ANALOGNO-DIGITALNA I DIGITALNO-ANALOGNA

KONVERZIJA

Da bi se mogla vriti efikasna digitalna obrada podataka iz okoline koji su
kontinualnog oblika oni se prvo pomou odgovarajuih senzora transformiu u analogne
elektrine signale, a zatim se ti analogni signali transformiu u digitalan oblik. Tako
dobiveni digitalni podaci se obradjuju u digitalnim raunarima i digitalnim sistemima.
Postupak pretvaranja analognih signala u digitalne signale se naziva analogno-digitalna
konverzija ili A/D konverzija. Elektronska kola i sklopovi koji se koriste za realizovanje
A/D konverzije nazivaju se analogno-digitalni konvertori ili skraeno A/D konvertori.
Rezultati digitalne obrade podataka u digitalnom raunaru ili digitalnom sistemu
se moraju esto pretvoriti u analogan oblik da bi se uopravljalo odgovarajuim
upravljakim elementima ili stanjima u okolini. Postupak pretvaranja digitalnih signala u
analogne signale se naziva digitalno-analogna konverzija ili D/A konverzija. Elektronska
kola i sklopovi koji se koriste za realizovanje D/A konverzije nazivaju se digitalno-
analogni konvertori ili skraeno D/A konvertori.
Princip digitalne obrade signala (ili digitalnog upravljanja) sa prikazanim A/D i
D/A konvertorima je dat na sljedeoj slici.
















Princip digitalne obrade signala (ili digitalnog upravljanja) sa prikazanim A/D i D/A
konvertorima


Princip postupaka A/D konverzije i D/A konverzije je prikazan na sljedeoj slici.
Transformacija analognih vrijednosti signala (V
A
) u digitalni (numeriki) oblik
(V
D
) realizuje se pomou A/D konvertora primjenom tri postupka: odmjeravanje,
kvantovanje i kodovanje (u taki M). Analogni signal V
A
uvodi se u A/D konvertor preko
bloka za odmjeravanje u kome se vri vremensko kvantovanje signala. U odreenim
vremenskim razmacima pod dejstvom impulsa za odmjeravanje formiraju se
odgovarajui amplitudni odmjerci analognog signala. Oni se dovode u blok za
A/D
KONVERTOR
D/A
KONVERTOR
SISTEM
ZA
DIGITALNU
OBRADU
SIGNALA
(DIGITALNO
UPRAVLJANJE)
U
analogni

ulazni

signal
au
U
analogni

izlazni

signal
ai
n

m

upravljanje
2
amplitudno kvantovanje u kome se analogni odmjerci prevode u najpribliniju diskretnu
veliinu. Tako se analogni signal transformie u kvantovani signal. Najzad se kvantovani
odmjerci dovode u blok za kodovanje u kome se diskretne vrijednosti izraavaju
digitalnim vrijednostima (koduju).


N
M
V
D
V
A
V
A
V
D
V
A
V
A
A / D
D / A
REGENERISANJE
DEKODOVANJE KODOVANJE
KVANTOVANJE
ODMJERAVANJE


Princip postupaka A/D i D/A konverzije


Obrnuti postupak, transformacija digitalne vrijednosti (V
D
) u analogni oblik (V
A
)
realizuje se pomou D/A konvertora primjenom dva postupka: dekodovanje i
regenerisanje (u taki N). Digitalni signal V
D
uvodi se u D/A konvertor preko bloka za
dekodovanje u kome se vri dekodovanje i dobivaju odgovarajui kvantovani odmjerci. U
odreenim vremenskim razmacima kao i pri odmjeravanju formiraju se odgovarajui
amplitudni odmjerci analognog signala. Oni se vode na blok za regenerisanje gdje se
formira odgovarajui analogni signal.
Kako su D/A konvertori u principu jednostavniji i poto neki tipovi A/D
konvertora koriste D/A konvertore prvo e biti razmotreni i opisani D/A konvertori.


DIGITALNO-ANALOGNA KONVERZIJA

Funkcija D/A konvertora je da konvertuje binarnu digitalnu rije (podatak) u
odgovarajui (proporcionalni) analogni napon ili struju. Taj proces konverzije obuhvata
dekodovanje i regenerisanje signala. Dekodovanje se sastoji u generisanju analognih
izlaznih vrijednosti signala na osnovu datih ulaznih digitalnih podataka. Regenerisanje je
postupak formiranja kontinualnog neprekidnog analognog izlaznog signala.
Osnovne tehnike D/A konverzije su:
- sabiranje komponenata struje,
- integriranje naponskih impulsa.

3
Realizacija D/A konvertora na principu sabiranja struja realizuje se pomou
otpornih mrea. Struktura mree treba da bude takva, da omoguava uspostavljanje
strujnih komponenata koje stoje u odnosu pozicionih vrijednosti cifara u digitalnoj rijei
(podatku) koja se konvertuje. Takve mree izvode se kao teinske mree ili kao
ljestviaste mree. Veina D/A konvertora se praktino realizuje na taj nain.
D/A konvertori na principu integriranja naponskih impulsa realizuju se uglavnom
na dva naina:
- korienje pravougaonih impulsa sa promjenljivim faktorom ispune,
- korienjem razliite gustine impulsa.
Dosta rijetko se primjenjuju u praksi zbog male brzine funkcionisanja.


Teinska otporna mrea

Otporne mree imaju samo jedan izlaz, a broj ulaza im je odreen brojem bita u
digitalnom podatku koji se konvertuje. Elementi teinske otporne mree se biraju tako, da
se na izlazu formiraju analogni naponi ije vrijednosti stoje u odnosima pozicionih
vrijednosti bita u digitalnom podatku. Na sljedeoj slici je prikazan princip D/A
konverzije koritenjem teinske otporne mree. Na slici pod a) je dat simbol D/A
konvertora, a na slici pod b) je data odgovarajua teinska otporna mrea.


V
AP
M
V
1
V
2
V
0
R
P
V
n-1
I
P
R
0
R
1
R
2
R
n-1
V
0
V
1
V
2
V
n-1
V
A
D / A

(a) (b)

D/A konverzija koritenjem teinske otporne mree


Vrijednosti otpornika u teinskoj otpornoj mrei se odreuju prema pozicionim
vrijednostima, odnosno teinama pojedinih bita u ulaznom digitalnom podatku. Ako je
ulaz V
0
predvien za dovodjenje bita najnie pozicione vrijednosti (najmanje teine),
onda prisustvo napona logike 1 n1 ulazu V
0
treba da obezbijedi na izlazu mree V
AD
(na
otpornosti optereenja R
p
) analogni napon od vrijednosti jednog kvanta (D
V
). Ako je na
ulazu mree doveden napon logike 1 samo na ulaz V
1
na izlazu V
AD
treba da se
uspostavi analogni napon vrijednosti dva kvanta (2D
V
). Ako je doveden nivo logike 1
samo na ulaz V
2
izlazni napon treba da iznosi etiri kvanta (4D
V
).
4
Da bi se obezbijedio navedeni odnos napona, otpornosti mree treba da imaju
binarne teinske odnose, tako da je:
i
i
R
R
2
= .

Ulazni naponi mree V
i
odgovaraju binarnim ciframa u ulaznom digitalnom
podatku. Napon V
i
po amplitudi mora da bude strogo definisan i stabilan, te se za njega
koristi referentni naponski izvor V
R
( V
i
= a
i
V
R
, gdje a
i
ima vrijednost nule ili jedinice
zavisno od vrijednosti odgovarajueg bita i). Na izlaznom otporniku R
P
se vri sabiranje
struja iz ulaznih grana mree.
Napon u ma kom voru mree jednak je koliniku zbira struja koje ulaze u vor i
zbira provodnosti vezanih za taj vor (Milmanova teorema) (ako je Rp beskonano velik),
pa se moe pisati da je izlazni napon mree jednak:

1 1 0
1
1
1
1
0
0
1 1 1

+ + +
+ + +
=
n
n
n
A
R R R
R
V
R
V
R
V
V

Izlazna otpornost mree je:
1 2
1 1 0

= =

n
n I
R
R R R R .

Ako se umjesto R
i
stavi R/2
i
, a umjesto V
i
stavi a
i
V
R
dobije se da je izlazni napon
dat sa:

=
+ + +
+ + +
=
1
0
1 1 0
1
1
1
1
0
2
1 2 2 2 2
2 2 2
n
i
i
i
n
R
R
n
n
n O
A
a
V
V
a a a
V ,

gdje je V
R
napon na ulazu (referentni napon) ako je na ulazu logika 1, a
i
vrijednost
odgovarajueg bita (0 ili 1), a i redni broj bita u ulaznom digitalnom podatku (od 0 do n-
1).
Ako je jedino a
0
= 1 (a svi ostali biti su na logikoj 0) dobija se vrijednost tzv.
napona kvanta:

1 2
=
n
R
V
V
D .

Napon kvanta je najmanji napon koji konvertor moe da registruje pa se zove
rezolucioni napon ili osjetljivost konvertora.
Ako su svi koeficijenti a
i
= 1 (svi digitalni ulazi na nivou logike 1) dobije se
najvea vrijednost analognog napona, tzv. napon pune skale konvertora:

5
R
n
n
R
APS
V
V
V = + + +

=

) 2 2 2 (
1 2
1 1 0
,

(uz uslov da je =
P
R ).


Ljestviasta otporna mrea

Formiranje ljestviaste otporne mree vri se na osnovu sljedeeg uslova:

X y Z x
R R R R = + .

Kad se stavi da je: Rx = Rz Ry = Rx/2, dobije se mrea sa dvije vrijednosti
otpornika R i 2R. Na sljedeoj slici je pod a) prikazan princip formiranja ljestviaste
otporne mree, a pod b) je prikazana ema ljestviaste otporne mree

2R
2R
V
AP
C
2R
R
b
V
1
2R
V
0
V
2
a
R
R
P
R
Y
R
X
R
Z

(a) (b)

Ljestviasta otporna mrea


Ljestviasta otporna mrea ima prednost u poreenju sa teinskom otpornom
mreom jer koristi samo dvije razliite otpornosti, iako ima dvostruko vei broj
otpornika.
Otpornost ljestviaste otporne mree iz bilo kog vora a, b, c prema ulazima ili
prema masi iznosi 2R, odnosno izlazna otpornost mree i take gdje se prikljuuje R
p
ima
vrijednost R.
Ako na ulazu djeluje samo napon V
2
= a
2
V
R
, a ostali ulazi su na logikoj 0 (R
p
vrlo
velika), ekvivalentna ema mree u tom sluaju je prikazana na sljedeoj slici.



6










Tada je napon:

2 2 2
2
2
2 2
R
A
V a
V
R R
V
V =
+
= .

Ako na ulazu djeluje napon samo V
1
= a
1
V
R
, a ostali ulazi su u stanju logike 0,
ekvivalentna ema mree je za taj sluaj prikazana na sljedeoj slici.















Tada je napon:

4 2 2
2
1 1
1
R
A
V a V
R R R
R
V =
+ +
= .

Slinim postupkom se moe odrediti da je:

8
0
0
R
A
V a
V = .

Odnosno moe se pisati da je:

2R
2R
V
A2
C
V
2
2R
2R
V
A1
C
(V
b
)
2R
R
b
V
1
7

R
k
k n
k n A
V
a
V
2
) (

= , k = 1, 2, 3, ... n.

Prema tome, ukupni izlazni analogni napon D/A konvektora sa lestviastom
otpornom mreom je dat sa:
( )

= + + + =
1
0
1
1
1
1
0
0
2
2 2
2 2 2
n
i
i i
n
R
n
R n
n A
a
V V
a a a V .

Na osnovu toga se moe dobiti da je naponski kvant ili napon rezolucije ovog
D/A konvertora dat sa:
n
R
V
V
D
2
= ,
dok je napon pune skale dat sa:

( )
R
n
n
n
R n
APS
V
V
V
2
1 2
2
2 2 2
1 1 0

= + + + =

,

i uvijek je manji od referentnog napona V
R
.


Osnovne karakteristike D/A konvertora

U osnovne karakteristike D/A konvertora spadaju: rezolucija, izlazni napon pune
skale, maksimalna greka, linearnost i vrijeme uspostavljanja izlaznog napona.
Rezolucija je odredjena brojem bita u ulaznom digitalnom podatku. To je ukupan
broj ulaznih digitalnih stanja i mogui broj izlaznih analognih stanja D/A konvertora.
Ako je broj ulaznih bita konvertora jednak n onda je rezolucija tog konvertora jednaka 1
od 2
n
, a to se esto izraava u procentima kao 1/2
n
100. Ako je npr. broj ulaznih bita
n=8 onda je rezolucija 1 od 256 (jer je 2
8
=256), a izraeno u procentima to je 1/256 100 =
0,39%.
Izlazni napon pune skale je vrijednost maksimalnog izlaznog napona D/A
konvertora za sluaj kada su svi ulazni biti konvertora u stanju logike 1.
Maksimalna greka je razlika izmedju potrebne i stvarno dobivene analogne
vrijednosti na izlazu konvertora. Ona je uvjek manja (podeava se dane moe biti vea)
od 1/2 vrijednosti napona koji odgovara vrijednosti bita najnie teine (naponskog
kvanta) konvertora.
Linearnost pokazuje koliko vrijednost analognog napona na izlazu konvertora
odstupa od potpuno linearne zavisnosti (naziva se jo i grekom linearizacije). Idealno,
ona nije vea od 1 vrijednosti napona koji odgovara vrijednosti bita najnie teine
(naponskog kvanta) konvertora.
Vrijeme uspostavljanja izlaznog napona je vrijeme koje je potrebno da izlazni
napon D/A konvertora dodje u okvire zahtjevanog napona nakon promjene digitalne
vrijednosti na ulazu konvertora. Taj parametar odraava brzinu funkcionisanja D/A
konvertora. esto se naziva vremenom konverzije D/A konvertora.

8


ANALOGNO-DIGITALNA KONVERZIJA

Analogno-digitalna (A/D) konverzija prestavlja transformaciju analogne
vrijednosti signala sa ulaza u njegov digitalni ekvivalent. Funkcija A/D konverzora je da
na svojim izlazima da digitalni podatak koji predstavlja digitalno predstavljenu vrijednost
ulaznog analognog napona. Proces A/D konverzije obuhvata tri postupka: vremensko
kvantovanje, amplitudno kvantovanje i kodovanje signala.
Vremensko kvantovanje ili odmjeravanje se odnosi na izdvajanje trenutne
vrijednosti analognog signala u diskretnim vremenskim razmacima koja se konvertuje.
Svaka takva analogna vrijednost naziva se odmjerak. Da bi se moglo da izvede
regenerisanje prvobitnog analognog signala iz niza uzetih odmjeraka u postupku D/A
konverzije, uestanost odmjeravanja mora biti bar dva puta vea od najvie frekvencije
spektralne komponente analognog signala koji se konvertuje.
Amplitudno kvantovanje sastoji se u iznalaenju diskretne veliine koja je
najpriblinija po vrijednosti datom analognom odmjerku na ulazu.
Izraavanje diskretne vrijednosti u digitalnom obliku zove se kodovanje.
Zadnja dva postupka ine stvarnu A/D konverziju.


Tehnike A/D konverzije

Tehnike A/D konverzije se najee dijele na:
- A/D konverzija podatak po podatak,
- A/D konverzija bit po bit,
- A/D konverzija kvant po kvant.

Na osnovu toga se vri podjela A/D kovektora prema tehnici izvoenja postupka
konverzije na: A/D konvertori podatak po podatak, A/D konvertoie bit po bit i A/D
konvertori kvant po kvant.

U postupku A/D konverzije podatak po podatak konverzija se realizuje na taj
nain to se analogni ulazni signal ili njegov odabrani odmjerak istovremeno poredi sa
svim moguim diskretnim veliinama, kako bi se odredila njegova digitalna vrijednost.
Odredjivanje digitalne izlazne vrijednosti se vri samo u jednom taktnom interval. Takvi
A/D konvertori su najbri ali su i najsloeniji i najskuplji. Poznati su i po nazivu fle
(Flash) A/D konvertori. Koriste se u primjenama gdje su potrebne maksimalne brzine
konverzije.

Princip A/D konverzije bit po bit sastoji se u tome to se izlazni digitalni
ekvivalent (digitalni podatak) analogne ulazne vrijednosti dobija postepenim
odreivanjem jednog po jednog svakog bita posebno, polazei od bita najvee pozicione
vrijednosti (najvie teine). Za realizovanje konverzije je potrebno onoliko taktnih
intervala koliko izlazni digitalni podatak ima bita. Takvi A/D konvertori su sporiji od
prethodnih, ali su jednostavniji i jeftiniji. Poznati su jo pod nazivom A/D konvertori sa
9
sukcesivnom aproksimacijom jer se digitalni podatak dobiva sukcesivnim odredjivanjem
bita po bita pri emu se pribliava stvarnoj vrijednosti podatka.

A/D konverzija primjenom principa kvant po kvant se sastoji u mjerenju ulaznog
analognog signala pomou samo jedne i to najmanje diskretne veliine, tzv. etalona, tj.
kvanta (napona kvanta) i odredjivanja koliko se puta etalon (kvant) nalazi u ulaznom
analognom signalu. Ako se ta konverzija odvija sinhronizovano onda je za A/D
konverziju potrebno onoliko taktnih intervala koliko mjerena veliina sadri etalona.
Takva A/D konverzija najdue traje kada je na ulazu maksimalna vrijednost analognog
signala, odnosno kada se u digitalnom podatku dobiju sve logike jedinice. A/D
konvertori sa takvim principom konverzije su najsporiji ali su najjednostavniji i
najjeftiniji. Koriste se u primjenama gdje nisu potrebne vee brzine konverzije.


A/D konvektori sa paralelnim komparatorima

Takvi A/D konvertori spadaju u konvertore koji realizuju konverziju podatak po
podatak. Spadaju u najbre A/D konvertore. Nazivaju se fle A/D konvertorima. Njihova
sloenost i cijena naglo rastu sa porastom broja izlaznih digitalnih bita.
Ovakav A/D konvertor se sastoji od paralelnih komparatora (komparatorske
mree) na ulazu i kodera (koderske mree) na izlazu. Komparatorska mrea se sastoji od
vie paralelnih komparatora koji porede ulazni analogni signal sa odgovarajuim
referentnim naponima (etalonima). Komparatori na svojim izlazima generiu digitalni
signal (logiku 0 ili logiku 1) u zavisnosti od odnosa izmedju ulaznog analognog signala
i konkretnog referentnog napona. Na osnovu stanja na izlazima komparatora dekoderska
izlazna mrea generie odgovarajue digitalne vrijednosti. Ovakvi A/D konvertori imaju
onoliko etalona koliko primijenjeni digitalni sistem ima diskretnih vrijednosti razliitih
od nule. Etalone ine referentni naponi koji se dovode na odgovarajue komparatore.
Broj referentnih napona kao i broj komparatora upotrijebljenih u ovakvom A/D
konvertoru zavisi od broja bita (n) digitalnih izlaznih vrijednosti i iznosi:
N = 2
n
1.
Vidi se da broj komparatora i broj referentnih napona naglo raste sa brojem izlaznih bita
(n) A/D konvertora. Takodje, sloenost kodera se vrlo poveava sa poveanjem broja
izlaznih bita (n).

Na sljedeoj slici pod a) je prikazan primjer realizacije A/D konvertor sa
paralelnim komparatorima koji ima digitalne izlaze od dva bita. Kako je u pitanju broj
bita n=2 onda se koriste tri (2
n
-1 = 2
2
-1 =3) naponska komparatora i isto toliko (tri)
referentnih napona (etalona) V
Ri
. Analogni napon V
A
dovodi se istovremeno na ulaze
svih komparatora. Etaloni su u stvari referentni naponi V
Ri
sa kojima se uporeuje
analogni napon V
A
. Poto digitalne rijei od dva bita mogu imati etiri diskretne
vrijednosti, to su potrebna tri referentna napona V
R1
, V
R2
i V
R3
. Kada se dovede ulazni
analogni napon dobie se stanje logike jedinice na izlazu svakog komparatora za koji
vrijedi V
A
V
Ri
. Po zavretku komparacije ulazna analogna vrijednost napona je
transformisana u digitalni oblik koji se dobiva na izlazima komparatora. Zatim se ta
10
digitalna vrijednost vodi na koder (kodersku mreu) koja vri kodovanje i generie
izlazne digitalne signale u odgovarajuem kodu.


V
R
ETALONI KODER
KOMPAR.
KOMPAR.
KOMPAR.
K
1
K
2
K
3
V
R3
V
R2
V
R1
V
A 2
0
B
A
2
1
R
R
R
R
V
R
R
2R
2R
R
V
R3
= 3/4 V
R
V
R2
= 2/4 V
R V
R2
= 3/6 V
R
V
R3
= 5/6 V
R
V
R1
= 1/6 V
R
V
R1
= 1/4 V
R

(a) (b)

A/D konvertor sa paralelnim komparatorima i realizacije mrea referentnih napona


Kod A/D konvertora prikazanog na prethodnoj slici koriste se tri komparatora koji
generiu tri izlazna digitalna signala K
1
, K
2
i K
3
. Ti signali se vode na ulaze kodera koji
vri odgovarajue kodovanje i tako generie potrebne izlazne digitalne kombinacije. Na
sljedeoj slici je prikazana kombinaciona logika tabela za taj A/D konvertor.


Analogni ulaz Stanja izlaza
komparatora
Digitalni izlazi
V
A
K
1
K
2
K
3
B A
0 V
A
< V
R1

V
R1
V
A
< V
R2

V
R2
V
A
< V
R3

V
R3
V
A
< V
Amax

0 0 0
1 0 0
1 1 0
1 1 1
0 0
0 1
1 0
1 1

Kombinaciona logika tabela za A/D konvertor sa prethodne slike


Na osnovu prikazane kombinacione logike tabele za ovaj A/D konvertor,
koristei minimizaciju, dobivaju se sljedee logike funkcije za izlazne signale kodera:
_
KOMPARATORI
11
A = K
1
K
2
+ K
3


B = K
2
.

Na prethodno prikazanoj slici konvertora pod a) data je praktina realizacija kodera na
osnovu prethodno odredjenih logikih funkcija.

Referentni naponi (etaloni) za ovakav A/D konvertor mogu da budu odabrani na
dva naina: da se poklapaju sa granicama kvantizacionih nivoa ili da se nalaze u sredini
tih nivoa. Mogu se realizovati pomou odgovarajuih otpornih razdjelnih mrea. Na
prethodnoj slici A/D konvertora pod b) su prikazane realizacije referentnih napona
pomou otpornih razdjelnika. Sa tih otpornih razdjelnika se uzimaju referentni naponi.
Kod prve realizacije su referentni naponi nalaze na granicama kvantizacionih nivoa. Ako
se koristi takva realizacija referentnih napona onda je greka konvertora jednaka D
V

(napon kvanta). Kod druge realizacije se referentni naponi nalaze na sredini izmedju
granica kvantizacionih nivoa. Ako se koristi takva realizacija referentnih napona onda je
greka konvertora jednaka D
V
.


A/D konvertor sa programabilnim brojaem

Ovakvi A/D konvertori spadaju u konvertore koji realizuju konverziju bit po bit.
Spadaju u sporije ali jednostavnije A/D konvertore u odnosu na A/D konvertore sa
paralelnim komparatorima. Nazivaju se A/D konvertorima sa sukcesivnom
aproksimacijom jer se sukcesivno odredjuje vrijednost jednog po jednog bita digitalnog
podatka poevi od bita najvee teine. Vrijeme konverzije je proporcionalno sa brojem
izlaznih bita i vee je to je vei broj izlaznih bita A/D konvertora.
Ovakav A/D konvertor se sastoji od programabilnog brojaa, D/A konvertora,
naponskog komparatora i odgovarajue kontrolne logike. Kontrolna logika upravlja
cijelim postupkom konverzije. Ulazni analogni napon V
A
se dovodi na naponski
komparator. Na drugi ulaz komparatora se dovodi napon V
R
sa izlaza D/A konvertora
koji je analogna naponska vrijednost koja odgovara trenutnom stanju brojaa, odnsno
trentunoj izlaznoj vrijednosti u toku procesa konverzije. Izlazi programabilnog brojaa su
izlazi A/D konvertora.
Na sljedeoj slici je prikazana struktura A/D konvertora sa programabilnim
brojaem koji ima digitalni izlaz od 4 bita (izlazni signali A, B, C i D). Postupak
konverzije se realizuje pod upravljanjem kontrolne logike, a na sljedei nain. Konverzija
poinje sa resetovanim stanjem brojaa (svi izlazni biti jednali logikoj 1). Iz resetovanog
stanja broja se u prvom taktnom intervalu postavlja tako da stepen najvieg bita bude u
stanju logike jedinice. Ta vrijednost na izlazu D/A konvertora se pretvara u analognu
vrijednost koja odgovara etalonu analognog napona V
R3
pomou koga se provjerava
postojanje bita najvie pozicione vrijednosti 2
3
u analognom ulaznom naponu V
A
. Napon
V
R3
se poredi na komparatoru sa analognim ulaznim naponom V
A
. Ukoliko je V
R3
< V
A

na izlazu komparatora K se uspostavlja stanje logike 1, a ako je V
R3
> V
A
uspostavlja se
stanje logike 0. Taj podatak se prenosi preko kontrolne logike za upravljanje brojaa na
broja tako da ako je konstatovao da je V
A
> V
R3
(ako je K=1) zadrava se ve
12
postavljena vrijednost logike jedinice najvieg bita, a u protivnom (ako je K=0)
postavljena vrijednost najvieg bita se brie na logiku nulu. Tako je odredjen prvi bit (bit
najvie teine) digitalnog izlaznog podatka (bit na izlazu D).

KONTROLNA
LOGIKA
KOMPARATOR
PROGRAMIRANI
BROJAC
D / A
2
2
A
2
3
2
1
2
0
B
C
D
K
V
A
V
R


A/D konvertor sa programabilnim brojaem


Po zavretku odreivanja najvieg bita (bita na izlazu D) kontrolna logika
zadrava tu vrijednost u brojau i postavlja brojaki stepen sljedee teine (teine 2
2
) u
stanje logike 1. Na izlazu D/A konvertora se formira novi etalon napon V
R2
. Komparator
sada poredi taj etalon V
R2
i analogni ulazni napon V
A
. Na osnovu rezultata poredjenja
komparator daje kontrolnoj logici podatak o vrijednosti izlaznog bita pozicije 2
2
(bit na
izlazu C). Naime, ako je V
R2
< V
A
na izlazu komparatora K se uspostavlja stanje logike
1, a ako je V
R2
> V
A
uspostavlja se stanje logike 0. Taj podatak se prenosi preko
kontrolne logike na broja tako da ako je K=1 zadrava se ve postavljena vrijednost
logike jedinice tog odredjivanog bita, a ako je K=0 postavljena vrijednost bita se brie
na logiku nulu. Tako je odredjen drugi bit (bit nie teine) digitalnog izlaznog podatka
(bit na izlazu C).
Na isti nain se dalje sukcesivno jedna za drugom odredjuju vrijednosti bita na
pozicijama teine 2
1
i 2
0
(bita na izlazima B i A). Veliina napona odgovarajuih etalona
za odredjivanje vrijednosti tih bita zavisi ne samo od bita brojaa odgovarajue pozicije,
ve i od vrijednosti predhodno odreenih bita. Kod svakog novog bita i odgovarajueg
naponskog etalona udvostruava se broj moguih vrijednosti u poreenju sa prethodnim.
Ukupan broj moguih vrijednosti naponskih etalona za ovakav A/D konvertor koji ima n
izlaznih digitalnih signala je 2
n
-1. U sljedeoj tabeli su prikazane sve kombinacione
vrijednosti etalona te izlazne digitalne vrijednosti za ovakav etverobitni A/D konvertor
(za A/D konvertor prikazan na prethodnoj slici).



PROGRAMABILNI
BROJA
D/A
KONVERTOR
13


V
R3
V
R2
V
R1
V
R0
Digit. Izl.










1000





0100


0010

0001
0000
0001

0011
0010
0011


0110

0101
0100
0101

0111
0110
0111





1100


1010

1001
1000
1001

1011
1010
1011


1110

1101
1100
1101

1111
1110
1111

Kombinacione vrijednosti etalona i digitalnih izlaza za etverobitni A/D konvektor


Kao primjer razmotrimo postupak konverzije ulaznog analognog signala
vrijednosti V
A
= 11V. Neka je rezolucioni napon konvertora D
V
= 1 V. U prvom taktnom
intervalu broja se postavlja u stanje 1000. U tom sluaju je vrijednost odgovarajueg
referentnog napona V
R3
= 8V. Kako je V
A
> V
R3
digitalni izlaz teine 2
3
(izlaz D) ostaje tj.
dobija vrijednost 1. Zatim se u sljedeem taktnom intervalu broja postavlja u stanje
1100. Tada je vrijednost odgovarajueg referentnog napona V
R2
= 12V. Kako je sada V
A
<
V
R2
digitalni izlaz teine 2
2
(izlaz C) se brie, tj. dobija vrijednost logike 0. Taj postupak
se ponavlja sve do odredjivanja svih bita podatka. Detaljniji prikaz sijelog postupka
konverzije je prikazan u sljedeoj tabeli.

V
A
[V] Taktni
interval
Stanje brojaa
D C B A
Vrijednost
etalona [V]
Komparacija Digitalna
vrijednost
11 1.
2.
3.
4.
1 0 0 0
1 1 0 0
1 0 1 0
1 0 1 1
V
R3
= 8
V
R2
= 12
V
R1
= 10
V
R0
= 11
V
A
> V
R3

V
A
< V
R2

V
A
> V
R1

V
A
= V
R0

D = 1
C = 0
B = 1
A = 1

Postupak A/D konverzije analogne vrijednosti od 11V
14


A/D konvertor sa vremenskim ekvivalentom

Ovakvi konvertori spadaju u A/D konvertore koji koriste princip kvant po kvant.
Konverzija se svodi na mjerenje ulaznog analognog napona pomou napona kvanta i
odredjivanja koliko se puta napon kvanta nalazi u ulaznom analognom signalu. Vrijeme
konverzije je proporcionalno sa vrijednou ulaznog analognog napona i vee je to je
vei ulazni analogni napon.
Kod A/D konvertora sa vremenskim ekvivalentom se ulazni analogni naponski
signal poredi sa interno generisanim kontinualnim naponom koji linearno raste. Pomou
odgovarajueg vremenskog kvanta (koji odgovara naponskom kvantu) mjeri se vrijeme
koje je potrebno da interni linearni napon dostigne vrijednost ulaznog analognog napona.
Tako se dobije potrebna digitalna vrijednost. Proces konverzije obuhvata dva postupka:
transformaciju mjerene veliine (ulaznog analognog napona) u odgovarajui vremenski
interval i mjerenje dobijenog vremenskog interval pomou vremenskog kvanta. A/D
konvertor sa vremenskim ekvivalentom je prikazan na sljedeoj slici.


KOMPARATOR
A
R
D
B C
UL
BINARNI
BROJAC
D
CP Q
Q
P
T
V
A
R
D
V
R
DZ
R
R
+V
EE
C
TR
1
TR
2
K


A/D konvertor sa vremenskim ekvivalentom


Osnovni elementi konvertora su naponski komparator, binarni broja, kontrolni
flipflop i generator linearno rastueg napona. Generator linearno rastueg napona je sklop
sa tranzistorima TR
1
, TR
2
i kondenzatorom C. Ulazni analogni napon V
A
se dovodi na
jedan ulaz komparatora. Na drugi ulaz se dovodi linearno rastui referentni napon V
R
.
Binarni broja broji takt signale P
T
za vrijeme dok referentni napon V
R
ne dostigne
15
vrijednost ulaznog analognog napona V
A
. Tada je process konverzije zavren, a stanja
binarnog brojaa predstavljaju odgovarajuu digitalnu vrijednost.

Da bi se ostvarila linearna zavisnost izmeu veliine ulaznog napona i trajanja
vremenskog intervala, referentni napon V
R
treba da se mijenja linearno sa vremenom.
Napon V
R
raste linearno, a generie ga integrator, koga ine kondenzator C i tranzistor
TR
1
. Kondenzator C se puni konstantnom strujom kolektora tranzistora TR
1
. Tranzistor
TR
2
slui kao prekida preko koga se vri resetovanje, odnosno pranjenje kondezatora C,
nakon zavretka konverzije. Prije svakog ciklusa konverzije treba resetovati ne samo
kondenzator nego i broja.
Ciklus konverzije zapoinje setovanjem kontrolnog flipflopa. Visoki napon na
izlazu Q iskljuuje transistor TR
2
. Napon na kondenzatoru V
R
raste linearno sa vremenom
jer se kondenzator C puni konstantnom strujom. Istovremeno je omogueno brojanje
binarnog brojaa. Napon V
R
na kondenzatoru C e linearno rasti prema vrijednosti
analognog napona V
A
. Sve dok je V
A
> V
R
na komparatorskom izlazu K postoji visoki
nivo. Punjenje kondenzatora i brojanje taktnih impulsa traje sve dok V
R
ne bude jednak
V
A
, ime se zavrava ciklus konverzije. Rezultat brojanja binarnog brojaa prestavlja
digitalni ekvivalent ulazne analogne vrijednosti. Tada signal na izlazu komparatora
prelazi na nizak nivo to ukljuuje TR
2
i preko njega se prazni kondenzator C i vri
priprema konvertora za sljedeu konverziju.
Struja punjenja kondenzatora C je konstantna, to je struja generatora konstantne
struje sa tranzistorom TR
1
i zener diodom DZ, i iznosi:

R
V V
I
EB Z
P
1

= ,

gdje je V
Z
radni napon zener diode.
Vremenska zavisnost referentnog napona je:

( ) t
RC
V V
t V
EB Z
R

=
1
.

Na sljedei nain se odredjuje trajanje vremenskog T intervala koji odgovara
vrijednosti ulaznog analognog napona V
A
:
( )
1 EB Z
A
A R
V V
V
RC T V t V

= = .

Ako se taj vremenski interval kvantuje (mjeri) periodom taktnog generatora T
P
,
moe se odrediti koliko on sadri intervala N taktnog generatora. Iz jednakosti:

P
EB Z
A
NT
V V
V
RC T =

=
1
,
dobija se da je:
( ) N K N
RC
T
V V V
P
EB Z A
= =
1
.
16

Analogni ulazni napon V
A
je proporcionalan broju odbrojanih impulsa N u
brojau, to znai da je tako odredjena odgovarajua digitalna vrijednost.
Na sljedeoj slici su prikazani impulsni signali u pojedinim takama opisanog
A/D konvertora.

2 1 3 4 1 2 3 4
P
T
K
Q
T
1
T
2
V
A1
V
A2
t
3
2
1
0
V
R


Impulsni signali A/D konvertora sa vremenskim ekvivalentom.



A/D konvertor sa frekvencijskim ekvivalentom

I takvi konvertori spadaju u A/D konvertore koji koriste princip kvant po kvant.
Konverzija se, takodje, svodi na mjerenje ulaznog analognog napona pomou napona
kvanta i odredjivanja koliko se puta napon kvanta nalazi u ulaznom analognom signalu.
A/D konverzija sa frekvencijskim ekvivalentom (sa frekvencijskom
kvantizacijom) sadri dva postupka: pretvaranje napona u uestanost i kvantizacija
(mjerenje) dobijene uestanosti. Prvi postupak je poznat pod imenom naponsko
frekvencijska konverzija, a drugi nije nita drugo do brojanje frekvencijskih ciklusa
binarnim brojaem u odreenom vremenskom intervalu. Naponsko-frekvencijska
konverzija se ostvaruje pomou impulsnog generatora ija je uestanost funkcija
mjerenog ulaznog analognog napona. I ovdje se najee koriste integratorska kola slina
onima kod A/D konverzije sa vremenskim ekvivalentom (vremenskom kvantizacijom).
Na sljedeoj slici je dat principijelni prikaz A/D konvertora sa frekvencijskim
ekvivalentom.


17
KOMPARATOR
DIG.
V
A
OP
R
C
i
P
GENERATOR
SELEKCIONIH
IMPULSA
BINARNI
BROJAC
IZL.
V
C V
R
T
O


A/D knvertor sa frekvencijskim ekvivalentom


A/D konvertor se sastoji od integratora, naponskog komparatora, binarnog brojaa
i generatora selekcionih impulsa. Integrator ine operacioni pojaava OP, kondenzator C
i otpornik R.
Kada se na ulaz integratora dovede analogni ulazni napon V
A
na njegovom izlazu
se generie linearno promjenljivi napon V
C
prema sljedeem izrazu:

( ) t
RC
V
idt
C
t V
A
t
C
= =
}
0
1
.

Ako se sa T
1
oznai vrijeme za koje taj napon dostigne vrijednost referentnog napona V
R
,
onda je:


A
R
V
V
RC T =
1
.
Pri izjednaavanju napona V
C
sa V
R
komparator K generie na svom izlazu impuls, koji
aktivira prekida P za pranjenje (resetovanje) kondenzatora C. Po zavrenom pranjenju
kondenzatora prekida P se ponovo otvara i na izlazu pojaavaa se ponovo generie
napon V
C
(t). Na taj nain se generie testerasti napon V
C
(t) ija je amplituda ograniena
vrijednou referentnog napona V
R
, a nagib je funkcija analogne ulazne vrijednosti V
A
.
Ako se sa T
2
oznai vrijeme resetovanja kondenzatora C, uz predpostavku da to
resetovanje traje vrlo kratko (tada je T
2
T
1
), onda se generisani testerasti napon
periodino ponavlja u vremenskim intervalima T:

T = T
1
+ T
2
T
1
,

pa je :
18
V
A
RC

V
R
f ,

gdje je

f = 1 / T
1
.

To pokazuje da je dovedeni ulazni analogni napon V
A
proporcionalan frekvenciji f
ponavljanja testerastog napona V
C
, odnosno da je analogni napon V
A
transformisan u
frekvenciju (izvrena je naponsko-frekvencijska konverzija).
Da bi se odredio digitalni ekvivalent analognog ulaznog signala potrebno je
izvriti kvantovanje (mjerenje) dobijene uestanosti. To se realizuje pomou binarnog
brojaa na koji se dovode impulsi sa izlaza komparatora u toku trajanja selekcionog
impulsa T
0
odgovarajueg trajanja. Broja broji impulse sa izlaza komparatora za vrijeme
dok je selekcioni impuls na visokom nivou i tako mjeri frekvenciju generisanih impulsa.
Ako se sa N oznai broj impulsa koji dodju na ulaz brojaa u toku selekcionog impulsa
T
0
, onda se moe pisati da je:

,
0
N K N V
T
RC
V
R A
= ~
jer je
0
T
N
f = .

Iz ovoga se vidi da je analogni napon na ulazu konvertora proporcionalan broju
impulsa koje primi i izbroji binarni broja. Prema tome, sadraj binarnog brojaa
predstavlja digitalni ekvivalent ulaznog analognog napona.


Osnovne karakteristike A/D konvertora

I kod A/D konvertora se koriste sline karakteristike kao i kod D/A konvertora. U
osnovne karakteristike A/D konvertora spadaju: rezolucija, ulazni napon pune skale,
maksimalna greka, linearnost i vrijeme uspostavljanja izlaznih stanja.
Rezolucija je odredjena brojem bita u izlaznom digitalnom podatku. To je ukupan
broj izlaznih digitalnih stanja i mogui broj ulaznih analognih stanja A/D konvertora.
Ako je broj izlaznih bita konvertora jednak n onda je rezolucija tog konvertora jednaka 1
od 2
n
, to se esto izraava u procentima kao 1/2
n
100. Ako je npr. broj izlaznih bita n=8
onda je rezolucija 1 od 256 (jer je 2
8
=256), a izraeno u procentima to je 1/256 100 =
0,39%.
Ulazni napon pune skale je vrijednost maksimalnog ulaznog napona A/D
konvertora za sluaj kada su svi izlazni biti konvertora u stanju logike 1.
Maksimalna greka je razlika izmedju potrebne i stvarno dobivene digitalne
vrijednosti na izlazu A/D konvertora. Ona se esto naziva osjetljivou konvertora. Ona
je uvjek manja (podeava se da ne moe biti vea) od 1/2 vrijednosti napona koji
odgovara vrijednosti bita najnie teine (naponskog kvanta) konvertora.
19
Linearnost pokazuje koliko vrijednost digitalnog napona na izlazima A/D
konvertora odstupa od potpuno linearne zavisnosti analognog napona na ulazu (naziva se
jo i grekom linearizacije). Idealno, ona nije vea od 1 vrijednosti napona koji
odgovara vrijednosti bita najnie teine (naponskog kvanta) konvertora.
Vrijeme uspostavljanja izlaznih stanja je vrijeme koje je potrebno da se uspostave
izlazna digitalna stanja A/D konvertora nakon promjene analogne vrijednosti na ulazu
konvertora. Taj parametar odraava brzinu funkcionisanja A/D konvertora. esto se
naziva vremenom konverzije A/D konvertora.


PRIMJENA D/A I A/D KONVERTORA

D/A konvertori i A/D konvertori se praktino koriste svugdje gdje je potrebno
ostvariti vezu izmedju analogno promjenljivih signala i digitalnih sistema. To su situacije
i sistemi kada se vri digitalno prikupljanje, obrada i prenos analogno promjenljivih
signala ili digitalno upravljanje procesima, objektima, uredjajima, mainama. Praktino u
najpoznatije i najire oblasti primjene A/D i D/A konvertora spadaju:
- mjernoregulacioni ureaji i sistemi,
- snimanje, obrada, prenos i reprodukcuja tona i slike,
- sistemi za prikupljanje, obradu i prenos podataka.

U zavisnosti od dinamike promjena pojava (analognih signala) koje se digitalizuju
i obrauju primjenjuju se A/D i D/A konvertori odgovarajue brzine. Tako se npr. za
obradu video slike u radarskim i TV sistemima koriste najbri konvertori. Za audio
sisteme, prenos i obradu zvunih signala, koriste se konvertori srednjih brzina. U
sistemima upravljanja, zavisno od potrebne brzine upravljanja, uglavnom se koriste
konvertori srednje ili male brzine.
Zajedniko za sve A/D i D/A konvertore je da uglavnom imaju mogunost sprege
sa raunarima i mikroraunarima, jer se sve vie praktino koriste raunarski ili
mikroraunarski sistemi u svim prethodno navedenim primjenama A/D i D/A konvertora.