CILJ POSLOVANJA I OBLICI POSLOVNOG ORGANIZIRANJA

Financije su skup teorija, principa i tehnika koje se bave pribavljanjem i menadmentom novca poslovnih subjekata, vlade i pojedinaca. Predstavljaju krvotok poslovnih subjekata. Financijski menadment istrauje menadment tvrtke (poslovnog subjekta), a bavi se stjecanjem, menadmentom i financiranjem resursa tvrtke (poduzea, kompanije). Financijski menader je osoba koja se bavi korporacijskim investiranjem ili financijskim odlukama. Sudjeluje u kreiranju politike i odgovoran je za njenu uspje nu realizaciju. !dgovoran je i za definiranje temelja za dono enje poslovnih odluka koji proizlazi iz kreiranja vrijednosti za druge funkcije u poduzeu pored financijske. Svaka organizacija provodi tri razli"ite vrste aktivnosti# pos o!ne in!esticijske "inancijske $a obavljanje ovih djelatnosti nuno je raspolagati gotovinom koja pritje"e u organizaciju od obavljanja poslovnih, investicijskih, te financijskih aktivnosti. !snovne odluke financijskog menadera su# od #ka o in!estiranj# (koju imovinu nabaviti) od #ka o "inanciranj# (kako pribaviti gotovinu za financiranje investicija) od #ka o odra!anj# ik!idnosti (koliko gotovine i kada tvrtka treba imati za podmirivanje dospjelih obveza plaanja) %ono enje financijskih odluka# utvr&ivanje moguih smjerova aktivnosti prikupljanje relevantnih informacija izbor najbolje aktivnosti za obavljanje postavljenog cilja i definiranje alternativa nadzor realizacije i poduzimanje korekcije A$encijski pro% em 'avlja se uvijek kada menader tvrtke posjeduje manje od ())* obi"nih dionica tvrtke. + tom slu"aju se moe dogoditi da menaderi donose odluke imajui u vidu svoje interese, a ne interese dioni"ara, tj. cilj maksimalizacije bogatstva dioni"ara. %onaldsova analiza ciljeva menadmenta govori da menaderi ele maksimizirati bogatstvo kompanije, a ne dioni"ara to se realizira preko poveanog korporacijskog bogatstva, a koje je povezano s korporacijskim rastom i veli"inom. %ioni"ari mogu prisiliti menadere da djeluju u njihovom interesu da koriste konkurenciju na tri tu za menadere koja moe prisiliti menadere da djeluju u interesu dioni"ara. ,ako&er mogu koristiti mogunost preuzimanja (takeovera), te opcije dionica menaderima. -ezadovoljstvo naposljetku mogu pokazati i prodajom dionica tvrtke.

&ONC'P( VR')'NS&' VRIJ'*NOS(I NOVCA

.oncept vremenske vrijednosti novca ili analize diskontiranih gotovinskih tijekova nam govori da novac koji se ima primiti ili platiti u razli"itim vremenskim to"kama predstavlja razli"itu robu ili druga"ije re"eno ima razli"itu vrijednost. !vaj nam koncept govori da je jedna kuna vrednija danas nego u budunosti. $bog toga su na uzdravanje od potro nje (investiranje) pojedinci spremni samo uz odre&enu naknadu / kamatnu stopu koja je oportunitetni tro ak "ekanja na potro nju u budunosti. 'edna je kuna u budunosti vrednija i zbog rizika, koji je pratei element budunosti. Primjerice to je rizik nepovoljnog doga&aja koji e imati za posljedicu da nee vratiti investirani iznos i0ili naknadu u dogovorenom roku. Postoji i rizik inflacije / opadanja kupovne moi novca, to ima za posljedicu da nee ostvariti potro nju vi e razine. %va procesa svo&enja nov"anih iznosa na isti vremenski trenutak# diskontiranje / svo&enje jednokratnog iznosa koji dospijeva u budunosti na sada njost (izra"un sada nje vrijednosti) #kama+i!anje / svo&enje gotovinskog iznosa na neki budui datum (izra"un budue vrijednosti) 1znalaenje budue i sada nje vrijednosti mogue je upotrebom# jednadbi za izra"un sada nje i budue vrijednosti financijskih tablica kalkulatora kompjutera s financijskim soft2are3om IZRA,-N B-*-.' VRIJ'*NOS(I -kama+i!anje je proces u kojem uz primjenu odgovarajuih kamata izra"unavamo koliko neki iznos ili tijek gotovine vrijedi za n razdoblja u budunosti. 4to je vi a kamatna stopa, vi a je budua vrijednost, odnosno bri rast 56. 4to je vei broj razdoblja ukamaivanja, vi a je 56. IZRA,-N SA*A/NJ' VRIJ'*NOS(I *iskontiranjem se iznos ili gotovinski tijek koji se treba naplatiti ili se duguje na neki budui datum svodi na sada nju vrijednost. .amatna stopa se u ovom procesu naziva diskontna stopa0 %iskontiranje se provodi stopom koja predstavlja oport#nitetni tro1ak / stopu povrata koja se mogla zaraditi da su sredstva uloena u alternativnu investiciju jednake kase rizika. 4to je budua vrijednost udaljenija u budunost, sada nja vrijednost opada i pribliava se nula. 4to je diskontna stopa vea, S6 je nia.

VI/'S(R-&I GO(OVINS&I (IJ'&OVI 6i estruki gotovinski tijek predstavlja seriju plaanja koje se o"ekuju primiti ili koji se namjeravaju isplatiti (investirati). 7ogu biti# nejedno iki $oto!inski tijek %eskona2ni jedno iki $oto!inski tijek 3!je2na renta4 kona2ni jedno iki $oto!inski tijek no!ca 3periodi2na renta4 N'J'*NOLI&I GO(OVINS&I (IJ'& 1zra"un sada nje0budue vrijednosti svodi se na vi estruke procese diskontiranja0 ukamaivanja jednokratnih gotovinskih iznosa (svaki se zasebno diskontira0ukamauje). B'S&ONA,NI J'*NOLI&I GO(OVINS&I (IJ'& 3VJ',NA R'N(A4 5eskona"ni jednoliki gotovinski tijek predstavlja niz jednakih gotovinskih iznosa koji se javljaju u jednakim intervalima, a nazivaju se !je2ni po!rat0 Sada nja vrijednost vje"nog povrata ra"una se iz odnosa plaanja koje se o"ekuje unedogled i odgovarajue diskontne stope to je izraeno jednadbom#

SV =

K k

. 8 iznos koji se javlja unedogled u jednakim vremenskim intervalima k 8 diskontna stopa S6 8 sada nja vrijednost vje"ne rente J'*NOLI&I &ONA,NI GO(OVINS&I (IJ'& 3P'RIO*I,NA R'N(A4 Plaanje jednakih iznosa u jednakim intervalima tijekom specificiranog razdoblja (mjese"no, kvartalno, godi nje,...) predstavlja periodi2n# rent#0 Primjer periodi"ne rente su vrijednosnice s jednakom shemom gotovinskih tijekova kao to su prioritetne dionice, kuponske obveznice, otplatni zajmovi... VR'*NOVANJ' RAS(-.' VJ',N' R'N(' -eki gotovinski tijekovi predstavljaju beskona"nu geometrijsku seriju / seriju razli"itih iznosa koji se poveavaju po odre&enoj stopi / stopi rasta g. Primjer ovakvog tijeka predstavljaju primici od dionica "ije dividende rastu po konstantnoj stopi.

SV =

I1 (k g )

1 8 iznos godi njeg povrata koji raste po stopi g k 8 diskontna stopa

RIZI&5 POVRA( I )O*'L ZA O*R'6IVANJ' CIJ'N' -LO7'NOG &API(ALA 3CAP)4

Svaka dionica nosi u sebi odre&eni rizik jer njene budue posljedice nisu izvjesne za donosioca. Stoga su na odluku o investiranju, koja pretpostavlja i odluku o uzdravanju od potro nje, investitori spremni samo pod pretpostavkom adekvatne kompenzacije za sno enje procijenjenog rizika u obliku minimalne stope povrata za ulaganje u danu imovinu. !va stopa se naziva traena stopa po!rata0 ,raena stopa uklju"uje u sebi dvije vrste naknade investitoru# naknad# 8a #8dra!anje od potro1nje (potro nja u budunosti umjesto danas) naknad# 8a podno1enje ri8ika i i ri8iko premij# $a odluke financijskog menadmenta vane su dvije vrste rizika# poslovni rizik koji nastaje uslijed djelovanja "imbenika koji se odraavaju na gotovinski tijek iz poslovanja, a moe se razlu"iti na# nei8%jeni5 s#sta!ni i i tri1ni ri8ik (na koji utje"e stanje u gospodarstvu, tehnolo ke promjene i sl.) i8%jeni5 nes#sta!ni i i korporacijski ri8ik (na koji utje"u "imbenici vezani za samu tvrtku kao to su trajkovi, razvitak novih proizvoda i sl.) financijski rizik koji se javlja vezano za na"in financiranja tvrtke. 'avlja se kod tvrtki koje koriste dugovno financiranje, "ime nastaje dodatni rizik za dioni"are kompanije (rizik bankrotstva) Ri8ik !rijednosnice i nje$o!o mjerenje Ri8ik moemo definirati kao vjerojatnost da e stvarna stopa povrata ostvarena od dranja vrijednosnica odstupati od o"ekivane stope. 4to je vea veli"ina i vjerojatnost tog odstupanja vei je rizik. 9izik vrijednosnice moe se mjeriti na slijedee na"ine# upotrebom normalne distribucije vjerojatnosti grafi"kim pristupom kori tenjem prognoze ishoda kori tenjem povijesnih stopa mjerenjem u relativnim terminima i to kovarijacijom i betom obiljejem $ (. -potre%a norma ne distri%#cije !jerojatnosti %istribucija vjerojatnosti je lista svih moguih ishoda s dodijeljenom vjerojatno u svakog rezultata. !snovni parametri distribucije vjerojatnosti su o"ekivana stopa povrata i standardna devijacija. -ormalna distribucija vjerojatnosti moe se koristiti za mjerenje rizika ako postoje prognoze stru"njaka o moguim stopama povrata na vrijednosnicu i njihova vjerojatnost pojave. 4

Standardna de!ijacija je mjera disperzije, varijabilnosti niza promatranja. ,o je drugi korijen iz varijance, vjerojatno u ponderirano prosje"no odstupanje od o"ekivane vrijednosti. 4to je vea varijanca ili standardna devijacija (S%) distribucije vjerojatnosti moguih povrata od neke investicije, manja je o"ekivana korisnost te investicije, te manja elja da se ona poduzme. Ri8ik i po!rat port"e ja Port"e j moemo definirati kao kombinaciju dviju ili vi e vrijednosnica ili drugih vrsta imovine koje dri pojedinac ili kompanija. *i!ersi"ikacija je kombiniranje vrijednosnica na na"in da se umanji relativni rizik. Pored rizi"nih vrijednosnica postoje !rijednosnice %e8 ri8ika (risk free). ,o su vrijednosnice "iji je prinos poznat sa izvjesno u za vrijeme razdoblja dranja. Ri8ik i po!rat port"e ja koji se sastoji od d!ije !rijednosnice !"ekivana stopa povrata od portfelja je vagani prosjek o"ekivanih stopa povrata pojedina"nih vrijednosnica gdje su ponderi vrijednosni udjeli pojedinih vrijednosnica u portfelju. Postoji veza ili kovarijacija izme&u prinosa dva vrijednosna papira koja pokazuje o"ekivano variranje prinosa dvije vrijednosnice jedne s drugom.

R p = wi Ri
i=1

9i 8 o"ekivana stopa povrata za i3tu vrijednosnicu 2i 8 vrijednosni udio i3te vrijednosnice u portfelju m 8 broj vrijednosnica u portfelju .oeficijent korelacije pokazuje korelaciju povrata na vrijednosnice i j. 7oe se kretati u intervalu od 3( do :(, a govori o smjeru i intenzitetu vrijednosti izme&u varijabli. 9izik portfelja je proporcionalan s brojem vrijednosnica u portfelju i obrnuto proporcionalan s koeficijentom korelacije. CAP) mode CAP) mode je stanje ravnotee koji utvr&uje postojanje pozitivne linearne veze izme&u traene stope povrata na vrijednosnicu0portfelj i pripadajueg rizik u portfelj kontekstu. !"ekivana stopa povrata jednaka je zbroju stope povrata bez rizika i premiji za rizik koja odraava diversifikaciju.

Pretposta!ke mode a i konstr#iranje port"e ja 7odel polazi od nekih pretpostavki koje su prisutne i kod tri nog modela# R SD p investitori procjenjuju portfelj na bazi o"ekivane stope povrata p i tijekom jednoperiodskog horizonta investitori preferiraju portfelj s veim povratom investitori su averzni prema riziku postoji stopa povrata bez rizika po kojoj je mogue posu&ivati i pozajmljivati imovina je neograni"eno djeljiva Pored toga, usvajaju se i nove pretpostavke# svi investitori imaju isti jedno periodski horizont dranja informacije su besplatne i trenutno raspoloive svim investitorima investitori imaju homogena o"ekivanja u pogledu 9, S% i ;ov. 1nvestitori prilago&avaju rizik svog portfelja odre&ivanjem proporcije portfelja koji se odnosu na rizi"nu u odnosu na nerizi"nu imovinu. (eme jna jednad%a CAP) i karakteristi2ni pra!ac ,raena stopa povrata jednaka je stopi povrata bez rizik uveanoj za riziko premiju to se izraava jednadbom#

R * j = R f + RP
'ednadba definira riziko premiju na vrijednosnicu kao suvi ak iznad stope povrata bez rizika. -adprosje"ni povrat (na dionicu, tri ni portfelj) ra"una se relacijom#

RPj = R * R f
6eza izme&u natprosje"nog povrata na vrijednosnicu i natprosje"nog povrata na tri ni portfelj grafi"ki se predo"ava karakteristi"nim pravcem. .arakteristi"ni pravac je izveden iz ;<P73a. !n predstavlja mjer# o2eki!ane "#nkcijske !e8e izme&u riziko premije na vrijednosnicu i riziko premije na tri ni portfelj. S#sta!ni ri8ik mjeren %etom je nagib pravca koji opisuje funkcijsku vezu izme&u natprosje"nih povrata na dionicu i na tri ni portfelj. ,o je neizbjeivi rizik, rizik vezan za tri ne fluktuacije koji se ne moe diverzificirati. 7oemo je definirati kao mjeru razmjera u kojem se prinosi na dionicu kreu u odnosu na prosjek prinosa na burzi.

FINANCIJS&O O&R-7J' PO*-Z'.A

Financijski s#sta! predstavlja skup institucija, tri ta, pojedinaca, regulacije i tehnika kojima se trguje vrijednosnicama. -jegova osno!na "#nkcija je preno enje sredstava od tedno suficitnih na tedno deficitne sektore, odnosno osiguranje sredstava za financiranje ulaganja u kapitalna dobra i kratkotrajnu imovinu. ,ako&er su vane njegove uloge pruanja #s #$a p a+anja5 osi$#ranja ik!idnosti i tr$o!ine ri8ikom0 7oemo razlikovati = tipa financijskih sustava# financijski sustavi orijentirani burzama# S<% i 6elika 5ritanija financijski sustavi orijentirani bankama# -jema"ka, >rancuska i 'apan financijski sustavi zemalja u razvoju ($+9)# osnovni izvor sredstava poduzeima predstavljaju bankarski krediti $emlje s razvijenim financijskim institucijama i tri tima rastu bre, dok one koje imaju slabi kapacitet0strukturu financijskog sektora doivljavaju financijske krize s negativnim posljedicama na razvitak nacionalnog gospodarstva. Financijska tri1ta su tri ta za trgovinu financijskim instrumentima. Financijski instr#ment je isprava koja za imaoca inkorporira potraivanje prema zaradi ili imovini izdatnika / nefinancijskih kompanija (poduzea), financijskih institucija, kuanstava ili drave, a za izdatnika predstavljaju obvezu. -efinancijske korporacije su najvei korisnici sredstava na tri tu kapitala, dok je sektor domainstva najvei neto ponuditelj sredstava. VRS(' I &ARA&('RIS(I&' FINANCIJS&I9 (R7I/(A >inancijska tri ta se mogu klasificirati prema nizu kriterija# formalnosti strukture po tome radi li se o trgovini novih ili ranije izdanih instrumenata na"inu prodaje instrumenata dospijeu instrumenata obliku u kojem su sredstva pribavljena metodi trgovine (. Prema "orma nosti str#kt#re B#r8e uklju"uju fiksno mjesto trgovine, uz restriktivno definiranje sudjelovanja na tri tu i strogo specificirana pravila trgovanja. O(C tri ta ne uklju"uju fiksno mjesto trgovanja i u pravilu podrazumijevaju labaviju organizaciju, informacijsku strukturu i pravila trgovanja.

%anas se i na jednim i na drugim tri tima koristi automatizirani trgovinski sustav uz primjenu kompjuterskih terminala, a glavna razlika sastoji se u stupnju formalnosti strukture. ?. Prema tome radi i se o prodaji no!i: i i !e+ emitirani: instr#menata Primarna tri1ta su tri ta za prodaju novih vrijednosnica. ,u se mobilizira tednja od tedno suficitnih subjekata i prenosi tedno deficitnim subjektima. !snovna funkcija ovih tri ta je prikupljanje novih u teda i alokacija sredstava izme&u konkurentnih sektora 0poduzea. !dobravanje kredita korporacijama, kuanstvima, potro a"ima, dravi i financijskim institucijama tako&er spada u transakcije primarnog tri ta. Sek#ndarna tri1ta predstavljaju transakcije niza brokera i dilera na burzi ili !,; tri tu kojima se preprodaju ranije izdane vrijednosnice. -e radi se o novoj tednji, ve o preraspodjeli postojee tednje. -a sekundarnim tri tima se omoguuje unov"enje ranijih ulaganja, tj. likvidnost investitora uz relativno stabilne izvore financiranja za emitenta. !siguranje likvidnosti je osno!na "#nkcija sekundarnih tri ta. Sekundarno se tri te sastoji od ? dijela# tri te na veliko tri te na malo =. Prema predmet# tr$o!ine pr!o tri1te / sekundarno burzovno tri te (trgovina dionicama koje kotiraju na burzi) dr#$o tri1te / sekundarno !,; tri te (trgovina dionicama koje kotiraju na !,; tri tu) tre+e tri1te / sekundarno !,; tri te za dionice koje kotiraju na burzi 2et!rto tri1te / elektronski trgovinski sustav za blok trgovine dionicama koje kotiraju na vodeoj burzi @. Prema na2in# prodaje instr#menata Ot!oreno tri1te je tri te na kojem se instrumenti kao dionice i obveznice prodaju opoj javnosti (primarno tri te), postajui "esto predmetom vi estrukih prodaja i kupnji do roka dospijea (sekundarno tri te). -a do$o!ornom tri1t# vrijednosnice se prodaju privatno jednom ili nekolicini velikih financijskih institucija i bogatim pojedincima koji ih dre u svom portfelju do roka dospijea. Sek#riti8acija je proces objedinjavanja niza istovrsnih kredita dogovorenog tri ta, npr. stambenih ili auto zajmova, od strane zajmodavca (banke) i njihova prodaja investitorima na otvorenom tri tu. A. Prema dospije+# "inancijski: instr#menata

(ri1te no!ca # #em smis # moemo definirati kao tri te za transakcije kratkoro"nim kreditnim vrijednosnicama koje su javno emitirane ili privatno plasirane. Pribrojimo li ovom tri tu kratkoro"ne depozite i kredite banaka dobivamo tri te novca u irem smislu. (ri1te kapita a # #em smis # je tri te za transakcije srednjoro"nim i dugoro"nim kreditnim i vlasni"kim vrijednosnicama javno emitiranim ili privatno plasiranim. %odamo li ovom tri tu tri te srednjoro"nih i dugoro"nih bankarskih kredita dobivamo tri te kapitala u irem smislu. (ri1te no!ca je tri te na kojem se trguje sigurnim, neosiguranim financijskim instrumentima s dospijeem od godine dana. ,o je tri te za transakcije na veliko koje je organizirano kao !,; tri te. >inancijski instrumenti kojima se trguje na ovom tri tu trebaju biti visoko utrivi (likvidni) s malim stupnjem rizika to prua investitorima relativno sigurnu mogunost investiranja. (ri1te kapita a je tri te na kojem se trguje financijskim instrumentima s rokom dospijea preko godinu dana. ,ri te kapitala uklju"uje# %ankarsko tri1te, koje ima veliku ulogu u financiranju kompanija u -jema"koj, 1taliji i 'apanu. tri1te !rijednosnicama / tri ta za emisiju i kasnije obi"no vi estruke kupnje i prodaje financijskih instrumenata. ,ri te kapitala izuzetno je osjetljivo na problem agencijskih tro kova (informacijski problem). Postojanje suprotstavljenih interesa izme&u vlasnika i menadera, te vlasnika (holdera dionica) i holdera obveznica, "ini investitore opreznim pri dono enju odluke o ulaganju u dugoro"ne vrijednosnice. B. Prema o% ik# # kojem s# sredst!a pri%a! jena -a tri1tima ! astito$ kapita a poduzea i financijske institucije s korporativnom organizacijom pribavljaju0poveavaju vlastiti kapital emisijom dionica. 1nvestitori u dionice su rezidualni vlasnici kompanije koji ne o"ekuju povrat uloenih sredstava u tvrtku od emitenta, ve povratak u obliku dividende. Pribavljanje financijskih sredstava emisijom dionica nosi sa sobom odre&ene nedostatke# emisija dionica se tuma"i kao signal da menadment tvrtke procjenjuje da je cijena dionice tvrtke precijenjena pa treba iskoristiti povoljan trenutak za takav oblik financiranja. u uvjetima disperziranog vlasni tva dionica vlasnici tvrtke su manjinski dioni"ari koji nemaju efektivnu kontrolu nad aktivnostima menadmenta.

Zajmo!na tri1ta uklju"uju tri ta za kratkoro"no, srednjoro"no i dugoro"no zadui3 vanje. ,ri te kratkoro"nog zaduivanja je tri te kratkoro"nih bankarskih kredita, a ovdje moemo ubrojiti i zaduivanje na nov"anom tri tu. Specifi"nost ovog tri ta je u tome to se ovdje ne radi o razmjeni jedne vrste robe za drugu, ve o razmjeni novca za obeanje plaanja u budunosti. C. Prema metodi tr$o!ine -a dra%o!nim tri1tima nalozi trgovaca se direktno su"eljavaju "ime se dolazi do ravnotene cijene (cijene koja D"isti tri taE). -a di erskim tri1tima tri te "ine dileri koji kotiraju cijene po kojima su spremni kupiti i prodati vrijednosnicu. 9i%ridna tri1ta imaju element jednih i drugih tri ta.

10

VR'*NOVANJ' I FINANCIJS&I )'NA*7)'N(

6rednovanje je proces iznalaenja financijske vrijednosti neke investicije. 1nvesticijske odluke ulaze u red najzna"ajnijih odluka financijskog menadmenta. Vredno!anje !rijednosnica Vrijednosnice predstavljaju financijsku imovinu koju definiramo kao potraivanje na gotovinske tijekove od realne imovine / poslovnih i proizvodnih objekata, zemlji ta, opreme i sl. realne imovine. 6rijednosnice emitiraju tvrtke, financijske institucije i dravni organi radi prikupljanja kapitala. .ao investitori javljaju se pojedinci / individualni investitori ili druge banke i nebankarske financijske organizacije / institucionalni investitori. -a e"ikasnim tri1tima cijena vrijednosnice jednaka je njenoj vrijednosti, odnosno o"ekivana stopa povrata na vrijednosnicu jednaka je traenoj stopi povrata investitora definiranoj liniji tri ta vrijednosnica (S7F). OP.' PRAVILO VR'*NOVANJA Prema opem pravilu vrednovanja vrijednost neke imovine rezultat je o"ekivanih gotovinskih tijekova od te imovine tijekom njenog ivotnog vijeka. Stoga se vrijednost neke imovine moe izra"unati kao sada nja vrijednost o"ekivanih gotovinskih tijekova diskontiranih odgovarajuom stopom. >aze procesa vrednovanja# odrediti tijek gotovine utvrditi traenu stopu povrata na gotovinske tijekove na temelju njihove rizi"nosti i oportunitetnog tro ka izra"unati sada nju vrijednost svakog tijeka diskontiranjem traenom stopom povrata zbrojiti sada nje vrijednosti

P0 =
t =1

GTt (1 + k ) t

P) 8 vrijednost investicije u t8), odnosno danas k 8 traena stopa povrata G,t 8 iznos o"ekivanog gotovinskog tijeka koji e se dobiti u vremenu t 9azlikujemo = osnovne vrste vrijednosnica#

11

*#ni2ke i i kreditne !rijednosnice predstavljaju ugovorom definirana obveza emitenta za isplatu imaocu unaprijed definiranog tijeka gotovine. Prioritetne dionice 3:i%ridne !rijednosnice4 imaju karakteristike kreditnih i obi"nih dionica imaocu se ne garantira prioritetna dividenda prvo se isplauje prioritetna dividenda, pa onda obi"na O%i2ne dionice obeanje plaanja dividende u slu"aju dobrog poslovanja i po odluci skup tine VR'*NOVANJ' *-GOVNI9 VRIJ'*NOSNICA 3 OBV'ZNICA 4 O%!e8nice predstavljaju osnovnu vrstu dugoro"nih dugovnih vrijednosnica kojim se emitent (prodavatelj) obvezuje na isplatu fiksnih iznosa kupcu obveznice na unaprijed specificirani datum. Ri8ik nep a+anja kree se od nula na dravne vrijednosnice do visokih rizika za obveznice koje izdaju tvrtke u financijskim pote koama, do obveznica s visokim povratima poznatim kao Dj#nk %ondsE. Nomina na !rijednost je vrijednost utvr&ena na obveznici, a predstavlja iznos koji je tvrtka posudila i koji obeava vratiti. +tvr&uje se okruglim iznosima. &#ponska kamatna stopa definira kuponska plaanja koja e emitent godi nje, ili "e e polugodi nje isplaivati kupcu obveznice. *at#m dospije+a je datum na koji se nominalni iznos mora isplatiti investitoru. Prema pokri+# ; ko atera #, razlikuju se = vrste dionica# :ipotekarne / pokrie predstavljaju nekretnine kao zgrade i zemlji te s imo!inskom :ipotekom / pokrie je osobna pokretna imovina emitenta 8ad#nice / pokrie je opa kreditna sposobnost emitenta, a ne konkretna imovina & a#8# a opo8i!a omoguuje tvrtki emitentu isplatu / otkup obveznice prije roka dospijea po unaprijed definiranoj cijeni koja uklju"uje premiju opoziva. Prema karakteru $oto!insko$ tijeka, obveznice mogu biti# o%!e8nice s k#ponima koje obeavaju kuponske isplate tijekom odre&enog broja godina i jednokratni iznos o roku dospijea jednokratno isp ati!e / "iste diskontne ili obveznice s nultim kuponom koje obeavaju jednokratni iznos na unaprijed utvr&eni budui datum o%!e8nice koje s# !je2ni po!rat (konzole) / obveznice bez dospijea koje nude konstantna kuponska plaanja

12

VR'*NOVANJ' &-PONS&I9 OBV'ZNICA .orporativne obveznice se naj"e e izdaju kao kuponske / vi ekratno isplative vrijednosnice. 1 P0 = K 1+ k t =1 d
n

1 + N 1+ k d

= K KFSVODk d ,n + N KFSVkd ,n

. 8 iznos kuponskih plaanja kd 8 traena stopa povrata na obveznice - 8 nominalna vrijednost obveznice n 8 broj godina dospijea VR'*NOVANJ' &-PONS&I9 OBV'ZNICA B'Z *OSPIJ'.A 3kon8o e4 -ude investitoru fiksne kupone u nedogled, te se svrstavaju u instrument vje"ne rente.

P0 =
. 8 iznos kupona kd 8 tri na stopa povrata

K kd

VR'*NOVANJ' PRIORI('(NI9 3POVLA/('NI94 *IONICA Prioritetne 3po! a1tene4 dionice predstavljaju korporativne vrijednosnice s karakteristikama duni"kih i vlasni"kih vrijednosnica, tj. hibridne vrijednosnice. Prioritetni dioni"ari imaju pravo prvenstva u odnosu na obi"ne dioni"are u slu"aju likvidacije kompanije i pri isplati dividendi. !bveza isplate dionica nije zakonska, pa stoga ne moe tvrtku odvesti u bankrot kao u slu"aju neplaanja kupona na obveznice. Prioritetni dioni"ari su za tieni na na"in da se glavnina prioritetnih dionica emitira kao kumulativne dionice to zna"i da zaostale dividende moraju isplatiti prije bilo kakve isplate dividendi obi"nim dioni"arima. 6eina prioritetnih dionica spada u instrumente vje"ne rente, tj. u konzole poput obveznica koje su vje"na renta.

P0 =

Dp kp

P) 8 vrijednost prioritetne dionice kp 8 traena stopa povrata na prioritetnu dionicu %p 8 prioritetna dividenda

13

VR'*NOVANJ' OBI,NI9 *IONICA !bi"ne dionice predstavljaju vlasni"ku vrijednosnicu / vrijednosnicu koja imaocu / obi"nom dioni"aru daje pravo idealnog vlasni tva nad kompanijom emitenta i pravo upravljanja kompanijom na pro3rata bazi. Potraivanje obi"nog dioni"ara je po rangu prioriteta rezidualno / drugi zainteresirani imaju prioritet pri isplati dividendi i0ili likvidacijske mase. *i!idenda predstavlja dio neto dobitka koji je kompanija odlu"ila podijeliti dioni"arima, a kapita do%itak predstavlja razliku izme&u nie kupovne i vi e prodajne cijene koju ostvari dioni"ar pri prodaji dionice. %ividende predstavljaju jedine gotovinske tijekove koje dioni"ari mogu o"ekivati od dionice (osim u slu"aju likvidacije ili prodaje). Stoga se i vrijednost dionice ra"una kao sada nja vrijednost o"ekivanog tijeka dividendi. Vredno!anje dionica s konstantnim di!idendama < *ionica s n# tim rastom %ionice s nultim rastom dividendi nude konstantnu dividendu zauvijek, pa spadaju u skupinu instrumenata s vje"nim povratom (perpetualna vrijednosnica).

P0 =
)ode konstantno$ i i norma no$ rasta

D ks

+ pravilu, dividende rastu konstantno, iz razdoblja u razdoblje, po istoj stopi / primjerice po stopi rasta 5%P3a.

P0 =

D0 ( 1 + g ) D = 1 ks g ks g

%) 8 zadnja isplaena dividenda ks 8 traena stopa povrata na dionice g 8 stopa rasta dividendi zauvijek 9ast dividendi je prvenstveno rezultat rasta zarada po dionici. 9ast zarada definira se kao funkcija stope reinvestiranja dobitka i stope povrata koju kompanija ostvaruje na dioni"ku glavnicu (vlastiti kapital) tj. 9!H. Zarade # s jede+oj $odini# Zarade s jede+e = $odine tek#+e 8arade > tek#+e ? 8adrane 8arade po!rat na 8adrane 8arade

14

*ONO/'NJ' O*L-&A O FINANCIRANJFINANCIRANJ' IZ *-GORO,NI9 IZVORA Pravilo je da se ulaganje u dugotrajnu imovinu financira iz dugoro"nih izvora, premda se privremeno, u o"ekivanju boljih tri nih uvjeta, primjerice niih kamatnih stopa na tri tu kapitala, ove investicije mogu financirati iz kratkoro"nih izvora. Procijenjene potrebe za ulaganjem u dugotrajnu imovinu i poveanje neto radnog kapitala definiraju ukupne potrebe za dugotrajnim financiranjem. 'ednadba za izra"un ukupnih potreba za dugoro"nim financiranjem# -k#pne potre%e 8a d#$oro2nim = "inanciranjem # a$anje # d#$otrajn# imo!in# > porast neto o%rtno$ kapita a

+tvr&ene potrebe za dugoro"nim financiranjem mogu se pokriti interno raspoloivim sredstvima ili iz vanjskih izvora dugoro"nog investiranja. 1nterni izvori raspoloivi za ulaganje uklju"uju gotovinske primitke iz poslovanja umanjene za dividende. OBI,N' *IONIC' O%i2ne dionice predstavljaju vrijednosnice bez roka dospijea "iji vlasnici imaju pravo dobivanja dividende, uobi"ajeno na kvartalnoj bazi. 7ogu imati nominalnu, knjigovodstvenu i tri nu vrijednost. %ionice imaju u pravilu utvr&enu nominalnu vrijednost koja sama po sebi nema ekonomsku vrijednost. Nomina na !rijednost predstavlja minimalnu cijenu po kojoj se dionice mogu emitirati. ,vrtke u svom statutu definiraju iznos dionica koji tvrtka moe emitirati / iznos odobrenih dionica. +kupni iznos odobrenih dionica ne mora biti izdan, tj. prodan. %io izdanih dionica kompanija moe otkupiti na tri tu i drati u svome trezoru kao trajni kapital u pri"uvi / trezorske dionice / s namjerom kasnije prodaje. 5roj dionica u prometu predstavlja razliku izdanih i trezorskih dionica. PRAVA DIONIARA %ioni"ari kompanije su njeni vlasnici. !snovna prava dioni"ara uklju"uju# pravo glasa pravo sudjelovanja u raspodjeli dividende, te u raspodjeli imovine tvrtke u slu"aju bankrota pravo prvokupa novih dionica

15

Pravo glasa je pravo dioni"ara na skup tini dioni"ara da biraju "lanove upravnog odbora, koji onda biraju menadere.+ malim tvrtkama vodei dioni"ar je ujedno i predsjednik +pravnog odbora i glavni menader. Glasanje dioni"ara moe biti po sistemu kumulativnog ili veinskog glasanja. .od kumulativnog glasanja dioni"ari mogu sve glasove dati smo jednom kandidatu to pogoduje manjinskim dioni"arima, dok se kod veinskog glasanja o svakom "lanu +prave glasa odvojeno. Pravo sudjelovanja u raspodjeli dividendi dioni"ari ostvaruju razmjerno svom udjelu u dioni"koj glavnici, ali dividende nisu zakonska obveza kompanije. Pored gotovinskih dividendi, dioni"ari mogu dobiti, istina manje vane, dioni"ke dividende ili split dionica. + slu"aju bankrota kompanije dioni"ari imaju rezidualno pravo potraivanja prema njenoj imovini. ,o zna"i da prvenstvo pri naplati prema tvrtki imaju vjerovnici, zaposlenici, dobavlja"i i drava, a preostala imovina se raspodjeljuje na dioni"are proporcionalno njihovom udjelu. Pravo prvokupa je pravo postojeih dioni"ara da u proporciji s postojeim vlasni tvom imaju pravo kupiti nove dionice prije nego se one ponude drugima. <ko dioni"ar raspolae sa =* starih dionica, ima pravo da mu se ponudi kupnja =* novih dionica. Svrha prvokupa je za tita dioni"ara od razrje&ivanja vrijednosti. %rugi razlog je za tita razmjera kontrolne moi dioni"ara nakon dodatne emisije dionica. Prednosti "inanciranja emisijom o%i2ni: dionica # kapital pribavljen od dioni"ara nema rok dospijea dividenda nije zakonska obveza porast dioni"kog kapitala poveava za titu vjerovnika u slu"aju gubitaka nekad je lak e pribaviti sredstva emisijom dionica Nedostaci "inanciranja emisijom o%i2ni: dionica# moe dovesti do promjene kontrole nad kompanijom moe se protuma"iti kao negativni signal tro kovi flotacije (upisa i distribucije) vei su nego kod prorit. dionica i obveznica *-GORO,NI &R'*I(NI IZVORI !snovni oblici kreditnog dugoro"nog financiranja korporacija su# emisija o%!e8nica krediti na o%ro2n# otp at# easin$ Pod dugoro"nim zaduivanjem podrazumijeva se zaduivanje s rokom vraanja preko jedne godine. 6rlo je vana odluka o tome treba li se tvrtka financirati iz vlastitih ili tu&ih izvora. %efiniranje potrebe tvrtke za odgovarajuim oblikom financiranja financijski menader 16

treba uskladiti s postojeim tri nim uvjetima (tro kom pojedinog oblika financiranja), dostupno u izvora i fleksibilno u vezanoj za karakteristike pojedinog instrumenta. +koliko tvrtka nije specificirala dionice, obi"ne dionice nose pravo glasa i time upravljanja kompanijom, to ne zna"i da ga dioni"ari efektivno i koriste. 6jerovnici i vlasnici obveznica nemaju pravo upravljanja kompanijom. $a tita vlasnika obveznica ostvaruje se kroz odredbe ugovora o emisiji obveznica, a za tita ostalih vjerovnika kroz odredbe kreditnih ugovora. (ro1ak i8!ora# %ioni"arima tvrtka isplauje dividende kao povrat na dioni"ku glavnicu. 1splata ovog povrata nije zakonska obveza, ve je vezana za odluku +pravnog odbora. ,ro ak dugovnih financiranja je kamata koja se isplauje periodi"no (fiksna naknada ili fiksna stopa). .amate na dug predstavljaju zakonsku obvezu. +koliko tvrtka ne plati kamate na obveznice, opunomoenik ima pravo traiti bankrot poduzea. Prednosti d#$oro2no$ d#$o!no$ "inanciranja# upotreba duga ne dovodi do promjene u kontroli nad kompanijom zbog tretiranja kamata kao porezno odbitne stavke, tro ak financiranja je nii u odnosu na druge izvore financiranja tro ak financiranja je fiksan Nedostaci d#$oro2no$ d#$o!no$ "inanciranja# kumuliranje visoke razine duga moe preko rasta rizi"nosti tvrtke poveati tro ak dugovnih i vlasni"kih instrumenata poduzea glavnica duga se mora doplatiti na utvr&eni datum moe se dogoditi da tvrtka ne moe isplaivati kamate (bankrot) vjerovnici preko ugovora o kreditu mogu donijeti restriktivne odredbe koje ograni"avaju slobodu menadmenta u dono enju odluka &R'*I(I NA OBRO,N- O(PLA(.redit na obro"nu otplatu je dugoro"ni privatno plasirani dug. Posudilac (naj"e e banka) plasira sredstva zajmoprimcu koji se obvezuje na plaanje serije kamata i glavnice prema utvr&enoj dinamici. %ospijee ovih kredita moe iznositi i do =) godina (ali u pravilu u rasponu od ( do (A godina). Zajam se otplauje jednakim obrocima u "ijem se udjelu kamate smanjuju kako se smanjuje iznos neotplaene glavnice na koju se kamata obra"unava. Prednosti financiranja kreditom na obro"nu otplatu# nii flotacijski tro kovi i bri plasman lak i pristup vjerovniku i lak e pregovaranje u slu"aju pote koa mogunosti primjene principa su"eljavanja lakoa pristupa izvoru za male i srednje tvrtke

17

-edostaci financiranja kreditom na obro"nu otplatu# vea rizi"nost duga i mogunost bankrota o trije restriktivne odredbe (zahtijevati poveanje vlastitog kapitala kao dodatno osiguranje banke) )'(O*' ')ISIJ' .od dono enja odluke o probavljanju sredstava iz vanjskih izvora emisijom vrijednosnica tvrtka treba odlu"iti# koliko sredstava planira pribaviti, koje vrijednosnice planira emitirati (jednu ili kombinaciju vi e vrijednosnica), koju metodu emisije e koristiti (. Pon#da pra!a koristi se kod emisije dodatnih dionica, obvezno kada je u statutu tvrtke odre&eno pravo prvokupa postojeih dioni"ara, ili prema izboru tvrtke, ako to pravo nije utvr&eno statutom. Ponuda prava je u obliku certifikata koji imatelju daje pravo da kupi odre&eni broj dodatnih dionica (kako bi sa"uvali svoj udio). ?. Ja!nom pon#dom se koristi kako kod emisije dionica, tako i obveznica. +zimajui u obzir ulogu koju u javnoj ponudi ima investicijski bankar razlikujemo# ponuda na temelju prospektusa mogu koristiti velike, renomirane tvrtke. ,vrtka mora pripremiti dokument / prospektus koji sadri osnovne informacije potrebne investitorima da se odlu"e za kupnju vrijednosnica. javna ponuda uz angaman investicijskog bankara je gotovo pravilo u razvijenim zemljama, posebno kada se planira ponuda na stranom ili me&unarodnom tri tu kapitala. Sa!jetoda!na "#nkcija kod dono enja odluka# preispitivanje odluka o vrsti vrijednosnice, utvr&ivanje cijene i datuma emisije, utvr&ivanje ostalih uvjeta (napose kod obveznica). )arketin1ka "#nkcija investicijskog bankara naj"e e se realizira tako da sindikat investicijskih bankara organizira prodajnu grupu koja se sastoji od sindikata supotpisnika koji djeluju kao trgovci na veliko, te od dilera koji prodaju vrijednosnice na Dtri tu na maloE. =. Pri!atni p asman i i direktni p asman vrijednosnica odvija se prodajom emisije jednom ili nekolicini investitora / u pravilu institucionalnih investitora kao to su osiguravajue kompanije i mirovinski fondovi. Prioritetne dionice su hibridne ili Iuasi kreditne vrijednosnice koje vlasniku / prioritetnom dioni"aru daju pravno na fiksnu dividendu i uvjetno pravo upravljanja kompanijom. 9azlikujemo kumulativne, participativne, konvertibilne.

18

&#m# ati!ne prioritetne dionice daju vlasniku pravo na isplatu neisplaenih dividendi u odre&enom razdoblju, naj"e e = godine. Participati!ne prioritetne dionice daju imaocima mogunost sudjelovanja u neo"ekivanoj zaradi tvrtke. &on!erti%i ne prioritetne dionice daju dioni"arima pravo konverzije u obi"ne dionice emitenta. Prioritetne dionice se izdaju kao# instrument bez fiksnog roka dospijea kao opozive prioritetne dionice ili prioritetne dionice s fondom koji se iscrpljuje. Prednosti "inanciranja prioritetnim dionicama# zakonski karakter prioritetnih dividendi (u te ko situaciji moe propustiti plaanje prioritetnih dividendi, a da ne ide u bankrot) fleksibilnost gotovinskih tijekova za tita kontrole postojeih dioni"ara tvrtke Nedostaci "inanciranja prioritetnim dionicama# nisu porezno odbitna stavka za tvrtku emitenta u praksi su fiksni tro ak

19

PLANIRANJ' &API(ALNI9 -LAGANJA

Vrijednost t!rtke se moe definirati kao zbroj vrijednosti tekuih investicijskih projekata i onih koje tvrtka planira usvojiti. Pod planiranjem investicijskih ulaganja podrazumijeva se "itav proces kreiranja, analize i procjene investicijskih projekata, strukturiranja prora"una kapitalnih ulaganja, te kontrole provo&enja usvojenih investicijskih projekata. &apita na # a$anja uklju"uju relativno velike izdatke u sada njosti za koje se o"ekuje da e generirati gotovinske tijekove u budunosti tijekom perioda dueg od jedne godine. !va ulaganja uklju"uju ulaganja u zgrade, zemlji ta, proizvodne hale, opremu, nove proizvode, zgrade, marketin ke projekte, edukaciju zaposlenika i sl. Podjela investicijskih projekata# projekti zamjene projekti pro irenja ostali projekti Projekti 8amjene u pravilu ne uklju"uju kompleksnu procjenu, niti nove gotovinske tijekove, ve impliciraju snienje tro kova. $ahtijevaju nia sredstva i jednostavniju odluku, te se donose na razini proizvodnog menadera. Projekti ekspan8ije mogu biti projekti koji omoguuju pro irenja obujma poslovanja. ,o mogu biti ulaganja u nove proizvod ili nova tri ta koji omoguuju diversifikaciju poslovanja ili teritorijalnu diversifikaciju. !snova kreiranja investicijskih prijedloga su misija i strate$ijski p an pod#8e+a . )etode 8a procjen# kapita ni: # a$anja Ra2#no!odst!ena stopa po!rata 9a"unovodstvena stopa povrata ra"una se na temelju podatak iz ra"una dobiti ili gubitka kao omjer prosje"nog neto dobitka (dobitak nakon oporezivanja) i inicijalnog uloga.

<998 &arakteristike metode# ne temelji se na gotovinskim tijekovima, ve na ra"unovodstvenoj kategoriji dobitka ne respektira vremensku vrijednost novca i dinamiku gotovinskih tijekova, jednostavna je za upotrebu

20

)etoda otp atno$ perioda 3PBP4 !tplatni period je razdoblje potrebno da se investicijsko ulaganje pokrije o"ekivanim pozitivnim gotovinskim tijekovima.

P) 8 broj perioda do otplate G,t 8 gotovinski tijek u periodu t 1) 8 inicijalni izdatak &arakteristike metode otp atno$ perioda# ne respektira dinamiku gotovinskih tijekova i vremensku vrijednost novca tijekom otplatnog perioda, ne respektira iznos ni dinamiku gotovinskih tijekova nakon perioda otplate, ne vodi ra"una o tro ku kapitala projekta, ne vodi ra"una o maksimalizaciji bogatstva dioni"ara, laka je za izra"un i daje jasne rezultate, daje odre&enu sliku o likvidnosti )etoda neto sada1nje !rijednosti 3NPV4 -eto sada nja vrijednost projekta predstavlja razliku izme&u koristi i tro kova projekta koja poveava bogatstvo dioni"ara, odnosno kao suvi ak sada nje vrijednosti primitaka nad sada njom vrijedno u izdataka.

1) 8 inicijalno ulaganje, gotovinski tijek u t8), G,t 8 o"ekivani neto gotovinski tijek u razdoblju t, k ) tro ak kapitala (traena stopa povrata) n 8 zadnje razdoblje u kojem se o"ekuju tijekovi novca &arakteristike NPV metode# uskla&enost s ciljem maksimiranja bogatstva dioni"ara respektiranje vremenske vrijednosti novca i dinamike gotovinskih tijekova pretpostavka reinvestiranja gotovinskih tijekova projekta po stopi tro ka kapitala respektiranje svih relevantnih informacija

21

)etoda interne stope renta%i nosti 3IRR4 1nterna stopa rentabilnosti je stopa koja izjedna"ava sada nju vrijednost o"ekivanih izdataka (tro ka investicije) sa sada njom vrijedno u o"ekivanih primitaka. IRR pra!i o od #2i!anja# za projekt investicijskog tipa ( prvo negativni pa potom pozitivni) / usvojiti projekt ako je 199J traene, grani"ne stope povrata, stope odbijanja projekata / diskontne stope koju 199 projekta mora nadma iti da bi se projekt mogao usvojiti, kod me&usobno isklju"ivih projekata s uobi"ajenim gotovinskim tijekovima usvojiti projekt s 199Jtraene stope povrata (tro kova kapitala) i s maksimalnom 199. kod zavisnih i me&usobno isklju"ivih projekata financijskog tipa / prvo pozitivni, pa potom negativni gotovinski tijekovi / usvojiti projekt ako je 199Ktraene stope povrata kod zavisnih i me&usobno isklju"ivih projekata s vi estrukom promjenom predznaka gotovinskih tijekova ne koristiti 199 metodu &arakteristike IRR metode# nije direktno povezana s ciljem maksimalizacije bogatstva dioni"ara lako se izra"unava kad se radi o anuitetu, a u suprotnom slu"aju izra"un je vrlo sloen bez ra"unala daje informaciju o mari sigurnosti projekta / daje ideju o osjetljivosti projekta uzima i u obzir jednu neto"nu pretpostavku / reinvestiranje gotovinskih tijekova po 199 (uzima pretpostavku da je 199 tro ak kapitala) respektira vremensku vrijednost novca i dinamiku gotovinskih tijekova ne daje uvijek jasnu i nedvosmislenu odluku Indeks pro"ita%i nosti 3PI4 1ndeks profitabilnosti je omjer sada nje vrijednosti neto buduih primitaka i inicijalnog uloga.

PI pra!i o od #2i!anja# usvojiti projekt ako je P1J( kad se gotovinski tijekovi diskontiraju odgovarajuom diskontnom stopom odbaciti kad je P1K( &arakteristike PI metode# daje rezultat kao i -P6 metoda, respektira dinamiku gotovinskih tijekova i vremensku vrijednost novca,

22

 ne vodi izravno ra"una o maksimalizaciji bogatstva dioni"ara

&RA(&ORO,NI FINANCIJS&I )'NA*7)'N(

)enadment radno$ kapita a Pojam 3%r#to4 radno$ kapita a definira se kao kratkotrajna imovina, a neto radni kapital kao razlika izme&u kratkotrajne imovine (gotovina, utrive vrijednosnice, zalihe, potraivanja) i kratkoro"nih obveza (spontano financiranje# trgova"ki kredit, vremenska razgrani"enja poreza i plaa, kratkoro"ne osiguran i neosigurane pozajmice, komercijalni zapisi), tj. neto iznos sredstava potreban za dnevno odvijanje poslovanja. Poslovni ciklus se sastoji od# konverzija gotovine u zalihe konverzija zaliha u potraivanja konverzija potraivanja u gotovinu. Pos o!ni cik #s je vremensko razdoblje koje protekne od prispijea zaliha do naplate potraivanja. %uina ciklusa je jednaka zbroju razdoblja zaliha, koje obuhvaa vrijeme potrebno za narudbu, proizvodnju i prodaju proizvoda, i razdoblja potraivanja koje obuhvaa vrijeme od prodaje proizvoda do naplate potraivanja. Pos o!ni cik #s = ra8do% je dranja ro%e na 8a i:ama 3# danima4 > ra8do% je nap ate potrai!anja 3# danima4

Cik #s $oto!ine razdoblje koje protekne od plaanja materijala do naplate potraivanja, dakle, vrijeme od isplate do naplate gotovine. Cik #s = pos o!ni > ra8do% je podmiri!anja $oto!ine cik #s o%!e8a prema do%a! ja2ima 3# danima4 Lo1 menadment o%rtno$ kapita a reflektira se u# previsokoj razini zaliha sirovina s posljedicom visokih obveza i nedostatka gotovine previsokoj razini proizvodnje u odnosu na potrebe previ e liberalnoj kreditnoj politici (moe izazvati nedostatak novca). Fo menadment obrtnog kapitala moe dovesti do poveane zaduenosti i tro kova financiranja, uz prijetnju financijskih neprilika, "ak i tvrtkama koje biljee profitabilno poslovanje.

23

!snovna razlika proizlazi iz "injenice da se do veli"ine profita dolazi primjenom koncepta razgrani"enja kojim se prihodi i rashodi priznaju / ne u trenutku nastanka, ve u razdobljima na koja se odnose. Permanentno i pri!remeno # a$anje # radni kapita 3kratkotrajn# imo!in#4 9azina ulaganja u kratkotrajnu imovinu koja omoguuje postizanje konstantne ili minimalne razine prodaje naziva se permanentna trajna kratkotrajna imo!ina (permanentni bruto radni kapital), dok se suvi ak iznad te razine naziva pri!remena kratkotrajna imo!ina (privremeni bruto radni kapital), "ija je svrha udovoljiti privremenim potrebama likvidnosti. 6ea kratkotrajna imovina unaprje&uje prodaju i odnose s kupcima. 6ei neto radni kapital zna"i da tvrtka ima manje spontano i financiranje obveza prema dobavlja"ima i razgrani"enja poreza i plaa, pa e i odnosi s dobavlja"ima biti bolji. 6ee ulaganje u radni kapital i time vei pokazatelj zna"e da e tvrtka imati vei tro ak likvidnosti (zavisni tro ak) koji predstavlja propu tenu dobit. 6i i pokazatelj .i 0< zna"i manji tro ak nelikvidnosti / tro ak koji izraava tro kove iscrpljivanja0nedostatka gotovine i zaliha. Financiranje %r#to radno$ kapita a Permanentna (trajna) kratkotrajna imovina moe se financirati iz kratkotrajnih ili dugoro"nih izvora, dok se privremena kratkotrajna imovina treba financirati iz kratkoro"nih izvora. !dluka o financiranju permanentne kratkotrajne imovine treba se donijeti u kontekstu izbora izme&u povrata i rizika. .ratkoro"ni izvori financiranja su jeftiniji zbog nie kamate i niih tro kova pribavljanja sredstava ( od dugoro"nih) to zna"i i veu rentabilnost. !dluka o financiranju kratkotrajne imovine ovisi o politici financiranja kratkotrajne imovine koju politika vodi. <gresivnom politikom se smatra kada se kratkotrajna imovina uglavnom financira iz kratkoro"nih izvora tj. ukupna privremena i dio permanentne kratkotrajne imovine. )'NA*7)'N( GO(OVIN' ;ilj menadmenta gotovine je odrati ulaganje u gotovinu na minimalnom nivou, osiguravajui pri tome efikasno poslovanje tvrtke. Pored gotovine tvrtke dre i likvidnu imovinu koja uklju"uje gotovinske ekvivalente i utrive vrijednosnice. 9azlozi dranja gotovine su transakcijski5 opre8nosni i spek# ati!ni . (ransakcijska potranja za novcem vezana je za potrebe tvrtke za plaanje redovnih obveza / plaa, poreza, kamata, plaanje dobavlja"a i sl. pri "emu su neki izdaci poznati po iznosu i dinamici, a neki nisu. Opre8nosne tranje 3 kako primici gotovine od gotovinske prodaje i naplate potraivanja od kupaca, kao ni gotovinski izdaci nisu poznati s izvjesno u, tvrtka mora odravati suvi ak sredstava i iznad razine koja bi proizlazila iz transakcijskih razloga0

24

Spek# ati!na tranja za novcem je rezultat elje za osiguranjem fleksibilnosti i kori tenjem buduih investicijskih mogunosti s pozitivnom neto sada njom vrijedno u, bilo stjecanjem drugih tvrtki0dijelova tvrtki, bilo interno generiranim investicijama, a realizira se dranjem visoko likvidnih vrijednosnica. 7enadment gotovine sastoji se od# #t!r@i!anja optima no$ sa da $oto!ine $oto!inski: nap ata i isp ata in!estiranja s#!i1ka $oto!ine -t!r@i!anje optima no$ sa da $oto!ine Ba#mo o! mode 7odel odre&ivanja gotovinskog salda na temelju modela zaliha, postavljajui problem menadmenta gotovine kao problem utvr&ivanja optimalne veli"ine narudbe. Prema ovom modelu tvrtka, polazei od po"etnog salda, koristi gotovinu dok ne padne na nultu razinu, obnavljajui saldo prodajom vrijednosnica. !dre&ivanje ciljnog gotovinskog salda vr i se uravnoteenjem zavisnih tro kova i transakcijskih tro kova.

T2 = Q k 2
,$ 8 ukupni zavisni tro kovi L0? 8 prosje"ni saldo gotovine, k 8 kamatna stopa na utrive vrijednosnice. 'ednadba za izra"un ukupnih tro kova narudbe# P n Q

T = F

P 8 prodaja > 8 fiksni tro ak prodaje vrijednosnica za obnovu gotovinskog salda 'ednadba za izra"un optimalne narudbe gotovine(prodaja vrijednosnica)#

Q* =

2 PF k

)enadment $oto!inski: primitaka i i8dataka Smisao menadmenta primitaka i izdataka gotovine moe se ukratko izraziti konceptom# ubrzati naplatu i usporiti plaanja. + tri nim sustavima u kojima se platni promet odvija preko banaka u kojima banke imaju tekue ra"une, tvrtke ispostavljaju "ekove za podmirenje obveza plaanja i naplauju potraivanja naplatom "ekova ispostavljenih od njihovih kupaca. 25

)'NA*7)'N( PO(RA7IVANJA Potraivanja su rezultat prodaje robe na kredit to je uobi"ajeno u suvremenim poslovnim odnosima. %uina kreditnog razdoblja ovisi o praksi u pojedinim zemljama, te unutar pojedinih zemalja moe se razlikovati po industrijama, a vezana je i za veli"inu tvrtke. Politika cijena, veli"ina tvrtke i njena tri na pozicija imat e zna"ajan odraz u kreditnoj politici i razini potraivanja. $a dono enje odluka iz podru"ja menadment potraivanja odgovorni su financijski menader i menader prodaje. !snovni elementi menadmenta potraivanja su# kreditna politika koja obuhvaa# definiranje uvjeta prodaje definiranje kreditnih standarda analizu kreditne sposobnosti politika naplate koja obuhvaa : analizu potraivanja odluku o postupcima naplate nenaplaenih potraivanja. *ono1enje od #ke o kreditnoj po itici .reditna politika je usko povezana s politikom cijena. ,ako e tvrtke koje prodaju proizvode i usluge na kredit moi postaviti vi e cijene u odnosu na konkurenciju koja ne nudi kredite. Stoga su, u pravilu, cijene i bruto profitne mare vi e kod tvrtki koje provode liberalniju kreditnu politiku. -t!r@i!anje kreditno$ standarda i ana i8a kreditne sposo%nosti .reditnim standardom smatra se minimalna kreditna sposobnost koju trebaju zadovoljiti kupci da bi im se odobrila prodaja na kredit, te iznos kredita koji moe koristiti pojedini kupac. .reditna sposobnost je sposobnost i spremnost kupca da izvr i preuzete obveze po utvr&enoj dinamici i utvr&enom iznosu. Procjena kreditne sposobnosti / DA.E# karakter kapacitet kolateral (imovina koja stoji na raspolaganju za naplatu potraivanja u slu"aju potrebe) kapital konjunkturna faza ( faza gospodarskog ciklusa koja moe utjecati na sposobnost kupca da podmiri svoje obveze). Post#pci nap ate 26

Postupci koji se mogu primjenjivati# osobni posjeti telefonski pozivi prodaja potraivanja utuivanje Oso%ni posjeti smatraju se naju"inkovitijim sredstvom, te ga treba primijeniti odmah prvi dan ka njenja s naplatom. (e e"onski po8i!i su tako&er korisni, i kao pojedina"na metoda i u kombinaciji s dopisima, a prioritet zvanja imaju kupci koji imaju najvea dugovanja. *opisi imaju prednost kod kupaca koji duguju male iznose, te onih koji su djelomi"no podmirili svoj dug. .ad je potraivanje neplaeno nekoliko mjeseci, moe se dati a$encijama 8a nap at# potrai!anja,a kao razlog se navode situacije poput# ne odgovara na telefonske pozive, plaa drugima, opetovano kr i data obeanja promijeni adresu i Dnestane )'NA*7)'N( ZALI9A $alihe predstavljaju vaan oblik kratkotrajnih ulaganja poduzea. .oristi od ulaganja u zalihe obuhvaaju# prednosti kori tenja koli"inskog diskonta pri nabavi, marketin ke prednosti vezane za mogunost ponude cjelokupnog asortimana i ispunjavanja svih narudbi kupaca, porast profitabilnosti zbog pekulativnog ulaganja u zalihe u uvjetima o"ekivanja rasta cijena zaliha ,ro kovi zaliha obuhvaaju# zavisne tro kove tro kove narudbe tro kove iscrpljivanja zaliha

)ode ekonomi2ne !e i2ine nar#d%e ; 'OA mode H!L model se svodi na ekonomiziranje zalihama utvr&ivanjem optimalne veli"ine narudbe koja minimizira tro kove zaliha. ,emeljni model polazi od postavki# prodaja se moe perfektno procijeniti, upotreba je jednolika tijekom godine i nakon potpunog iscrpljenja zaliha ispostavlja se nova narudba zavisni tro kovi i tro kovi narudbe su konstantni nema ka njenja u isporuci naru"enih zaliha

27

Tu =

Q P Z + N 2 Q

L 8 veli"ina narudbe u jedinicama $ 8 godi nji zavisni tro ak po jedinici P 8 godi nja prodaja u jedinicama - 8 fiksni tro ak po narudbi P0L... broj godi njih narudbi

28