Razvojna psihologija, dr.sc.

Sanja Smojver-Ai

Tjelesni razvoj Prenatalni razvoj- stadiji: zigota, embrij, fetus Prenatalni razvoj- rizinost izloenosti teratogenim faktorima Smjer tjelesnog razvoja Cefalokaudalno naelo (od glave prema repu): tendencija sazrijevanja dijelova tijela od glave prema stopalima Proksimodistalno naelo (od blieg prema daljem). tendencija razvoja dijelova tijela od trupa prema ekstremitetima Promjene u tjelesnim proporcijama i grai Rast Neujednaena brzina rasta razliitih dijelova tijela Kod adolescenata bri rast ekstremiteta od trupa (suprotno od proksimodistalnog naela) Bri razvoj donjeg od gornjeg dijela (suprotno cefalkadualnom naelu) Zaustavljanje rasta reproduktivnih organa do puberteta- nagle promjene poetkom puberteta Utjecaji na tjelesni rast Uloga hipofize Hormon rasta (GH) Hormon koji stimulira titnjau (TSH) na izluivanje tiroksina Nuan za normalan ivani razvoj i utjecaj hormona rasta initelji rasta Nasljee Prehranaproblem pothranjenosti i neodgovarajudi kognitivni razvoj, sporije sazrijevanje u pubertetu neodgovarajuda prehrana u prvoj godini uzrokuje slabiji rast stanica mozga neodgovarajudi unos hranjivih tvari i zastoj rasta Optimalno vjebanje Problem pretilosti Tjelesni razvoj u srednjem djetinjstvu Usporavanje tjelesnog razvoja Nagli rast prije puberteta Rast kostiju bri od rasta miida- osjedaj boli Potreba za edom motorikom aktivnodu; u kolskom radu vane pauze s tjelesnom aktivnodu Tjelesni razvoj prije adolescencije Nagli rast u visinu; nagle promjene poinju kod djevojica oko 9-10 god., kod djeaka oko 11 god. PUBERTET Razdoblje prijelaza iz reproduktivne nezrelosti u reproduktivnu zrelost (Cameron, 1990) Seksualna zrelost: sposobnost reprodukcije Prosjeno trajanje 4 godine Djevojice/djevojke u prosjeku sazrijevaju 2 godine prije djeaka/mladida Pokretai puberteta kontrola tjelesnog razvoja: ivani sustav; endokrine lijezde i razina hormona dva hormonalna sustava u regulaciji pubertetskih promjena: 1

Razvojna psihologija, dr.sc. Sanja Smojver-Ai

1. hipotalamus- hipofiza- nadbubrene lijezde hipotalamus- hipofiza- spolne lijezde Porast hormona rasta i spolnih hormona Tjelesni razvoj u adolescenciji Porast teine- posljedica porasta miidnog tkiva kod djeaka i masnog tkiva kod djevojica Promjene u sekundarnim spolnim obiljejima: hormonalne promjene: estrogen i testosteron Spolno sazrijevanje Poetak puberteta: djevojice: rast grudi (10 god); rast u visinu djeaci: porast testisa (11,5 god) Individualne i grupne razlike u vremenu sazrijevanja: nasljee, tjelesno zdravlje, prehrana Primarne seksualne promjene promjene reproduktivnih organa sazrijevanje jajnika; menarha (prva menstruacija)- u prosjeku oko 12.5 godina; ovulacija obino nekoliko mjeseci nakon menarhe; razmjerno kasni dogaaj u pubertetu, nakon naglog rasta spermatogeneza: produkcija spermija u testisima (oko 11 god.) spermarha (prve ejakulacije) - oko 13 god. Sekundarne spolne karakteristike: tjelesna dlakavost; rast prsiju, facijalna obiljeja odraslih, produbljivanje glasa (deki) povedanje masnog tkiva (djevojke) Tjelesne promjene u pubertetu kod djevojaka: http://www.zzjzpgz.hr/nzl/5/menarche.htm Dinamika tjelesnog razvoja Bri rast u visinu- dobijanje na masi pola godine nakon naglog rasta Neovisno o vremenu sazrijevanja u prosjeku slina razina rasta: - 23-28cm; M -26-28cm Mladidi u prosjeku vii zbog duljeg sazrijevanja kotanog tkiva Zatvaranje epifize kosti do 21 god. Sekularni trend: trend sve ranije maturacije Neusklaenost tjelesnog, kognitivnog i emocionalnog sazrijevanja Startanje motora bez vjetog vozaa Postizanje seksualne zrelosti nekoliko godina prije potpunog neurolokog razvoja potrebnog za razvoj samokontrole i emocionalne regulacije Individualne razlike u vremenu sazrijevanja: Vrijeme sazrijevanja i prilagodba djevojaka : razliite reakcije djevojka i mladida koji ranije ili kasnije sazrijevaju Osjedaj privlanosti nii kod djevojaka koje ranije sazrijevaju, a vii kod maldida koji ranije sazrijevaju, nii osjedaj privlanposit kod mladida koji kasnije sazrijevaju Djevojke koje rano sazriju: ede imaju psiholokih problema, npr. depresija U vedoj mjeri imaju poremedenu sliku tijela 2

Razvojna psihologija, dr.sc. Sanja Smojver-Ai

Ranije stupaju u spolne odnose i sa vie partnera U vedoj mjeri sklone konzumaciji sredstva ovisnosti ALI: Najvie problema u prilagodbi kod ranije sazrijelih djevojaka s ved ranije iskazanim problemima u ponaanju Caspi, A. & Moffit, T.E. (1991). Individual differences are accentuated during periods of social change: The sample case of girls at puberty. Journal of Personality and Social Psychology, 61, 157-168. Vrijeme sazrijevanja i prilagodba mladida Deki koji ranije sazrijevaju: Osjedaj privlanosti, ALI: U vedoj mjeri imaju problema u prilagodbi (depresija) Ranije seksualno aktivni U vedoj mjeri ukljueni u asocijalna ponaanja Izraeniji eksternalizirani problemi, nekonzistenti podaci o internaliziranim problemima Efekt promjena Povezanost tjelesnog razvoja i slike o sebi Veda nespretnost zbog neproporcionalnog rasta Isticanje individualnog tempa sazrijevanja i postojedih individualnih razlika Odgoen pubertet- nema promjena do 13 god. kod djevojica i do 14 kod djeaka Mogude pod utjecajem pogoranja ivotnih uvjeta (ekonomska kriza) ili izloenost stresu (ratna zbivanja) Preuranjen pubertet- edi kod djevojica, menarha u dobi od 9 godina rano sazrijevanje razvoj spolnih obiljeja prije 8 godine kod djevojica, odnosno 9 godina kod djeaka Povezanost vremena sazrijevanja i prilagodbe Povezanost s povedanjem depresije; agresivnost i problemna ponaanja kognicija- veda verbalna fluentnost i bolje pamdenje pod utjecajem estrogena; spacijalne sposobnosti pod utjecajem testosterona Popratne promjene u pubertetu Vea potreba za spavanjem: promjena u cirkadijarnog ritma budnost i spavanja drugaija faza izluivanja melatonina promjene navika spavanja- kasnije, potrebno prosjeno 9,15 sati sna razvojne promjene u regulaciji spavanja povezane s biolokim/ pubertetskim promjenama, kao i sa socijalnim utjecajima i navikama Interakcija biolokih i socijalnih imbenika vodi ka negativnoj spirali posljedica Bioloke promjene za odgodom spavanja + socijalni pritisak + sloboda u izboru kada se ide spavati + izloenost stimulirajudim aktivnostima + uzbuenje/anksioznost/stres + nodni izlasci vikendom = promjena u ponaanju Posljedice neispavanosti pospanost za vrijeme nastave; razdraljivost, depresivnost, loiji imunitet Efekti promjene- percepcija tjelesnih proporcija? 3

Razvojna psihologija, dr.sc. Sanja Smojver-Ai

Efekt promjena Zabrinutost zbog teine- vie od 50% adolescentica el e smraviti uloga tjelesnog samopoimanja Utjecaj na tjelesnu sliku o sebi- mediji Pubertet je djelo prirode, a adolescencija djelo ovjeka. (Blos, 1962.)

Razvoj mozga
osnovni pojmovi; graa CNS-a promjene na staninoj razini; promjene na strukturalnoj kortikalnoj razini razvoj od prenatalnog razdoblja spoznaje o razvoju mozga tijekom adolescencije ivani sustav- osnovni pojmovi ivana stanica (neuron) dendriti, akson, tijelo, mijelinska ovojnica ivani sustav- osnovni pojmovi Mijelinizacija: stvaranje ovojnice koja ubrzava prijenos signala Sinapsa prijenos poruke s neurona na neuron Neurotransmiteri - kemijski prijenosnici ivanih impulsa Funkcija neurona :http://www.youtube.com/watch?v=FZ3401XVYww (The Miracle in Human Brain) Funkcije hemisfera Istraivanja razvoja mozga Magnetska rezonanca- koristi se magnetskim poljem za produkciju visokokvalitetnog prikaza modane strukture bez radioaktivnih tvari; Razliite modane strukture (bijela tvar, siva tvar, krvne ile, likvor i kosti) imaju razliita magnetska svojstva i daju razliiti MRI prikaz Upotrebom MRI moe se prikazati povrina I dublje modane strukture 8 stadija razvoja mozga 1. Rast neurona 2. Migracija neurona 3. Diferencijacija neurona 4. Rast aksona

5. 6. 7. 8.

Rast dendrita Formiranje sinapsi Mijelinizacija Odumiranje neurona

Razvoj mozga - elaboracija stanica i diferencijacija Rast mozga u odnosu na tijelo: do 8 godine bri rast mozga od ostalih dijelova tijela Kontinuirani razvoj mozga do kasne adolescencije- nepotpune veze izmeu neurona razlog emocionalne i kognitivne nezrelosti RAZVOJ MOZGA sinapsogeneza- formiranje sinapsi traje vie godina; razliita dinamika ovisno podruju; opada do puberteta na razinu karakteristinu za odrasle uloga iskustva- poticaji iz okoline: vanost odgovarajude stimulacije do kraja adolescencije 4

Razvojna psihologija, dr.sc. Sanja Smojver-Ai

RAZVOJ MOZGA prekomjerna proizvodnja sive tvari do adolescencije podudaranje vremena mijelinizacije dijelova mozga i vremena sazrijevanja kognitivnih funkcija sinaptiko podrezivanje" - odstranjivanje, propadanje sinapsi koje se ne koriste; selektivan proces- ovisno o iskustvu: aktivnost ili propast Istraivai o razvoju mozga http://www.youtube.com/watch?v=Uc240jQlOTs&feature=related (nasljee-okolina?) http://www.youtube.com/watch?v=GPMP68QP698&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=7GSVja_AO-Q http://www.youtube.com/watch?v=M89VFIk4D-s&feature=related Razliito vrijeme sazrijevanja ovisno o funkciji Razvoj mozga i psihikih procesa Paralelni regresivni i progresivni procesi razvoja povezanost s kognitivnim razvojem Sazrijevanje prefrontalnog korteksa i razvoj pamdenja; kognitivna kontrola (inhibiranje neodgovarajudeg odgovora), filtriranje i potiskivanje irelevantnih informacija Promjene u razini neurotransmitera Dopamin fluktuacija u mozgu adolescenata uloga u motivaciji; rizino ponaanje - via razina dopamina stres smanjuje razinu dopamina promjena razine dopamina - vedi prag za stimulaciju i osjedaj zadovoljstva: adolescentima vie nisu zanimljive iste stvari kao prije: potrebna jaa razina uzbuenja i novi izvori zadovoljstva konzumacija droga (traenje uzbuenja) povedana razina dopamina u centrima nagraivanja dugorono strukturalne i funkcionalne promjene; poremedaji panje Konzumacija alkohola i mozak? Spoznaje na temelju istraivanja na ivotinjama Funkcionalne i strukturalne promjene Mlai konzumenti alkoholnih pida- problemi s dugoronim pohranjivanjem novih informacija ? manji hipokampus kod tinejdera ovisnika o alkoholu alkohol moe interferirati s razvojem eksplicitnog pamdenja otedujudi funkciju hipokampusa nove informacije mogu neposredno ponoviti, slabiji uradak nakon 20 minuta

Opi zakljuci o razvoju mozga

ivano tkivo se dinamiki mijenja tijekom djetinjstva i adolescencije Poznavanje sazrijevanja korteksa i aktivnosti mozga bolje predvi aju kognitivni razvoj od dobi Razumijevanje funkcioniranja mozga u razliitim razvojnim stadijima tek u zaecima Vanost poznavanja imbenika koji pridonose strukturalnim i funkcionalnim promjenama Razvoj mozga utjee na ponaanje, a iskustvo utjee na razvoj mozga uloga iskustva: poticaji iz okoline vanost odgovarajue stimulacije do kraja adolescencije: kognitivni, tjelesni, emocionalni razvoj 5

Razvojna psihologija, dr.sc. Sanja Smojver-Ai

Otvorena pitanja uz temu o razvoju mozga Pouavanje i razvoj mozga? Utjecaj sredstava ovisnosti na mozak u razvoju? Etike dileme istraivanja na ljudima- rezultati istraivanja sa ivotinjama Posljedice trauma na razvoj mozga? Primjena spoznaja u sudstvu- krivina odgovornost i vrsta kazne za maloljetne prijestupnike? Razvoj mozga Jo uvijek nedovoljno istraeno podruje

Dodatna literatura Jensen, E. (1998). Pouavanje s mozgom na umu. Zagreb: EDUCA.