Objasnite to je sustav. Sustav je predmet prouavanja ope teorije sustava (OTS).

AspektI koji pomnije pokuavaju objasniti isti pojam: sustav je skup objekata sjedinjenih pravilima uzajamne interakcije sustav je skup elemenata koji ine integralnu cjelinu u sklopu koje se ostvaruju odreene funkcije (procesi) i u kojoj postoji neka vrsta kontrole (npr. sustav automobila) sustav je i formalna shema s pomou koje se opisuju neki elementi ili pojave kao ureena cjelina (npr. sustav aviona, klasifikacija znanosti). Ispravna definicija sustava: Sustav je cjelina sastavljena od elemenata (i podsustava) koji svojim meudjelovanjem, materijalnim, energetskim i informacijskim vezama, svojstvima i funkcijama, te ostvarivanjem svojih pojedinanih ciljeva ist odobno stvaraju jedinstvenu i sreenu cjelinu. 2. Objasnite to je informatika. Informatika je relativno mlada znanstvena disciplina koja izuava: naine organiziranog prikupljanja, registriranja, memorira nja, obraivanja, oblikovanja, prenoenja i koritenja informacija; tonije, strukturu, funkcioniranje, oblikovanje i izgradnju informacijskih sustava (IS) uz primjenu raunalne potpore. Znaenje se informatike danas ogleda u razumijevanju vanosti pojma informatike pismenosti cijeloga ljudskog drutva te ostvarenja elementarnoga informatikog osposobljavanja radne populacije i ne samo nje. Informatiku moemo definirati kao znanstvenu disciplinu koja istrauje sastav, funkcije, oblikovanje, provedbu i rad informacijskih sustava s raunalnom potporom. 3. Objasnite to je kibernetika i to istrauje. Kibernetika je znanost koja prouava komunikaciju, upravljanje i kontrolu kod ivotinja i strojeva (openito: ivih i tehnik ih sustava), s temeljnom zadaom istraiti, objasniti i povezati univerzalne karakteristike komuniciranja i kontrole u sloenim dinamikim sustavima. Znai, kibernetika prouava proces djelovanja (rada) i razvoja sustava, njegove komunikacije i cjelokup no upravljanje u podsustavima, tj. prouava cjelokupnu dinamiku sustava. Temeljne postavke kibernetike izraene su primarno kroz: teoriju komunikacija, teoriju algoritama, teoriju povratne veze, teoriju odluivanja i teoriju sustava. Kibernetika istrauje formalne, strukturne i funkcionalne zakonitosti upravljanja te prijenos i obradu info rmacija u realnim i teorijski moguim pojavnim oblicima dinamikih sustava sa svojstvima upravljanja i autokontrole. 4. Koja je definicija kibernetike prema Wieneru i kako jo moemo definirati kibernetiku? Norbert Wiener je jo 1950. godine definirao kibernetiku na nekoliko naina: Kibernetika je znanost koja prouava komunikaciju, upravljanje i kontrolu kod ivotinja i strojeva (openito: ivih i tehnikih sustava), s temeljnom zadaom istraiti, objasni ti i povezati univerzalne karakteristike komuniciranja i kontrole u sloenim dinamikim sustavima. 5. Kako dijelimo kibernetiku prema usmjerenjima i to ona obuhvaaju? Kibernetiku moemo podijeliti na tri temeljna usmjerenja: teorijska, tehnika I primijenjena kibernetika. Teorijska se kibern etika bavi izuavanjem problema upravljanja preteno sloenih dinamikih sustava i naelno s teorijskoga gledita. Obuhvaa: teoriju sustava upravljanja, teoriju informa cija, teoriju automatizacije, teoriju algoritama, teoriju igara, teoriju programiranja i slino. Tehnika se kibernetika bavi konstrukcijom: kibernetikih strojeva i sustava za automatsko upravljanje. Primijenjena se kibernetika bavi primjenom teorijske i tehnike kibernetike u svim podrujima ovjekove djelatnosti. U okviru kibernetike pojavila se i p osebna vrsta znanosti bionika. Kibernetika je razvila neke specifine metode ili generalizirala neke od metoda koje su se razvile prije nego to se razvio kibernetiki pristup u rjeavanju pojedinih problema. Evo najvanijih metoda: metoda crne kutije, metoda pokuaja, metoda modela i metoda kritikog puta. 6. Objasnite pojam semantikih jedinica podataka. Semantike jedinice podataka su one koje stvaraju i njima se koriste ljudi u meusobnoj komunikaciji i razmjeni informacija i /ili komunikaciji s raunalom. Vrste jesu: znak, pojam, segment, slog, datoteka, baza i banka podataka. Nastaju logikim povezivanjem meusobno zavisnih baza podataka u jedinstveni sustav te kao takve su pravi temelj informacijskih sustava, u poduzeu, ustanovi i dr. Dakle, pod semantikim ili logikim jedinicama podataka razumijevaju se jedinice podataka koje se primarno prenose u razmjeni informacija meu ljudima, te (za ovjeka) na prihvatljivim nositeljima podataka. Najmanja semantika jedinica podataka je znak (signal), a zati m slijede: pojam, segment, slog i datoteka. 7. Objasnite pojam kodiranja u informatici. Kodiranje u informatici znai pretvaranje signala iz jedne izraajne mogunosti u neku drugu izraajnu mogunost, prema pravilima svojstvenim odreenu nainu izraavanja. Kodiranje je svako oblikovanje poruka, podataka ili informacija sposobnih za prijenos putem nekog medija, sredstva za prijenos i kanala informacija. Sve oznake odreene zalihe znakova poredane prema dogovorenu redoslijedu ine odreenu abecedu. 8. Objasnite pojam komunikacije u informatici. Pod komunikacijom se ovdje podrazumijeva uglavnom uspostavljanje informacijske veze izmeu dvaju raunalna sustava ili podsustava koji su sposobni primati, memorirati, obraivati i slati odreene (najee digitalizirane) signale. Izmeu pojedinih sustava mogu se uspostaviti razliiti komunikacijski odnosi koji se mogu podijeliti prema smjeru kretanja signala, prema komunikacijskim partnerima, i prema vrstama informacija koje se prenose. Povratna veza (feedback) zatvara krug tijeka informacija u kojemu se na osnovi izlazne informacije donose odluke pomou kojih se regulira ulazna veliina sustava u novom procesu. 9. Kako se mikroraunala razlikuju od ostalih raunala? Mikroraunala se razlikuju od ostalih raunala po specifinu hijerarhijskom konceptu (unutar raunala) i po nekim dijelovima. Bitan dio mikroraunala je mikroprocesor koji unutar raunala obavlja funkcije upravljanja i provodi aritmetike i logike operacije. Mikroprocesor je ip koji po funkciji i namjeni odgovara centralnoj jedinici digitalnog raunala. Sadrava upravljaku jedinicu, aritmetiku jedinicu i registre. Mikroraunalo se sastoji od: mikroprocesora, memorije (RAM i ROM), ulazno -izlaznih meusklopova te veza (vodova) izmeu pojedinih elemenata, tzv. sabirnica, i operacijskoga sustava. Razvitak tehnologije na

podruju izrade komponenata od kojih su izgraena elektronika raunala moe se podijeliti na dva razliita razdoblja: prvo obuhvaa vrijeme do pojave mikroprocesora1, a drugo se odnosi na vrijeme nakon toga (mikroprocesori se ugrauju u razne druge ureaje i temelj su mikroraunala, kao i mnogih drugih ureaja). 10. Objasnite kako se prijenosna raunala razlikuju od ostalih raunala. Ve 1981. je napravljen prvi prijenosnik, a od tada su prijenosna raunala dio nae svakidanjice. Godine 2002. broj prijenosnika je prestigao broj stolnih raunala (klasinih PC -ja).19 Danas ona vie nisu samo vjerni pratitelji poslovnih ljudi ve su postali trendom uporabe meu obinim ljudima. Zbog toga se radi na njihovu ubrzanom razvoju. Prijenosnici postaju sve jai, tj. performansama blie stolnim raunalima. Primjer toga je i injenica da trenutano najjai procesor za stolna raunala radi na taktu od 3,06 GHz, a najjai procesor za prijenosnike radi na taktu od 2,4 GHz. Takoer, prijenosnik troi sve manje energije. Komponente za prijenosnike izrauju se tako da budu posebno tedljivije i izdrljivije. Primjer toga su novi procesori Transm etini Crusoe koji postaju popularni zbog svoje malene potr onje u usporedbi s potronjom jednog procesora Pentium 4. Zbog toga Intel ubrzano radi na novoj seriji Pentium 4-M procesora za prijenosnike, koji e biti jo tedljiviji. Takoer, da bi se prijenosnici uinili to tedljivijima, sve se vie primjenjuju LEP zasloni umjesto dosadanjih LCD zaslona, prvenstveno zbog male potronje LEP zaslona. Budui da je naglasak na mobilnosti, prijenosnici postaju sve laki, tj. unutarnje komponente postaju sve manje. 11. Na koja se dva temeljna razdoblja dijeli tehnoloki razvitak raunala? Razvitak tehnologije na podruju izrade komponenata od kojih su izgraena elektronika raunala moe se podijeliti na dva razliita razdoblja: prvo obuhvaa vrijeme do pojave mikroprocesora, a drugo se odnosi na vrijeme nakon toga (mik roprocesori se ugrauju u razne druge ureaje i temelj su mikroraunala, kao i mnogih drugih ureaja). 12. Definirajte Mooreov zakon i objasnite njegovu vanost. Gordon Moore (suosniva Intela) iznio je svoju poznatu opservaciju 1965. godine, a tek nekolik o godina nakon predstavljanja plonoga integriranog strujnoga kruga. Novinari su tu pretpostavku odmah nazvali Mooreovim zakonom, to se zadralo do danas. U svom radu Gordon Moore promatra rast broja tranzistora po integriranom strujnom krugu i uvia da j e taj rast eksponencijalan, tj. da se svakih par godina broj tranzistora udvostruuje (samim time i snaga procesora). Moore je istaknuo da se napredak je dnom mora zaustaviti budui da se niti jedna fizikalna veliina ne moe vjeno eksponencijalno uveavat i. 13. Definirajte pojam Apple Designa i objasnite zato je vaan. Revolucija u industrijskom dizajnu informatike opreme zapoela je tek s dolaskom iProizvoda (iMac, iPod, iBook) kasnih devedesetih godina, Apple je oduvijek posveivao puno veu pozornost dizajnu zavrnog proizvoda od bilo koje druge tvrtke. Poznato je da Apple osvaja nagrade za dizajn, postavlja standarde, inspirira druge. Apple polae nevjerojatnu pozornost izbor u materijala, svim njihovim kemijskim i fizikim svojstvima, ali i njihovu estetskom dojmu. Tvornica se uvijek mora prilagoivati eljama Applea, dok je u drugih tvrtki sasvim obrnuto. Uglavnom se oni prilagouju proizvodnim mogunostima odabrane tvornice. Apple ima tri toke kad se radi o novom proizvodu. Marketinku, inenjersku i korisniku. Prva oznauje ono to korisnici ele, o emu mataju; druga oznauje ono to je realno izvodivo, a trea (najvanija) ono kako proizvod djeluje na korisnike. Taj psiholoki dojam, veza s proizvodom Appleu je neizmjerno bitna. Nitko prije Applea nije pravio raunala koja su izgledala kao da ih moete lizati. To je doslovce Jobsova izjava. 14. Objasnite, u sklopu razmatranja osobnog raunala, koje su temeljne fizike komponente osobnih raunala. Mikroprocesor Tvrdi diskovi (hard disk) - od 40 do 120 GB. Monitori Matina ploa Optiki ureaji Tipkovnice i mievi Memorija (RAM) Grafiki podsustav Zvuni podsustav 15. Objasnite, u sklopu razmatranja osob. ra., kakav je nain opisivanja i definiranja temeljnog hardvera (H/W) osob. raunala. Opis se treba obaviti redom. Ulazni ureaji (input units, IU) su ureaji koji primaju i prevode podatke (ili programe) u obli k kojim se koristi odreeno raunalo. Glavna (registarska) memorija (random access memory RAM) ima zadau pohraniti podatke koji se neposredno raunalno obrauju, kao i instrukcije programa pomou kojih se provodi neposredna raunalna obrada. Kontrolna jedinica (control unit, CU) je ureaj (dio) procesora koji (s operacijskim sustavom) upravlja svim ostalim komponentama raunala i nad njima ima potpunu kontrolu. Aritmetiko -logika jedinica (ALU) je ureaj (dio) procesora kojoj je zadaa obavljati raunske i logike operacije nad podatcima. Izlazni ureaji (output units, OU) su ureaji koji prevode i zatim izdaju, u odgovarajuem obliku, rezultate obrade. Pomoni ureaji (input/output units, I/OU) najee su ulazno - izlazni ureaji (vanjske memorije) koji pohranjuju podatke i programe koji se neposredno (trenutano) ne rabe. 16. Objasnite pojam sustavnog prikaza klasine arhitekture hardvera raunala (to raunalo mora sadravati). Elektroniko raunalo kao sustav (slika) ureaj je koji prima, obrauje i u odreenom obliku dostavlja odreene simbole. Simb oli kojima se slue ljudi (slova, brojke, specijalni znakovi, grafiki prikazi, slike) razliiti su od simbola kojima se slue strojevi. 17. Objasnite pojam fizikih jedinica podataka. Poznato je da se podatci nalaze na fizikim nositeljima podataka, pa se prema veliini, koliini i drugim karak teristikama i fizikim svojstvima dijele prema nositeljima podataka. Najmanja koliina informacije je ona koju sadrava jedna binarna znamenka, odnosno jedan bit, a on se moe nalaziti u samo dva razliita numerika stanja (stanje 0 i stanje 1), dok se ona mogu odnositi na dvije informacijske situacije u najirem smislu. Za prikazivanje (prijenos, memoriranje) vee koliine informacij a potrebna je vea koliina bitova. Skupinu (niz) od 8 bitova nazivamo bajt, a ponegdje se spominju i polubajtovi (lijevi ili desni). Takav bajt sadrava najee i dodatni, deveti (redundantni) bit koji slui za kontrolu parnosti. Uz njegovu pomo broj bitov a u jednom bajtu moe poprimiti 2, tj. 256 razliitih stanja, a to moe posluiti za pohranjivanje jednako toliko razliitih sadraja. Znai, niz od n bitova moe imati 2n razliitih stanja, odnosno sadravati toliko razliitih informacija. U praksi se rabi i rije koja ima (najee) 32 bita. Vee jedinice kojima mjerimo kapacitet memorija i prijenosnih putova su kilobajt ( 1 KB =1024 bajta), megabajt (1 MB = 1024 KB), gigabajt (1 GB = 1024 MB), te terabajt (1 TB = 1024 GB). Blokovi su jedinice koje slue za prijenos podataka izmeu glavne memorije i ulaznih, odnosno izlaznih jedinica. Osim navedenih, relativno starije i pozn atije fizike jedinice podataka jesu: stupac buene kartice (npr. kartica od 80 stupaca ima 12 bitova u stupcu), stupac buene vrpc e (npr. najee ima 5, 6, 7 ili 8 bitova), stupac magnetne vrpce (npr. najee ima 7 ili 9 bitova).

18. Objasnite pojmove temeljnih elemenata elektronikog raunala kao sustava (H/W, S/W, N/W). Hardware (hardver) je materijalni dio raunala. Software (softver) je nematerijalni dio raunala, tj. njegove (elektronike) obrade podataka, koji omoguuje pretvaranje alfanumerikih, specijalnih i drugih simbola u simbole prihvatljive stroju, koji tako obavlja svoj dio obrade podataka. Netware je komunikacijski ili mreni dio raunala, koji se podrazumijeva dijelom materijalne i dije lom nematerijalne osnovice raunala. 19. U sklopu razmatranja osobnog raunala, objasnite to je uope osobno raunalo te nacrtajte njegove glavne dijelove. Osobno raunalo, popularno nazvano PC (Personal Computer), orue je za obradu informacija. Podatci se u njega unose, pohranjuju, po elji mijenjaju i prikazuju na eljeni nain. Hardver je fiziki dio kompjutora, tj. sve to moemo dotaknuti, tzv. tehnika osnovica raunala. Sam po sebi on je samo potencijal, jer ne moe funkcionirati bez softvera. Hardver su dijelovi kompjutora specijalizirani za neku posebnu namjenu, kao to je pisanje podataka na papiru, prikazivanje na monitoru, biljeenje na magnetnu podlogu i itanje upisa s magnetne podloge. procesor ulazna jedinica radna memorija RAM izlazna jedinica

vanjska memorija 20. Objasnite, u sklopu razmatranja osobnog raunala, kakvo je ispravno poimanje razvoja raunala i rada PC-ja. Jo od doba kad se u Kini poelo upotrebljavati primitivno raunalo s kuglicama (abak, lat. abacus), a to je otprilike prije dvije tisue godina, ovjek sebi na razne naine olakava raunanje. Od toga smo doba napredovali do kompjutora. A mogunosti kompjutora od njegove pojave do danas nezamislivo su se poveale, a smanjila se njihova veliina i cjelina. Osobno raunalo, popularno nazvano PC (Personal Computer), orue je za obradu informacija. Podatci se u njega unose, pohranjuju, po elji mijenjaju i prikazuju na eljeni nain. Informacije mogu biti u obliku brojeva, kao kad raunalo rabimo za proraune, no jedn ako tako mogu biti i rijei, i upravo to svojstvo omoguuje raunalu prijateljsku k omunikaciju s korisnikom. Moderni PC nam postavlja pitanje, daje upute, ponekad ak i prividno inteligentan savjet. Kapacitet i mogunost osobnog raunala nadmauju mnoga svojstva prvih velikomrenih kompjutora. Hardver je fiziki dio kompjutora, tj. sve to moemo dotaknuti, tzv. tehnika osnovica raunala. Sam po sebi on je samo potencijal, jer ne moe funkcionirati bez softvera 21. Objasnite i svojim rijeima definirajte bioniku. Primijenjena se kibernetika bavi primjenom teorijske i tehnike kibernetike u svim podrujima ovjekove djelatnosti. U okviru kibernetike pojavila se i posebna vrsta znanosti bionika* *Bionika je znanost koja se bavi analogijama izmeu biolokih i tehni kih procesa. 22. U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC -ja tipa: tastature. Tipkovnica ili tastatura (engl. console ili keyboard) ulazni je ureaj i slui za slanje podataka u raunalo. Na tritu prev ladava tzv. AT-tipkovnica s odvojenim tipkama za pokretanje kursora po ekranu (strelicama) i funkcijskim tipkama od F1 do F12 na vrhu tipkovnice; raspored znakova moe biti razliit. Danas dominira tzv. QWERTY standard rasporeda. Naziv je dobio po znakovima kojima zapoinje prvi (gornji) red slova na tipkovnici. U praksi ima razlika u rasporedu znakova na tipkovnici. Raspored se odreuje posebnim programom, a ne tehnikim dodatcima kao znakovi na monitoru i sl. 23. U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC tipa: mievi. Mi je izumljen ve 1960-ih godina; izumio ga je Doug Englebart na Stanford Research Instituteu. Mi je ulazni ureaj sa samo jednom, s dvije, tri tipke ili pet tipki. Vrlo je koristan rad programa u kojima se kursor mora kretati po cijelom zaslonu (ekranu). Pokretanjem mia po podlozi izazivamo analognu promjenu poloaja kursora na monitoru, a pritiskom na tipku aljemo PC -ju binarnu poruku. to poruka znai ovisi o konkretnomu korisnikom programu. Ima mnogo vrsta mieva, kao: mi s kotaiem koji ima dodatnu tipku izmeu dvije standardne (ta je tipka kotai koji se moe vrtjeti i kliziti njime po dokumentu; track -ball (mi) izgleda kao obian mi, ali je okrenut naglavce, jer umjesto pomicanja mia, kaiprstom kotrljamo samu kuglicu, a sve ostaje nepomino, pa ne treba toliko prostora (takoer ima tipke i skuplji je od obinih mieva); beini mi izgleda kao i obini samo je bez kabela, jer signale alje zrakom pomou radiovalova, pa je deblji od obinih. 24. U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC tipa: monitori. Monitor je u informatici naprava povezana s kompjutorom i prikazuje informacije na zaslonu (ekranu). Moderni kompjutorski monitori mogu prikazivati iroku koliinu informacija, ukljuujui tekst, ikone (slike koje predstavljaju komande), fotografi je, kompjutorski renderiranu grafiku, video i animacije. Piksel je najmanja jedinica koja se moe prikazati na zaslonu. Pikseli su ureeni zajedno u redciima i stupcima i dovoljno su mali da oku izgledaju spojeni i bez prekida. Brzina kojom elektron odail je ponavljanje jednog skena preko piksela poznata je kao brzina osvjeivanja (tzv. refresh rate). Brzine osvjeivanja su obino od oko 60 puta u sekundi do vie od 100 puta. Veliina zaslona monitora mjeri se prema udaljenosti od jednog kuta prikaza do drugoga dijagonalno suprotnog kuta. Tipina veliina je 38 cm (15 ina), dok je uvrijeeni raspon veliina monitora od veliine 22,9 cm (9 inch) do 53 cm (21 in). Veina monitora u boji kompatibilna je s Video Graphics Array (VGA) standardom, koji je 640 x 480 piksela, ili oko 300 000 piksela. VGA prikazuje 16 boja, ali veina modernih monitora prikazuje mnogo vie boja i smatra se visokom rezolucijom u usporedbi. Super VGA (SVGA) monitori imaju 1024 x 768 piksela (oko 800 000) i sposobni su prikazivati vie od 60 000 razliitih boja. Ima i drugih standarda (Targa, i dr.). Prijenosni kompjutori, programski paketi s visokokvalitetnim grafikim okruenjem i grafiki orijentirani operacijski sustavi (npr. Windows), te trendovi smanjenja potronje i volumena displeja uvjetovali su relativno brz razvoj PDP , LCD , EL i slinih tehnologija rada monitora. U vrlo kratkom razdoblju prijeen je veliki put i ostvarena su raznovrsna poboljanja i inovacije. Svaka od navedenih tehnologija s vremenom je usavravana razliitim proizvodnim i procesnim rjeenjima. Tako je LCD tehnologija prola put od klasine LCD preko STN i FSTN tehnologije do iro ko rasprostranjene TFT tehnologije. Svaki je put bilo napretka

u rjeenjima koja utjeu na ove imbenike: cijenu, volumen odnosno debljinu, povrinu, potronju, kvalitetu prikaza i boja. Slino je i s ostalim tehnologijama. 25. Objasnite i definirajte opu teorija sustava (OTS). OTS je nastao jo 1954. godine, radom Amerikog drutva za unapreenje znanosti, tonije na poticaj biologa Ludwiga von Bertalanffyja i njegovih kolega znanstvenika. OTS je primarno prouavao fenomene rasta i razvoja sustava. OTS je znanost koja prouava (sve) sustave i zakonitosti koji u njima vladaju, ali tako da svaki dio sustava promatra u njegovoj meusobnoj svezi s drugima (elementima ili podsustavima). 26. Nabrojite i kratko pojasnite vrste pisaa kao komponente PC-ja (minimalno 3). Danas prevladavaju dva tipa: inkjet i laserski. Inkjet tampai razlikuju se od laserskih u prvom redu po cijeni jeftiniji su, a zatim i po razini razluivosti toaka (dpi) odnosno iglica glave za pisanje. Pozornost prikaza je usmjerena temeljno na pisae u boji jer zaista postaju najtraeniji i najbolje rjeenje za zahtijevanu kvalitetu i brzinu, a sve vie i cijena. Za crno -bijele pisae je podjela vrlo jasna: za uporabu u manje zahtjevnim podrujima matrini i ink -jet pisai bili su sasvim dovoljni, ali profesionalna primjena zahtijevala je iskljuivo laserski pisa (tada relativno visoke cijene). 3d pisai u industriji imaju primjenu za br zu izradu dijelova. 27. U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim kompon entama PC-ja tipa: ink-jet pisai. Najrasprostranjenija i cijenom gotovo uvijek najprihvatljivija ink-jet klasa pisaa u boji uglavnom primjenu nalazi u cijelom poslovnom okruenju, u kojemu uspjeno ispunjava zadae kao to su otiskivanje raznih arenih grafikona i slinih prezentacijskih materijala. Dosta je velika i bitna razlika izmeu pojedinih modela tih pisaa. Tekua tinta (crno -bijela i u boji), koja se putem mlaznice prenosi na papir u obliku vrlo sitnih kapljica, nije bila u stanju zadovoljiti ni kvalitativne, a ni kvantitativne zahtjeve. Postojalo je jo nekoliko nezgodnih popratnih pojava koje su bile tehnoloki nepremostive (vidljive c rte na otisku, nejednaki nanosi boje i vrlo esto zaepljivanje mlaznice). Prednosti koje im nitko nije mogao osporiti jesu uspjean ispis i na najobinijem uredskom papiru, ali je kvaliteta otiska ovisila o kvaliteti papira. Te vrste pisaa razlikuju dvij e temeljne kategorije. Pod imenom kontinuirani tijek postupka podrazumijeva se tehnika u kojoj tinta konstantno prolazi kroz glavu pisaa. Ta tehnologija omoguivala je izvanrednu kvalitetu otisnute slike, ali je bila povezana s prilino viso kim izdatcima i relativnom sporou. Pisai koji su rabili taj postupak bili su na tritu rjee zastupljeni i prilino skupi. Kudikamo rasprostranjenija tehnika bila je poznata pod imenom ispusti na zahtjev, u kojoj tinta tee kroz glavu pisaa samo onda kad je potrebno otisnuti toku. Dvije su tehnoloke mogunosti kako se moe ostvarit i da kapljica tinte napusti mlaznicu: bubble-jet tehnologija i piezo tehnologija. Bubble-jet tehnologija radi po naelu da se tintu u glavi pisaa neposredno prije izlaza jako zagrije, ime dolazi do ekspanzije tinte i stvara se maleni mjehuri koji kroz mlaznicu biva izbaen na papir; potom se prekida zagrijavanje i nova tinta ulazi u glavu pisaa. Piezo tehnologija, tada rjea u primjeni, radi tako da izlaz tinte iz mlaznic e iskljuivo uvjetuje piezo-elektrini pretvara, a koji izobliuje elektrinim naponom keramiki piezo-element, ovisno o varijacijama napona. Problem s ink-jet pisaima bio je i relativno sporo suenje tinte na papiru, pa noviji pisai imaju ugraen grija. Najnovije vrste color ink-jet i bubble-jet pisaa definitivno pobjeuju i osvajaju trite pisaa. 28. Objasnite, u sklopu razmatranja oso. ra., to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC -ja tipa: laserski pisai. Laserski pisai u boji rade po jednakom naelu kao i crno -bijeli takvi pisai. Ugraeni sustav (RIP) separira sliku na etiri temeljne boje (CMYK cijan, magenta, uta, crna) koje potom sprema u memoriju. Laserska zraka najprije ispie utu sliku na fotoosjetljivu vrpcu koja rotira unutar pisaa. Nakon to se na osvijetljena mjesta nanese uti toner, vrpca proe uz valjak za prijenos slike i na njega se prenese sav toner. Nakon toga se vrpca oisti od elektrinog naboja i od eventualno zaostaloga utog tonera te zapoinje postupak osvjetljavanja slike. Kad se na isti nain sva etiri obojena tonera prenesu na valjak za prijenos, uvlai se papir i na njega se odjednom prenese itava slika, a na kraju se slika jo i fiksira pod djelovanjem temperature i tlaka. Prednost laserskih pisaa u boji relativno je velika brzina ispisa, a temeljni nedostatak u zaista visoka cijena nabave i odravanja. 29. Objasnite, u sklopu razmatranja osob. ra., to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC -ja tipa: iglini (Dotmatrix) pisai. Iglini, tj. matrini (Dot Matrix Printer). Otisak se postie pomou iglica smjetenih u glavi pisaa.Iglice su meusobno neovisne i mogu se pomicati svaka za sebe. Otisak nastaje udaranjem iglica po vrpci navlaenoj bojom (Ribbon) koja se nalazi izmeu glav e pisaa i papira i tako ostavlja trag na papiru u obliku obojenih tokica. Veoma je buan. Kvaliteta je loa, no ima najpovoljniju cijenu ispisa, robustan je i trajan. 30. Detaljnije objasnite to je informacija i kako ju poimamo. Pojam informacije podrazumijeva da se pretvaranje podataka u informacije shvaa kao osnovni zadatak gotovo svake vanije obrade podataka, dakle: vana je semantika (logika) razlika izmeu podataka i informacija. 31. Kako definiramo informacije? Informacija je skup podataka, pojmova ili znakova (signala) koji primatelju informacije smanjuje ili potpuno ukla nja neureenost i neizvjesnost za njegovo daljnje djelovanje, te mu omoguuje racionalan izbor meu vjerojatnim dogaajima kao i poduzimanje odgovarajue djelatne akcije. Treba istaknuti da je vano razumjeti subjektivni karakter svake informacije, jer pos toji znatna razlika u stupnju informiranosti svakog subjekta (ovjeka) kao primatelja informacije. 32. Objasnite, u sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC -ja tipa: modemi. Modem je ureaj koji uzima digitalnu informaciju s odreenoga kompjutora te ju prevodi u zvuni signal koji se moe poslati obinom telefonskom linijom. Na neki nain kompjutor modemu alje bitove i bytove, a modem ih zatim pretvara u zvukove t e putem telefonske linije, koristei se modemom, moemo slati informacije drugom kompjutoru telefonski nazivajui modem tog raunala. Koristei se komunikacijskim softverom korisnik upravlja modemom. Dakle, taj softver upravlja modemom, bira bro j drugoga kompjutora, alje informacije i sve to obavlja na ne suvie sloen nain. Ima bezbroj raznih vrsta modema. Postoje unutranji i vanjski modeli razliitih brzina i svojstava, razliitih proizvoaa i cijena, od jako jeftinih do skupih. Unutranji modem pristaje u unutranjost kuita raunala. Vanjski modem ima plastinu kutijicu koja slui kao kuite za ureaj i dodatni kabel kojim je spojen sa serijalnim te potom utinicu. Unutranji modem je jeftiniji. Isporuuje se na kartici koja s e utakne

u odreeni utor raunala. Brzina modema mjeri se u bitovima po sekundi (bps), a to izraava koliko bita mogu poslati telefonskom linijom u jednoj sekundi (uobiajeni minimalni standard je 56 kbps). 33. Objasnite, u sklopu razmatranja osob ra, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC-ja tipa: CPU raunala. Centralni mikroprocesor (CPU) je glavni ureaj svakoga osobnog raunala za elektroniku obradu podataka. To je danas u fizikom pogledu ip. Visoko integrirani sklop koji se sastoji od mnogo sitnih elemenata, najee poluvodikih ili silicijskih te njihovih spojeva; svaki siuni element ipa moemo zamisliti kao toku u prostoru koja moe nositi dva elektrina stanja, + i -, odnosno 0 i 1. ip, kao cjelina, moe zabiljeiti (ovisno o elektrinim sig nalima koji mu dolaze iz periferije) milijune takvih elektrinih impulsa. Binarna priroda upisa odgovara stanjima osnovanim na nizu elektrinih ili magnetnih upisa. 34. Objasnite to je ispravno poimanje pojma informatike kao znanosti (o informacijama), tj. ime se ona primarno bavi. Informatika kao znanost (znanost o informacijama) primarno se bavi prouavanjem sustavnoga i organiziranog prikupljanja, registriranja ili spremanja, obraivanja ili oblikovanja podataka te njihova prenoenja i koritenja (inf ormacija i znanja), a razvila se s primjenom sloenijih tehniko -tehnolokih sredstava za prijenos i obradu podataka, posebice primjenom elektronikih raunala i komunikacije. 35. Objasnite, u sklopu razmatranja osob ra, to minimalno treba znati o temelj nim komponentama PC-ja tipa: raunalna kuita. Kuite je glavna kutija cijelog raunala ili sistemska jedinica. Standardno sadrava zrane ventile pomou kojih raunal o die, zatim disketni pogon, pogon CD-ROM-a, gumb za ukljuivanje i iskljuivanje, gumb za ponovno ukljuivanje (Reset), te prikljuke za zvuk, itd. Disketni pogon je utor u koji stavljamo diskete. Moe ih biti jedan, dva ili vie, ali veina dananjih kompjutora ima 1, i t o model od 3,5 ina. Pogon CD-ROM-a je mjesto za ureaje koji pogone diskove relativno velikoga kapaciteta, a koji izgleda jednako kao glazbeni CD ali sadrava kompjutorske informacije (podatke) i eventualno multimediju. Mjesto za budua proirenja je obian prazan prostor na prednjemu dijelu kuita koji omoguuje nadograivanje ve postojeega kuita. Tu se nalazi i glavni gumb za ukljuivanje i iskljuivanje kompjutora. Rad gumba pokazuje lampicom. Gumb za ponovno ukljuivanje (reset) omoguuje, kako mu i ime kae, ponovno pokretanje kompjutora, a da ga se ne mora iskljuiti i ponovno ukljuiti. Lampica tvrdog diska svijetli kada tvrdi disk radi. Tipkovnica ima bravicu za zakljuavanje (ve od 1984. ima ju veina PC -ja); kad je ona zakljuana, kompjutor ignorira pokuaje tipkanja. 36. Kako je i kada nova tehnologija za obradu podataka doivjela brz razvitak? Nova tehnologija za obradu i prijenos podataka doivjela je brz razvitak nakon 1946. godine, kad je izraeno prvo pravo elektroniko raunalo, koje je izvodilo raunske operacije pomou elektronskih cijevi. Primjena elektronikih raunala u komercijalne svrhe zapoinje 1951. godine (poznati popis stanovnitva SAD -a i obrada podataka pomou raunala) i od tada poinje nagli razvitak raunalne tehnologije, a elektronika se raunala primjenjuju gotovo u svim podrujima ljudskih aktivn osti. 37. Objasnite, u sklopu razmatranja osob ra, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC -ja tipa: softver (software). Softver je na neki nain pamet kompjutora. On govori hardveru to da uini i kako. On daje glavne operacije, tj. upute koje govore kompjutoru to treba uiniti, kako se ponaati, itd. Softver su svi programi kojima je osobno raunalo opskrbljeno. Kljuan dio kako bi programi mogli funkcionirati su znakovi odnosno brojni sustavi koji sve informacije koje unosi mo u kompjutor prevode na kompjutorski jezik, a nama alju povratnu informaciju na nama razumljivu jeziku (u obliku teksta, slike ili zvuka). Dakle, broj 1 (dekadski) moemo prevesti kao 1 (binarno); 0 kao 0; 2 kao 10; 3 kao 11; 4 kao100; 5 kao 101; 6 kao 110 ; 7 kao 111; 8 kao 1000; 32 kao 100 000; 128 kao 10 000 000;i sl. 38. Objasnite kako je nastao sam pojam informatika. Sam pojam informatika nastao je spajanjem dviju rijei informacija i automatika i uglavnom se vie udomaio u Europi. U SAD-u se upotrebljava pojam Computer Science. 39. Objasnite, u sklopu razmatranja osob ra, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC -ja tipa: vrsti diskovi (hard disk). vrsti disk (engl. hard disk, tj. tvrdi/vrsti disk) magnetni je medij veega kapaciteta nekada je to bilo 20, 40, pa vie od 100 i 200 GB, do 1 ili vie TB na koje raunalo biljei podatke koje treba memorirati i nakon iskljuenja. Standardno na PC -ju AT&ATX razreda imamo instalirane diskove kapaciteta oko nekoliko stotina GB. Magnetni medij se fiziki sastoji od okruglih ploa plastine ili metalne grae postavljenih jedne iznad druge, na kojima se nalazi tanki magnetizirajui sloj. Magnetni za pis i itanje magnetnog zapisa obavlja tzv. magnetna glava. Nalazi se iznad povrine diska, dok disk tijekom itanja i pisanja magnetnog zapisa rotira. Na taj se nain postie vrlo brzo pronalaenje ili upisivanje podataka. 40. to znai da je informatika nastala kao rezultat povijesne potrebe razvoja ljudskih pomagala u tzv. komunikacijsko intelektualnoj domeni (tj. domeni umnog rada)? Razmatra li se paljivo evolucija ovjeka, moe se uoiti da je ovjek sebi za pomo neprestano razvijao odreena ljudska pomagalaVe tijekom tzv. poljoprivredne i industrijske revolucije, a onda je lako pre poznati da to radi i danas, tijekom tzv. informatiko-komunikacijske revolucije. Tonije, ovjek sad razvija posebna ljudska pomagala, koja spadaju u komunikacijsko intelektualnu domenu (tzv. domenu umnog rada i komunikacije). Obino se u literaturi kao temeljni izvori informatike navode: opa teorija sustava (OTS), teorija informacija i neke druge znanstvene discipline. 41. Objasnite za to upotrebljavamo vrste (hard) diskove? Za tvrde je diskove bitna zadovoljavajua brzina, kapacitet, optimalna potronja diska te niska cijena. Naela djelovanja ostala su jednaka, samo se pokuavaju modernizirati naini njihova koritenja i popratna tehnologija. U ovom pregledu jedinica koje rabi sustav za arhiviranje dokumenata treba objasniti softversku strukturu tvrdih diskova. Bez obzira na kapacitet i tip diska, struktura im je zapravo jednaka. Sastoje se od jednog ili vie diskova podijeljenih na koncentrine staze, koje su pak podij eljene na sektore. Budui da sektora na disku ima puno, rad s njima je poprilino teak. Zbog toga su npr. pod MS -DOS operacijskim sustavom uvedeni klasteri (engl. clusteri) kako bi se to lake rukovalo sektorima. 42. Objasnite to podrazumijevamo pod fragmentacijom vrstih diskova.

Vrlo esta pojava na tvrdom disku je fragmentiranje. To je sluaj kad za neki niz informacija kao AAAABBBBCCCC doe do brisanja npr. samo segmenta BBBB, a potom do snimanja nove informacije: DDDDD. Nova informacija je vea i praktino fiziki izgleda kao situacija: AAAADDDDCCCCD. Pojava da se informacija DDDDD nalazi u dva dijela zove se fragmentiranjem. S vremenom i uestalou tog postupka moe doi do usporavanja rada tvrdog diska. Da bi se izbjegla ta pojava, uveden je pojam koritenja klastera. Klaster je kont inuirani niz sektora. 43. Objasnite, u sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC -ja tipa: diskete. Diskete (Floppy Disks) imaju istu osnovnu namjenu kao i diskovi. Razlika je u tome to su po kapacitetu zapi sa manji, a medije moemo po volji stavljati i vaditi iz jedinice. Imamo li na PC-ju samo jednu jedinicu diskete, njezino e ime biti A. Razlikujemo ove standarde disketa: po dimenzijama 5,25 (ili 5 1/4 ina), te 3,5 (ili 3 1/2 ina); po gustoi magnetn e podloge HD visoke gustoe), DS, DD obostrane, dvostruke gustoe), te 2HD dvostruko visoke gustoe). Kapaciteti standardnih disketa jesu: 5,25 DS, DD 360 KB; 5,25 HD 1,2 MB (na jednu HD disketu moemo pohraniti oko etiri puta vie podataka nego na DS/DD disketu); 3,25 DS/DD 720 KB; 3,5 HD 1,44 MB (oko dva puta vie od DS/DD diskete istog tipa); 3,5 HD 2,88 MB (bile su kratkog vijeka). Koje e se diskete uporabiti ovisi o konfiguraciji raunala. Ako se moe birati, valja voditi rauna da disk ete 3,5 dominiraju u praksi i neto su jeftinije, dok su one od 5,25 izale iz proizvodnje zbog ovog standarda. Danas se jednostrane diskete vie uope ne rabe. 44. Objasnite, u sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim kompone ntama PC-ja tipa: interaktivni kompaktni disk. Interaktivni kompaktni disk (CD Compact Disc) kao dio raunalnog sustava, koji je izumljen u tvrtki Philips, bila je svojevrsna svjetska inovacija u podruju obrade TV signala i digitalnog videa. Naime, primijenjena tehnologija omoguuje pohranjivanje vrlo velike koliine pisanih i slikovnih informacija tek na jedan jedini CD, koji se potom moe koristiti putem standardnog TV prijamnika u kui, na poslu ili u koli. Ve se u sklopu ponude npr. turistikih suvenira, umjesto ve pomalo dmod kolor-dijapozitiva, nude kompaktni diskovi, pogodni za koritenje na odgovarajuim CD -playerima, interaktivnim multimedijalnim ureajima. Sustav omoguuje izvoenje razliitih projekata, od paketa za eduka ciju u uredu ili industriji, pa sve do veoma sofisticiranih kompjutoriziranih multimedijalnih CD-igara. Objasnite to podrazumijevamo pod fragmentacijom vrstih diskova. 45. Koja je ope prihvatljiva definicija kompjutora/raunala? Definicija raunala je da je raunalo skup elektronikih i drugih sklopova koji svojim meusobnim djelovanjem prema programskim rutinama uglavnom obrauju podatke i stvaraju informacije, a koje iskazuju u obliku i na nain na koji je raunal o programirano. Razvoj i uporaba raunala ima golemo znaenje za cjelokupnu suvremenu znanost, a prvenstveno za modernu informatiku. 46. to je raunalni hardver (hardware)? Hardware je rije engleskog podrijetla i u doslovnom prijevodu znai tvrda roba, eljezarija, eljezna roba, a u terminolokom pogledu oznauje sve mehanike, magnetske, elektrine i elektronike komponente i ureaje odreenoga raunalnog sustava. 47. Objasnite, u sklopu razmatranja osobnog raunala, kako je tekao razvoj optoelektronikih medija i ureaja s karak teristikama: CD-ROM, CD-R, CD-RW i drugih sl. ureaja. Na tritu se nude razliita rjeenja medija i ureaja za masovnu pohranu podataka kao to su floppy diskovi, magnetske trake , hard diskovi, magnetooptiki diskovi i optiki diskovi. Krajnji cilj svih tih tehnikih rjeenja je pohraniti to veu koliinu podataka na pouzdan medij iji e ureaj imati veliku brzinu itanja i pisanja. Magnetske trake su bile jeftini nain pohranj ivanja velikih koliina podataka, ali ne dozvoljavaju sluajni pristup (engl. random access) pohranjenim podatcima, tako da su vrlo spore i mogu se uporabiti samo za back-up. Diskete su dovoljno malene da bi bile praktine za prenoenje izmeu kompjutora i jeftine su, ali su spore i mogu pohraniti male koliine podataka. vrsti diskovi su brzi i mnogo veega kapaciteta od disketa, ali su zato i mnogo skuplji i po pravilu nisu mobilni. Magnetooptiki diskovi su prijelaz prema optikim rjeenjima masovne pohrane podataka. Optiki se diskovi, od svoje pojave na tritu, sve vie pribliavaju eljenu cilju. Omoguuju pohranu sve vee koliine podataka, postaju sve bri, a sami po sebi su pouzdan medij. 48. Objasnite to je raunalni softver (software). Softver je opi termin za sve programe kojima se koristi raunalni sustav. Na najvi oj se razini dijeli na sustavni (sistemski) i aplikacijski softver. Program predstavlja niz instrukcija koje raunalu na odgovarajui nain daje ovjek, u skladu s koj ima raunalo izvrava odreene aritmetike i logike operacije sa skupom podata ka. Programiranje je postupak kojemu se pristupa uvijek kad se uz pomo elektronikog raunala eli rijeiti neki informatiki zadatak. Sustavni softver je proizvod proizvoaa raunalne opreme i isporuuje se esto korisniku zajedno sa sustavom hardvera, a prilagoen je njegovoj konfiguraciji (ulaznim i izlaznim jedinicama te jedinicama masovne memorije). Aplikacijski softver razvija korisnik u suglasju sa zadacima i poslovima koje eli poduprijeti primjenom raunala. Sustavni softver u naelu obuhvaa: operacijske sustave, programske jezike i alate (programski prevoditelji i interpreteri) te pomone programe (servisni programi). Operacijski sustav je organizirani skup programa i podataka koji su posebno razvijeni za upravljanje svim kapacitetima sustava hardvera. 49. Objasnite, u sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim karakteristikama i standardima CD ROM i sl. ureaja. CD-ROM je kratica . To je optiki disk promjera 12 cm koji moe pohraniti maksima lno 650 MB podataka. Medij je namijenjen samo za jednokratno upisivanje koje obavlja proizvoa, a CD -ROM ureaj slui samo itanju tih podataka. Zapis je pohranjen u obliku minijaturnih udubljenja u reflektirajuem sloju aluminija koji je nanesen na disk, tako da se laserska zraka, koja ita disk, reflektira od udubljenja drukije nego od ravnih dijelova. CD -ROM ureaj mijenja brzinu okretaja medija na takav nain da ubrzava rotaciju kad ita podatke sa sredine diska jer bi se sredinji dio okretao sporije budui da prelazi manji put od vanjskog dijela. Tako se, zapravo, odrava jednaka brzina rotacije svakog dijela diska u odnosu prema laserskoj zraci. Na taj nain ta j disk

moe imati vie sektora nego magnetni, pa tako stane i vie podataka. Nedostatak je to se mijenjanjem brzine rotacije usporava uitavanje podataka. Najvanija razlikovna karakteristika CD-ROM ureaja je brzina. 50. Objasnite to je netver (netware) raunala. Netware je komunikacijski ili mreni dio raunala, koji se podrazumijeva dijel om materijalne i dijelom nematerijalne osnovice raunala. Netware je rije engleskog podrijetla i u doslovnom prijevodu znai mrena roba, a u terminolokom oznauje sve materijalne i programske elemente kojima je raunalni sustav opskrbljen za komu nikaciju. 51. Objasnite, u sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim slojevima CD -ROM, CD-R, i sl. ureaja. Razlika izmeu CD-ROM i CD-R medija je u njihovim slojevima, Na CD-ROM medij je nanesen sloj aluminija koji sadrava podatke u obliku sitnih udubina, a na njega je nanesen zatitni sloj. Podatci se na CD -ROM medij mogu upisivati samo industrijski. Takav disk se presvlai reflektirajuim slojem aluminija i dodatnim slojem laka. Nakon lakiranja moe se tiskati tekst na zatienu stranu. No, takva proizvodnja medija je skupa i nepristupana pojedincima. Zbog toga je razvije na CD-R tehnologija koja omoguuje jednokratno upisivanje na medij, ali uz drugaiji, znatno jeftiniji postupak. CD -R medij se sastoji od etiri sloja. Posljednji sloj je zatitni sloj laka. Laser visoke energije osvjetljava odreenu toku na mediju, z raka se odbija od refleksivnog sloja i tako prolazi dva puta kroz organski sloj i polikarbonatnu podlogu. Zbog topline se organski sloj tali, a polikarbonatna podloga iri i udubljuje organski sloj na tomu mjestu. Tako ostaju sitne neravnine koje na svjetlost lasera djeluju jednako kao i udubljenja na CD-ROM mediju. 52. Objasnite to je dokumentacija raunala. Prema sustavnom modelu, klasino raunalo ine tri podsustava: hardware, software i netware, s pripadajuom dokumentacijom. Dokumentacija sadrava niz prirunika i uputa to korisniku omoguuje koritenje sustava hardwarea, softwarea i netwarea. 53. U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim karakteristikama i standardima CD -R i CDRW te sl. ureaja. Danas su jako popularni CD-ROM pisai sposobni vie puta pisati na odgovarajui medij (CD -RW medij), jednom na obini medij za pisanje (CD-R). Najnoviji CD-R/W pisa rabi zanimljivu tehnologiju koja mu omoguuje snimanje do 1,2 gigabajta podataka na 99-minutni medij ili do jednoga gigabajta na 80-minutni medij, te tehnologijom koja nudi hardversku zatitu snimljenih podataka lozinkom. 54. Nabrojite generacije raunala i objasnite njihove karakteristike. Do 2010. godine ima est generacija raunala, i to: prva generacija 1951.1958., druga generacija 1959.1963., trea generacija 1964. 1970., etvrta generacija 1971.1987., peta generacija 1988.1997., esta generacija 1998. do danas. Raunala prve generacije upotrebljavaju elektronske cijevi i kabelske veze kao osnovne elemente u obradi podataka (npr. EINAC). Raunala druge generacije upotrebljavaju tranzistore i tiskane krugove s magnetnim jezgrama kao osnovne elemente na kojima poiva obrada podataka. Raunala tree generacije koriste se tehnologijom integriranih krugova obino u TTL tehnologiji. Raunala etvrte generacije bazirana su na izradi poluvodikih sklopova na osnovi tehnologije LSI. Raunala pete generacije bazirana su na izradi poluvodikih sklopova na osnovi tehnologije VLSI. Raunala este generacije izgrauju se na osnovi paralelne arhitekture i arsenide ipova te esto integriraju najsloenije digitalne multimedijsko-komunikacijske i produkcijske ureaje. 55. U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim karakteristikama i standardima DVD -ROM i DVD-RAM, te sl. ureaja? DVD je jednake veliine i debljine kao CD -ROM medij, samo to umjesto 650 MB moe pohraniti od 4,7 GB do 17 GB. To je postignuto uporabom tri tehnike. Prva se tehnika bazira na smanjenju rupica i razmaka izmeu staza. Na taj se nain na jedan DVD-ROM medij moe pohraniti 4,7 GB podataka. Naalost, to je izazvalo nekompatibilnost s CD-R medijima tako da je predloen standard CD-R 2 koji bi imao istu ulogu kao i CD-R, samo to bi bio itljiv i u DVD-ROM ureajima. Druga tehnika koja omoguuje poveani kapacitet je dvoslojna arhitektura medija. Smanjenjem debljine nosioca informacije mogue je pohraniti dva podatkovna sloja po svakoj strani medija. Na taj nain, ukljuujui i prethodno smanjenje rupica i gustoe staza, na jedan DVDROM moe se smjestiti i do 8,5 GB podataka. Trea se tehnika sastoji u popunjavanju druge strane medija; tako se dobiva kapacitet od 17 GB na jednom DVD-ROM mediju. Specifikacije DVD-R su usklaene meu velikim tvrtkama, dok e se na trinu zamjenu za DVD -RAM jo priekati. Minimalni kapacitet DVD-R medija je 3,6 GB po strani, dok je za DVD-RAM medije kapacitet 2,6 GB po strani. Potranja za DVD -RAM medijima i ureajima nastala je zbog namjere pohranjivanja filmova u digitalnom obliku i izbacivanjem VHS analognih sustava i z iroke uporabe. Naime, film se moe pohraniti i na DVDROM, ali se ne moe na njemu i snimati eljene emisije s TV -a. Komercijalizacija DVD-RAM-a za svrhe gledanja i snimanja filmova uvelike pridonosi padu cijena pa to rezultira i irom primjenom DVD-RAM-a za pohranjivanje podataka u kompjutorima. 56. Objasnite ukratko kako sva raunala moemo podijeliti prema tehnologiji izrade. Prema tehnologiji izrade, sva raunala moemo podijeliti na: velikomrena ili makroraunala , srednja raunala, mikroraunala, s najrairenijom podvrstom osobnih raunala (personal computers PC). 57. Detaljnije objasnite to se podrazumijeva kao centralno procesna jedinica ili procesor (ili CPU ) tj od ega se sastoji. Centralna procesorska jedinica (eng. Central Processing Unit - CPU), procesor ili mikroprocesor predstavlja centar obrade podataka raunarskog sistema. Ova komponenta izvrava artimetiko -logike operacije sadrane u instrukcijama koje dobiva iz memorije i kontrolu rada ostatka raunarskog sistema. Ona regulira raunarske operacije, interpretira i prenosi instrukcije sadrane u raunarskim programima, selektira dijelove za glavnu memoriju i prenosi ih, te omoguava normalan i sinkroniziran rad procesora, operativne memorije i ulazno -izlaznih ureaja. U nadlenost ove jedinice spada i upravljanje redoslijedom izvravanja instrukcija. Mikroprocesor u tehnolokom smislu predstavlja integrirano kolo izraeno na tehnologiji silikona (silicija), koje sadri mili one povezanih tranzistora. Tranzistori (eng. transistors) su minijaturni el ektronski prekidai i predstavljaju osnovne gradivne elemente

mikroprocesora. Prvi procesor kompanije Intel nosio je oznaku 4004 i imao je 2.250 tranzistora, dok je Pentium 4 imao 55 miliona tranzistora. 58. U sklopu razmatranja osobnog raunala, to treba znati o uporabi raunalnih skenera Skener predstavlja komponente sistema koje omoguavaju korisniku da konvertira (digitalizira) sliku ili printani dokument u raunarski format koji se moe pohraniti na hard disku i koji e biti razumljiv programima za ob radu teksta, slike ili integriranim programima za stono izdavatvo. 59. to minimalno treba znati o uporabi raunalne potpore i sustavnog softvera. Sistemski softver je opi naziv za svaki raunarski program kojem je namjena da omogui raunaru samo pokretanje i izvravanje osnovnih funkcija. On je zaduen za upravljanje pojedinanim hardverskim dijelovima, i on izvrava zadatke kao to je prijen os podataka s memorije na disk, ispisivanje teksta na ekranu i sl. Sistemski softver se moe i smjestiti u ip i tada se obino koristi termin firmware. 60. detaljnije objasnite to se podrazumijeva kao klasino koncipirano raunalo (Neumannov model) Neumannov model tj. arhitektura podrazumijeva raunar kao sklop sastavljen od etiri glavna dijela: - aritmetiko-logika jedinica (eng. ALU - Arithmetic and Logic Unit), - kontrolna jedinica, - memorija, i - I/O (Input and output) ulazni i izlazni sklopovi. Ovi dijelovi su meusobno povezani mnotvom ica koje se sve skupa nazivaju magistrala/sabirnica (eng. bus) i svi su sinkronizirani vremenskim ureajem (sat, generator takta). 61. to treba znati o uporabi informatikog kodiranja kod raunala. Pod kodiranjem razumijevamo prevoenje odreenih podataka u simbolike oblike s ciljem njihove obrade putem kompjutera. Prema tome, kompjuterska obrada podataka pretpostavlja kodiranje podataka pri ulazu u sredinju procesorsku jedinicu i nakon njihove obrade dekodiranjem radi distribucije korisnicima. To drugim rijeima znai da su prihvaanje, uvanje i obrada podataka u kompjuteru mogui samo ako su oni kodirani pomou dualnih simbola 0 i 1 . Sutina i cilj kodiranja jest transformacija znakova napisanih u alfabetu u simbole alfabeta. 62. detaljnije objasnite koje su funkcije aritmetiko -logike jedinice (ALU) i svih vrsta radnih memorija (RAM-ova) kod mikroprocesora raunala. Radna memorija (eng. Random Access Memory - RAM) koja uva podatke i programske elemente za CPU neposredno prije, za vrijeme i poslije obrade. RAM memorija se u fizikom smislu proizvodi u formi tzv. memorijskih modula. RAM memorija je mjesto gdje CPU smjeta instrukcije i podatke koje obrauje. Veliina memorije odreuje i veliinu programa koji mogu biti pohranjeni i izvravani. RAM memorija je sastavljena od hiljada sitnih sklopova od kojih s vaki predstavlja jedan bit. Najmanja jedinica kojoj raunar pristupa iz RAM-a je jedan bajt (sastoji se od 8 bita). 63. U sklopu razmatranja osobnog raunala to treba znati o uporabi informatike komunikacije kod raunala - Pod komunikacijom se razumijeva uspostavljanje informacijske veze izmeu dvaju sustava koji imaju sposobnost primati, memorirati, obraivati i slati fizike, kemijske ili bioloke signale. Mogu se uspostaviti razliiti komunikacijski odnosi, koje moemo podijeliti: - prema smjeru kretanja signala, prema komunikacijskim partnerima, prema vrstama informacija koje se prenose. - Prema smjeru kretanja razlikuju se: - jednostavni unilateralni komunikacijski odnosi, dijagnostiki komunikacijski odnosi i dijalog komunikacijski odnosi. - Povratna veza, postoje: - negativna i pozitivna povratna veza, indirektna i direktna povratna veza. 64. Kad se govori o razvitku osobnih raunala, zato Xerox Alto mnogi smatraju prvim osobnim raunalom. 1973. Xerox je predstavio svoj eksperimentalni kompjutor Xerox Alto (ponekad ga nazivaju prvim osobnim raunalom!!), koji je demonstrirao koncept grafikog korisnikog suelja, imao je mia i mrenu karticu. 65. Razmatrajui koncept baza podataka, koje se temeljne vrste softvera baza podataka danas najee pri mjenjuju u uredskom i drugom (raunalno potpomognutom) praktinom poslovanju. Programi za baze podataka (OpenOffice Base, Microsoft Acces) Clipper, DBSee, Progres, Clarion 5.0, Informix, Zim, Oracle. Naziv baza podataka se strogo odnosi na zbirku zapisa , a na softver bi se trebalo odnositi kao na sustav upravljanja bazom podataka. 66. zato je Altair 88000 bilo prvo iroko dostupno osobno raunalo 1975. ED ROBERTS i LES SOLOMON - prvo iroko dostupno osobno raunalo - ALTAIR 88000. Izgraen je na Intelovom 8080 procesoru. Nakon kupovine raunalo je trebalo sastaviti. Bio je to teak rad spajanja brojnih ica, i elemenata koje je trebalo uklapati, lemiti i postavljati. Altair nije imao operacijskog sustava. Nije imao programskog jezika. Nije imao ni tipkovnice ni monitora. Nije imao trajne memorije (samo 256 bajta RAM-a). Ulazni ureaj bili su prekidai na prednjem dijelu kutije, izlaz je bio na 16 svijetleih dioda. Programiranje je bilo binarno, serijama nula i jedinica. Kad bi se ureaj iskljuio nest alo bi i programa i podataka i rezultata. 67. U sklopu razmatranja koncepta baza podataka objasnite to predstavljaju baze podataka. - Banka ili baza podataka je ureeni skup podataka relevantnih za neko podruje primjene, pohranjen u nekoj zajednikoj raunalskoj memoriji i organiziran tako da se njegovi elementi mogu bez posebnih zahvata koristiti u razliitim obradama. Razlikujemo dvije vrste banaka: formatizirane banke podataka i neformatizirane banke podataka. 68. Objasnite to u razvitku osobnih raunala znae Apple I i Apple II 1976. g. Mikroraunalo APPLE I (koristi mikroprocesor 6502) - prvo raunalo na kojem se odmah moglo poeti raditi bez velikog lemljenja i spajanja ica. 1977. g APPLE II. Potpuno sklopljeni sustav s MOS 6502 procesorom i 4 KB RAM-a stoji 3.759 dolara. Korisnici upotrebljavaju vlastite televizore kao monitore i kazetofone za pohranu podataka. 69. Pojednostavljeno objasnite kakve su relacijske baze podataka za IS Relacijska baza podataka sastoji se od skupa povezanih tablica odnosno relacija. Definicija jedne relacije naziva se relacijska shema i sastoji se od naziva relacije i popisa atributa (obiljeja) koji su u sastavu te relacije. Definicija itave baze pod ataka naziva

se relacijska shema baze podataka, a sastoji se od relacijskih shema svih relacija koje ulaze u sastav baze podataka. Relacijska baza podataka danas je najee koriteni model baza podataka. 70. to u razvitku osobnih raunala znae Atari 400 i Atari 800 1979. Atari isporuuje svoja prva raunala Atari 400 i Atari 800. Oznaili su poetak ere raunalnih igara. Model 800 : 8 KB RAM-a, mogao je primiti 2 ROM catrige-a, a imao je posebne ipove za grafiku i zvuk. 71. to u razvitku osobnih raunala znae ZX80 i ZX81 1980. Pojavljuje se ZX80 i ZX81 (prethodnici legendarnog Spectruma) - udesni strojevi za ova pionirska vremena: 1 KB RAM -a i 4 KB ROM-a u kojem je bio upisan BASIC. Najbolje od svega je cijena koja je pribliila kompjutore masama, i u neku ruku potaknula informatiki bum. Tvorac raunala je sir Clive Sinclar, koji je ba zbog uspjeha ZX serije bio nagraen i plemikom titulom. 72. U sklopu razmatranja koncepta baza podataka, objasnite minimalno tri velika problema u konceptu jedinstvene baze podataka i rada u mrei Nedostatak je da korisnik moe upotrijebiti samo one veze koje su predviene shemom pa su u skladu s time i materijalizirane 73. to u razvitku osobnih raunala znai Osborne I 1981. Osborne I, prvo prenosivo raunalo. Sa cijenom od 3.466 dolara i teinom od 12 kilograma, ureaj koristi Zilog Z-80 procesor i ima 64 KB RAM-a, dvije 5,25-inne disketne jedinice kapaciteta 91KB i 5-inni monokromatski zaslon. 74. Kakav je relacijski model baza podataka kod IS-a Relacijski model je zasnovan na matematikom pojmu relacije. Podaci i veze meu podacima prikazuju se pravougaonim tabelama. Veza nije materijalizirana, ved se dinamiki uspostavlja za vrijeme rada s podacima, usporedbom vrijednosti atribut a u n-torkama raznih relacija. Relacijski DML (Data Manipulation Language) je jezik za manipulisanje podacima, uspostavljanje veze izmeu aplikacijskog programa i baze. Osim jednostavnih operacija s jednom relacijom, DML mora omoguiti slobodno kombiniranje podataka i raznih relacija. 75. to u razvitku osobnih raunala znae sustavi IBM PC, MSDOS 1981. god. IBM proizvodi prvo IBM PC (Personal Computer - osobno raunalo) namijenjeno malim poslovnim korisnicima. Doba osobnih raunala je zapoelo. MS-DOS je poznati proizvod tvrtke Microsoft ije ime dolazi od sloenice MicroSoft Disk Operating System koji je primjenjen na prvom PC raunalu kojeg je razvila tvrtka IBM 1981. godine. U gotovo neizmjenjenom obliku zadrao se sve do kraja devedesetih godina 20. stoljea. U osnovi, radi se o operacijskom sustavu koji se iskljuivo bavio diskovima ili DOS u kojem nema nikakvog grafikog suelja (dakle iskljuivo tekstualno suelje), a pokretanje aplikacija i unoenje naredbi sustavu oba vlja se tipkovnicom. Iz masovne upotrebe poeo ga je istiskivati Microsoft Windows koji je u svojim poecima izrazito ovisio o MSDOS-u te je predstavljao tek neto vie od grafikog suelja DOS-a. Windows se sa svojim novijim inaicama sve vie grafiki udaljavao od DOS-a, no i dalje je bio baziran na njemu te bez DOS-a Windows ne bi funkcionirao. DOS je, to se programerskih mogunosti tie, bio bolji od Windowsa, ali i kompliciraniji za koritenje. 76. Kad govorimo o konceptu baza podataka to je redundancija podataka Redundancija je nepotrebno je ponavljanje podataka u bazi podataka. Baza podataka predstavlja skup podataka organiziranih tako da budu ujednaeni (unificirani) s obzirom na strukturu, te poveza nih tako da ukljuuju minimalnu redundanciju i korisniki pristup podacima uz definisana ogranienja. Potrebno je upravljati smjetanjem podataka i ouvanjem od namjernih i nenamjernih unitenja. Neke podatke treba zatititi od toga da ih neovlateni korisnici ne mijenjaju. Za sve to su zadueni sistemi za upravljanje bazama podataka. 77. to u razvitku osobnih raunala znai Apple Lisa 1983. g. Apple Lisa je imalo slikovno korisniko suelje GUI, raunalni mi, sposobnost prikljuivanja u lokalnu mreu LAN, te objektno orijentirano programiranje.Ovo raunalo zbog svoje cijene nije bilo prihvaeno od poslovnog trita, i tri godine po slije (1986.) Apple prekida proizvodnju. 78. Objasnite, u sklopu razmatranja baza podataka, to je entitet Osnovi element koji se pohranjuje u bazi podataka naziva se entitet, entitet moe biti bilo to: osoba, neki objekat, dogaaj, sluba u nekoj organizaciji i sl. dakle stvari iz stvarnog ivota o kojima elimo uvati informacije. 79. to u razvitku osobnih raunala znai Apple Macintosh Kada je raunalo izilo u javnost 24. sijenja 1984., Macintosh je izazvao promjenu na tritu raunala svojim korisnikim sueljem, raunalnim miem i mogunou spajanja na raunalnu mreu. Jedini problem bila je cijena za to se dobivalo: 128KB RAM, 12 inni monokromatski zaslon, disketna jedinica od 400 KB i 16 bitni procesor 68000 s taktom od 8MHz. Za razliku od Apple II raunala, Macintosh je bio zasnovan za zatvorenom sustavu te nije bio napravljen za lako proirivanje preko kartica za proirenje kao to su Apple II raunala bila poznata. Ovim je Apple htio zatvoriti put stvaranju jeftinih kopija raunala koj a su pogodila Apple II raunala kao i IBM PC, ali ovo nastojanje da zadre prava na operacijski sustav i na strojni dio raunala dovelo je do toga da je Apple na kraju izgubio primat nad osobnim raunalima nakon 1990-ih. 80. to je, u kontekstu razmatranja koncepta baza podataka, obiljeje (ili atribut) Tablice baza podataka sainjene su od polja ili atributa (stupac) i slogova (redak). 81. to u razvitku osobnih raunala znae sustavi IBM PC 286, Windows 1.0 Osnovne znaajke prve verzije bile su: - grafiko okruenje s izbornicima, nepreklapajuim prozorima i podrkom za mia; - grafika nezavisna od pisaa i tipa grafike kartice i monitora; - mogunost vieprogramskog rada Windows aplikacija. 82. to je, u sklopu razmatranja koncepta baza podataka, slog (ili n-torka) RDBMS sistemi kao to je MySQL sve podatke pohranjuju unutar tablica koje se sastoje od kolona i redova. Kolone se nazivaju jo i poljima ili atributima, a slue za skladitenje pojedinih podataka o odreenom entitetu, redovi se nazivaju jo zapisima ili slogovima (eng. record) i sadre sve podatke jednog entiteta. esto se zapisi nazivaju u strunoj literaturi n-torke, to je preuzeto

iz matematike, budui da je teorija o bazama podataka precizno definirana matematikim pravilima jo u davnim 70 -tim godinama. 83. to u razvitku osobnih raunala znae sustavi IBM PS/2, OS/2 Novo raunalo IBM s grafikim sueljem 84. U konceptu baza podataka, to je primarni klju i za ta se primjenjuje Primarni klju je polje/atribut kojim se jednoznano definira slog tablice. Ako je sastavljen od vie polja, naziva se sloenim kljuem. 85. to u razvitku osobnih raunala znai Mac Portable Apple entuzijasti smatraju kako je zlatno doba zapoelo izdavanjem prvog teoretski prenosivog kompjutera - laptopa - 1989. godine. Poslovna realnost je, pak, bila negativna reakcija na 7 kilograma teki skupi Macintosh Portable navodno prenosivi kompjuter. 86. kad govorimo o konceptu baza podataka, koja dva svojstva moraju ispunjavati kandidati za primarni klju (jedan atribut il i niz atributa) Primarni klju mora zadovoljavati sljedea svojstva: Mora jednoznano odreivati ostale nekljune atribute Mora biti jedinstven (ne postoje dva razliita sloga koji imaju jednake primarne kljueve). Ne moe imati NULL vrijednost (ne moe biti prazno polje). Mora postojati kod kreiranja i spremanja sloga. 88. objasnite kako emo povezati dvije tablice u konceptu relacijske baze podataka Relacija je spoj izmeu dviju ili vie tablica. Povezivanjem podataka dobivamo mogunost izdvajanja podataka iz vie tablica te kreiranje razliitih upita i izvjetaja koristei se podatcima razliitih tablica. Tablice unutar relacijskih baza podataka p ovezuju se preko vrijednosti primarnoga kljua. To znai da emo povezati primarni klju jedne tablice i istu vrijednost druge tablice. Ovaj je podatak u drugoj tablici vanjski klju. Svaki vanjski klju mora odgovarati nekom primarnom kljuu osnovne tablice. 89. to u razvitku osobnih raunala znai Linux Linux je operacijski sustav nastao kao rad zajednice programera poetkom 90/tih godina na temeljima Unixa. Moe se koristiti bez naknade i, tovie, svatko je pozvan da se ukljui u njegov razvoj. Takvi programi zovu se programima otvorenog kda (ope n source). 90. Razmatrajui koncept baza podataka to je strani klju i za to se upotrebljava Svaki vanjski klju mora odgovarati nekom primarnom kljuu. Zbog toga se prilikom kreiranja veza izmeu tablica ukljuuje pravilo referencijalnog integriteta kojim se osigurava cjelovitost i postojanost podataka. 91. to u razvitku osobnih raunala znai Windows 3.1x Microsoft 1992. g. izdaje Windows verziju 3.1. Nakon njenog izlaska Microsoft ostvaruje primat na tritu operativnih sustava i Windowsi postaju standardni operacijski sustav na osobnim raunalima. 92. to u razvitku osobnih raunala znae sustav Windows 95 i Internet Verrzija koja je donijela jo jednostavniji pristup grafikom suelju, a time i dodatnu funkcionalnost. Pojednostavljuje pris tup Internetu, 1995. g. postie popularnost postaje dostupan 97. Kako se u konceptu relacijske baze podataka zove skup svih tablica u jednoj bazi. Naziva se zbirka tablica. Takva zbirka i sama postaje entitet. Skup operacija koje se provode na relacijama, odnosno tablicama naziva se relacijskom algebrom. Budui da svaka relacija predstavlja (matematiki) skup n-torki, relacijska algebra raspolae najprije skupovnim operacijama, a to su, izmeu ostalih, operacije unije, razlike, Kartezijeva produkta i presjeka. 98. to u razvitku osobnih raunala znai Windows Xp Prvi Windows za kunu uporabu koji je bio operacijski sustav, dakle nije trebao DOS za svoj rad, bio je Windows 95. U to vrijeme ve je postojao napredniji operacijski sustav Windows NT 3.1 namijenjen tvrtkama. Daljnji razvoj Windowsa za kunu uporabu je donio Windows 98 i razmjerno slabo zastupljeni Windows Me, a za poslovnu Windows 2000. Danas su obje linije razvoja programa spojene u operacijskom sustavu Windows XP. 100. U kontekstu razvitka osobnih raunala, to osnovno treba znati o mikroprocesoru (objasnite glavne dijelov e) Mikroprocesor je skup minijaturnih elektronikih krugova i sklopova i predstavlja centralni dio raunala. Mikroprocesor se obino dijeli na 8-bitne, 16-bitne ili 32-bitne. druga podjela jest prema brzini u megahercima (npr 32-bitni procesor na 100 MHz). Sastoji se od dva dijela: 1. Aritmetiko-logike jedinice (ALU) koja izvrava aritmetike i logike operacije. 2. Upravljake ili kontrolne jedinice koja kontrolira i koordinira rad svih ostalih dijelova sistema.