AERODROMI

VODI ZA IZRADU PROGRAMA

Izradio: Marko Obolt, dipl.in.gra veljaa, 2008.

AERODROMI-vjebe

1. ACN-PCN klasifikacija Od 1983. godine, kada je ICAO prihvatila Amandman 35 Aneks 14, primjenjuje se ACN-PCN klasifikacija zrakoplova i kolnika. Tom metodom se odreuje granino optereenje aerodromskih manipulativnih povrina putem usporedbe ACN i PCN. definicije: ACN (Aircraft Classification Number) je broj koji izraava relativni utjecaj nekog zrakoplova na kolniku konstrukciju, uzevi u obzir deformabilnost posteljice. Numeriki je ACN definiran kao dvostruko optereenje ekvivalentnog pojedinanog kotaa s inflacijskim tlakom od 1,25 MPa, izraeno u tisuama kilograma, tj.,

ACN =

2Q eq [kg ] 1000

za pi=1,25 MPa

Za svaki zadani zrakoplov, kategoriju posteljice i vrstu kolnika, oita se iz tablice pripadajui ACN broj. Mjerodavni zrakoplov je onaj zrakoplov koji ima najvei ACN. Mjerodavni zrakoplov se odreuje posebno za kruti, a posebno za savitljivi kolnik. Vrijednosti ACN za zrakoplove oitavaju se iz tablice. PCN (Pavement Classification Number) je broj koji oznaava nosivi kapacitet materijala kolnika i njegove posteljice. Numerika definicija je jednaka onoj za ACN. Zrakoplov s ACN manjim ili jednakim od PCN aerodroma moe obavljati sve operacije bez ogranienja teine ili operacija. Ako je ACN zrakoplova (pod punim optereenjem) vei od PCN aerodroma, treba ograniiti ili optereenje zrakoplova ili broj operacija. Metoda odreivanja PCN aerodroma moe biti: a) tehnika, koja se temelji na proraunima s dokazom naprezanja ili b) posredno izvedena, dobivena iz podataka za zrakoplove koji koriste promatrani aerodrom. Za potrebe programa iz kolegija Aerodromi, PCN aerodroma se odreuje posredno. Dakle, promatrajui mjerodavni zrakoplov, PCN = ACNmax.

separat za izradu programa

AERODROMI-vjebe

******************** Primjer: Zadano je prometno optereenje aerodroma: tip zrakoplova Airbus A300 B4 Boeing 707-320 C Boeing 747-100 DC-10-10 DC-10-30 podaci o tlu (posteljici) kategorija: A (dobra nosivost) k = 150 MN/m3 CBR = 15% odreivanje ACN-a za zadane zrakoplove ACN kruti kolnik savitljivi k. 46 50 42 45 46 49 49 57 50 59 broj operacija godinje 300 400 300 550 300

Airbus A300 B4 Boeing 707-320 C Boeing 747-100 DC-10-10 DC-10-30

Mjerodavni zrakoplov za kruti i savitljivi kolnik je DC-10-30. ********************

separat za izradu programa

AERODROMI-vjebe

2. Odreivanje referentne debljine kolnike konstrukcije prema ACNPCN metodi Dijagrami na slici 1 slue za orijentaciono dimenzioniranje kolnike konstrukcije, posebno za krute (hrk), a posebno za savitljive kolnike (hrs). Za odreenu vrstu kolnike konstrukcije i ACN se preko obiljeja posteljice oita vrijednost referentne debljine kolnike konstrukcije. Pod pojmom referentna debljina kolnike konstrukcije se podrazumijeva, kod savitljivih kolnika, ukupna debljina svih slojeva kolnike konstrukcije, dok je to kod krutih kolnika debljina betonske ploe. Dijagrami se mogu koristiti i u "suprotnom smjeru", tako da se za odreenu debljinu kolnika odredi PCN aerodroma.

Slika 1: Dijagrami za odreivanje referentne debljine kolnike konstrukcije NAPOMENA: vrijednosti CBR-a i modula reakcije posteljice, "k", po potrebi interpolirati. ******************** Primjer: Oitane vrijednosti referentne debljine kolnike konstrukcije iznose: za savitljiv kolnik hrs = 21 in = 53,3 cm za kruti kolnik hrk = 13 in = 33,0 cm ********************
separat za izradu programa 4

AERODROMI-vjebe

3. Klasificiranje mjerodavnog tipa zrakoplova i aerodroma po LCN metodi za kruti i savitljivi kolnik 3.1. Klasifikacija zrakoplova za kruti kolnik

Prvo je potrebno izraunati ekvivalentno optereenje preko jednostrukog (ekvivalentnog) kotaa. To optereenje je ono, koje uz isti tlak nalijeganja svih kotaa podvozja izaziva iste deformacije betonske ploe, kao i optereenje koje se prenosi preko itavog podvozja. Za odreivanje ekvivalentnog optereenja potrebno je poznavati: E Youngov modul elastinosti betona [MN/m2]; E=30000 MN/m2 Poissonov koeficient; =0,15 3 k modul reakcije tla [MN/m ]; k-zadan u zadatku h debljina kolnika [m] h-uzeti referentnu d. l radius relativne krutosti bet. ploe [m];

l =

3 E1 h rk 12 1 2 k

A ukupna povrina nalijeganja kotaa jednog podvozja [m2]; A = pi inflacijski tlak u gumama [MPa] G masa koju prenosi jedno podvozje [MN]

G 1,1 p i

f - faktor redukcije; odreuje se iz nomograma slici 2. Ulazni podaci za nomograme su (ovisno da li je sustav podvozja mjerodavnog zrakoplova dvostruki kota ili dvostruki tandem):
ST A S B , i l l2 l

Pekv =

G - ekvivalentno optereenje f

pp = 1,1 pi tlak punjenja LCN se odreuje iz nomograma na slici 3. (Za kontrolu, LCN 0,6 ACN).

separat za izradu programa

AERODROMI-vjebe

******************** Primjer:

l =

30000 0,332 = 12 1 0,15 2 150 1,17 m

Podaci o mjerodavnom zrakoplovu: Gzrakoplov = 2593 kN = 264,3 t ukupna teina zrakoplova G = Gzrakoplov 37,9% = 982,75 kN = 0,983 MN
A= 0,983 = 0,732 m 2 1,1 1,22

ST = 1,37 m; ST = 1,17 ; l

SB = 1,62 m A = 0,53 ; l2
B

SB = 1,38 l

Slika 2: Nomogram za odreivanje faktora redukcije za dvostruki tandem

Pekv = G 982,75 = = 322,21 kN f 3,05

pp = 1,1 pi = 1,1 1,22 = 1,34 MPa Oitana je vrijednost LCN = 101. ********************
separat za izradu programa 6

AERODROMI-vjebe

Slika 3: Nomogram za odreivanje broja LCN 3.2. Klasifikacija zrakoplova za savitljivi kolnik

Proraun ekvivalentnog optereenja preko jednostrukog kotaa je kod savitljivog kolnika neto kompliciranije nego kod krutog kolnika, zbog toga jer je savitljivi kolnik sastavljen od nekoliko slojeva od razliitih materijala. Proraun se vri pomou nomograma na slici 4. Na nomogram se nanose toke (D/2, Q-teina jednog kotaa podvozja) i (2SD, G-teina svih kotaa podvozja), koje se spoje pravcem. Toka u kojoj se sijeku pravac i vertikalna linija iz ukupne debljine kolnika (hrs - savitljivi kolnik) se preslika na ordinatu i oita se Pekv. Za proraun su potrebni neki geometrijski podaci o podvozju koji se raunaju na sljedei nain:
ST SD
D
b

SB
D = ST 2b / 2 D ST = b 2 2
7

ST
separat za izradu programa

AERODROMI-vjebe

A=

Q [m2] - povrina nalijeganja jednog kotaa pi

A = ab = 1,4b 2 - povrina elipse Q = optereenje po kotau [MN) slijedi, Q Q b= = 1,4b 2 1,4pi pi

iz toga je, S D ST Q = b = T 2 2 2 1,4p i Nakon to se odredi Pekv, poznati su svi podaci za odreivanje LCN iz nomograma na slici 3. ******************** Primjer:

D = 0,47 m = 47 cm ; 2

Q = 245,69 kN

2SD = 4,24 m = 424 cm; G= 982,75 kN Slika 4. Nomogram za odreivanje teine ekviv. kotaa na asfaltnom kolniku

Pekv = 270 kN Za Pekv je iz nomograma na sl. 3 oitano LCN=88 ********************

separat za izradu programa 8

AERODROMI-vjebe

4. Odreivanje proraunskog broja operacija godinje, svedeno na mjerodavni tip zrakoplova Svoenje broja prolaza razliitih modela zrakoplova, na broj prolaza mjerodavnog (projektnog) zrakoplova obavlja se primjenom sljedeeg izraza:
Q2 log N 1 = Q log N 2 , 1 gdje su: N1 i N2 odgovarajui brojevi operacija zrakoplova modela 1 i 2, a Q1 i Q2 opteenja po kotau zrakoplova.

Ovi se izrazi primjenjuju za konverziju broja prolaza samo za zrakoplove s istim brojem kotaa glavnog podvozja, kao i mjerodavni zrakoplov. Ako to nije sluaj primjenjuju se sljedei faktori redukcije broja prolaza: sa jednostruki kota jednostruki kota dvostruki kota na dvostruki kota dvostruki tandem dvostruki tandem faktor 0,80 0,50 0,60

Primjer xx: Potrebno je dimenzionirati kolniku konstrukciju za sljedee prometno optereenje u toku predvienog vijeka trajanja od 20 godina. zrakoplov B 727-200 B 707-320 DC-9 DC-8-61 broj uzlijetanja (N) 10000 4000 11000 3000 teina po kotau [kN] 177 173 127 171 vrsta podvozja
dvostruki kota dvostruki tandem dvostruki kota dvostruki tandem

Cjelokupno prometno optereenje svodi se na ekvivalentan broj uzlijetanja zrakoplova DC-8-61. Ovaj primjer je ovdje prikazan da se pokae primjena faktora redukcije broja prolaza.

separat za izradu programa

AERODROMI-vjebe

proraun B 727-200

0,6010000=6000

B 707-320

177 log N 1 = log 6000 171 14000=4000 173 log N 1 = log 4000 171 0,6011000=6600 127 log N 1 = log 6600 171 13000

N1=6980

N1=4198

DC-9

N1=1957 N1=3000 =16135

DC-8-61

Ukupan broj uzlijetanja mjerodavnog zrakoplova za projektno razdoblje iznosi 16135. S tom vrijednou se ulazi u dimenzioniranje kolnike konstrukcije. ******************** Primjer: Za primjer koji se koristi od poetka separata, proraunski broj operacija za mjerodavni zrakoplov DC-10-30 je 1296. ********************

separat za izradu programa

10

AERODROMI-vjebe

5. Metode dimenzioniranja kolnikih konstrukcija 5.1. Savitljive kolnike konstrukcije

NAPOMENA: Ako je ACN > 60, savitljiv kolnik se ne promatra.

5.1.1.

CBR metoda

CBR (California Bearing Ratio) metoda je vrlo jednostavna metoda za proraun debljine savitljivih kolnikih konstrukcija. Njome se dobiva zajednika (ukupna) debljina kolnike konstrukcije u ovisnosti od optereenja, vrste podvozja i indeksa nosivosti tla, CBR. Ne uzimaju se u obzir karakteristike razliitih slojeva u konstrukciji. Ova metoda se koristi u kombinaciji s novijim metodama, a vrijednosti debljine kolnike konstrukcije slue kao orijentacione vrijednosti. Pretpostavka za koritenje ove metode je da se primjenjuje tzv. ekvivalentni kota (Pekv) koji ima isti inflacijski tlak kao i kotai podvozja. U proraunu se koristi opi nomogram, koji je primjenjiv za sve modele zrakoplova (slika 5). U nomogram se nanose dvije toke koje se spoje pravcem. Prva toka ima koordinate (D/2, Pekv), a druga (2ST, ukupno optereenje podvozja - G). Nae se presjek tog pravca sa odgovarajuim pravcem indeksa nosivosti podtla, CBR te se na apscisnoj osi oita ukupna debljina kolnike konstrukcije u inima.

Slika 5. Nomogram CBR metode za odreivanje debljine savitljive kolnike konstrukcije i teine ekvivalentnog kotaa podvozja zrakoplova

separat za izradu programa

11

AERODROMI-vjebe

******************** Primjer.

D = 47 cm = 18,5 in 2 Pekv = 270 kN = 60623 lb

2ST = 274 cm = 107,9 in G = 982,75 kN = 220657 lb

Za CBR=15% oitana je debljina kolnike konstrukcije 16,5 in = 42 cm. ********************

5.1.2.

LCN metoda

Za proraun debljine savitljivih kolnika koristi se nomogram izraen na temelju CBR metode (slika 6). Uz podatak o vrijednosti CBR-a temeljnog tla, potrebno je poznavati i LCN budueg kolnika. Vrijednost LCN je odreena u toki 3.2. Vrijednost CBR se nanese u nomogram i povue se pravac do vrijednosti LCN. Na ordinati se od tog sjecita oita debljina savitljivog kolnika u centimetrima. Slika 6. Nomogram za odreivanje debljine savitljivog kolnika prema LCN

88

******************** Primjer. Za vrijednost LCN = 88 i CBR posteljice 15% iz nomograma je oitana debljine kolnike konstrukcije od 50 cm. ********************

separat za izradu programa

12

AERODROMI-vjebe

5.1.3.

FAA metoda

Debljina savitljive kolnike konstrukcije po FAA (Federal Aviation Administration) metodi odreuje se primjenom nomograma za kritine povrine. Kritine povrine aerodroma su stajanke, rulne staze, krajevi (300 m od ruba) uzletno-sletnih staza i podovi u hangarima. U nekritine povrine spadaju sredinji dijelovi USS-a i brze izlazne rulne staze. Nomogrami za dimenzioniranje izraeni su za prijenos optereenja preko podvozja s jednostrukim, dvostrukim te dvostrukim tandem sustavom kotaa (sl. 92, 93, 94, Aerodromi, Horvat). Postoje i posebni nomogrami za irokotrupne zrakoplove (slika 7 za zrakoplov DC-10-30, jo nomograma ima u prilogu). Primjenom nomograma odreuje se ukupna debljina konstrukcije, a za njezino odreivanje potrebno je imati podatke o ukupnoj teini zrakoplova, vrijednosti indeksa nosivosti posteljice (CBR) i broju uzlijetanja ekvivalentnog zrakoplova. Nomogrami su izraeni za predvieno trajanje konstrukcije od 20 godina. a) Debljina asfalt-betonskog sloja

Odreena je fiksna debljina AB sloja (habajui i vezni). Za kritine povrine ona iznosi 10 cm, a za nekritine 8 cm, za sluaj optereenja svih zrakoplova, osim irokotrupnih. Za irokotrupne zrakoplove te debljine iznose 13, odnosno 10 cm. b) Ukupna debljina kolnike konstrukcije Ova vrijednost se oitava na odgovarajuem nomogramu prema tipu podvozja (za zrakoplov u primjeru-slika 7). Za poznatu vrijednost CBR-a posteljice se na nomogramu povue vertikalna linija do krivulje koja predstavlja ukupnu teinu ekvivalentnog zrakoplova. Iz tog presjecita se povue horizontalna linija do kosog pravca koji predstavlja broj uzlijetanja ekvivalentnog zrakoplova. Od te toke se vertikalno prema dolje povue linija i na apscisi se oita ukupna debljina kolnike konstrukcije (u inima). Linije ukupnog optereenja i uzlijetanja zrakoplova po potrebi interpolirati.
Slika 7. Nomogram za za dimenzioniranje savitljivih kolnika za kritine povrine za irokotrupni zrakoplov (DC-10-30)
separat za izradu programa 13

AERODROMI-vjebe

******************** Primjer. CBR = 15% Gzrakoplov = 2593 kN = 582207 lb godinji broj uzlijetanja 1296 oitana ukupna debljina kolnike konstrukcije 21 in = 53,5 cm ******************** c) Debljina donjeg nosivog sloja

Odreivanje debljine donjeg nosivog sloja slino je odreivanju ukupne debljine kolnike konstrukcije. Koriste se isti nomogrami. Potrebno je odrediti zahtjev za sabijenost planuma donjeg nosivog sloja (min. CBR= 20%). Iz te vrijednosti se sa apscise (gornje) povue vertikalna linija do ukupne teine zrakoplova. Od sjecita se povue horizontalna linija do linije ukupnog broja uzlijetanja ekvivalentnog zrakoplova. Od tog sjecita se prema dolje povue vertikalna linija i oita se odgovarajua vrijednost (u inima). Oitana vrijednost se oduzme od ukupne debljine kolnike konstrukcije oitane u toki b). Ta razlika predstavlja debljinu donjeg nosivog sloja. Primjer. Iz nomograma na slici 7 je za zahtjevanu vrijednost sabijenosti planuma donjeg nosivog sloja (CBR = 30%), oitana vrijednost 12 in. debljina donjeg nosivog sloja = 21 12 = 9 in = 23 cm ******************** d) Debljina gornjeg nosivog sloja Minimalna debljina za kritine povrine iznosi 15 cm. Potrebna debljina odreuje se iz nomograma na slici 8. U nomogram se ulazi sa podatkom ukupne debljine kolnike konstrukcije na ordinati (lijeva ili desna, ovisno da li se koriste in. ili cm). Od tuda se povue horizontalna linija do krivulje koja predstavlja CBR posteljice. Sputanjem na apscisu oitava se minimalna debljina gornjeg nosivog sloja. Slika 8. Nomogram za odreivanje debljine gornjeg nosivog sloja ********************

separat za izradu programa

14

AERODROMI-vjebe

******************** Primjer. Oitana je vrijednost gornjeg nosivog sloja od 36 cm ******************** e) Stvarna debljina kolnike konstrukcije

Ukupna debljina kolnike konstrukcije rezultat je zbroja debljina AB sloja, gornjeg i donjeg nosivog sloja. Dobiva se drugaija debljina nego u toki b). Ukupnu debljinu konstrukcije trebalo bi provjeriti na smrzavanje, ovisno o klimatskim uvjetima. ******************** Primjer. Stvarna debljina kolnike konstrukcije iznosi: asfalt beton 13 cm BNS (gornji nosivi sloj) 36 cm MNS (donji nosivi sloj) 23 cm UKUPNO 72 cm ********************

separat za izradu programa

15

AERODROMI-vjebe

5.2. Krute kolnike konstrukcije 5.2.1. LCN metoda

Metoda se temelji na empirijskoj interpretaciji Westergaardovih formula. Kod ploa koje nisu armaturno spojene, promatra se ugao ploe koji je njezin najslabiji dio. Metoda prorauna pojednostavljena je izradom nomograma prikazanih na slici 10. Ako su ploe spojene armaturom, koristi se nomogram na slici 11. Nomogrami se temelje na odreenim vrijednostima modula reakcije tla (k) i na zadanom broju LCN za odreeni broj operacija zrakoplova. Promatrajui broj operacija zrakoplova, uzimaju se mogunosti 10000 i 40000 operacija godinje. S obzirom na sve vei porast prometa na aerodromima koristi se skala sa 40000 operacija. Za jednu i drugu skalu obraene su vrstoe betona na savijanje do 5,5 N/mm2. Postupak dimenzioniranja betonske ploe poinje povlaenjem horizontalne linije sa skale odgovarajueg broja operacija za vrstou betona na savijanje od 5,5 N/mm2 do krivulje za odgovarajui LCN. Od sjecita se sputa vertikalna linija i na apscisi se za odgovarajui modul reakcije podloge (k) oita potrebna debljina betonske ploe u cm.

Slike 10 i 11. ******************** Primjer. Za kruti kolnik sa nepovezanim ploama, uz vrijednosti, LCN=101 i modul reakcije podloge k=150 MN/m3, oitana je debljina betonske ploe od 32,5 cm. ********************
separat za izradu programa 16

AERODROMI-vjebe

5.2.2.

PCA metoda

PCA (Portland Cement Association) metoda je poluempirijska metoda kod koje se kao ulazni podaci pojavljuju prometno optereenje, radno naprezanje betona (vl) i kvaliteta posteljice (k). Prometne povrine aerodroma dijele se na na kritine i nekritine (opis u toki 5.1.3.). Za kritine povrine koristi se faktor sigurnosti od 1,7 do 2,0, a za nekritine od 1,4 do 1,7. Ovaj faktor slui za odreivanje doputenog radnog naprezanja betona u kolnikoj konstrukciji.

dop =

vl ; Fs

vl = 4,0 6,5 MN/m2

Fs = 1,70 2,00 5,5 = = 2,97MN /m 2 = N/mm2 1,85

primjer:

dop

O kvaliteti posteljice ovisi izbor podloge od nevezanog materijala. Zahtjeva se minimalna vrijednost modula reakcije posteljice k=50 MN/m3. Ako ta vrijednost nije zadovoljena, posteljicu treba stabilizirati. Zahtjevane karakteristike podloge od nevezanog materijala izraene su modulom stiljivosti Ms=100 MN/m2, to otprilike odgovara modulu reakcije k=120 MN/m3. Preko nomograma na slici 12 odreuje se debljina podloge u ovisnosti od zahtjevanog modula reakcije na povrini podloge i modula reakcije posteljice. Smrzavanje nepovoljno djeluje na kolniku konstrukciju i zbog toga treba sprijeiti smrzavanje posteljice. To se postie dovoljnom debljinom podloge i betonske ploe te upotrebom materijala otpornih na smrzavanje. Vie o proraunu i spreavanju smrzavanja u programu iz Kolnikih konstrukcija. Dimenzioniranje betonske ploe vri se preko nomograma na slici 13. Zapoinje se povlaenjem horizontalne linije od vrijednosti doputenog naprezanja betona do linije koja predstavlja ukupnu teinu zrakoplova na glavnim podvozjima (2G ili 4G). Zatim se povlai vertikala do krivulje odgovarajueg modula reakcije podloge (ne modula posteljice!). Iz ovog presjecita se povue horizontalna linija do ordinate na kojoj se oita potrebna debljina betonske ploe. NAPOMENA: 1 pci = 0,272 MN/m3, 100 psi = 0,69 N/mm2 Za svaki tip zrakoplova postoji nomogram za dimenzioniranje. Kod zrakoplova DC-10-30 glavno podvozje se sastoji od dva krilna sustava kotaa sa dvostrukim tandemom i jednog centralnog sustava sa dvostrukim kotaem. Teina glavnog podvozja, kao ulazni podatak za nomogram, je u tablici napisana za krilno podvozje (37,9% teine je na jednom krilnom podvozju).
separat za izradu programa 17

AERODROMI-vjebe

Slika 12. Nomogram za odreivanje debljine podloge

Slika 13. Nomogram za odreivanje debljine bet. ploe za zrakoplov DC-10-30

separat za izradu programa

18

AERODROMI-vjebe

5.2.3.

FAA metoda

Metoda FAA (Federal Aviation Administration) za dimenzioniranje krutih kolnika primjenjuje se od 1974. godine. Dimenzioniranje se sastoji u odreivanju ukupne debljine konstrukcije i debljine sloja podloge. Na debljinu kolnike konstrukcije utjeu: - veliina i karakter optereenja, - opseg prometa, - koncentracija prometa na odreenim povrina, - kvaliteta podtla i materijala pojedinih slojeva konstrukcije. Nomogrami kojima se dimenzionira kolnika konstrukcija izvedeni su na temelju Westergaardovih analiza. Ulazni podaci za dimenzioniranje betonske ploe su doputeno radno naprezanje betona pri savijanju (kao u toki 5.2.2.), modul reakcije podloge (k) i ukupna teina zrakoplova. Nomogrami su konstruirani posebno za podvozja s jednostrukim kotaem, dvostrukim kotaima te dvostrukim tandem sustavom kotaa (slike 14, 15, 16 prilog). Postoje i posebni nomogrami za irokotrupne zrakoplove (slike 17-27 prilog). Nain oitanja debljine betonske plie oznaen je na slici 14. U nomogram se ulazi sa podatkom o doputenom radnom naprezanju betona. Povue se horizontalna linija do pravca odgovarajueg modula reakcije podloge. Od sjecita se povlai vertikalna linija do krivulje koja predstavlja ukupnu teinu zrakoplova. Od te toke povue se horizontalna linija do desne ordinate, gdje se oita potrebna debljina betonske ploe u inima, ovisno o godinjem broju prijelaza mjerodavnog zrakoplova. Postoje i posebni nomogrami za dimenzioniranje betonskih ploa optereenih na uglu ili rubu ploe, ali to u okviru ovog programa nee biti razmatrano. Debljina podloge iznad posteljice ne bi trebala biti tanja od 10 cm. Za odreivanje debljine podloge koriste se nomogram na sl. 15. U dijagram se ulazi sa podatkom o zahtjevanom modulu reakcije na povrini podloge (preporuena vrijednost je k=120 MN/m3). Horizontalno se povue linija do krivulje vrijednosti modula reakcije posteljice i vertikalno gore se oita vrijednost debljine podloge.

separat za izradu programa

19

AERODROMI-vjebe

Slika 14. Nomogram za odreivanje debljine betonske ploe prema FAA metodi

Slika 15. Nomogram za odreivanje debljine podloge prema FAA metodi

separat za izradu programa

20

AERODROMI-vjebe

6. 6.1.

Westergaardova metoda za dimenzioniranje krutih kolnika Osnovne pretpostavke metode

Kruti kolnici sastoje se od betonske ploe poloene na relativno tanku podlogu. Ploa prenosi optereenje na veliku povrinu posteljice. Pod optereenjem se kruti kolnici ponaaju kao kruta ploa oslonjena na elastinu podlogu. Osnovne pretpostavke Westergaardove metode su: - betonska ploa ponaa se kao homogeno, izotropno i elastino tijelo, - reakcija posteljice je samo vertikalna i proporcionalna progibu ploe, - reakcija posteljice na jedinici povrine u bilo kojoj toki jednaka je produktu konstante k (modul reakcije) i progiba u odgovarajuoj toki, - debljina ploe je nepromjenjiva, - optereenje na plou se prenosi ravnomjerno preko krune povrine. 6.2. Naprezanje betonske ploe (optereenje od prometa)

Westergaard je promatrao tri kritina poloaja optereenja (slika 16.): a) unutar ploe, na velikoj udaljenosti od rubova, b) na rubu, na dovoljnoj udaljenosti od uglova, c) na uglu ploe
2a

rs
2a

2a

ru

rr

Slika 16. Poloaj optereenja prema Westergaardu

Ploa optereena u sredini i na rubu ima vlana naprezanje na donjoj strani, dok optereenje na uglu izaziva vlano naprezanje gornjeg dijela ploe. Optereenje u sredini ploe nije mjerodavan sluaj. Vea vlana naprezanja izazivaju optereenja na rubu i na uglu. Za svaki sluaj optereenja postoje formule za proraun maksimalnog vlanog naprezanja: a) sredina ploe E h3 0,275 P 0,436 ( ) = + 1 log 4 h2 K b b) rub ploe
' = rr

' rs

[MN /m ]
2

E h3 0,529 P 100 b + log ( ) + 1 0 , 54 log 1 , 08 4 h2 1 2 K b

[MN /m ]
2

separat za izradu programa

21

AERODROMI-vjebe

' ru

c) ugao ploe 3 P 12 1 2 K = 2 1 h E h 3 10 8

0,3

100 a 2

1,2

[MN /m ]
2

P ekvivalentno optereenje [MN] p inflacijski tlak [MPa] polumjer ekvivalentnog kruga nalijeganja kotaa: P [m ] a= p
b = 1,6 a 2 + h 2 0,675 h [m], za a < 1,724h b = a [m], za a > 1,724h h debljina betonske ploe (ili ekvivalentnog sustava h0) [m] K modul reakcije podloge ispod betonske ploe (ili ekvivalentnog sustava) [MN/m3] E modul elastinosti betona [MN/m2] Poissonov koeficijent

6.3.

Ekvivalentni sustav i naprezanja

Ispod betonske ploe izvodi se podloga koja moe biti: - nevezani, mehaniki zbijeni zrnati materijal, - zrnati materijal stabiliziran vezivom (cementom ili bitumenom) ili - kombinacija stabiliziranog i nevezanog materijala. Za potrebe ovog programa pretpostaviti e se da je ispod betonske ploe izvedena podloga od cementom stabiliziranog materijala (slika 17).
a P
E1, 1 - betonska ploca E1, 1 - ekvivalentni sustav

h1
E2, 2 - CNS E3, 3 - MNS ili posteljica

h0
K

h2

Slika 17. Zamjena krute kolnike konstrukcije ekvivalentnim sustavom

separat za izradu programa

22

AERODROMI-vjebe

Kada je poznat koeficijent K, mogue je izraunati vlana naprezanja u betonskoj ploi, ovisno o poloaju optereenja (rs', rr' i ru'). Mjerodavno naprezanje je ono koje je najvee. Debljina ekvivalentne konstrukcije je:
h0 =
3

E 1 h13 + E 2 h 2 3 E1

Moment savijanja koji prenosi ekvivalentna konstrukcija je 2 h ' ' M 0 = r max W = r max 0 6

Momenti savijanja koje prenose pojedini slojevi za pretpostavljenu "glatku" vezu su:
M1 = M 0 E 1 h1
3

E 1 h 13 + E 2 h 2 3

i M2 = M0

E 2 h 23 E 1 h 13 + E 2 h 2 3

a naprezanja su: M M 1 = 1 i 2 = 2 , gdje su W1 W2

hi 2 Wi = momenti otpora pojedinih slojeva. 6

1
E1 E2

h1 h2

2 - + 1
+

Slika 18. Stvarni dvoslojni kolnik sa naprezanjima

Pretpostavljena je "glatka" veza izmeu slojeva, odnosno trenje izmeu slojeva se ne uzima u obzir. Naprezanja 1 i 2 (slika 18) su naprezanja od prometnog optereenja u stvarnoj kolnikoj konstrukciji koja se sastoji od betonske ploe debljine h1 i CNS-a debljine h2. Da bi izraunali naprezanja 1 i 2 potrebno je jo izraunati modul reakcije podloge ispod ekvivalentnog sustava (K).
separat za izradu programa 23

AERODROMI-vjebe

proraun reakcije podloge ispod ekvivalentnog sustava (K)

Prema Odemarkovoj teoriji sustav kolnike konstrukcije se svodi na sustav koji ima karakteristike materijala podloge (slika 19).

Slika 19. Pretvorba vieslojnog sustava u jednoslojni sustav prema Odemarku

Vrijednosti debljina slojeva prema Odemarkovoj teoriji ekvivalencije su:
* = n h1 3 h1

E1 E3

[m ];

* = n h2 3 h2

E2 E3

[m ]

* * + h2 h * = h1

[m ]

koeficijent n uzima se: n = 0,90 za slojeve vezane bitumenom ili nevezane slojeve n = 0,83 za slojeve vezane cementom. Vrijednost modula reakcije podloge K, rauna se prema sljedeoj formuli:

K =

E3 1 (h ) h
* 2 1

h2 1 1 * * * h2 h h 1

[MN /m ]
3

separat za izradu programa

24

AERODROMI-vjebe

6.4.

Temperaturna naprezanja betonske ploe

Betonska ploa kolnika se pod utjecajem promjena temperature okolia u kojem se nalazi deformira. Najopasniji utjecaj temperature je onaj kada se ploa nejednoliko zagrijava (sa gornje strane ploe je vea temperatura nego sa donje). Tada se ploa izdie, pri emu je deformacija u obliku krunice. Vlastita teina ploe pokuava ju "vratiti" u poetni poloaj, tako da smanjuje nastalu deformaciju (slika 20). Duina ploe pri kojoj ploa (ponovno) dotakne podlogu zove se kritina duina (lkrit).

Slika 20. Deformiranje betonske ploe zbog nejednolikog zagrijavanja (vea temp. s gornje strane).

Slika 21. Mogui sluajevi deformacije betonske ploe zbog nejednolikog zagrijavanja i stanja naprezanja. Na slici 21. Prikazani su mogui sluajevi deformacije betonske ploe uslijed nejednolike temperature ploe nastale zagrijavanjem odozgo (prema Eisenmannu). L duina ploe [m] lkrit kritina duina ploe [m] l = L a raunska duina ploe [m] a duina nalijeganja krajeva ploe [m] (~0,4 m) Ako se usvoje vrijednost modula elastinosti betona E=30000 MN/m2 i temperaturnog gradijenta t=90C/m , kritina duina se rauna po formulama:
-

za pravokutne ploe (0,8>(L:B)>1,2) lkrit = 33 h [m] za kvadratine ploe (0,8<(L:B)<1,2) lkrit = 37 h [m]

separat za izradu programa

25

AERODROMI-vjebe

Naprezanja za tri sluaja deformacije:

a) l > lkrit

w =

1 h t E 1 2

[MN /m ]
2

za E=30000 MN/m2, =0,15 i =110-5, za kvadratine i pravokutne ploe naprezanje je: w = 16,3 h MN /m 2

b) l = lkrit

w = 1,2 w = 19,6 h
c) l < 0,9 lkrit

'

[MN /m ]
2

za pravokutne ploe

w '' = 0,0186
w '' = 0,0148

(L 0,4) 2
h

[MN /m ]
2

za kvadratine ploe

(L 0,4) 2
h

[MN /m ]
2

separat za izradu programa

26

AERODROMI-vjebe

6.5.

Doputena naprezanja u betonskoj ploi

Naprezanja od prometnog optereenja i naprezanja od nejednolikog zagrijavanja ploe ne mogu se izravno usporeivati s vlanom (statikom) vrstoom betona pri savijanju. Za odreivanje doputenog naprezanja u betonskoj ploi mora se uzeti u obzir tzv. trajna vrstoa betona, koja ovisi o broju prijelaza ekvivalentnog prometnog optereenja i o nejednolikom zagrijavanju ploe. Ako nema prometnog optereenja te na betonsku plou djeluje samo nejednoliko zagrijavanje, trajna vrstoa iznosi 0,8 vlane vrstoe pri savijanju. Ako uz nejednoliko zagrijavanje postoji i prometno optereenje, trajna vrstoa pada, ovisno o broju prijelaza optereenja, na 0,8 do 0,5 vlane vrstoe pri savijanju. Doputeno naprezanje u betonskoj ploi odreuje se iz Smithovog dijagrama, slika 22.

Slika 22. Dijagram za odreivanje doputenog naprezanja betona po Smithu

Mjerodavno prometno optereenje 1 je ono dobiveno iz formula za naprezanje na rubu ploe ('rr), a temperaturno naprezanje (w, w' ili w'') je najvee u sredini ploe. Zbog razliitog poloaja ta dva naprezanja uvode se koeficijenti kako bi se naprezanja mogla usporeivati i koristiti u Smithovom dijagramu za odreivanje doputenih naprezanja u betonskoj ploi. Raunat e se naprezanje na rubu ploe. Zbog toga se temperaturno naprezanje mnoi koeficijentom 0,85. Smatra se da je temperaturno naprezanje 15% manje na rubu nego u sredini ploe. Prometno optereenje (p), koje se usporeuje s doputenim (p dop) se na rubu ploe smanjuje 30% jer dio naprezanja preuzima susjedna ploa, budui da su povezane armaturom. Zbog toga se p mnoi koeficijentom 0,7.
separat za izradu programa 27

AERODROMI-vjebe

Postupak odreivanja doputenog naprezanja: - odredi se naprezanje od nejednolikog zagrijavanja w (w' ili w'') i izrauna w , (uvrsti se 0,85w) gdje je s vrstoa betona pri s savijanju (s=4,0 do 6,5 Mpa), - vrijednost w nanosi se na ordinatu i povlai horizontala do crte A-B, s - vertikalni odsjeak od tog presjecita do pravca odgovarajueg broja prijelaza ekvivalentnog optereenja u projektnom razdoblju, predstavlja odnos doputenog naprezanja betonske ploe i vlane Pdop . vrstoe pri savijanju s Mora biti zadovoljen uvjet: Pdop f P < s s P radijalno vlano naprezanje zbog prometnog optereenja (koristi se 0,7P) Pdop doputeno naprezanje u betonskoj ploi (trajna vrstoa) f faktor sigurnosti sljedeih vrijednosti - 1,0 za prometne povrine s malim prometnim optereenjem - 1,1 za prometne povrine sa srednjim prom. opt. i gradske ulice - 1,2 za prometne povrine sa tekim i vrlo tekim prometnim optereenjem i autoceste Ako se traeni uvjet ne zadovoljava, treba obaviti ponovni proraun sa promijenjenim elementima (veom debljinom betonske ploe).

separat za izradu programa

28

AERODROMI-vjebe

Primjer
Ulazni podaci:
Pekv h1 E1 1 h2 E2 E3 pi = = = = = = = = 0,322 0,3 30000 0,15 0,15 10000 100 1,22 MN m MN/m2 m MN/m2 MN/m2 Mpa

********************

ekvivalentno optereenje debljina betonske ploe modul betonske ploe Poissonov koef. debljina CNS-a modul CNS-a modul podloge inflacijski tlak u gumama

proraun modula reakcije K

* h1 = n h1 3

E1 E3

[m ];

* h2 = n h2 3

E2 E3

[m ]

* * + h2 h * = h1

[m ]

K =

E3
1 (h ) h
* 2 1

h2 1 1 * * * h2 h h 1

[MN /m ]
3

h1* = 1,667 m h2* = 0,578 m h* = 2,245 m K = 74,12 MN/m3

E 1 h13 + E 2 h 2 3 E1 h0 = 0,304 m h0 =
3

separat za izradu programa

29

AERODROMI-vjebe

Naprezanja u betonskoj ploi

rub ploe
' rr

E h3 0,529 P 100 b + log ( ) 1 0 , 54 log 1 , 08 = + 4 h2 1 2 K b

[MN /m ]
2

'rr = 7,468 MPa

sredina ploe
' = rs

E h3 0,275 P 0,436 ( ) + 1 log 4 h2 K b

[MN /m ]
2

'rs = 3,274 MPa

Momenti i naprezanja u slojevima
M 0 = r max W = r max
'

'

h 0 6

M0 = 0,115 MNm M1 = 0,1105 MNm M2 = 0,0046 MNm

1 = 7,37 MPa 2 = 1,23 MPa

Temperaturna naprezanja dimenzije ploa su 5 5 m L = 5 m lkrit = 37 h = 11,1 m l < 0,9 lkrit kvadratine ploe w '' = 0,0148

(L 0,4) 2
h

[MN /m ]
2

''w = 1,044 MPa

separat za izradu programa

30

AERODROMI-vjebe

Doputena naprezanja Mjerodavna su naprezanja na rubu ploe. Budui da se najvee temperaturno naprezanje izraunalo za sredinu ploe, potrebno ga je za rub ploe smanjiti za 15%. U Smithov dijagram ulazi se sa smanjenim 0,85 w . Za s uzima se vrijednost 4,0 do temperaturnim naprezanjem s 6,0 MPa. 0,85 w 0,85 1,044 = = 0,18 5,0 s Iz Smithovog dijagrama oitano je

Pdop s

= 0,55

Pdop P < s s

Naprezanje od prometnog optereenja smanjuje se (koeficijent 0,7) jer se pretpostavlja da 30% preuzima susjedna ploa.

0,7 7,37 < 0,55 5 1,24 > 0,55 NE ZADOVOLJAVA! Potrebno je ponoviti proraun s veom debljinom betonske ploe 1,2
********************

separat za izradu programa

31