesti i do prekida u fona iji ili prekida visine glasa. !rekidi su obino upozorenje da je vokalni me,anizam previ&e u uporabi ili je na neadekvatnoj visini glasa tijekom du'eg perioda. Ga takve prekide se ka'e da je to vokalno &epanje (isto kao i kada neko &epa ,odaju0i sa povrije7enom nogom). !o&tedom umornog glasa od par dana i primjenom lagane fona ije, prekidi fona ije i visine glasa obino 0e nestati.

(lika CC. prekidi visine glasa.

2.@. ZVUNOST > 7EZVUNOST

+ slijede0em primjeru (slika C2), gornji prikaz, reeni a JJ6i volimo govornu akustikuJJ izgovorena je normalno (glasni e normalno rade, vidljivo je puno ,armonika zbog efekta rezonan ije u usnoj &upljini). + srednjem prikazu iste je reeni a izgovorena tijekom inspirija (uda,a). 8u je tako7er vidljiv trag fundamentalne frekven ije i samo jednog do dva ,armonika. Ostali, vi&i, ,armonika nema jer nema rezonan ije zbog toga &to se zvuk &iri prema plu0ima (intenzitet zvuka je slabiji i nema rezonan ije u usnoj &upljini). + donjem prikazu reeni a je izgovorena &apatom pa glasni e ne rade. Nema ,armonika i vidljivi su samo &umovi.

(lika C2. (pektrogram (zvuno - bezvuno).

3. AKUSTIFKE KARAKTERISTIKE GOVORA (VOKALNI TRAKT 3.1. AKUSTIKA VOKALNOG TRAKTA

Osim udjela respira ije i fona ije, konani akustiki oblik govornoga signala znaajno ovisi i o konfigura iji jelokupnoga vokalnog trakta. 8emeljni je problem akustike teorije o govornoj produk iji kako razluiti govorni signal od elemenata koji su rezultat vokalnog trakta, i suprotno, kako predvidjeti utje aj rezonatora vokalnog trakta na odre7eni govorni signal ($ant, )@H4). Nekoliko autora primijenilo je metodologiju faktorske analize u prouavanju artikula ijsko-akustiki, odnosa vokalskog trakta. Op0i zakljuak ovi, studija pokazuje da se izgovor vokala mo'e definirati s dva lingvalna (jezina) faktora, labijalnim faktorom i eventualno maksilo-mandibularnim faktorom. Gnaajan doprinos akustikoj teoriji realiza ije (izgovora) konsonanata dali su $ujimura ()@QA), radom o nazalnim glasovima i (tevens ()@3)), koji je obradio frikative i okluzive. (tevens je zakljuio da intenzitet zvunog signala kod frikativa primarno ovisi o tlaku zraka u samom tjesna u i vrlo malo o veliini i presjeku tjesna a. 8o znai da u uobiajenim uvjetima artikula ije, kod relativno stabilnoga subglotikog tlaka, intenzitet frik ijskog &uma nije znaajno ovisan o veliini frik ijskog tjesna a. Ovaj nalaz govori u prilog pristali ama tzv. kvantne teorije (Yuantal t,eor%). 5vantna teorija artikula ije ((tevens, )@H@) zasniva se na $antovoj akustikoj teoriji govorne realiza ije, a polazi od teze da izme7u vokalnog trakta i akustikog signala postoji nelinearna povezanost. 8o potvr7uje injeni om da u odre7enim podrujima vokalnoga trakta vrlo mali pokreti artikulatora mogu proizvesti velike promjene na akustikom planu. !otpora ovoj teoriji mo'e se na0i i u radu [ood-a ()@3@) koji je utvrdio da i najmanje promjene dimenzija jezika imaju veliki utje aj na akustiku sliku vokala. [ood je lo irao etiri razliita mjesta gdje jezik

prilikom izgovora vokala stvara su'eni prolaz: du' tvrdoga nep a, du' mekoga nep a, u gornjem i u donjem dijelu farinksa. *pak, treba naglasiti da zaklju i ovi, istra'ivanja ne mogu dati jednoznane rezultate i zakonitosti, a daljnja 0e istra'ivanja anatomije i fiziologije upotpuniti dosada&nje modele vokalnog trakta. *sto tako treba i dalje nastaviti akustiku analizu govornog signal.

3.2. REZONANCIJA
Dezonan ija je osobina kruti, tijela i &upljina ispunjeni, zrakom koje pod utje ajem zvuka (npr. istog tona) iz okoline poinju same titrati. 5ao rezultat rezonan ije u takvom tijelu koje titra (rezonatoru), javit 0e se frekven ije koje su ,armoni i izvornoga tona koji je izazvao rezonan iju. -roj i intenzitet pojedini, ,armonika ovisit 0e o frekven iji izvornoga tona, veliini (volumenu) i obliku rezonatora, kao i o fizikalnim svojstvima materijala od kojega je rezonator sainjen. !ojava rezonan ije koristi se kod ve0ine glazbala, pa se pomo0u odre7eni, karakteristika rezonatora dobiva i 'eljena boja zvuka nekog instrumenta. Na isti nain &upljine iznad larinksa (spomenimo samo tri ve0a rezonatora: faringealni, oralni i nazalni rezonator) sudjeluju u stvaranju govorni, zvukova. Ovdje se iz laringealnog glasa, pomo0u rezonatorski, &upljina, oblikuju vokali. Glas proizveden u grkljanu &iri se kroz rezonantne &upljine (laringealnu, 'drijelnu, nosnu i usnu). Gbog efekta rezonan ije govorni zvuk u vokalnom traktu poprima svoju konanu boju i akustiki oblik. Dezonantne karakteristike vokalnog trakta ovise o mnogim faktorima a najvi&e o njegovoj du'ini, presjeku i obliku. Gbog efekta rezonan ije zvuk se filtrira u voklanom trkatu te 0e se zbog toga odre7eni dijelovi spektra pojaavati (formanti) dok 0e drugi biti prigu&eni. Oblik i veliina 'drijelnog rezonatora zavise od polo'aja jezika, aktivnosti konstriktora 'drijela, polo'aja, pokreta i zategnutosti zidova farinksa. #ko je jezik povuen unazad, &upljina 'drijela 0e se znatno smanjiti i obratno. Ga vrijeme normalnog disanja velum je spu&ten i tada su nazalna i oralna &upljina spojene. 5od svi, oralni, glasova velum se podi'e i zatvara nazalni prolaz a kod izgovora nazalni, glasova (m, n, nj) velum je spu&ten pa zrana struja prolazi kroz nosnu &upljinu. Nosna &upljina mo'e utje ati na poreme0aj rezonan ije (,iper ili ,ipo nazalnost). Nazalna &upljina sudjeluje u izgovoru nazala <6, N, NE< a kod odraslog mu&kar a duga je oko )A, m (od uvule do izlaza iz nosa. Nazalnost kao poreme0aj mo'e ukazati na odre7ena anatomske ili neurolo&ke te&ko0e. !rvi formant nazalne &upljine nalazi se oko AB4 - C44 Oz (5ent i Dead, )@@A) a mo'e se pomaknuti i do B44 Oz. +sna &upljina je najve0a pa se u njoj odvijaju i najve0e promjene oblika, polo'aja i veliine rezonatora. Ovo se posti'e za,valjuju0i strukturi, obliku i pokretljivosti pojedini, govorni, organa. !omini artikulatori: donja vili a, mi&i0i li a, usne, jezik, meko nep e i 'drijelne stijenke mijenjanjem svog polo'aja prema nepominim artikulatorima (gornjoj eljusti, tvrdom nep u i zubima) mijenjaju oblik i volumen usne &upljine, stvaraju0i pregrade ili su'ene prolaze te usmjeravaju zrak kroz usnu ili nosnu &upljinu. (uvremena znanost o govoru poku&ava objasniti govorni zvuk kao seriju akustiki, signala koji su podlo'ni filtriranju rezonantni, &upljina (svaka pojava rezonan ije ili antirezonan ije djeluje na zvuni signal kao akustiki filtar). Ovo je tumaenje poznato kao /Linear sour e-filter t,eor%/, a prema toj teoriji mo'e se objasniti i akustika modifika ija laringealnoga zvuka, gdje se jednostavni spektar laringealnoga osnovnog tona, uslijed prijenosne funk ije vokalnog trakta, modifi ira u spektralni oblik slo'enog ,armonikog zvuka. Ovu teoriju najbolje je razradio $ant )@Q4. godine u svojoj knjizi /# ousti 8,eor% of (pee , !rodu tion/ (prema: Lindblom i (undberg, )@3)). +pravo su se samoglasni i, zbog svoji, akustiki, obilje'ja, pokazali kao najprimjereniji za ovakva istra'ivanja, u kojima se poku&avao definirati i suziti broj relevantni, akustiki, parametara. *z akustike je poznato da se vokalni trakt mo'e usporediti s akustikom tubom ija 0e akustika impedan ija biti jednaka omjeru du'ine tube i veliini njenog presjeka. (tevens i Oouse ()@BB) su za samoglasnike razvili tro-parametarski model vokalskog trakta. Ovaj model zasnovan je na: a) mjestu su'avanja, b) veliini su'enog prolaza i ) odnosu otvora usta i du'ine vokalnog trakta (akustika impedan ija). + skladu s tim, autori su definirali prva tri formanta. !rvi je formant frekven ijski visok ako postoji uski jezini tjesna iznad glotisa i veliki ne-okrugli otvor usta. $ormant je nizak ako je usni otvor mali i okrugao ili ako postoji uski jezini tjesna u blizini usta. "rugi formant u pravilu postaje frekven ijski vi&i &to se mjesto su'enja pomie vi&e od glotisa prema ustima i &to se vi&e pove0ava odnos du'ine i presjeka (akustika impedan ija) otvora. !ovi&enje frekven ije drugoga formanta je izrazitije &to je jezini tjesna u'i. 8re0i se formant malo povisuje kad se tjesna vi&e pomie od glotisa prema naprijed i kad se vi&e pove0ava otvorenost usta i zaokru'enost presjeka. 3.2.1. $ORMANTI $ormanti su intenzitetski nagla&eni dijelovi spektra koji su rezultat rezonan ije u rezonantnim &upljinama i ne ovise o promjenama visine osnovnog tona ili ,armonika. 5od zvuni, glasova formante ne mo'emo direktno uoiti zbog prisutnosti ,armonika (eksperimentalno to bismo mogli vidjeti u spektru &apata (kada glasni e ne titraju). 5od bezvuni, konsonanata formante mo'emo uoiti direktno u spektru iako oni i ne predstavljaju u pravom smislu formante jer ne nastaju uvijek kao rezultat rezonan ije. Npr. prednji glasovi <(< ili <>< ne stvaraju rezonan iju jer se proizvode na samom izlazu iz usne &upljine. (toga se formanti u govoru uglavnom promatraju u izgovoru samoglasnika. (truktura formanata je za pojedine glasove uvijek je pribli'no ista ali se razlikuje izme7u mu&kara a i 'ena jer su i nji,ove rezonantne &upljine razliite veliine. 5od mu&kara a je vokalni trakt du'i (ve0i volumen) pa su formanti frekven ijski ni'i nego kod 'ena. 5od zvuni, glasova formante ne mo'emo direktno u spektru uoiti zbog prisutnosti ,armonika (eksperimentalno to bismo mogli vidjeti u spektru &apata, kada glasni e ne titraju). $ormante

naje&0e uoavamo tako da iz $$8 ($ast $ourier 8ransform) spektra napravimo L!> (Linear !redi tive >oding) spektar. "rugi je nain da se u trodimenzionalnoj analizi (spektrogramu ili sonogramu) primjenjuje tzv. &iroko filtrirnje (bolje se uoavaju formanti) ili usko filtriranje (bolje se vide ,armoni i). 8reba napomentu da primjer i obja&njenja formanta u vokalnom traktu predstavljaju pojednostavljen prin ip rezonan ije u akustikoj tubi. ?i&e faktora utjee na karaktristike formanta: ] *zvor zvuka (# ousti (our e) je glas a vokalni trakt predstavlja akustiki filter. ] 5arakteristika formanta odre7ena je du'inom i oblikom voklanog trakta. ] $rekven ija prvog formanta ponajvi&e ovisi o podignutosti jezika tijekom izgovora i su'enosti prolaza. ] $rekven ija drugog formanta ponajvi&e ovisi o polo'aju vr,a jezika i su'enosti prolaza. Na slijedeim slikama prikazana je formantska analiza istoga glasa pomo0u programa !ratt i (pee , #nal%zer ((#). !D#88 (vrijednosti formanata) $) HB4 Oz $A )BBQ Oz $C CB42 Oz

(lika CB. !rva etiri formanta u programu !ratt.

V..............
(lika CQ. *sti uzorak u programu (pee , #nal%zer.

(lika C3. (pektar s prva tri formantska vr,a (program (pee , #nal%zer). ?okalni trakt mo'emo zamisliti kao ijev (JJakustika tubaJJ) koja je otvorena (usta) na jednom a zatvorena na drugom kraju (glotis). + vokalnom traktu nalazi se stupa zraka na kojem se stvaraju longitudinalni valovi. Na mjestu svakog trbu,a stvarat 0e se pojaana rezonan ija a na mjestu vorova prigu&enje. !ojaana rezonan ija formirat 0e govorne formante. Na sli i su prikazani primjeri kako se u tubi (ili vokalnom traktu) s otvorenim jednim krajem formiraju vorovi i trbusi. Dezonan ija vokalnog trakta definirana je neparnim brojem etvrtina valne duljine vokalnog trakta. 5od ovakve otvorene tube najjau rezonan iju 0e imati sinusoidni zvuni val kojemu je valna duljina jednaka etverostrukoj du'ini vokalnog trakta. 8ranzi ija drugog formanta ispituje se naizmjeninim izgovorom glasova *-+-*-+.....

(lika CH. 8ranzi ija drugog formanta (normalan mu&ki glas).

(lika C@. 8ranzi ija drugog formanta (patolo&ki mu&ki glas).

3.2.1. 1. NAIN IZRAUNAVANJA $ORMANATA

?oklani trakt mo'e se pojednostavljeno prikazati kao model akustike tube ( ijev koja mo'e na svojim krajevima biti otvorena i<ili zatvorena. ?okalni trakt predstavlja tubu kojoj je jedan kraj zatvoren (glasni e) a drugi kraj otvoren (usta). Osnovna formule za izraunavanje (jedan kraj zatvoren a drugi otvoren):
-

? (An ; ))

*L

Fn - rezonantna frekven ija n-tog formanta (Oz) n - ijeli broj (broj koji oznaava prvi, drugi, tre0i forant) c - brzina zvuka (izra'ena u metrima<sekundi): oko C24 m<s L - du'ina vokalnog trakta (izra'ena u metrima)M kod mu&kar a je oko )3 m . Napomena: brzina zvuka i du'ina vokalnog trakta moraju biti u istom mjernom sustavuM obje vrijednosti treba iskazati ili u entimetrima ili u metrima (rezultat 0e biti identian). Npr. ako se uzme prosjena brzina zvuka od C24 metara u sekundi, a prosjena du'ina mu&kog vokalnog trakta )3 m, onda trakt treba pretvoriti u metre (4.)3 m). "akle, u formulu 0e se uvrstiti (metri): W C24 << LW 4,)3 ili ( entimetri): WC2444 << LW)3 *z pret,odne formule pojednostvaljeno formula za prvi formant glasi:

$ ) (A N1 ;)) Nc 2 NL
i

) lcO 2 L -A
za drugi formant:

(A N A -)) Nc 2 NL $ A "cO 2 L -C
za tre0i formant:

(A IC -)) Nc 2NL
LL
-

" 'cO 2 L
!rimjer raunanja formanta (jedini e u metrima, brzina zvukaW C24 m<sM du'ina vok. trakta W )3 m).

1c C24 C24 ) *L 2I4.)3 4.QH B44HH W C W W)4A4 W )B44 HH A 2L 2N4.)3 4.QH Bc BNC24 )344 C 2L 2N4.)3 4.QH AB44HH

!ojednostavljeni nain izraunavanja vi&i, formantaM ?i&i formanti predstavlaju umno&ke prvog formanta s ijelim neparnim brojevima. korak ): pretvoriti du'inu vokalnog trakta iz entimetara u metre:)3 m - )44 W 4.)3 m korak A: izraunati $) $) W <2L W C24 m<s - (2 I 4.)3 m) W B44 Oz korak C: izraunati $A i $C $A W $) I C W B44 I C W )B44 Oz $C W $) I B W B44 I B W AB44 Oz $2 W $) I 3 W B44 I 3 W CB44 Oz Osnovna formule za izraunavanje (ako su oba kraj zatvorena ili otvorena):

nc -?Pn

2L

Fn - rezonantna frekven ija n-tog formanta (Oz) n - ijeli broj (broj koji oznaava prvi, drugi, tre0i forant) c - brzina zvuka (izra'ena u metrima<sekundi): oko C24 m<s L - du'ina akustike tube

". #IGITALNO SIGNALNO $ROCESIRANJE U LOGO$E#IJI 9.1. UVOD

!rije vi&e od A4 godina autor ove ideje i metode napravio je prve korake u podruju primjene novi, te,nologija u logopedskoj re,abilita iji)). 8ada&nja rje&enja bila su kreativna i dobro zami&ljena, a to potvr7uje i podatak da su prototipovi ti, ure7aja bili nagra7eni kao te,nika unapre7enja na izlo'bi izuma i te,niki, unapre7enja koja se svake godine odr'ava u sklopu Gagrebakog velesajma (*NO?#)A). 6e7utim, put od ideje do konkretne realiza ije esto traje dugo jer je ideju ponekad, zbog materijalni,, te,niki, i finan ijski, mogu0nosti, te&ko provesti u djelo. Osim toga, ideje ponekad mogu biti ispred trenutno razvijene te,nologije, pa treba ekati da razvoj te,nologije omogu0i realiza iju ideje. +natrag otprilike )4 godina zapoela je era *nterneta u Orvatskoj koji je otvorio neograniene mogu0nosti pretra'ivanja informa ija iz ijelog svijeta. +tro&eno je mnogo vremena na pretra'ivanje i u jesen )@@3. godine prona7ena je aparatura pomo0u koje se napokon mogla ostvariti ranije zami&ljena ideja. !roizvo7a je njemaka tvrtka /-e,ringer/. ?lasnik tvrtke je +li -e,ringer, koji je jo& kao student te,nike i muzike &kole pokazivao poseban interes za dobrim zvukom i naprednim te,nologijama, pa je dobio nadimak JJ-e,ringer t,e 1arJJ (-e,ringer - u,o). "anas je gospodin +li -e,ringer vlasnik tvrtke koja ima oko )444 zaposleni, u A4 zemalja &irom svijeta, a za&titni znak tvrtke je /u,o/. 8vrtka je poznata po vr,unskoj profesionalnoj opremi koja se koristi u tonskim studijima i kon ertnim dvoranama, a ova aplika ija pokazuje kako dobra ideja uz pomo0 dobre te,nologije mo'e rezultirati znanstveno i struno utemeljenim novim metodama i te,nikama re,abilita ije u logopediji. "ana&nje te,nologije slu&ni, pomagala (slu&ni, aparata i ko,learni, implantata) u pro esu obrade zvuka koriste upravo ovakve vrste elektroakustiki, i digitalni, sklopova koji su ugra7eni u -e,ringer-ove pro esore zvuka. 8o su razliite vrste filtara koji omogu0avaju filtriranje zvuka s rasponom pojasa od jedne tre0ine oktave, preko oktave pa na &ire. Osim toga tu je i parametarski ekvalizator (eYualiser) koji ima vrlo velike mogu0nosti u kreiranju karakteristika filtra prema konkretnim potrebama korisnika (promjene &irine pojasa, promjene jaine gu&enja ili pojaanja, promjene strmine ovojni e filtra - R faktora te promjene entralne frekven ije). (ve ove parametre mogu0e je istovremeno pode&avati. Osobito je va'no dinamiko pro esiranje zvuka koje omogu0ava veliko pobolj&anje u kvaliteti slu&anja kod osoba s o&te0enjem slu,a ali i kod svi, drugi, kojima slu&anje ote'ava razvoj govora, jezika, itanja i sl. "inamiko pro esiranje omogu0ava selektivno gu&enje ili pojaavanje samo odabrani, frekven ija te promjene intenziteta zvuka. (ve ove promjene odvijaju se potpuno automatski, u realnom vremenu. Osim kod slu&ni, i govorni, poreme0aja, zvuk je po'eljno akustiki obraditi i u terapiji s dje om koja imaju poreme0aje sredi&njeg slu&nog pro esiranja. !oreme0aji sredi&njeg slu&nog pro esiranja ili poreme0aji slu&nog pro esiranja (!(!) su smetnje u primanju i obradi verbalni, informa ija koje rezultiraju permanentnom kognitivnom disfunk ijom tijekom razvojnog perioda usvajanja jezika. !ojavnost !(!-a u op0oj popula iji nije sa sigurno&0u utvr7ena ali ve0ina autora govori da se poreme0aji slu&nog pro esiranja pojavljuju u A do B ^ dje e, dva puta vi&e u djeaka nego djevoji a. !osljednji, desetak godina znaajno su unaprije7ena istra'ivanja koja se odnose na poreme0aje slu&nog pro esiranja (!(!). *stra'ivanja su uglavnom provo7ena u razvijenim zemljama, najbrojnija u (#", a rezultati su pokazali da oko A-C^ (ak i do B^) djeje popula ije ima !(! &to je postotak koji svakako zaslu'uje pa'nju i istra'ivanje. Nadalje, postoji znaajna povezanost izme7u !(!-a i drugi, te&ko0a kao npr. govorno-jezini, poreme0aja (te&ko0a itanja, fonolo&ki, i jezini, poreme0aja), te&ko0a uenja i sl. Nadalje, !(! je u pravilu prisutan i kod ,iperaktivne dje e i dje e s poreme0ajem pa'nje (#"" -atention defi it disordersM #"O" - atention defi it ,ipera tive disorders). *ako, u ovom sluaju treba biti oprezan jer kod #"O" i neki, drugi, pote&ko0a (npr. autizam i mentalna retarda ija) lo&iji odgovori na testovima !(! mogu biti posljedi a primarnog poreme0aja a ne lo&eg slu&nog pro esiranja. !(! kod osnovno&kolske dje e (uzrasta 3 do )4 godina: prva etiri razreda) mo'e stvarati i dodatne pote&ko0e u svim aktivnostima vezanim za pro es uenja i razvoja govorno-jezini, sposobnosti. +pravo nove te,nologije u pro esiranju zvuka (poput -e,ringer-ovog pro esora zvuka) omogu0avaju takve promjene zvuka koje 0e eliminirati sve nepo'eljne zvune pojave ili efekte koji ote'avaju optimalno slu&anje a isto tako i pojaati i naglasiti one dijelove zvuka koji mogu pomo0i u slu&anju.

"ana&nje metode obrade zvuka koriste "(! ("igital (ignal !ro essing) te,nologiju. "igitalno signalno pro esiranje ("(!) ili digitalna obrada signala postala je standard u svakom novijem ure7aju za reproduk iju, snimanje ili obradu zvuka, od ,obi ure7aja za ku0nu uporabu, profesionalni, ure7aja za tonska snimanja, mjerni, ure7aja u akusti i pa tako i ure7aja u re,abilita iji slu&ni, i govorni, poreme0aja. "(! omogu0ava brzu i pre iznu obradu zvuka gotovo istom kvalitetom i brzinom (pa ak i br'eK), onako kako to radi i ljudski mozak. ?i&e nema niti jednog modernijeg slu&nog aparata ili drugog pomagala namijenjenog slu&anju ili govoru koje ne koristi "(!. *ako je "(! vrlo slo'ena i sofisti irana te,nologija koja u svojoj osnovi koristi raunalni pro esor, ona je za korisnika vrlo jednostavna i pouzdana. !oe i primjene digitalnog pro esiranja u logopedskoj re,abilita iji u Orvatskoj datiraju iz )@HC<2 godine (Oe7ever, )@H2, )@HB) a ideja je nagra7ena bronanom plaketom na izlo'bi izuma i te,niki, unapre7enja (*NO?#-H2). !osljednji, desetak godina ova se aplika ija uspje&no pro&irila uz uporabu pro esora zvuka njemake tvrtke -e,ringer i logopedima u Orvatskoj i susjednim zemljama ijeli je komplet (aplika ija i ure7aj) poznat pod nazivom "igitalni logopedski set (Oe7ever, A442). Ova je aplika ija i metoda tijekom A444. god. prijavljena 6inistarstvu znanosti i te,nologije DO kao informatiki projekt pod nazivom: /primjena digitalnog signalnog pro esiranja ("(!) u logopedskoj re,abilita iji/. !rojekt je pozitivno o ijenjen te je na osnovu toga dobio i pismenu podr&ku 6inistarstva znanosti kao projekt koji zaslu'uje sve oblike poti aja i podr&ke, kao i finan ijsku potporu. #plika ija i metoda za&ti0eni su autorskim pravom. Logopedski set koristi ve0 vi&e od A44 institu ija i logopeda i postao je dio standardne opreme ve0ine logopeda i audio-re,abilitatora.

9.2. OPIS LOGOPEDSKOG SETA

>jelokupni komplet sastoji se od tri zasebna aparata koji su na odgovaraju0i nain povezani u jedan jedinstveni sklop (fotografija u prilogu). (va tri aparata su -e,ringer-ovi proizvodi, a to su +L8D#>+D?1 !DO "1RA2@Q, +L8D#G#*N !DO 6*>AA44 i !O[1D!L#9 !DO O# 2344. +z aparaturu se koristi elektrokondenzatorski kardioidni mikrofon profesionalne kvalitete te kvalitetne studijske slu&ali e. 8reba napomenuti da je ure7aj +L8D#>+D?1 !DO "1RA2@Q nezamjenjiv u ovoj konfigura iji, dok se svi drugi elementi mogu nadomjestiti zamjenskim aparatima slini, karakteristika drugi, proizvo7aa.

(lika 24. "igitalni logopedski set.

DIGITALNI LOGOPEDSKI SET I PERI$ERNI UREAAJI

%&'()*+,*-.+ /-01+

(lika 2). "igitalni logopedski set i periferni ure7aji. 9.2.1. MIKRO$ONSKO PREDPOJAALO; ULTRAGAIN PRO MIC 2244

8o je izuzetno kvalitetno nisko&umno dvokanalno mikrofonsko predpojaalo (va uum tube te ,nolog%) koje se sastoji od dva zasebna kanala s mogu0no&0u istovremenog prikljuka dva mikrofona ili dva linijska signala s nekog drugog audio-ure7aja. +pravljanje za svaki kanal je potpuno odvojeno. !redpojaalo ima visokopropusni filtar s kontinuiranim pode&avanjem donje granine frekven ije od )B Oz do CB4 Oz. 6ikrofonski ulazi imaju dodatno napajanje (/p,antom po;er/) za kondenzatorske mikrofone profesionalne kvalitete. 6ikrofonsko predpojaalo ima mogu0nost kori&tenja dva mikrofona. Ova op ija nije nu'na, a logoped koji koristi opremu mo'e pro ijeniti je li drugi mikrofon potreban ili ne. #ko se terapija izvodi samo s dje om, tada drugi mikrofon nije po'eljno koristiti jer bi ga dje a brzo o&tetila (ba anjem, lupkanjem po stolu, stavljanjem u usta i sl.), a, osim toga, dijete naje&0e ne bi bilo u stanju dr'ati mikrofon u ispravnom polo'aju. 6e7utim, ako se mikrofon uglavnom koristi za odrasle, adoles ente ili dje u starijeg uzrasta, tada kori&tenje drugog mikrofona olak&ava rad logopeda, a smanjuje se mogu0nost preno&enja razliiti, infek ija. 9.2.2. POJAALO ZA SLU1ALICE; POBERPLAC PRO 5A 9@44 Ovo izlazno stereo pojaalo za slu&ali e u sebi sadr'i 2 potpuno odvojena izlazna kanala. Na svaki kanal se istovremeno mogu prikljuiti tri para slu&ali a (istovremeno mo'e opslu'ivati ukupno )A pari slu&ali aK). Na svakom od 2 kanala postoji jo& mogu0nost dodatnog miI-signala koji se mo'e kombinirati sa signalom iz glavnog pro esora. 9.2.3. PROCESOR ZVUKA; ULTRACURVE PRO DED29E8 +re7aj u sebi ima dva A2-bitna "(! pro esora (sa brzinom uzorkovanja zvuka od @Q kOz) te dva A2-bitna #"<"# pretvaraa. +re7aj je potpuno kompjuteriziran i audio signal obra7uje pomo0u digitalnog signalnog pro esiranja ("(!). !ro esor vrlo visoke rezolu ije i pre iznosti omogu0ava istovremeno i trenutno upravljanje svim sklopovima. >jelokupna konfigura ija ure7aja vi&estruko nadma&uje mogu0nosti i te,nike karakteristike klasini, aparata. Na ure7aju je mogu0e simulirati karakteristike bilo kojeg slu&nog aparata te posti0i znatno bolje karakteristike, &to je vrlo pogodno za re,abilita iju slu&anja i govora kod osoba s o&te0enjem slu,a. !ored toga, na ure7aju se trajno mogu memorirati ak Q2 razliita programa (konfigura ije) za slu&no-govornu re,abilita iju koji u sebi objedinjuju i po,ranjuju sve definirane parametre. +z grafiki eYualiser po,ranjuju se i parametri )4-kanalnog parametarskog eYualisera, trokanalnog dinamikog eYualisera, sklopa za ka&njenje audio signala (dela%, koji je logopedima poznat pod nazivom "ela%ed #uditor% $eedba k ili skra0eno "#$), te dinamikog pro esiranja (limitera, kompresora ili ekspandera). +re7aj posjeduje i jednostavnu komandu JJb%passJJ koja omogu0ava trenutno dobivanje normalnog (ne pro esiranog) zvuka na slu&ali ama (logopedi ga nazivaju JJdirektan kanalJJ). +nato velikim i bezbrojnim mogu0nostima pode&avanja (postavki) ure7aja, rad na ure7aju je krajnje jednostavan za korisnika i potrebno je par sekundi da se iz memorije pozove bilo koja aplika ija.
9.2.3.1. PROGRAMSKE MEMORIJE

+re7aj ima Q2 slobodne memorije koje omogu0avaju trajno memoriranje Q2 razliite filtarske krivulje (za svaku krivulju se memorira i 'eljeni intenzitet - master volume) u kombina iji sa svim ostalim pode&enim parametrima. Ga,valjuju0i ovom memoriranju, aparat se vrlo brzo mo'e postaviti u 'eljenu aplika iju.
9.2.3.2. TERCNI GRA$IKI EDUALISER

!ro esor ima dva C)-kanalna ter na grafika eYualisera na kojima se mogu postaviti 'eljene filtarske krivulje za korek iju i re,abilita iju govora ili slu&anja. (vaki pojas se mo'e pojaavati ili gu&iti u rasponu _ )B d-, a time se mo'e posti0i maksimalna dinamika filtarske krivulje od C4 d-.
9.2.3.3. PARAMETARSKI EDUALISER

+re7aj ima po )4 potpuno nezavisni, programabilni, parametarski, filtara po kanalu. (vaki se filtar mo'e postaviti na bilo koju entralnu frekven iju u rasponu od A4 Oz do A4 kOz. !romijenjivost &irine pojasa ide od )<)4 okt (vrlo o&tar, usko pojasni filtar) pa sve do &irine od )4 oktava (praktino postaje linearan u ijelom ujnom podruju). 6ogu0nost promjene pojaanja<gu&enja iznosi ` )B d-. Gbog sumiranja efekata pojedinani, parametarski, filtara te kombiniranja s grafikim eYualiserom mogu0e je dobiti filtarske krivulje s velikim dinamikim rasponom koji mo'e u istom zvuku pojaati<gu&iti odre7ene frekven ije u rasponu od 4 do Q4 d-.
9.2.3.9. $$T ANALIZATOR ZVUKA

!omo0u Q)-kanalnog $$8 analizator zvuka u realnom vremenu mogu0e je svaki pro esirani zvuk vizualizirati &to olak&ava terapiju. >ijeli prikaz spektra je trenutno prikazan na L>" displeju ure7aja, kao i sve druge funk ije. (pektralna analiza mo'e se koristiti u dijagnostike svr,e za pribli'no odre7ivanje formantskog vr,a za pojedine glasove te za odre7ivanje frekven ije osnovnog laringalnog tona (produ'enim foniranjem vokala <#<). Osim toga D8# se mo'e koristiti i kao vizualni feedba k u kontroli i vje'bama fona ije (kontrola glasno0e, visine tona i stabilnosti spektra), te isto tako i u korek iji frikativa (koji se mogu produ'eno artikulirati, a tijekom artikula ije mo'e se pratiti stabilnost frik ije i raspored energije u spektru). "igitalni logopedski set ima ugra7enu i op iju analizatora zvuka u realnom vremenu (D8#: D1#L-8*61 #N#L*G1D). D8# je koristan kao pomo0no sredstvo vizualiza ije zvuka i mo'emo ga koristiti kod svi, vrsta vje'bi fona ije (terapija i impostiranje glasa, disfonije, vje'be fona ije kod mu anja, >!, !arkinsonove bolesti i sl.). !a ijentu treba dati uputu da poku&ava fonirati glas tako spektralni prikaz bude &to mirniji (vertikalni stupi0i -JJbarJJ moraju mirovati i zadr'ati &to stabilnije visine). #ko stup i variraju po visini, znai da je u glasu prisutan tremor, podr,tavanje ili pojaani &um. Najvi&i stupa koji se pojavi u lijevom dijelu ekrana (oko )44 do C44 Oz) pokazuje fundamentalnu frekven iju (osnovni laringealni ton) i njegova vrijednost ovisi o dobi i spolu pa ijenta. +koliko 'elimo glas postaviti u JJni'iJJ (tamniji) ili JJvi&iJJ (svjetliji) registar, pa ijenta 0emo instruirati da prati samo taj stupa fundamentalnog tona ta da ga svojim glasom pomie lijevo ili desno (ni'i ili vi&i glas).

!arametre analizatora pode&avamo u meniju D8#-) i D8#-A (menije mijenjamo uzastopnim pritiskom tipke D8#). 6alim tipkama # i - na pro esoru mijenjamo pojedine op ije dok ne dobijemo vrijednosti koje su prikazane na ovoj ski i (pode&avanje se vr&i samo jednom i pro esor trajno pamti pode&ene parametre). #ko su parametri ve0 pode&eni, pritiskat 0emo tipku D8# dok nam se ne pojavi spektralni prikaz preko ijelog ekrana (bez parametara koje smo malo prije pode&avali). Okretanjem dva manja okrugla gumba na pro esoru mo'emo pode&avati visinsku skalu tako da prema potrebi istaknemo samo najjae vr,ove spektra (fundamentalnu frekven iju i njene ,armonika) a da potisnemo ostale nebitne komponente spektra.
9.2.3.:. GENERATOR RUFIASTOG 1UMA

*mplementirani generator omogu0ava dobivanje tzv. JJmasking efektaJJ kojega logopedi ponekad koriste prilikom dijagnosti iranja psi,ogene disfonije. !rimjena maskinga mo'e se koristiti i kod mu anja iako vrlo rijetko.
9.2.3.8. $ONOMETAR /SPL METAR0

+z dodatak mjernog mikrofona ovaj ure7aj mo'e mjeriti razinu buke, govora ili bilo kojeg zvuka uz standardizirane izofonske korek ije (#, i > krivulje). !ogodno za objektivno mjerenje razine govora i buke u uioni ama, logopedskim kabinetima i drugim prostorima. ?e0 je ranije u jednom poglavlju detaljno opisan $ONO618#D (?O*>1 L1?1L 618#D) kada se koristi originalni mjerni mikrofon. #ko uz digitalni logopedski set niste naruili mjerni mikrofon a 'eljeli bi koristiti op iju prikaza intenziteta zvuka, pozvat 0emo iz memorija program 22 (mo'e i u svim drugim programima). $onometar ukljuujemo jednostavno pritiskom na tipku 6181D na pro esoru zvuka. !rema potrebi pritisnemo vi&e puta dok nam se na ekranu ne pojavi 6181D - ) (pisat 0e !1#5 < D6( 6181D). Govorom u mikrofon JJtrakaJJ grafikog prikaza pomi ati 0e propor ionalno intenzitetu zvuka. Optimalnom glasno0om traka 0e dosezati otprilike do pola ekrana. +koliko govorimo preglasno, traka 0e prelaziti preko polovine u desnu stranu. 6e7utim, ovaj prikaz ne omogu0uje stvarno mjerenje intenziteta u (!L de ibelima ve0 samo relativne vrijednosti. !uno je bolja op ija s uporabom pravog mjernog mikrofona. 8ada tipku 6181D bira se op ija 6181D (!L 6181D ((O+D>1: D8#<6*> *N). "etaljan opis (!L - metra opisan je u poglavlju br. ).Q.C.
9.2.3.@. ELIMINATOR MIKRO$ONIJE /$EED7ACK DESTROCER0

Ovaj pro esor ima u sebi ugra7en sklop koji omogu0ava elimina iju mikrofonije ili drugi, ometaju0i, zvukova. *ma na raspolaganju )4 nezavisni, ultra uski, pojasni, filtara (tzv. JJnot ,JJ filtri) s mogu0no&0u promjene &irine pojasa od )<)4 do )<Q4 oktave (pojas &irine od samo jedne &ezdesetine oktave) i s gu&enjem do - Q4 d-. $iltri se mogu programirati -nauiti (JJlearnJJ mod) da se aktiviraju i eliminiraju odre7ene frekven ije ili se mogu postaviti na automatski re'im rada u kojem se na temelju digitalne analize signala vr&i JJinteligentnoJJ i automatsko postavljanje parametara filtra kako bi se eliminirali nepo'eljni zvukovi.
9.2.3.G. 7CPASS OPCIJA

+re7aj ima op iju (tipka na upravljakoj ploi) kojom se u jednom trenutku mogu JJzaobi0iJJ svi efekti pro esiranja zvuka (b%pass) tako da se na izlazu dobiva originalni zvuk (logopedi to esto zovu direktni " - kanal). + bilo kojem programu na logopedskom setu mo'emo brzo i jednostavno dobiti JJ" -kanalJJ (direktan nefiltrirani zvuk) koji nam mo'e biti od koristi ako tijekom terapije imamo potrebu ne&to pojasniti pa ijentu. 5ako bi nas bolje razumio, preba ujemo se na " - kanal, a nakon na&eg poja&njenja, ponovo se vra0amo na rad u odabranom programu. Ova se op ija dobiva vrlo jednostavno: pritisnemo tipku s oznakom -9!#(( i dr'imo je jednu sekundu (dok se na njoj ne upali rvena lampi a). 8ada tipku otpustimo i ure7aj ne "-kanalu. Ga iskljuivanje ove op ije ponovno pritisnemo -9!#(( i dr'imo jednu sekundu ( rvena lampi a se gasi) a ure7aj nastavlja rad u odabranom programu.
9.2.3.E. DINAMIKO PROCESIRANJA

Ovaj ure7aj ima velike mogu0nosti dinamikog pro esiranja zvuka. Ova je op ija izuzetno va'na kod svi, vrsta o&te0enja slu,a i nji,ovoj re,abilita iji neovisno da li se radi o kori&tenju klasinog slu&nog aparata ili ko,learnog implantata. Ga,valjuju0i upravo ovom dinamikom pro esiranju znaajno je pobolj&ana kvaliteta terapije u svim sluajevima gdje je naru&eno slu&anje. 8o se ne odnosi samo na klasina o&te0enja (gubitke) slu,a ve0 i na JJnoveJJ vrste poreme0aja poput poreme0aja slu&nog pro esiranja za koje se tek posljednji, godina otkriva kako su povezani s jezinim te&ko0ama, te&ko0ama u itanju, pisanju i uenju a esti su pratila ,iperaktivnosti i poreme0aja pa'nje (#"O"). "inamiko pro esiranje obu,va0a uporabu limitera, kompresora, ekspandera i dinamikog parametarskog eYualisera. Limiter omogu0ava kontrolu glasno0e te automatski &titi od nepo'eljnog prekoraenja glasno0e &to je pogodno u radu s dje om kao i u re,abilita iji slu&anja. + ovom ure7aju ugra7en je automatski limiter koji po svojim mogu0nostima nadma&uje sve poznate te,nologije limitera koji se ugra7uju u slu&na pomagala. ?rlo brzi limiter ima trenutnu mogu0nost ukljuenja - nula milisekundi (zero atta k) dok npr. najmodernija programabilna slu&na pomagala imaju vrijeme ukljuenja (#G> - automati gain ontrol) A-C milisekunde. Nadalje, ovaj limiter ima mogu0nost pode&avanja vremena zadr'avanja limitiranja signala (,old time) u rasponu od 4 do )444 ms (ni ve0ina najnoviji, slu&ni, pomagala nema ovu mogu0nost). Nakon isteka vremena zadr'avanja nastupa vrijeme otpu&tanja limitera (release time) koje je kod programabilni, i digitalni, slu&ni, pomagala podesivo u rasponu od C4 - 2444 ms dok je kod ovog limitera to podesivu u vremenu od 4-2444 ms. #G> - automati gain ontrol u ovom ure7aju mo'e se podesiti u rasponu od 4 - A2 d- dok je kod slu&ni, pomagala to podesivo u rasponu 4 - A) d-. 5ompresor<ekspander dinamike s digitalnom *G> kontrolom (*ntera tive Gain >ontrol) koji omogu0ava smanjenje ili pove0anje dinamike zvuka. !rag kompresije zvuka mo'e se regulirati u rasponu od 4 d- do -Q4 d-. ?rijeme

ukljuenja podesivo je u rasponu od 4 - A44 ms a vrijeme otpu&tanja u rasponu od A4 - 2444 ms. !omo0u kompresora mogu0e je izjednaiti glasno0u govora bez obzira na ti,e ili glasne dioni e govora te time govor i sve foneme u govoru uiniti maksimalno razumljivim. Ovo je osobito va'no za osobe ko,learnim implantatima kao i klasinim slu&nim aparatima, zatim kod dje e s te&ko0ama jezika, uenja, itanja, pisanja ili s #"O". (vemu navedenom jo& je pridru'en dinamiki parametarski eYualiser koji omogu0ava gu&enje ili pojaanje samo odabrani, frekven ija &to se odvija potpuno automatski. 8o je pogodno za sni'avanje prevelike intenzitetske razine frekven ijski ni'i, vokala koji svojom glasno0om i velikom akustikom energijom prekrivaju frekven ijski vi&e vokale i konsonante te i, time maskiraju i ote'avaju nji,ovo per ipirane. "jelovanje ovog filtra mo'e se pozi ionirati u bilo kojem frekven ijskom rasponu od A4 Oz do A4 kOz, s promjenjivom &irinom pojasa (od vrlo o&trog pojasa &irine samo jedne desetine oktave pa do pojasa &irine od ak deset oktava). $rekven ijska korek ija mo'e se izvesti s dinamikom krivulje od C4 d- a prag aktiviranja filtra podesiv je u rasponu od 4 do -Q4d-. ?rijeme ukljuenja podesivo je u rasponu od 4 - A44 ms a vrijeme otpu&tanja od A4 do 2444 ms. normalan signal

(lika 2A. 1fekti dinamikog pro esiranja zvuka

9.2.3.14. OPCIJA DELAC

Ova je op ija korisna u radu s mu anjem a mo'e se koristiti i kod dizartrije radi blagog usporavanja i smirivanja govora. Op ija "1L#9 nalazi se u programu br. 2C i potrebno ga je pozvati iz memorija na isti nain kako se biraju i drugi programi. "ela% je ve0 u startu pode&en na )44 milisekundi ka&njenja &to je u ve0ini sluajeva optimalno u terapiji. Nadalje, uz dela% se automatski vr&i i spektralna modifika ija govornog signala tako da je zvuk tamniji (/sjenenje/) s pojaanim ni'im frekven ijama &to pogoduje opu&tanju muskulature larinksa te pridonosi smanjenju greva u govoru. "akle, op ija dela% na ovom ure7aju kombinira istovremeno dva po'eljna efekta: "#$ (dela%ed auditor% feedba k) i $#$ (freYuen % auditor% feedba k).

Na digitalnom logopedskom setu mogu0e je istovremeno dobiti kombina iju dela%-a i bilo kojeg drugog programa (npr. ako istovremeno tretiramo dislaliju i mu anje). 8ada 0emo prvo iz memorije pozvati program za dislaliju te nakon toga pritisnuti tipku *<O. Otvara nam se prikaz dela%-a a okretanjem velikog gumba pode&avamo ka&njenje. 9.2.9. MIKRO$ON I SLU1ALICE +z postoje0u aparaturu obvezno treba koristiti kvalitetan mikrofon i slu&ali e. Ga kvalitetnu registra iju govornoga zvuka treba koristiti mikrofone profesionalne kvalitete. Osobito se preporuuju elektrokondenzatorski kardioidni mikrofoni (Eelakovi0, )@3H, 8itze, )@@2). 5ardioidni je mikrofon vrlo osjetljiv na zvukove koji dolaze direktno ispred njega, dok istovremeno eliminira (prigu&uje) bone i stra'nje zvukove. !rilikom kori&tenja mikrofona, najbolji rezultati se posti'u ako mikrofon dr'imo na udaljenosti od C-2 m od usta govornika, usmjeriv&i ga prema ustima govornika. Nadalje, mikrofon treba za&tititi vjetrobranskom spu'vi om da bi se eliminirale infrazvune komponente u govoru (javljaju se naje&0e pri izgovoru bilabijalni, okluziva i sibilanata), ali i da bi osjetljivu mikrofonsku membranu za&titili od pra&ine, vlage ili me,aniki, o&te0enja. +z ovu opremu isporuuje se kondenzatorski mikrofon profesionalne kvalitete, tip: --B tvrtke -e,ringer (mikrofon ima pozla0enu dijafragmu i koristi kardioidnu kapsulu, frekven ijski raspon: B4 - A4.444 Oz). 6ogu0e je koristiti i mikrofone drugi, proizvo7aa. (lu&ali e su tako7er va'an dio opreme. Nji,ove te,nike karakteristike moraju zadovoljavati visoke kriterije u vjernosti reproduk ije zvuka. Osim dobrog frekven ijskog raspona (linearna frekven ijska karakteristika u jelokupnom ujnom podruju) i dobri, dinamiki, karakteristika u reproduk iji (glasno0i), one moraju imati i dobre ergonomske osobine. 6oraju biti ugodne za no&enje, s mogu0no&0u pode&avanja prema anatomskom obliku glave, sa &to boljim zatvaranjem u,a i prigu&ivanjem vanjski, zvukova. +z ovu opremu isporuuju se zatvorene dinamike slu&ali e profesionalne kvalitete (nji,ova referentna frekven ijska karakteristika potpuno je linearna u podruju od A4 Oz - A4 kOz). 8o su npr. razliiti modeli poznati, tvrtki -e,ringer, #udiote ,ni a ili -e%erdinami . (lu&ali e su lagane za no&enje, s vrlo ugodnim i mekim jastuastim prstenima koji dobro zatvaraju u,o i s mogu0no&0u pode&avanja prema veliini glave (mogu se dobro prilagoditi i za manju dje u). (lu&ali e mogu proizvesti zvuk do ))4 d- (!L te su pogodne i u re,abilita iji slu,a. +z slu&ali e se prema potrebi mo'e koristiti i vibrator (vibrotaktilna stimula ija kod o&te0enja slu,a).

9.3. DODATNE OPCIJE LOGOPEDSKOG SETA

9.3.1. DODATNA AUDIO > STIMULACIJA 5ada 'elimo dodatnu audio stimula iju kao npr. slu&anje pria, pjesama i sl. sa kasetofona ili >"-a, tada 0emo kablom (isporuen je s adapterom) povezati npr. dis man i logopedski set tako da jedan kraj kabla (mali prikljuak ja k C,B mm) ukljuimo na mjestu za slu&ali e na dis manu a drugi kraj s ve0im adapterom (ja k Q,C mm) ukljuimo dolje lijevo na "*D1>8 *N na logopedskom setu (pogledati sliku). #ko je potrebno, glasno0a se mo'e pove0ati i na samom dis manu ili na poten iometru 6#(81D L1?1L koji se nalazi odma, desno do ukljuenog kabla. +z ovo slu&anje mo'emo istovremeno koristiti i mikrofon a da bismo postigli ravnote'u u glasno0i mikrofona i audio signala, mo'emo pojaanjem<smanjenjem mikrofona na mikrofonskom predpojaalu podesiti omjer glasno0e kako nam odgovara. #udio stimula ija mo'e biti korisna kao oblik terapije i vje'banje slu&anja. 9.3.2. REPRODUKCIJA ZVUKA U PROSTORU +koliko zvuk 'elimo reprodu irati preko zvunika u prostoru, zvunike 0emo prikljuiti na bilo koji izlaz gdje se prikljuuju slu&ali e (!OON1( O+8). #ko se radi re,abilita ija slu&anja i govora osoba ili dje e sa ko,learnim implantatom, koristi 0emo zvunike (N1 (6*E+ (1 5OD*(8*8* (L+N#L*>1K). Najbolji 0e biti bilo koji multimedijski zvuni i koji se koriste za raunala a koji imaju jedan dubokotonski zvunik (JJsub;offerJJ) i dva srednje<visoko tonska zvunika (JJsatelitiJJ). 5od reproduk ije zvuka pomo0u zvunika potrebno je paziti da mikrofon ne do7e blizu zvunika da ne bi do&lo do pojave mikrofonije. 9.3.3. REPRODUKCIJA ZVUKA PREKO SLU1ALICA Na logopedski set mo'e se prikljuiti ukupno 2 para slu&ali a na mjestima gdje je oznaka !OON1( O+8. #ko je potrebno na pojaalu za slu&ali e sa stra'nje strane postoji jo& H rezervni, prikljuaka za slu&ali e <dakle, ukupno po C para po svakom izlaznom bloku, a pojaalo ima 2 bloka). Ga rad sa slu&nim o&te0enjima preporuuje se koristiti zatvorene tipove slu&ali a koje se posebno naruuju (mogu se nabaviti u ve0ini bolje opremljeni, trgovina muzikim instrumentima) koje su manje osjetljive na pojavu mikrofonije, ak i pri velikoj glasno0i. 8akve su npr. slu&ali e -191D"9#6*> "8 334 6 ili !DO ili sline.

9.9. PRIMJENA LOGOPEDSKOG SETA

9.9.1. PRIMJENA U DIJAGNOSTICI Logopedski set koristi se u dijagnosti i glasa i govora (mjerenje fundamentalne frekven ije i glasno0e i spektralni, karakteristika glasova) kod diferen ijalne dijagnostike psi,ogene disfonije i mu anja<brzopletosti (pozitivna reak ija na "#$ ukazuje na mu anje a odsustvo efekta na brzopletost). 9.9.2. PRIMJENA U TERAPIJI
3.9.2.1. POREMEHAJI GLASA

(et je pogodan za sve vje'be fona ije zbog mogu0nosti vizualiziranja pomo0u $$8 analizatora. $$8 prikaz poma'e pri vje'bama fona ije (uoava se stabilna<nestabilna fona ija), kod impostiranja glasa (visina glasa), uoava se prisutnost &uma u glasu (disfonije) kao i tremor glasa.
9.9.2.2. POREMEHAJI IZGOVORA

Logopedski set ima gotove memorirane optimale glasova pogodne za korek iju dislalije ili dizartrije. Optimale se zasnivaju na diskontinuiranom filtriranju uporabom ter nog filtriranja iji su parametri uskla7eni s me7unarodnim

standardima i preporukama (*(O D AQQ, "*N 24) i #N(* ().Q-)@3Q) te u kombina iji s parametarski eYualiserom i dinamikim pro esiranjem. Optimale se znatno razlikuju od verbotonalni, optimala koje su poznate ve0ini logopeda, zasnivaju se na uporabi ter ni, filtara i koriste diskontinuirane pojaseve ("esni a -Serjavi0, )@HA, )@H3, )@@4) ali s dodatnim dinamikim pro esiranjem. +z optimale glasova mo'e se istovremeno koristiti spektralni prikaz i "#$ (Oe7ever, )@HBM Oe7ever, -la'i, )@@@M Oe7ever, -la'i i -onetti, A44@). Logika diskontinuiranog filtriranja danas postaje dominantna u svim te,nologijama namijenjenim govornoj komunika iji (od telefonije do slu&ni, pomagala). !rin ip diskontntinuiteta omogu0ava i ve0u raznolikost spektra &to je tako7er po'eljno kada se radi npr. o supstitu ijama i distorzijama glasova. Napomena: Na ure7aju je mogu0e u potpunosti primijeniti i ?1D-O8ON#LN1 O!8*6#L1. +re7aj sam po sebi nije alat niti pomagalo bilo koje metode u logopedskoj terapiji ili audio-re,abilita iji ali zbog svoji, veliki, te,niki, mogu0nosti mo'e se prilagoditi bilo kojoj namjeni.
9.9.2.3. POREMEHAJI TENOSTI

Ga mu anje se koristi "#$ s vrlo jednostavnim i brzim pode&avanjem te u kombina iji s odgovaraju0im frekven ijskim /zasjenjivanjem/ govora i dinamikim pro esiranjem (Oe7ever, )@H2., A442.M Oe7ever, -restov i, (ardeli0, )@@H.). *sti efekt mo'e se koristiti uz bilo koji drugi memorirani program (optimalu) pa je omogu0ena istovremena paralelna terapija (npr. mu anja u kombina iji s dislalijom). Osim toga "#$ se mo'e koristiti i kod dizartrije (ili motorike afazije) za blago smirivanje govorne motorike. 5od mu anja je vrlo korisno koristiti i vizualni prikaz kod vje'bi fona ije ili impostiranja glasa.
9.9.2.3.1. M+&+= ,t"r"+= ' )v+,tru. )"'%I

Op ija dela%-efekta mo'e se u svakom trenutku aktivirati ili iskljuiti uz bilo koji program, kao &to se parametri ka&njenja signala tako7er mogu i memorirati uz bilo koju programiranu krivulju. Ga,valjuju0i velikim mogu0nostima setup-a, dela%-efekt se mo'e generirati kao mono signal (identian efekt na oba u,a), zatim kao stereo signal (razliita vremena ka&njenja odvojeno za lijevi i desni kanal) te efekt dvostrukog ka&njenja koje se mo'e istovremeno pojavljivati na oba kanala ili odvojeno ka&njenje za svaki kanal.
9.9.2.9. O1TEHENJA SLU5A

(et ima gotove pripremljene aplika ije za vje'be slu&anja kod o&te0enja slu,a. Na raspolaganju su 2 programa koji se standardno koriste u ve0ini slu&ni, aparata. !rednost ovi, programa je u binauralnom slu&anju (vrlo rijetko osobe koriste dva slu&na aparata) te u dodatnom dinamikom i frekven ijskom pro esiranju zvuka &to omogu0ava bolju razumljivost.

(lika 2C. -e%erd%nami "8 3346 (lu&ali e su pogodne za rad sa slu&nim o&te0enjima zbog velike izlazne jaine zvuka i sa CB d- prigu&enja od vanjske buke. 5arakteristike slu&ali a su: frekven ijski raspon: B Oz - C4 kOz nominalna izlazna glasno0a : )4Bd(!L<m[ maksimalna izlazna glasno0a: oko )AB d- (!L regulator glasno0e na kablu slu&ali a te'ina: C44 g izuzetna vrsto0a konstruk ije.
9.9.2.:. KO5LEARNI IMPLANTAT

5od primjene logopedskog seta u re,abilita iji dje e s ko,learnim implantatom va'no je napomenuti da se u re,abilita iji ne smiju koristiti slu&ali e ve0 samo zvuk u slobodnom polju. Naime, stavljanje slu&ali a na glavu i nji,ovo elektromagnetsko polje koje proizvode, moglo bi uzrokovati smetnje ili o&tetiti elektronski sklop implantata koji se nalazi u neposrednoj blizini u,a. (toga se prema potrebi uz set isporuuje komplet zvunika koji se prikljuuju na set umjesto slu&ali a i kako bi se zvuk emitirao u slobodnom prostoru. +pravo je kod ko,learni, implantata va'no dodatno dinamiko i frekven ijsko pro esiranje zvuka koje omogu0ava logopedski set. Naime, kod ko,learnog implantata nije vi&e problem u pojaanju glasno0e (kao kod klasini, slu&ni, aparata) ve0 je va'no jelokupni dinamiki raspon intenziteta zvukova svesti u su'eno podruje u kojem implantat mo'e registrirati zvuk.

(toga se upravo ovdje pomo0u dinamikog eYualisera, kompresora i limitera intenzitetski raspon prirodnog zvuka su'ava u odgovaraju0e podruje.
9.9.2.8. POREMEHAJI SLU1NOG PROCESIRANJA

Ovaj logopedski set nudi etiri programa za optimalnu razumljivost govora koji bi mogli pomo0i u pobolj&anju razumljivosti govora kod poreme0aja slu&nog pro esiranja (auditor% pro essing disorders). !oreme0aji (sredi&njeg) slu&nog pro esiranja (!(!) su smetnje u primanju i obradi verbalni, informa ija koje rezultiraju permanentnom kognitivnom disfunk ijom tijekom razvojnog perioda usvajanja jezika. !ojavnost !(!-a u op0oj popula iji nije sa sigurno&0u utvr7ena. ?e0ina autora govori da se poreme0aji slu&nog pro esiranja pojavljuju u A do C ^ dje e, dva puta vi&e u djeaka nego djevoji a. + odrasli,, poreme0aje slu&nog pro esiranja ima )4 do A4 ^ popula ije. Neurolo&ki poreme0aji, bolesti i inzulti, ukljuuju0i neurodegenerativne bolesti, vjerojatno su uzrok najve0eg broja steeni, poreme0aja sredi&njeg slu&nog pro esiranja kod odrasli,. 5od dje e do B^ popula ije mo'e imati povezane poreme0aje slu&nog pro esiranja s te&ko0ama u uenju. "je a s poreme0ajem slu&nog pro esiranja mogu pored toga imati i razne prate0e te&ko0e u slu&anju. Na primjer, te&ko razumiju govor kada su u bunoj okolini, imaju te&ko0a sa slije7enjem uputa te razlikovanjem slini, glasova. 8akva dje a u &koli mogu imati te&ko0e u itanju i razumijevanju informa ija koje se u nastavi prezentiraju verbalno. Ga potpuno razumijevanje i potpun pristup skupu problema koje imaju dje a s poreme0ajem slu&nog pro esiranja va'an je multidis iplinarni timski pristup. "akle, uitelj mo'e uoiti te&ko0e u usvajanju gradiva, psi,olog mo'e pro ijeniti kognitivno funk ioniranje u vi&e razliiti, podruja, logoped mo'e pro ijeniti pisani i oralni jezik i govor te i komunika ijske sposobnosti. Logopedi i audiolozi u svijetu razvili su seriju testova za dijagnostiku poreme0aja slu&nog pro esiranja koji od ispitanika za,tijevaju pa'ljivo slu&anje razliiti, signala i odgovaranje na nji, ponavljanjem, pisanjem ili nekim drugim nainom.
9.9.2.@. GRUPNI RAD S DJECOM= RITMIKE I GLAZ7ENE VJEF7E

Logopedski set omogu0ava vrlo jednostavno prikljuivanje bilo kojeg dodatnog izvora zvuka (npr. kazetofona ili >"-pla%era) te reproduk iju zvuka na 2 do )A pari slu&ali a ili preko zvunika. (lu&ali e mogu biti klasine - 'iane (povezane kabelom s aparatom) ili be'ine (dosega do C4 metara u prostoriji). -e'ine slu&ali e osobito su pogodne za grupni rad s dje om u prostoru kao &to su ritmike i glazbene vje'be. Osim slu&ali a na logopedski set se mo'e prikljuiti i bilo koje ozvuenje u prostoru (zvuni i).

9.:. INOVATIVNOST LOGOPEDSKOG SETA

+porabom logopedskog seta vr&i se vi&estruka digitalna obrada zvunog signala koja se do sada u logopediji nije upotrebljavala u slinim ure7ajima, naje&0e zbog toga &to ve0ina stariji, ure7aja koristi analognu te,nologiju kojom nije mogu0e istovremeno koristiti vi&estruku modifika iju zvuka i to s velikom pre izno&0u i na uvijek tono odre7en nain. +z sve to va'no je da korisnik mo'e rukovati ure7ajem jednostavno, brzo i pouzdano. Logopedski set predstavlja inova iju o obradi zvunog signala iz nekoliko razloga: ] koristi diskontinuirane per eptivne optimale koje se posti'u istovremenom kombina ijom C)-kanalnog ter nog grafikog eYualisera i B-kanalnog parametarskog eYualiseraM ] dodatno frekven ijsko-intenzitetska obrada pomo0u dinamikog eYualiseraM ] akustika obrada govornog signala istovremeno se odvija na etiri razine: ] elimina ija dijela govornog spektra u kojem je prisutna gre&ka, ] isti anje dijela spektra koji nedostaje u govoru ili slu&anju, ] linearno propu&tanje dijelova spektra koji se nalaze izvan podruja korek ije, ] dodavanje "#$ efekta uz bilo koju kombina iju. ] dinamiko pro esiranje zvuka (automatska uporaba dinamikog eYualisera, limitera, kompresora ili ekspandera)M ] polisenzorika stimula ija (auditivna, vizualna i vibrotaktilna).

9.8. DODATNA OPREMA UZ LOGOPEDSKI SET

+ konfigura iji ovog seta predvi7ena je i mogu0nost dodavanja dodatni, ure7aja za reproduk iju ili snimanje zvuka. Na logopedski set mo'e se prikljuiti bilo koji ure7aj za reproduk iju zvuka (kazetofon, magnetofon, diktafon, gramofon, >"-pla%er, 6*N*-"*(5 pla%er<re order). Gvuk se mo'e reprodu irati preko ve0eg broja slu&ali a ('iani, ili be'ini,) te preko zvunika. Deprodu irani zvuk mo'e tako7er biti pro esiran ili se mo'e reprodu irati bez posebne akustike obrade. 8ime se omogu0ava uvo7enje dodatnog zvunog signala u terapiju kao npr. dodavanje glazbe, slu&anje pria, pjesama itd. +porabom dodatnog zvunog stimulusa terapija postaje interesantnija (osobito za dje u) i omogu0ava ve0u kreativnost terapeuta. 8ako7er treba napomenuti da je prilikom pode&avanja logopedskog seta izvr&ena i korek ija intenziteta i njegovo trajno memoriranje za svaki program. Ovo setiranje je izvr&eno sukladno /filtru u,a/ (izofonska krivulja tip - #) kako bi se dobila ista razina intenziteta, bez obzira na spektralne karakteristike dotinog programa. 8ime je postignuta jednaka fiziolo&ka razina intenziteta za sve memorirane programe. Ga,valjuju0i ovom dodatnom pode&avanju, logoped ne mora stalno provjeravati razinu intenziteta na slu&ali ama jer 0e ona biti na svim programima uvijek podjednaka i uskla7ena s fiziolo&kim karakteristikama slu&anja (izofonska korek ija). *ntenzitet se, po potrebi, mo'e odvojeno pode&avati i memorirati za lijevi i desni kanal i za svaku osobu. ?e0 je u te,nikim karakteristikama ure7aja bilo spomenuto da je ijela aparatura napravljena u stereo te,ni i. 8o znai da se potpuno neovisno i razliito mogu kreirati spektralne karakteristike za lijevi i desni kanal. Op ija "#$ efekta mo'e se u svakom trenutku aktivirati ili iskljuiti uz bilo koji program, kao &to se parametri ka&njenja signala tako7er mogu i

memorirati uz bilo koju programiranu krivulju. Ga,valjuju0i velikim mogu0nostima setup-a, "#$-efekt se mo'e generirati kao mono ili stereo signal uz istovremeno kori&tenje bilo kojeg drugog pro esiranja zvuka. 9.8.1. OPREMA ZA POLI>SENZORIKU STIMULACIJU + konfigura iji ove aparature predvi7ena je i mogu0nost dodavanja dodatni, ure7aja pomo0u koji, se mo'e posti0i polisenzorika stimula ija. 8o je osobito pogodno za rad s o&te0enjima slu,a, ali mo'e koristiti i u nekim drugim sluajevima.
9.8.1.1. LIG5T STIMULATOR /VIZUALNA STIMULACIJA0

Ga dodatnu vizualnu stimula iju koristi se L*GO8 (8*6+L#8OD koji se prikljuuje na bilo kojem slobodnom mjestu za prikljuak slu&ali a. "etaljna primjena i opis ovog malog aparata isporuuje se uz isti aparat. Ovaj mali aparat sigurno 0e razveseliti svu dje u na terapiji. + terapiji govora i o&te0enja slu,a javlja se esto problem kontrole glasno0e govora, te pote&ko0e u pravilnom artikuliranju pojedini, glasova. +re7aj radi na prin ipu /Ligt-s,o;-a/ koji intenzitetske i frekven ijske modula ije audio-signala pretvara u svjetlosne efekte (vizualni stimulator). Lig, (timulator mo'e se prikljuiti na svaki -1OD*NG1D logopedski set. (lini ure7aji koriste se i u svijetu, a u #meri i se ovakav ure7aj prodaje pod komer ijalnim nazivom /?*(*?OU/.

(lika 22. Lig,t stimulator "odatni svjetlosni efekt pobolj&ava kooperativnost pa ijenata (osobito dje e), te i, motivira, tijekom terapije, na bolju suradnju s logopedom. 8ime se pobolj&ava kon entra ija i pa'nja tijekom terapije. +re7aj se mo'e primijeniti kao indikator nazalnosti, ( - indikator te kod korigiranja izgovora pojedini, glasova. #ko je na logopedskom setu odabrana optimala nekog glasa, lampi e 0e maksimalno zasvijetliti ako je glas pravilno izgovoren. 5od poreme0aja glasa i fona ije (odaberite na -e,ringeru optimalu glasa <#<) i zatim radite vje'be fona ije uz upaljeni /lig,t/ stimulator. #ko je glas disfonian lampi e 0e vi&e podr,tavati a ako je glas stabilan i dobar lampi e 0e svijetliti konstantnom jainom. Ovdje /lig,t/ stimulator slu'i kao vizualno sredstvo za kontrolu glasno0e i stabilnosti fona ije. 5od osoba s dizartrijom, afazijom i drugim neurogenim govornim poreme0ajima (za kontrolu koliine, trajanja i glasno0e govora putem vizualnog feedba k-a). !rilikom uvje'bavanja ezofagealnog govora. 5od osoba s naglu,o&0u i glu,o0om za uvje'bavanje i kontrolu glasno0e govora. 5od o&te0enja slu,a javlja se esto problem kontrole glasno0e govora, te pote&ko0e u pravilnom artikuliranju pojedini, glasova, osobito glasova iji se formanti nalaze na vi&im frekven ijama (npr. konsonanti (, G, > te vokal *). Ga kontrolu glasno0e kod neadekvatne glasno0e govora (preglasan ili preti, govor). 5od dje e s autizmom i mentalnom retarda ijom. +re7aj mo'emo koristiti bez obzira da li radimo sa slu&ali ama ili ne.
9.8.1.2. VI7ROTAKTILNA STIMULACIJA

+koliko se u radu koristi i vibrotaktilna stimula ija (vibrotaktilna ploa ili vibrator), mo'e se tako7er direktno prikljuiti na izlaz za slu&ali e (u tom sluaju po'eljno je koristiti programe sa niskim frekven ijskim stimula ijama ili program za vibrotaktilnu stimula iju). ?ibrotaktilna se stimula ija mo'e izvesti prikljuivanjem bilo kojeg vibratora na pojaalo za slu&ali e. ?ibrator se mo'e koristiti kao dodatno sredstvo u re,abilita iji slu&anja. !rema potrebi logoped mo'e sam kreirati i memorirati filtarsku krivulju za vibrotaktilnu stimula iju na jednom od slobodni, programa.

(lika 2B. ?ibrotaktilna ploa ?ibrotaktilna ploa slu'i za senzoriku taktilnu stimula iju kod dje e s o&te0enjima slu,a. Najbolji osjet posti'e se stavljanjem ijelog dlana na okrugli disk. "isk je promjera oko C4 m i izra7uje se u dvije varijante: plastini i drveni. !utem taktilnog osjeta dijete 0e osjetiti zvune vibra ije taktilnim putem. *ntenzitet vibra ija varira propor ionalno intenzitetu zvunog podra'aja. ?ibrotaktilna ploa sastoji se od dva dijela: kutija s elektronskim sklopovima i vibrotaktilnog pretvaraa (okrugla drvena ploa). Na kutiji s elektronikom na prednjoj strani nalazi natpis JJ?*-DO8#>8*L1 -O#D"JJ a u njoj je smje&teno nisko frekventno pojaalo s filtarskom skretni om koja propu&ta niske frekven ije (A4 - 244 Oz. ( prednje strane nalazi se sklopka (ON<O$$) za ukljuivanje<iskljuivanje ure7aja te poten iometar (atenuator) za pode&avanje intenziteta vibra ija na vibrotaktilnoj ploi. (a stra'nje strane iz kutije izlaze dva kabla: naponski kabel sa utini om za prikljuak na struju (AA4 ?) te audio kabel s audio utikaem tzv. E#>5 (JJd'ekJJ) (>#NON utika) koji ima promjer C,B mm (takve utikae imaju sve slu&ali e za ;alkmane i kompatibilni su za prikljuak na bilo kojem raunalu (kompjutoru). +z ovaj utika se isporuuje i adapter za veliki promjer (Q,B mm) preko kojega se ovaj kabel ukljuuje na digitalni logopedski set. "akle, ovaj audio kabel s adapterom treba ukljuiti na bilo koji slobodan prikljuak za slu&ali e na logopedskom setu. !ri tome na logopedskom setu treba podesiti glasno0u slu&ali a kako i za bilo koje druge slu&ali e. (a stra'nje strane kutije jo& se nalazi utini a za prikljuak okrugle drvene ploe. Okrugla drvena ploa konstruirana je tako da audio signal koji dolazi iz kutije s elektronikom pretvara u vibra iju koja se mo'e dobro osjetiti ako dlan polo'imo na gornji dio ploe. *z ove ploe izlazi bijeli kabel (s donje strane) koji na svom kraju ima utika koji se ukljuuje na stra'njoj strani kutije s elektronikom. 8e,niki poda i: - *ntenzitet stimula ija: do ))4 d- (!L (mjereno na vibrotaktilnoj ploi). - $rekven ijski raspon: A4 Oz - 244 Oz 9.8.2. OPREMA ZA AUDITIVNU STIMULACIJU *zlazno pojaalo za slu&ali e ima mogu0nost linearnog dodavanja slobodnog vanjskog audio-signala (bez filtarski, za,vata kojima je podvrgnut mikrofonski signal). Na taj ulaz se mo'e prikljuiti bilo koji ure7aj za reproduk iju zvuka (kazetofon, magnetofon, diktafon, gramofon, >"-pla%er, 6*N*-"*(5 pla%er<re order). 8ime se omogu0ava uvo7enje dodatnog zvunog signala u terapiju kao npr. dodavanje glazbe, slu&anje pria, pjesama itd. #ko se koristi originalno pretpojaalo od -e,ringera, tada se mo'e posebno regulirati odnos mikrofonskog signala i vanjskog audio signala (/mikser-poten iometar/). +porabom dodatnog zvunog stimulusa terapija postaje interesantnija (osobito za dje u) i omogu0ava ve0u kreativnost terapeuta (terapija glazbom, slu&anje pria i djeji, pjesama, dodavanje ritmiki, stimula ija i sl.). 5od odrasli, se mo'e koristiti kao dodatna op ija prilikom vje'banja relaksa ije (posebne audio-kazete sa snimljenim jelokupnim postupkom relaksa ije) ili kao dodatno pomagalo u art-terapiji. 9.8.3. $ONOMETAR /VOICE LEVEL METAR0 "igitalni logopedski set ima op iju (!L - metra koji u kombina iji sa 1>6H444 mjernim mikrofonom predstavlja kalibriran fonometar za mjerenje razine glasno0e. (!L-metar mo'e se koristi ne samo za glas i govor ve0 i za bilo koju namjenu mjerenja razine buke na otvorenom ili u zatvorenom prostoru. +z mjerni mikrofon isporuuje se i stolni mikrofonski stalak.

(lika 2Q. 6jerni mikrofon 1>6H444 6ikrofonska spu'vi a se stavlja na mikrofon kada bi se mikrofon koristio na otvorenom prostoru. #ko se mikrofon koristi u zatvorenim prostorijama i ako je mikrofon smje&ten najmanje pola metra od osobe koja govori, spu'vi u nije potrebno stavljati. Dazina optimalne glasno0e govora nalazi se izme7u B4 i 34 d- (!L, mjereno prema JJ#-;eig,tJJ standardu (# krivulja koristi izofonsku korek iju prilikom mjerenja razine glasno0e umjereni, intenziteta zvuka u koje se ubraja i govorna komunika ija). Ova JJ#-;eig,tJJ izofonska korek ija najbolje odgovara fiziolo&kim karakteristikama normalnog slu,a u svakodnevnoj komunika iji pa se JJ#-krivuljaJJ u mjerenju jo& naziva i JJfiltar u,aJJ. 6jerni mikrofon i digitalni logopedski set su kalibrirani te su dobiveni rezultati objektivni. Daspon mjerne skale od 24 do )A4 d- u potpunosti zadovoljava potrebe mjerenja. 8ako npr. vrlo ti,i govor ne pada ispod razine od 24 d(prosjena razina buke u dnevnoj sobi ili ti,om uredu iznosi oko 2B do B4 d-) normalan razgovor ima prosjenu glasno0u Q4 d- a glasan govor oko 34 d-. Ovaj (!L-metar kalibriran je za JJ#JJ i JJ>JJ mjerni standard (#-standard se koristi za zvukove kojima se glasno0e kre0e u podruju normalne razine poput govorne komunika ije dok se >-standard koristi za mjerenja vrlo glasni, zvukova poput vrlo buni, strojeva i tvorni a). Osim JJ#JJ i JJ>JJ mjerni, standarda, postoji mogu0nost da se razina zvuka mjeri u potpunosti linearno bez izofonske korek ije ako odaberemo op iju /O$$/.
9.8.3.1. PODRUJE PRIMJENE MIKRO$ONA

Festa uporaba preglasnog govora (iznad 34 d- (!L) mo'e dovesti do poreme0aja glasa (obino se kao posljedi a javlja ,iperkinetika disfonija, a ukoliko se pravovremeno ne re,abilitira mogu se javiti i dodatne te&ko0e poput nastanka nodula ili ulkusa na glasni ama). (toga je va'no &tedjeti glas a osobito u sluajevima kada je ve0 do&lo do te&ko0a s glasom odnosno do disfonije. Osim osoba s disfonijom, kontrola razine glasno0e govora predstavlja problem i svim osobama s o&te0enjem slu,a pa je tijekom re,abilita ije slu&anja i govora potrebno posvetiti pozornost i ovom segmentu govorne komunika ije. Najsigurniji nain kontrole glasno0e glasa i govora je objektivno mjerenje glasno0e a to je mogu0e izvesti pomo0u digitalnog logopedskog seta i dodatnog mjernog mikrofona -e,ringer 1>6H444. (!L-metar na digitalnom logopedskom setu vrlo je jednostavan za uporabu (aktivira se jednim pritiskom na tipku /6181D/) te na displeju u realnom vremenu istovremeno daje numeriki i grafiki prikaz razine glasno0e. Grafiki prikaz u obliku ,orizontalne svjetle0e naranaste trake vizualno je vrlo jednostavan za kontrolu glasno0e i kod male dje e. 6jerni mikrofon treba staviti na stalak na udaljenosti od ) metar od govornika, najbolje u visini glave osobe koja govori (ako osoba ili pa ijent sjede za radnim stolom, mikrofon je najbolje postaviti na stalak na stol na preporuenoj udaljenosti te ga usmjeriti prema govorniku). Na ekranu 0e se u realnom vremenu konstantno prikazivati razina intenziteta zvuka u (!L de ibelima (,orizontalna 'ito-naranasta traka) s brojanim prikazom trenutno izmjerenog intenziteta. Osim trenutnog intenziteta, (!L - metar konstantno prikazuje i najvi&u izmjerenu vrijednost intenziteta - !1#5 (kao malu vertikalnu liniju na tra i za mjerenje te kao brojanu vrijednost na desnoj strani ekrana). #ko uvje'bavamo optimalnu glasno0u govora ovo 0e nam biti korisno da uoimo da li je intenzitet prekoraio 34 d- &to se smatra gornjom grani om normalne glasno0e. ?r&ne vrijednosti (JJpikoveJJ) mo'emo uvijek poni&titi (JJresetiratiJJ) pritiskom na tipku > pa 0e (!L - metar ponovo zapoeti s mjerenjem vr&ni, vrijednosti. +koliko 'elimo promatrati spektar zvuka koji mjerimo, pritisnut 0emo D8# tipku te u meniju D8#-) pritiskanjem tipke - odabrati u srednjem pravokutniku s lijeve strane ekrana D8# 6*> - *N.

(lika 23. !rikaz spektra pomo0u mjernog mikrofona

9.G. $REKVENCIJSKE KARAKTERISTIKE TERCNI5 $ILTARA

+re7aj +L8D#>+D?1 "1RA2@Q ima standardizirane tre0insko -oktavne pojasne filtre iji su parametri uskla7eni s me7unarodnim standardima i preporukama (*(O D AQQ, "*N 24) i #N(* ().Q-)@3Q). 8abli a ) . (tandardne frekven ije ter ni, filtara red. br. filtra entralna frekven ija filtra (Oz) frekven ijski pojas (Oz) ) A C 2 B Q 3 H @ )4 )) )A )C )2 )B )Q )3 )H )@ A4 A) AA AC A2 AB AQ A3 AH A@ C4 C) A4 AB C),B 24 B4 QC H4 )44 )AB )Q4 A44 AB4 C)B 244 B44 QC4 H44 )444 )AB4 )Q44 A444 AB44 C)B4 2444 B444 QC44 H4A2 )4444 )AB44 )Q444 A4444 )3,H - AA,2 AA,2 - AH,A AH,A - CB,B CB,B - 22,3 22,3 - BQ,A BQ,A - 34,H 34,H - H@,) H@,) - ))A ))A - )2) )2) - )3H )3H - AA2 AA2 - AHA AHA - CBB CBB - 223 223 - BQA BQA - 34H 34H - H@) H@) - ))A4 ))A4 - )2)4 )2)4 - )3H4 )3H4 - AA24 AA24 - AHA4 AHA4 - CBB4 CBB4 - 2234 2234 - BQA4 BQA4 - 34H4 34H4 - H@)4 H@)4 - ))A44 ))A44 - )2)44 )2)44 - )3H44 )3H44 - AA244

230 234 !B

H5

6 &788

6 H+

(lika 2H. 8ereni i oktavni pojasni filtar 5arakteristika filtra prikazan je na sliei lijevo. Sute povr&ina prikazuje tereni filtar a plava (pozadina) oktavni.

9.E. DISKONTINUIRANE I KONTINUIRANE VER7OTONALNE OPTIMALE

8abli a A. >entralne frekven ije glasovni, optimala u logopedskom setu GL#( entralne frekven ije tereni, filtara (Oz) ?8C) O!8*6#L# # 1 O * + ! 8 5 " G ( s $ G S ? H44 B44 244 A44 )Q4 B44 B44 QC4 244 AB4 244 AB4 QC4 QC4 244 QC4 QC4 )444 QC4 B44 AB4 A44 QC4 H44 B44 C)B B44 C)B H44 H44 H44 H44 )AB4 AB44 QC4 AB44 C)B )AB4 C)B4 )Q44 )AB4 A444 )Q44 B444 B444 )Q44 H4A2 )Q44 )AB4 )Q44 C)B4 H44 C)B4 244 )Q44 2444 A444 )Q44 AB44 A444 QC44 QC44 A444 )4444 A444 )Q44 H44 )Q44 244 CA44 A44 244 )Q44 H44 A44 )A44 244 Q244 )Q44 )A44 2H44 )A44 C44 )Q44 CA44 H44 Q244 244 H44 CA44 )Q44 244 A244 H44 )AH44 CA44 A244 @Q44 A244 Q44

C)B4

AB44

3 V"rb+t+&%'&" +-t #%'" /Or'%&) = 1E8:0

6 AB4 C)B )AB4 )Q44 A444 )B4-C44 ).A-A.2 N A44-AB4 C)B )Q44-A444 AB44-C)B4 )B4-C44 ).Q-C-A NE A44 AB4 AB44 C)B4 )B4-C44 ).Q-C.A O B44 QC4 A444 AB44 Q44 )A44 > QC4 H44 )4444 )AB44 CA44 Q244 > QC4 H44 )Q44 A444 )Q44 CA44 > QC4 H44 AB44 C)B4 CA44 Q244 "S QC4 H44 AB44 C)B4 )A44 A244 P B44 QC4 AB44 C)B4 A244 2H44 L B44 QC4 )Q44 A444 Q44 )A44 LE AB4 C)B C)B4 2444 )Q44 CA44 D B44 QC4 )AB4 )Q44 H44 )Q44 E QC4 H44 C)B4 2444 A244 2H44 ?e0ini logopeda su malo ili samo djelomino poznata istra'ivanja slu&nog per ipiranja glasova pa logopedi uglavnom koriste samo tzv. kontinuirane optimale gdje je za slu&anje pojedinog glasa definiran kontinuirani frekven ijski pojas &irine jedne oktave (osim glasova 6, N i NE koji imaju dvije odvojene oktave koje ine diskontinuiranu optimalu). 6e7utim, istra'ivanja s ter nim filtriranjem spektra i mogu0nostima per ep ije, odnosno slu&anja i prepoznavanja glasova utvrdila su da se svi glasovi podjednako dobro slu&aju i na diskontinuiranim podrujima ("esni a-Serjavi0, )@HA., Oe7ever, 6. )@HB.). +tvr7eno je da se jedino vokali # i O slu&aju na kontinuiranom podruju, dok se svi drugi vokali i konsonanti mogu slu&ati na diskontinuiranim ili kontinuiranim

frekven ijskim pojasevima. Ntovi&e, frikativi i afrikati te glasovi D, L i LE bolje se per ipiraju na diskontinuiranim pojasevima. "iskontinuirane su optimale kod svi, glasova lo irane na dva odvojena pojasa. !ri tome, &irina pojedini, pojaseva nije uvijek ista, ve0 varira od jedne tre0ine pa do ijele oktave. Logika diskontinuiranog filtriranja danas postaje dominantna u svim te,nologijama namijenjenim govornoj komunika iji (od telefonije do slu&ni, pomagala). "osada&nje su se filtarske te,nologije (uglavnom analogna te,nika) zasnivale na kontinuiranim oktavnim per eptivnim optimalama &to je bilo jednostavnije i prikladnije za rukovanje ure7ajima. +poraba ter ni, filtara u analognoj izvedbi bila je i prije mogu0a, ali je ujedno bila i nepraktina zbog velikog broja filtara i poten iometara koje bi trebalo runo pode&avati za svaku terapiju i svakog pa ijenta (da bi se pokrilo ijelo ujno podruje potrebno je C4 ter ni, filtara, a to znai u runo pode&avanje C4 poten iometara). !rimjenom kompjuterizirane te,nologije ("(! - digitalnog signalnog pro esiranja) i ter nog filtriranja kao &to je na +L8D#>+D?1 !DO "1RA2@Q, omogu0eno je finije i pre iznije postavljanje odgovaraju0i, filtarski, krivulja u skladu s diskontinuiranim per eptivnim optimalama, a ijeli je postupak pojednostavljen. !rimjenom "(! te,nologije vr&i se samo ini ijalno setiranje i pode&avanje ure7aja implementiranjem odgovaraju0eg soft;are-a koji mo'e pamtiti gotovo neogranien broj razliiti,, unaprijed definirani,, filtarski, krivulja. !ojedine krivulje s eventualnim dodatnim efektima pozivaju se iz memorije vrlo brzo (za pozivanje bilo kojeg programa potrebno je samo nekoliko sekundiK). 8ime se u terapiji mogu primijeniti mnogo slo'enije i za,tjevnije aplika ije i ne postoji mogu0nost gre&ke pri rukovanju.

9.14. LISTA PROGRAMIRANI5 $ILTARSKI5 KRIVULJA

9.14.1. PERCEPTIVNE OPTIMALE GLASOVA 8abli a C. Lista memorirani, programa za govor u logopedskom setu !D1GL1" !DOGD#6 O!*( *N*>*E#LN* !DOGD#6* (G> 4 ) A C 2 B Q 3 NSF T P "' H @ )4 )) )A )C L Lj D )2 )B )Q 5G 8" )3 )H )@ A4 6 N Nj ! $ A) AA AC A2 AB *N*8*#L "#8# "*D158#N 5#N#L ( - O!8*6#L# G - O!8*6#L# > - O!8*6#L# (_G_> - (5+!N# O!8*6#L# N - O!8*6#L# S - O!8*6#L# > - O!8*6#L# > - O!8*6#L# P - O!8*6#L# "' - O!8*6#L# N_N_>_>_P_"S - (5+!N#. O!8*6#L# L - O!8*6#L# LE - O!8*6#L# D - O!8*6#L# 5 - O!8*6#L# G - O!8*6#L# 8 - O!8*6#L# " - O!8*6#L# 6 - O!8*6#L# N - O!8*6#L# NE - O!8*6#L# ! - O!8*6#L# - - O!8*6#L# $ - O!8*6#L#

O ? E (+!(8*8+>*E# L 8 (+!(8*8+>*E# L "

AQ A3 AH A@ C4

O - O!8*6#L# ? - O!8*6#L# E - O!8*6#L# -1G?+FN* $D*5#8*?* * #$D*5#81 L 8 G?+FN* $D*5#8*?* * #$D*5#81 L "

9.14.2. SLU1ANJE I GOVOR 8abli a 2. Lista dodatni, memorirani, programa u logopedskom setu !D1GL1" !DOGD#6 O!*(

(L+NN# !O6#G#L# CA CC C2 CB

O8*>ON - (+6O 6" ((L+NNO !O6#G#LO) O8*>ON - (9N>DO ((L+NNO !O6#G#LO) (*161N( - *N$*N*8* - ) ((L+NNO !O6#G#LO) (*161N( - *N$*N*8* - A ((L+NNO !O6#G#LO)

O!8*6#LN# D#G+6LE*?O(8 GO?OD# - $OD6#N8* -

CQ C3 CH C@

D#G+6LE*?O(8 GO?OD# -) D#G+6LE*?O(8 GO?OD# -A D#G+6LE*?O(8 GO?OD# -C GO?ODN* $OD6#N8*

O?* !DOGD#6* D#"1 !O *(8O6 !D*N>*!+ 5#O !OON#5 1"+L*N5

$D15?1N>*E(51 (8*6+L#>*E1

24 2) 2A

N*(5O $D15?1N. !O"D+FE1 )Q Oz - Q44 Oz ?*(O5O $D15?1N. !O"D+FE1 C kOz - A4 kOz N*(5O _ ?*(O5O $D15?1N. !O"D+FE1 "1L#9: 4 - C44 6*L*(15+N"* $ONO618#D
D+S*F#(8*

!O(1-N* !DOGD#6*

2C 22 2B 2Q

(+6

?*-DO8#58*LN# (8*6+L#>*E#

?O5#L*

23 2H 2@ B4 B)

# - O!8*6#L# 1 - O!8*6#L# * - O!8*6#L# O - O!8*6#L# + - O!8*6#L#

9.11. IZJEDNAENOST $IZIOLO1KE RAZINE GLASNOHE

8ako7er treba napomenuti da je prilikom setiranja programirani, krivulja izvr&ena i korek ija glasno0e i njeno trajno memoriranje za svaku krivulju. Ovo setiranje je izvr&eno pomo0u dodatnog ure7aja Deal 8ime #nal%ser, 8%pe A)AC, -ruel and 5jaer. 8o je izvr&eno tako da je iz ovoga analizatora generiran bijeli &um, te propu&ten kroz ijeli sklop aparata -e,ringer, te ponovo vra0en na D8# A)AC. !ri tome je na D8# A)AC mjerena energetska gusto0a spektra (1nerg% (pe trum "ensit%) sa simula ijom /filtra u,a/ (# - [eigt -krivulja). !romatranjem #-krivulja, svi su intenziteti na pojedinim "(! programima prema potrebi korigirani kako bi se na izlaznom pojaalu dobila ista razina glasno0e, bez obzira na spektralne karakteristike dotine krivulje. 8ime je postignuta jednaka fiziolo&ka razina glasno0e za sve memorirane programe. Ga,valjuju0i ovim dodatnim postavkama, logoped ne mora stalno provjeravati razinu glasno0e na slu&ali ama jer 0e ona biti na svim programima uvijek podjednaka i uskla7ena s

fiziolo&kim karakteristikama slu&anja (izofonska korek ija). Glasno0a se, po potrebi, mo'e odvojeno pode&avati i memorirati za lijevi i desni kanal.

9.12. MOGUHNOST STEREO$ONSKOG SLU1ANJA

?e0 je u te,nikim karakteristikama ure7aja bilo spomenuto da je ijela aparatura napravljena u stereo te,ni i. 8o znai da se potpuno neovisno i razliito mogu kreirati spektralne karakteristike za lijevi i desni kanal. +koliko 'elimo razliitost ili istovjetnost, to posti'emo ulaskom u 1R setup te jednostavno mijenjamo op iju (81D1OL*N5 (O$$<ON). *stom op ijom mo'emo mijenjati i glasno0u za svaki kanal posebno.

9.13. PROGRAMSKE POSTAVKE U LOGOPEDSKOM SETU

8abli a B. Opis programa u logopedskom setu !DOGD# 6 N#G*? O!*( 4 ) A C 2 *N*8*#L "#8# "*D158#N 5#N#L nefiltrirani zvuk - u kombina iji sa real time analizatorom pogodan za vje'be i impostiranje glasa ( - O!8*6#L# sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima G - O!8*6#L# > - O!8*6#L# (_G_> (5+!N# O!8*6#L# N - O!8*6#L# S - O!8*6#L# F - O!8*6#L# T - O!8*6#L# P - O!8*6#L# "' - O!8*6#L# N_N_F_T_P_"S (5+!N#. O!8*6#L# L - O!8*6#L# LE - O!8*6#L# D - O!8*6#L# 5 - O!8*6#L# G - O!8*6#L# 8 - O!8*6#L# " - O!8*6#L# 6 - O!8*6#L# sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i sigmatizam - istovremena korek ija u'e skupine glasova ((, G, >) na optimali pogodno u korek iji u reeni ama (prii) sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima sigmatizam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima sigmatizam - istovremena korek ija &ire skupine glasova na optimali -pogodno u korek iji u reeni i (prii) lambda izam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama lambda izam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama rota izam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama kapa izam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama gama izam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama teta izam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama delta izam - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama nazalnost - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama

I rijeima/
B

Q 3 H @ )4 )) )A

)C )2 )B )Q )3 )H )@ A4

A) AA AC A2 AB AQ A3 AH A@

N - O!8*6#L# NE - O!8*6#L# ! - O!8*6#L# - - O!8*6#L# $ - O!8*6#L# O - O!8*6#L# ? - O!8*6#L# E - O!8*6#L# -1G?+FN* $D*5#8*?* *

nazalnost - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama nazalnost - korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima i reeni ama 8etizam i sigmatizam (supstitu ija skupine glasova sa <8< . Ovaj program poma'e u maksimalnoj elimina iji glasa <8< 8etizam i sigmatizam (supstitu ija skupine glasova sa <"< . Ovaj pprogram poma'e u maksimalnoj elimina iji glasa <"<

#$D*5#81 L 8 C4 G?+FN* $D*5#8*?* * #$D*5#81 L "

8abli a Q. Opis dodatni, programa u logopedskom setu !DOGD# 6 N#G*? O!*(

CA

O8*>ON - (+6O 6" ((L+NNO !O6#G#LO) O8*>ON - (9N>DO ((L+NNO !O6#G#LO) (*161N( - *N$*N*8* -) ((L+NNO !O6#G#LO) (*161N( - *N$*N*8* -A ((L+NNO !O6#G#LO) D#G+6LE*?O(8 GO?OD# -)

CC

C2

(va etiri programa slu'e za re,abilita iju slu&anja i govora kod slu&ni, o&te0enja. !a ijentu treba maknuti njegov slu&ni aparat, zatim staviti slu&ali e i pojaati glasno0u koliko je potrebno. !o'eljno je isprobati sva etiri programa te na kraju odabrati program za kojega pa ijent utvrdi da mu najvi&e odgovara i poma'e u razumijevanju govora.

CB

CQ

C3

D#G+6LE*?O(8 GO?OD# -A

Ovi programi pobolj&avaju razumljivost govora. !o'eljno je isprobati sva etiri programa te na kraju odabrati program za kojega pa ijent utvrdi da mu najvi&e odgovara i poma'e u razumijevanju govora. Ovi se programi mogu koristiti kod dje e s jezinim te&ko0ama, disfazijom, disleksijom (itanje sa slu&ali ama), zatim kod dje e s #"O" (,iperaktivnost, smanjena pa'nja i kon entra ija), kod senzorike afazije (ako pa ijent 'eli raditi sa slu&ali ama) te kod sumnje na lo& fonematski slu, te kod dje e s poreme0ajima slu&nog pro esiranja. O?* !DOGD#6* D#"1 !O *(8O6 !D*N>*!+ 5#O !OON#5 1"+L*N5

CH C@

D#G+6LE*?O(8 GO?OD# -C GO?ODN* $OD6#N8*

*sti anje govorni, formanta (koristi se kao i za pret,odna tri programa).

24

N*(5O $D15?1N. !O"D+FE1 )Q Oz Q44 Oz ?*(O5O $D15?1N. !O"D+FE1 C kOz - A4 kOz N*(5O _ ?*(O5O $D15?1N. !O"D+FE1 "1L#9: 4 - C44 6*L*(15+N"* $ONO618#D

Niske frekven ijske stimula ije (mogu se koristiti kod o&te0enja slu,a). +z slu&ali e mogue je prikljuiti i vibrator za vibrotaktilnu stimula iju. ?isoke frekven ijske stimula ije (mogu se koristiti kod o&te0enja slu,a).

2)

2A

*zvan-govorno podruje (diskontinuitet) mo'e se koristiti na poetku terapije (JJrazbijanje pogre&ni, slu&ni, navikaJJ) kod dislalija ili lo&eg fonematskog slu,a. 5oristi se kod mu anja a mo'e se koristiti i kod dizartrije (za smirivanje govora) te kod motorike afazije (ako pa ijentu to odgovara). (lu'i za mjerenje relativne razine intenziteta govornog zvuka. 5od pa ijenata koji imaju problem u kontroli glasno0e govora (preti, ili preglasan govor). 5od sumnje na psi,ogenu disfoniju apli ira se &um preko slu&ali a s jaim intenzitetom (da se postigne efekt maskiranja vlastitog govora). +koliko pod ovim okolnostima osoba s disfonijom progovori normalnom glasno0om - to je indika ija da bi se moglo raditi o psi,ogenoj disfoniji. 5oristi se bez slu&ali a sa prikljuenim vibratorom za vibrotaktilnu stimula iju i per ep iju zvuka. korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima 1ta izam: korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima

2C

22

2B

D+S*F#(8*

(+6

2Q

?*-DO8#58*LN# (8*6+L#>*E# # - O!8*6#L# 1 - O!8*6#L#

23 2H

2@ * - O!8*6#L# korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima B4 O - O!8*6#L# korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima B) + - O!8*6#L# korek ija glasa na optimali - pogodno u logatomima i rijeima 9.13.1. KOREKTIVNE OPTIMALE 5ao &to se vidi iz prilo'eni, tabli a, postoji nekoliko tipova filtarski, krivulja. 5rivulje su prilago7ene pojedinim vrstama poreme0aja (npr. dislalija, mu anje, o&te0enja slu,a i sl.), ali i pojedinim obli ima poreme0aja. *sto tako, pripremljene su krivulje za pojedine skupine glasova koji imaju vrlo sline akustike karakteristike ili su supstituirani istim glasovima. (vaki logoped mo'e sam prema potrebi kreirati i memorirati filtarsku kombina iju koja mu je potrebna. Neki primjeri ovakvi, filtarski, krivulje prikazani su i opisani u slijede0em poglavlju.
9.13.1.1. NEKOLIKO PRIMJERA $ILTARSKI5 KRIVULJA

2.)C.).).). 5ON8*N+*D#N1 *<*L* "*(5ON8*N+*D#N1 O!8*6#L1

(lika 2@. !ostava filtra za ?8 kontinuiranu optimalu glasa N

(lika B4. !ostava filtra za kombiniranu optimalu glasa N

(lika B). !ostava filtra za diskontinuiranu optimalu glasa N Optimale pojedini, glasova zasnivaju se na udru'enom djelovanju diskontinuirani, i kontunuirani, optimala. Na ovom primjeru prikazana je ?8 kontinuirana optimala glasa <N< (zelena), diskontinuirana optimala (plava) te udru'ena kombina ija obje optimale (be' boja). "iskontinuirane optimale kod gotovo svi, glasova lo irane su na dva odvojena pojasa. !ri tome, &irina pojedini, pojaseva nije uvijek ista, ve0 varira od jedne tre0ine pa do ijele oktave. *stra'ivanja su pokazala da se glasovi dobro slu&aju i na diskontinuiranim podrujima ("esni a-Serjavi0, )@HA., Oe7ever, 6. )@HB). Eedino se vokali # i O slu&aju na kontinuiranom podruju dok se svi drugi vokali i konsonanti mogu slu&ati na diskontinuiranim ili kontinuiranim frekven ijskim pojasevima. Osobito se dobro per ipiraju na diskontinuiranim pojasevima frikativi i afrikati, te glasovi D, L i LE.
9.13.1.2. SKUPNE DISKONTINUIRANE PERCEPTIVNE OPTIMALE

(kupne diskontinuirane per eptivne optimale istovremeno omogu0uju dobru razumljivost pojedine skupine glasova koji imaju sline artikula ijsko-akustike karakteristike i koji se udru'eno pojavljuju kod poreme0aja artikula ije (npr. (, G, > - u'a skupina sigmatizma ili N, S, >, >, P, "' - &ira skupina). Logopedima je poznato da gotovo

nikada nije poreme0en samo jedan glas u sigmatizmu, a poreme0aj za,va0a ijelu skupinu (ponekad obje). *sto tako, terapija se ne mo'e provoditi izolirano samo na jednom glasu, ve0 se ona provodi simultano na ijeloj skupini ili barem na parovima glasova (zvuni _ bezvuni). (toga se pokazalo korisnim upotrijebiti takav nain filtriranja koji 0e omogu0iti dobru per ep iju ijele skupine glasova.
9.13.1.3. KRIVULJE ZA POJEDINE TIPOVE SLU1NI5 O1TEHENJA

i
i

(lika BC. 5orektivna optimala za o&te0enja slu,a s pojaanjem naC kOz

(lika B2. 5orektivna optimala s pojaanjem naC kOz (aparat (iemens) +L8D#>+D?1 !DO "1RA2@Q vrlo je pogodan i za slu&ni trening i re,abilita iju kod o&te0enja slu,a. Ga,valjuju0i mogu0nosti memoriranja bilo koje filtarske kombina ije, mogu0e je za svakog pa ijenta sa slu&nim o&te0enjem setirati individualnu krivulju koja 0e se koristiti tijekom re,abilita ije. !rilikom odre7ivanja filtarske krivulje svakako treba imati uvid u podatke iz audiograma, zatim treba pogledati kakvi su parametri i krivulje slu&nog aparata (ako ga pa ijent koristi) i preporuuje se izvr&iti dodatno trija'no ispitivanje slu,a pomo0u ton-generatora koji je ugra7en u +ltra urve. Na ovom aparatu postoje ve0 memorirana etiri programa koji zadovoljavaju op0e karakteristike ve0ine slu&ni, aparata (ovdje je za primjer uzeta frekven ijska karakteristika jednog slu&nog aparata proizvodnje (iemens, te programirana krivulja koja nagla&ava dijelove spektra oko C kOz (vidljiva je slinost krivulja).
9.13.1.9. KRIVULJE ZA USPORAVANJE I SJENENJE GOVORA

6@

7@ 8GH@)

(8 8
& *09

5@@

6@@

7@@ 8@@

:@I)JK rjefo 5@@@

6@@) 7@@) K 9@@@

Jaa"
: !

(lika BB. (jenenje spektra uz dela% efekt !rogram je namijenjen za usporavanje brzine govora i smanjenje napetosti. Ovo se posti'e simultanim kori&tenjem op ije dela%-efekta i filtriranja govornoga spektra. "ela% u govoru izaziva Lee-efekt koji dovodi do usporavanja

brzine govora &to je jedan od preduvjeta za smanjenje ili potpuno uklanjanje mu anja. "rugi je bitan element u terapiji smanjenje napetosti mi&i0a larinksa. Na akustikom planu to se mo'e posti0i sni'avanjem frekven ije osnovnog laringalnog tona i smanjivanjem glasno0e govora, a to se posti'e setiranim filtarskim krivuljama na spomenutim programima. "ela% se mo'e u svakom trenutku aktivirati ili iskljuiti uz bilo koji program, kao &to se parametri ka&njenja signala tako7er mogu i memorirati uz bilo koju programiranu krivulju. + sada&njoj aplika iji dela% je ve0 unaprijed definiran na )44 ms a mo'e se varirati od 4 do C44 ms. Ga,valjuju0i velikim mogu0nostima setup-a, dela%-efekt se mo'e generirati kao mono signal (identian efekt na oba u,a), zatim kao stereo signal (razliita vremena ka&njenja odvojeno za lijevi i desni kanal) te efekt dvostrukog ka&njenja koje se mo'e istovremeno pojavljivati na oba kanala ili odvojeno ka&njenje za svaki kanal. Ovi programi pobolj&avaju razumljivost govora. !o'eljno je isprobati sva etiri programa te na kraju odabrati program za kojega pa ijent utvrdi da mu najvi&e odgovara i poma'e u razumijevanju govora. Ovi se programi mogu koristiti kod dje e s jezinim te&ko0ama, disfazijom, disleksijom (itanje sa slu&ali ama), zatim kod dje e s #"O" (,iperaktivnost, smanjena pa'nja i kon entra ija), kod senzorike afazije (ako pa ijent 'eli raditi sa slu&ali ama) te kod sumnje na lo& fonematski slu, te kod dje e s poreme0ajima slu&nog pro esiranja. Ovi programi rade po istom prin ipu kao !,onak - 1dulink. !rogram br. CQ (JJnasaJJ). (trunja i N#(#-e (#merike svemirska agen ije) ustanovili su da je za dobru razumljivost govora potrebno filtriranjem propustiti slijede0e frekven ijske pojaseve:
9.13.1.:. OPTIMALNA RAZUMLJIVOST GOVORA I GOVORNI $ORMANTI

8abli a 3. $rekven ijski pojasevi znaajni za govor (N#(#) pojas C= frekven ijski raspon (Oz) C44 - 244 @44 - )@44 AB44 - C444 !rogram br. C3 (/sil/). Nivo ometanja govora ((*L (pee , *nterferen e Level), odre7uje maksimalnu udaljenost na kojoj je mogu0 normalan razgovor. !rema *(O standardu (*L se dobiva mjerenjem podruju oktava s entralnim frekven ijama od 4,B ),A i 2 kOz, a zatim se u posebnoj tabli i oita maksimalna udaljenost u metrima s koje je mogu0e slu&anje govora uz zadovoljavaju0u razumljivost. 8o su ujedno i frekven ije odgovorne za dobru razumljivost govora. 8abli a H. $rekven ijski pojasevi znaajni za govor ((*L) pojas entralne frekven ije (Oz) ). B44 A. ).A44 C. 2.444 !rogram br. CH (JJrastiJJ). *ndeks brzine prijenosa govora (D#(8* Dapid (pee , 8ransmision *ndeI) mjeri nivo subjektivne razumljivosti govora. !ostupak mjerenja D#(8*-a sastoji se u generiranju ru'iastog &uma u podrujima oko B44 Oz i A kOz, a &um je moduliran niskim frekven ijama od 4,3 do )),H Oz. (pomenuti &um se prima preko posebnog prijemnika, koji osim generiranog &uma, prima i druge eventualne ometaju0e zvukove (buku), a uz to mjeri i vrijeme reverbera ije zvuka. Odgovaraju0im matematikim postupkom dobiva se brojana vrijednost D#(8*-a koja se kre0e u rasponu od 4 do ) ( 4 - 4,C4 oznaava lo&u razumljivost 4,2B - 4,Q4 zadovoljavaju0u, a 4,3B - ),44 odlinu razumljivost govora). 8abli a @. $rekven ijski pojasevi znaajni za govor (D#(8*) pojas entralne frekven ije (Oz) ). B44 A. A.444 !rogram br. C@ (govorni formanti). !rva tri govorna formanta tako7er se smatraju najva'nijim za prijenos i razumijevanje govora. Nji,ove pribli'ne entralne vrijednosti frekven ija prikazane su u tabli i. 8abli a )4. $rekven ijski pojasevi znaajni za govor (govorni formanti) pojas entralne frekven ije (Oz) ). B44 A. ).B44 C. A.B44 +nato slo'enoj i sofisti iranoj te,nologiji logopedski set je vrlo jednostavan za rukovanje (dovoljna je osnovna eduka ija logopeda ili audiore,abilitatora za rad s ure7ajem u trajanju od samo tri sata). Najstariji ure7aji su u uporabi ve0 puni, )4 godina i nitko od logopeda ili audiore,abilitatora koji ga koriste nije JJizba ioJJ logopedski set iz uporabe. + setu je ve0 unaprijed pripremljeno i po,ranjeno 2B gotovi, programa koji se jednostavno i brzo mogu aktivirati. (et radi potpuno neovisno i nije mu potrebno dodatno raunalo. Logopedski set je skup niza aplika ija u kojima se digitalno signalno pro esiranje koristi kao nova metoda u obradi zvuka i nije ogranien niti vezan uz neku odre7enu metodu re,abilita ije. !rimjenjiv je u veini re,abilita ijski, postupaka vezani, uz glas govor i slu&anje (kao i raunalo bez kojega bi danas bilo nemogu0e raditi). 6o'e ga se koristiti uz bilo koju metodu ili nain

re,abilita ije. Dad s logopedskim setom ne iskljuuje uporabu klasini, metoda i te,nika (npr. vje'be motorike artikulatora, primjenu razliiti, logopedski, sondi, &patule i sl.) ali njegovom primjenom mo'emo u mnogim aspektima pobolj&ati i ubrzati pro es re,abilita ije. Logopedski set predstavlja inova iju u obradi zvunog signala koriste0i digitalno signalno pro esiranje ("(!) koje omogu0ava brzu i pre iznu obradu zvuka gotovo istom kvalitetom i brzinom kako to radi i ljudski mozak. +nato visokoj te,nologiji vrlo je jednostavan za rukovanje. + setu je ve0 unaprijed pripremljeno i po,ranjeno B4 gotovi, programa (aplika ija) koji se jednostavno i brzo mogu aktivirati. (et nije ogranien niti vezan uz neku odre7enu metodu re,abilita ije i mo'e se koristiti u ve0ini re,abilita ijski, postupaka i uz bilo koju metodu ili nain re,abilita ije. Logopedski set mo'e se koristiti u dijagnosti i glasa i govora a osobito na podruju terapije poreme0aja govora (dislalija, dizartrija, mu anje) ili kod o&te0enja slu,a. Ga,valjuju0i raznolikim mogu0nostima filtriranja i dinamikom pro esiranju zvuka izuzetno je pogodan u re,abilita iji govora i slu&anja kod dje e s ko,learnim implantatom. Logopedski set koristi se ve0 )4 godina u Orvatskoj i -osni i Oer egovini u oko )44 institu ija i od velike je pomo0i u svakodnevnom radu. 6oglo bi se re0i da je postao dio standardne opreme koju bi trebao imati svaki logoped ili audiore,abilitator.

5. VREMENSKE I S$EKTRALNE KARAKTERISTIKE GOVORA :.1. VREMENSKE I INTENZITETSKE KARAKTERISTIKE GLASOVA

Na uzorku od )4 djeaka normalnog govornog statusa prosjene dobi )4 godina i Q mjese i izmjereni su slijede0i parametri govora (Oe7ever, )@@Q). 8abli a )). ?remenski parametri govora 6ean fundamnetalna frekven ija ($4) ABA,A Oz intenzitet $4 34,BQ dtrajanje okluzije glasa <8< 3Q,3A ms trajanje eksplozivnog &uma glasa <8< )@ ms trajanje okluzije glasa <5< 3Q,) ms trajanje eksplozivnog &uma glasa <5< AC,4 ms trajanje vokala <1< u rijei JJtetaJJ )A@,3 ms trajanje vokala <#< u rijei JJtetaJJ AC@,3 ms trajanje glasa <(< u rijei JJslikaJJ )34,C ms trajanje vokala <*< u rijei JJslikaJJ @3,B ms trajanje vokala <#< u rijei JJslikaJJ A)),A ms trajanje vokala <1< u rijei JJmesoJJ )AH,@ ms trajanje glasa <(< u rijei JJmesoJJ )Q4,3 ms trajanje vokala <O< u rijei JJmesoJJ AA4,A ms trajanje glasa <N< u rijei JJ&umaJJ )BA,) ms trajanje vokala <+< u rijei JJ&umaJJ )CA,@ ms trajanje vokala <#< u rijei JJ&umaJJ A)3,A ms trajanje vokala <#< u rijei JJa&aJJ )2@,3 ms trajanje glasa <N< u rijei JJa&aJJ )CB,3 ms

4. AKUSTIFKA ANALIZA GLASA I GOVORA U #IJAGNOSTICI 8.1. ISPITIVANJE MOTORIKE GOVORA > DIJADO5OKINEZA
"ijado,okineza ili dijado,okinetika brzina je pojam koji se susre0e u neurologiji i logopediji. + neurologiji se odnosi na sposobnost vr&enja brzi, antagonistiki, pokreta na rukama i nogama a ispituje se kombina ijama pokreta kao npr. stiskanjem<otvaranjem &ake, udaranje dlanovima po natkoljeni ama, pomi anje prstiju kao da se svira klavir i sl. Nemogu0nost ili nepre iznost izvo7enja ovakvi, pokreta naziva se adijado,okineza. "ijado,okineza u govoru ("iado ,okineti rate - ""5) mjeri kako brzo neka osoba mo'e proizvesti seriju brzi, uzastopni, izmjenjuju0i, glasova. Naje&0e se tra'i uzastopno ponavljanje serije slogova s kombina ijom konsonant-vokal (/pa-ta-ka/ ili /pa-pa-pa.../). +mjesto pojma dijado,okineza mo'e se koristiti i termin JJmaksimalna govorna brzina ponavljanjaJJ. >ilj ispitivanja dijado,okineze je pro jena maksimalne brzine pomi anja artikulatora u izgovoru pri emu se mjesto artikula ije uzastopno mijenja od prednjeg (usta) preko srednjeg dijela usne &upljine (pokret jezika) do stra'njeg (meko nep e). Dezultat se iskazuje kao maksimalni broj izgovoreni, slogova u odre7enom vremenu (obino se uzima vrijeme od B do )B sekundi, ali ispitiva mora uzeti u obzir jednako vrijeme kod svi, ispitivanja). (labije sposobnosti (manji broj izgovoreni, slogova) mo'e ukazivati na nedovoljnu matura iju neuro-motornog govornog sustava ili na neurolo&ke ili govorne pote&ko0e (ataksija, apraksija, dizartrija, mu anje i sl.). !rilikom ispitivanja logoped mora prvo sam demonstrirati (pokazati) &to se tra'i od ispitanika, zatim dati ispitaniku da poku&a to ponoviti i tek nakon uvje'bavanja se vr&i pravo testiranje.

5od mla7e pred&kolske dje e mo'e se koristiti i neka druga serija slogova koja su dje i jednostavnija i razumljivija kod davanja uputa. 8o npr. mo'e biti neka rije koja je poznata mla7oj dje i ali rije mora sadr'avati sva tri polo'aja izgovora (prednji - srednji -stra'nji) kao npr. JJpatikeJJ ili JJpatikaJJ (papue). *znimno, kod mla7i, se mogu koristiti i rijei s barem dva polo'aja izgovora (prednji - stra'nji) kao npr. u rijeima JJpikaJJ ili JJpukiJJ. *spitivanje dijado,okineze kod mla7e dje e osobito je korisno u pro jeni op0i, govorni, motoriki, sposobnosti te kod dje e sa sumnjom na mu anje.
; C:<,+=-+'<#ATA<MS$<#EMO<$A.NS$ ::..&. .&

L
230:1:0........ #

LliK>tlMllM lltillllllLttl Iti' %%/// .. lt

> ! 6 6 6 J..?...

I>I
1.0 2.0 3.0

**
C0.OOOOO B9) =: C2305S

".0 T&A9(B9)

5.#

4.0

@.#

3.0

55: C0.00000 B9) B9: CSD00000 B9) !B: CS.00000 B9)

(lika BQ. Os ilogram mjerenja dijado,okineze (uzastopno ponavljanje slogova /pa-pa.../).

(lika B3. Os ilogram mjerenja dijado,okineze (apraksija).

(lika BH. !rikaz ampitudni, modula ija kod ispitivanja dijado,okineze.

(lika B@. !rikaz ampitudni, modula ija kod ispitivanja dijado,okineze (apraksija).

3))4@32)AC)4CQ@33)4C

(lika Q4. Grafiki prikaz izvje&0a rezultata dijado,okineze.

(lika Q). Grafiki prikaz izvje&0a rezultata dijado,okineze (apraksija)

(lika QA. 8ablini prikaz rezultata ispitivanja dijado,okineze.

(lika QC. 8ablini prikaz rezultata ispitivanja dijado,okineze (apraksija).

8.2. ISPITIVANJE AKUSTIKI5 OSO7INA GLASA

+ poglavlju Q.A.). prikazani su kratki opisi znaajniji, parametara u pro jeni akustike kvalitete glasa koje koristi raunalni program 6"?! (6ulti "imensional ?oi e !rogram, 5a%elemetri s). -udu0i da su ve0 neki parametri ranije obja&njeni, ovdje nisu navedeni (s,immer, jitter, $4 - fundamnetalna frekven ija, OND - odnos signal<&um i sl.). 8.2.1. AKUSTIKI PARAMETRI GLASA #kustike parametre glasa mo'emo podijeliti u nekoliko osnovni, kategorija prikazani, u slijede0oj tabli i. 8abli a )A. #kustiki parametri glasa pojam osnovni parametri dodatni parametri izmjerena mjerna 6"?! vrijednost jedini a parametri (skala) stabilna fona ija ili maksimalni fona ijski raspon fundament. frekven ija glasa prosjena visina glasa arit. sredina mod medijan Oz 6!$D

frekven ijski raspon arit. sredina mod medijan arit. sredina mod medijan

polutonovi Oz D#NG1

govorna (,abitualna) visina glasa

prosjena visina glasa frekven ijski raspon

Oz

($4

polutonovi Oz D#NG1

prosjeni intenzitet glasa fona ijski intenzitet intenzitet glasa raspolo'ivi raspon govorni intenzitet ,abitualna glasno0a ,abitualni dinamiki raspon arit. sredina mod medijan intenzitetski raspon fonetogram

dd-

ddd-

#*D >*D >*L

jitter s,immer spektar glasa omjer signal<&um

prosjek varija ije jittera prosjek varija ije s,immera

^ ^ ^, d^, d^, d-

E*8 D!!, !!R (O*6 D#!, #!R NOD, ?8* (!*

8abli a )C. #kustiki parametri i per ep ija kvalitete glasa akustiki parametar opis parametra subjektivna per ep ija glasa engleski termin Eitter (,immer varija ije u brzini titranja glasni a varija ije u intenzitetu zrane struje prilikom titranja glasni a odnos ,armoninog i &umnog dijela spektra glas se doima kao grub, ,rapav, promukao roug, roug,ness

OND

glas je &uman jer dio zrane struje stalno prolazi kroz glasni e zbog nedovoljne adduk ije glasni a (air leakage), pojaana turbulen ija zraka

breat,iness brat,% voi e

glas je napet i &uman zbog strained Yualit% strained pojaane tenzije glasni a voi e (vo al ,vperfun tion) javlja se pojaana energija u vi&em dijelu spektra (oft p,onation indeI slabost glasa, sni'ena akustika energija glas je ti, i slab uz ujan gubitak energije na vi&im ,armoni ima ast,eni

!ojedine akustike osobine glasa imaju svoje korelate i na nji,ovoj per ep ijskoj razini. ?rlo esto se koristi (kala za per eptualnu analizu glasa poznata pod nazivom GD-#(. Ova je skala razvijena od strane 5omiteta za testove koji ispituju fonatorne funk ije Eapanskog udru'enje logopeda i fonijatara (Oirano, )@H)). GD-#( je krati a poetni, slova u rijeima koje opisuju osobine glasa: N Grade (generalni stupanj promuklosti) N (oug,ness (,rapavost) N <reat,iness (&umnost) N +st,eni (asteninost - slabost glasa) N Strained Yualit% (napetost).
8.2.1.1. AMPLITUDE PERTUR7ATION DUOTIENT /APD0

#mplitudni kvo ijent perturba ije (#!R) mjeri kratkorone promjene amplituda titranja glasni a (uzima u obzir niz od )) uzastopni, titrajni, iklusa). 6anje je osjetljiv od (,immera koji mjeri razlike za svaki titraj glasni a. !risutan je kod pojaani, turbulen ija zrane struje a glas s pove0anim vrijednostima #!R je promukao i ,rapav. #!R mo'e biti koristan parametar uz s,immer.
8.2.1.2. AMPLITUDE TREMOR INTENSITC INDEJ /ATRI0

#mplitudni intenzitetski tremor (#8D*) iskazuje varija ije podr,tavanja amplituda kod fundamentalne frekven ije (osim #8D*, tremor se manifestira i u frekven ijskoj domeni $8D*).
8.2.1.3. DEGREE O$ SU75ARMONIC COMPONENTS /DS50

(tupanj sub,armonini, komponenti ("(O) u glasu trebao bi biti jednak nuli. "(O vrijednost mo'e se pove0ati kod glasova u kojima dvostruka ili trostruka vrijednost sub,armonika fundamentalne frekven ije mo'e zamijeniti fundamentalnu frekven iju. Eavlja se kod diplofonije ili vrlo spori, vibra ija glasni a. Ova se pojava mo'e pojaviti kod bolesnika s funk ionalnom disfonijom ili neurogenim govornim poreme0ajima.
8.2.1.9. SO$T P5ONATION INDEKS /SPI0

*ndeks meke fona ije ((!*) ukazuje na nedostatak potpune adduk ije (zatvaranja) glasni a prilikom fona ije. Ne mora nu'no ukazivati na poreme0aj glasam pa pove0ane vrijednosti me moraju znaiti da se radi o poreme0aju. (!*

pokazuje koliko vrsto se glasni e priljubljuju tijekom fona ije i e&0e mo'e biti prisutan kod pojaanog naina foniranja.
8.2.1.:. VOICE TUR7ULENCE INDEJ /VTI0

*ndeks turbulen ije glasa (?8*) odnosi se omjer ne,armoninog dijela spektra u podruju visoki, frekven ija ()H44BH44 Oz) prema ,armoninom dijelu spektra u ni'em frekven ijskom podruju (34 - 2A44 Oz). ?8* mjeri relativnu razinu energije u vi&em &umnom dijelu spektra. ?8* je vrlo esto povezan s nepotpunom adduk ijom glasni a i poput omjera signal<&um (OND) ukazuje na pojaani &um u glasu. 8.2.2. PARALIZA GLASNICA !araliza mo'e ukljuivati jednu (unilateralna) ili obje glasni e, i jedan ili oba 'iv a od svake glasni e. +zrok paralize jedne glasni e esto je nepoznat, ali mo'e nastati kao posljedi e operativni, za,vata u podruju vrata ili opera ije u prsima. #ko je o&te0en laringealni 'iva , glasni e se ne mogu kretati prema medijalnoj liniji a uzdu'na napetost glasni a mo'e ostati sauvana. #ko je kod unilateralne paralize sauvana sposobnost zdrave glasni e da pre7e srednju liniju kako bi dodirnula paraliziranu stranu, kvaliteta glasa i glasno0a mogu ostati dosta sauvane.

(lika Q2. +nilateralna paraliza glasni a (mu&kara , 34 god.). 8abli glasni a (mu&kara , 34 god.) !arameter Name ?alue vaOniji para#etri su u sivo# polju #verage $undamental $reYuen % $o )C2.)@@ 6ean $undamental $reYuen % 6$o )C2.4BB #verage !it , !eriod 8o 3.2Q4 Oig,est $undamental $reYuen % $,i )Q4.A4) Lo;est $undamental $reYuen % $lo ))B.QHA (tandard "eviation of $o (8" 2.C23 !,onator% $o-Dange in semi-tones !$D 3 $o-8remor $reYuen % $ftr A.324 #mplitude 8remor $reYuen % $atr B.3@3 Lengt, of #nal%zed (ample 8sam ).44C #bsolute Eitter Eita )@A.CBA Eitter !er ent Eitt A.B3@ Delative #verage !erturbation D#! ).BBH !it , !erturbation Ruotient !!R ).B32 (moot,ed !it , !erturbation Ruotient s!!R ).BBA $undamental $reYuen % ?ariation v$o C.AC@ (,immer in d(,d4.3@B (,immer !er ent (,im @.A)A #mplitude !erturbation Ruotient #!R Q.)34 (moot,ed #mpl. !erturbation Ruotient s#!R 3.4QQ !eak-to-!eak #mplitude ?ariation v#m )C.)@Q Noise to Oarmoni Datio NOD 4.)CC

a )2. !arametri glasa. +nilateralna paraliza +nit Oz Oz ms Oz Oz Oz Oz Oz s Os ^

4< 4< 4<

Norm(m) )2B.AAC )2).32C 3.4BB )B4.4H4 )24.2)H ).C2@ A.4@B C.QBB A.3AH C.444 2).QQC 4.BH@ 4.C2B 4.CCH 4.BQ) 4.@C@ 4.A)@ A.BAC ).@HQ C.4BB 3.3)A 4.)AA

(8"(m) AC.24Q A).)CQ ).4BA A2.CQA AC.3A@ 4.Q3B ).4Q2 C.3C) ).3BB 4.444 CQ.2H) 4.BCB 4.CCC 4.A@4 4.A@@ 4.2C2 4.4HB 4.@@3 4.H43 ).CC3 C.@AH 4.4)2

8,res,old

^ d4< 4< 4< 4<

HC.A44 ).424 4.QH4 4.H24 ).4A4 ).)44 4.CB4 C.H)4 C.434 2.AC4 H.A44 4.)@4

?oi e 8urbulen e *ndeI ?8* 4.4H) 4.4BA 4.4)Q 4.4Q) (oft !,onation *ndeI (!* )).)CQ Q.334 C.3H2 )2.)A4 4< $o-8remor *ntensit% *ndeI $8D* 4.344 4.C)) 4.)C@ 4.@B4 4< #mplitude 8remor *ntensit% *ndeI #8D* 3.4Q) A.)CC ).CQ) 2.C34 4< "egree of ?oi e -reaks "?4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of (ub-,armoni s "(O 4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of ?oi eless "+? C.4C4 4.A44 4.)44 ).444 Number of ?oi e -reaks N?4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (ub-,armoni (egments N(O 4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of +nvoi ed (egments N+? ) 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (egments >omputed (1G CC @B.444 4.444 8otal Number "ete ted !it , !eriods !1D )A@ 2CC.)2C 4.444 8.2.3. SPAZMODINA DIS$ONIJA Naziva se jo& i spastina disfonija. Ga,va0a mi&i0e larinksa koji upravljaju govorom. 8ijekom govora glas varira zbog povremeni, greva mi&i0a glasni a (tremor, koji mo'e za,vatiti i druge mi&i0e tijela). Govor je ,rapav, kre&tav, napet, podr,tavaju0i, promukao. *sprekidan je grevima i na trenutke mo'e potpuno izostati. (pazmodina disfonija dijeli se na adduktorni i abduktorni oblik (Lovrinevi0, A44Q).

(lika QB. (pazmodina disfonija ('ena 3C god.) 8abli a )B. !arametri glasa. (pazmodina disfonija ('ena 3C god.) !arameter Name ?alue +nit Norm(f) (8"(f) 8,res,old #verage $undamental $reYuen % 6ean $undamental $reYuen % #verage !it , !eriod Oig,est $undamental $reYuen % Lo;est $undamental $reYuen % (tandard "eviation of $o !,onator% $o-Dange in semi-tones $o-8remor $reYuen % #mplitude 8remor $reYuen % Lengt, of #nal%zed (ample #bsolute Eitter Eitter !er ent Delative #verage !erturbation !it , !erturbation Ruotient (moot,ed !it , !erturbation Ruotient $undamental $reYuen % ?ariation (,immer in d(,immer !er ent $o 6$o 8o $,i $lo (8" !$D $ftr $atr 8sam Eita Eitt D#! !!R s!!R v$o (,d(,im )2).3CC )2).343 3.4B3 )2H.HCC )CQ.HA2 ).@A4 C C.A44 B.23@ ).4C) BQ.QA3 4.H4A 4.2H) 4.2HA 4.@QQ ).CBB 4.A3B C.)34 Oz Oz ms Oz Oz Oz Oz Oz s us.
4< 4< 4< 4<

^ d4<

A2C.@3C A2).4H4 2.)2H ABA.3A2 AC2.HQ) A.3AA A.AB4 C.43H A.C3B C.444 AQ.@A3 4.QCC 4.C3H 4.CQQ 4.BCA ).)2@ 4.)3Q ).@@3

A3.2B3 AB.)43 4.2CA AQ.B34 AH.@QH A.))B ).4Q4 ).@Q2 ).32C 4.444 )Q.QB2 4.CB) 4.A)2 4.A4B 4.AA4 ).44B 4.43) 4.3@)

HC.A44 ).424 4.QH4 4.H24 ).4A4 ).)44 4.CB4 C.H)4

#mplitude !erturbation Ruotient (moot,ed #mpl. !erturbation Ruotient !eak-to-!eak #mplitude ?ariation Noise to Oarmoni Datio ?oi e 8urbulen e *ndeI (oft !,onation *ndeI $o-8remor *ntensit% *ndeI #mplitude 8remor *ntensit% *ndeI "egree of ?oi e -reaks "egree of (ub-,armoni s "egree of ?oi eless Number of ?oi e -reaks Number of (ub-,armoni (egments Number of +nvoi ed (egments Number of (egments >omputed 8otal Number "ete ted !it , !eriods

#!R s#!R v#m NOD ?8* (!* $8D* #8D* "?"(O "+? N?N(O N+? (1G !1D

A.@Q@ Q.)QC H.2BA 4.)2B 4.4C3 @.@4B 4.BBC B.44H 4.444 4.444 4.444 4 4 4 C2 )2B

4< 4< 4<

4< 4< 4< 4< 4<

).C@3 A.C3) )4.32C 4.))A 4.42Q 3.BC2 4.C42 A.QBH 4.A44 4.A44 4.A44 4.A44 4.A44 4.A44 @A.B@2 3)C.)HH

4.BA3 4.@)A B.Q@H 4.44@ 4.4)A 2.)CC 4.)BQ ).@C) 4.)44 4.)44 4.)44 4.)44 4.)44 4.)44 4.444 4.444

C.434 2.AC4 H.A44 4.)@4 4.4Q) )2.)A4 4.@B4 2.C34 ).444 ).444 ).444 4.@44 4.@44 4.@44

(lika QQ. (pazmodina disfonija ('ena 3C god.), intenzitet (plava) i $4 ( rvena) 8.2.9. VOKALNI NODULI Nastaju obostrano na glasni ama poput 'uljeva u obliku mali, izboina. Eavljaju se kao posljedi a neadekvatne uporabe glasa. ?okalni noduli mogu dovesti do promuklosti, zamora glasni a i pa i obezvuavanja glasa.

(lika Q3. ?okalni noduli ('ena, A4 god.) 8abli a )Q. !arametri glasa.?okalni noduli ('ena, A4 god.) !arameter Name ?alue +nit Norm(f) (8"(f) 8,res,old #verage $undamental $reYuen % 6ean $undamental $reYuen % #verage !it , !eriod Oig,est $undamental $reYuen % $o 6$o 8o $,i )32.A4) )32.)33 B.32) )H4.4AQ Oz Oz ms Oz A2C.@3C A2).4H4 2.)2H ABA.3A2 A3.2B3 AB.)43 4.2CA AQ.B34

Lo;est $undamental $reYuen % $lo )Q@.)C@ Oz AC2.HQ) AH.@QH (tandard "eviation of $o (8" A.4Q) Oz A.3AA A.))B !,onator% $o-Dange in semi-tones !$D A A.AB4 ).4Q4 $o-8remor $reYuen % $ftr Q.)B2 Oz C.43H ).@Q2 Lengt, of #nal%zed (ample 8sam ).44A s C.444 4.444 #bsolute Eitter Eita QH.CQ@ AQ.@A3 )Q.QB2 HC.A44 Eitter !er ent Eitt ).)@) ^ 4.QCC 4.CB) ).424 4< Delative #verage !erturbation D#! 4.3)4 4.C3H 4.A)2 4.QH4 4< !it , !erturbation Ruotient !!R 4.34A 4.CQQ 4.A4B 4.H24 4< (moot,ed !it , !erturbation Ruotient s!!R 4.H3Q 4.BCA 4.AA4 ).4A4 $undamental $reYuen % ?ariation v$o ).)HC ^ ).)2@ ).44B ).)44 (,immer in d(,d4.CB) d4.)3Q 4.43) 4.CB4 4< (,immer !er ent (,im 2.4CH ).@@3 4.3@) C.H)4 4< #mplitude !erturbation Ruotient #!R A.HQ2 ).C@3 4.BA3 C.434 4< (moot,ed #mpl. !erturbation Ruotient s#!R C.HQC A.C3) 4.@)A 2.AC4 4< !eak-to-!eak #mplitude ?ariation v#m 3.44H )4.32C B.Q@H H.A44 Noise to Oarmoni Datio NOD 4.)24 4.))A 4.44@ 4.)@4 ?oi e 8urbulen e *ndeI ?8* 4.4Q3 4.42Q 4.4)A 4.4Q) (oft !,onation *ndeI (!* )Q.BC3 3.BC2 2.)CC )2.)A4 4< $o-8remor *ntensit% *ndeI $8D* 4.C4@ 4.C42 4.)BQ 4.@B4 4< "egree of ?oi e -reaks "?4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of (ub-,armoni s "(O C.4C4 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of ?oi eless "+? 4.444 4.A44 4.)44 ).444 Number of ?oi e -reaks N?4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (ub-,armoni (egments N(O ) 4.A44 4.)44 4.@44 Number of +nvoi ed (egments N+? 4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (egments >omputed (1G CC @A.B@2 4.444 8otal Number "ete ted !it , !eriods !1D )3C 3)C.)HH 4.444 8.2.:. VOKALNE CISTE >iste su ozljede na glasni ama koje nastaju radi zaepljenja jevi e mukozne 'lijezde ali se mogu javiti i zbog drugi, razloga. Festo uzrokuju oteklinu na suprotnoj glasni i i mogu biti pogre&no dijagnosti irane kao noduli. Ga razliku od nodula, ista je ispunjena teku0inom.

(lika QH. 6u&kara , 2H godina, ista. 8abli a )3. !arametri glasa. >ista iz pret,odnog primjera !arameter Name ?alue +nit Norm(m) (8"(m) #verage $undamental $reYuen % 6ean $undamental $reYuen % #verage !it , !eriod $o 6$o 8o @A.3)B @A.34Q )4.3H3 Oz Oz ms )2B.AAC )2).32C 3.4BB AC.24Q A).)CQ ).4BA

8,res,old

Oig,est $undamental $reYuen % $,i @2.HB2 Oz )B4.4H4 A2.CQA Lo;est $undamental $reYuen % $lo @4.3Q3 Oz )24.2)H AC.3A@ (tandard "eviation of $o (8" 4.H@@ Oz ).C2@ 4.Q3B !,onator% $o-Dange in semi-tones !$D A A.4@B ).4Q2 Lengt, of #nal%zed (ample 8sam ).44) s C.444 4.444 #bsolute Eitter Eita 3Q.CQH Os 2).QQC CQ.2H) HC.A44 Eitter !er ent Eitt 4.34H ^ 4.BH@ 4.BCB ).424 4< Delative #verage !erturbation D#! 4.2)B 4.C2B 4.CCC 4.QH4 4< !it , !erturbation Ruotient !!R 4.2CQ 4.CCH 4.A@4 4.H24 4< (moot,ed !it , !erturbation Ruotient s!!R 4.QHA 4.BQ) 4.A@@ ).4A4 $undamental $reYuen % ?ariation v$o 4.@34 ^ 4.@C@ 4.2C2 ).)44 (,immer in d(,d4.CC4 d4.A)@ 4.4HB 4.CB4 4< (,immer !er ent (,im C.H44 A.BAC 4.@@3 C.H)4 4< #mplitude !erturbation Ruotient #!R A.H4B ).@HQ 4.H43 C.434 4< (moot,ed #mpl. !erturbation Ruotient s#!R 2.Q23 C.4BB ).CC3 2.AC4 4< !eak-to-!eak #mplitude ?ariation v#m 3.QBC 3.3)A C.@AH H.A44 Noise to Oarmoni Datio NOD 4.)2B 4.)AA 4.4)2 4.)@4 ?oi e 8urbulen e *ndeI ?8* 4.4B4 4.4BA 4.4)Q 4.4Q) (oft !,onation *ndeI (!* )Q.4H@ Q.334 C.3H2 )2.)A4 4< "egree of ?oi e -reaks "?4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of (ub-,armoni s "(O 4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of ?oi eless "+? C.4C4 4.A44 4.)44 ).444 Number of ?oi e -reaks N?4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (ub-,armoni (egments N(O 4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of +nvoi ed (egments N+? ) 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (egments >omputed (1G CC @B.444 4.444 8otal Number "ete ted !it , !eriods !1D @) 2CC.)2C 4.444 8.2.8. VOKALNI POLIPI !olipi obino nastaju samo na jednoj strani glasni a (nisu simetrini kao noduli) a nji,ov nastanak esto ima traumatsko porijeklo. !onekad se polipi mogu rije&iti po&tedom glasa i medikamentima.

(lika Q@. Sena, B@ godina (polipi) 8abli a )H. !arametri glasa. Sena, B@ godina, polipi !arameter Name ?alue +nit Norm(f) #verage $undamental $reYuen % $o )BB.B4B Oz A2C.@3C 6ean $undamental $reYuen % 6$o )BB.2H@ Oz A2).4H4 #verage !it , !eriod 8o Q.2C) ms 2.)2H Oig,est $undamental $reYuen % $,i )B@.@BB Oz ABA.3A2 Lo;est $undamental $reYuen % $lo )B).HA) Oz AC2.HQ) (tandard "eviation of $o (8" ).Q)B Oz A.3AA !,onator% $o-Dange in semi-tones !$D A A.AB4 $o-8remor $reYuen % $ftr A.H)3 Oz C.43H #mplitude 8remor $reYuen % $atr A.324 Oz A.C3B Lengt, of #nal%zed (ample 8sam ).44C s C.444 #bsolute Eitter Eita 22.AAQ Os AQ.@A3 Eitter !er ent Eitt 4.QHH ^ 4.QCC 4< Delative #verage !erturbation D#! 4.2)A 4.C3H 4< !it , !erturbation Ruotient !!R 4.CHH 4.CQQ 4< (moot,ed !it , !erturbation Ruotient s!!R 4.3CB 4.BCA $undamental $reYuen % ?ariation v$o ).4C@ ^ ).)2@ (,immer in d(,d4.223 d4.)3Q 4< (,immer !er ent (,im B.)CQ ).@@3

(8"(f) A3.2B3 AB.)43 4.2CA AQ.B34 AH.@QH A.))B ).4Q4 ).@Q2 ).32C 4.444 )Q.QB2 4.CB) 4.A)2 4.A4B 4.AA4 ).44B 4.43) 4.3@)

8,res,old

HC.A44 ).424 4.QH4 4.H24 ).4A4 ).)44 4.CB4 C.H)4

4< #mplitude !erturbation Ruotient #!R C.C@B ).C@3 4.BA3 C.434 4< (moot,ed #mpl. !erturbation Ruotient s#!R B.@32 A.C3) 4.@)A 2.AC4 4< !eak-to-!eak #mplitude ?ariation v#m @.4H2 )4.32C B.Q@H H.A44 Noise to Oarmoni Datio NOD 4.)BC 4.))A 4.44@ 4.)@4 ?oi e 8urbulen e *ndeI ?8* 4.4HC 4.42Q 4.4)A 4.4Q) (oft !,onation *ndeI (!* @.CQH 3.BC2 2.)CC )2.)A4 4< $o-8remor *ntensit% *ndeI $8D* 4.B44 4.C42 4.)BQ 4.@B4 4< #mplitude 8remor *ntensit% *ndeI #8D* 4.C@3 A.QBH ).@C) 2.C34 4< "egree of ?oi e -reaks "?4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of (ub-,armoni s "(O 4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of ?oi eless "+? 4.444 4.A44 4.)44 ).444 Number of ?oi e -reaks N?4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (ub-,armoni (egments N(O 4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of +nvoi ed (egments N+? 4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (egments >omputed (1G CC @A.B@2 4.444 8otal Number "ete ted !it , !eriods !1D )B2 3)C.)HH 4.444 8.2.@. NEUROGENI POREMEHAJI GLASA razliiti neurolo&ki problemi mogu uzrokovati pote&ko0e u fona iji (npr. !arkinsonova bolest).

(lika 34. 6u&kara , HB godina (!arkins). 8abli a )@. !arametri glasa. 6u&kara , HB godina (!arkins) !arameter Name ?alue #verage $undamental $reYuen % 6ean $undamental $reYuen % #verage !it , !eriod Oig,est $undamental $reYuen % Lo;est $undamental $reYuen % (tandard "eviation of $o !,onator% $o-Dange in semi-tones $o-8remor $reYuen % #mplitude 8remor $reYuen % Lengt, of #nal%zed (ample #bsolute Eitter Eitter !er ent Delative #verage !erturbation !it , !erturbation Ruotient (moot,ed !it , !erturbation Ruotient $o 6$o 8o $,i $lo (8" !$D $ftr $atr 8sam Eita Eitt D#! !!R s!!R )CB.3HQ )CB.)QC 3.C@H )QA.CH@ ))).Q4B @.)3A 3 2.H)@ A.@QC ).44) 2)).B@Q B.BQC C.4)C C.QC2 2.333

+nit Oz Oz ms Oz Oz Oz Oz Oz s Os ^
4< 4< 4<

Norm(m) )2B.AAC )2).32C 3.4BB )B4.4H4 )24.2)H ).C2@ A.4@B C.QBB A.3AH C.444 2).QQC 4.BH@ 4.C2B 4.CCH 4.BQ)

(8"(m) AC.24Q A).)CQ ).4BA A2.CQA AC.3A@ 4.Q3B ).4Q2 C.3C) ).3BB 4.444 CQ.2H) 4.BCB 4.CCC 4.A@4 4.A@@

8,res,old

HC.A44 ).424 4.QH4 4.H24 ).4A4

$undamental $reYuen % ?ariation v$o Q.3BB ^ 4.@C@ 4.2C2 ).)44 (,immer in d(,d).CHA d4.A)@ 4.4HB 4.CB4 4< (,immer !er ent (,im )B.C3H A.BAC 4.@@3 C.H)4 4< #mplitude !erturbation Ruotient #!R )).3C4 ).@HQ 4.H43 C.434 4< (moot,ed #mpl. !erturbation Ruotient s#!R )A.@B) C.4BB ).CC3 2.AC4 4< !eak-to-!eak #mplitude ?ariation v#m )3.Q3H 3.3)A C.@AH H.A44 Noise to Oarmoni Datio NOD 4.C@) 4.)AA 4.4)2 4.)@4 ?oi e 8urbulen e *ndeI ?8* 4.A3Q 4.4BA 4.4)Q 4.4Q) (oft !,onation *ndeI (!* B.Q)B Q.334 C.3H2 )2.)A4 4< $o-8remor *ntensit% *ndeI $8D* A.4Q2 4.C)) 4.)C@ 4.@B4 4< #mplitude 8remor *ntensit% *ndeI #8D* 3.QQ3 A.)CC ).CQ) 2.C34 4< "egree of ?oi e -reaks "?4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of (ub-,armoni s "(O 4.444 4.A44 4.)44 ).444 4< "egree of ?oi eless "+? 3A.3A3 4.A44 4.)44 ).444 Number of ?oi e -reaks N?4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (ub-,armoni (egments N(O 4 4.A44 4.)44 4.@44 Number of +nvoi ed (egments N+? A2 4.A44 4.)44 4.@44 Number of (egments >omputed (1G CC @B.444 4.444 8otal Number "ete ted !it , !eriods !1D )C2 2CC.)2C 4.444 8.2.G. EDEM GLASNICA !romuklosti glasa mo'e biti uzrokovana edemom glasni a koji se e&0e javlja kod 'ena zrelije dobi, osobito pu&a0a. Glas je dubok i ,rapav. !oznata je i posebna vrsta -Deinkeov edem koji nastaje zbog nakupljanja teku0ine u Deinkeovu prostoru sluzni e glasni e. Festo se naziva i pu&aki edem jer se naje&0e razvija u 'ena koje dugotrajno pu&e. Glas 'ena s Deinkeovim edemom je poput mu&kog dubokog glasa i takvu osobu bi slu&anjem lako zamijenili za mu&ki spol.

(lika 3). Sena CH godina, edem glasni a 8abli a A4. !arametri glasa. Sena CH godina, edem glasni a !arameter Name ?alue +nit Norm(f) (8"(f) 8,res,old #verage $undamental $reYuen % 6ean $undamental $reYuen % #verage !it , !eriod Oig,est $undamental $reYuen % Lo;est $undamental $reYuen % (tandard "eviation of $o !,onator% $o-Dange in semi-tones $o-8remor $reYuen % #mplitude 8remor $reYuen % $o 6$o 8o $,i $lo (8" !$D $ftr $atr )CQ.B4Q )CQ.2CC 3.CC4 )2H.23H )C4.B42 C.)B) 2 2.A)) A.ACB Oz Oz ms Oz Oz Oz Oz Oz A2C.@3C A2).4H4 2.)2H ABA.3A2 AC2.HQ) A.3AA A.AB4 C.43H A.C3B A3.2B3 AB.)43 4.2CA AQ.B34 AH.@QH A.))B ).4Q4 ).@Q2 ).32C

Lengt, of #nal%zed (ample #bsolute Eitter Eitter !er ent Delative #verage !erturbation !it , !erturbation Ruotient (moot,ed !it , !erturbation Ruotient $undamental $reYuen % ?ariation (,immer in d(,immer !er ent #mplitude !erturbation Ruotient (moot,ed #mpl. !erturbation Ruotient !eak-to-!eak #mplitude ?ariation Noise to Oarmoni Datio ?oi e 8urbulen e *ndeI (oft !,onation *ndeI $o-8remor *ntensit% *ndeI #mplitude 8remor *ntensit% *ndeI "egree of ?oi e -reaks "egree of (ub-,armoni s "egree of ?oi eless Number of ?oi e -reaks Number of (ub-,armoni (egments Number of +nvoi ed (egments Number of (egments >omputed 8otal Number "ete ted !it , !eriods

8sam Eita Eitt D#! !!R s!!R v$o (,d(,im #!R s#!R v#m NOD ?8* (!* $8D* #8D* "?"(O "+? N?N(O N+? (1G !1D

).)@) A)4.A2C A.HQH ).3AQ ).3B4 ).3@Q A.C4@ 4.2HB B.BAH C.2Q2 2.H2H B.QQB 4.)C@ 4.4AB )@.243 4.3C3 ).)BB 4.444 4.444 )A.HA) 4 4 B C@ )Q4

s ^
4< 4< 4<

^ d4< 4< 4< 4<

4< 4< 4< 4< 4<

C.444 AQ.@A3 4.QCC 4.C3H 4.CQQ 4.BCA ).)2@ 4.)3Q ).@@3 ).C@3 A.C3) )4.32C 4.))A 4.42Q 3.BC2 4.C42 A.QBH 4.A44 4.A44 4.A44 4.A44 4.A44 4.A44 @A.B@2 3)C.)HH

4.444 )Q.QB2 4.CB) 4.A)2 4.A4B 4.AA4 ).44B 4.43) 4.3@) 4.BA3 4.@)A B.Q@H 4.44@ 4.4)A 2.)CC 4.)BQ ).@C) 4.)44 4.)44 4.)44 4.)44 4.)44 4.)44 4.444 4.444

HC.A44 ).424 4.QH4 4.H24 ).4A4 ).)44 4.CB4 C.H)4 C.434 2.AC4 H.A44 4.)@4 4.4Q) )2.)A4 4.@B4 2.C34 ).444 ).444 ).444 4.@44 4.@44 4.@44

8.3. AKUSTIKI PARAMETRI I GLAS

(ve promjene u kvaliteti glasa do'ivljavamo i per ipiramo kao razliite varija ije glasno0e, visine i kvalitete glasa. ?okalna kvaliteta ovisit 0e i o raznim dodatnim faktorima poput pojave &uma, prekida ili nepravilnog rada glasni a, nji,ovoj napetosti i sl. (lijede0e ilustra ije prikazuju zavisnost akustiki, i per eptivni, osobina glasa a preuzete su iz raunalne edukativne aplika ije JJ(imulation of Despiration, !,onation and !rosod%JJ (5im i Grozik, A444).

(lika 3A. Odnos visine glasa i glasno0e

.44G )765(

(lika 3C. 5valiteta glasa

(lika 32. *nteraktivni prikaz glasno0e, visine i kvalitete glasa

8.9. AKUSTIKI PARAMETRI I ARTIKULACIJA

(lijede0i prikazi postavki artikulatora prilikom izgovora pojedini, glasova JJizrezaniJJ su iz raunalne edukativne aplika ije JJ#pplied (pee , ( ien e for ?oi e b Desonan e "isordersJJ ((5im i Grozik, A442). Na ilustra ijama treba obratiti pa'nju na nekoliko elemenata. 6jesto dodira artikulatora ili stvaranje pregrade tijekom artikula ije: ] usne ] zubi

] vr, jezika ] srednji ili stra'nji dio jezika ] meko nep e. !odruje larinksa pokazuje: ] rad glasni a (oznaeno rveno) ] stvaranje &uma u larinksu (plava boja) ] glasni e ne rade.

(lika 3B. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <#<

(lika 3Q. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <?<

(lika 33. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <$<

(lika 3@. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <!<

(lika H4. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <-<

(lika HA. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <N<

(lika HC. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <5<

(lika HB. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <(<

(lika HQ. !ostavke artikulatora kod izgovora glasa <G<

@. LITERATURA
). >oole%, E. [ i 8uke%, E. [. ()@QB). #n algorit,m for t,e ma ,ine al ulation of ompleI $ourier series. 6at,. >omput. )@, A@3-C4). A. "esni a - Serjavi0, N. ()@HA): (lu&anje glasova govora na uskoj diskontinuiranoj formi u usporedbi sa slu&anjem na uskoj kontinuiranoj formi. 6agistarski rad, $ilozofski fakultet, (veuili&te u Gagrebu, Gagreb. C. $ant, G. ()@H4): 8,e relations bet;een area fun tions and t,e a ousti signal. !,oneti a, C3, BB-HQ. 2. $ujimura, O. ()@QA): #nal%sis of nasal onsonants. Eournal of t,e # ousti al (o iet% of #meri a, C2, )HQB-)H3B. B. Oe7ever, 6. ()@H2): 6u anje i slu&na povratna sprega sa zaka&njenjem prikazani pomo0u neuro-kibernetikog modela. "efektologija, ?ol. A4, ) - A, Gagreb, H3 - @2. Q. Oe7ever, 6. ()@HB): #kustiki diskriminator glasova. "efektologija, ?ol. A), ), Gagreb, 3B - H2.

3. Oe7ever, 6. (A442). "igitalno signalno pro esiranje u re,abilita iji slu&anja i govora. (prirunik, 32 str, ,ttp:<<;;;.tara entar.,r<logo=oprema<digitalni=logoset.pdf) H. Oe7ever, 6. (A4)A). Osnove fiziolo&ke i govorne akustike. *nternet skripta za studente. 1duka ijskore,abilita ijski fakultet. @. Oe7ever, 6. i -la'i, ". ()@@@): Nova "(! (digital signal pro essing) te,nologija u logopediji. Q. (trokovno sreanje logopedov (lovenije. Nova Gori a, )2. - )Q.2.)@@@. )4. Oe7ever, 6., -la'i, ". i -onetti, L. (A44@). "igital Logopedi (et: (upport 8ool *n (pee , #nd Language 8,erap%. 3t, >!LOL ongress. (pee ,-language t,erap% in 1urope: s,aring good lini al pra ti e. Ljubljana. ,ttp:<<;;;.tara entar.,r<ak ija.asp )). Oe7ever, 6., -restov i, -. i (ardeli0, (. ()@@H): !rimjena kompjutora u dijagnosti iranju mu anja. ). me7unarodni logopedski seminar. 6u anje: rano prepoznavanje, dijagnostika i terapija, Gagreb, )2-)Q.4B. )A. Oirano 6 ()@H)) >lini al 1Iamination of voi e. Ne; 9ork: (pringer-?erlag. )C. Eelakovi0, 8. ()@3H): Gvuk. (lu,. #r,itektonska akustika. Nkolska knjiga, Gagreb. )2. 5ent, D. ". i Dead, >. ()@@A) 8,e # ousti #nal%sis of (pee ,. (an "iego: (ingular !ublis,ing Group. )B. 5im, -. [. i Grozik, E. # (A444). (imulation of Despiration, !,onation and !rosod%. Daunalna edukativna aplika ije, 5a% 1lemetri s )Q. 5im, -. [. i Grozik, E. # (A442). #pplied (pee , ( ien e for ?oi e b Desonan e "isorders. Daunalna edukativna aplika ije, 5a% 1lemetri s )3. Lindblom, -. 1. $., (undberg, E. 1. $. ()@3)): # ousti al onseYuen es of lip, tongue, ja; and lar%nI movement. Eournal of t,e # ousti al (o iet% of #meri a, B4, ))QQ-))3@. )H. (tevens, 5. N. ()@3)): #irflo; and turbulen e noise for fri ative and stop onsonants: (tati onsiderations. Eournal of t,e # ousti al (o iet% of #meri a, B4, ))H4-))@A. )@. (tevens, 5. N. ()@H@): On t,e Yuantal nature of spee ,. Eournal of !,oneti s, )3, C-2B. A4. (tevens, 5. N., Oouse, #. (. ()@BB): "evelopment of a Yuantitative des ription of vo;el arti ulation. Eournal of t,e # ousti al (o iet% of #meri a, A3, 2H2-2@C. A). 8itze, *ngo, D ()@@2): [orks,op on # ousti ?oi e #nal%sis. National >enter for ?oi e and (pee ,, +niversit% of *o;a. AA. [ood, (. ()@3@): # radiograp,i anal%sis of onstri tion lo ations for vo;els. Eournal of !,oneti s, 3, AB-2C.

3. KAZALO $OJMOVA
# - [eigt..........................................BH, Q@ #- krivulja...............................................Q@ afazija......................................................B@ akustika impedan ija.............................CB akustika teorija govorne produk ije......CC akustika tuba....................................CB, C3 akustiki filtar..........................................CB analizator.................................................2Q #N(* ().Q-)@3Q......................................Q2 antirezonan ija........................................CB art - terapija .............................................Q ) ataka glasa...............................................A@ #udio-te ,ni a........................................B) #+"*8*?N# (8*6+L#>*E#...............Q) autizam ....................................................B@ -e,ringer.................................................2) bijeli &um.................................................Q@ -ruel and 5jaer.......................................Q@ >"-pla%er..........................................B3, Q) entralna frekven ija ...............................QB dela% ........................................................B3 "1L#9...................................................3B dijado,okineza........................................H4 diktafon..............................................B3, Q) "*N 24).............................................BC, Q2 diplofonija ...............................................AH diskontinuirana per eptivna optimala .....B3 diskontinuirana per eptivna optimala .....QB diskontinuirane optimale.........................QQ diskontinuirano........................................3C dizartrija ..................................................B@ "(! pro esor..........................................2B

"?O(8D+5* "1L#9...........................B2 elektrokondenzatorski............................. B) 1longa ija...............................................)) energetska gusto0a spektra.....................Q@ eYualiser..................................................2Q ezofagealni govor.................................... B@ faktorska analiza..................................... CC $ant...................................................CC, CB $$8 analiza.............................................)3 $$8 spektar............................................. )H filtar......................................................... 22 filtar u,a............................................ BH, Q@ fiziolo&ka razina glasno0e....................... Q@ fona ija ................................................... B@ formant.................................................... CB formanti............................................. )C, A4 formantske tranzi ije .............................. A4 $ourier.....................................................)Q frikativi ................................................... CC frik ija..................................................... CC $ujimura.................................................. CC $undamentalna frekven ija..................... )B glas..........................................................B@ glotis ....................................................... CB ,armoni i.......................................... )C, C2 ,armoniki zvuk..................................... CB Oarmonijski val......................................)4 OND........................................................AH Oouse...................................................... CB D#(8* - Dapid (pee , 8ransmision *.... 33 interferen ija............................................)) *(O D AQQ..........................................BC, Q2 izofonska korek ija...........................BH, Q@ Eitter.........................................................AB kardioidni..........................................2C, B) kazetofon...........................................B3, Q) konsonanti...............................................CC kontinuirane optimale..............................QQ konverter..................................................2B kvantna teorija artikula ije......................CC labijalni faktor.........................................CC laringealni glas........................................C2 Lindblom.................................................CB Linear sour e-filter t,eor%.......................CB linearna frekven ijska karakteristika.......B) linearno....................................................Q) lingvalni faktor........................................CC L!> analiza.............................................)H L!> spektar.............................................)H L8#((.....................................................)H magnetofon........................................B3, Q) maksilo-mandibularni faktor...................CC meko nep e..............................................CC memoriranje............................................2Q mentalna retarda ija................................B@ mikrofon............................................2C, B) 6*5DO$ON............................................B ) 6*N*-"*(5 pla%er<re order..............B3, Q) 6ONO dela%...........................................B2 muzikoterapija.........................................Q) na prin ip diskontinuiranog slu&anja.......3C nazalnost..................................................)H neurogeni.................................................B@

(*L (pee , *nterferen e Level................33 okluzivi...................................................CC Os ilogram..............................................)C osnovni laringalni ton.............................3Q osnovni laringealni ton.....................A2, 2Q o&te0enja slu,a........................................3B p,antom po;er.......................................22 !redpojaalo...........................................22 Yuantal t,eor%.........................................CC Deal 8ime #nal%ser................................Q@ relaksa ija...............................................Q) Dezonan ija.............................................C2 Dezonan ija vokalnog trakta...................C3 rezonatori..........................................CC, C2 (,immer..................................................AB (iemens...................................................3B (lu&ali e..................................................B) slu&ni trening...........................................3B sonogram.................................................)@ (pektar....................................................)B spektrogram............................................)@ (rednji dugotrajni spektar.......................)H (81D1O.................................................B2 (81D1OL*N5........................................Q@ (tevens..............................................CC, CB stojni val..................................................)) subglotiki tlak........................................CC superpozi ija...........................................)) svjetlosni efekt........................................B@ Nirokopojasna analiza.............................A4 &u&kava ataka..........................................A@ ton generator...........................................3B 8remor....................................................AB tro-parametarski model...........................CB tvrdo nep e..............................................CC +ltra urve................................................3B +L8D#>+D?1..........................2B, Q2, QQ +L8D#G#*N..........................................22 +skopojasna analiza................................A4 valna duljina............................................)) ?ibrato.....................................................AB ?*-DO8#58*LN# (8*6+L#>*E#.....B@ ?*(*?OU................................................BH ?izualni stimulator.................................BH vjetrobran................................................B) vokalni trakt............................................ CB vokalnog trakta ....................................... CC [ood....................................................... CC Gvuni val...............................................)4 Gvuk........................................................)A