PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE

VRNJAKA MEDIJACIJA

VRNJAKA MEDIJACIJA
PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE

2010.

VRNJAKA MEDIJACIJA
(PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE)

autor: Uma Isi

Zahvalnica Izdavanje ove publikacije omoguila je Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini, uz nesebinu nancijsku pomo Kneevine Andore i Velikog vojvodstva Luksemburga.

Navedena stajalita, izjave i miljenja pripadaju iskljuivo autoru i ne odraavaju zvanino stajalite ili politiku djelovanja Misije OESS-a, niti njezinih drava lanica. Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini ne daje nikakva jamstva, zastupanje ili obveze, izravno ili neizravno, niti preuzima zakonsku obvezu, bilo izravnu ili neizravnu, ili odgovornost za kvalitetu, tonost, svrsishodnost ili koritenje informacija, teksta ili drugih pojedinosti sadranih u ovom dokumentu.

Copyrights (c) OSCE 2010 Sva prava pridrana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohranjivati u sustav za pretraivanje ili prenositi, u bilo kojem obliku ili uz pomo bilo kojeg sredstva, elektronski, mehaniki, snimanjem, ili na drugi nain, bez prethodne pisane dozvole vlasnika autorskoga prava.

KAZALO Sukobi i nasilje u koli .................................................................... Zato vrnjaka medijacija? ............................................................ kolski timovi za medijaciju i uloga roditelja i nastavnika u timu .......... O Priruniku .................................................................................. I. Identitet, stereotipi i predrasude Pojam, aspekti i slojevi identiteta ...........................................10 Pojam i vrste stereotipa ........................................................11 Pojam i vrste predrasude ......................................................11 Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda ............................13 5 6 7 8

Radionica 1 Identitet .................................................................15 Radionica 2 Stereotipi i predrasude .............................................23 Radionica 3 Stereotipi i predrasude .............................................29 II. Vjetine komunikacije to je komunikacija? ............................................................34 Prepreke za komunikaciju i nastajanje konikta .......................35 Poticaji za komunikaciju i rjeavanje konikta ..........................36 Aktivno sluanje ..................................................................36 Asertivna komunikacija .........................................................37 Nenasilna komunikacija ........................................................39

Radionica 1 Komunikacija ...........................................................44 Radionica 2 Aktivno sluanje .......................................................49 Radionica 3 Nenasilna komunikacija .............................................54 III. Konikt pojam i tipovi Pojam konikta ....................................................................58 Uzroci konikta u koli ..........................................................58 Vrste konikata u koli ..........................................................59 Funkcije konikata ...............................................................60

Radionica 1 Konikt ....................................................................63 Radionica 2 Konikt ....................................................................70 Radionica 3 Konikt ....................................................................76

IV.

Tehnike i procedure rjeavanja konikata

Faze nastanka konikta .........................................................82 Pristupi koniktu ..................................................................83 Ishodi i stilovi ponaanja u koniktu .......................................83 Reakcije na konikt ..............................................................86 Kako pravilno razumjeti konikt u koli ...................................86

Radionica 1 Rjeavanje konikata ................................................88 Radionica 2 Rjeavanje konikata ................................................92 Radionica 3 Rjeavanje konikata ................................................96

V.

Pregovaranje pojam, tipovi i procedure

Pojam pregovaranja ........................................................... 100 Elementi pregovaranja ........................................................ 100 Tipovi i naela pregovaranja ................................................ 101 Pregovaraki stilovi ............................................................ 104 Procedura pregovaranja ...................................................... 105 Mogui ishodi pregovaranja ................................................. 106 Teki pregovarai ............................................................... 107

Radionica 1 Pregovaranje .......................................................... 109 Radionica 2 Pregovaranje .......................................................... 119 Radionica 3 Pregovaranje .......................................................... 122

VI.

Tehnike i procedure medijacije

Pojam medijacije ............................................................... 128 Naela medijacije ............................................................... 129 Tipovi medijacije ................................................................ 129 Faze medijacije .................................................................. 130 Uloga medijatora ............................................................... 130 Medijacija u koli ............................................................... 131 Radionica 1 Medijacija u koli .................................................... 135 Radionica 2 Medijacija u koli .................................................... 138 Radionica 3 Medijacija u koli .................................................... 141

VII. Strategije izgradnje mira unutar skupine

Strategije izgradnje mira unutar skupine ............................... 146 Radionica 1 Strategije izgradnje mira unutar skupine .................... 150 Radionica 2 Strategije izgradnje mira unutar skupine .................... 154 Radionica 3 Strategije izgradnje mira unutar skupine .................... 159 Radionice za jaanje tima za medijaciju ................................ 162 4 5 6 7 ................................................................................ 164 ................................................................................ 168 ................................................................................ 171 ................................................................................ 176 Radionica Radionica Radionica Radionica

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE ............................................. 179 KAZALO POJMOVA .......................................................... 180 PRILOZI ......................................................................... 182 EVALUACIJA ................................................................... 187 LITERATURA ................................................................... 199

Sukobi i nasilje u koli

Potovani roditelji i nastavnici, odrastanje vaeg djeteta/uenika prate sukobi u koli, obitelji, meu prijateljima, u sudjedstvu, u sportskom klubu. esto ste imali iskrenu namjeru preventivno djelovati i sprijeite sukob ili, kada se sukob ve dogodio, posredovati u rjeavanju sukoba izmeu njih, elei da doete zajedno do rjeenja kojim e strane u sukobu biti zadovoljne. Meutim, nije uvijek sve ilo kako treba, niste uvijek bili zadovoljni sobom. Jo kada su djeca/uenici poeli dolaziti kui i na nastavu s modricama, uplakani, odluili ste se boriti protiv sukoba na koje se sve vie odgovaralo nasiljem. ivimo u vremenu estih manifestacija vrnjakoga nasilja1, bez obzira radi li se o zikom, verbalnom, socijalnom ili seksualnom nasilju. Nasilje koje ine vaa djeca/uenici moe biti: verbalno - prijetnje, izrugivanje, dobacivanje, zadirkivanje, vrijeanje; ziko - udaranje, tipanje, guranje, unitavanje i kraa stvari; socijalno - kada se pojedincu nastoji natetiti nanosei mu neugodnosti i ruei ugled u okolini, na primjer ogovaranjem, ignoriranjem, spletkarenjem; psiholoko - prijetei pogledi, komentari, ismijavanje. Nasilje karakterizira: nesrazmjer moi, namjera povrjeivanja drugoga, prijetnja daljnjom agresijom i prestravljenost rtve. rtve nasilja ili nastavljaju ivjeti povueno ili odluuju nasilniku uzvratiti (esto uz pomo prijatelja ili roditelja) i raa se novo nasilje. Ako se nasilje dogodilo u koli, velika je vjerojatnoa da e se i osveta dogoditi u koli, uz pomo kolskih prijatelja, kako bi nasilnici u koli bili kanjeni a da svi u koli to i doznaju. Jedno nasilje potie drugo i tako stalno. kola postaje opasno mjesto za boravak uenika, kao to postaje opasan i njihov dolazak u kolu i odlazak kui. injenica je i da uenici najee ne prijavljuju svoje sukobe i doivljeno nasilje zbog osjeaja sramote i manje vrijednosti; zbog straha od posljedica prijavljivanja i zbog nepovjerenja da ih odrasli nee zatititi. Vi ne moete utjecati na rjeavanje sukoba koji imaju karakteristike nasilja, a koje kanjavaju sudovi i policija, ali preventivno moete djelovati na djecu/uenike u obitelji i koli i posredovati u rjeavanju konikata kao to su: zadirikivanje, ogovaranje, ismijavanje, a to je posljedica nepoznavanja vlastitoga identiteta i njegovih slojeva, te posjedovanja stereotipa i predrasuda, neposjedovanja vjetina komunikacije, aktivnog sluanja, asertivnosti i nenasilnog rjeavanja sukoba. Dakle, rije je o oblastima ljudskoga ivota koje se mogu mijenjati uenjem i vjebanjem. Zajedno sa svojom djecom/uenicima, drugim roditeljima, nastavnicima, psiholozima i pedagozima u prilici ste preventivno djelovati na pojavu nasilja u koli, stvarajui istodobno uvjete da vaa kola bude prijatno mjesto za uenje i druenje. Zajedno sa svojom djecom/uenicima, drugim roditeljima i nastavnicima, pedagozima i psiholozima imate priliku sudjelovati u realizaciji Dravne strategije za borbu protiv nasilja nad djecom 2007. 2010. (Bosna i Hercegovina) i preventivno djelovati na pojavu nasilja u koli, stvarajui istodobno uvjete da vaa kola bude prijatno mjesto za uenje i druenje. elite li sudjelovati u obrazovanju za mir, a ne za iskljuivo rjeavanje konikata?Rezultati prevencije najbolji su razultati u svakom procesu. Jeste li spremni u tomu sudjelovati? Ako jeste, idemo dalje.

Prema posljednjim istraivanjima postotak djece koja su rtve nasilja u koli: Engleska 19 %, Japan 15 %, panjolska 17% i SAD 16 %.

Zato vrnjaka medijacija?

Vratimo se prii s prethodne stranice. Koliko ste se puta, u pokuajima da pomirite djecu/uenike, doveli u situaciju da ste jo vie produbili sukob izmeu njih ili ste izgubili njihovo povjerenje zauvijek? Koliko ste puta eljeli da roditelji i nastavnici razrijee meusobni sukob kamo da djeca/ uenici idu na ekskurziju, a da pri tome i djeca/ uenici sudjeluju u donoenju odluke? Jeste li eljeli sprijeiti daljnje sukobe u koli izmeu djece s posebnim potrebama i ostalih uenika, jer svi imaju pravo na jednake uvjete u izobrazbi? esto su se u te sukobe ukljuivali i roditelji, i nastavnici, i psiholozi, i pedagozi, a stanje je postajalo sve tee jer je svatko zastupao svoju stranu, nitko ni s kim nije suraivao. Umjesto da djeluju kao kolski tim, sve su strane eljele biti pobjednici. U rjeavanju sukoba u koli moraju svi sudjelovati: i uenici, i nastavnici, i roditelji, i psiholozi i pedagozi. Samo e tako vaa kola biti prepoznata kao kola koja funkcionira na demokratskim naelima, a vi ete preuzeti aktivnu ulogu u koli koja vam pripada. Vrnjaci vae djece/uenika najbolje se razumiju meusobno i mnogo vjeruju jedni drugima. Ali oni trebaju i vau podrku i razumijevanje kako bi pomogli svojim prijateljima. Stoga je vae opredjeljenje da budete dio kolskoga tima za medijaciju iznimno vano i za vas i za vau djecu/uenike. Oni su vam ukazali povjerenje, a ono se treba opravdati. Kada nam medijacija moe koristiti? kod svih strana u sukobu postoji potreba da se odri ili povrati dobar meusobni odnos, sve strane u sukobu imaju interes da rijee problem, strane u sukobu osjeaju umor od daljnjeg sukobljavanja, postoji dobra volja kod svih strana da se sukob rijei. Medijacija nije adekvatna u sluajevima kada: bilo koja strana nije voljna posredovati, neka od strana nije u stanju sudjelovati ili se nije u stanju drati dogovora, kada postizanje sporazuma nije u interesu neke strane, kada postoji prijetnja ili strah od nasilja, kada sukob zahtijeva ukljuivanje javnosti. Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora. Naime, uenici koji se obue za primjenu medijacijskih vjetina mogu uspjeno

posredovati u sukobima koji se javljaju u njihovom kako kolskom tako i irem okruju, izmeu svojih vrnjaka, ali i na relaciji ueniknastavnik ili uenik-roditelj. Vrnjaci uenika meusobno se najbolje razumiju i mnogo vjeruju jedni drugima. Ali oni trebaju i vau podrku i razumijevanje da bi pomogli svojim prijateljima. Stoga je vae opredjeljenje da budete dio kolskoga tima za medijaciju iznimno vano i za vas i za uenike. Oni su vam ukazali povjerenje, a to se moe opravdati. Preuzimajui ulogu medijatora vi, postajete neutralan i aktivan sluatelj koji nee nuditi gotova rjeenja. Vi preuzimate ulogu da posredujete, postavljate pitanja stranama u sukobu, usmjeravate ih i ohrabrujete da donesu rjeenje prihvatljivo za sve strane u sukobu. U medijaciji nema pobjednika, svi moraju osjeati da su pobijedili, a to je va rezultat do kojeg dolazite kada svladate vjetine medijacije. Ako jo uvijek sumnjate u uinkovitost rada vaega tima, rezultati medijacije uvjerit e i vas i uenike i pedagoge i psihologe da radite korisnu aktivnost za sve vas. Uspjeno okonana medijacija donijet e vam dva rezultata - rijeit ete sukob na zadovoljstvo obiju strana, ali i preventivno djelovati na izbijanje novih sukoba. Medijacija, kao sredstvo preventivnog djelovanja na pojavu nasilja u koli ali i tehnika u rjeavanja sukoba, omoguuje i sljedee: - da vaa djeca ue i drue se u koli koju odlikuje aktivna uloga mladih, nenasilje, beskoniktna atmosfera, - da vi roditelji budete sigurni da vaa djeca provode vrijeme za uenje i druenje u sigurnoj i tolerantnoj sredini, - da se vi nastavnici umjesto bavljenjem pitanja discipline bavite novim i kreativnim metodama nastave, uspjesima na natjecanjima, prezentacijom kole, te - da vai pedagozi i psiholozi imaju vremena za struno pristupanje svakom ueniku koji im se obrati za pomo, svakom roditelju i nastavniku. Tko moe traiti posredovanje u rjeavanju sukoba od kolskog tima za medijaciju? Timu se mogu obratiti jedna ili vie sukobljenih strana, direktni ili indirektni sudionik u sukobu (npr. uprava kole), i to izravnim obraanjem zainteresirane strane timu za medijaciju ili upuivanjem sukobljenih strana od strane nastavnika, psihologa, pedagoga, roditelja da se obrate timu za medijaciju. Spremni ste medijaciju? biti lan kolskog tima za

kolski timovi za medijaciju i uloga roditelja i nastavnika u timu

Kako ni kola ne moe bez sukoba, njih ne treba ignorirati nego ih treba rjeavati. Sukobi nikad ne nestaju, ali vrnjakom medijacijom oni se ublaavaju i esto se sprjeava njihovo ponovno nastajanje. Bez obzira je li rije o sukobima u koli ili u obitelji uenika, njegovu susjedstvu, klubu, uspjean rad tima za medijaciju u koli ima utjecaj i na izvannastavne aktivnosti i privatni ivot uenika, ali i njegovih roditelja i nastavnika. Naa pria o vrnjakoj medijaciji poet e o tome tko smo mi, tko su naa djeca, nai uenici, tko su osobe u sukobu, jer ako ne poznajemo sebe kako onda rjeavati sukobe u kojima i sami sudjelujemo ili, pak, rjeavati sukobe drugih ako ne poznajemo njihove (i svoje) slojeve identiteta, njihove (i svoje) predrasude i stereotipe koji su nastali u nekom sloju identiteta spolnoj, etnikoj, kulturalnoj pripadnosti, a moda ste na formiranje i vi utjecali. ivjeti sa sterotipima i predrasudama oteava va suivot, ali i suivot vae djece i uenika s drugim i drugaijim i potencijalni je izvor sukoba izmeu vas i njih. Ako jo pri tome ne posjedujemo vjetinu komunikacije, naroito asertivne komunikacije kojom izraavamo svoje stavove, ali ne na tetu drugih, ako ne sluamo s empatijom druge osobe, na sukob je vidljiv sve vie. Fitilj se zapalio sukob je pred nama (bez obzira na njegovu vrstu) i poput ivog bia se rodio, raste, snai, a onda, ako odaberemo korisnu tehniku njegovog rjeavanja (medijaciju ili pregovaranje), on e biti rijeen, nestati, a nai odnosi i odnosi nae djece i uenika s nama mogu biti jasniji, snaniji, dugoroniji. I na kraju, da se ne bismo dovodili u situaciju da rjeavamo samo sukobe, ako nauimo strategije nenasilnoga rjeavanja sukoba, ako se obrazujemo za mir, nae trenutke ivota emo umjesto na rjeavanje sukoba troiti na kreativnije, zanimljivije i korisnije stvari. Umjesto svae etnja s prijateljima, gledanje novog lma, sudjelovanje u volonterskim akcijama Vijea roditelja, itanje zanimljive knjige zvui primamljivije. A vama? U vrnjakoj medijaciji nuno je stranama u sukobu razviti odgovornost za njihove emocije i izbore i osjeaj za odnos prema sebi i drugima. Od vas se, kao lana tima za medijaciju, oekuje: da imate pozitivan i neformalan ton u procesu rada tima,

da vodite rauna o potovanju vremenskih okvira procesa medijacije, da promatrate tempo procesa medijacije, da razvijate kod medijatora osjeaj za pravi trenutak, da ohrabrujete i medijatora i strane u sukobu u pronalaenju rjeenja prihvatljivog za sve strane, da potiete asertivnu komunikaciju kod strana u sukobu, da pomaete u prevazilaenju razlika u vienju, pretpostavkama i oekivanjima strana u sukobu, da nastojite odravati ravnoteu snaga, da osiguravate uvanje tajnosti podataka iz procesa medijacije, da ublaavate esktremne pozicije, da nudite pozitivne sugestije, da pomaete u pripremi plana rada tima, da utvrujete prioritetna pitanja vrnjake medijacije, da radite prema programu rada. Ako prihvaate vau ulogu u timu za medijaciju, evo to vas eka dalje: - formiranje kolskog tima za medijaciju koji e sainjavati uenici, roditelji, nastavnici, pedagozi i psiholozi, - educiranje lanova kolskog tima za medijaciju o neophodnim znanjima i vjetinama za provoenje postupka medijacije (identitet, stereotipi, predrasude, komunikacija, asertivna komunikacija, aktivno sluanje, rjeavanje konikata, pregovaranje, medijacija, strategije izgradnje mira nenasilno rjeavanje konikata), - timski rad - uenici, roditelji i nastavnici e, uz struno voenje pedagoga i psihologa kole, djelovati kao tim i svoj rad zasnivati na naelima timskoga rada, - rad tima tijekom cijele kolske godine, - izrada analiza rada tima uz prezentiranje najeih uzroka konikata osobama koje su sudjelovale u medijacijskom postupku i ishodima medijacije. Osnovno naelo medijacije je: ZADOVOLjIMO POTREBE SVIH STRANA! I podsjeamo vas: vaa uloga nije da rjeavate probleme svoje djece i uenika u njihovo ime, nego da njihovim vrnjacima medijatorima, kao lanovi tima za medijaciju budete podrka, pomo i ravnopravni partneri u rjeavanju sukoba izmeu djece, uenika, pa i u rjeavanju sukoba s vama roditeljima i nastavnicima. Vrnjaka medijacija je proces i nemojte da vas prvi rezultati eventualno obeshrabre. Nemojte odustajati, jer uspjeno posredovanje i u jednom sukobu i zadovoljstvo obiju strana vae su zadovoljstvo i va uspjeh. Zato onda uspjeh ne uveavati?

O Priruniku
Ovaj prirunik namijenjen je roditeljima i nastavnicima koji e biti ukljueni u rad kolskih timova za medijaciju. Prirunik sadri sedam modula: 1. Identitet, stereotipi i predrasude 2. Komunikacija 3. Konikt 4. Tehnike i procedure rjeavanja konikata 5. Pregovaranje 6. Tehnike i procedure medijacije 7. Strategija izgradnje mira unutar skupine Svaki modul sadri dva dijela i to: dio koji teorijski pojanjava temu modula i drugi, praktini dio (radionice), koji omoguuje dodatno upoznavanje, uenje i vjebanje teme modula. Tijekom obuke medijatora teorijski se dio moe posebno obraditi, a nakon toga mogu se uraditi radionice, a moe se izloiti i tijekom provoenja radionica. Dakle, obje mogunosti na raspolaganju su izvoaima obuke. Radionice se mogu razvijati i prilagoavati uestalim situacijama u koli, a koje su koniktne prirode i mogu se rjeavati vrnjakom medijacijom odnosno angairanjem tima za medijaciju. Svaki modul povezan je s narednim i tijekom obuke je vano ukazati da samo uenje i vjebanje svih tema modula doprinosi krajnjoj svrsi - obuci tima za medijaciju u koli za struan, profesionalan i kreativan rad u koli i ispunjavanju njegovih obveza rjeavanju konikata putem vrnjake medijacije. Takoer, dio radionica namijenjen je iskljuivo roditeljima i nastavnicima, a dio je namijenjen timu za medijaciju. Kod izvoenja radionica tima za medijaciju, nuno je voditi rauna da svi sudionici (uenici, roditelji, nastavnici i pedagozi) budu ukljueni u radionicu shodno svojim ulogama koje e imati u timu za medijaciju. Prirunik je koncipiran tako da se moe koristiti u sljedee svrhe: - za obuku medijatora (roditelja i nastavnika), - za obuku koju e pedagozi i psiholozi provoditi za druge polaznike obuke, - kao alat ili referenca u radu u timu za medijaciju i razvijanje komunikacijskih vjetina. Prirunik omoguuje da razumijemo, uimo i vjebamo konstruktivno rijeiti sukobe.

I.
Identitet, stereotipi i predrasude
- Kako vrijeme prolazi sve manje poznajem svoje dijete/svog uenika/cu! - Zato su Skandinavci tako hladni? - Zato ne bih dozvolio da se moja kerka uda za crnca? - Jesu li uenici sa sela loiji od onih iz grada?

1.1. Pojam, aspekti i slojevi identiteta

Godinama gledate vae dijete kako raste i mijenja se. Godinama gledate vaeg uenika/ cu i ponekad se upitate je li to zaista on/ona. ini vam se da ih odlino poznajete, a onda se zaudite kako o nekim stvarima, pojavama i ljudima razmiljaju. Kako rastu, stalno se suoavate s pitanjima koja vam postavljaju zato pripadam ovom narodu jer me zbog toga u koli ili meu prijateljima ne vole; zato nisam roena kao mukarac jer me nee niti u jednu ekipu zato to sam djevojica. Pitanja mnogo, a odgovora ili je mnogo ili ih nema. Vaa se djeca poinju drukije oblaiti, sluati neku novu glazbu, baviti se drugim stvarima, postaju agresivni, kasno dolaze kui, a na vae upite zato to ine, odgovore vam da tako rade njihovi prijatelji i da ne mogu biti iznimke. U koli se suoavate sa stalnim sukobima meu djecom koja pripadaju razliitih etnikim skupinama, a do juer to je bilo nezamislivo. Morate braniti djevojice od djeaka, jer su one glupe, sve pokvare, slabe. Gdje nastaju ovi problemi? Sigurno u percepciji kako vi vidite vau djecu i kako oni sebe vide. Problem je u mijenjanju njihovih uloga tijekom vremena, u njihovom identitetu. IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA tijekom dueg perioda, bez obzira na promjene perioda i okolnosti koje se dogaaju oko nas. Identitet je odgovor na pitanje TKO SAM JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi. IDENTITET svake osobe sastoji se od niza slojeva, a oni su: nai osobni izbori tijekom ivota profesija, pripadnost udruzi graana, sportskom klubu, glazbenom pravcu, politikoj partiji - i neke karakteristike koje dobivamo roenjem spol, tjelesne karakteristike, rasa, nacija, itd. Na formiranje identiteta utjeu brojni subjekti, kao to su: obitelj, religija, politika, sport, glazba, kola, posao, rodbina, mjesto ivljenja. U periodu mladosti osoba poinje integrirati raznovrsne identikacije (spolnu, etniku, sa svakim od roditelja, sa svojim prijateljima, sa svojim idolima itd.). Rezultat svih tih integrativnih procesa omoguava mladoj osobi da denitivno kristalizira svoj identitet. Ulazei u svijet odraslih, mladi postupno preuzimaju uloge i funkcije koje im drutvo u kojemu ive dozvoljava. Nesklad izmeu potreba mladih i mogunosti drutva, obitelji, kole, institucija, raa stalne konikte. Mlada osoba esto nije dovoljno sposobna da u procesu formiranja identiteta integrira

raznovrsne identikacije (spolne, etnike, vjerske, kulturoloke i dr.) do razine na kojoj bi uspjeno funkcionirala. Tada nastaje kriza identiteta. Jedan od naina ispoljavanja krize identiteta jeste ponaanje koje je predstavljeno kao najopasnije i najnepovoljnije (npr. narkomani, alkoholiari, delikventi i slino). Najizraeniji poremeaji identiteta manifestiraju se u kolskoj dobi. U kolskoj se dobi subjekti utjecaja na izgradnju identiteta umnoavaju, manje ili vie intenzivnije djeluju, umnoavaju se slojevi identiteta, jasnije su izraeni neki slojevi identiteta, javljaju se stereotipi i predrasude o osobama ili skupinama, prvi sluajevi diskriminacije, prvi sukobi. Tada je naroito vano ukazati obitelji da pogreno irenje vlastitih negativnih iskustava na openitu razinu moe biti vrlo tetno za djecu. Na primjer, roditelj koji je imao niz loih veza s osobama druge nacionalnosti moe pretpostaviti da sve osobe te nacionalnosti imaju takva obiljeja, pa e usvojiti predrasudu poznatu kao nacionalizam. To je tipino za sve oblike predrasuda: rasizam, religijsku netoleranciju, politike i nacionalne predrasude, seksizam, predrasude prema osobama odreene ivotne dobi, prema govornicima odreenoga jezika i sl. Dakle, bilo koji sloj identiteta moe biti podloga za razvitak predrasuda, a predrasude su esto uzrok sukoba (meu nacijama, mukarcima i enama, kulturama i dr.).

10

1.2. Pojam i vrste stereotipa

esto se u svakodnevnom razgovoru uje od roditelja ili nastavnika da su neki narodi loi, da su ene loi vozai, da su djeca sa sela loi aci, ali i da su neki narodi dobri, da su neke ene lijepe, da su aci iz grada dobri. Takve stavove preuzimaju i jedni i drugi, pojednostavljeno, bez vlastitoga iskustva s nekom skupinom ili njezinim lanovima. Rije je o stereotipima i predrasudama. STEREOTIPI su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za ljude). Oni su zajedniki koncepti koje odreena skupina ljudi gaji o nekoj drugoj skupini. esto se koriste u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda, i opravdavaju odreena diskriminacijskaa ponaanja. ivimo u kompleksnom svijetu, svijetu u kojemu je neophodno stalno uenje. Pravdajui se da nemaju vremena za uenje, upoznavanje, stjecanje vlastitoga iskustva, ljudi su skloni stvari pojednostaviti, iskriviti, generalizirati sliku o nekome ili neemu. Na taj nain stavovi o ljudima i pojavama prerastaju u stereotipe. Stereotipi, dakle, postaju i komponenta identiteta linosti, a ta slika moe ostati trajna, ali se moe i mijenjati pod utjecajima subjekata koji utjeu na formiranje identiteta, a posebno mjesto tu zauzima kola (prijatelji, nastavnici, roditelji, pedagozi i dr.). Formiranje stereotipa temelji se na: - pojednostavljenju, - pretjerivanju ili iskrivljavanju, - generalizaciji, - predstavljanju kulturalnih karakteristika kao prirodnih. Nacionalizam i etnike predrasude manifestiraju se u etnikim stereotipima gdje mi nuno formiramo shvaanja o drugim narodima. U veini kultura odrava se stereotip ene kao slabe, njene, osjeajne i ovisne, a stereotip mukarca kao jakog, agresivnog, hrabrog i neovisnog. Prihvaanje i irenje etnikih i spolnih predrasuda nastaje u obitelji i koli. Meutim, stereotipi ne moraju biti ogranieni na negativne karakterizacije pojedinaca ili skupina, mogu biti i pozitivni. Postoje pozitivni stereotipi o skupinama (npr. svi panjolci dobro pleu). Stereotipi se, ipak, najee smatraju nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti kontrolirani.

1.3. Pojam i vrste predrasude

U kontekstu odrastanja i odnosa meu mladima i prema mladima, vrlo se esto susreemo s predrasudama i stereotipima. Odreeni stil odijevanja, glazbe, mjesta na koja se izlazi esto za sobom vue odreene stereotipe i predrasude drugih skupina, a posebice odraslih osoba. esto ujemo izjave da su koti krtci, Talijani zavodnici, Crnogorci lijenine, Arapi teroristi, Kolumbijci maja itd. Za razliku od stereotipa, koji mogu biti i negativni i pozitivni, PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, skupini ili pojavi stvoreni prije realnog, izravnog iskustva s tom osobom, skupinom ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome. Temelji predrasuda nalaze se u slojevima identiteta linosti. Takoer, u uem smislu, predrasude se odnose na mrnju prema odreenoj skupini ljudi, rasi ili religiji. Predrasude se esto temelje na drutvenim stereotipima, a u najekstremnijoj varijanti rezultiraju time da se odreenim skupinama ljudi ukidaju ljudska prava ili se nekim drugim skupinama daje nepotena prednost. Predrasudu moemo okarakterizirati kao stav koji utjee na osobu, tako da ona sama na povoljan ili nepovoljan nain djeluje prema drugoj osobi ili pak skupini ljudi. Predrasude su tvrdnje koje nisu potkrijepljene injenicama niti zasnovane na argumentima, nego su donesene bez prethodnog provjeravanja njihove tonosti i bez prethodnog razmiljanja o tome, te su vrlo opasne u svakoj fazi razvitka djeteta u neovisnu linost. Struktura predrasuda proeta je kroz tri komponente : Kognitivna komponenta sud o osobinama objekta. Vrjednovanje moe biti pozitivno ili negativno tj. karakteristike objekta ocjenjuju se kao dobre ili loe, korisne ili tetne, poeljne ili nepoeljne. Emocionalna komponenta kada se objekt stava doivljava kao ugodan (pozitivan odnos) ili neugodan (negativan odnos). Akciona komponenta ukljuuje namjere i spremnost za akciju. Pozitivan stav ukljuuje namjeru da se objekt stava podri, zatiti, a negativan da se izbjegne, napadne, onemogui. Razlika izmeu predrasuda i stavova jeste u tome to se predrasude stjeu tijekom ivota socijalnim uenjem, najee putem uenja po modulu.

11

Vano je razlikovati predrasude s obzirom na intenzitet njihove emotivne i kognitivne komponente. Djeca ve s dvije - tri godine postavljaju roditeljima pitanja o svemu i svaemu. Ako su odgovori na ta pitanja odraz njihovih predrasuda, djeca e ve u predkolskoj fazi prihvatiti te stereotipe i predrasude. S poetkom osnovne kole djeca e se poeti identicirati sa skupinom kojoj su slina, a razvit e predrasude prema onoj kojoj ne pripadaju. Istodobno (9 godina ivota) e od roditelja, susjeda, s televizije preuzeti neke predrasude prema lanovima druge vjerske zajednice, spolne ili dobne predrasude, predrasude prema hendikepiranima. Predrasude su tetne za djecu jer: - ue i prihvaaju ope norme ponaanja, ali ih u praksi ne primjenjuju; - stvaraju laan osjeaj superiornosti koji dovodi do neuspjeha i razoaranja u sebe; - dovode do straha i izbjegavanja pripadnika drugih skupina i naroda, to umanjuje mogunost slobode i stjecanja ivotnih iskustava; - kod diskriminirane djece stvara se osjeaj manje vrijednosti i socijalne odbaenosti. Predrasude je teko mijenjati jer su one duboko ukorijenjene u svijesti ovjeka, ali ipak postoje neki postupci koji mogu pomoi k ostvarenju toga cilja. to mogu uraditi nastavnici i roditelji? - Roditelj i nastavnik koji iskreno vjeruju u jednakost meu ljudima, predstavljaju dobar uzor djeci za oponaanje vrjednota i ponaanja. - Roditelj i nastavnik trebaju najprije analizirati vlastite stavove i odbaciti one koji su nastali pod utjecajem predrasuda. - Roditelj i nastavnik trebaju stvoriti takvu klimu u obitelji i razredu da svako dijete moe prihvatiti sebe i znati kamo pripada bez osjeaja inferiornosti ili superiornosti. - Roditelj i nastavnik trebaju omoguiti djeci kontakt s pripadnicima razliitih skupina, jer e se na taj nain kod djece razviti svijest i emocije koje e im pomoi da razumiju i cijene razlike, da ih prihvate i prilagode im se. - Roditelj i nastavnik trebaju djecu nauiti da se postave u tuu poziciju i da vide ponaaju li se i sami onako kako bi voljeli da se drugi ponaaju prema njima. - Roditelj i nastavnik trebaju nauiti djecu prepoznati predrasudu i razviti njihove sposobnosti da se suprotstave tim predrasudama i diskriminaciji bilo da su upuene njima ili drugima.

Kako predrasude uz to prate i ekstremno negativni osjeaji, tako one djeluju i na ponaanje koje pojaava osuivanje, podcjenjivanje, neprijateljski stav i potiu na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda. Diskriminaciju moemo denirati kao nepravedno postupanje prema pojedincima koji pripadaju odreenoj drutvenoj skupini. Diskriminacija se razlikuje od pojma predrasude jer je ona stvarna posljedica predrasudnih stavova neke osobe, uoljiva u njezinu ponaanju Vano je neposredno sueljavanje s izjavljenim predrasudama.

Npr. predrasuda prema djeci s potekoama u razvoju: Nije u redu da djeca s potekoama u razvoju sjede u istom razredu s ostalom djecom. Ona samo ometaju nastavu i oduzimaju vrijeme koje bi trebalo biti posveeno ostaloj djeci. A osim toga, ostala djeca e ih oponaati i postati kao i oni (djeca s potekoama u razvoju).

1. izdvojite onaj dio koji ukazuje na predrasudu i na objektivan i miran nain ga ponovite. Mnogi smatraju da su djeca s potekoama u razvoju teret drutvu i da bi ih trebalo izolirati u specijalne kole. 2. korak: mirno, sigurno i jasno iznesite vlastiti stav o iznesenom miljenju. Moje me iskustvo ui da ako se nastava dobro organizira, to moe biti pozitivno i za djecu s potekoama, ali i za ostalu djecu. 3. korak: iznesite neku pozitivnu osobinu skupine kojoj je predrasuda bila upuena. Dijete s potekoama stvara kod ostale djece primjere zadovoljstva, prijateljstva, zatite, odgovornosti i razvija mnoge vane ljudske kvalitete. 4. korak: blago skrenite razgovor u pozitivnom smjeru na novu temu. Da rezimiramo, najprije se provodi kritika stava, pojave, pojma, zatim se provodi skupna rasprava (trai se predrasuda, analizira se njezina netonost i nepravednost), pa se trae ideje koje bi pomogle u suzbijanju te predrasude.

12

1.4. Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda

Dakle, identitet svake linosti nuno unutar svojih slojeva sadri i stereotipe, pozitivne i negativne, i predrasude, odnosno uloge koje imamo tijekom ivota i bez obzira jesu li dobivene roenjem ili su na osobni izbor sadre stavove, stereotipe i predrasude. Njihovo postojanje odreuje ponaanje i akcije prema drugim osobama i skupinama, ali esto su i uzrokom konikta izmeu dviju osoba, te osobe i skupine.

Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i kako treba uiti kako svesti konikte na razinu podnoljivosti u svim fazama ivota, a posebice u periodu obrazovanja, mogua su dva naina sprjeavanja ili ublaavanja konikata u koli: moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima, obitelji, nastavnicima i dr. Etnike predrasude predstavljaju krupan drutveni problem. Zbog drutvenog znaaja predrasuda uloeno je mnogo pokuaja u traenju naina borbe protiv predrasuda. Jedan nain jeste donoenje zakonskih propisa protiv manifestiranja predrasuda. Drugi nain jeste sustavno informiranje o nepravednosti predrasuda. Iz svega ovdje navedenoga lako se dolazi do zakljuka da smanjenje predrasuda i sukoba nije laka niti kratkorona stvar. Otpor prema predrasudama u ovjeku zahtijeva vie snage nego li prihvaanje predrasuda.

13

Nauili smo:
IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA tijekom dueg perioda , bez obzira na promjene perioda i okolnosti koje se dogaaju oko nas. Identitet je odgovor na pitanje TKO SAM JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi. IDENTITET se uvijek gradi u kontaktu s drugim ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas drugi vide moe biti razliita. Razliitost ovih predstava o osobi esto je uzrok konikata, a posebice je opasno osobe promatrati kroz samo jedan sloj identiteta. Zato? Promatranjem i doivljavanjem osobe kroz samo jedan sloj identiteta (npr. spolnu pripadnost, etniku pripadnost) stvara se temelj za razvitak stereotipnog miljenja i diskriminacije, odnosno sprjeava se mogunost da osobe budu razliite, ali i da i pored tih razlika imaju neke karakteristike pripadnosti nekoj skupini. STEREOTIPI su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za ljude). Oni su skupni koncepti koje odreena skupina ljudi gaji o nekoj drugoj skupini. esto se koriste u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda, i opravdavaju odreena diskriminacijska ponaanja. Meutim, stereotipi ne moraju biti ogranieni na negativne karakterizacije pojedinaca ili skupina, mogu biti i pozitivni. Stereotipi se, ipak, najee smatraju nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti kontrolirani. PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, skupini ili pojavi stvoreni prije realnog, izravnog iskustva s tom osobom, skupinom ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome. Takoer, u uem smislu, predrasude se odnose na mrnju prema odreenoj skupini ljudi, rasi ili religiji. IDENTITET - STEREOTIPI PREDRASUDE KONFLIKT Identitet svake linosti nuno unutar svojih slojeva sadri i stereotipe, pozitivne i negativne, i predrasude, odnosno uloge koje imamo tijekom ivota, i bez obzira jesu li dobivene roenjem ili su na osobni izbor sadre stavove, stereotipe i predrasude. Njihovo postojanje odreuje ponaanje i akcije prema drugim osobama i skupinama, ali esto su i uzrokom konikta izmeu osobe i osobe i osobe i skupine. Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i kako treba uiti kako svesti konikte na razinu snoljivosti u svim fazama ivota, a posebice u periodu obrazovanja, mogua su dva naina sprjeavanja ili ublaavanja konikata u koli: moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima, obitelji, nastavnicima i dr.

14

Radionica 1 - IDENTITET

Ciljevi radionice
- Upoznati sudionike s pojmom i aspektima identiteta - Upoznati sudionike o slojevima identiteta od kojih su neki odreeni roenjem, a drugi rezultat utjecaja razliitih imbenika i vlastitih odluka

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MARIONETA (15) 2. Glavna aktivnost VREMEPLOV (55)

3. Zavrna aktivnost RAZVRSTAJ SE/GORDIJEV VOR (20)

Materijal za radionicu
hamer papiri A4 stikeri omasteri materijal za sudionike aktivnosti Marioneta materijal Periodi ivota moga djeteta/uenika materijal za sudionike aktivnosti Drvo identiteta

15

1
Diskusija:

UVODNA AKTIVNOST
Marioneta Voditelj sudionike podijeli u dvije - tri skupine. Svaka skupina dobije hamer s nacrtanom marionetom (materijal za sudionike 1) i u balone treba napisati tko i to, po njihovom miljenju, presudno utjee na formiranje identiteta.

(Materijal za sudionike 1 Marioneta) Svaka skupina predstavi balone svoje marionete, odnosno iznese miljenje tko i to utjee na formiranje identiteta.

1. Je li vas uitelj/ica esto dijelio/la u razliitim aktivnostima na skupinu djevojica i skupinu djeaka? 2. Je li uitelj/ica esto organizirao/la natjecanje u uenju izmeu djevojica i djeaka? 3. Jesu li vam poznate izreke: Djeak ne smije tui djevojicu.; Djevojice ne psuju.; Veliki djeaci ne plau? 4. Je li u vaem razredu bilo vie djevojica ili djeaka koji su bili dobri u matematici? to mislite zato? Jesu li djeaci vie poticani?

Voditelj naglaava da je vrlo vano da se drugi ljudi ne promatraju iskljuivo kroz jedan aspekt identiteta (npr. pripadnost etnikoj skupini, spolna pripadnost), jer se time ini diskriminacija prema njima.

16

Voditelj treba ukazati sudionicima na injenicu da vode rauna o izboru lika s kojim se mogu identicirati kako ne bi povrijedili osjeaje drugih osoba ili ih doveli u neprijatne situacije. Voditelj zamoli sudionike da se prisjete tri perioda ivota svoje djece/uenika: djetinjstva, pohaanja osnovne i pohaanja srednje kole. Podsjea ih da su ti periodi obiljeeni nekim dogaajima kojih se i rado i nerado sjeaju; da su tada djeca/uenici imali i dobivali neke uloge (brat, sestra, roak, uenik, prijatelj, simpatija, lan Vijea uenika, sportskog kluba, predsjednik razredne zajednice i dr.); kako su se djeca/uenici osjeali u tim ulogama i kako su ih drugi vidjeli (doivljavali) u tim ulogama. Svaki od sudionika dobije hamer s tabelom koju treba popuniti sljedeim podacima: (Materijal za sudionike 1 Periodi ivota mog djeteta/uenika) Period ivota djeteta/uenika Djetinjstvo Osnovna kola Srednja kola Kada su svi sudionici ispunili tabelu, voditelj ih zamoli da izdvoje koje su uloge djeca/uenici dobili roenjem a koje su bile njihov osobni izbor (osobno ili pod utjecajem roditelja i nastavnika), te ih ispisuju na zajednikom hameru. (Materijal za voditelja 1) ROENJE OSOBNI IZBOR POD UTJECAJEM RODITELJA I NASTAVNIKA Najvaniji dogaaji Uloge djeteta/uenika tada Kako su dijete/ uenika drugi vidjeli

GLAVNA AKTIVNOST
Vremeplov

Napomena za voditelja radionice Aktivnost se provodi u tri skupine i to skupina sastavljena od roditelja, skupina sastavljena od nastavnika i skupina sastavljena od nastavnika i roditelja. Nakon to su izdvojili uloge na one koje su djeca/uenici dobili roenjem i one koje su bile njihov osobni izbor (i/ili su nastali pod utjecajem roditelja i nastavnika), voditelj zamoli sudionike da ove uloge zajedniki unutar sve etiri skupine predstave na drvetu identiteta i to tako da se unutar manjih skupina usklade i napiu uloge kako slijedi: - u kronji one uloge koje mogu promijeniti kod djece/uenika; - u stablu one uloge koje ne bi mijenjali kod djece/uenika; - u korijenu one uloge koje se ne mogu promijeniti kod djece/uenika. Svaka skupina predstavlja svoje drvo identiteta. (Materijal za sudionike 2 Drvo identiteta) Voditelj zakljuuje napomenama da se identitet sastoji od niza slojeva, a oni su: nai osobni izbori tijekom ivota profesija, pripadnost udruzi graana, sportskom klubu, glazbenom pravcu, politikoj partiji - i neke karakteristike koje dobivamo roenjem spol, tjelesne karakteristike, rasa, nacija, itd.

17

1. Razvrstavanje: Izjave: ja navijam za Barcelonu; ja navijam za Wolfsburg; ja navijam za Milan ja navijam za Arsenal; ja navijam za Lion, ostali. 2. Razvrstavanje: Izjave: ja imam tune oi; ja imam zelene oi; ja imam plave oi; ja imam arene oi; ja imam nasmijane oi; ostali. 3. Razvrstavanje: Izjave: ja volim itati; ja volim umjetnost; ja volim sport; ja volim burek; ostali. 4. Razvrstavanje: Izjave: ja sam s teritorija bive Jugoslavije; ja sam iz Europe; ja sam s planeta Zemlje; ja sam s Balkana; ostali. 5. Razvrstavanje: Izjave: ivio sam na vie mjesta; ivio sam u jednoj dravi; ivio sam u socijalizmu; ostali. Nakon svakog razvrstavanja voditelj postavlja pitanje: Zato se odabrali ovu skupinu? Slijede pitanja za plenum: Podsjea li vas ovo na neto? Na to? Jeste li imali osjeaj da imate izbor? Kako vam je bilo uslijed razlika u okviru iste skupine? Bivaju li vaa djeca/uenici stalno razvrstavani po nekim od ovih kriterija? Kako se vi osjeate kada vam ispriaju kako su se dobro/loe osjeali zbog ovakvih razvrstavanja?

ZAVRNA AKTIVNOST
Razvrstaj se Voditelj zamoli sudionike da se razvrstavaju po skupinama nekoliko puta, i to pristupajui papiru koji lei na podu, a na kojem stoji jedna od sljedeih izjava:

Voditelj zakljuuje da je promatranje osoba kroz samo jedan sloj identiteta uzrok diskriminacije i izbijanja sukoba u koli, obitelji, dravi itd. Voditelj postavlja pitanja sudionicima: to utjee na izgradnju nacionalnog identiteta? Kakvu vanost ima nacionalni identitet i zato? to je to to stvara doivljaj ugroenosti prava na vlastiti identitet i nacionalni identitet? Kako se ophoditi s razlikama?

Gordijev vor Nakon diskusije voditelj zamoli sudionike da formiraju krug i kreu se prema sreditu zatvorenih oiju i ruku podignutih ispred sebe. Na voditeljev povik: Stop!, svatko uhvati i jednom i drugom rukom po jednu neiju ruku jo uvijek zatvorenih oiju. Tako napravljen vor sada treba raspetljati.

Voditelj zakljuuje napomenama - bez obzira na broj i vrstu slojeva identitet se uvijek gradi u kontaktu s drugim ljudima. Stoga je nuno djetetu/ueniku ukazati da bude svjestan/na svih slojeva svojega identiteta, da zajedno s roditeljima i nastavnicima trai zajednike slojeve identiteta s drugim, jer omoguavaju komunikaciju i suradnju, a sprjeavaju diskriminaciju i konikte.

18

Materijal za sudionike 1

19

Materijal za sudionike 2

Periodi ivota mog djeteta/uenika

Period ivota djeteta/uenika Uloge djeteta/uenika tada Kako su dijete/uenika drugi vidjeli

Najvaniji dogaaji

Djetinjstvo

Osnovna kola

Srednja kola

20

Materijal za sudionike 3

DRVO IDENTITETA

21

Materijali za voditelja

Materijal za voditelja 1 POD UTJECAJEM RODITELJA I NASTAVNIKA

ROENJE

OSOBNI IZBOR

22

Radionica 2 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljevi radionice
- Upoznati sudionike s pojmom, karakteristikama i funkcijom predrasuda i stereotipa - Upoznati sudionike o potrebi i nainima borbe protiv predrasuda i stereotipa

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SLIKA STEREOTIPA I PREDRASUDA (10) 2. Glavna aktivnost PUTOVANJE (40)

3. Zavrna aktivnost STEREOTIPI I PREDRASUDE SU... (10)

Materijal za radionicu
hamer za svaki par olovke stikeri omasteri tekst Putovanje za svakog sudionika radni list Osobine

23

UVODNA AKTIVNOST
Slika stereotipa i predrasuda Voditelj dijeli sudionike u parove (roditelj i nastavnik) i svaki par ima pet minuta da nacrta i napie na hameru najmanje po tri osobine osoba iz tabele.

(Materijal za sudionike 1 Osobine) Po isteku pete minute svaki par predstavlja svoju sliku i osobine koje su napisali za osobu koju su crtali.

Voditelj radionice upoznaje sudionike s pojmom predrasuda i stereotipa koji su zasnovani na pojedinim slojevima identiteta (etnika, rasna, religijska, spolna pripadnost i dr.).

24

2
Slijedi diskusija:

GLAVNA AKTIVNOST
Putovanje Voditelj podijeli sudionicima papir s tekstom Putovanje.

(Materijal za sudionike 2 Putovanje) Sudionici imaju pet minuta da se odlue s kim ele i s kim ne ele putovati i to ispisuju svatko na svom papiru. Nakon toga voditelj pravi tri skupine koje se moraju usuglasiti s koje tri osobe ele i s koje tri osobe ne ele putovati.

Napomena za voditelja radionice Jednu skupinu ine roditelji, drugu nastavnici, a treu roditelji i nastavnici. Skupine predstavljaju svoj izbor putnika, a onda se u plenumu moraju usuglasiti s koje tri osobe ele i s koje tri ne ele putovati.

U kojoj vam je fazi rada (individualno, skupno ili u plenumu) bilo najtee raditi? Koliko se vaa odluka donesena individualno i u skupini razlikuje od odluke koju ste donijeli u plenumu? Zato se s izborom nekih putnika (i s kojima elite i s kojima ne elite putovati) nikada ne biste usuglasili na razini cijele skupine? Zato ste pristajali na kompromis unutar skupine ili u plenumu? Biste li sada promijenili svoj izbor putnika s kojim elite odnosno ne elite putovati? Zato?

Voditelj radionice zakljuuje kada se ponaamo na temelju naih predrasuda i stereotipa i ne pruamo svim ljudima ista prava ili im onemoguujemo uivanje njihovih prava, onda vrimo diskriminaciju.

25

ZAVRNA AKTIVNOST
Stereotipi i predrasude su... Svaki sudionik skupine sudjeluje u kreiranju reenica i to tako da jedan po jedan sudionik u svakoj skupini (skupine iste kao u glavnoj aktivnosti) dopisuje po jednu rije.

STEREOTIPI I PREDRASUDE SU... NAJEI STEREOTIPI I PREDRASUDE MEU NAOM DJECOM/UENICIMA SU... PROTIV STEREOTIPA I PREDRASUDA MOEMO SE BORITI...

Kada su reenice ispisane, voditelj podijeli sudionicima po pet stikera na kojima su napisani neke vrsta stereotipa i predrasuda. Nalijepe ih gdje ele na sebe i na voditeljev znak svatko se treba kretati u prostoriji i osloboditi se tih traka, ali tako to e ih nalijepiti na nekog drugog za koga smatra da ima izraene neke od napisanih stereotipa i predrasuda.

Voditelj radionice zakljuuje - kako predrasude esto prate i ekstremno negativni osjeaji, tako one djeluju i na ponaanje koje pojaava osuivanje, podcjenjivanje, neprijateljski stav i potie na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda. Treba nauiti djecu/uenike prepoznati predrasudu i razviti njihove sposobnosti da se suprotstave tim predrasudama i diskriminaciji bilo da su upuene njemu ili drugima.

26

Materijal za sudionike 1

Osobine
Svaki par ima deset minuta da nacrta i napie na hameru najmanje po tri osobine osoba iz tabele.

GLUMAC SPORTIST ROM LIJENIK POLITIAR POLICAJAC PROSJAK CRNAC INVALID PLAVUA

27

Materijal za sudionike 2

Putovanje
Zamislite da kreete na put iz Lisabona do Moskve koji traje sedam dana i trebate dijeliti spavai kupe s jo tri osobe. S kojima od navedenih putnika biste najradije putovali, odnosno s koja tri nikako ne biste eljeli dijeliti kupe? Talijanski DJ koji izgleda bogato. Afrikanka koja prodaje kone proizvode. Mladi umjetnik koji je HIV-pozitivan. Rom iz Maarske upravo puten iz zatvora. Baskijski nacionalist na slubenom putovanju u Rusiju. Slobodoumni Albanac koji se vraa sa seminara o ljudskim pravima iz Norveke. Mlada djevojka iz Turske, odlian student, pozira erotskim asopisima. Njemaki raper s alternativnim nainom ivota. Slijepi pijanist iz Austrije. Ukrajinski student koji se ne eli vratiti kui. Rumunjka srednjih godina, bez vize, s jednogodinjim djetetom u naruju. Nabildana Nizozemka feministiki nastrojena. vedski skinhed pod utjecajem alkohola. Crnac iz Liberije, koarka u Grkoj. Razbija iz Belfasta koji oito ide na nogometnu utakmicu. Nespretni novinar iz Danske, na putu za Kosovo. Poljska prostitutka iz Berlina. Francuski seljak koji govori samo francuski, s koarom smrdljivog sira. Kurdski izbjeglica koji ivi u Njemakoj, na povratku kui iz Libije. Predebeo vicarski bankar na poslovnom putovanju. Sveenik, nastavnik u mukoj koli u Britaniji, osumnjien za zlostavljanje djece. Dizajner iz Italije, homoseksualac, neenja, pristalica liberalne partije. Hendikepirani Palestinac u pratnji zgodne medicinske sestre. Brbljava gospoa iz Belgije na putu za Kinu.

Imate pet minuta da se odluite s kim elite i s kim ne elite putovati i ispiite svatko na svom papiru.

elim putovati s...

Ne elim putovati s...

28

Radionica 3 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljevi radionice
- Upoznati sudionika s pojmom, karakteristikama i vrstama predrasuda i stereotipa - Upoznati sudionike o potrebi i nainima borbe protiv predrasuda i stereotipa - Upoznati sudionike s povezanou identiteta sa stereotipima i predrasudama.

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice

1. Uvodna aktivnost BAROMETAR (15) 2. Glavna aktivnost ZEMLJOPIS I PREDRASUDE I STEREOTIPI (30)

3. Zavrna aktivnost KAKO SE BORITI SA STEREOTIPIMA I PREDRASUDAMA (15)

Materijal za radionicu
papir za svaku skupinu olovka za svaku skupinu materijal za sudionike aktivnosti Stereotipi veliki papir za svaku skupinu omasteri omotnice

29

1
Izjave: Diskusija: -

UVODNA AKTIVNOST
Barometar Voditelj daje sudionicima omotnicu i papire u pet razliitih boja. Nakon to voditelj proita izjavu, sudionici ocijene svaku izjavu (ocjena za prvu izjavu pie se na bijelom papiru, druga na utom, trea na roza, etvrta na plavom i peta na naranastom papiru) od 1 do 10 (od najmanjeg do najveeg slaganja s izjavom) i stave stiker u omotnicu. Zalijepe omotnicu i daju voditelju.

Ja imam predrasude. Ja imam pravo na svoje predrasude. Mislim da postoje korisne predrasude. Predrasude uvijek vode k diskriminaciji. Borba s predrasudama besmislena je u vremenu u kojemu ivimo.

Nakon toga voditelj ita iste izjave i sudionici stanu na barometar s brojevima od 1 do 10 (od najmanjeg do najveeg slaganja s izjavom). Voditelj biljei koliko je bilo sudionika po svakoj izjavi na svakom broju od 1 do 10. Voditelj otvara omotnice i lijepi stikere po bojama i po visini ocjene na pet razliitih papira, ali da sudionici ne vide rezultat.

Kako ste se osjeali radei vjebu? Jesu li se vae ocjene u omotnici i one koje ste izabrali na barometru u prostoriji razlikovale i zato?

Voditelj radionice zakljuuje da se predrasude i stereotipi mijenjaju pod utjecajem osobnih promjena (starost, naobrazba, mjesto ivljenja), ali i pod utjecajem okoline, te da smo skloni mijenjati svoje stavove pod utjecajem okoline.

30

2
Korak 1: Korak 2: Korak 3:

GLAVNA AKTIVNOST
Zemljopis i stereotipi i predrasude Stereotipi i predrasude o stanovnicima odreenih regija (drava)

Napomena za voditelja radionice Jednu skupinu ine uenici, drugu nastavnici, treu pedagozi, a etvrtu roditelji ako aktivnost provodi tim za medijaciju. Ako su samo roditelji i nastavnici ukljueni u aktivnost, onda jednu skupinu ine roditelji, drugu nastavnici i treu nastavnici i roditelji.

Formiraju se tri male skupine. U malim skupinama sudionici na velikom papiru zapisuju pet bitnih svari, obiljeja ili osobina stanovnika regije (drave) iz koje dolaze.

(Materijal za sudionike 1 Stereotipi) Voditelj izmijeni sastav malih skupina i podijeli ih u nove skupine (npr. svi brojevi 1 iz prve skupine ine sada drugu skupinu, brojevi 2 ine drugu i tako redom). Svakoj se skupini dodjeljuje jedan napisan veliki papir, zatim analiziraju napisane stereotipe i predrasude iz koraka 1, te sainjavaju novi popis stereotipa i predrasuda. Voditelj ponovno izmijeni sastav malih skupina i podijeli ih na male skupine koje ine mukarci i male skupine koje ine ene. Svakoj se skupini dodjeljuje jedan napisani veliki papir, zatim analiziraju napisane stereotipe i predrasude iz koraka 2, te sainjavaju novi popis stereotipa i predrasuda.

Slijedi predstavljanje napisanih papira sa stereotipima i predrasudama svake skupine po koracima. Pitanja za diskusiju: Koje su slinosti i razlike izmeu skupina? Kako ste se osjeali kada ste sluali druge o vama? Kakva veza postoji izmeu diskriminacije i predrasuda? U kojoj ste se skupini osjeali najugodnije? Sa zapisom koje skupine ste najvie suglasni? Brainstorming: Odakle potjeu predrasude? Sudionici ispisuju na stikere svoje ideje o podrijetlu stereotipa i predrasuda i lijepe ih na hamer. Voditelj vri razvrstavanje izvora stereotipa i predrasuda.

Voditelj vri razvrstavanje izvora stereotipa i predrasuda i naglaava da su ti izvori: obitelj, kola, mediji, religija, vrnjaci, sport, glazba, prijatelji, politika itd.

Slijedi diskusija: S kojim se stereotipima i predrasudama susreu vaa djeca/uenici u koli? S kakvim se sve problemima vi suoavate zbog nazonosti navedenih stereotipa i predrasuda?

31

(Kako se boriti? Koga ukljuiti? Koliko se roditelji i nastavnici meusobno mogu boriti protiv stereotipa i predrasuda meu djecom? Kako mogu ukljuiti djecu/uenike da im budu partneri u borbi protiv stereotipa i predrasuda?) Nakon toga svaka skupina predstavlja svoj nain borbe sa stereotipima i predrasudama u koli.

ZAVRNA AKTIVNOST
Nakon to je voditelj razvrstao stereotipe i predrasude koje su naveli sudionici, formira male skupine i daje zadatak da skupine nacrtaju razliitim simbolima odgovor na pitanje: - Kako se boriti protiv navedenih stereotipa i predrasuda u koli?

Voditelj zakljuuje djeca/uenici imaju sliku o tome kako bi htjeli da se drugi ponaaju prema njima, ne vole zadirkivanje, ruganje, ismijavanje, dominantno ponaanje.... Treba ih nauiti da se postave u tuu poziciju i da vide ponaaju li se i sami onako kako bi voljeli da se drugi ponaaju prema njima, a time se oslobaaju stereotipa i predrasuda.

Materijal za sudionike 1

Stereotipi

Amerikanci

Rusi

Englezi

Bosanci i Hercegovci

Kinezi

Slovenci

Makedonci

Srbijanci

Crnogorci

Hrvati

32

II.
Vjetine komunikacije
- Je li vaoj djeci/uenicima uvijek lako rei ono to ele? - Potiete li vau djecu/uenike da uvijek kau ono to misle? - Koliko esto zbog nespretno izgovorenih rijei vaa djeca/ uenici izazovu konikt s vama? - Koliko je potreban i vaan va pogled, dodir, osmijeh u komunikaciji s djecom/ uenicima? - Sluate li uvijek pozorno vau djecu/uenike kada govore? - Zbog ega je vano poznavati vjetinu asertivnosti? - Kako razvijati nenasilnu komunikaciju kod djece/uenika?

2.1. to je komunikacija?
Nakon to smo otkrili tko smo, na identitet, nae stereotipe i predrasude, trebamo nauiti kako sa svim naim slojevima identiteta, stereotipima i predrasudama komunicirati s drugim. Jer nitko ne moe ivjeti sam, ne komunicirati s ljudima. Komunikacija je sredstvo pomou kojeg stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove, molimo za pomo i mnogo drugih stvari. ovjek od svoga roenja ui kako komunicirati da bi te sposobnosti dalje kroz ivot razvijao. Komunikacija je prijenos informacija od poiljatelja k primatelju, uz uvjet da primatelj razumije informaciju. Dakle, komunikacijski proces obuhvaa: poiljatelja, prijenos poruke kroz izabrani kanal, primatelja.

Da bi se sudionici u komunikaciji sporazumjeli moraju: - koristiti odgovarajui jezik - precizno odrediti sadraj onoga to se govori, - odrediti nain na koji se govori (ton, geste). USPJENA KOMUNIKACIJA JE UINKOVITA Ostvaruje ciljeve osoba koje komuniciraju PRIKLADNA Ne kri pravila, oekivanja ili norme

Komunikacija se denira i kao proces razmjene poruka (verbalnih ili neverbalnih) izmeu najmanje dviju osoba, a koji se odvija s odreenom svrhom i namjerom. Na komunikaciju moemo gledati kao na sredstvo povezivanja ljudi na ostvarenju zajednike svrhe. Aktivnost unutar kole nije mogua bez komunikacije, a svrha komunikacije u koli, meu uenicima, nastavnicima, roditeljima, pedagozima i drugima jeste provesti promjenu usmjeriti akcije u svrhu vlastite dobrobiti i dobrobiti kole. U koli se svakodnevno komunicira: uenici s uenicima, uenici s nastavnicima, nastavnici s pedagozima, nastavnici s roditeljima, nastavnici s pedagozima, uenici s roditeljima itd. U toj stalnoj komunikaciji razmjenjuju se meusobno poruke (informacije).

Da bi komunikacija bila uspjena, neophodno je da postoji prilagoavanje svih sudionika u njoj, zato to se u komunikaciji dogaa proces razmjene, uzajamnog djelovanja i formiranja odnosa meu sudionicima tako da svaki sudionik dobiva svoje mjesto i znaaj. Dakle, komunikacija u koli zahtijeva da sudioniici u komunikaciji budu ravnopravni jer samo na taj nain mogu rjeavati konikte. Proces komunikacije sastoji se od izraavanja sebe i sluanja drugih. Dakle, uinkovita i prikladna komunikacija podrazumijeva da sudionici posjeduju komunikacijske vjetine kao to su: sluanje, decentracija, postavljanje pitanja, empatija, poznavanje situacije, ukljuenost i upravljanje interakcijom, eksibilnost ponaanja. Decentracija je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo njezine probleme i postupke. esto je decentracija najvaniji imbenik u procesu komunikacije. Decentriranje nam pomae da razumijemo druge i da bolje razumijemo sami sebe. Empatija je jasno razumijevanje osjeaja, potreba, misli i elja druge strane, bez osuivanja. Samo onaj koji razumije sebe moe razumjeti i drugoga. Kada se govori o kontekstu kole, nema vanijeg cilja za sudionike u komunikaciji od uzajamnog razumijevanja i razmjene koja ih povezuje. To je polje na kojemu su svi ravnopravni i jednaki, jer bez obzira na to tko su sudionici u komunikaciji, djeca, odrasli, roditelji, nastavnici, ravnatelji, oni su samo sugovornici. Ravnopravan i partnerski odnos izmeu sudionika u komunikaciji jeste onaj koji najvie doprinosi kvaliteti razmjene i njemu teimo, a ogleda se u meusobnom potivanju i prihvaanju. Naini na koje to radimo odreuju hoe li e doi do povezivanja sa sobom i drugima ili do prekida komunikacije, gubljenja kontakta ili izbijanja konikta.

Ljudi razmjenjuju meusobno poruke, a one se sastoje od niza simbola. Simboli su rijei, geste, slike, zvukovi ili pokreti upotrebljivi jer se ljudi vie ili manje slau glede objekata, zbivanja i osjeaja na koje se ti simboli odnose.

34

2.2. Prepreke za komunikaciju i nastajanje konikta

U svakodnevnoj komunikaciji u koli esto se pojavljuju prepreke, koje kao rezultat imaju nerazumijevanje izmeu sudionika u komunikaciji, a kao rezultat nerazumijevanja javlja se konikt. Npr. nain postavljanja pitanja ueniku moe biti uzrokom konikta. Ili, nemogunost da se ovjek stavi u poziciju druge osobe (nemogunost decentracije) dovodi do nerazumijevanja i sebe i druge osobe. Nain komunikacije meu sudionicima klju je uspjene komunikacije, ali istodobno i osnovni razlog za izbijanje konikta. Pozicija nastavnika esto biva zloupotrebljavana u komunikaciji i umjesto ravnopravnog odnosa nastavnici se uenicima obraaju na razliite naine rizikujui da tako izazovu sukobe ili ih rasplamsaju. Navest emo neke naine neravnopravnog komuniciranja koji bi mogli biti uzrokom izbijanja konikta izmeu nastavnika i uenika, a neke naine komunikacije koriste i roditelji obraajui se djeci ili djeca roditeljima. Ovo je prilika i da provjerite kakve reenice najee koristite u komunikaciji. 1. NAREIVANJE, KOMANDOVANJE Nastavnik:Taj se zadatak mora tako uraditi i gotovo. Roditelj: Brata mora uvati dok smo mi u gostima i nema rasprave o tome. Uenik: Mora mi kupiti onu crvenu jaknu i neu nikakvu drugu. 2. UPOZORAVANJE, PRIJETNJA Nastavnik:Ako ne pozove roditelje da dou u kolu, bit e kanjen. Roditelj: Ako ne popravi slabu ocjenu iz matematike, otac e te istui. Uenik: Ako mi ne da novac, istui u te poslije sata. 3. PROPOVIJEDANJE, NAVOENJE RAZNIH TREBALO BI Nastavnik:Kada doe u kolu, svoje osobne probleme treba ostaviti kod kue gdje im je i mjesto. Roditelj: Trebalo bi da napokon shvati koliko ti je godina i ne ponaa se drsko prema sestri. Uenik: Treba prestati prepisivati lektiru od mene. 4. UVJETOVANJE Nastavnik:Nemoj ii igrati nogomet, pa e onda moi zavriti sve obveze. Roditelj: Ako se ne bude druio s onim propalicama iz ulice, vie e te cijeniti u koli. Uenik: Ako mi dozvoli da iziem van, kupit u ti novine.

5. DOKAZIVANJE Nastavnik:Ostalo ti je jo samo mjesec dana do kraja godine, a ti jo nisi popravio slabu ocjenu iz zemljopisa. Roditelj: Potroila sam puno novaca za tvoje knjige, a ti ih nisi ni otvorio. Uenik: Sve sam nauio iz zike, ali mi nastavnik nije postavio niti jedno pitanje na koje znam odgovor. 6. OSUIVANJE, KRITIZIRANJE Nastavnik:Zato si ekao toliko dugo da se gradivo nagomila? Roditelj: Ne mogu vie trpiti kritike kako imam nasilnog sina. Uenik: Zato meni stalno postavljate teka pitanja iz zemljopisa? 7. ETIKETIRANJE Nastavnik:Ti si iznimno lijena osoba. Roditelj: Za razliku od tvoje sestre ti si neuredna i povrna osoba. Uenik: Ti si dijete sa sela i nemam s tobom to priati. 8. TUMAENJE, ANALIZA Nastavnik:Ti hoe napustiti sat, a ustvari se samo hoe izvui i nita ne raditi. Roditelj: Trai novac za knjige, a istina je da ti treba da nabavi cigarete. Uenik: Ti mene stalno poziva da gledamo utakmicu, a ustvari treba da i tebi platim ulaznicu. 9. HVALJENJE, PRIHVAANJE Nastavnik:Ti si veoma sposoban, sigurno e nai naina da rijei problem. Roditelj: Ja znam da sam rodila pametno dijete i ti e to dokazati na satu. Uenik: Ja najbolje igram koarku i to u vam uvijek dokazati. 10. TJEENJE Nastavnik:Nemoj se brinuti i ja sam imala slabu ocjenu. Roditelj: Zato se brinuti kada ni ja nisam zavrio fakultet? Uenik: Nemoj se brinuti zbog matematike i ja ve drugi put ponavljam razred zbog slabe ocjene iz matematike. 11. ISPITIVANJE, SASLUAVANJE Nastavnik:Misli li da je zadatak bio toliko teak? Koliko ti je vremena bilo potrebno da ga uradi? Zato si odustao? Zato me nisi ranije pitao da ti pomognem? Roditelj: Zato mi nisi rekao da si se potukao s ostalim djeacima nego ja to doznajem od tvoje razrednice? Uenik: Zato me ranije nisi pitala koliko slabih ocjena imam?

35

12. POVLAENJE Nastavnik:Ostavimo sada priu o matematici, hajde da priamo o neem prijatnijem! Roditelj: Nee ti biologija trebati u ivotu, idemo mi istiti dvorite. Uenik: Kao da e svijet propasti zato to ja ne znam kemiju. Takoer, prepreke u komunikaciji predstavljaju loe izreene poruke, nepovjerenje, preuranjeno zakljuivanje, nepaljivo sluanje, preoptereenost poruka informacijama itd.

2.4. Aktivno sluanje

Koliko esto nekog sluate samo iz pristojnosti? Koliko esto se suoavate s konstatacijom da ste nekog sluali a ne moete ponoviti gotovo nita to je osoba govorila? Koliko esto je vae nesluanje bilo uzrokom svae s djecom, roditeljima, prijateljima, efom i drugim? Dogaa se da sluate samo ono to vas zanima, kimate glavom dajui sugovorniku znak da ga sluate, a ustvari vi ste u svojim mislima. Vi ste svog sugovornika sluali selektivno, pasivno, ali ne aktivno. Aktivno sluanje jeste vjetina sluanja druge osobe s pozornou i potovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo. Svrha aktivnog sluanja je da pomogne da razumijemo to je sugovornik elio kazati, kao i da mu jasno stavimo do znanja da smo ga razumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamo pozornost i na sadraj poruke i na osjeaje koji prate poruku sugovornika. Zato je vano sluati? primamo korisne informacije izbjegavamo nesporazume i svae pokazujemo da nam je stalo potiemo zatvorene i srameljive pomaemo da osoba jasnije sagleda problem izgraujemo odnos povjerenja

2.3. Poticaji za komunikaciju i rjeavanje konikta

Kao to postoje prepreke u komunikaciji u koli, postoje i imbenici koji olakavaju komunikaciju i sprjeavaju izbijanje konikta. to olakava komunikaciju? pokaite govorniku da elite sluati uklonite uzroke rastresenosti suosjeajte s govornikom budite strpljivi kontrolirajte svoju narav budite paljivi s argumentima i kritikom postavljajte pitanja prestanite priati Bez obzira u kojoj situaciji u koli se nalazili: razgovor uenika, uenika i nastavnika, nastavnika i roditelja, sastanak uprave, sastanak Vijea uenika ili Vijea roditelja, ukoliko se pridravate navedenih smjernica sigurno ete imati uspjenu komunikaciju. Od uspjenosti komunikacije zavisi da li e konikt biti izazvan ili rijeen. Zbog te izravne veze izmeu komunikacije i konikta, komunikacija je i od presudnog znaaja za izbor strategije rjeavanja konikta. Dakle, komunikacija, sigurno i u procesu pregovaranja dovodi na zadovoljstvo obiju medijaciji. asertivna i nenasilna, medijacije i u procesu do rjeavanja konikta strana u pregovorima ili

Sluanje moe biti: PASIVNO pokazujemo da sluamo ali mi to ne radimo (npr. uenici kojima je gradivo nezanimljivo sjede mirno u klupama i pokazuju da sluaju, a oni su u svojim mislima, neverbalno komuniciraju izmeu sebe) SELEKTIVNO sluamo samo ono to nas zanima (npr. kada roditelj slua samo kakvu je ocjenu uenik dobio, a ne zanima ga to je prethodilo tomu niti to je bilo nakon toga) AKTIVNO sluamo i usvajamo znanje i vjetine (npr. uenici sluaju predavanja, pokazuju interes neverbalno, ali i verbalno postavljanjem pitanja, interakcijom) S obzirom na cilj i situaciju, sluanje moe biti: sluanje sadraja (predavanje) cilj: razumjeti i zapamtiti poruku kritiko sluanje (odluivanje) cilj: razumjeti i ocijeniti poruku empatijsko sluanje (podrka) - cilj: shvatiti govornikove osjeaje, potrebe

36

Za uspjenu komunikaciju i izbjegavanje konikata neophodno je sluati s empatijom. Samo na ovaj nain se razumiju potrebe i emocije osobe koja govori. Za razliku od sluanja koje vodi sukobima i nezadovoljstvu, aktivno sluanje vodi povezivanju i nastavku komunikacije. Netko vas slua kada: - POSTOJI GOVOR TIJELA, - POSTOJI ISKRENA ZAINTERESIRANOST, - NEMA SELEKCIJE PODATAKA, - POSTOJI POMO U RAZUMIJEVANJU, - POSTOJI PARAFRAZIRANJE I SUMIRANJE, - POSTAVLJA PITANJA, - PRUA KONSTRUKTIVNU PODRKU. Aktivno sluanje se ui i vjeba. Da biste pravilno razumjeli svoga sugovornika ili pak kao medijator u procesu medijacije pravilno obavljali svoje zadatke, neophodno je da posjedujete kako vjetinu komunikacije tako i aktivnog sluanja (sluanja s empatijom jasno razumijevanje osjeaja, potreba, misli i elja druge strane). Za takvo sluanje potrebno je imati i neke uvjete kao to su: vlastita smirenost, udobno i sigurno okruenje, koritenje govora tijela, nepokazivanje vlastitih emocija, sluanje osobe do kraja izlaganja, koritenje stanke kada je potrebno i dr.

U situaciji kada uenici doive izrugivanje drugih, zastraivanje, omalovaavanje, iskljuivanje i dr., najee roditelji reagiraju agresivno, ali sline reakcije imaju i uenici i nastavnici i drugi, te reagirajui agresivno samo jo vie doprinose eskalaciji konikta. Kako je cilj medijacije rjeavati konikte, ali preventivno djelovati na nasilje i razvijanje agresivnosti kod uenika, lanovi tima za medijaciju moraju uloiti dodatni napor da vjebaju asretivno komunicirati. Koje su to razlike izmeu asertivne i agresivne komunikacije? to to treba uiti a to eliminirati kako bi se postalo profesionalnim lanom tima za medijaciju? ASERTIVNO: Asertivna osoba ne ostvaruje svoja prava i interese tako to teti drugim ljudima; AGRESIVNO: dok agresivna osoba upravo to ini. ASERTIVNO: Asertivna osoba shvaa da e uspjeti ostvariti ono to eli i da e biti zadovoljna, ali ne tako to e druge uiniti nezadovoljnima jer i drugi ele ostvariti svoje interese; AGRESIVNO: dok agresivna osoba svoja prava i interese ostvaruju stvarajui nezadovoljstvo kod drugih. ASERTIVNO: Asertivnost je dugorono uinkovita; AGRESIVNO: agresivnost moe izgledati uinkovita, ali samo na kratki rok. ASERTIVNO: Asertivna osoba stavlja sebi u obvezu postizanje svoga cilja, ali ne pod svaku cijenu; AGRESIVNO: agresivna osoba stavlja pred sebe obvezu da pod svaku cijenu mora dobiti ono to eli, da zna stvari bolje od drugih, da je vrjednija i pametnija od drugih. ASERTIVNO: Asertivna osoba smatra da svatko ima pravo na svoje miljenje; AGRESIVNO: dok agresivna osoba smatra da je njezino miljenje jedino ispravno. ASERTIVNO: Asertivna osoba ne shvaa stvari osobno; AGRESIVNO: za razliku od agresivne osobe koja je sumnjiava i emocionalno se vie ukljuuje jer smatra da je ono to se dogaa usmjereno ba na nju. ASERTIVNO: Ako ne uspije u onome to je eljela, asertivna se osoba osjea razoarano, tuno, nezadovoljno; AGRESIVNO: a agresivna osoba osjea ljutnju, neprijateljstvo i okrivljuje druge. ASERTIVNO: Asertivna osoba stavlja pred sebe ostvarive ciljeve, sklonija je kompromisima, otvorenim izraavanjima stavova i potreba; AGRESIVNO: agresivna osoba ponaa se osvetoljubivo, nije sklona kompromisima, vie, prijeti, sklona je manipulacijama. Kao veina ljudskog ponaanja, i asertivnost se ui. Od roenja dijete tei zadovoljenju svojih potreba i to eli odmah i neposredno. Kako se s vremenom potrebe dopunjuju,

2.5. Asertivna komunikacija

Pored injenice da posjedujete vjetinu komuniciranja i aktivnog sluanja, od vas kao medijatora trai se da posjedujete i vjetinu asertivnosti. Asertivnost je rije koja na engleskom znai upornost, samosvjesnost, zastupanje. Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba. Asertivno komuniciranje pomae ovjeku da bude uinkovitiji u zauzimanju za sebe i da razvije kvalitetne odnose s drugim ljudima. Asertivnost u koli (bez obzira radi li se o uenicima, nastavnicima, roditeljima, pedagozima ili psiholozima) openito znai: - pokuavati ostvariti svoja prava bez ugroavanja prava drugih, - biti spreman na razgovor biti spreman komunicirati, - utjecati na druge koristei svoje sposobnosti, - potovati sebe bez poniavanja drugih, - nastojati otkriti to je dobro a ne tko je u pravu.

37

mijenjaju, dopunjuju se i mijenjaju naini na koje dijete izraava te potrebe i naini na koje ih zadovoljava. Odreena kulturna i drutvena pravila, obitelj i dr. sudjeluju u odreivanju to je dobro eljeti, kako to ostvariti, to je pristojno, to je agresivno, kako nekoga (ne) povrijediti i slino. Asertivna osoba svoje misli i stavove izraava jasno, glasno i bez dvoumljenja, a zahvaljujui naelima asertivne komunikacije vjeto izbjegava sukob. Da bi se osoba uspjeno preobrazila u asertivnu osobu, potrebno je da promijeni miljenje i odnos prema onima s kojima ima problem u komunikaciji. Moete li promijeniti svoj odnos prema ueniku, nastavniku, roditelju, prijatelju jer s njima imate probleme u komunikaciji i konikte? Asertivna komunikacija provodi se u sedam koraka: 1. opisati ponaanje, a ne osobu (Kada zakasni na poetak sata, ja zbog razgovora s tobom ometam ostale da rade svoje zadatke.); 2. izraziti osjeaj (Osjeam se pod pritiskom.); 3. opisati uinak (Zato to onda i ja mijenjam strukturu sata.); 4. izraziti zahtjev (elim da ubudue ne kasni i doe ranije.); 5. pitati osobu kako to doivljava (to ti misli o tome?); 6. saekati odgovor druge osobe (To je u redu.); 7. zahvaliti (Hvala.). Poznate dvije asertivne tehnike i to: Pokvarena ploa Sastoji se u tome da kao pokvarena ploa ponavljamo zahtjev. Odbijanje tueg zahtjeva Kada elimo odbiti neki zahtjev, u tome treba biti odluan. Dovoljno je rei ne, objasniti svoje razloge (vrlo kratko) i zatim ponavljati odluno: Ne. Dakle, asertivnost ukljuuje: izraavanje vlastitog miljenja, izraavanje vlastitih osjeaja, naglaavanje posljedica neeljenog ponaanja (ako se ponaanje nastavi tada ...), izraavanje razumijevanja za drugu osobu, ponavljanje jasnog zahtjeva.

Uvijek se odnose na onoga tko govori, kroz njih govorimo o sebi i iz sebe. Govorimo drugima, a istodobno se povezujemo s vlastitim osjeajima, potrebama i ciljevima. Pomau nam da izrazimo sebe, bez optuivanja, kritike i etiketiranja druge osobe. Njima se izraava osobni doivljaj onoga to je druga osoba rekla ili uradila, i tako sprjeavamo da osoba kojoj se obraamo ono to nam smeta uje kao napad na nju. TI poruke su poruke koje vode nerazumijevanju i sukobima. Uvijek se odnose na drugoga i govore o njemu/ njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo kazati. JA poruke imaju etiri komponente. 1. Opaanje (ono to opaamo da druga osoba kae ili radi, a to nam smeta), Kada JA (vidim, ujem, sjetim se). 2. Osjeaji (osjeaji u odnosu na ono to opaamo). JA se (sada) osjeam . 3. Potrebe (potrebe, elje, vrjednote koje dovode do iskazanih osjeaja). Zato to JA (imam potrebu, elim, cijenim) Potrebno mi je/volio bih ____________ i zbog toga se osjeam ____________. 4. Zahtjev (konkretne akcije koje bismo eljeli da budu poduzete). Zahtjev mora biti: - izraen jezikom pozitivne akcije, tj. da kaete to elite a ne to ne elite, - formuliran sada i ovdje, - konkretan, izraen kroz konkretno ponaanje. Sada bih eljela da ti . Primjer TI govora: Ana, hoe li ve jednom prestati priati, ti si stvarno nekulturna! Primjer MI govora: Mi svi znamo da je Ana nekulturna i da nikada ne slua dok drugi govore! Primjer JA govora: Ana, meni smeta kada mi upada u rije, tada imam dojam da me ne potuje, a volio bih da me saslua jer mi je vano tvoje miljenje. Stvorite povjerenje tako to se u koli neete stavljati ni na jednu stranu, to neete stavljajati sebe u sredite pozornosti; povezujte sugovornike tako to ete im pomagati da se uju i razumiju. Iz svega spomenutoga zakljuujemo da je asertivnost nuna za uspjeno funkcioniranje pojedinca i skupine. Nikada ne moemo udovoljiti zahtjevima svih ljudi i nerealno je misliti da e nas svi voljeti i imati lijepo miljenje o nama ako inimo ono to oni trae od nas. Asertivno komuniciranje pomae pojedincu da bude uinkovitiji u zauzimanju za sebe i da razvije kvalitetne odnose s drugim ljudima.

Najei problem u komunikaciji jeste da osobe ne znaju izraziti svoje miljenje, osjeaje i zahtjeve ili govorimo o drugima u pokuaju da objasnimo to mislimo i to osjeamo. Stoga je korisno vjebati koritenje tzv. JA poruka, jer su to poruke koje vode razumijevanju i povezivanju.

38

2.6. Nenasilna komunikacija

Haim Ginott, psiholog i nastavnik je rekao: Doao sam do zakljuka koji me je uplaio: da sam ja odluujui element u uionici. Moj osobni pristup stvara klimu. Moje dnevno raspoloenje stvara vrijeme. Kao nastavnik, ja posjedujem ogromnu mo da uinim djeji ivot jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti ili raspoloiti, povrijediti ili izlijeiti. Mogu produbiti probleme ili od djeteta dobiti ono najbolje i najljepe to ima. Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno i na taj se nain poveemo s nama samima, naom vlastitom suosjeajnosti, kao i s drugima, naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno izraavanje, te obraanje pozornosti na drugoga s potovanjem i empatijom. Proces nenasilne komunikacije moe se jednostavno predstaviti u etiri komponente: 1. konkretni postupci koje opaamo a koji utjeu na nas; 2. kako se osjeamo u vezi s naim opaanjem; 3. potrebe, vrjednote, elje i sl. koje pobuuju nae osjeaje; 4. konkretni postupci koje traimo kako bismo obogatili svoje ivote. Proces moemo poeti ili izraavajui sebe kroz ove etiri komponente ili empatijski primajui od drugih informacije iz ista etiri podruja. Vrlo je vano naglasiti da nenasilna komunikacija ne daje gotove recepte nego se prilagoava razliitim situacijama, razliitim osobnim ili kulturalnim stilovima. Na suosjeaji prema drugima blokiraju poruke kao to su: Omalovaavajue2 - etikete (Glup si....); - dijagnoze (S tobom neto nije u redu...); - poredbe (Zato nisi pismena kao tvoja sestra...); - odbijanje (Nemam ja to s tobom razgovarati...); - osuivanje, kritika (Ba si djetinjast...); - prijetnje (Bolje bi ti bilo da me poslua...). Kontrolirajue - zabrane (Ne smije!); - sputavanje (Ne moete vi to sami, sve ete upropastiti); - naredbe (Odmah da ste to uradili...); - savjeti (Bilo bi najbolje kada bi ti...).
2

Zbunjujue - zahtjevi bez jasnog smisla (Uradi to, zato to tako treba...); - zahtjevi koje je nemogue ispuniti (Obeaj da vie nikada nee plakati kada si tuan...); - zahtjevi izreeni jezikom negativne akcije (Nemoj vie da te ujem da tako razgovara sa mnom!); - dvostruke poruke (nastavnik kae: Ba me zanima to misli o ovom problemu, a pri tome gleda kroz prozor, ne postoji sklad izmeu verbalnog i neverbalnog dijela poruke); - uopene i povrne pohvale i kritike (super, divno, propast, katastrofa...). Ove poruke u koli obeshrabruju, raaju bijes i elju za osvetom, ali i strah i zabrinutost. Budui da je nenasilna komunikacija zasnovana na prirodnom stanju suosjeaja, ona se moe primijeniti na svim razinama komunikacije i u razliitim situacijama: osobni odnosi, obitelj, kola, organizacije i institucije, terapija i savjetovanje, diplomacijski i poslovni pregovori, te sporovi i sukobi bilo koje prirode; i unaprijediti: aktivnim sluanjem, parafraziranjem, opisivanjem bez procjene, neverbalnom komunikacijom, uvaavanjem neijih potreba i osjeaja, jasnim izraavanjem osobnih stavova, davanjem povratne informacije i dr.

Triki, Zorica i Koruga, Dragan: Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Komunikacija, Ured njemake agencije za tehniku suradnju GTZ, Beograd, 2003.

39

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA VIE OD RIJEI

Prikladno upotrebljavaj geste!

Upotrebljavaj otvoreni stav tijela kada se eli ukljuiti u interakciju s drugima ili zatvoreni stav tijela kada se ne eli ukljuiti u interakciju s drugima!

Uskladi svoj stav tijela sa stavom druge osobe kada se slae s njezinim vjerovanjima, osjeajima, stavovima i vrjednotama ili imaj suprotan stav tijela kada se ne slae!

Uspostavi kontakt oima i odri ga kada eli komunicirati s osobom ili krui pogledom po prostoriji i ne uspostavljaj kontakt oima kada ne eli komunicirati s osobom!

40

Uspostavi jasne prostorne granice koje su u skladu s tvojim potrebama i upotrebljavaj ugodnu udaljenost kada razgovara s drugima! Edward Hall, ameriki antropolog kae da je: Intimna zona (0 - 45 cm) osobna zona (45 - 120 cm) Socijalna zona (120 - 360 cm) Javna zona (360 cm -)

Upotrebljavaj dodir kako bi pokazao toplinu, zabrinutost, sklonost ili otvorenost prema drugima!

Mijenjaj visinu, brzinu, intonaciju i glasnou kako bi prikladno iskazao svoje namjere i nadopunio svoju verbalnu poruku, te izbjegavaj potapalice!

Upotrebljavaj prikladnu brzinu, glasnou, kvalitetu i izgovor!

41

Prikladno se odijevaj i upotrebljavaj prikladne dodatke odjei!

Izbjegavaj ekstremna ponaanja!

Pokuaj prilagoditi kontekstu!

svoju

neverbalnu

komunikaciju

42

Nauili smo:
Komunikacija se denira kao proces razmjene poruka (verbalnih ili neverbalnih) izmeu najmanje dviju osoba, koji se odvija s odreenom svrhom i namjerom. Komunikacijski proces obuhvaa: poiljatelja, prijenos poruke kroz izabrani kanal i primatelja. Decentracija je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo njezine probleme i postupke. Aktivno sluanje je vjetina sluanja druge osobe s pozornou i potivanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo. Svrha aktivnog sluanja jeste da pomogne da razumijemo to je sugovornik elio kazati, kao i da mu jasno stavimo do znanja da smo ga razumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamo pozornost i na sadraj poruke i na osjeaje koji prate poruku sugovornika. Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba. Asertivno komuniciranje pomae ovjeku da bude uinkovitiji u zauzimanju za sebe i da razvije kvalitetne odnose s drugim ljudima. JA poruke su poruke koje vode razmijevanju i povezivanju. Uvijek se odnose na onoga tko govori, kroz njih govorimo o sebi i iz sebe. Govorimo drugima, a istodobno se povezujemo s vlastitim osjeajima, potrebama i ciljevima. Njima se izraava osobni doivljaj onoga to je druga osoba rekla ili uradila. Na taj nain sprjeavamo da osoba kojoj se obraamo ono to nam smeta uje kao napad na nju. TI poruke su poruke koje vode nerazumijevanju i sukobima. Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/ njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo rei. Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno i na taj nain se poveemo s nama samima, naom vlastitom suosjeajnosti, kao i s drugima naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno izraavanje, te obraanje pozornosti na drugoga s potovanjem i empatijom.

43

Radionica 1 - KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice
- Uvesti sudionike u komunikaciju kao interakciju - Nauiti razlikovati uspjenu od neuspjene komunikacije i analizirati imbenike koji dovode do uspjenog sporazumijevanja meu ljudima

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost VIDIM TE U BOJI (10) 2. Glavna aktivnost KOMUNIKACIJA I KONFLIKT (55)

3. Zavrna aktivnost MOJE EMOCIJE/LOVAC, BAKA, LAV (25)

Materijal za radionicu
hamer omasteri kartice u bojama materijal za sudionike aktivnosti Boja

44

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Vidim te u boji... Voditelji podijele svim sudionicima radni list Napii ime osobe koja ima tu boju na sebi. Svi se etaju po prostoru i pronalaze boje na ostalim sudionicima. Ukoliko ne znaju ime, trebaju upitati ili proitati na bedu, te upisati ime uz boju koju su zapazili.

(Matereijal za uesnike 1 Boje)

Voditelj radionice kae da su nae percepcije razliite i da su esto uzrokom konikta u komunikaciji.

GLAVNA AKTIVNOST
Komunikacija i konikt Voditelj formira etiri skupine i daje im zadatak da osmisle scenarij za jednu od sljedeih koniktnih situacija: kasni dolazak kui sa zabave, svaa izmeu djece/uenika zbog etnikih stereotipa, uniteni namjetaj u uionici, razliite elje za mjesto odlaska na ekskurziju.

Koniktna situacija mora imati svoje rjeenje. Svaka skupina ima na raspolaganju pripremu od deset minuta, a samo izvoenje scene ne treba trajati due od deset minuta. Svaka skupina mora svakom lanu dodijeliti odgovarajuu ulogu, a u igranje mora ukljuiti i verbalnu i neverbalnu komunikaciju i komunikaciju sa svakim lanom skupine. Nakon odigravanja svake scene slijedi diskusija: - Jesu li svi sudionici komunicirali jedni s drugima? - Jesu li svi koristitili i verbalnu i neverbalnu komunikaciju? - Iz koje komunikacije (verbalne ili neverbalne) ste vie saznali o koniktu (da postoji, uzrok, rjeenje)?

Napomena za voditelja radionice Voditelj treba sugerirati sudionicima da u scenarij ukljue sve sudionike, da svaki sudionik ima jasno deniranu ulogu u komunikaciji, da je neophodno da rijee konikt prilagoavanjem komunikacije, te da u potpunosti oslobode svoje emocije, odnosno da se u potpunosti ponaaju spontano (onako kako bi se oni inae ponaali).

45

ZAVRNA AKTIVNOST
Moje emocije Voditelj trai od sudionika da napiu na kartici po jedan primjer izjave (reenice) prema zahtjevima iz tabele.

(Materijal za sudionike 2 Moje izjave) Kartice su u razliitim bojama i svaki udionik svoju izjavu postavlja na hamer koji je oznaen odgovarajuom bojom. Nakon to svi ispiu i polijepe kartice, voditelj sa sudionicima analizira svaku reenicu i zajedno utvruju jesu li reenice napisane na traeni nain. Lovac, baka, lav Lovca se plai lav (lovac puca iz puke), lava se plai baka (lav podie prednje ape i rikne), bake se plai lovac (baka prijeti kaiprstom). Sudionici se podijele u dvije skupine. lanovi obiju skupina nezavisno se dogovore koju ulogu e igrati, cijela skupina istu ulogu (lovca, baku ili lava). Zatim stanu u red, jedni naspram drugih i na znak voditelja odigraju ulogu koju su izabrali. Skupina koja pobijedi (uplai drugu skupinu) dobije poen. Igraju se tri kruga.

Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da su emocije, odnosno njihova kontrola u komunikaciji iznimno vane za uinkovitu i beskoniktnu komunikaciju, te da se kontrola emocija moe vjebati. Takoer, potie sudionike da se ne plae komunikacije sa osobama koje su drukije po: spolu, starosti, etnikoj pripadnosti, poloaju u drutvu i dr.

46

Materijal za sudionike 1

BOJE
NAPII IME OSOBE KOJA IMA TU BOJU

UTA

PLAVA

CRVENA

SMEA

LJUBIASTA

BIJELA

SIVA

RUIASTA

INDIGO

TRULA VINJA

STARO ZLATO

CRNA

ZELENA

SVIJETLOPLAVA

MODRA

TAMNOZELENA

OKER

LILA

47

Materijal za sudionike 2

Moje izjave
Traenje pojanjenja: Reeksija: Spoznaja i priznanje tuih osjeaja i potreba: Postavljanje otvorenih pitanja: Ohrabrivanje daljnje diskusije: Nareenje: Prijetnja: Propovijedanje: Jednostrano rjeenje: Osuda: Negiranje tuih osjeaja i potreba:

48

Radionica 2 - AKTIVNO SLUANJE

Ciljevi radionice
- Upoznati sudionike s razliitim nainima sluanja i posebno aktivnim sluanjem, a koje doprinosi uspjenijoj komunikaciji i povezivanju s drugim osobama, odnosno nastavku komunikacije - Nauiti razlikovati sluanje i nesluanje; razliite vrste sluanja i karakteristike sluanja s empatijom

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TKO KAKO SLUA (10) 2. Glavna aktivnost SLUAM/NE SLUAM (55) 3. Zavrna aktivnost POSJEDUJETE LI SPOSOBNOST

SLUANJA?/ZEMLJOTRES (25)

Materijal za radionicu
hamer omasteri stikeri test za sudionike Posjedujete li sposobnost sluanja?

49

1
Slijedi diskusija.

UVODNA AKTIVNOST
Tko kako slua? Voditelj kae sudionicima: NA FOTOGRAFIJI POKUAJTE PRONAI ZNAKOVE SLUANJA I/ILI NESLUANJA I ZAPIITE IH.

Voditelj podsjea to je aktivno sluanje, koja je njegova svrha i koji su to znaci nesluanja.

50

2
Sluam a u stvari

GLAVNA AKTIVNOST
Sluam/ne sluam Sudionici se podijele u parove. Osoba A ima zadatak da pria o neemu to misli da je vano i zanimljivo, a osoba B da je slua na razliite naine.

U prvoj situaciji, dok osoba A govori, verbalno alje poruku da slua, a svim neverbalnim znacima pokazuje da ne slua; u drugoj da slua, ali usput reagira; i u treoj samo uti i pozorno slua. U sljedeem krugu osobe A i B mijenjaju uloge. Nakon vjebe voditelj postavlja pitanja sudionicima: Kako ste se osjeali tijekom vjebe? to vam je najvie prijalo? Koje ste sutinske razlike primijetili u svim trima situacijama? Kako se osjeamo kad nas drugi ljudi sluaju, a kako kad nas ne sluaju?

Nakon diskusije nesluanja.

voditelj

pojasni

karakteristike

sluanja

Svi sjednu u dva koncentrina kruga, okrenuti jedni prema drugima. Oni koji sjede u vanjskome krugu su SLUATELJI, a u unutarnjem PRIPOVJEDAI. Sluatelji svaki za sebe bira nain na koji e sluati (npr. s analizom, dajui savjete, optuujui i sl.) Pripovjedai priaju u prvom krugu s prvim sluateljem, svatko sa svojim, a na znak voditelja unutarnji krug se pomjera za jedno mjesto ulijevo, tako da se prave novi parovi. Pripovjedai pamte nain na koji su sluani u prvoj razmjeni, pa poinju razgovor sa sljedeim sluateljem. Igra se zavrava kada se cijeli krug zavri. Razmjenjuju miljenje o tome jesu li pogodili kako ih je tko sluao. Nakon zavrenog kruga, voditelj pita sudionike jesu li pogodili i napravili razliku izmeu razliitih naina sluanja? Zatim ih pita kako im je bilo tijekom aktivnosti?

Voditelj komentira kako kada sluamo ne znai i da ujemo, te da se nekada vie bavimo sobom nego drugima.

51

3
Zemljotres

ZAVRNA AKTIVNOST
Posjedujete li sposobnost sluanja? Voditelj podijeli sudionicima test Posjedujete li sposobnost sluanja? za iju izradu imaju na raspolaganju pet minuta.

(Materijal za sudionike 1 Posjedujete li sposobnost sluanja?)

Sudionici su podijeljeni u skupine po troje, jedna je osoba viak. U svakoj skupini dva sudionika ine kuu (okrenuti jedan ka drugom i drei se za ruke, formiraju ispred sebe zatvoren prostor), a trei sudionik je stanovnik (nalazi se u zatvorenom prostoru, u kui). Sudionik koji je viak daje jednu od tri naredbe: Kue mijenjaju stanare (znai da stanari ostaju na svom mjestu, a kue trae novog stanara), Stanari mijenjaju kue (kue ostaju na istom mjestu, a stanari trae nove kue) i Zemljotres (sve formacije se raspre i formiraju se nove). Pri svakoj od naredaba viak sudjeluje u igri, pa moe doi do promjene vika koji daje novu naredbu.

Napomena za voditelja radionice Aktivnost Zemljotres namijenjena je za oputanje sudionika.

Voditelj zakljuuje da je aktivno sluanje vjetina sluanja druge osobe s pozornou i potovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo.

52

Materijal za sudionike 1

Test Posjedujete li sposobnost sluanja?

Ova ek lista pomae vam uvidjeti imate li sposobnost sluanja. Odgovorite na sljedea pitanja i zbrojite bodove koje ste dobili odgovarajui na njih. Zatim razmislite biste li neki dio sposobnosti sluanja mogli poboljati. uvijek 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Volite li sluati dok drugi ljudi priaju? Potiete li druge na razgovor? Sluate li i one osobe koje vam se ne sviaju? Sluate li jednako pozorno i mlade i stare, mukarce i ene? Utjee li na vae sluanje injenica da vam je sugovornik prijatelj, poznanik ili stranac? Gledate li u sugovornika izravno, povremeno se smijeite i kimate glavom? Putate li da va sugovornik zavri reenicu prije nego to vi ponete priati? Mislite li za vrijeme nekog predavanja o tome to je bilo reeno, ak i kad predavanje nije najzanimljivije? Moete li ignorirati razliite stvari koje vas ometaju dok neto sluate? Zaboravljate li to to su vam rekli? Pokuavate li razumjeti poruke koje stoje iza stvarnih rijei i reenica? Pokuavate li otkriti motive koji se kriju iza odreene poruke? Ako sugovornik zastane i oklijeva, ohrabrujete li ga da nastavi? Ponovite li i rezimirate neiju ideju, i pitate li jeste li ono to je reeno dobro razumjeli? Suzdravate li se od zakljuaka dok ne sasluate sve? Sluate li bez obzira na stil neijeg izlaganja (manire prianja, ton, izbor rijei i sl.)? Sluate li i onda kad su vam stvari unaprijed poznate? Postavljate li pitanja da vam stvari detaljnije objasne? Traite li da vam se neke rijei i pojmovi, koji vam nisu dobro poznati, razjasne? Obraate li na osobu s kojom komunicirate punu pozornost, ak i kada za to vrijeme radite neto drugo? uvijek skoro uvijek obino rijetko nikad Kada ste zbrojili sve bodove, pogledajte svoje rezultate: ako imate 75 ili vie bodova - moete smatrati da ste dobar sluatelj; od 60 do 75 bodova - sasvim ste prosjean sluatelj; ispod 50 bodova - nemojte gubiti vrijeme, nego ponite raditi na poboljanju vaih sposobnosti sluanja! skoro uvijek obino rijetko nikad

Svoje odgovore zbrojite na sljedei nain: 5 4 3 2 1

53

Radionica 3 - NENASILNA KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice
Upoznati sudionike sa znaenjem JA poruka Upoznati sudionike s vjetinom jasnog izraavanja sebe bez interpretacije i optuivanja drugoga Nauiti razlikovati JA poruke od TI poruka Upoznati sudionike s tehnikama nenasilne komunikacije

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost S NAMA JE SVE OK, A S VAMA NIJE (10) 2. Glavna aktivnost ZIDOVI I MOSTOVI (40)

3. Zavrna aktivnost UZEMLJENJE (10)

Materijal za radionicu
veliki hamer - jedan s nacrtanim zidom a drugi s mostom omasteri stikeri

54

Sudionici se podijele u dvije skupine. Jedni stanu na jedan kraj prostorije a drugi u drugi, kao palir. Prva skupina napravi korak ka drugoj izgovarajui uglas tiho i ljubazno: S nama je sve OK, a s vama nije. Mi smo u pravu, vi uvijek grijeite. Zatim druga skupina uini isto ka prvoj, samo malo glasnije. I tako naizmjenino, skupine iskorauju, isto izgovaraju, svaki put glasnije i glasnije, manje ljubazno i no. Igra se zavrava kada dou jedni do drugih dok im se nosevi ne dodirnu i kada ve viu jedni na druge. Voditelj tada zaustavlja igru i svaki par koji je u izravnom kontaktu treba se rukovati, zagrliti, poljubiti, ili to god drugo ele, samo da je in dobre volje. Poslije igre voditelj pita kako su se osjeali, je li nekome bilo neprijatno, i koje su njihove reakcije na igru.

1 2

UVODNA AKTIVNOST
S nama je sve OK, a s vama nije...

Voditelj komentira kako je ovo bila samo igra, ali da ona ilustrira nain kako raste tenzija kad optuujemo druge, kad smatramo da su drugi krivi za nae osjeaje, da smo bolji od drugih i sl.

GLAVNA AKTIVNOST
Zidovi i mostovi

Zidovi Na zid se okae dva velika papira, na jednom su nacrtani pravokutnici kao cigle koje ine zid, a na drugom je most. Svaki se sudionik sjeti nekog svog konikta iz prolosti i to su tada izgovorili. Ispiu te svoje poruke na stikere (jedan stiker - jedna poruka). Kad zavre, lijepe stikere na prvi papir - zid. Voditelj ita poruke, komentira i ako moe svrstava ih u kategorije (npr. dijagnoze i sl.), te rezimira da su to TI poruke i navodi njihove karakteristike. (Sudionici mogu i sami pogledati zid i prokomentirati.) Mostovi Sudionici se dijele u skupine po troje (nain podjele po izboru voditelja), svaka skupina odlazi do zida i uzima po nekoliko poruka (vano je da sve poruke budu skinute). U malim skupinama poruke koje su izabrali prevode u JA poruke, jasno izraavajui sebe, svoje miljenje, osjeaje i potrebe. Sudionicima prethodno objasnimo formulu po kojoj se izraavamo JA porukama. Kada zavre, po skupinama dolaze do zida, izgovaraju to su napisali i ako se skupina slae, lijepe poruku na sliku mosta.

Voditelj rezimira to se dobilo. Objanjava razliku izmeu JA i TI poruka s naglaskom na karakteristike JA poruka i njihov znaaj u procesu nenasilne, konstruktivne komunikacije.

55

Sudionici se podijele u parove. Jedna je osoba A, a druga je osoba B. U prvoj situaciji osoba A ima zadatak da zamisli da je vrsta kao drvo ili stup i da je neto snano vee za zemlju. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i pomjeri. U drugoj situaciji osoba A vrsto stoji na podlozi ne pomjerajui donji dio tijela dok je gornji dio tijela oputen i pokretljiv. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i pomjeri. U treoj situaciji osoba A stoji potpuno oputeno. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i pomjeri. Kada prou sve tri situacije, mijenjaju se uloge. Nakon ove aktivnosti voditelj potie diskusiju pitanjima: Kako vam je bilo tijekom aktivnosti, kako ste se osjeali? Jeste li primijetili neke razlike izmeu prve, druge i tree situacije? to vam je najvie prijalo, u kojem ste se poloaju najbolje osjeali (stojei vrsto na zemlji ili oputeno)? to vam se najvie dopalo?

ZAVRNA AKTIVNOST
Uzemljenje

Nadovezujui se na zavrnu diskusiju, voditelj pravi razlike u pristupu u koniktu ili u ire gledano bilo kojoj ivotnoj situaciji: Kada smo suvie kruti i rigidni, bivamo lako izbaeni iz ravnotee; kada smo previe oputeni, kao trea situacija, onda ne znamo to hoemo, preputamo se situaciji i nosi nas stihija; a kada smo jasni u tome to elimo, dovoljno eksibilni da govorimo o sebi i sluamo druge, imamo najvie anse da nas uju, da se poveemo s drugima i da doemo do onoga to elimo na obostrano zadovoljstvo (druga situacija).

56

III.
Konikt
- Je li vae dijete/uenik sklon izazivanju konikta? - Jeste li analizirali koji su uzorci konikta izmeu djece/uenika i vas? - Kako ste vi, a kako djeca/uenici reagirali u koniktnoj situaciji? - Jesu li nekada koikti poboljali odnose izmeu vas i vae djece/ uenika? - Je li Malo dijete mala briga, a veliko dijete...KONFLIKT?

3.1. Pojam konikta

Moe li se ivjeti bez konikta? Mogu li djeca i roditelji ili uenici i nastavnici, posebice u periodu adolescencije, uope funkcionirati bez konikta? Ovo poglavlje nee uiniti da konikti nestanu, ali ima za cilj da pomogne da nauite kako da se njihovi negativni utjecaji smanje, lake prihvate i moda ih, ak, pretvorite u pozitivno iskustvo. Konikt je i svaa dvoje djece oko igrake, ali i rat izmeu dviju drava. Moe li kola bez konikta? KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju prijetnje osobnim potrebama, interesima, vrjednotama ili ciljevima. Konikt se denira i kao sukob nespojivih tendencija i djelovanja u pojedincu, skupini i narodu, ili izmeu pojedinaca, skupina i naroda. Najee se konikti kod uenika raaju samo zato to se stvari ine totalno drukijim od onoga to stvarno jesu: Vi i ja ne vidimo stvari onakvima kakve one jesu. Mi vidimo stvari onakvima kakvi smo mi. (HERB COHEN) Odnosi meu ljudima (koji su dodatno optereeni predrasudama i stereotipima, agresivnom komunikacijom, pasivnim sluanjem, TI porukama itd.) predstavljaju izvor razliitih otpora, sukoba, nesporazuma. Kako konikt ne bi preao u otvoreni sukob, potrebno ga je blagovremeno rjeavati, tj. potrebno je spoznati uzroke konikata i njihove oblike. Ako nema blagovremene spoznaje o uzrocima i oblicima konikta, izostat e i spoznaja o njihovom eventualnom konstruktivnom/ destruktivnom utjecaju. Moemo razlikovati tri tipa situacija u kojima nastaje konikt: 1. kada jedna strana uoi da se druga ne pridrava pravila (uenici ne piu lektire a duni su; nastavnici stalno pismeno ispituju uenike; roditelji ne dolaze na roditeljske sastanke; imovina u koli se unitava); 2. kada se jedna strana odupire drugoj (uenici ne ele nekog nastavnika jer je vulgaran; nastavnici ne ele suraivati s roditeljima); 3. kada otpor jedne strane izaziva reakciju druge strane (bjeanje sa sata i reakcija nastavnika koji je trebao odrati sat). Konikt je proces koji nastaje, razvija se i prevladava u meuodnosu neslaganja najmanje dvaju subjekata koji pokazuju interes za iste vrjednote. Nepodudarnost ciljeva, potreba i elja, razlike u interpretaciji injenica i neslaganja vezana za praktina oekivanja mogu dovesti do konikta.

3.2. Uzroci konikata u koli

Uzroci konikata u koli mnogobrojni su i vrlo ih je teko precizno podijeliti po odreenim karakteristikama. Pokuat emo navesti najee uzroke konikta u koli: slaba komunikacija izmeu uenika, izmeu uenika i nastavnika, izmeu uenika i roditelja, izmeu roditelja i nastavnika; razliite vrjednote koje se potuju u obitelji i koli (npr. religijske vrjednote nain oblaenja, prehrana); nejasna kolska zaduenja i za uenike i za nastavnike (npr. nejasne upute koje nastavnici daju uenicima za obavljanje nekih zadataka na satu); ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u koli i u obitelji (npr. kada nastavnici zahtijevaju da uenici imaju odgovarajuu sportsku opremu, a roditelji nemaju novaca da je kupe); razliiti interesi uenika, nastavnika i roditelja (npr. prilikom izbora mjesta gdje otii na ekskurziju); zavisnost od jedne strane (osobe); nerijeeni raniji sukobi; ljubavne veze u koli. Bez obzira o kojoj vrsti uzroka konikata u koli se radi, svi su jednako opasni za naruavanje komunikacije u koli, intenzivno nastajanje stereotipa i predrasuda i pojavu nasilja, kao jednog odgovora na uzroke i nastanak konikta.

58

3.3. Vrste konikata u koli

Postoji vie podjela konikata u koli, te emo ukazati na neke podjele po odgovarajuim kriterijima. a) prema UZROKU Konikt informacija - nastaje uslijed nedostatka komunikacije ili selekcije informacija u komunikaciji (npr. nastavnik ne eli komunicirati s nekim uenikom jer ga je ovaj uvrijedio; uenici dobivaju samo informacije za koje nastavnici ili roditelji smatraju da im trebaju dati, a pri tome skrivaju cjelovitu informaciju). Konikt interesa - javlja se zbog suprotstavljenih naina zadovoljenja istih potreba (npr. ocjenjivanje ako jedna strana eli pismeno (nastavnik), a druga usmeno provjeriti znanje (uenici)). Konikt u odnosima - nastaje kada neka od strana ili obje strane posjeduju predrasude i stereotipe o drugoj strani i ponaaju se u skladu s tim (npr. ako uenici iz grada smatraju da su djeca sa sela loiji uenici i ne ele s njima komunicirati, biti u istoj ekipi na satu tjelesnog odgoja). Konikt resursa - nastaje kada dvije ili vie osoba ele neto ega ima malo (npr. ako i vi i vaa sestra elite nove torbe, a roditelji imaju novca da kupe samo jednu torbu). Konikt vrjednota - nastaje u situacijama u kojima se meu sugovornicima suprotstavlja sustav vrjednota i uvjerenja (npr. kada se pojavi sukob vrjednota koje njeguje obitelj i kola npr. nain odijevanja). Strukturalni konikt - kada su u jednoj skupini nedostatno denirane uloge i procedure (npr. kada u jednom odjelu svi ele ranije otii sa sata, jer uenici koji putuju autobusom do kole ranije naputaju sat da bi stigli na vrijeme polaska autobusa). b) prema PLANU ZBIVANJA Unutarnji / intrapersonalni konikt lociran je na osobnome planu: konikt izmeu dvije podjednako neprijatne mogunosti (npr. napustiti sat ili ostati kao izdajnik); konikt izmeu podjednako privlanih opcija (npr. ili dobiti novu jaknu ili dobiti novi mobitel); konikt istovremenog privlaenja i odbijanja (npr. naklonost prema prijateljici, ali i injenica da ona pripada drugoj etnikoj skupini); konikt uloga (npr. kada je uenik i predsjednik razredne zajednice, pa u istoj

situaciji as reagira kao uenik, as kao predsjednik razreda). Izvanjski konikt moe biti: interpersonalni - izmeu dviju ili vie osoba (npr. svaa izmeu prijateljica) i socijalni - izmeu dviju ili vie skupina (npr. skupina u odjelu). c) prema FUNKCIONALNOSTI Po uincima do kojih dovode, konikti se mogu podijeliti na : funkcionalne - konikti koji dovode do konstruktivnih promjena u odnosima meu pojedincima/skupinama i nefunkcionalne - konikti koji dovode do pogoranja odnosa, nasilja. d) prema DUINI TRAJANJA Kratkotrajni nastaju kao rezultat meusobnog nesporazuma ili uinjenih pogrjeaka koje se brzo uoavaju i razrjeavaju. Dugotrajni uvjetovani i praeni poremeajem meuljudskih odnosa. Oni se sporo prevazilaze i razrjeavaju.

e) prema POSLJEDICAMA Oni koji ostavljaju posljedice (npr. opadanje motivacije za uenjem, masovno odsustvo iz kole). Oni koji ne ostavljaju posljedice (npr. sitni sukobi koji proizilaze iz razliitih osobina uenika ili nastavnika; ne ostavljaju posljedice na ivot uenika i nastavnika i rad kolske ustanove; poslije razrjeavanje sukoba uspostavljaju se zdravi odnosi, nema osjeaja uvrijeenosti ni potrebe za osvetom). f) prema MANIFESTACIJI VIDLJIVI - ispoljavaju se u obliku verbalnih, kritikih sukoba na nastavi i drugim skupovima, a ogledaju se i u sukobu interesa pojedinih skupina ili njihovih predstavnika. Ispoljavaju se u obliku albe. NEVIDLJIVI - tee ih je otkriti, jer su akcije sukobljenih strana meusobno prikrivene. g) prema AKCIJI STVARALAKI - stvaraju pozitivne vrjednote u koli koje se ogledaju u razbijanju i naputanju zastarjelih ablona i metoda, ime se dolazi do boljih rjeenja. RUILAKI - zastupa ih kola meuljudskih odnosa na elu s Eltonom Mejom. Ta kola smatra da su konikti u naelu negativni jer su praeni neizvjesnostima, razoaranjem, padom uenja, pa ak i rasturanjem razreda. Konikti u sebi nose karakteristike veeg broja navedenih vrsta konikata.

59

Neki konikti mogu biti istodobno: konikt vrjednota, dugotrajan, s dugoronim posljedicama za kolu, izvanjski, vidljiv i ruilaki (npr. ako je u jednoj koli izbio sukob meu uenicima razliitih nacionalnosti rije je o koniktu vrjednota, koji moe dugo trajati, sukob izmeu dviju skupina uenika, vidljiv je svakodnevno, ostavlja posljedice i za uenike i za kolu, ako uenici koji su u manjini prestanu dolaziti u kolu i slijedi razoaranje uenika, pad uenja i potencijalno rasputanje razreda). Neki konikti mogu biti i pozitivni konikt interesa, izvanjski, kratkotrajan, uspostavlja zdravije odnose, vidljiv i stvaralaki (npr. sukob uenika i nastavnika, jer nastavnik stalno uenike ispituje pismeno rije je o koniktu interesa jer uenici smatraju da su uspjeniji u usmenom izraavanju a nastavnik mora imati odgovarajui broj ocjena i zato ih ispituje na taj nain; rije o koniktu izmeu jedne osobe i skupine; svakodnevno vidljivom, jer se uenici bune kada imaju pisanu provjeru znanja; kratkotrajan je, jer nakon to su iskazali svoj protest, nastavnik je prihvatio da ih usmeno ispituje i to je najvanije nakon toga su uspostavljeni dugotrajno zdraviji odnosi izmeu nastavnika i uenika). Dakle, struktura konikta iznimno je sloena i prilikom njezina rjeavanja nuno je napraviti analizu strukture konikta kako bi se utvrdile sve njegove karakteristike odnosno vrsta konikta.

3.4. Funkcije konikata

Svaki konikt ima mogunost biti funkcionalan /svrsishodan ili nefunkcionalan /nesvrsishodan, to ne zavisi od same koniktne situacije, ve, prije svega, od ponaanja pojedinaca u njoj. Kada je konikt funkcionalan, on dovodi do pozitivnih ishoda kao to su: - stvaranje pozitivnih tenzija, - pranjenje emocija, - homogenizacija skupine opredijeljene za rjeavanje zajednikog problema, - uspostavljanje mehanizama prvencije konikata i njihovog razrjeavanja. Kada je konikt nefunkcionalan, on dovodi do negativnih ishoda kao to su: - negativne tenzije, - negativno pranjenje emocija, - naruavanje jedinstva skupine, - iskljuivanje mogunosti pozitivnih promjena. Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte, najprije je potrebno da ih razumijemo, da znamo njihove uzroke i vrstu. Pravi problem svih konikata je u stalnoj opasnost od njihove eskalacije, pri emu obje strane u koniktu sve vie pribjegavaju uporabi sile. Konikt se sve manje da kontrolirati, dok potpuno ne izmakne kontroli, prijee prag uporabe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj i drugoj strani. Na taj nain onemoguuje se daljnji suivot strana u koniktu.

60

PODSJETNIK ZA ODRASLE3

KAKO KREIRATI KOLU/UIONICU/ SKUPINU U KOJOJ VLADA POTOVANJE

1. POZORNO SLUAJTE KADA VAI UENICI GOVORE Ne primajte to to govore osobno. Ne prekidajte ih. Izbjegavajte davanje savjeta prije nego to ih od vas zatrae. Izbjegavajte da ih kritizirate, osuujete, analizirate.

2. KORISTITE PRIJATELJSKE GESTE Kada im se obraate gledajte ih u oi. Neka vam ruke budu rairene s dlanovima na gore. Izbjegavajte prijetnje prstom, unoenje u lice, ruke prekriene na leima.

3. ZOVITE IH IMENOM KOJE VOLE Pitajte uenike kojim bi imenom voljeli da ih zovete. Pitajte kako bi voljeli da im se obraate.

4. BUDITE U ISTOJ FIZIKOJ RAZINI Ako sjede, sjedite i vi, ili se nagnite nad njih. Izbjegavajte da se nad njih nadnosite ukoliko to nije neophodno.

5. POSTAVLJAJTE PITANJA UMJESTO DA OPTUUJETE I KRITIZIRATE To podrazumijeva da su uenici odgovorni za svoje ponaanje, npr. recite: Jeste li spremni da ponemo sa satom?, umjesto Ostavite te gluposti, sat poinje!. Govorite tiho i ljubazno.

6. KAITE IM NASAMO TO BISTE VOLJELI DA PROMIJENE U SVOM PONAANJU - Stavljanje na znanje uenicima da rade neto to nam ne odgovara, komentari o njihovom ponaanju, stavovima, uenju ili izgledu pred vrnjacima najee izaziva kod njih bijes i nesigurnost. - Kada im se obratite nasamo, to moe rezultirati boljim razumijevanjem i odrava samopotovanje kod obiju strana.

Triki, Zorica i Koruga, Dragana: Vrnjaka medijacija od svae slae - tekst Konikti, Ured njemake agencije za tehniku suradnju GTZ, Beograd, 2003.

61

KAKO KREIRATI KOLU/ UIONICU/ SKUPINU U KOJOJ SE NA KONFLIKT GLEDA KONSTRUKTIVNO

1. POKAITE AUTENTINO ZANIMANJE ZA SVOJE UENIKE Pozdravite ih ljubazno na vratima. Nauite njihov jezik. Tretirajte ih kao individue, ne kao jednog/jednu iz skupine.

2. JASNO DEFINIRAJTE PRAVILA ZAJEDNO S UENICIMA Objasnite im zatitnu funkciju pravila. Neka pravila budu to specinija kako bi postojala jasnoa i kako bi se lake potovala. Kada postavite pravila, pridravajte ih se, ukoliko ih zajedno ne promijenite.

3. BUDITE OBJEKTIVNI, NE SUDITE Pokuajte sagledati svaki problem iz vie kutova, posebice iz kuta vaeg/ vaih uenika.

4. POKAITE DA STE LJUDSKO BIE Priznajte kada ste pogrijeili, kada neto ne znate. Koristite humor kad god je primjereno, ne alite se na raun svojih uenika.

5. MO KOJA PROIZILAZI IZ VAE ULOGE SVEDITE NA MINIMUM Razvijajte autoritet koji e se bazirati na znanju, vjetinama, razumijevanju problema koje imaju vai uenici. Izbjegavajte naglaavati da vi imate pravo zato to ste profesor i sl. Neka vas potuju umjesto to vas se plae.

6. RJEAVAJTE PROBLEME IM SE POJAVE Svako odlaganje problema dovodi do njihovog kompliciranja. Suoavanje s problemom dovodi do razrjeenja.

7. RAZVIJAJTE TIMSKI RAD I PARTNERSKE ODNOSE Uvaavajte miljenje i prijedloge svojih uenika. Dajte im mogunost da biraju to e, kako i s kim raditi. Neka uionica/kola bude zajednika a ne vaa.

62

Nauili smo:
KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju prijetnje osobnim potrebama, interesima, vrjednotama ili ciljevima. Konikt se denira i kao sukob nespojivih tendencija i djelovanja u pojedincu, skupini i narodu ili izmeu pojedinaca, skupine i naroda. Meuljudski odnosi predstavljaju izvor razliitih otpora, sukoba, nesporazuma, nametanja osobnih interesa i interesa razliitih skupina. Najei uzroci konikta u koli su: - slaba komunikacija izmeu uenika, izmeu uenika i nastavnika, izmeu uenika i roditelja, izmeu roditelja i nastavnika; - razliite vrjednote u obitelji i koli; - nejasna kolska zaduenja i za uenike i za nastavnike; - ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u koli; - razliiti interesi uenika, nastavnika i roditelja; - zavisnost od jedne strane (osobe); - nejasna pravila i norme; - nerijeeni raniji sukobi; - ljubavne veze u koli. Postoji vie razliitih podjela konikata u koli: 1. prema UZROKU konikta - konikt informacija, konikt interesa, konikt u odnosima, konikt resursa, konikt vrjednota i strukturalni konikt. 2. prema PLANU ZBIVANJA - unutarnji/ intrapersonalni konikt je lociran na osobnom planu i izvanjski (interpersonalni i socijalni). 3. prema FUNKCIONALNOSTI funkcionalni i nefunkcionalni. 4. prema DUINI TRAJANJA kratkotrajni i dugotrajni. 5. prema POSLJEDICAMA oni koji ostavljaju i oni koji ne ostavljaju posljedice. 6. prema MANIFESTACIJI vidljivi i nevidljivi. 7. prema AKCIJI stvaralaki i ruilaki. Pravi problem svih konikata jeste u stalnoj opasnosti od njihove eskalacije, pri emu obje strane u koniktu sve vie pribjegavaju uporabi sile. Konikt se sve manje da kontrolirati, dok potpuno ne izmakne kontroli, prijee prag uporabe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj i drugoj strani. Na taj se nain onemoguuje daljnji suivot strana u koniktu.

63

Radionica 1 - KONFLIKT

Ciljevi radionice
Upoznati sudionike s pojmom konikta, uzrocima, vrstama i funkcijama konikata Upoznati se sa znaajem emocija u vlastitom pristupu koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost IZ OSOBNOGA KUTA (20) 2. Glavna aktivnost MOJA REAKCIJA NA KONFLIKT (60)

3. Zavrna aktivnost EMOCIJE (10)

Materijal za radionicu
hamer omasteri radni list za sudionike aktivnosti Asocijacije na pojam konikt radni list za sudionike aktivnosti Popis emocija radni list za sudionike aktivnosti Moja reakcija na konikt listii s emocijama, papiri A4

64

UVODNA AKTIVNOST
Iz osobnoga kuta 1. Voditelj pita sudionike: to konikt znai za vas? Kad se kae konikt u koli/odjelu, uope u ivotu, koje to asocijacije, slike, uspomene izaziva kod vas?, i ih zamoli da u radnom listu napiu to vie asocijacija na pojam KONFLIKT.

(Materijal za sudionike 1 Asocijacije na pojam konikt)

Voditelj potie sudionike da napiu to vie asocijacija na pojam konikt. 2. Slijedi diskusija o asocijacima na konikt. Voditelj ih razdvaja na pozitivne i negativne. Zajedno sa sudionicima sainjava deniciju konikta.

Napomena za voditelja radionice Moe se oekivati da sudionici napiu asocijacije nabijene emocijama, ali i asocijacije koje su zasnovane na stereotipima i predrasudama. 3. Nakon toga sudionici ispisuju pet najjaih emocija koje odlikuju konikt. (Materijal za sudionike 2 Popis emocija) 4. Slijedi usuglaavanje u plenumu kojih pet najjaih emocija odlikuje konikt.

Voditelj podsjea na deniciju KONFLIKTA, napominjui da konikt uvijek prate emocije koje ako su negativne esto sprjeavaju konstruktivno rjeavanje sukoba.

65

Upute: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se vae elje razlikovale od elja drugih osoba. Prvi dio upitnika (od A do J) odnosi se na vau inicijalnu/poetnu reakciju na neslaganje, a drugi dio (od K do T) na reakcije poto je neslaganje pojaano. Moda e vam biti lake izabrati jednu konkretnu koniktnu situaciju i na temelju nje odgovoriti na sva pitanja. (Materijal za sudionike 3 Moja reakcija na konikt) Slijedi diskusija o rezultatima upitnika.

2 3

GLAVNA AKTIVNOST
Moja reakcija na konikt Voditelj kae sudionicima da popune upitnik i provjere koji stil ponaanja u koniktu kod njih prevladava.

S vremena na vrijeme svaki od ovih pristupa je adekvatan. Postoje, na primjer, situacije kada je ignoriranje konikta najbolja reakcija.

ZAVRNA AKTIVNOST
Emocije U koaricu se stave ceduljice s nazivima pojedinih emocija. Svatko izvue jedan listi i proita emociju koja je napisana, a zatim treba pokretom prikazati tu emociju, npr. strah, stid, oduevljenje ili sreu. Ostali nastoje prepoznati o kojoj se emociji radi.

Voditelj zakljuuje da do konikta esto dolazi kada mladi u komunikaciji ne znaju kako izraziti svoje potrebe ili elje ili nemaju kome izraziti svoje osjeaje i potrebe, ili se boje to uiniti.

66

Materijal za sudionike 1

Radni list Asocijacije na pojam KONFLIKT 1. ________________________________________________________ 2. ________________________________________________________ 3. ________________________________________________________ 4. ________________________________________________________ 5. ________________________________________________________ 6. ________________________________________________________ 7. ________________________________________________________ 8. ________________________________________________________ 9. ________________________________________________________ 10. ______________________________________________________________________

Materijal za sudionike 2

Radni list - Popis emocija 1. ________________________________________________________ 2. ________________________________________________________ 3. ________________________________________________________ 4. ________________________________________________________ 5. _______________________________________________________________________

67

Materijal za sudionike 3

Moja reakcija na konikt

Popunite upitnik i provjerite koji stil ponaanja u koniktu kod vas prevladava. Upute: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se vae elje razlikovale od elja drugih osoba. Prvi dio upitnika (od A do J) odnosi se na vau inicijalnu/poetnu reakciju na neslaganje, a drugi dio (od K do T) na reakcije poto je neslaganje pojaano. Moda e vam biti lake da izaberete jednu konkretnu koniktnu situaciju i na temelju nje odgovorite na sva pitanja. PRVI DIO: Inicijalne reakcije na neslaganje Zaokruite jedan broj na crti ispod svake reenice. A. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Pobrinem se da se sva vienja iznesu i razmotre s podjednakom pozornou, ak iako postoji znatno neslaganje. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 B. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Posveujem vie pozornosti tome da objasnim drugima logiku i prednosti moje pozicije, nego da im udovoljim. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 C. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Objasnim svoje potrebe, ali ih stavljam u drugi plan i traim kompromisna rjeenja. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 D. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Povlaim se iz diskusije na odreeno vrijeme kako bih izbjegao/la napetost. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 E. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE PPosveujem vie pozornosti tuim osjeajima nego svojim ciljevima. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 F. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Trudim se da moji zahtjevi ne dovedu u pitanje odnos koji imam s tom osobom/ama. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 G. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Aktivno objanjavam svoje ideje i isto toliko aktivno trudim se razumjeti druge. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino

68

H. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Vie se brinem o onome to je meni vano, nego o tome kako se drugi osjeaju. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 I. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Odluujem da razlike nisu vrijedne pretjerane brige. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 J. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Odriem se odreenih stvari da bih dobio/la druge. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 DRUGI DIO: Reakcija nakon to je neslaganje pojaano K. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Aktivno se ukljuujem u raspravu i traim naine da zadovoljim svoje i potrebe drugih. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 L. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Ulaem vie truda u to da se moje vienje istine prihvati nego u to da izaem u susret drugima. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 M. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Pokuavam da budem razuman/na i ne traim ba sve to bih elio/la, vodei rauna da dobijem bar neto od onoga to elim. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 N. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Ne zahtijevam da se sve uradi po mome i utjeem da se smanji dio zahtjeva koje postavljaju drugi. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 O. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Svoje elje stavljam u drugi plan i trudim se, prije svega, sauvati dobre odnose. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 P. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Manje priam s ostalima i pokuavam zauzeti sigurnu razdaljinu. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino

69

Q. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Radim ono to se mora uraditi i nadam se da emo kasnije popraviti odnose. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 R. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU inim sve to treba kako bih izgladio/la situaciju. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 S. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Vodim rauna o onome to drugi ele, ali i traim da oni obrate isto toliko pozornosti na moje elje. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 T. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Zahtijevam umjerenost i kompromis kako bismo donijeli odluku i produili dalje. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 Bodovanje i tumaenje Unesite rezultat svakog odgovora u odgovarajuu jednadbu. Na primjer, kod reenice pod A, ukoliko ste izabrali broj 6, upiite broj 6 u jednadbu. Zatim zbrojite brojeve. Primjer: B1 + H 4 = 5 Stil ponaanja u koniktu: Suradnja A ______ + G ______ = _______ Zagrijavanje K ______ + S ______ = _______ Razbuktavanje Kompromis C ______ + J ______ = _______ Zagrijavanje Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino

M ______ + T ______ = _______ Razbuktavanje Prilagoavanje / Poputanje E ______ + F ______ = _______ Zagrijavanje O ______ + R ______ = _______ Razbuktavanje Izbjegavanje / Povlaenje D ______ + I ______ = _______ Zagrijavanje

N ______ + P ______ = _______ Razbuktavanje Nadmetanje / Prisiljavanje B ______ + H ______ = _______ Zagrijavanje L ______ + Q ______ = _______ Razbuktavanje Koristei rezultate s prethodne stranice, upiite svoje zbrojeve i nazive stilova koje koristite tako to ete ih poredati od najveeg do najnieg skora. Stil koji je dobio najvii rezultat u svakom od stupaca Zagrijavanja i Razbuktavanja upuuje na preferirani ili primarni stil ponaanja u koniktu. Ukoliko dva ili vie stilova imaju isti zbroj, znai da su za vas podjednako bitni. Sljedei zbroj po veliini ukazuje na rezervni stil ukoliko su brojevi blizu jedan drugome.

70

Radionica 2 - KONFLIKT

Ciljevi radionice
Upoznati sudionike s pojmom konikta, uzrocima, vrstama i funkcijama konikata Upoznati se s ulogom emocija u vlastitom pristupu koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost KAKO REAGIRAM NA KONFLIKT (10) 2. Glavna aktivnost BIJES (40)

3. Zavrna aktivnost CRTAKA BITKA (10)

Materijal za radionicu
hamer za igru BIJES omasteri radni list za sudionike aktivnosti Moja reakcija na konikt uti, crveni, plavi, naranasti i bijeli stikeri papiri za crtee

71

UVODNA AKTIVNOST
Kako reagiram na konikt u koli/obitelji Voditelj govori sudionicima da e roditelji popunjavati svoj upitnik, a nastavnici svoj upitnik. Mini upitnici su oblikovani tako da pomognu roditeljima i nastavnicima da jasnije sagledaju nain na koji reagiraju u koniktima. U upitnicima nema trik-pitanja i apsolutno tonih ili pogrenih odgovora.

Trebaju proitati ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje njihovu najeu reakciju u koniktnoj situaciji, upisuju 3 u odgovarajui prostor za odgovore. Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapisuju 2; ukoliko rijetko ili nikada ne reagiraju na taj nain, upisuju 1. (Materijal za sudionike 1 Kako reagiram na konikt u koli? za nastavnike) (Materijal za sudionike 2 Kako reagiram na koikt meu djecom u svojoj obitelji? za roditelje)

Ova vjeba prua dvije vrste podataka. Rezultati koji se odnose na vau inicijalnu reakciju kada se neslaganje prvi put javi nazivaju se Zagrijavanje. Rezultati koji se odnose na vau reakciju nakon to je dolo do rasta neslaganja nazivaju se Razbuktavanje. Rezultati pokazuju vau sklonost da koristite neki od navedenih stilova. to je zbroj vei, to je vjerojatnije da e to biti va dominantni stil reakcije u koniktu.

Priblino ujednaen broj bodova za sve stilove upuuje na to da je osoba u mogunosti bez problema birati izmeu razliitih reakcija na konikt.

72

GLAVNA AKTIVNOST
Bijes Dragovoljac iz skupine legne na veliki komad papira, ostali ili voditelj opcrtavaju konturu tijela. Taj se papir okai na zid.

(1) Odakle bijes? Svatko za sebe razmisli o tome koje su to situacije koje nas razbjesne. Svatko za sebe zapie jednu situaciju na uti stiker. Kada zavre, odlaze do ctrea i lijepe stikere oko konture tijela. Nakon ovoga voditelj objanjava da su to sve situacije koje dovode do bijesa, ali da emo se sada baviti primjerima koji govore o tome to je to to nas stvarno razbjesni. (2) Bijesne misli! Svatko za sebe zapie misli koje mu u toj situaciji prolaze kroz glavu, to misli o sebi i drugima u situaciji bijesa, na crvene stikere i njih lijepi u glavu velikog crtea. Kada sudionici zavre s itanjem stikera, komentira se da su misli to to nas stvarno razbjesni. (3) Bijesne gliste! Svatko za sebe zapie to radi u bijesu na narandaste stikere. To lijepi na ruke i noge crtea. Zatim voditelj ukratko objanjava kako to sve bijes moe biti destruktivan. (4) Bjesnim, a treba mi!!! Svatko za sebe pokua odrediti koje mu potrebe nisu zadovoljene u bijesu i to zapie na plave stikere i lijepi u stomani dio crtea. Potom voditelj objanjava kako u bijesu izgubimo kontakt sa svojim potrebama, sa ivotom i zato nas bijes plai i zato u bijesu radimo sve ono to nam se ne dopada. (5) Kamo ode bijes?? Svatko za sebe, razmiljajui o potrebama, pokuava denirati koji osjeaji su se javili umjesto bijesa. To zapisuje na bijele stikere i stavlja u grudi crtea. Voditelj komentira kako kada se poveemo s potrebama nestaje bijes, ali ostaje njegova snaga i energija koju moemo iskoristiti da se poveemo s drugima i rijeimo problem koji imamo. Postavlja se pitanje bismo li sad, kad vidimo da se osjeaju na primjer bespomono, i dalje vikali i lupali ili bismo pokuali uraditi neto to bi smanjilo taj doivljaj bespomonosti.

Voditelj objanjava sudionicima da uvijek moemo birati da se poveemo sa sobom ili da napadamo druge i sebe. Vano je napomenuti da je bijes esto nazoan u sukobima i da oteava njihovo rjeavanje.

73

Svi se u skupini podijele u parove, i to tako da u svakom paru jedna osoba bude A a druga osoba B. Sudionici se zamole da tijekom vjebe ne razgovaraju. Osobe A se pozovu i kae im se da im je zadatak da nacrtaju grad u smiraj dana. Osobama B se kae da im je zadatak da nacrtaju plau s kupaima. Vrijeme trajanja vjebe ogranii se na pet minuta. Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedna olovka, uz upute da drei olovku zajedno trebaju nacrtati sliku, svatko svoju sliku (grad u smiraj dana i plaa s kupaima). Evaluacijska pitanja: Kako vam je bilo dok ste crtali? to ste osjeali i razmiljali? Kako ste se ponaali kada je postalo jasno da vam se zadaci sukobljavaju?

ZAVRNA AKTIVNOST
Crtaka bitka

Voditelj zakljuuje da je za konikte tipino:

Komunikacija

Komunikacija nije otvorena i jasna. Informacije su nedostatne ili se namjerno podmeu pogrene informacije. Potajno djelovanje na tetu druge strane raste. Prijetnje i pritisci zamjenjuju otvorenu diskusiju i argumentaciju.

Shvaanje

Na scenu stupaju razliiti interesi i miljenja. Ono to razdvaja vidi se jasnije od onoga to bi moglo spajati dvije strane u koniktu. Geste pomirenja koje napravi suprotna strana tumae se kao pokuaji prijevare, namjere suprotne strane ocjenjuju se kao neprijateljske, vlastito ponaanje se promatra kao jedino ispravno.

Stavovi

Povjerenje opada, nepovjerenje raste. Razvija se prikriveno i otvoreno neprijateljstvo. Opada spremnost da se drugome pomogne savjetom ili djelom. Raste spremnost da se drugima uini neto to e biti na njihovu tetu.

Zadatak

Zadatak da se doe do rjeenja vie se ne shvaa kao zajedniki tijekom kojega bi se snage trebale podijeliti tako da svatko pridonese pronalasku rjeenja onoliko koliko moe i umije. Svaka strana pokuava sve sama napraviti, jer ako se ne oslanjaju jedni na druge, onda nisu jedni o drugima ovisni, pa tako ne dolaze ni u opasnost da ih ona druga strana na bilo koji nain iskoristi.

74

Materijal za sudionike (nastavnike) 1

Kako reagiram na konikt u koli?

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje vau najeu reakciju u koniktnoj situaciji, upiite 3 u odgovarajui prostor za odgovore. Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiite 2; ukoliko rijetko ili nikada ne reagirate na taj nain, upiite 1. Kada doe do konikta u koli/odjelu, ja: 1. kaem uenicima/ama da prestanu, 2. trudim se da svima bude bolje, lake, 3. pomaem uenicima da sagledaju tuu toku gledita, 4. razdvojim uenike i drim ih neko vrijeme dalje jedne od drugih, 5. prepustim ravnatelju (strunome suradniku ili nekom drugom) da razrijei problem, 6. utvrdim tko je prvi poeo, 7. trudim se saznati u emu je ustvari problem, 8. trudim se napraviti kompromis, 9. preokreem sve u alu, 10. kaem im da prestanu da prave problem gdje ga nema, 11. navedem ih da se pomire, uinim da netko popusti i ispria se, 12. ohrabrujem uenike da pronau alternativna rjeenja, 13. pomaem im da odlue od ega da odustanu, ega da se odreknu, 14. trudim se odvratiti im pozornost s konikta, 15. putam ih da se sami izbore, sve dok se netko ne povrijedi, 16. prijetim da u ih poslati kod ravnatelja, 17. predstavim im neke alternative za koje se mogu odluiti, 18. pomaem da se svi osjeamo udobno, 19. zaposlim svakoga neim drugim, 20. kaem im da taj problem razrijee izvan kole.

Sada upiite bodove. Svaki od stupaca oznaava pristup i stav u odnosu na konikt u koli/odjelu. U kojem vam je stupcu broj bodova najvei? Pronaite odgovarajui zbroj i pogledajte to pie, kakav je va pristup koniktu.

I.
1 _________ 6 _________ 11_________ 16_________

II.
2 _________ 7 _________ 12_________ 17_________ ___________

III.
3 _________ 8 _________ 13_________ 18_________ ___________

IV.
4 _________ 9 _________ 14_________ 19_________ ___________

V.
5 _________ 10_________ 15_________ 20_________ ___________

Ukupno

___________

PRISTUPI: I. Bez gluposti! Ja ne poputam. Trudim se biti fer i poten/a s djecom,ali je njima potrebna vrsta ruka i moraju nauiti to je prihvatljivo, a to neprihvatljivo ponaanje. Ukoliko postoji konikt, postoji i problem. Umjesto borbe s uenicima, trudim se postaviti situaciju u kojoj svi zajedno moemo rijeiti problem. To rezultira kreativnim idejama i jaa uzajamne odnose. Sluam uenike i pomaem im da se i oni meusobno sasluaju. Zatim ih potiem da procijene situaciju i vide ega se mogu odrei. Ne moemo imati sve to bismo eljeli. Bolje ita nego nita. Volim da stvari budu mirne i prou glatko kada je god to mogue. Najvei broj konikata izmeu uenika relativno je beznaajan, tako da samo treba preusmjeriti njihovu pozornost na druge stvari. Postavljam granice i putam uenike da se sami izbore za sebe. To je dobro za njih i trebaju nauiti da snose posljedice svoga ponaanja. Ionako nema puno toga to moete uraditi u vezi s koniktnim situacijama.

II. Rjeavanje problema

III. Pravljenje kompromisa

IV. Glatko

V.

Ignoriranje

75

Materijal za sudionike (roditelje) 2

Kako reagiram na konikt meu djecom u svojoj obitelji?

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje vau najeu reakciju u koniktnoj situaciji, upiite 3 u odgovarajui prostor za odgovore. Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiite 2; ukoliko rijetko ili nikada ne reagujete na taj nain, upiite 1. Kada doe do konikta meu djecom u mojoj obitelji, ja: 1. kaem svima da se prestanu svaati, 11. navedem ih da se pomire, da netko popusti 2. trudim se da svima bude bolje, lake, i ispria se, 3. pomaem da svi sagledaju kako bi postupili 12. ohrabrujem djecu da pronau alternativna da su u poziciji onog drugog djeteta, rjeenja, 4. razdvojim djecu i drim ih neko vrijeme 13. pomaem im u odluci od ega odustati, dalje jedne od drugih, ega se odrei, 5. prepustim suprugu/supruzi da razrijei 14. trudim se odvratiti im pozornost s konikta, problem, 15. putam ih da se sami izbore, sve dok se 6. utvrdim tko je prvi poeo, netko ne povrijedi, 7. trudim se doznati u emu je zapravo 16. prijetim da u se aliti suprugu/supruzi, problem, 17. predstavim im neke alternative za koje se 8. trudim se napraviti kompromis, mogu odluiti, 9. preokreem sve u alu, 18. pomaem da se svi osjeamo udobno, 10. kaem im da prestanu praviti problem gdje 19. zaposlim svakoga neim drugim, ga nema, 20. kaem im da taj problem razrijee sami.

Sad upiite bodove. Svaki od stupaca oznaava pristup i stav u odnosu na konikt meu djecom u obitelji. U kojem stupcu vam je broj bodova najvei? Pronaite odgovarajui zbroj i pogledajte to pie, kakav je va pristup koniktu.

I.
1 _________ 6 _________ 11_________ 16_________

II.
2 _________ 7 _________ 12_________ 17_________ ___________

III.
3 _________ 8 _________ 13_________ 18_________ ___________

IV.
4 _________ 9 _________ 14_________ 19_________ ___________

V.
5 _________ 10_________ 15_________ 20_________ ___________

Ukupno

___________

PRISTUPI: I. Bez gluposti! Ja ne poputam. Trudim se biti fer i poten/a s djecom, ali je njima potrebna vrsta ruka i moraju nauiti to je prihvatljivo, a to neprihvatljivo ponaanje. Ukoliko postoji konikt, postoji i problem. Umjesto borbe s djecom, trudim se postaviti situaciju u kojoj svi zajedno moemo rijeiti problem. To rezultira kreativnim idejama i jaa uzajamne odnose. Sluam djecu i pomaem im da se i oni meusobno sasluaju. Zatim ih potiem da procijene situaciju i vide ega se mogu odrei. Ne moemo imati sve to bismo eljeli. Bolje ita nego nita. Volim da stvari budu mirne i prou glatko kada je god to mogue. Najvei broj konikata izmeu djece relativno je beznaajan, tako da samo treba preusmjeriti njihovu pozornost na druge stvari. Postavljam granice i putam djecu da se sami izbore za sebe. To je dobro za njih i trebaju nauiti da snose posljedice svoga ponaanja. Ionako nema puno toga to moete uraditi u vezi s koniktnim situacijama.

II. Rjeavanje problema

III. Pravljenje kompromisa

IV. Glatko

V.

Ignoriranje

76

Radionica 3 - KONFLIKT

Ciljevi radionice
Sagledati utjecaj okidaa na pojavu konikta Uoiti ljudske postupke koji dovode do konikta Uoiti naine ponaanja ljudi u koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Pedagozi /psiholozi Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost OKIDAI (15) 2. Glavna aktivnost IVOT NA OTOKU (35)

3. Zavrna aktivnost TVRAVA (10)

Materijal za radionicu
omasteri papir radni list Okidai

77

1
-

UVODNA AKTIVNOST
Okidai Voditelj kae sudionicima da u radnom listu (Okidai) odgovore na postavljena pitanja.

(Materijal za sudionike 1 - Okidai) Nakon popunjavanja radnoga lista voditelj zamoli da sudionici proitaju svoje odgovore na pitanja iz radnog lista, a nakon toga slijedi diskusija o: rijeima koje su naveli kao okidae, govoru tijela koji djeluje na njih kao okida, tome kako reagiraju nakon djelovanja okidaa.

Voditelj govori da su okidai vidljivi i neposredni uzroci koniktne situacije koji mogu biti u obliku verbalnog ili neverbalnog ponaanja i dogaaja koji dovode do jakih emocionalnih reakcija kod ukljuenih strana (ljutnje) ili vode do nasilnog ispoljavanja neslaganja. Oni se vrlo esto brkaju sa stvarnim uzrocima konikata do kojih je mnogo tee doi i koji nekada i poslije dugotrajnih analiza ostaju skriveni i nerazumljivi.

2
-

GLAVNA AKTIVNOST
ivot na otoku Sudionici se podijele u male skupine (5 - 6 osoba). Kae im se da se nalaze na pustom otoku i da nema naina da ga napuste. Radi organiziranja zajednikoga ivota trebaju se dogovoriti i uspostaviti zajedniki sustav pravila.

Svaka mala skupina ima pet minuta vremena da se dogovori o svojim pravilima, koja se potom prezentiraju pred svima. U sljedeem se koraku zamoli da iz svake skupine jedna osoba volontira. Volonteri se izvedu izvan prostorije i obavijeste se da e svatko od njih biti poslan u civilizaciju ako uspiju promijeniti pravila koja je skupina usvojila. Volonteri se vraaju u skupine i poinje komunikacija sa skupinom. Za uvjeravanje skupine da promijeni pravila volonteri imaju 20 minuta. Nakon okonanja aktivnosti voditelj pita: Kako se svaka skupina nosila s koniktom koji je nastao? Kako su se pridolice osjeale u svojoj ulozi kritelja pravila, a kako starosjedioci kada je dolo do nepotovanja njihovog sustava? Tko je bio u ulozi rtve, a tko u ulozi nasilnika? U kakvoj je ovo vezi sa stvarnim ivotom?

78

3
Dodatne upute za skupine -

ZAVRNA AKTIVNOST
Tvrava Sudionici se podijele u dvije skupine. Jedna skupina bit e u tvravi, a druga skupina e biti izvan tvrave i pokuat e ui u nju. Obje skupine imaju pet minuta za pripremu i dogovor koji se obavljaju u dvije odvojene prostorije.

Za skupinu u tvravi: Sami odreujete gdje vam je tvrava i kako ona izgleda. Cilj vam je ne dozvoliti drugoj skupini da ue u tvravu u prve tri minute. Nakon tog vremena druga skupina moe ui u tvravu ukoliko ispuni uvjete koje vi sami trebate utvrditi. Za skupinu izvan tvrave: Vi se nalazite u velikoj nudi i prijeko vam je potrebno da uete u tvravu. Imate pet minuta vremena da to postignete.

Napomena za voditelja radionice Voditelj mora voditi rauna da ne bude pokuaja nasilnoga ulaza u tvravu, vrijeanja i sl., to esto prati ovu aktivnost.

Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da se tijekom konikta treba suzdrati od: radnja koje bi mogle povrijediti nekog, rijei koje bi mogle nekog povrijediti ili nanijeti tetu, unitavanja imovine suparnika.

79

Materijal za sudionike 1

Radni list Okidai

1. KOJE SU RIJEI OKIDAI ZA VAS?

______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________

2. KAKO GOVOR TIJELA DJELUJE KAO OKIDA NA VAS?

______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________

3. KAKO SE VAE PONAANJE MIJENJA NAKON DJELOVANJA OKIDAA?

______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________

80

IV.
Tehnike i procedure rjeavanja konikata
- I konikt se raa, raste i nestaje. - Ponaate li se uvijek isto u koniktu sa svojom djecom/ uenicima? - Zato uglavnom vi pobjeujete u koniktu s vaom djecom/ uenicima? - Je li to uvijek najbolje rjeenje? - Ajkula, irafa, kornjaa, lisica ili kameleon? - Postoji li obitelj ili kola bez konikata?

4.1. Faze nastanka konikta

Jeste li se umorni od konikata? Nastali su i valja ih rjeavati, ali da vidimo i kako. Svaki konikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno razina eskalacije (rasplamsavanja) i to: NEPRIJATNOST Osjeamo da neto nije u redu, moda je teko identicirati problem, ali nismo sigurni zbog ega. INCIDENT Dogodila se kratkotrajna otra razmjena informacija (izmeu nas i druge osobe) to nas ini uznemirenima. NESPORAZUM Namjere i injenice zbrkane su i pogreno protumaene. Misli nam se esto vraaju na problem. NAPETOST Poinjemo jedni druge opaati u najgorem svjetlu. KRIZA Emotivni naboj utjee na nae ponaanje, ne moemo normalno funkcionirati. Pomiljamo da napustimo kolu, raskinemo vezu ili nekoga povrijedimo. Takoer, neki autori faze kroz koje konikt prolazi deniraju na sljedei nain: IZBIJANJE - osobe nisu svjesne to se dogaa - osobe imaju suprotstavljene ciljeve - u komunikaciji meu sukobljenim osobama se pominje JA i TI /MI i ONI - nagomilava se agresija sukobljenih strana ESKALACIJA - sukobljene osobe ne mogu nai konstruktivan odgovor na konikt i javno izraavaju neprijateljstvo - poetni zahtjevi sukobljenih osoba rastu - konikt postaje javan - sukobljene strane su sklone nasilju TRAJANJE - poinje otvoreni konikt - sukobljene strane okrivljuju jedna drugu i stjeu dojam da nema izlaza iz konikta - zbog pogrenog opaanja pojaava se nasilje - konikt se nastavlja na uobiajen nain/prelazi u nasilje/sukobljene strane vrijeuju jedna drugu

SMIRIVANJE: - sukobljene strane svjesne su da iz konikta nema izlaza ako se nastave svaati - pojavljuje se posrednik koji poinje pregovore u cilju rjeavanja konikta - zajedno se trae i deniraju rjeenja za rjeavanje konikta DOGOVOR ILI RJEENJE: - otklonjeni su uzroci konikta i pronaeno je rjeenje za konikt Podsjeamo na uobiajene korake u rjeavanju konikta: 1. Izravan kontakt suglasni ste ili niste suglasni oko neega. 2. Prihvaate pokuaj da se razrijei vor sukoba - postajete svjesni da svatko ima svoj udio i da ste svi odgovorni. 3. Obje strane iznose svoje vienje sukoba vano je osigurati izravnu komunikaciju i aktivno sluanje svih sudionika. 4. Odreivanje temeljnog predmeta sukoba - u emu je problem. 5. Odreivanje potreba i interesa koji lee u temelju sukoba - ide se dublje u razloge, interese i potrebe koji stoje u temelju neslaganja i nastajanja sukoba, imamo mogunost da preformuliramo postojei problem i vidimo ga kao zajedniki. a) Identicirati potrebe to ti treba (ili to eli)? Svaka osoba koja sudjeluje u koniktu trebala bi odgovoriti na ovo pitanje, a da pritom ne pripisuje krivnju drugoj osobi ili da je ne optuuje. b) Denirati problem to ti misli u emu je problem u ovom sluaju? Da bi se denicija problema prihvatila, osobe kojih se konikt tie moraju se sloiti s njom. 6. Umnoavanje moguih rjeenja - vano je da obje strane u sukobu shvate da predlaganje moguih rjeenja jo uvijek ne znai njihovo prihvaanje; prihvatit e se samo ono rjeenje kojim su obje strane zadovoljne. a) Provesti brainstorming (razmatranje razliitih rjeenja) i ponuditi razliite mogunosti rjeenja. Tko ima neki prijedlog kako bi se ovaj problem mogao rijeiti? Cilj ovog koraka jeste sakupiti to vie prijedloga za rjeenje konikta. 7. Odabir rjeenja kojim su zadovoljni svi sudionici sukoba - osigurajte da svi sudionici sukoba izau kao POBJEDNICI. a) Ocijeniti rjeenja. Bi li ti bio zadovoljan ovakvim rjeenjem? Svaka od strana u koniktu pregleda popis s ponuenim rjeenjima i

82

kae koje bi od rjeenja za nju bilo prihvatljivo. b) Odluiti se za najbolje rjeenje. Jeste li se oboje sloili s ovim rjeenjem? Je li problem time rijeen? Potrebno je utvrditi slau li se obje strane s ponuenim rjeenjem i priznaju li takvo rjeenje konikta. 8. Konkretizacija dogovora - provjerite je li odabrano rjeenje realno i ostvarivo. a) Hajde da se dogovorimo da u skoroj budunosti opet razgovaramo o ovom problemu, da vidimo je li zaista rijeen. Trebalo bi napraviti plan ocjenjivanja rjeenja do kojeg se dolo. 9. Rezervna procedura - napraviti jo jednu opciju rjeenja ukoliko iz nekog razloga doe do zastoja u realizaciji dogovora. U rjeavanju konikta bez obzira je li rije o pregovaranju ili medijaciji - poseban znaaj imaju vjetine komunikacije, o kojima smo ve govorili, i naini na koji se ona vodi s osobom, stranom u sukobu. Rije je o komunikaciji koja vodi do eskalacije sukoba ili komunikaciji koja vodi ka njegovom smirivanju.

4.2. Pristupi koniktima

Pristup rjeavanju konikta moe biti konstruktivan (pronai rjeenje prihvatljivo za sve sukobljene strane) ili destruktivan (produbiti sukob izmeu sukobljenih strana). Za konstruktivan pristup rjeavanja konikta, medijacijom ili pregovaranjem, neophodno je: - decentrirati se staviti se u poloaj osoba (ili osobe) u koniktu, - iskljuiti emocije, - jasno izraziti osjeaje, - precizno formulirati zahtjeve ili oekivanja, - traiti alternativne naine za zadovoljenje potreba strana u koniktu. Konstruktivno ete rjeavati problem ako: sluate s empatijom, koristite JA govor, potujete i sebe i svog protivnika, ako se fokusirate na problem a ne na vaeg protivnika, asertivno komunicirate i preuzmete odgovornost za vlastito ponaanje.

KOMUNIKACIJA KOJA VODI KA ESKALACIJI KONFLIKTA - prekidanje i nesluanje - ignoriranje - TI govor - fokus na osobu (okrivljivanje) KOMUNIKACIJA KOJA VODI KA SMIRIVANJU KONFLIKTA - aktivno sluanje - pokazivanje zanimanja - JA govor - fokus na problem

4.3. Ishodi i stilovi ponaanja u koniktu

Konikt moe imati etiri (a neki autori pominju i pet) ishoda i to: 1. pobjednik/gubitnik - jedan dobiva, drugi gubi; 2. gubitnik/pobjednik jedan gubi, drugi dobiva; 3. kompromis nitko ne gubi, nitko ne dobiva strane odustaju od nekih svojih zahtjeva; 4. gubitnik/gubitnik obje strane gube; 5. pobjednik/pobjednik obje strane dobivaju - rjeenje kojem teimo u koniktu i koje je cilj naeg pristupa koniktu. Dobar je samo onaj postupak s koniktom koji dovodi do pobjeda pobjeda rjeenja. Simboliki, u koniktu se moemo ponaati kao: ajkula, irafa, lisica, kornjaa i kameleon.

83

AJKULA (natjecanje) POBJEDA/PORAZ - bit e po mome ili nikako, nema razgovora o tome

JA+,TIJa sam OK, ali ti nisi. Ja u ti rei gdje ti je mjesto. Problemi su zbog tebe i ti si kriv, a ne ja. Da tebe nema ja ne bih imao problema. Pokuat u te se rijeiti. Bie po mome ili nikako.

IRAFA (suradnja) POBJEDA/POBJEDA - meni odgovara, to tvoj izbor, hajde da dogovorimo je se

JA+, TI+ Ja sam OK i kad bolje pogledam nema razloga da i tebe ne gledam tako. U redu je da ima drukije miljenje. Zajedniki emo rijeiti probleme. Nismo ti i ja jedno protiv drugoga, ve smo ti i ja zajedno protiv problema.

LISICA (kompromis) KOMPROMIS - MALO JA MALO TI - hajde da vidimo to je sredina, svatko se mora neeg odrei

JA+, TI+/JA-, TI Ja sam OK i ti si OK. Rijeit emo konikt ako se oboje odreknemo nekih zahtjeva. Nema pobjednika, nema poraenih.

KORNJAA (povlaenje) - NEMA POJAVNOG KONFLIKTA - sukob, kakav sukob? ne vrijedi se nervirati zbog toga

JA-, TIJa nisam OK, ti nisi OK. I budui da tako neemo nita postii, svejedno mi je to e ispasti iz ovoga. Zato bismo se trudili kad i onako nema smisla. Sukob, kakav sukob?.

KAMELEON (prilagoavanje) POPUTANJE (POTISKIVANJE I NEGIRANJE) - NEMA POJAVNOG KONFLIKTA - to god ti kae, diem ruke

JA-, TI+ Ja nisam OK, ti jesi.Vidim da si jai i zato uradi kako ti kae. Bit e najbolje ako se ja povuem sa svojim zahtjevima, eljama. Samo mi reci to trebam raditi. Kako ti kae.

Ne trebamo izbjegavati konikt, ve ga trebamo prihvatiti kao sastavni dio realnosti koji nam pomae da funkcioniramo u skladu sa sobom i s drugima, da razvijamo svoje socijalne vjetine kao to su: tolerancija na razliitosti, uzajamnost, razumijevanje i prihvaanje bez ograniavanja i uvjetovanja, suradnja, komunikacija, rjeavanje problema, demokratinost, pregovaranje i sl.

84

Kada je koji stil prikladan ili neprikladan? Prikladno kada... Neprikladno kada... - nije ni pokuano sa suradnjom, - je saradnja s drugima neophodna i znaajna, - se koristi rutinski u veini sluajeva, - se bespotrebno naruava samopotovanje drugih. Neprikladno kada... - nema dovoljno vremena, - pitanje nije znaajno, - je osoba preoptereena procesom, - su ciljevi druge osobe u neskladu s opim ljudskim vrjednotama. Neprikladno kada...

NATJECANJE

- je alarmantna situacija, - je osoba sigurna da je u pravu i kada je to bitnije od ouvanja odnosa.

Prikladno kada... - su i rjeavanje problema i odnosi podjednako znaajni, - je znaajan kreativan ishod, - su na raspolaganju vrijeme i energija za dogovor i raspravu, - postoji razumna nada da se svima moe izai u susret. Prikladno kada...

SURADNJA

KOMPROMIS

- je suradnja bitna, ali su vrijeme ili resursi ogranieni, - je pronalaenje bilo kakvog rjeenja bolje nego potpuna blokada.

- je bitno pronai najkreativnije rjeenje, - osoba ne moe ivjeti s posljedicama.

Prikladno kada...

POVLAENJE

- je pitanje trivijalno, - je odnos nevaan, - je kratko vrijeme i nije neophodno donijeti odluku.

Neprikladno kada... - je osobi stalo i do problema i do odnosa, - se po navici koristi za veinu situacija (vodi eksplozijama ili blokadama), - nagomilani negativni osjeaji nee nestati, - bi drugi protirali iz konfrontacije. Neprikladno kada... - je vjerojatno da e izazvati ogorenost, - se koristi po navici kako bi se zadobilo prihvaanje (ishod moe biti nedostatak samopotovanja).

Prikladno kada...

PRILAGOAVANJE

- osobi nije stalo do problema, - je osoba bespomona a ne eli blokirati drugu osobu.

Prilikom odabira stila ili kombinacijom stilova rjeavanja sukoba vano je denirati cilj djelovanja elimo li pobijediti i poraenoga vidjeti na podu ili nam je cilj da se obje strane u sukobu osjeaju kao pobjednici. Sukob je neizbjean, premalo sukoba jednako je tako problematino kao i previe, ne postoji idealan nain rjeavanja sukoba.

85

4.4. Reakcije na konikt

U koniktnim situacijama javljaju se tri velike skupine reakcija: 1. Zajedniko traenje rjeenja: Sukobljene strane meusobno komuniciraju ne bi li pronale pozitivan ishod sukoba za obje strane. 2. Poduzimanje odvojenih akcija: Sukobljene strane samostalno donose odluke o akcijama koje e poduzeti i postupaju u skladu s odlukama. 3. Arbitriranje tree strane: Podrazumijeva ukljuivanje strunih osoba (sud, ravnatelj, nastavnik, roditelj), koje tee objema stranama nametnuti svoje vienje rjeenja sukoba i izlaska iz krize. Teko je razdvojiti u koniktu jer se kombiniraju. ove oblike ponaanja oni stalno prepliu i

4.5. Kako pravilno razumjeti konikt u koli

Konikt u koli u pravilu nastaje spontano. U poetku se nalazi u prikrivenom stanju i karakterizira ga traenje podrke od drugih strana (npr. traimo podrku drugih prijatelja), kako bi se suprotna strana bre porazila i odustala od svojih zahtjeva. Odbija se druenje i suradnja sa sukobljenom stranom, poinje ogovaranje i poveava se stres kod obiju sukobljenih strana. Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte u koli, najprije je potrebno da ih razumijemo. Iskustva govore da e se nakon razumijevanja konikti uspjeno rjeavati ako: smo spremni pronai zajedniki interes meu sukobljenim stranama, iskreno elimo otkloniti nesporazume, odluimo sluati sugovornike, nastupamo otvoreno, uvaavamo tue potrebe, prihvaamo promjene, iskazujemo poruke u prvoj osobi - JA govor, pokazujemo vrstinu i elastinost, odlunost i strpljivost, jasno formuliramo izvor konikta, jasno iznesemo zato je vano da prekinemo konikt, drimo se teme i ne pozivamo se na stare nerijeene situacije, ne traimo tko je kriv, ve tko je odgovoran.

Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam ostaje da odaberemo i jednu od tehnika rjeavanja konikata u koli pregovaranje ili medijaciju. Pregovaranje je tehnika rjeavanja konikta u kojem strane u sukobu pregovaraju, bez posrednika, dok tehnika medijacije podrazumijeva sudjelovanje tree strane (medijatora) o emu emo govoriti u nastavku Prirunika.

86

Nauili smo:
Svaki konikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno razina eskalacije (rasplamsavanja) i to: NEPRIJATNOST - Osjeamo da neto nije u redu, moda je teko identicirati problem, ali nismo sigurni zbog ega. INCIDENT Dogodila se kratkotrajna otra razmjena informacija koja nas ini uznemirenima. NESPORAZUM - Namjere i injenice su zbrkane i pogreno protumaene. Misli nam se esto vraaju na problem. NAPETOST - Poinjemo jedni druge opaati u najgorem svjetlu. KRIZA - Emotivni naboj utjee na nae ponaanje, ne moemo normalno funkcionirati. Pomiljamo da napustimo kolu, raskinemo vezu ili nekoga povrijedimo. Konikt moe imati etiri (a neki autori pominju i pet) ishoda i to: 1. 2. 3. 4. 5. pobjednik/gubitnik; gubitnik/pobjednik; kompromis; gubitnik/gubitnik; pobjednik/pobjednik rjeenje kojem teimo u koniktu i koje je cilj ovog naeg uenja. Iskustva govore da e se nakon razumijevanja konikti i uspjeno rjeavati ako osobe: posjeduju spremnost nalaenja zajednikoga interesa, iskreno ele otkloniti nesporazume, odlue sluati sugovornike, nastupaju otvoreno, uvaavaju tue potrebe, prihvaaju novine i promjene, iskazuju poruke u prvoj osobi - JA govor, pokazuju vrstinu i elastinost, odlunost i strpljivost, jasno formuliraju izvor konikta, jasno iznesu zbog ega je vano prekinuti konikt, dre se teme i ne pozivaju se na stare nerijeene situacije, ne trae tko je kriv, ve tko je odgovoran.

Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam ostaje da odaberemo i jednu od tehnika rjeavanja konikata u koli pregovaranje ili medijaciju. Pregovaranje je tehnika rjeavanja konikta u kojemu strane u sukobu pregovaraju, bez posrednika, dok tehnika medijacije podrazumijeva sudjelovanje tree strane (medijatora).

87

Radionica 1 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja konikata

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MIRNA IGRA (15) 2. Glavna aktivnost PAVO (60)

3. Zavrna aktivnost OVJEULJCI (15)

Materijal za radionicu
omasteri papir tekst za sudionike aktivnosti Pavo radni list ovjeuljci

88

1 2 3

UVODNA AKTIVNOST
Mirna igra Sudionici stoje u irokom krugu meusobno udaljeni oko jedan metar. Svaki sudionik, redom, kae jedno iskustvo u koniktu za koje misli da je jedinstveno. Ako nitko u skupini nema isto iskustvo, sudionik se pomjeri korak prema centru kruga. Ako netko drugi ima isto iskustvo, ostaje gdje jeste. Igra se nastavlja dok netko ne stigne u sami centar kruga. Voditelj zakljuuje da su i naa iskustva s koniktima jedinstvena, zbog ega ih ne moemo rjeavati po ablonu.

GLAVNA AKTIVNOST
Pavo Voditelj formira manje skupine i podijeli sudionicima tekst Pavo. Sudionici trebaju unutar skupine podijeliti uloge navedene u tekstu, utvrditi sve faze rjeavanja konikta, izabrati stil rjeavanja i pripremiti mogue rjeenje konikta. (Materijal za sudionike 1 - Pavo)

Voditelj kae da tijekom rjeavanja konikta treba insistirati na bitnim, a ne na nebitnim stvarima; promatrati sebe kao nekog tko moe pogrijeiti; pokazati se velikodunim u odnosu sa suparnikom i insistirati na promjeni stanja bez uporabe sile.

ZAVRNA AKTIVNOST
ovjeuljci Voditelj podijeli sudionicima sliku s ovjeuljcima i trai od svakog sudionika da odaberu ovjeuljka ili vie njih (odaberu poloaj) koji odslikava/ju njihovo raspoloenje nakon glavne aktivnosti radionice (aktivnost Pavo). ovjeuljka, takoer, treba i obojiti. Sudionici jedan po jedan pojanjavaju zato su izabrali i zato su u toj boji obojili ovjeuljka. (Materijal za sudionike 2 - ovjeuljci)

Voditelj zakljuuje da je rjeavanje konikta sloena i misaono i emotivno iscrpljujua aktivnost. Zbog toga treba u postignutom sporazumu ili rjeenju konikta uivati.

89

Materijal za sudionike 1

Pavo
Tvoje pravo ime je Martin i sve do ove kolske godine ivio si na selu. Tamo si imao dobre prijatelje. Otac ti se iznenada razbolio i nakon kratkog vremena umro. Tada ti se sruio svijet i sve je krenulo nizbrdo. Majka je s jednim svojim prijateljem pola u grad u nadi da e nai posao, ali nije uspjela. Povremeno nalazi neke poslove po kuama, ali to nije dostatno za ivot pa svi ivite od male plae koju prima njezin prijatelj. Njega ne voli jer te kad se napije vrijea, a poniava i tvoju mamu. Ovdje u razredu nisi dobro prihvaen. Ima tu neki Robert koji ti je dao nadimak Pavo i sad te nitko i ne zove pravim imenom. Ti se nisi ljutio, samo si elio da te prihvate i da ti bar u koli bude lijepo kad ve nije kod kue. Vidio si da svi djeaci uivaju u tim alama koje s tobom izvodi Robert, pa si pristao da bude rtva nadajui se da e to prestati. Meutim nije. Robert je stalno smiljao sve nove i nove naine tvog zlostavljanja i sad je to ve postalo neizdrivo. Posebno te uvrijedilo kad su traili da im lie cipele i kad su te skidali pa ti hlae mazali kremom za cipele. Poslije su jo danima okolo pokazivali slike koje su snimili mobitelom i smijali se. Jednom si se pobunio i rekao da je sad dosta, ali ti je Robert zaprijetio nekakvom britvicom. Njega si se inae bojao. Kad su te neki dan zajedno s jaknom objesili na vjealicu u uionici, pobunio se Bruno i skinuo te. On se ne boji Roberta, iako je i on u svemu sudjelovao, pa te ak i snimao mobitelom. Izgleda ipak da je tvojim patnjama doao kraj. Djevojke, koje je Robert slao da dre strau, sve su ispriale razrednici. Danas je nekoliko vas pozvano pedagogu. Odluio si sve ispriati jer ovo vie ne moe podnositi.

90

Materijal za sudionike 2

91

Radionica 2 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja konikata

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA KORNJAA (15) 2. Glavna aktivnost ROBERT (30)

3. Zavrna aktivnost OSVAJANJE DVORCA (15)

Materijal za radionicu
omasteri papir tekst Situacije za stil Kornjaa tekst za sudionike aktivnosti Robert

92

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Situacija KORNJAA Voditelj podijeli sudionike u dvije skupine. Skupine imaju zadatak da prema jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil Kornjaa naprave scenarij i odigraju uloge tako da se u koniktu ponaaju u stilu Kornjaa. Slijedi diskusija o rezultatima testa.

(Materijal za sudionike 1 - Situacije za stil KORNJAA)

Voditelj podsjea da je stil KORNJAA u rjeavanju konikta stil povlaenja.

GLAVNA AKTIVNOST
Robert Voditelj formira manje skupine i podijeli sudionicima tekst Robert. Sudionici trebaju unutar skupine podijeliti uloge navedene u tekstu, utvrditi sve faze rjeavanja konikta, izabrati stil rjeavanja i pripremiti mogue rjeenje konikta.

(Materijal za sudionike 2 Robert)

Voditelj kae da tijekom rjeavanja konikta treba postaviti jasno svoje ciljeve; pokuati shvatiti ciljeve svoga suparnika; naglasiti zajednike ciljeve i objektivno predstaviti injenice koje su presudno vane za konikt.

93

3
Igra traje 10 minuta.

ZAVRNA AKTIVNOST
Osvajanje dvorca Sudionici se vrsto zagrle i formiraju zatvoren krug. Njihova tijela predstavljaju zidine dvorca. U drugu prostoriju voditelj poalje nekoliko dragovoljaca koji zatim jedan po jedan ulaze u prostoriju i pokuavaju ui u unutranjost dvorca. Skupina u prvoj prostoriji dogovori se to e biti klju za ulazak u tvravu (npr. rije molim; neki drugi postupak itd.).

Nakon isteka vremena voditelj pita: Kako ste se osjeali kad vas nisu htjeli pustiti u dvorac? Jeste li bili iznenaeni to je bio klju za ulazak u tvravu?

Napomena za voditelja radionice Moe se dogoditi da po isteku 10 minuta nitko ne ue u tvravu, jer nije otkrio to je klju za ulazak u tvravu. To ne treba biti prepreka da se postave gore navedena pitanja.

Voditelj kae da tijekom rjeavanja konikta treba voditi rauna o komunikaciji izraavati se jasno u JA formi; sprijeiti uvrjedljive poruke; aktivno sluati i prepoznati prepreke u komunikaciji, te ih prevladati i izraziti svoje osjeaje ne vrijeajui nikog.

94

Materijal za sudionike 1

Situacije za stil KORNJAA

1. Na kolskoj zabavi uenici se podijele u dvije odvojene skupine. Mario je voa jedne, a Dino druge skupine. Svaka se skupina smije i dobro zabavlja, ali i ignorira uenike druge skupine. 2. Tvoja te obitelj upozoravala da ne razgovara s djeakom s druge strane ulice. Tvoja obitelj ti kae da se on razlikuje od tebe i da je veoma zao. Kada si se vraao kui, priao ti je djeak s druge strane ulice. Suznih oiju te zamolio da mu pomogne u rjeavanju zadae. Rekao je da nema nikog drugog tko bi mu mogao pomoi...

Materijal za sudionike 2

Robert
Ti si uenik sedmoga razreda. U koli ti ba i nije zanimljivo jer ne postie neki uspjeh. Dodue, tvoji roditelji su i tako suvie zaposleni, pa te malo kad i pitaju za kolu. Oni, inae, nemaju vremena za tebe i misle da e se ve u ivotu nekako snai. Ima raunalo i bezbroj igrica, televizor ima u svojoj sobi i moe ga gledati do mile volje. Uvijek ti daju novaca koliko treba, a ti se uvijek na kraju provue s nekom pozitivnom ocjenom i svi su zadovoljni. U posljednje vrijeme u koli ti je postalo zanimljivo. U va razred je doao jedan seljai. Ime mu je Martin, ali ti si mu dao nadimak Pavo. On nekako udno govori i tako je smijean, a i manji je od vas pa je kao stvoren za zabavu. Kad s onim svojim plavim uplaenim okicama pogleda u tebe, ti se kida od smijeha. Neki od vaih nastavnika uredno kasne na nastavu. Kad dolazi njihov sat, vi djeaci poaljete djevojke, a njih je samo etiri, pred vrata da dre strau i da jave im vide da nastavnik dolazi. Vi tada poinjete zabavu s Pavom. To bude zaista ludo. Jednom si smislio da vam Pavo lie cipele, drugi put da se skine pa ste mu hlae namazali kremom za cipele. Bruno je to sve snimao mobitelom pa ste se jo danima zabavljali gledajui te slike. Najzanimljivije je bilo kad ste njegovu jaknu zajedno s njim objesili na vjealicu, a on onako bespomono mahao rukama i nogama. No, tada je Bruno rekao da to nema smisla pa ga je skinuo. No, posljednjih dana sve se zakompliciralo. Iako si djevojkama zaprijetio da ne smiju gledati to vi radite, one su izgleda virile dok su drale strau. Tea je neki dan otila razrednici i sve ispriala. Tuibaba. Sad je nekoliko vas pozvano kod pedagoga kako bi se sve ovo raspravilo. Bit e pozvani i tvoji roditelji. Najgore je to sad svi svaljuju krivnju na tebe, iako ste se svi zajedno lijepo zabavljali. Bila je to samo ala, iako se i tebi sad ini da ste ipak pomalo pretjerali.

95

Radionica 3 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja konikata

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA LISICA (15) 2. Glavna aktivnost RAZREDNICA (35)

3. Zavrna aktivnost

ATOM (10)

Materijal za radionicu
omasteri tekst za sudionike aktivnosti Razrednica tekst Situacije za stil Lisica papir

96

1 2 3

UVODNA AKTIVNOST
Situacija LISICA Voditelj podijeli sudionike u dvije skupine. Skupine imaju zadatak da prema jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil Lisica naprave scenarij i odigraju uloge tako da se u koniktu ponaaju u stilu Lisica. (Materijal za sudionike 1 Situacije za stil LISICA) Voditelj podsjea da je stil LISICA u rjeavanju konikta stil postizanja kompromisa.

GLAVNA AKTIVNOST
Razrednica Voditelj formira manje skupine i podijeli sudionicima tekst Razrednica. Sudionici trebaju unutar skupine podijeliti uloge navedene u tekstu, obvezno voditi rauna o JA govoru u igranju uloga, utvrditi sve faze rjeavanja konikta, te izabrati stil rjeavanja i pripremiti mogue rjeenje konikta.

(Materijal za sudionike 2 - Razrednica)

Voditelj naglaava da izraavati se u JA formi znai preuzeti odgovornost za ono to kaemo, tj. biti izravan i konkretan. Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!), ve je teite komunikacije na djelovanju njegovih radnji na mene. Izraavati se u JA formi znai govoriti o vlastitim shvaanjima situacije, vlastitim eljama, potrebama i interesima.

ZAVRNA AKTIVNOST
Atom

Sudionici se slobodno kreu prostorijom na nain kako im odgovara (brzo, lagano, skakuui, lijeno etajui). Kada voditelj kae: ATOM!, sudionici se zaustavljaju. Kada kae: ATOM 3!, sudionik se zaustavlja i uhvati se za ruke s dvije najblie osobe. Na: ATOM 5! formiraju se skupine od pet. Svaki put kada netko ostane viak, on ispada i tako se igra dok ne ostane samo jedan sudionik.

Voditelj zakljuuje da je u rjeavanju konikata uvijek potrebno objasniti utjecaj ponaanja drugih na nae osjeaje, koji su vrlo esto od presudnog znaaja za mirno rjeavanje konikata.

97

Materijal za sudionike 1

Situacije za stil LISICA

1. Nalazi se na trnici i kupuje voe i povre za svoju obitelj. Prodavaica stavlja voe na vagu. Primjeuje da prstom pritie vagu i zbog toga je voe skuplje nego to bi trebalo biti. Nisi siguran hoe li te prevariti ili ... 2. I muu i eni automobil je potreban na dva dana. On ide na slubeno putovanje, a ona na seminar u Sarajevo. Nijedno ne odstupa od svoga zahtjeva.

Materijal za sudionike 2

Razrednica
Vi ste razrednica sedmog razreda. To je preteno muki razred i samo su etiri djevojice. Dominantna osoba u tom razredu je Robert koji ima velik utjecaj na ostale. Nedavno je u va razred doao jedan povueni djeak malog rasta koji je ranije ivio na selu. Kad mu je umro otac, majka je sa svojim prijateljem dola u grad u nadi da se zaposli, ali koliko znate jo u tome nije uspjela. S djeakom vam je teko uspostaviti kontakt, a majka se rijetko pojavljuje. Djeak se zove Martin, ali uli ste da ga uenici zovu Pavo. To mu je izgleda nadimak. Do njegovog dolaska niste imali u svom razredu nekih ozbiljnijih problema. Njegov dolazak je sve promijenio i to vas brine. Djeak izgleda nekako tuno i uplaeno i odluili ste s njim malo pozabaviti. Prava prilika za to pruila se ovih dana jer vam je dola uenica Tea i ispriala kako ve due vrijeme djeaci zlostavljaju tog Martina. Obino to ine kad neki nastavnici kasne na nastavu. Vi ste ve upozoravali neke kolege da na nastavu treba ii na vrijeme, a ne drati politike rasprave u zbornici, ali nitko vas nije posluao. Tea je ispriala da to sve organizira Robert. To vas je iznenadilo jer je Robert ranije kad je trebalo pozitivno utjecao na cijeli razred. Kad ste ili na ekskurziju prole godine, njega ste zaduili da organizira sportske aktivnosti i on je to dobro obavio. Istakao se i u ureenju uionice, ak je doveo i neke majstore koje ste trebali. Dogovorili ste s pedagogom da zajedno porazgovarate s Robertom, Martinom i Teom o tomu to se to dogaa u razredu u posljednje vrijeme. Oito je da imate ozbiljnih odgojnih problema koje e trebati rijeiti.

98

V.
Pregovaranje
- Pregovarate li sa svojom djecom ili uenicima? - Moe li se konikt izmeu djece/uenika i vas rijeiti pregovaranjem? - Koji su to elementi pregovaranja? - Koji je va pregovaraki stil? - Kako se odvija proces pregovaranja? - Pobjednik/gubitnik - mogui ishodi pregovaranja? - Kako postupiti s tekim pregovaraima?

5.1. Pojam pregovaranja

Ve smo rekli da se konikt moe rijeiti koristei jednu od triju tehnika: pregovaranje, medijaciju, arbitrau. Zato dravnici pregovaraju? Zato trgovci pregovaraju? Zato politiari pregovaraju? to je pregovaranje? Krenimo zajedno uiti o pregovaranju. Pregovaranje je poseban oblik socijalne interakcije, kontrolirani komunikacijski proces iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja konikta jeste da svaka strana moe blokirati postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge strane, tada nije rije o pregovaranju. Dakle, a) b) c) kljune odrednice pregovaranja su: socijalna interakcija, kontrolirani komunikacijski proces, sudjelovanje dviju ili vie strana u rjeavanju sukoba interesa, d) svaka strana moe blokirati postizanje cilja druge strane.

5.2. Elementi pregovaranja

esto ujemo da su pregovori prekinuti, bili neuspjeni, nisu dovedeni do kraja (rjeenja prihvatljivog za sve pregovarake strane), da su pregovarai odustali od svojih zahtjeva itd. Pregovarati nije lako, a pregovarai moraju znati svoje ciljeve i mogunosti da bi mogli znati i mogui ishod pregovora hoe li biti uspjeni ili neuspjeni. Pregovori se mogu smatrati uspjenima samo onda kada su pregovarake strane zadovoljne ishodom i stoga je vano dobro pripremiti strategiju u kojoj su jasno razdvojeni ciljevi koji se ele postii, odrediti pojedinosti koje se mogu rtvovati suprotnoj strani i pokazati spremnost za prihvaanje kompromisa. Pregovor nije nametanje svoje volje, nije cilj iskljuivo ispunjenje vlastitih ciljeva, nego cilj pregovaranja treba biti zajedniki dogovor. Do ovog dogovora sudionici pregovaranja mogu doi samo suradnjom i kompromisom. Predrasude vezane za spol, religiju, nacionalnost, tjelesni izgled, drutveni poloaj i imovinsko stanje mogu ograniiti vae mogunosti uspjene komunikacije sa sugovornicima, a time i uspjenog pregovaranja. Stoga, ako niste eksibilna osoba, nemojte sjedati za pregovaraki stol, naroito ako mislite da su invalidi manje sposobni, da su bogati uspjeniji pregovarai, da su lijepe ene glupe itd. Samo eksibilna osoba uvijek nae nain da odbaci predrasudu koja se tijekom pregovaranja potvrdi kao pogrena.

Pregovaranje ima svoja tri elementa: 1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane (koje imaju svoje razlike, interese) (npr. uenike i nastavnike, uenike i roditelje, roditelje i nastavnike izmeu kojih je izbio sukob); 2. rezultat koji elimo postii pregovorima (prihvatljiv svim stranama u pregovorima); (npr. sukob uenici nastavnici/da uenici koriste sportsku dvoranu tijekom vikenda uz obvezu da je oiste; da nastavnici ipak vode uenike na ekskurziju u panjolsku umjesto u Njemaku); 3. proces kontrolirane (pravilima odreene) komunikacije u kojoj strane diskutiraju o moguim rjeenjima, pokuavajui pojasniti svoje razlike i postii zadovoljavajui rezultat (npr. da shodno pravilima pregovaranja sve strane (uenici i nastavnici) iznesu svoje interese zato uenici ele koristiti sportsku dvoranu tijekom vikenda, a zato nastavnici smatraju da to ne treba dozvoliti; da sluajui jedni druge pronau oblasti u kojima se slau, a u kojima ne; da predloe rjeenja i prihvate ono koje smatraju prihvatljivim i napiu sporazum).

100

5.3. Tipovi i naela pregovaranja

Pregovori zasnovani na pozicijama su proces na ijem je poetku dano rjeenje. Pregovarai predlau jedan drugome rjeenja s ponudama i protuponudama, a u svrhu postizanja rjeenja prihvatljivog za sve pregovarake strane. (npr. djeca iz grada predloila su da idu u panjolsku, a djeca sa sela u Austriju, te su i jedni i drugi nudili vei broj dana boravka u panjolskoj/jeftiniji prijevoz do Austrije; odlazak jo nekoliko razreda u panjolsku/ vei broj uenika iz razreda bi zbog nie cijene putovao u Austriju itd. Nude razloge ZA i PROTIV kako bi postigli prihvatljivo rjeenje (npr. da vei broj uenika ide u panjolsku, ali e ekskurzija krae trajati). Pregovori zasnovani na interesima poinju analizom potreba. Pregovarake strane deniraju i iznose svoje potrebe. Cilj je da se zajedniki ukljue u rjeavanje problema kako bi se zadovoljile potrebe svih pregovarakih strana. Djeca sa sela iznose svoje potrebe za odlazak na ekskurziju u Austriju: potrebu da manje plate odlazak na ekskurziju, s obzirom da je vei broj roditelja slabog imovnog stanja; potrebu da posjete vei broj gradova, jer moda kasnije u ivotu nee imati prilike; zainteresiranost za austrijsku poljoprivredu, jer ele da se bave poljoprivredom; potrebu za kraim putovanjem, jer ne mogu due izbivati od kue zbog pruanja pomoi roditeljima itd.. Djeca iz grada iznose svoje potrebe za odlazak na ekskurziju u panjolsku: odlazak na stadion Nogometnog kluba Barcelona, boravak na plai zbog istog zraka itd. Rjeenje pregovora moe biti da idu u panjolsku jer su prvo uvaili neke zajednike potrebe (da e vidjeti nogometni stadion Barcelone, putovati preko Slovenije, Italije, Francuske do panjolske i vidjeti vei broj gradova, a to su uili iz zemljopisa itd.)

Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i interesima. Npr. u razredu se dogodio sukob. Uenici su tijekom tjedna trebali odluiti gdje ele ii na ekskurziju. Uenici iz grada eljeli su ii u panjolsku, a djeca sa sela u Austriju. Kako nisu donijeli odluku, svakodnevno su se prepirali, vrijeali, a onda i meusobno potukli. Pedagog je odluio da pregovaraju. Prikazat emo na ovom primjeru pojednostavljeno to su pregovori zasnovani na pozicijama, a to na interesima.

101

PREGOVARANJE NA TEMELJU POZICIJE4

Odrediti pitanja/probleme Sprovesti istraivanja Odrediti svoju poziciju Odabrati glavnog pregovaraa (pregovaraki tim) Izabrati lanove pregovarakog tima (pregovaraki tim) Pripremiti najbolji sluaj kojim ete podrati svoju poziciju Poeljeti dobrodolicu i zamoliti nazone da se predstave Biti sigurni i drati sve pod kontrolom Navesti svrhu pregovora Utvrditi osnovna pravila i razgovarati o drugim proceduralnim pitanjima

PRIPREMA ZA PREGOVARANJE

ODREIVANJE TONA SASTANKA

UVODNA IZLAGANJA

- Utvrditi pitanja (teme za razgovor) - Rezimirati svoj sluaj i podrati ga pravnim i/ili osnovnim podacima - Navesti da imate pravo na eljeni ishod - Traiti vie nego to oekujete da dobijete

IZRADA PROGRAMA RADA

- Navesti redom pitanja ili probleme o kojima strane trebaju razgovarati - Formulirati pitanja u kontekstu onoga na to imate pravo

POKUAJTE DOBITI SVE TO MOETE

Odabrati prvo pitanje/problem, Biti agresivni kada predstavljate svoj najbolji sluaj Izbjei priznati svoje slabosti Naglasiti slabosti druge strane Nevoljno dati pristanke Traiti ustupke od druge strane Stvoriti stanje uznemirenosti

FINALNO/KONANO PREGOVARANJE

- Uzeti u obzir objektivne standarde - Dati realne ponude i kontra ponude - Dogovoriti se o uvjetima i odredbama nalnog/konanog sporazuma - Napraviti nacrt nalnog/konanog sporazuma - Poslati nalni/konani sporazum odgovarajuim osobama, tijelima ili lanovima na reviziju/odobrenje, ako je potrebno - Pregovarati o izmjenama ako je potrebno nakon pregleda - Osigurati zakonsku sprovedbu nalnog/konanog sporazuma

REVIZIJA SPORAZUMA I PLANA REALIZACIJE

POTPISIVANJE ZVANINOG SPORAZUMA

- Potpisati zvanini sporazum - Ispuniti novane ili druge uvjete sporazuma

Carr, Swanson, and Randolph

102

PREGOVARANJE NA TEMELJU INTERESA5

Odrediti pitanje/problem Sprovesti istraivanje Utvrditi u emu je va interes Odabrati glavnog pregovaraa (pregovaraki tim) Izabrati lanove pregovarakog tima (pregovaraki tim) Jasno odrediti to su vae potrebe Poeljeti dobrodolicu i zamoliti nazone da se predstave Uspostaviti dobre odnose i pozitivno ozraje Utvrditi svrhu pregovora Ustanoviti osnovna pravila i razgovarati o drugim proceduralnim pitanjima

PRIPREMA ZA PREGOVARANJE

ODREIVANJE TONA SASTANKA

UVODNA IZLAGANJA

- Utvrditi pitanja (teme za razgovor) - Denirati interes (vaan, proceduralan i psiholoki interes) - Utvrditi eljene potrebe/rezultate

IZRADA PROGRAMA RADA

- Navesti redom pitanja ili probleme o kojima strane trebaju razgovarati - Formulirati pitanja tako da se zadovolje zajedniki interesi

RJEAVANJE PROBLEMA

- Odabrati prvo pitanje/problem, - Razmijeniti informacije - uopene ili o posebnim pitanjima - Detaljnije opisati problem; dodati to vas interesira i brine, odgovoriti na pitanja - Dati vie opcija - Ocijeniti opcije (Koliko one zadovoljavaju interes/potrebe?) - Ocijeniti najbolju alternativu - Nastojati da se sauvaju dobri odnosi - Modicirati opcije, napraviti konane ustupke/kompromise, razmjene/izmjene i postii konsenzus - Dogovoriti se o uvjetima i odredbama konanog sporazuma - Sainiti plan realizacije - Sainiti usklaeni monitoring plan (po izboru) - Dostaviti nalne/konane sporazume odgovarajuim osobama, tijelima ili lanovima na reviziju/odobrenje - Izvriti izmjene ukoliko je potrebno - Poslati plan realizacije i plan usuglaavanja na reviziju/ odobrenje i procjenu potrebnih sredstava

FINALNO/KONANO PREGOVARANJE

REVIZIJA SPORAZUMA I PLANA REALIZACIJE

ZAVRETAK

- Postizanje nalnog/konanog sporazuma - Iniciranje aktivnosti kako bi se zavrile proceduralne i psiholoke aktivnosti - Proslavljanje zajednikog uspjeha

Carr, Swanson, and Randolph

103

5.4. Pregovaraki stilovi

Osobu s kojom stupamo u pregovore zvat emo konkurent. Uspjean pregovara prilagoava svoj pristup pregovarakom stilu svog konkurenta i njegovim potrebama. Zato je vano identicirati stil pregovaranja konkurenta i prilagoditi svoj stil njegovom. Samo na ovaj nain moete sebi pomoi da izgradite uspjene odnose sa svojim konkurentom. Shodno orijentiranosti pregovaraa (jesu li u prvom redu orijentirani na ljude ili na zadatak) i uspostavljaju li lako ili teko komunikaciju s drugima, u pregovaranju su poznati stilovi: sluatelj, stvaratelj, aktivist, mislitelj.

Pregovaraki stil Sluatelj

Osnovne znaajke - teko uspostavlja komunikaciju s drugima - orijentiran na ljude - lako uspostavlja komunikaciju s drugima - orijentiran na ljude - lako uspostavlja komunikaciju s drugima - orijentiran na zadatke - teko uspostavlja komunikaciju s drugima - orijentiran na zadatke

Stvaratelj

Aktivist

Mislitelj

Zato je vano moi identicirati, razumjeti i prihvatiti stil konkurenta i prilagoditi svoje ponaanje tom stilu, jer se na ovaj nain uspostavlja bolja suradnja s ljudima s kojima ste u komunikaciji. Postoji sedam tipova pregovaraa. Kojem tipu vi pripadate? nastoje dominirati u pregovorima skloni zapovijedanju grubi inferiorni galamdije slini dominantnima, ali povrno, brzo i kratko nastupaju poklanjaju pozornost izgledu i okruenju nemaju povjerenja ni u koga teko pristaju na pregovore zatvorene osobe, zahtijevaju puno pozornosti ugodni, ele pregovor okonati u miru opasni pregovarai

DOMINANTNI

EKSTROVERTNI

INTROVERTNI

NEVINACA

GLUMCI

koriste sve vrste glume od forme su im drai ciljevi nepredvidivi izgledaju kao da ne znaju to hoe potrebno im je nametnuti jasne argumente i ciljeve konzervativni vjeruju u tradicionalne vrjednote cilj im je da rezultat bude pozitivan za obje strane u pregovorima

FILOZOFI

UVARI

104

5.5. Procedura pregovaranja

Pregovaranje se odvija u nekoliko faza. Faza 1: Prije pregovora Za pregovore se potrebno dobro pripremiti, odnosno odgovoriti na upite to elim postii pregovorima (elim postii to vie mogu) i to to mogu pruiti konkurentu. Zatim neophodno je upoznati konkurenta to bolje, otkriti njegov pregovaraki stil i pretpostaviti to konkurent eli. Cilj pregovora mora biti pobjeda-pobjeda rjeenje. Naravno, moete oekivati da e va konkurent pokuati nametnuti neka druga pravila. Da biste to sprijeili, neophodno je da odredite svoju najbolju alternativu tzv. BATNA (The Best Alternative To a Negotiated Agreement). BATNA predstavlja vau odstupnicu, vau drugu najbolju odluku. Odrediti svoju BATNU prije pregovarakog procesa znai da ete biti sigurniji tijekom pregovora, ali bilo bi korisno da procijenite i to je BATNA vaeg konkurenta. Najkrae prije pregovora: - utvrditi svoj cilj pregovora, - utvrditi to se moe pruiti konkurentu, - zalagati se za rjeenje pobjedapobjeda, - odrediti svoju BATNU, - odrediti BATNU svog konkurenta. Faza 2: U tijeku pregovora Korak 1: Jasno predoite vlastite elje (Potrebna vjetina: asertivnost) - objektivno opisati situaciju, - izostaviti optuivanje, nametanje stavova, - izbjegavati TI govor, koristiti JA govor, - pokazati kako odreena radnja ili ponaanje utjeu na vas, - izbjegavati uopavanja, - izloiti ideju kako problem rijeiti. Korak 2: Sasluajte i shvatite elje drugih (Potrebna vjetina: aktivno sluanje) - istraite potrebe konkurenta (i kada nisu jasno iskazane). Za uspjenu komunikaciju i shvaanje potreba konkurenta vano je savladati vjetine aktivnog sluanja: sluanje, decentracija, neverbalna komunikacija, razumijevanje, reeksiju (koritenje tehnike parafraziranja u kojoj ponovite najvanije misli konkurenta, a on ocijeni jeste li ga dobro shvatili).

Parafraziranje se vri tako da saekate da konkurent zavri izlaganje, a ako je preopiran, uljudno ga prekinete, ponovite to ste uli i pitate konkurenta da vam potvrdi jeste li dobro razumjeli. Ako je sve u redu, razgovor se nastavlja, a ako ne, zahtijevajte dodatna pojanjenja. Kod parafraziranja je vano zapamtiti dvije stvari: ne upotrebljavajte TI govor i ne upotrebljavajte parafraziranje esto. Za efektivnu komunikaciju, pored sluanja, potrebno je ovladati i tehnikama postavljanja pitanja. Pitanja se najee dijele na zatvorena i otvorena. Zatvorena pitanja obino poinju s Je li...? i Hoe li...? Odgovori na zatvorena pitanja su Da i Ne (prihvaate ili ne prihvaate neto). Otvorena pitanja poinju s rijeima to...?, Tko...?, Kako...?, Gdje...?, Kada...? i Zato...? i ostavljaju mogunost sugovorniku da jasnije izrazi svoje miljenje o odreenom problemu. Korak 3: Identicirajte oblasti u kojima ste suglasni s konkurentom i oblasti u kojima postoji razlika i potvrdite oboje (Potrebna vjetina: podrka i suprotstavljanje) Jasno se mora naglasiti prvo ta je pregovaraima zajedniko, a onda to su razlike izmeu pregovaraa. Korak 4: Izaberite, denirajte i piite sporazum (Potrebna vjetina: rjeavanje problema/ pregovori) U ovoj fazi svaka pregovaraka strana daje prijedlog za rjeenje, razmilja o danim i novim idejama. Na kraju se zajedniki dolazi do rjeenja koje odgovara, koliko je god to mogue, potrebama svih pregovarakih strana. U ovoj fazi se i usuglaavate s drugom stranom o nainu djelovanja i piete sporazum koji bi trebali svi potovati. Faza 3: Poslije pregovora Uvijek je nakon zavretka pregovarakoga procesa dobro ponovno ga razmotriti. Postavite sebi pitanja: to je bilo dobro? to mogu poboljati sljedei put? Tako se sami uimo kako drugi put postupiti mudrije i postii bolji rezultat.

105

5.6. Mogui ishodi pregovaranja

Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit za sve pregovarae ono u kojemu sve strane pobjeuju: pobjedapobjeda, postoje i drugi ishodi pregovora i to: 1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda: natjecanje Samo jedna od pregovarakih strana postie svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi. Do ovog ishoda moe se doi ako: - jedna (dominantnija) strana ostvaruje svoj cilj nameui svoju volju, - jedna od strana dragovoljno odustaje od svoga cilja, - arbitraom kada trea strana odluuje na temelju pravnog okvira ili sluajnih kriterija tko e pobijediti, a tko izgubiti. 2. Poraz poraz: povlaenje Konikti se izbjegavaju tako to obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje koniktne situacije za kasnije, jer obje strane gube neto u tijeku ovih pregovora. Do ovoga se moe doi ako: - obje strane odustaju ili trenutano naputaju koniktnu situaciju, - jedna ili obje strane unite mogunost dostizanja cilja, - obje strane samo pasivno promatraju tijek dogaaja. 3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz: kompromis Obje strane odustaju od neega i dobivaju neto tijekom pregovora. Obje strane postiu kompromis koji podrazumijeva podjelu interesa, potragu za neutralnim terenom, a rjeenje djelomino zadovoljava interese obiju strana. Iako pregovori tee postizanju kompromisa, ipak ovo rjeenje podrazumijeva da svaka od strana mora odustati od neega i samim tim i gubiti. Kompromisi su, ipak, samo privremena rjeenja do budueg ishoda koji e zadovoljiti sve strane, a to je pobjeda-pobjeda. 4. Pobjeda - pobjeda: suradnja Budui da zadovoljava interese svih ukljuenih strana, odnosno svi dobivaju vie nego to gube, ovo rjeenje smatra se najprihvatljivijim. Rjeenje pobjeda-pobjeda je ono za kojim treba tragati u tijeku pregovarakog procesa. Postizanje ovog ishoda zahtijeva da razumijete sve one razliite potrebe, opaanja, resurse, vrste pritisaka kojima ste izloeni vi i vai konkurenti, tako ete prepoznati to je ono ega se vi moete lako odrei, a to bi druga strana veoma cijenila, kao i to je ono ega se ona moe lako odrei u vau korist. Ovo rjeenje postie se kada pregovarake strane zauzmu odmah na poetku pregovaranja jedan otvoreni i pozitivan stav. Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju razlika, stvaranju alternativa i traenju rjeenja koja zadovoljavaju potrebe obiju strana.

106

5.7. Teki pregovarai

Teorija pregovaranje poznaje deset tipova tekih pregovaraa. Tenk pokuava kontrolirati proces i zavriti sve to se da zavriti; ponaanje ovakve osobe varira od blagog navaljivanja do otvorene agresivnosti. Snajper je strateg koji pokuava kontrolirati ruganjem i poniavanjem. Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju o mnogim pitanjima i pokuava rijeiti pregovore na nain koji je unaprijed utvrdio kao najbolji. Onaj to misli da sve zna je specijalist u pretjerivanju, poluistinama, argonu, beskorisnim savjetima i davanju miljenja onda kada to nitko ne trai jednostavno reeno takva osoba oajniki trai pozornost. Granata misli da je nitko ne cijeni i ne uvaava i njezino buntovniko ponaanje teko je ignorirati. Da osoba eli se sa svima slagati, ali moe vrlo lako preuzeti na sebe vie obveza nego to ih moe obaviti, ne razumijevajui pravu prirodu zadataka koje preuzima na sebe. Moda osoba nije u stanju izabrati najbolju odluku jer je plae negativne posljedice svake od moguih odluka. Nita osoba je pasivna i moe biti usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je usmjerena na zadatke, onda je perfekcionist u svijetu u kojemu nita nije dostatno dobro. Ako je usmjerena na ljude, ona se povlai prije nego to e povrijediti bilo ije osjeaje. Ne osoba orijentirana je na zadatke i mora ih obaviti kako treba izbjegavajui pogrjeke. Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu. Osoba koja se prenemae pati od izraene nemogunosti da vidi to bi moglo i to bi trebalo biti, ali to nadoknauje mogunou da vidi to nije u redu s onim to je bilo i to jeste. Razliite strategije i tehnike treba koristiti u ovisnosti od toga s kojim od ovih tipova pregovaraa morate pregovarati. Kod pregovaranja nikad nemojte raditi sljedee stvari elite li korektne pregovore koji e donijeti dugorono dobre rezultate vama i sugovorniku: nemojte emotivno reagirati, nemojte pretjerivati, nemojte izgubiti strpljenje, nemojte biti neugodni, provocirati i nemojte vrijeati; nikada nemojte pristati na neto to ne elite; imajte uvijek na umu ono to smatrate minimumom dogovora koji vas ini zadovoljnim.

107

Nauili smo:
Pregovaranje je poseban oblik socijalne interakcije, kontrolirani komunikacijski proces iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja konikta jeste da svaka strana moe blokirati postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge strane, tada nije rije o pregovaranju. Pregovaranje ima svoja tri elementa: 1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane (koje imaju svoje razlike, interese); 2. rezultat koji elimo postii pregovorima (prihvatljiv svim stranama u pregovorima); 3. proces kontrolirane (pravilima odreene) komunikacije u kojoj strane diskutiraju o moguim rjeenjima, pokuavajui pojasniti svoje razlike i postii zadovoljavajui rezultat. Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i interesima. Shodno orijentiranosti pregovaraa (jesu li u prvom redu orijentirani na ljude ili na zadatak) i uspostavljaju li lako ili teko komunikaciju s drugima u pregovaranju, stilovi mogu biti: sluatelj, stvaratelj, aktivist, mislitelj. Pregovaranje se odvija u nekoliko faza. Faza 1: Prije pregovora - utvrditi svoj cilj pregovora, - utvrditi to se moe pruiti konkurentu, - zalagati se za rjeenje pobjedapobjeda, - odrediti svoju BATNU, - odrediti BATNU svog konkurenta. Faza 2: U tijeku pregovora Korak 1: Jasno predoiti vlastite elje. Korak 2: Sasluati i shvatiti elje drugih. Korak 3: Identicirati oblasti u kojima ste suglasni s konkurentom i oblasti u kojima postoji razlika i potvrditi oboje. Korak 4: Izabrati, redenirati i pisati sporazum. Faza 3: Poslije pregovora Uvijek je nakon zavretka pregovarakog procesa dobro ponovno ga razmotriti. Postavite sebi upite: to je bilo dobro? to mogu poboljati sljedei put? Tako se sami uimo kako drugi put postupiti mudrije i postii bolji rezultat. Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit za sve pregovarae ono u kojemu sve strane pobjeuju - pobjeda pobjeda, postoje i drugi ishodi pregovora i to: 1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda: natjecanje Samo jedna od pregovarakih strana postie svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi. 2. Poraz poraz: povlaenje Konikti se izbjegavaju tako to obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje koniktne situacije za kasnije, jer obje strane gube neto tijekom ovih pregovora. 3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz: kompromis Obje strane odustaju od neega i dobivaju neto tijekom pregovora. Obje strane postiu kompromis koji podrazumijeva podjelu interesa, potragu za neutralnim terenom, a rjeenje djelomino zadovoljava interese obiju strana. 4. Pobjeda - pobjeda: suradnja Budui da zadovoljava interese svih ukljuenih strana, odnosno svi dobivaju vie nego to gube, ovo rjeenje smatra se najprihvatljivijim. Rjeenje pobjeda-pobjeda je ono za kojim treba tragati u tijeku pregovarakog procesa. Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju razlika, stvaranju alternativa i traenje rjeenja koja zadovoljavaju potrebe obiju strana. Teorija pregovaranja poznaje deset tipova tekih pregovaraa. Razliite strategije i tehnike treba koristiti u ovisnosti od toga s kojim od deset tipova pregovaraa morate pregovarati.

108

Radionica 1 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i ishode pregovora - Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MOJ PREGOVARAKI STIL (20) 2. Glavna aktivnost ISHODI PREGOVORA (60)

3. Zavrna aktivnost DO MOG ZIDA (10)

Materijal za radionicu
omasteri test za sudionike aktivnosti Moj pregovaraki stil obrasci za sudionike aktivnosti Ishodi pregovora

109

Voditelj podijeli tekst sudionicima aktivnosti Moj pregovaraki stil. Pozorno proitajte nedovrene reenice u lijevom stupcu i dopunite ih odgovorom koji na najbolji mogui nain opisuje vae ponaanje. Cilj je da to iskrenije odgovorite, a ne da se trudite da izaberete one odgovore koje biste eljeli, ali koji ne opisuju vae uobiajeno ponaanje.

UVODNA AKTIVNOST
Moj pregovaraki stil

(Materijal za sudionike 1 Moj pregovaraki stil)

Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijom da oni s nekoliko srednjih rezultata i s jednim ili dvama vrlo niskim rezultatima vjerojatno imaju najvie problema u komunikaciji s ljudima koji su jaki tamo gdje su oni slabi.

110

GLAVNA AKTIVNOST
Ishodi pregovora Pokuajte se sada prisjetiti situacija u koli u kojima ste pregovarali i koje su se zavrile na jedan od dolje navednih naina. Na obrascima upiite vae odgovore.

(Materijal za sudionike 2, 3, 4, 5, 6 Ishodi pregovora)

Napomena za voditelja radionice Voditelj trai da se situacije to vie veu za kolu i obitelj, a samo u sluaju da netko nije imao u koli i u obitelji ishod pregovaranja na navedene naine, pie drugo (neije) iskustvo. Posebice je vano da voditelj potakne sudionike da to preciznije odgovore na pitanja.

Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijama da ishod pregovaranja moe biti: 1. Pobjeda poraz/poraz - pobjeda: natjecanje Temeljna karakteristika: samo jedna strana prevladava. 2. Poraz poraz: povlaenje U ovom sluaju se neslaganja ili konikti izbjegavaju tako to obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje koniktne situacije za kasnije. Obje strane gube neto u tijeku ovih pregovora. 3. Pobjeda poraz/pobjeda - poraz: kompromis U ovom sluaju obje strane odustaju od neega i dobivaju neto u tijeku pregovora. 4. Pobjeda - pobjeda: suradnja Ovo se rjeenje smatra najboljim moguim jer zadovoljava interese svih ukljuenih strana.

111

ZAVRNA AKTIVNOST
Do mog zida Voditelj podijeli sudionike u dvije skupine. Obje skupine stoje u vrsti nasuprot jedna drugoj, tako da svaka osoba iz jedne skupine ima svog para iz druge. Parovi stoje s ispruenim rukama ispred sebe, ali tako da im se dlanovi ne dodiruju, ve da postoji odreeni mali prostor izmeu njih.

Voditelj kae da je ovo neverbalna vjeba. Zadatak svakoga je da doe do svog zida (zid sudionika je onaj u koji trenutano gleda), ali tako da razmak izmeu dlanova sudionika i njegova para nonstop treba biti isti.

Uglavnom se ova vjeba odvije tako da neki parovi ostanu u sredini nepomjereni i ljuti, a drugi parovi ili dou do jednog zida i tu ostanu ili se proetaju od jednog pa do drugog zida. Vjeba nudi materijal za pokazivanje uobiajenog naina razmiljanja da ispunjenje vlastite elje nije u suglasnosti s ispunjenjem elje druge osobe, te da se one nalaze u konkurenciji - esto ak i ne razmislimo kako bismo mogli ispuniti elje obiju strana.

112

Materijal za sudionike 1

Moj pregovaraki stil

Pozorno proitajte nedovrene reenice u lijevom stupcu i dopunite ih odgovorom koji na najbolji mogui nain opisuje vae ponaanje. Cilj je da to iskrenije odgovorite, a ne da se trudite birati one odgovore koje biste eljeli, ali koji ne opisuju vae uobiajeno ponaanje.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Va nain ponaanja je u osnovi Kada donosite odluke, vi ste Obino volite da govorite o Va generalni odnos prema vremenu je U odnosu na druge, vi se trudite da Mislite da su vae geste Va stil odijevanja biste opisali kao Na radnom mjestu ste Kada sluate druge, uglavnom ste Va radni prostor je ukraen Mislite da ste orijentirani ka U osnovi, vi ste Kad komunicirate, vi ste Vaa reakcija na druge je generalno UKUPNO

Prihvatljiv Spori Privatnim stvarima Usporen Prihvatite Sporadine Udoban Pouzdani Zainteresirani Suvenirima Pruanju podrke Jednostavni Minimalista

Prijateljski Emotivni Ljudima Ne kasnite Suosjeate Otvorene Elegantan Entuzijasti Zbunjeni Slikama Ljudima Drueljubivi Animirani

Kontrolirajui Impulsivni Postignuima Ubrzan Nareujete Nestrpljive Formalan Brzi Nestrpljivi Nagradama Rezultatima Dominantni Izravni

Ocjenjivaki Oslanjate se na injenice Organizaciji Kasnite Procjenjujete Zatvorene Konzervativan Kontrolirani Selektivni Mapama injenicama Pragmatini Rezervirani

Pouzdana

Prijateljska

Nespokojna

Distancirana

Sluatelj Rezultati:

Stvaratelj

Aktivist

Mislitelj

Ako imate 7 ili vie bodova: jaka preferenca za taj stil; 5-6 srednja preferenca za taj stil; 0-2 slaba preferenca za taj stil. to ako nemate jasno izraenu preferencu ni za jedan od stilova? Koji je onda va dominantni pregovaraki stil? Ako imate tri ili etiri boda u svakom od ova etiri stila, znai da vi lake od mnogih drugih komunicirate s ljudima.

113

Materijal za sudionike 2

Obrazac - Pobjednik/gubitnik
Primjer pregovaranja u kojemu ste vi dobili, a druga strana izgubila. Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tijekom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, to bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

114

Materijal za sudionike 3

Obrazac - Gubitnik/pobjednik
Primjer pregovaranja u kojemu ste vi izgubili, a druga strana dobila. Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tijekom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, to bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

115

Materijal za sudionike 4

Obrazac - Gubitnik/gubitnik
Pokuajte se sjetiti neke situacije pregovaranja u kojoj ste sudjelovali, a ni jedna strana nije dobila. Primjer pregovaranja u kome su obje strane izgubile. Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tijekom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, to bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

116

Materijal za sudionike 5

Obrazac - Kompromis
Primjer pregovaranja u kojemu ste postigli kompromis s drugom stranom. Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tijekom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, to bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

117

Materijal za sudionike 6

Obrazac - Pobjednik/pobjednik
Primjer pregovaranja u kojemu su sve strane dobile, pobjeda-pobjeda. Kako je teklo to pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tijekom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, to bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

118

Radionica 2 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje prihvatljivog sporazuma za obje strane - Upoznati svoj pregovaraki prol, te poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SLIKA (10) 2. Glavna aktivnost IZGRADNJA CENTRA ZA LIJEENJE OVISNOSTI (45)

3. Zavrna aktivnost ZMAJ (5)

Materijal za radionicu
omasteri hamer papir za zabiljeke tekst za sudionike aktivnosti Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti slika

119

Jedna osoba stoji izvan kruga sa slikom u ruci koju ostali ne mogu vidjeti. Svi sudionici ove aktivnosti imaju boje i papir s podlokom i trebaju nacrtati tu sliku koju ne vide. Da bi to vie doznali o toj slici, postavljaju otvorena pitanja i sugestije na koje im igra izvan kruga odgovara. Pitanja i sugestije mogu biti: to je sve prikazano na slici?; Opii mi boje na slici.; Gdje se nalazi objekt na slici?; Opii mi izgled objekta na slici. itd. Na kraju svi postave svoje slike ispred sebe i priaju o svojoj slici i iskustvu koje su imali u ovoj aktivnosti. Razgovara se i o razliitosti percepcije, o pitanjima i sugestijama na koje smo dobili najvie informacija.

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Slika

GLAVNA AKTIVNOST
Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti U ovoj e aktivnosti voditelj sudionike podijeliti u tri skupine, i to dvije skupine sudjeluju u pregovorima, a treu ine promatrai koji e objektivno promatrati pregovaraki proces i na kraju pregovaranja dati svoj sud.

Obje skupine dobivaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obiju skupina je sljedei: - odrediti svoju pregovaraku poziciju, - odrediti to ele postii (ishod pregovora), - denirati problem kroz interese i potrebe, - napraviti scenarij koraka u pregovarakom procesu, - odrediti po dva pregovaraa koji e sudjelovati u pregovorima. (Oni se ne mogu mijenjati tijekom pregovora, ali se u svakom trenutku mogu konzultirati sa skupinom traei stanku, ali ne vie od tri puta). Sudionici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema, te interese/potrebe koje skupina eli zadovoljiti, i pregovaraju. (Materijal za sudionike 1 Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti) Nakon 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. okonanoga procesa pregovaranja slijedi diskusija: to su promatrai primijetili u tijeku pregovarakoga procesa? Kako su se osjeali pregovarai? to je pregovaraima bilo najtee? Jesu li pregovarai imali podrku skupine? Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja? Kako su se osjeali lanovi skupine? Jesu li pregovarai slijedili upute skupine? Jesu li lanovi skupine zadovoljni ishodom pregovora? to bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi skupine i promatrai, a kako bi proces bio uspjeniji? 10. Je li ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?

Voditelj rezimira to je pregovaranje, tko su sudionici u pregovorima, koje su faze i ishodi pregovaranja.

120

3
Materijal za sudionike 1 Opis situacije:

ZAVRNA AKTIVNOST
Zmaj Svi se poredaju u vlaki, drei osobu ispred sebe oko struka, i predstavljaju zmaja. Prva osoba u nizu je glava, a posljednja rep. Na zadani znak glava ima zadatak da uhvati rep, dok ostali pomau ili glavi ili repu.

Napomena za voditelja radionice Aktivnost se provodi dok sudionici imaju interes za nju, a cilj aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti pregovaranja.

Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti

Vaa opina odluila je izgraditi centar za lijeenje ovisnosti (droge, alkohola), ali jedino slobodno zemljite za izgradnju ovakvog centra nalazi se u dijelu grada gdje se nalazi vaa kola. Istina, centar bi bio udaljen od kole oko jedan kilometar. Opina odluku da se centar izgradi na ovom lokalitetu obrazlae injenicom da je to jedini slobodan lokalitet, a da e izgradnja centra preventivno djelovati na uenike, jer e im biti omoguen posjet centru ako budu eljeli, a ti e posjeti biti i u funkciji prevencije od ovisnosti. Meutim, ni roditelji ni nastavnici ne ele da se centar gradi na lokalitetu koji je opina dodijelila i zato imaju svoje argumente. Napisali su protestno pismo opini i gradonaelnik i njegovi suradnici pozvali su roditelje i nastavnike na pregovore...

121

Radionica 3 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje prihvatljivog sporazuma za obje strane - Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Pedagozi/psiholozi Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TO JE PREGOVARANJE? (10) 2. Glavna aktivnost IV. 3, IV. 2 PUTUJE EKSKURZIJA (45)

3. Zavrna aktivnost CIP-CEP-BOING (5)

Materijal za radionicu
omasteri kartice za sudionike tekst za sudionike aktivnosti Ekskurzija radni list za ravnatelja i pedagoge

122

UVODNA AKTIVNOST
to je pregovaranje? Voditelj podijeli sudionike u tri skupine koje na znak voditelja uzimaju kartice, ispisuju asocijacije na termin PREGOVARANJE i kae ih na papir na zidu. Cilj je napisati to vie asocijacija.

Nakon toga voditelj daje zadatak svakoj skupini da kartice razvrstaju u skupine: - denicija pregovaranja, - elementi pregovaranja, - faze pregovaranja, - ishodi pregovaranja, - pregovaraki stilovi, - ostalo vezano za pregovaranje. Nakon to svaka skupina razvrsta svoje asocijacije po gore navedenim skupinama, po jedan predstavnik svake skupine predstavi rezultat skupine.

Sudionici trebaju rezimirati to je pregovaranje, tko su sudionici u pregovorima, koje su faze i ishodi pregovaranja, koji su pregovaraki stilovi.

123

GLAVNA AKTIVNOST
IV. 3, IV. 2 putuje ekskurzija U ovoj aktivnosti voditelj e sudionike podijeliti u tri skupine i to dvije skupine sudjeluju u pregovorima, a treu ine ravnatelj i dva pedagoga koji e objektivno promatrati pregovaraki proces i o tome na kraju pregovaranja dati svoje miljenje.

Obje skupine dobivaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obiju skupina je sljedei: - odrediti svoju pregovaraku poziciju, - odrediti to ele postii (ishod pregovora), - denirati probleme kroz interese i potrebe, - napraviti scenarij koraka u pregovarakom procesu, - odrediti po dva pregovaraa koji e sudjelovati u pregovorima. Sudionici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema, te interese/potrebe koje skupina eli zadovoljiti, teku pregovori. (Materijal za sudionike 1 - Ekskurzija) Napomena za voditelja radionice ako aktivnost provodi tim za medijaciju: Voditelj daje uputu roditeljima i nastavnicima koji ne podravaju uenike da ne smiju promijeniti svoju odluku. Voditelj daje uputu uenicima i dijelu nastavnika koji podravaju uenike, daje upute da se prisjete naina pregovaranja i da osmisle kako e pristupiti rjeavanju problema. Tijekom pregovora pregovarai se ne smiju mijenjati niti traiti dodatne informacije ili miljenja ostatka skupine. Ravnatelj i pedagozi duni su popuniti i obrazloiti podatke iz tabele. (Materijal za sudionike 2 Tabela za ravnatelja i pedagoge) Diskusija: 1. to su ravnatelj i pedagozi primijetili u tijeku pregovarakog procesa? 2. Kako su se osjeali pregovarai? 3. to je pregovaraima bilo najtee? 4. Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja? 5. Kako su se osjeali lanovi skupine? 6. Jesu li lanovi skupine zadovoljni ishodom pregovora? 7. to bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi skupine i promatrai, a kako bi proces bio uspjeniji? 8. Je li ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?

Sudionici trebaju nauiti da shodno projiciranom ishodu pregovora odaberu i odgovarajui stil pregovaranja.

124

ZAVRNA AKTIVNOST
Cip-cep-boing U ovoj igri koriste se samo tri instrukcije: cip, cep i boing. Svi stoje u krugu. Jedna osoba zapoinje izgovarajui jednu od instrukcija.

Ukoliko kae: cip: osoba s njegove/njezine lijeve strane dalje daje jednu od instrukcija; cep: osoba s njegove/njezine desne strane dalje daje jednu od instrukcija; boing: mora pokazati na neku osobu koja se nalazi preko puta, pa tada ta osoba daje dalju instrukciju. Igra se igra brzo i unosi zabune, a time i smijeh. Tko pogrijei, ispada.

Napomena za voditelja radionice Aktivnost se provodi dok sudionici imaju interes, a cilj aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti pregovaranja.

125

Materijal za sudionike 1

Ekskurzija

Opis situacije: Poetak je kolske godine. Uenici zavrnih razreda ve priaju o svome maturalnom putovanju. uli su da je to doivljaj koji se pamti cijeli ivot, ali da je pored dobre organizacije u razredu vano i gdje otii na ekskurziju. elja je mnogo. Treba odabrati kamo otii. Poslije diskusija u razredu opredijelili su se da to bude London. Razrednica je pozvala roditelje na sastanak, a tema sastanka jeste odabir mjesta za ekskurziju. Predoila im je vie ponuda Italiju, Tursku, panjolsku, Egipat, ali im je rekla da uenici ele iskljuivo putovati u London. Za putovanje u London podrku su im dali i neki nastavnici, koji su ve vodili ekskurzije u Italiju, Tursku, panjolsku ili Egipat i pri tome imali loih iskustava. Ovo bi i nastavnicima i uenicima kole bio prvi put da putuju u London na ekskurziju. Roditelji i dio nastavnika, koji nije dao podrku putovanju u London, svjesni su da trokovi putovanja moraju biti prihvatljivi da bi to vei broj uenika iao na ekskurziju, te da je odlazak u London previe skup. I nakon razgovora s roditeljima izbor uenika za odlazak na ekskurziju bio je London. Kako bi donijeli odluku o tome gdje putovati na ekskurziju, razrednica je pozvala ravnatelja i oba pedagoga kole, a oni su rekli da uenici, roditelji i obje skupine nastavnika (oni koji daju podrku za putovanje u London i oni koji ne daju podrku) moraju pregovarati. I ravnatelj i oba pedagoga nazoit e pregovorima i pratiti odvija li se pregovaraki proces objektivno.

Materijal za sudionike 2

Tabela za ravnatelja i pedagoge

Rezultat pregovaranja

Vrsta pregovaranja

Stil pregovaranja

Faze pregovaranja

126

VI.
Tehnike i procedure medijacije
- to biste sve ponekad dali da ne posredujete u rjeavanju sukoba izmeu djece? - Moe li trea osoba zbilja pomoi u rjeavanju konikta? - Jeste li esto medijator u obitelji ili koli? - Moe li se postati uspjean medijator? - Kakav je bio daljnji meusobni odnos strana koje su bile u koniktu? - Vie mira u kui ili ...kao posljedica uspjene medijacije?

6.1. Pojam medijacije

Svakodnevno se naemo u nizu sukoba, ili kao sudionici ili kao svjedoci. Najee su to sukobi s ljudima s kojima ivimo, suraujemo, druimo se, a ponekad smo u sukobu i sa samima sobom. I u koli se svakodnevno javljaju sukobi. Oni mogu nastati izmeu raznih aktera - nastavnika, uenika, uenika i nastavnika, nekih skupina u koli i sl. Sukobi postoje zbog injenice da su svi ljudi razliiti i imaju razliite potrebe i elje. Sukob je injenica s kojom se suoava svako drutvo i nije ni pozitivan ni negativan, ve je sastavni dio naeg svakodnevnog ivota. Pozitivne ili negativne mogu biti njegove posljedice, zavisno od naina na koji ga razrijeimo ili ga uope ne rijeimo. Do negativnih posljedica dolazi kada sukob ne rjeavamo i time se poveava napetost, naruava odnos i pogorava naa sliku o nama samima, ali i o drugima. Zbog toga esto dolazi i do najgorih posljedica psihikog ili zikog nasilja. Pozitivne posljedice sukoba su situacije u kojima on uzrokuje pozitivnu promjenu situacije, osoba koje su u njemu, kada potakne na razmiljanje i uenje o sebi i drugima, te na razvoj odnosa. Ako je objema stranama stalo do ciljeva koje ele postii, ali i do njihovog meusobnoga odnosa, jedini prihvatljiv nain da postignu oboje (da postignu cilj i zadre dobar odnos) bit e da sukob razrijee. Tu im dosta moe pomoi proces medijacije. Medijacija (engl. mediation) znai posredovanje. To je tehnika razrjeenja konikta i podrazumijeva sudjelovanje tree strane (medijatora) koja je neutralna, povjerljiva i prihvaena od strana u koniktu. Cilj medijacije jeste da se na konstruktivan nain prie koniktu i doe do zajednikoga rjeenja. U tijeku procesa medijacije svaka strana u sporu moe iznijeti svoje stavove, pojasniti kako trenutani spor utjee na nju, te kakve bi opcije zadovoljile njezine interese. Medijator e pozorno sluati, usmjeravati stranke da razgovaraju o kljunim pitanjima, uoavati zajednika stanovita i interese stranaka i pomagati strankama da na njima baziraju svoj dogovor. Medijator vodi rauna o procesu dok su strane odgovorne za donoenje odluke o konanom rjeenju. Medijator uspostavlja i olakava razgovor izmeu stranaka kako bi one postigle ovaj cilj, ali ne donosi odluke o tome kako e spor biti rijeen. Zato je medijacija poeljna tehnika rjeavanja sukoba u koli? Zato to: - sudionici u medijaciji sami dolaze do rjeenja, to poveava opredjeljenost za provoenje dogovora, - se miljenja i vrjednote sudionika u medijaciji uvaavaju, - medijacija stvara pozitivno ozraje i pomae izgradnji odnosa izmeu sudionika u medijaciji, - je medijacija brza i uinkovita tehnika rjeavanja sukoba, - je medijacija jeftinija u odnosu na druge postupke rjeavanja sukoba, - su informacije iznesene u postupku medijacije povjerljive, - se gradi kultura sluanja, dijaloga i kreativnog rjeavanja sukoba, jer sukobljene strane, pouene iskustvom pronalaska kvalitetnoga rjeenja, mijenjaju svoj stav prema sukobu, te se prolaenjem kroz proces ue nositi sa sukobima u budunosti, pa ak i bez pomoi tree strane. Medijacija ima sve bitne znaajke procesa rjeavanja problema: - deniranje problema, - izlistavanje moguih rjeenja, - izbor rjeenja, - donoenje odluke, - sprovedba odluke i - procjena uspjenosti odluke/rjeenja. Kada se obratiti timu za medijaciju? Timu se moete javiti u trenutku kada : su vae emocije i emocije druge strane intezivne i kada sprjeavaju dogovor, je komunikacija izmeu vas i druge strane slaba ili kada strane ne mogu same izmijeniti situaciju, pogrena tumaenja i stereotipi odmau rjeavanju sukoba, negativna ponaanja stvaraju barijere izmeu vas i druge strane, postoje interesi koji se tumae na razliite naine a vi i strana u sukobu imate potekoe kako da ih zadovoljite, protumaene ili stvarne razlike u vrjednotama razdvajaju strane, strane nemaju procedure za pregovore, koriste pogrenu proceduru, ili ne koriste proceduru na najbolji nain. strane imaju potekoe da zaponu pregovore ili su dole do orsokaka u pokuaju razrjeavanja sukoba.

128

6.2. Naela medijacije

Naela medijacije su: dragovoljnost - strane u sukobu dragovoljno pokreu postupak medijacije i sudjeluju u postizanju sporazuma; povjerljivost - postupak medijacije povjerljive je prirode. Izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu se bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku; jednakost stranaka - stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava.

6.3. Tipovi medijacije

Sukobi pogodni za medijaciju su svi sluajevi koji se mogu rijeiti dogovorom izmeu sukobljenih strana: vrnjaka i kolska medijacija, obiteljska i medijacija razvoda, medijacija u poslovnim odnosima, medijacija u lokalnoj zajednici, medijacija u radnim sporovima, medijacija izmeu maloljetnog poinitelja i rtve kaznenog djela.

129

6.4. Faze medijacije

Iako postoji vie teorija koliko koraka ima medijacija, mi emo primjenjivati model medijacije u est koraka i to: 1. Jasno deniranje problema Od denicije problema zavisi koliko emo ga uspjeno rijeiti. Pomozite stranama u sukobu da jasno deniraju situaciju; - Pomozite stranama u sukobu da izraze svoje potrebe i naprave razliku izmeu potreba i elja (naina zadovoljenja potreba). Ovu aktivnost zavravate kada su potrebe obiju strana jasno denirane. 2. Smiljanje (izlistavanje) moguih rjeenja Potiite strane u sukobu da smisle (izlistaju) razliita rjeenja koja bi mogla zadovoljiti i jednu i drugu stranu. 3. Procjenjivanje rjeenja Pomozite stranama u sukobu da izlistana rjeenja podijele na: rjeenja koja se eliminiraju i rjeenja oko kojih e se dogovarati ili koja doprinose razrjeavanju konikta. 4. Donoenje odluke Ako su prethodni koraci korektno i pravilno provedeni, pravo rjeenje se samo nametne. Ako se pojavi nekoliko prihvatljivih rjeenja, potrebno je ponovno razmotriti svako od njih. Medijator se mora truditi da strane u medijaciji postignu potpunu suglasnost da e doneseno rjeenje zadovoljiti potrebe obiju strana. Mogue je nakon postizanja suglasnosti potpisivanje ugovora koji e obvezati strane da isprobaju rjeenje s kojim su se sloili. 5. Odreivanje naina sprovedbe rjeenja Kako bi donesena odluka bila u potpunosti sprovedena (tko, to, kada i kako radi na sprovoenju oduke), odreuje se nain sprovedbe rjeenja. 6. Procjena uspjenosti rjeenja Neophodno je procijeniti uinkovitost postignutog dogovora i omoguiti da svi sudionici u medijaciji, kao i medijator, kau svoje miljenje. -

6.5. Uloga medijatora

Medijator (vi) je osoba (ili osobe) koja je obuena da vodi proces medijacije, pomno slua strane u koniktu, omoguuje korisnu razmjenu informacija, pomae u razvoju moguih rjeenja, nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija, pregovara za dogovor koji mogu prihvatiti obje strane i koji zadovoljava najvanije interese obiju strana.

Medijator mora biti prihvaen od sukobljenih strana; ne smije biti izravno umijean u konikt; mora biti nepristran; ne smije donositi sudove; je odgovoran za proces, a sukobljene strane za sadraj; nije odgovoran za rjeenje; treba pomoi da se iskau interesi i osjeaji sukobljenih strana; treba paziti na odravanje ravnotee moi izmeu sukobljenih strana; mora biti povjerljiv. Medijator mora posjedovati osobine

aktivnog sluanja; izraavanja svojih potreba bez optuivanja drugih (asertivnost); pregovaranja kojima proces usmjerava ka pozitivnom ishodu uz ponovno uspostavljanje povjerenja; utvrivanja procedura i pravila kojima se uvodi red u ponaanje i odnose izmeu strana u procesu medijacije.

130

6.6. Medijacija u koli

Razliiti sukobi sastavni su dio obitelji ili kole (roditelji - djeca, djeca djeca, uenik uenik, nastavnik-uenik, nastavnik-nastavnik, nastavnik ravnatelj, roditelj nastavnik, itd.). Kao i u drugim sredinama, on moe djelovati pozitivno ili negativno, odnosno moe oslabiti ili ojaati odnose u obitelji ili koli. Sukobi su sve ei, sa sve intenzivnijim emocijama, a imaju i sve ozbiljnije posljedice pa tako sve ee vode nasilju. Medijacija u koli predstavlja alternativu, ali i dopunu poznatim metodama u rjeavanju sukoba. Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u kojoj djeca/uenici uzimaju ulogu medijatora. Naime, uenici koji se obue za primjenu medijacijskih vjetina mogu uspjeno posredovati u sukobima koji se javljaju u njihovoj kako kolskoj tako i iroj okolini ili pak obitelji. Mlade osobe mogu biti vrlo produktivne kao posrednici u sukobu, mogu uspjeno razumjeti konikt i pribliiti razliite stavove strana koje su u sukobu. Dobre strane vrnjake medijacije su brojne. Na primjer, djeca/uenici postaju aktivni u rjeavanju problema koji se javljaju u njihovom okruenju, ue se pozitivnim nainima rjeavanja koniktnih situacija i spremnije preuzimaju odgovornost, napetost se izmeu djece i roditelja, odnosno uenika i nastavnika smanjuje a sam odnos poboljava, roditelji i nastavnici vie nisu toliko zaokupljeni rjeavanjem svakodnevnih problema, posebno onih koji se javljaju izmeu djece/uenika. Ono to je svakako cilj ovog poglavlja jest insistirati na primjeni vrnjake medijacije u odgojno-obrazovnim ustanovama, te na taj nain potaknuti i nauiti uenike kako svakodnevne sukobe mogu pomou medijacije rjeavati sami i to na miran i nenasilan nain.

MEDIJACIJA U KOLI PRIMJER

Izgladiti konikt uz pomo uenika znai da oni sami preuzimaju odgovornost za svoje ivotno okruenje. Ovaj model sastoji se od etiri dijela:

1. Uvod
1. Pozdrav: Medijator se predstavi i zamoli ostale sudionike da se predstave. 2. Pojasniti ciljeve: Objasni se cilj razgovora kojim se pokuava rijeiti konikt. Sukobljene strane trebaju samostalno potraiti rjeenja koja e ih zadovoljiti. Medijator nudi svoju pomo tijekom ovog procesa. 3. Imenuju se osnovna naela: Medijator jami da je neutralan. 4. Objasni se proces tijekom kojeg se pokuava izgladiti konikt: Medijator objanjava sljedee korake procesa: - prvo, obje strane iznose svoje stavove; - drugo, obje strane trae zajednike toke i rjeenja; - tree, obje strane pismeno potvruju dogovor. 5. Objasne se pravila razgovora: Medijator objanjava najvanija pravila kojih se obje strane moraju pridravati tijekom razgovora: - ne prekidati suparnika dok govori, - zapisivati ono to elimo parafrazirati (provjeriti jesmo li dobro razumjeli), - ne vrijeati suparnika. Medijator bi trebao dobiti potvrdu od sudionika u razgovoru da: - prihvaaju predloena pravila, - e se pridravati pravila, - e ih medijator uvijek podsjetiti na njihovo pridravanje (ako budu odstupili od njih). 6. Dogovori se poetak razgovora: Dogovori se tko e prvi izloiti svoje vienje konikta. Ako se koniktne strane ne dogovore o tome tko bi prvi trebao izloiti svoje stavove, onda medijator odreuje koja strana poinje prva.

2. Objanjenja
1. Izvjea: Koniktne strane jedna po jedna iznose svoje vienje konikta i trenutanu situaciju. 2. Saetak: Medijator ponavlja najvanije toke izlaganja obiju strana i napravi saetak predstavljene koniktne situacije. 3. Pitanja: Ako je moguno, potrebno je u igru uvesti emocije i motive sukobljenih strana koji su vezani za konkretan konikt. Zato si ...? ili to si mislio kada si ...? 4. Izraziti osjeaje: S obzirom na to da je veoma korisno izraziti emocije, medijator pita za emotivno stanje i raspoloenje

131

koniktnih strana nakon iznoenja njihovih vienja konikta. To je na neki nain i pitanje koje otkriva odnos sukobljenih strana prema onome to su upravo uli od svog suparnika. Vjerojatno emo napraviti korak naprijed ako mi sada moete rei kako se osjeate nakon ovoga to ste uli. 5. Izraziti udio u koniktu: Razgovor o udjelu u koniktu moe se lake voditi ako se sprijee meusobna vrijeanja. Moe li rei kako si ti i u kojoj mjeri pridonio nastanku i razvijanju konikta? Moda neim to si rekao, moda zbog smijeha u nekoj odreenoj situaciji, prijetnji ili slino? 6. Prijelaz: Na kraju ove faze postoji mogunost da se opet postavi pitanje o tome kako se koniktne strane osjeaju nakon onoga to su ule. Najvanije toke trebao bi saeti medijator u svom izlaganju. Nakon toga sudionicima treba skrenuti pozornost na sljedei korak - potragu za rjeenjima. Sada trebate razmisliti kako se moe popraviti nanesena teta i kako bi se va odnos mogao poboljati u budunosti. Uputa: U ovoj fazi postoji mogunost da eventualno bude neophodno organiziranje pojedinanih razgovora sa stranama u koniktu, na primjer kada: - diskusija postane neugodna, - nema pribliavanja stavova (miljenja), - neka od strana ne eli govoriti otvoreno, - se sudionici ne dre dogovorenih pravila. Medijator treba prekinuti razgovor svaki put kada se stekne dojam da sukobljene strane u tom trenutku ne mogu pronai nikakvo zajedniko rjeenje. U ovakvim sluajevima medijator moe napraviti stanku, dogovoriti nastavak medijacije ili traiti pomo ko-medijatora (jer se medijacija moe raditi i u paru medijatora).

3. Rjeenja
1. Razmisliti o moguim rjeenjima: Strane u koniktu sakupljaju prijedloge rjeenja. Svaka strana zapisuje svoje prijedloge. Razmislite o tome to ste vi osobno spremni uiniti i to oekujete od druge strane. 2. Zapisati mogua rjeenja: Svi prijedlozi rjeenja proitaju se i sasluaju. Medijator ih zapisuje na odvojene kartice. 3. Odabrati rjeenja: Prijedlozi rjeenja zajedniki se ocjenjuju. Dobri prijedlozi su: realni, ujednaeni i jasni! Koji je prijedlog najbolji? Postoji li mogunost da kombiniramo dva ili vie prijedloga? 4. Dogovoriti se oko rjeenja: Mogui dogovori se ponude usmeno i diskutira se o tome slau li se sukobljene strane s njima.

4. Dogovor
1. Zapisati dogovor: Napravi se pismeni zapis dogovora. Rjeenje mora biti jasno formulirano: tko e kad i to uiniti da bi se prevladao konikt i nadoknadila teta. Koriste se jednostavne i jasne rijei (bez okrivljavanja jedne ili druge strane). Moe se navesti i to e se dogoditi ako jedna od strana ne provede dogovoreno. 2. Potpisati dogovor: Kada se formulira dogovor, on se proita reenicu po reenicu i jo jednom ga potvrde strane u koniktu. Ako se sudionici sloe sa svim pojedinostima, medijator pita je li cjelokupan dogovor prihvaen ili postoje jo neka otvorena pitanja. Dogovor se potpisuje. 3. Zavretak: Na samom kraju mogue je postaviti pitanje o tome kako su sudionici doivjeli cjelokupan proces i kako sada vide svoje meusobne odnose u budunosti.

132

Koraci u posredovanju6
UVOD
Predstavi se kao medijator. Pitaj sudionike u koniktu bi li eljeli pomo u rjeavanju problema. Pronai mirno mjesto za odravanje medijacije. Trai od njih da se sloe sa sljedeim: - da e pokuati rijeiti problem, - da se ne smiju vrijeati, - da uvijek saekaju da druga osoba zavri s priom. - da imaju povjerenja u tebe.

SLUANJE
Pitaj Pitaj Pitaj Pitaj prvu osobu to se dogodilo. Prepriaj. prvu osobu kako se osjea. Razmisli o njezinim osjeajima. drugu osobu to se dogodilo. Prepriaj. drugu osobu kako se osjea. Razmisli o njezinim osjeajima.

TRAGANJE ZA RJEENJIMA
Pitaj prvu osobu to je mogla drukije uraditi. Prepriaj. Pitaj drugu osobu to je mogla drukije uraditi. Prepriaj. Pitaj prvu osobu to moe odmah uraditi kako bi pomogla da se problem rijei. Prepriaj. Pitaj drugu osobu to moe odmah uraditi kako bi pomogla da se problem rijei. Prepriaj. Postavljaj kreativna pitanja kako bi zavaene strane pribliio rjeenju.

PRONALAENJE RJEENJA
Pomozi objema stranama da pronau rjeenje kojim e biti zadovoljni. Ponovi rjeenje i sve njegove dijelove i jednoj i drugoj strani i pitaj ih slau li se. estitaj i jednom i drugom zbog uspjeha koji su postigli zahvaljujui posredovanju.

Ovaj e se model medijacije primjenjivati u svim radionicama.

133

Nauili smo:
Medijacija (engl. mediation) znai posredovanje. To je tehnika razrjeenja konikta i podrazumijeva sudjelovanje tree strane (medijatora) koja je neutralna, povjerljiva i prihvaena od strana u koniktu. Cilj medijacije je da se na konstruktivan nain prie koniktu i da se doe do zajednikog rjeenja. Naela medijacije su: dragovoljnost, povjerljivost i jednakost stranaka. Tipovi medijacije: vrnjaka i kolska medijacija, obiteljska i medijacija razvoda, medijacija u poslovnim odnosima, medijacija u lokalnoj zajednici, medijacija u radnim sporovima, medijacija izmeu maloljetnog poinitelja i rtve kaznenog djela. Koraci u medijaciji: 1. Jasno deniranje problema Od denicije problema zavisi koliko emo ga uspjeno rijeiti. 2. Smiljanje (izlistavanje) moguih rjeenja Medijator potie obje strane u sukobu da smisle (izlistaju) razliita rjeenja koja bi mogla zadovoljiti i jednu i drugu stranu. 3. Procjenjivanje rjeenja Procjenjujemo mogua rjeenja, neka odmah eliminiramo, a oko nekih se dogovara imajui u vidu koliko doprinose rjeenju problema ili rjeavaju problem. 4. Donoenje odluke Najbolje rjeenje samo se nametne, ako su prethodni koraci provedeni na pravilan nain. Ako svi prihvate ovo rjeenje, aktivnost se okonava. 5. Odreivanje naina sprovedbe rjeenja Kako bi donesena odluka bila u potpunosti sprovedena (tko, to, kada i kako radi na sprovoenju oduke), odreuje se nain sprovedbe rjeenja. 6. Procjena uspjenosti rjeenja Neophodno je procijeniti uinkovitost postignutoga dogovora, te da svi sudionici u medijaciji, kao i medijator, kau svoje miljenje. Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora. Naime, uenici koji se obue za primjenu medijacijskih vjetina mogu uspjeno posredovati u sukobima koji se javljaju u njihovoj kako kolskoj tako i iroj okolini. Mlade osobe mogu biti vrlo produktivne kao posrednici u sukobu, mogu uspjeno razumjeti konikt i pribliiti razliite stavove strana koje su u sukobu.

134

Radionica 1 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti sudionike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost DLANOVI U PLESU (10) 2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost AUTOMOBILI (10)

Materijal za radionicu
omasteri tekst za sudionike aktivnosti Suradnici papiri za biljeke promatraa

135

1 2
136

UVODNA AKTIVNOST
Dlanovi u plesu Svatko nae sebi par, zatim se podijele na uloge A i B. A vodi, B prati, potom se zamijene. A i B isprue ispred sebe dlanove, primaknu ih toliko blizu da mogu osjetiti energiju onog drugog, ali se ne dodiruju. Zatim A pone pomjerati dlanove zamiljajui da plee, B ga slijedi dlanovima. Tako pleu dok se ne usklade.

Bitan je ritam kao okosnica za sklad.

Voditelj komentira kako je prijatan osjeaj sigurnosti kad se uskladimo s drugim i kad znamo da na to moemo raunati.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji Voditelj razvrsta sudionike po ulogama (sudionici u medijaciji, medijator i promatrai) izvlaenjem ceduljica s nazivom uloga koje e igrati.

Sudionici medijatori, sudionici u medijaciji i promatrai shodno obvezi koju imaju u procesu medijacije imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno naelima i fazama medijacije. (Materijal za sudionike 1 Suradnici) Nakon okonanog medijacijskog procesa slijedi diskusija u velikoj skupini - razmjena miljenja, dojmova, osjeaja.

Voditelj podsjea to je medijacija, koje su faze medijacije i koje osobine treba imati medijator.

Formiraju se trojke i stanu u kolonu drei se rukama za ramena. Prva dva igraa zatvore oi, a posljednji otvorenih oiju upravlja automobilom pazei da se ne sudare s ostalim igraima. Svi automobili moraju napraviti tri kruga vodei rauna o preprekama koje je voditelj postavio u prostoriji. Voditelj topericom prati vrijeme izvravanja zadatka. Nakon igre razgovara se o iskustvima.

ZAVRNA AKTIVNOST
Automobili

Voditelj zakljuuje da je u situaciji medijacije vrlo vano imati osposobljenog medijatora koji nas, kao stranu zainteresiranu za rjeenje sukoba, uspjeno vodi k prihvatljivom ishodu medijacije, usprkos brojnim preprekama na koje nailazimo.

Materijal za sudionike 1

Suradnici

Suradnik 1: Ve godinama ivim u jednom malom selu. Radim u gradskoj koli u kojoj su veina i uenika i nastavnika, takoer, iz grada. Aktiv nastavnika mi je dodijelio zadatak da napiem radionicu o nenasilnoj komunikaciji sa suradnikom 2, koji je prije nekoliko dana pri oputenom razgovoru u zbornici izjavio da su ljudi sa sela loi nastavnici. Znam da to nije bilo upueno meni, ali ipak to je diskriminacija! Izbjegavam ga, ne mogu raditi s njim. Usprkos tome to je sklon nepromiljenim izjavama, mislim da je jednostavan i dobroudan ovjek.Trebalo bi poeti s radom na radionici, ali... ne mogu s njim!

Suradnik 2: Prije nekoliko dana aktiv nastavnika mi je dodijelio zadatak da napiem radionicu o nenasilnoj komunikaciji sa suradnikom 1. Meutim, suradnik 1 je poeo da me izbjegava. Ne pozdravlja me ujutro, samo uti. Juer je ak, kada sam ga zapitao hoemo li poeti s poslom, okrenuo glavu, neto promrmljao i iziao iz zbornice. Ne znam to mu je. Ne bih da se alim ravnatelju ili pedagogu, ne znam to da radim. injenica jeste da bih vie volio da trebam radionicu napisati s mojim kumom, s njim je lake raditi.

137

Radionica 2 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti sudionike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ZATVORENIH OIJU (10) 2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost 1, 2, 3 (10)

Materijal za radionicu
omasteri tekst za sudionike Petar i Marko papiri za zabiljeke promatraa papiri za crtee

138

1 2 3

UVODNA AKTIVNOST
Zatvorenih oiju Sudionici imaju povezane oi. Zadatak je da u roku od tri minute na papiru nacrtaju ribu, ocean i amac. Nakon tri minute voditelj im kae da dodaju jo jednu stvar i to: osmijeh na lice ribe, sidro koje visi iz amca, sunce koje zalazi. I za ovaj zadatak imaju tri minute.

Nakon skidanja poveza slijedi izloba slika.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji Voditelj razvrsta sudionike po ulogama (sudionici u medijaciji, medijator i promatrai) izvlaenjem ceduljica s nazivom uloga koje e igrati.

Sve skupine medijatori, sudionici u medijaciji i promatrai shodno obvezi koju imaju u procesu medijacije imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno naelima i fazama medijacije. (Materijal za sudionike 1 Petar i Marko)

ZAVRNA AKTIVNOST
1, 2, 3

Cijela skupina stane u dva reda, jedni naspram drugih, tako da svatko ima svoj par. Na znak voditelja pokazuju prstima 1, 2 ili 3. Prije toga se dogovore to koji broj znai, odnosno koja aktivnost se preuzima za koji broj. Npr. 1 rukovanje, 2 tapanje po ramenu, 3 zagrljaj. Sudionici trebaju raditi ono to pokae manji broj. Onda se jedan red pomjeri za jedno mjesto tako da sudionik iz drugog reda sada ima novog partnera i tako redom dok se svi sudionici ne pozdrave jedan s drugim.

Napomena za voditelja radionice Aktivnost se provodi dok sudionike interesira, a cilj aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti medijacije.

139

Materijal za sudionike 1

Petar i Marko
Marko se vratio kui iz kole. Ovaj dolazak je izgledao drukije. Razbijenog nosa i s modricama ispod oka. Majka se uzrujala i pitala tko mu je to uinio. Marko je samo tiho rekao da je to uinio Petar. Majka nije postavila vie niti jedno pitanje, ali je glasno vikala otkud nekome pravo da tue njezino dijete, otila je do razrednice, a onda i do policije, i prijavila nasilje nad sinom. Petrovi i Markovi roditelji godinama su dobri prijatelji. Zajedno su ili u srednju kolu. Meutim, djeca se nikada nisu dobro slagala. Razliitog su imovinskog stanja. Petrovi roditelji su ugledni lijenici, a Markovi su radnici i majka je nedavno ostala bez posla. Nitko od roditelja nema nasilniku prolost. Vidjevi majku uzrujanu, Marko se vratio u kolu, pronaao Petra i poela je ponovna svaa. Marko: Petar: Marko: Petar: Marko: Petar: Marko: Petar: Udario si me pesnicom u lice i neu se smiriti dok i ti ne dobije batine. Ti si sve poeo. Htio sam ti kazati da je runo to to si uradio na satu... to se to tebe tie? Ti ne razumije, Marko... Mrzi me ve odavno... I prole godine si mi uzeo sat... Ti si bogata... A tvoju majku su otpustili, jer je lijena...

Svaa je podijelila roditelje, djecu, prijatelje iz razreda, pa ak i nastavnike. kolski tim za medijaciju je pozvan, jer su sve strane pristale na njegovo posredovanje u rjeavanju ovog konikta.

140

Radionica 3 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti sudionike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ZAJEDNIKI IZLET (10) 2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost BALON (10)

Materijal za radionicu
omasteri tekst za sudionike Provala u kabinet papiri za zabiljeke promatraa radni list Balon

141

Voditelj govori sudionicima da se udobno smjeste u svojim stolicama, zatvore oi, te se prisjete mjesta na kojemu su se jako dobro osjeali, koje im je ostalo u lijepom sjeanju. Sugerira im da se malo zadre na tom mjestu, da se to bolje prisjete tog mjesta i osjeaja koji su uz njega vezani. Nakon to ih ostavi minutu dvije u njihovim sjeanjima, sugerira im da organiziraju izlet na to mjesto s ovom skupinom. Imaju potpunu slobodu oko organizacije, putovanja, vremena boravka i aktivnosti, a kada se vrate sa skupinom natrag neka otvore oi. Kada otvore oi, svi kau gdje su vodili skupinu i to se zanimljivo dogodilo.

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Zajedniki izlet

Voditelj trai da sudionici navedu to vie razloga zato je bilo ljepe ii sam na ovo mjesto ili sa skupinom.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji Voditelj razvrsta sudionike po ulogama (sudionici u medijaciji, medijator i promatrai) izvlaenjem ceduljica s nazivom uloga koje e igrati.

Sve skupine medijatori, sudionici u medijaciji i promatrai shodno obvezi koju imaju u procesu medijacije, imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno naelima i fazama medijacije. (Materijal za sudionike 1 Provala u kabinet)

Voditelj potie diskusiju u velikoj skupini - razmjena miljenja, dojmova, osjeaja.

142

ZAVRNA AKTIVNOST
Balon Voditelj podijeli sudionicima crte s balonom. Sudionici zamisle jedan od svojih konikata. Daju mu ime, kao naslov prie. Takoer, oboje ga u boji koju oni ele (ili ih ta boja asocira na taj konikt). Sudionici zatim predstave svoj konikt naslov i boju uz kratko pojanjenje konikta.

Voditelj pita to balon dri za tlo? To su: ljutnja, tuga i osveta. Razliitim bojama oboje svaki kamen koji dri svaku emociju za tlo i zato balon ne moe poletjeti. Voditelj kae: Zatvorite oi. Idemo na livadu. Dan je vedar. Proljee je. Zamislite da se konopac ljutnje polako odvezuje i pada u travu, a balon je privezan jo samo s dva kraja. Sljedei konopac je osveta i on se odvezuje i pada u travu. Posljednji konopac koji se odvezuje je konopac tuge. Kada je on pao na zemlju, balon se poeo dizati, sve vie prema nebu. Gledate balon kako se ljulja i odlazi u oblake. Voditelj pita sudionike kako se osjeaju sada kada je balon nestao u oblacima. (Materijal za sudionike 2 Balon)

Napomena za voditelja radionice Cilj aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti medijacije, pranjenje emocija. Balone treba pustiti u isto vrijeme kako bi se ukazalo da je vano i skupno pranjenje emocija nakon medijacijskog procesa.

143

Materijal za sudionike 1

Situacija Provala u kabinet

Jo jedno dosadno nedjeljno popodne. U koli se ve dugo nita ne dogaa, a uskoro e jo jedna generacija zavriti kolovanje. Skupina prijatelja ide u isti razred. Dosauju se pred zgradom. Kraj je kolovanja, a mi nismo uinili nita da nas pamte! - ree Sanjin. A to da uradimo? Ima li tko kakvu ideju? - upita Maja. Provalimo u kolu i napravimo malo nereda unutra - ree Vanja. Pa, ne znam. to ako nas uhvate, tada emo stvarno imati problem? - upita Damir. Ma daj, Damire, nee nas uhvatiti, to ti je. to si se uplaio? Neemo pretjerivati. Nee valjda biti iznimka? - dodao je Vanja ironino. Pa, dobro, ali ne znam... - opet e Damir. Idemo u kabinet kemije. On je s druge strane dvorita, gornji je prozor otvoren i nitko nee vidjeti da smo uli. Uostalom, profesorica kemije nam je nadavno svima podijelila loe ocjene. A tebe je Damire jo i izvrijeala da si neuredan kao... - ree Sanjin. Pa, idemo, pokazat emo mi njoj ljutito e Damir.

Skupina se uputila prema kolskom dvoritu, spretno ula u kabinet i poela unitavati stvari. Skinuli su arulje, ispreturali stvari u ormaru, iarali zidove, a onda je naiao domar. Dok je domar vikao da stanu i da e zvati policiju, uspjeli su pobjei kroz prozor. Domar je pozvao pedagoga, njihovog razrednika i njihove roditelje. Kada su roditelji pitali svakog od njih zato su to uinili, svaki je rekao da ga je nagovorio onaj drugi. Pedagog je pozvao kolski tim za medijaciju. Imali su novi zadatak.

Materijal za sudionike 2 - Balon

144

VII.
Strategije izgradnje mira unutar skupine
- Kako sruiti bedeme rata i izgraditi bedeme mira? - Moe li se nasilje sprijeiti i pobijediti? - Jeste li spremni prihvatiti se svoje uloge u timu za medijaciju?

Meu pojedincima, skupinama i narodima neizbjeno nastaju sukobi. Razvitak ovjeanstva dokazuje kako je uzaludno pokuavati iskorijeniti nasilje ako se ono samo kanjava zakonom, a ne uini se nita na njegovoj prevenciji. Meutim, nauimo li rjeavati sukobe mirnim putem, nauit emo i kako eliminirati razlike meu nama, umanjiti stereotipe i predrasude u naim slojevima identiteta, ivjeti u sigurnom okruenju. Ve smo nauili i tehnike rjeavanja sukoba pregovaranje i medijaciju. Osjeate li se spremno da nenasilno rjeavate sukobe? Konikti nastaju kad neslaganje, razlike, smetnje, konkurencije i nepravde ugroze neto vano u naim ivotima i sustavima vrjednota. Npr. u situacijama:

Razlike u ciljevima koje elimo ostvariti. Vjerovanja Deniranja uloga Preklapajue uloge Posjed ili teritorij Nedostatak informacija Poricanje Potreba za kontrolom Nedostatak komunikacijskih vjetina Razliiti temperamenti Ogranieni resursi (novac, zemlja, oprema, ljudi) Procedure Vremenske prepreke Sebinost Zle namjere Vrjednote Pogrene percepcije

Ja elim pobijediti u ovoj utakmici. Mi vjerujemo u ovo, vi vjerujete u to. Mislio sam da si ti odgovoran za red u uionici. Mislio sam da si ti trebao zakljuati vrata (nakon to su iz kabineta nestale neke stvari). Odlazi iz moje klupe. Da si mi rekao to da uradim... Spreman sam da te udarim, a ti porie da je neto pogreno u naem druenju. Nitko vie ne potuje moju ocjenu. Ona nikad ne slua. Ti si najnekreativniji uenik u razredu. Ne mogu kupiti torbu i tebi i bratu. Zato si uradio na taj nain? Nemam vremena da se brinem za tvoju zadau. Tko je pojeo moj komad torte? Mi emo po svaku cijenu drati ovog novog uenika to dalje od nas. Ja mislim da treba biti poten, a ti ne. Ja sam vidio da je on prvi udario uenika, a ti kae da je ona.

Razmislite o moguim daljim razvojima dogaaja u svim ovim situacijama! Sve ove reakcije nose mogunost produbljavanja sukoba i prijetnju da, iako niste izravno ukljueni, postanete jedna od strana u koniktu. Sukob se moe rjeavati konstruktivno i destruktivno.

146

Pod konstruktivnim pristupom sukobima podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice su obino pozitivne pa se poveava kreativnost, smanjuje napetost meu pojedincima i sl. Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi do smanjene komunikacije i poveanog nepovjerenja meu ljudima, smanjene suradnje i brige za zajednike ciljeve, uslijed ega se smanjuje ekasnost pojedinca, skupine i organizacije. Konstruktivan pristup sukobu podrazumijeva da: se problemi razmatraju otvoreno, se aktivno trae rjeenja, se izbjegava vrijeanje, ljudi sluaju jedni druge, svatko ima priliku dati svoj doprinos, se nitko ne povlai, se problemi rjeavaju.

Naa strategija (nain kako postii cilj koji smo odredili) rjeavanja sukoba zasnovana je na konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju sukoba, a kroz metode medijacije i pregovaranja koje su se pokazale uinkovitima u radu s pojedincima i skupinama i unutar skupina. Nenasilno rjeavanje sukoba usmjereno je na izbjegavanje stvaranja pobjednika i gubitnika. Nasilje je svaki postupak koji razara, ugroava i poniava ljudsko bie. Nenasilje je postupak koji poiva na potivanju svakoga ljudskog bia. Kako vam zvui: - ivjeti u skladu, harmoniji, ravnotei sa sobom, drugim ljudima i prirodom, - izbjegavati nasilje, - konstruktivno rjeavati probleme u koli, pri emu se uva ljudsko dostojanstvo protivnika i nas samih? Vjerujem lijepo, jer nenasilje je upravo to. Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje bolje i stabilnije rezultate od onih koji se baziraju na metodama gubitnika i pobjednika. Do rjeenja se dolazi postupno, uei kako rijeiti problem putem kompromisa i bez sukobljavanja. Na taj nain olakava se donoenje odluka i smanjuje se potreba da nae sukobe rjeavaju autoriteti (nastavnici, pedagozi, ravnatelj, roditelji i dr.). Moemo sudionicima u sukobu pomoi da situaciju sagledaju iz razliitih kutova, smire emocije, uoe svoje interese, pronau neto zajedniko i dogovore se oko rjeenja koje e donijeti kreativnost i poboljanje, eliminirati destrukcije i ponienja, a istodobno nastojati da se pri tome ne uvuemo u problem, da nas i jedna i druga strana doivljavaju neutralnim pomagaem. Suradnja je najbolji nain rjeavanja konikta, ali primjena zahtijeva dobru pripremu i strpljenje. Suradnja zahtijeva odreeno odustajanje od vlastite prednosti i zato je nije lako postii. Prvi uvjet je pristajanje na suradnju svakog pojedinca, a drugi je kvalitetna komunikacija i sposobnost usklaivanja s drugima. Najbolja suradnja u skupini postie se ako postoji: razvoj verbalne i neverbalne komunikacije, razvoj mate i stvaralatva, iskazivanje osjeaja, stavova, sklonosti i sposobnosti, ali i problema, razvoj samokritinosti i odgovornosti, bolje razumijevanje meuljudskih odnosa i ponaanja, stjecanje sigurnosti i samopouzdanja, samopotovanje i potovanje drugih.

Strategije izgradnje mira unutar skupine podrazumijevaju pozitivnu strategiju kojom se, u situaciji sukoba, nee razviti napad na drugu osobu nego zajedniki napad na problem. Sukob se moe uiniti pozitivnim (za izgradnju i poboljanje meusobnih odnosa unutar skupine) uz sljedee radnje, ponaanja i vjetine: 1. borba ZA odnos osnovni je stav pozitivnog sukoba, cilj sukoba je unaprijediti odnos unutar lanova skupine, a ne boriti se protiv njih. 2. usmjeravanje na glavni predmet sukoba u sukob ne unositi stare sukobe i uvrede, jer se udaljavamo od glavne teme i mogunosti pozitivnog rjeenja. 3. asertivnost umjesto optuivanja potrebno je govoriti o osjeajima i biti to konkretniji. 4. sluanje suprotstavljene strane dati osobi priliku da objasni svoje postupke i rijei kojim nas je uvrijedila; u svom obrazlaganju treba biti jasan i kratak i vano je sluati partnera, a ne smiljati odgovor i propustiti uti neto bitno. 5. isticanje pozitivnih osjeaja 6. smiren govor treba govoriti prirodno i polako, a ne visokim tonom i osobu s kojom smo u sukobu treba gledati u oi. 7. odgoditi razgovor ako je situacija prenapeta, dobro je odgoditi razgovor i odrediti vrijeme kada e se on nastaviti. 8. donoenje zajednikih zakljuaka nakon rasprave, dobro je donijeti neke zajednike odluke u vezi s buduim ponaanjem i djelovanjem. 9. sukob bez pobjednika i gubitnika ako se borimo za odnos, onda nema pobjednika ili gubitnika.

147

Koje to prednosti donosi nenasilno rjeavanje konikata?7 DJECI/UENICIMA - postiu bolje rezultate u uenju, redovitije ispunjavaju svoje obveze i manje izostaju s nastave; - razvijaju pozitivnije socijalne stavove i ponaanje; - lake prihvaaju kolu kao mjesto gdje grade svoj identitet i samopotovanje te se ue samostalnosti izvan svoje obitelji; - od odraslih ue kako razgovarati i izraziti svoje miljenje u razliitim kolskim aktivnostima, sekcijama i tijelima; - lake se prepoznaju i zadovoljavaju posebne potrebe djeteta. NASTAVNICIMA - kroz dobre odnose s roditeljima i njihovu nazonost u koli primaju stvarnu pomo jer su oni partneri u obrazovanje djeteta; - jaaju svoju profesionalnost kroz uvaavanje razliitosti obitelji i djeteta kao dijela obitelji; - dobivaju u roditeljima saveznike u rjeavanju problema i tekoa kroz postizanje kompromisa pri emu su obje strane ravnopravne, sprjeavajui sukobe i frustracije; - postiu pozitivniju sliku u oima roditelja te njihovo razumijevanje za sloenost i teinu uiteljskog posla; - postaju motiviraniji i zadovoljniji poslom; - postiu vee povjerenje roditelja u kolu i njezina nastojanja; - imaju bolji ugled u drutvenoj zajednici. RODITELJIMA roditelje - jaaju svoje samopouzdanje i sigurnost u pruanju pomoi djetetu u uenju kod kue; - bolje su informirani o onome to se dogaa u koli; - postiu pozitivniju sliku u oima uitelja; - daju svoj glas i doprinos kvalitetnijem radu kole; - njihove se potrebe bolje uvaavaju u svrhu boljitka djeteta; - imaju podrku u ispunjavanju svoje roditeljske uloge i pomo u razumijevanju obrazovnoga sustava i onoga to kola oekuje od njih kao roditelja; - kao partneri postaju sudionici, a ne pasivni promatrai kolskoga ivota svoga djeteta.
7

Najei ciljevi obrazovanja za mir su: podizanje svijesti o vrstama nasilja, nepravdi, diskriminaciji, podizanje razine znanja i jaanje kapaciteta sudionika za nenasilno djelovanje i rad na razumijevanju nasilja i vjetinama nenasilja, poticanje i osnaivanje uenika za promjenu odnosa i nenasilno djelovanje u svom okruenju, ispitivanje vlastitih identiteta, osvjeivanje o predrasudama i stereotipima, osvjeivanje o vlastitom ophoenju u nasilnim situacijama, osvjeivanje o krenjima i podizanje znanja o zatiti ljudskih prava.

Vjerujemo da su vas i ovi argumenti dodatno motivirali da se obrazujete za mir i ukljuite u rad kolskog tima za medijaciju. Odlino! Sada nas je sve vie u borbi protiv nasilja, u njegovoj prevenciji i u borbi za mir i suivot u Bosni i Hercegovini.

Adaptirano - Udruga roditelja Korak po korak: kola otvorena roditeljima, Zagreb, 2006.

148

Nauili smo:
Sukob se moe destruktivno. rijeiti konstruktivno i Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi do smanjene komunikacije i poveanog nepovjerenja meu ljudima, smanjene suradnje i brige za zajednike ciljeve, uslijed ega se smanjuje ekasnost pojedinca, skupine i organizacije. Naa strategija rjeavanja sukoba zasnovana je na konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju sukoba, a kroz metode medijacije i pregovaranja, koje su se pokazale uinkovitima u radu s pojedincima i skupinama i unutar skupina. Nenasilno rjeavanje sukoba usmjereno je na izbjegavanje stvaranja pobjednika i gubitnika. Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje bolje i stabilnije rezultate.

Pod konstruktivnim pristupom sukobima podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice su obino pozitivne pa se poveava kreativnost, smanjuje napetost meu pojedincima i sl. Konstruktivan pristup sukobu podrazumijeva da: - se problemi razmatraju otvoreno, - se aktivno trae rjeenja, - se izbjegava vrijeanje, - ljudi sluaju jedni druge, - svatko ima priliku dati svoj doprinos, - se nitko ne povlai, - se problemi rjeavaju.

149

Radionica 1 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR SKUPINE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar skupine nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost VANA OSOBA U MOM IVOTU (10) 2. Glavna aktivnost PREVENCIJA NASILJA (40)

3. Zavrna aktivnost ZAGRLJAJI (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 radni list Vrste nasilja

150

UVODNA AKTIVNOST
Vana osoba u mom ivotu Voditelji predlau da se svatko sjeti neke vane osobe iz svog ivota, osobe koja je na nas snano utjecala i koju na neki nain nosimo u sebi. Svatko nacrta tu osobu ili neku situaciju koja je vezana uz nas i tu osobu. Svi redom predstave sliku.

Diskusija: Koje smo svoje emocije prepoznali? Kako smo se osjeali kad smo sluali druge kako govore o svojim slikama? Koje smo emocije prepoznali kod njih?

Napomena za voditelja radionice Kako slijede radionice koje su namijenjene za tim za medijaciju odnosno za njegovo osnaivanje, vano je utvrditi tko su autoriteti za osobe u timu, jer potencijalne negativne identikacije nekog lana tima mogu biti problem za rad tima.

151

2
Svaka -

GLAVNA AKTIVNOST
Prevencija nasilja Voditelj formira pet skupina i podijeli sudionicima radni list s vrstama nasilja. (Materijal za sudionike 1 Vrste nasilja)

skupina ima zadatak da za po jednu vrstu nasilja utvrdi sljedee: Jesu li im poznati sluajevi navedenog nasilja u njihovoj ili nekoj drugoj koli? to su bili uzroci konikta koji je doveo do nasilja? Kakve su bile reakcije uenika, nastavnika, roditelja, pedagoga u koli na navedenu vrstu nasilja? Jesu li to bile najuinkovitije metode? Kako su se ovi konikti mogli nenasilno rijeiti?

S obzirom da su se u ovim sluajevima ublaavale posljedice nasilja, koje preventivne mjere mogu poduzeti: a) uenici b) nastavnici c) roditelji d) pedagozi e) tim za medijaciju kako bi se navedena vrsta nasilja mogla smanjiti ili eliminirati u koli.

Voditelj upoznaje sudionike s vrstama nasilja koje mogu biti uzrok konikta, a koji e rjeavati tim za medijaciju.

Napomena za voditelja radionice U ovoj aktivnosti pedagozi i psiholozi trebaju biti voditelji skupina.

152

3
Materijal za sudionike 1 Fiziko nasilje Verbalno nasilje

ZAVRNA AKTIVNOST
Zagrljaji 1. Svatko za sebe smilja jedan razlog zato mu je drago biti lan tima za medijaciju koristei JA poruke. Zapiu ih i onda svatko kae to je napisao. 2. Voditelj podijeli sudionike u pet skupina i svaka skupina dobije zadatak da smisli jednu vrstu zagrljaja.

Zadatak je da pokau drugima svoju vrstu zagrljaja, da je objasne, a da ih potom cijela skupina isproba.

Vrste nasilja

udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakljuavanje, otimanje i unitavanje stvari...

vrijeanje (kada netko nekome kae da je glup, ruan, naziva ga pogrdnim imenima), posramljivanje (kada se netko nekome ruga zbog visine, teine, podrijetla, ocjena...), omalovaavanje (kada netko nekome kae da ne vrijedi, da ga nitko ne voli...), kada se netko okrivljuje za neto to nije uradio, ili mu se prijeti.

Socijalno nasilje

kada netko nekoga iskljuuje iz skupnih aktivnosti, ogovara ga, kada se priaju lai o nekoj osobi, ili nagovaraju drugi da se s tom osobom ne drue.

Seksualno nasilje

kada se netko protiv njegove volje dodiruje po intimnim dijelovima tijela, upuuju bezobrazne rijei, pokazuju bezobrazne slike, tjera na seksualne odnose.

Nasilje putem mobilnih telefona i interneta

kada netko, bez dozvole, snima telefonom druge i to alje dalje ili ih uznemirava pozivima, sms i e-mail porukama.

153

Radionica 2 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR SKUPINE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar skupine nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost PIRAMIDA VRJEDNOTA I POTREBA (20) 2. Glavna aktivnost POBJEI ILI NE (60)

3. Zavrna aktivnost RUKA ELJA (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 radni list Piramida hamer s piramidama

154

UVODNA AKTIVNOST
Piramida vrjednota i i potreba Voditelj kae sudionicima da na posebnom papiru napiu ono bez ega ne mogu ivjeti, razvijati se i biti sretni. Te vrjednote i potrebe sudionici upiu u piramidu, ali tako da potrebe koje smatraju temeljnim upiu u temelj piramide, a one koje su vie u vrh piramide.

(Materijal za sudionike 1 Piramida) Voditelj podijeli sudionike u 3 4 skupine koje se trebaju usuglasiti o potrebama bez kojih kao skupina ne mogu funkcionirati, te potom naprave piramidu vrjednota skupine.

Voditelj zakljuuje da su nae potrebe i vrjednote, kako po strukturi tako i po znaaju (gdje su osobne vrjednote esto u sukobu s vrjednotama skupine), te naini njihovog zadovoljavanja najei uzrok konikata.

155

GLAVNA AKTIVNOST
Pobjei ili ne Voditelj kae sudionicima da shodno nauenim pravilima iz prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj konikt, te sudionike podijeli u dvije skupine.

Napomena za voditelja radionice Jedna skupina e ovaj konikt rjeavati pregovaranjem. Druga skupina e ovaj konikt rjeavati medijacijom. Za pripremu prva i druga skupina imaju 15 minuta. Situacija: Profesor matematike, koji vrlo drsko komunicira s uenicima, na posljednjem testu podijelio je negativne ocjene skoro cijelom razredu. Uenici su odluili da se pobune. Jedan dio razreda eli pobjei s njegovog narednog sata, drugi dio razreda smatra da e to samo jo vie pogorati situaciju izmeu njih i profesora. Nakon to sve skupine rijee konikt na zadane naine, slijedi diskusija: 1. Kako su skupine doivjele svaki nain rjeavanja konikta? 2. Koji se nain rjeavanja konikta pokazao najuinkovitijim i zato? 3. to biste promijenili u svojim skupinama?

Voditelj kae da se konikti mogu rjeavati na razliite naine, a da tim za medijaciju treba vjebati razliite naine (spontano rjeavanje konikata, medijaciju, pregovaranje i dr.) kako bi utvrdili koji nain donosi najbolje rezultate.

156

ZAVRNA AKTIVNOST
Ruka elja Svaki sudionik uzme jedan papir u boji i omasterom nacrta svoju aku s rairenim prstima. U sredinu upie jednu svoju elju u vezi s radom u timu za medijaciju. Papiri se postave u sredinu kruga, a sudionici upisuju u prste ruke svoje sugestije za ostvarenje svake pojedine elje.

Aktivnost je zavrena kad su svi prsti na nacrtanim rukama popunjeni prijedlozima. Svatko uzme svoju sliku i prokomentira je u razgovoru u krugu koji slijedi.

157

Materijal za sudionike 1

158

Radionica 3 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR SKUPINE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar skupine nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TO JE NENASILNA KOMUNIKACIJA? (5) 2. Glavna aktivnost TUNI DJEAK (45)

3. Zavrna aktivnost PISMO RIJE PO RIJE (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 tekst s ulogama za aktivnost Tuni djeak

159

1 2
8

UVODNA AKTIVNOST
to je nenasilna komunikacija? Brainstorming: to je nenasilna komunikacija? Voditelj kae: to NENASILNA KOMUNIKACIJA znai za vas? Kad se kae NENASILNA KOMUNIKACIJA u koli/odjelu, uope u ivotu, koje to asocijacije, slike, uspomene izaziva kod vas? Sudionici ispisuju na hamer svoje asocijacije.

Nakon ispisanih asocijacija voditelj zajedno sa sudionicima denira nenasilnu komunikaciju.

GLAVNA AKTIVNOST
Tuni djeak8 Voditelj kae sudionicima da shodno nauenim pravilima iz prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj konikt.

Napomena za voditelja radionice Skupina mora odabrati nain rjeavanja konikta (pregovaranje, medijacija) i podijeliti uloge u skupini. Ostali su promatrai koji piu zabiljeke o svim zapaanjima vezanim za proces nenasilnog rjeavanja konikta. Skupina za pripremu ima 15 minuta. Nakon to skupina rijei konikt slijedi diskusija: 1. Kako su lanovi skupine i ostali doivjeli nain rjeavanja konikta? 2. Je li se odabrani nain rjeavanja konikta pokazao najboljim i zato? 3. to biste promijenili u skupini?

Voditelj ukazuje sudionicima da je vrlo vano problem razumjeti i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja konikata.

Adaptirano prema Leimdorfer 1992. str. 20-22.

160

Sudionici su podijeljeni u parove. Svaki par ima papir i dvije olovke. Kada voditelj da znak, parovi poinju pisati zajedniko pismo o vrnjakoj medijaciji tako to svako dodaje po jednu rije. Trebaju pisati to je bre mogue, ne vraajui se ponovno da proitaju ili provjere tekst. Znaci interpunkcije dodaju se samo ako je neophodno da se pismo razumije. Nakon pet minuta pisanje prestaje i sudionici naglas itaju svoja pisma.

ZAVRNA AKTIVNOST
Pismo rije po rije

Iako e sigurno biti zabavno proitati to su parovi napisali, voditelj ukazuje da su i sudionici na ovaj nain rezimirali svoje znanje o vrnjakoj medijaciji.

161

Materijal za sudionike 1

Tuni djeak

DJEAK

Ti si usvojeni petnaestogodinji djeak. Odrastao si u selu u kojem su bili dobri prema tebi kako tvoji sadanji roditelji, tako i mnogo stariji brat i sestre, ali i seoska djeca koja su ila u kolu s tobom. Kada bi, dok bi govorio, poeo mucati, oni su bili paljivi i nisu ti se smijali. Uvijek si bio dobar u svemu u koli, a posebno u matematici koju si jako volio. Ove godine poao si u srednju kolu u gradu kamo ide svakodnevno autobusom. Jedno vrijeme bilo je sve u redu, no posljednjih dana nastao je pakao. Prvo su neki uenici poeli oponaati tvoje mucanje. Ti si se i sam tome smijao, ali oni nisu prestajali i primijetio si da se tvoje mucanje pogorava. Zatim su poeli za tobom govoriti kroz nos. Jedan od njih uzeo je tvoje knjige da prepie domau zadau i jednu od njih nije vratio. Nisi to htio rei profesorici jer si se uplaio da bi to jo vie pogoralo odnos prema tebi. Rekao si da si knjigu izgubio. U poetku su neki od tvojih ranijih prijatelja iz sela stali u tvoju obranu, ali sada se plae da bi mogli postati nepopularni u razredu. Jedan ili dvojica od njih ak su se ukljuili u skupinu protiv tebe. Prologa tjedna onaj djeak iz grada zatraio je od tebe novac. Ti si pobjegao, ali te je on s jo dvojicom bivih prijatelja doekao poslije kole. Tukli su te i udarali nogama i zaprijetili da e proi jo mnogo gore ako ne donese novac. Sljedei si dan uzeo majci novac iz kuhinje i poslije slagao da ti je trebalo za knjigu. Zbog toga si se osjeao uasno. U ponedjeljak su ponovno od tebe traili novac. Zadnja dva dana nisi ni iao u kolu nego si lutao gradom. Danas si kod kue i ali se da te boli stomak. Ne eli vie ii ni blizu kole.

MAJKA

Vaa djeca ve su napustila kolu. U stvari va najstariji sin ve je oenjen i vi ete uskoro postati baka. Kako su djeca odrasla i vaa kua ostala prazna, vi i va suprug ste usvojili jednog djeaka. On je draestan i bistar djeai kojeg su zavoljeli svi vai susjedi. I pored svoje govorne mane (mucanje), on je bio jako dobar u osnovnoj koli, a posebno iz matematike. Ove godine poao je u srednju kolu u oblinjem gradu kamo putuje autobusom s ostalom djecom. U posljednje vrijeme postali ste zabrinuti.Va marljivi djeak postao je drukiji i vrlo je razdraljiv na svako pitanje vezano uz kolu. Izgubio je i neke knjige i naliv pero, iako je obino bio vrlo paljiv prema svojim stvarima. Njegovo mucanje postalo je jae nego prije. Prologa tjedna nestao vam je novac iz kuhinje, za koji je kasnije rekao da mu je trebao za knjigu, ali knjigu vam nije pokazao. Vi ste poeli osjeati da neto nije u redu. Danas je rekao da ga boli stomak. Nazvali ste kolu da im kaete da nee moi doi i saznali da nije bio u koli ni prethodna dva dana, iako je iao na autobus. Oni nisu znali u emu je problem. Samo je rekao da ponovno nee doi. Odluili ste poi na razgovor s razrednicom.

162

DJEAK IZ GRADA

Ti si petnaestogodinjak koji ivi u gradu u dravnom stanu sa svojim starijim bratom i roditeljima. Preko dana svoje roditelje ne via ba esto. Oni su ili na poslu ili u restoranu. Poslije kole luta gradom s drutvom svog brata. Oni te prihvaaju, ali esto s tobom postupaju vrlo grubo. kola ti ba ne ide najbolje. Posebno mrzi matematiku. Profesorica stalno pokazuje na tebe i govori da si neto pogrijeio i da nije dobro, a za mucavog usvojenog djeaka nikad ne govori da neto nije u redu. Poeo si ga stvarno mrziti, posebno kad si primijetio da se smije dok je profesorica govorila o tvojim pogrjekama. Naravno, ti si samo jedan od onih koji su mu se rugali i govorili za njim kroz nos. Uostalom, to je samo ala. Bilo je posebno smijeno kad je profesorici lagao da je izgubio knjigu, a svi su znali tko ju je uzeo. Ti i dvojica iz razreda ste ga malo zaplaili poslije kole i traili da donese novac. Njegovi uvijek imaju novaca! To nije bilo nita ozbiljno, uostalom ti svakodnevno prolazi mnogo loije s bratovim prijateljima! Nee mu nita smetati da malo ovrsne i bude manje pekmezast. Uostalom, on je donio neto novca pa si pomislio da e donijeti ponovno, te si traio i ovoga tjedna. Posljednja dva dana nije bio u koli iako su ga vidjeli u autobusu. Mali dolo! On je ipak samo stranac i on nikako tu ne pripada.

RAZREDNICA

Vi ste razrednica prvog razreda srednje kole u gradu koju polaze i djeca iz okolnih sela. Nije jednostavno u razredu imati pomijeanu djecu iz sela i djecu iz grada koja ive u dravnim stanovima. Vi ste nastojali da sjede zajedno djeca iz sela i djeca iz grada, ali ipak razred nije ba najbolji. Meutim, vai suradnici kau da je razred miran i paljiv na nastavi, a da je normalno da su buni i nestani za vrijeme odmora. Zapazili ste neko podmuklo smijanje kad bi govorio jedan usvojeni djeak. On naalost muca, ali je inae dobar uenik, a posebno je dobar u matematici. Vi niste mislili da je to neto ozbiljno, ali ste ipak, kad ste vidjeli da jedan djeak proizvodi neke zvukove sline gukanju, rekli da to vie ne ini. Sad je dolo do male krize. Usvojeni djeak je bio u ponedjeljak u koli, ali posljednja dva dana ga nije bilo. Djeaci iz njegova sela rekli su da ima jaku prehladu i nije bilo razloga da im ne vjerujete. Danas je etvrtak. Nazvala je njegova majka i rekla da nee doi u kolu jer ga boli stomak. Tad se ispostavilo da je on protekla dva dana odlazio na autobus, a nije dolazio u kolu. Njegova majka je vrlo zabrinuta i misli da se on neega u koli plai. Djeaci iz razreda kau da su vam lagali da ga zatite. Majka poslije kole dolazi k vama na razgovor.

163

Radionica 4 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR SKUPINE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenja strategija izgradnje mira unutar skupine nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost POZDRAVI (10) 2. Glavna aktivnost MAJA (45)

3. Zavrna aktivnost MOJ NAJSNANIJI DOJAM O OVOM DANU (5)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 stikeri lopta Tekst za aktivnost Maja Radni list Naini pozdravljanja

164

Voditelj podijeli papirie s nainima pozdrava svakom sudioniku. Svi sudionici kreu se uz glazbu u prostoriji i na zaustavljanje glazbe trebaju se zaustaviti pored onoga koga sretnu i pozdrave na nain ispisan na svom papiriu. Zadatak je nai svog para, osobu koja se pozdravlja isto, ali bez razgovora samo na temelju geste pozdravljanja. Prije poetka vjebe voditelj pojanjava svaki nain pozdravljanja.

UVODNA AKTIVNOST
Pozdravi U razliitim dijelovima svijeta ljudi se pozdravljaju razliito.

(Materijal za sudionike 1 Pozdravi) Nakon zavretka aktivnosti voditelj pita: Kako ste doivjeli ovu aktivnost? Kako vam izgledaju pozdravi u drugim zemljama? Kako bi njima izgledao na nain pozdravljanja?

Voditelj ukazuje sudionicima da se u prvom kontaktu s ljudima iz razliitih dijelova svijeta i kultura (kroz pozdrav) moe javiti i empatija i sukob.

165

2 3

GLAVNA AKTIVNOST
Maja Voditelj kae sudionicima da shodno nauenim pravilima iz prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj konikt, te sudionike podijeli u dvije skupine. Jedna e skupina ovaj konikt rjeavati pregovaranjem. Druga e skupina ovaj konikt rjeavati medijacijom. Za pripremu prva i druga skupina imaju 15 minuta.

Situacija: Maja se oblai drukije, upadljivo, neuobiajeno. Roditelji joj odobravaju takav nain oblaenja, ali profesorica engleskog jezika, koja joj je i razrednica, stalno je udaljava sa sata. Posljednji put kada je udaljila sa sata, Maja je opsovala.... Slijedi diskusija nakon to sve skupine rijee konikt na zadane naine: 1. Kako su skupine doivjele svaki nain rjeavanja konikta? 2. Koji se nain rjeavanja konikta pokazao najuinkovitijim i zato? 3. to biste promijenili u svojim skupinama?

Voditelj ukazuje sudionicima da je vrlo vano problem razumjeti i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja konikta.

ZAVRNA AKTIVNOST
Moj najsnaniji dojam o ovom danu

Cilj aktivnosti jeste da sudionici razmisle o aktivnostima tijekom dana i da ih verbaliziraju. Prvi sudionik, koji od voditelja dobije loptu, treba izabrati jednu stvar koja je na njega ostavila najvei dojam toga dana i tu situaciju verbalno doarati. Zatim loptu baca sljedeem sudioniku i tako redom, dok svi ne kau dojmove o danu.

Voditelj ukazuje da je korisno nakon svakog procesa medijacije da lanovi tima oslobode svoje emocije, posebno ako su neki podaci ili situacije tijekom procesa medijacije djelovali na njihove emocije (a u radu tima sa stranama u medijaciji moraju ih potpuno skriti).

166

Materijal za sudionike 1

Pozdravi

Kina Eskimi Haiti panjolska Meksiko Tibet Rusija Islam Koreja Indija Njemaka Engleska Pariz Japan

Pokloniti se s rukama prekrienim preko prsa Trljati nos o nos Vrlo dugo rukovanje s tresenjem ruku i istovremeno se vie puta nakloniti Poljubac u obraze Zagrliti se i lupkati po leima Isplaziti jezik i zvidei uvui zrak Zagrljaj i bratski poljubac Desnom rukom proi od ela do pupka Klimnuti glavom i nakloniti se Sa skupljenim dlanovima ruku (kao za molbu) nakloniti se Pozdrav s jako vrstim stiskom ruke Pozdrav s razmakom od dva koraka i lagan stisak ruke Grljenje i ljubljenje etiri puta u obraz Pozdrav s rukama u stavu molitve i klanjanje

167

Radionica 5 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR SKUPINE

Ciljevi radionice
- Upoznati sudionike s mogunou primjene vrnjake medijacije u njihovom svakodnevnom kolskom okruju. - Suoavanje s brigama vezanim za budui rad medijatora.

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost OKOVI (10) 2. Glavna aktivnost PUTOVANJE KROZ MEDIJACIJU (40)

3. Zavrna aktivnost BINGO (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 radni list Bingo baloni, po dva za svakog sudionika, konopci, po dva za svakog sudionika

168

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Okovi to me brine? Svaki sudionik dobije po dva balona i po dva konopca oko 30 cm duine. Svatko za sebe napue balone i na njima napie dvije najvee brige koje ima u vezi s buduim radom u timu za medijaciju. Zatim zaveu balone oko nonih lanaka tako da mogu hodati kao s okovima. Svatko u krugu kae to su mu/joj najvee brige. Podijele se u skupine prema slinosti onoga to ih brine.

Voditelj ukazuje sudionicima da je vrlo vano utvrditi probleme s kojima e se tim za medijaciju susretati u radu. Baloni ostaju vezani na nogama sudionika.

GLAVNA AKTIVNOST
Putovanje kroz medijaciju 1. Voditelj sudionike podijeli u manje skupine i svaka skupina crta liniju radionica, putovanja kroz edukaciju kroz koju su proli, crtaju oblike koje ele, obiljeavaju za njih vana mjesta, kad im se uinilo da su najvie nauili, najmanje nauili, saznali neto o sebi, o drugima. Mogu zabiljeiti sve to im se ini da je vano.

Nakon ovoga, predstavnik svake skupine kae po pet reenica o svom crteu. 2. U nastavku rada skupine pokuavaju povezati brige s potrebama i doi do ideja za njihovo prevazilaenje. Nakon toga voditelj promatra reakcije sudionika i pita ih je li im bilo teko povezati se s potrebama i doi do ideja za njihovo prevazilaenje, imaju li ideju kako prevazii svoje brige i strahove i dr.

Nakon diskusije voditelj komentira da je vano brige podijeliti i prevesti s osobnog miljenja na konkretne korake i akcije. 3. Svi ustaju i etaju sa svojim okovima. Na znak voditelja skidaju okove tako to sami gaze svoje balone ili gaze balone jedni drugima dok ne popucaju. Igra se zavrava kada su svi slobodni i kada zajedno pokupe ostatke balona i bace ih.

169

Voditelj podijeli sudionicima radni list Bingo. Imaju tri minute da se sjete i upiu imena ostalih sudionika koji imaju jednu ili vie navedenih osobina. Tvrdnje se stvarno moraju odnositi na nekog od sudionika. Onaj koji prvi zavri popunjavanje radnog lista i ima sve tone odgovore, dobije BINGO, dar koji mu urui voditelj (npr. okoladu, bombone i dr. to moe podijeliti s ostalim sudionicima). (Materijal za sudionike 1 Bingo)

ZAVRNA AKTIVNOST
Bingo

Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno uvijek dodatno upoznavati lanove tima za medijaciju, neke nove osobine, ponaanja, promjene koje se dogaaju pod utjecajem razliitih subjekata.

Materijal za sudionike 1

BINGO
Upii ime osobe iz grupe koja:

je prvo dijete u obitelji dobro igra nogomet je imala 5 iz matematike ima brata dobro plee voli ljubiastu boju voli kolae pie pjesme voli putovati zna puno viceva ima sina dobro kuha ima kunog ljubimca slua rap glazbu ima plave oi

170

Radionica 6 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR SKUPINE

Ciljevi radionice
- Upoznati se s nainima za prevenciju nasilja - Vjebati timski rad u medijacijskom timu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TIM I JA (10) 2. Glavna aktivnost STUPOVI AKCIJE (30)

3. Zavrna aktivnost BUDUNOST (20)

Materijal za radionicu
hamer omasteri test Tim i ja radni list Stupovi akcije

171

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Tim i ja Voditelj kae sudionicima da u roku od pet minuta popune test Tim i ja. Slijedi analiza rezultata testa u plenumu.

(Materijal za sudionike 1 Tim i ja)

Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno stalno procjenjivati funkcioniranje tima za medijaciju.

GLAVNA AKTIVNOST
Stupovi akcije

Voditelj podijeli sudionike u tri skupine. Skupine imaju zadatak da razmisle o nasilju s kojim se treba nositi, odnosno preventivno djelovati. Taj bi problem trebali zapisati u iscrtanom trokutu. Na stupovima koji odravaju ovaj trokut trebalo bi zapisati stvari, organizacije i institucije, ljude, pojave koje podravaju ili omoguavaju nasilje. Na crtama koje vode od stupova trebalo bi zapisati ideje, akcije koje bi mogle biti poduzete da se utjee na te stupove. Npr. kakvi kontakti bi se mogli ostvariti, tko ili to bi trebao/la biti kontaktiran/na, to bi se moglo uraditi Nakon to su skupine pripremile svoje stupove akcije, slijedi prezentacija u plenumu i rad na moguim pitanjima. (Materijal za sudionike 2 Stupovi akcije)

Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno identicirati to to doprinosi jaanju nasilja u koli, obitelji i dr.

172

ZAVRNA AKTIVNOST
Budunost Sudionici na listu papira povuku jednu ravnu crtu, crtu ivota, i na njoj ispiu brojeve (u zavisnosti koliko godina imaju). Iznad tih brojeva upisuju ili crtaju najvanije dogaaje iz ivota i konikte koji su pratili te dogaaje. Zatim zajedno u plenumu izdvoje najvanije dogaaje i konikte koji su pratili te dogaaje.

Produe crtu ivota i napiu to e se dogoditi za godinu, pet, deset, petnaest i koji konikti ih oekuju, te kako ih planiraju rijeiti.

Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno uvijek pretpostaviti da e se sukob izmeu strana ponovno javiti, intenzivirati, ali i inicirati i neke nove, te je poeljno pretpostaviti i naine na koje bi se mogli rijeiti.

173

Materijal za sudionike 1

TEST - Tim i ja
Zaokruite (1 najslabije, 6 najjae)
Moje ideje i sugestije nikad ne dobivaju odgovarajuu pozornost. Imam osjeaj da je voa tima nezainteresiran za moje ideje. U ovom timu nema dovoljno prave suradnje i razumnih dogovora. lanovi tima nisu ukljueni u donoenje odluka koje se njih tiu. Osjeam se neugodno kada u timu ne mogu otvoreno govoriti o pogrjekama koje sam napravio/la. Na se tim nije u stanju otvoreno baviti koniktima i uiti iz njih. Ne dobivam dovoljno zaduenja i mogunosti da se razvijam. Diskusije se tijekom naih timskih sastanaka uvijek zavre bez zadovoljavajueg ishoda. Nikada ne razgovaramo o tome kako se osjeamo u vezi sa suradnjom u timu. Nikada ne procjenjujemo timski rad.

Moje ideje i sugestije uvijek dobiju adekvatnu pozornost.

Osjeam da je voa tima veoma zainteresiran za moje ideje.

Tim dobro surauje i pravi razumne dogovore. lanovi tima ukljueni su u donoenje odluka koje se njih tiu. Toliko se dobro osjeam u ovom timu da mogu govoriti i o pogrjekama koje sam napravio/la. Na se tim u stanju otvoreno baviti koniktima i uiti iz njih.

Dobivam dovoljno zaduenja i mogunosti da se razvijam. Diskusije tijekom naih timskih sastanaka uvijek se zavre zadovoljavajuim ishodom. esto razgovaramo o tome kako se osjeamo u vezi sa suradnjom u timu. Redovno procjenjujemo timski rad.

Razina kvalitete naeg rada je niska. lanovi tima nikad ne razmjenjuju materijal iz kojega se pripremaju za rad. Ova organizacija namee suvie pravila i ogranienja.

Razina kvalitete naeg rada je visoka. lanovi tima esto razmjenjuju materijal iz kojega se pripremaju za rad. Ova organizacija ima odgovarajua pravila i ogranienja. Kontrola tima je adekvatna i omoguuje mi da se orije- ntiram na rad.

Vodstvo tima suvie kontrolira moj rad.

174

Materijal za sudionike 2

STUPOVI AKCIJE

175

Radionica 7 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR SKUPINE

Ciljevi radionice
- Izrada promotivnog plana tima za medijaciju - Vjebati timski rad u medijacijskom timu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Sudionici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ELEMENTI DOBRE KOLE (15) 2. Glavna aktivnost PROMOCIJA TIMA ZA MEDIJACIJU (35)

3. Zavrna aktivnost PUTNA TORBA (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 hamer papir

176

1
Uenici Nastavnici Roditelji Pedagog Ravnatelj Aktivnosti Imovina kole Ostalo

UVODNA AKTIVNOST
Elementi dobre kole Svaki sudionik tijekom pet minuta odredi pet elemenata to je u njegovoj koli dobro i ispie ih na stikere. Zatim voditelj trai da svi sudionici naprave zajedniki popis, odnosno razvrstavaju sve ideje u stupce (zalijepe svoje stikere):

Voditelj zajedno sa sudionicima pregleda sve stupce i predstavi elemente dobre kole.

177

2 3
Slijedi prezentacija u plenumu.

GLAVNA AKTIVNOST
Promocija tima za medijaciju Voditelj podijeli sudionike u tri skupine. Svaka skupina ima zadatak da napie plan promocije tima za medijaciju (npr. u koli, gradu, u medijima, u organizacijama za mlade i dr.).

Plan treba sadrati sljedee podatke: - gdje e se obaviti promocija (kola, mediji, organizacije za mlade i dr.); - nain na koji e se obaviti promocija; - tko e biti ukljuen u promociju; - kojim e ciljnim skupinama biti predstavljen tim za medijaciju; - slogan tima za medijaciju.

Voditelj ukazuje sudionicima da je neophodno da uenici, nastavnici, roditelji, mediji, udruge graana znaju da u koli postoji tim za medijaciju, odnosno da razviju plan njegove promocije.

ZAVRNA AKTIVNOST
Putna torba Sudionici na papiru nacrtaju simbolinu putnu torbu podijeljenu na dva priblino jednaka dijela, gdje u jednom dijelu piu: to sam donio na ovaj trening?, a u drugom: to odnosim s ovog treninga?.

Voditelj zakljuuje radionicu svojevrsnom evaluacijom: to je svaki sudionik donio na trening i to odnosi s treninga, dakle, torba ulaznih i izlaznih impresija, emocija, stavova, moda i predrasuda i stereotipa.

178

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE

Pomjeri se udesno: Svi sjede u krugu, a voditelj govori razliite emocije, npr. Svi koji su veseli neka se pomjere jedno mjesto udesno. Oni koji prepoznaju kod sebe tu emociju trebaju sjesti na jedno mjesto udesno, ako je stolica prazna na stolicu, a ako nije sjedaju u krilo toj osobi. Voditelj dalje govori npr. Svi koji su neraspoloeni neka se pomjere dva mjesta udesno. U igri nastaju smijene situacije kad ve dvoje ili troje nekom sjedi u krilu. Piloti: Na slobodnom prostoru obiljei se stolicama ili nekim znacima pista za slijetanje zrakoplova. Na pistu se postave neki sitniji predmeti (torbe, kutije, papiri...). Svi se igrai podijele u parove. Jedan lan para je pilot, a drugi kontrolor leta. Pilot zatvori oi, a kontrolor leta mu daje upute kako da proe pistom, a da ne zapne za postavljene prepreke. Ogledalo: U igri sudjeluju parovi. Jedan lan para je kupac koji isprobava eir (kravatu, cipele ili neki odjevni predmet), a drugi je ogledalo i pokretima tono ponavlja pokrete kupca. Nakon nekog vremena uloge se zamijene. Po zavretku igre vodi se razgovor o tome kako su se osjeali kao kupci, a kako kao ogledalo. Loptice: Svi igrai stanu u krug. Voditelj baci nekom od igraa jednu lopticu, a ovaj baci sljedeem. Svatko pri tome treba zapamtiti od koga je dobio lopticu i kome je bacio. Da bi znali tko jo nije dobio lopticu, ti igrai dre dignutu ruku, a kad su primili lopticu spuste je. Nakon to su svi igrai dobili i bacili lopticu i nakon to je svatko siguran od koga prima i kome daje lopticu, voditelj baca ponovno lopticu po istom obrascu, ali nakon nekog vremena ubacuje i drugu, treu, etvrtu, petu i estu lopticu. Sve loptice se primaju od istog igraa i bacaju istom igrau. ik-pogodi: Voditelj svakom od sudionika zalijepi na leima papir s imenom neke poznate linosti. Svaka od osoba ima zadatak da pogodi koju to linost predstavlja, ali tako to bilo kome od sudionika postavlja pitanja, a on odgovara samo s DA i NE. Tko pogodi, zalijepi papir na grudi i ide dalje da pomogne drugima. Igra se zavrava kada svi pogode koje su ime imali na leima. Draga, voli li me?: Sudionik postavlja pitanje osobi do sebe: Draga, voli li me?, a on odgovara: Da, draga, volim te, ali nikako ne mogu da ti se nasmjeim, pri emu ne smije da se nasmije jer onda ispada. Ukoliko se ne nasmije, on postavlja pitanje dalje, a ukoliko ispadne, dalje postavlja pitanje osoba koja je njega pitala.

179

KAZALO POJMOVA
(POJMOVI RAZVRSTANI PO MODULIMA)

IDENTITET

je na doivljaj naeg vlastitog JA tijekom dueg perioda , bez obzira na promjene perioda i okolnosti koje se dogaaju oko nas. Identitet je odgovor na pitanje: TKO SAM JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi. su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za ljude).

STEREOTIPI

PREDRASUDE

su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, skupini ili pojavi stvoreni prije realnog, izravnog iskustva s tom osobom, skupinom ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome.

KOMUNIKACIJA

je sredstvo pomou kojeg stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove, molimo za pomo i mnogo drugih stvari. je prijenos informacija od poiljatelja k primatelju uz uvjet da primatelj razumije informaciju.

JA PORUKE

su poruke koje se odnose na nas, kada govorimo o sebi povezujui se s vlastitim mislima, osjeajima, potrebama i dr.

TI PORUKE

su poruke koje se odnose na drugu osobu i njima izraavamo svoje procjene inei osobu odgovornom za nae osjeaje, misli i potrebe.

EMPATIJA

je jasno razumijevanje osjeaja, potreba, misli i elja druge strane, bez osuivanja.

AKTIVNO SLUANJE

je vjetina sluanja druge osobe s panjom i potovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo.

CENTRACIJA

je usmjerenost na sebe, nesposobnost da se stavimo u poziciju druge osobe i da razumijemo njezine postupke i probleme.

DECENTRACIJA

je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo njezine probleme i postupke.

180

ASERTIVNOST

je zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba.

PREGOVARANJE

je kontrolirani komunikacijski proces s ciljem rjeavanja sukoba interesa dviju ili vie pregovarakih strana (kad svaka strana moe blokirati postizanje cilja druge strane).

KONFLIKT

je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju prijetnje osobnim potrebama, interesima, vrjednotama ili ciljevima.

KOMPROMIS

je vrsta rjeenja konikta u kojem su obje strane djelomino ili polovino zadovoljne rjeenjem.

ARBITRAA

je postupak u kojem trea strana u sukobu preuzima ulogu glavnog procjenjivaa situacije, nudi ili namee svoja rjeenja.

MEDIJACIJA

je jedna od strategija razrjeenja konikta i podrazumijeva sudjelovanje tree strane koja je neutralna, povjerljiva i prihvaena od strana u koniktu.

MEDIJATOR/ICA

je osoba (ili osobe) koji je obuen/na da vodi pregovaraki proces, pomno saslua strane u koniktu, pomjera strane s pozicija na interese, omoguava korisnu razmjenu informacija, pomae u razvoju moguih rjeenja, nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija, pregovara za dogovor koji mogu prihvatiti obje strane i koji zadovoljava najvanije interese obiju strana.

VRNJAKA MEDIJACIJA

je medijacija koja se bavi nastajanjem i razvojem konikta u kolskom okruju, kao i procedurama i metodama njihovog rjeavanja.

PARAFRAZIRANJE

je ponavljanje onog to je reeno uz zadravanje autentinosti (izvornosti) dogaaja.

POTREBA

je pojam koji oznaava motive i vrjednote svakog pojedinca.

181

PRILOZI

Nasilje

Zlostavljanje je namjerno i svjesno negativno postupanje s namjerom da se drugi povrijedi ili zastrai, pri emu je esto izraena nesrazmjera moi rtve i nasilnika, te se takvo ponaanje ne moe opravdati. imbenici koji poveavaju rizik za zlostavljanje su: novo dijete u razredu, emocionalno i tjelesno zaostalo dijete, dijete s kongenitalnim abnormalnostima, dijete razvedenih roditelja, dijete druge vjerske, etnike ili rasne pripadnosti, dijete koje je iznimno nadareno ili dijete koje je ispodprosjenih sposobnosti, dijete koje ivi u siromatvu pa pokazuje znakove zanemarivanja, pretilna djeca, dijete koje je u dobrim odnosima s nastavnikom, dijete koje je rtva obiteljskoga nasilja. Osobine zlostavljaa: djeca dolaze iz obitelji gdje se nesuglasice rjeavaju agresivno i nasiljem, loe su panje i koncentracije, imaju lo uspjeh u koli, na kritike reagiraju ljutnjom i osvetom, esto gledaju nasilne lmove, imaju malo prijatelja ili ih uope nemaju, frustrirani su, suprotstavljaju se odraslima, okrutni su prema ivotinjama, pokazuju nedostatak empatije.

182

Lov na vjetice Progon neistomiljenika9

Svi smo mi skloni osuivati ljude bez prethodnog upoznavanja, a stvaranje pretpostavki je lako i uobiajeno. No, jeste li se ikad zapitali koliko je lako procijeniti prijatelje ili koliko je lako krivo prosuditi strance? Sudovi doneseni bez prethodnog rasuivanja, logiki neosnovani, praeni intenzivnim emocijama nazivaju se predrasudama. Predrasude su vrsta stavova kojima nedostaje opravdanost, a koje se bez obzira na to uporno odravaju i otporne su na promjene. To su sheme pomou kojih bolje razumijevamo stvarnost. Tamo gdje stvarnost ne odgovara predrasudi, naem umu je lake izmijeniti pravo stanje stvari, nego predrasudu. (ene loe voze). Ponekad ih nesvjesno upijamo, ali one su odnekud proizale i imaju mnoge namjene. One nam, takoer, pomau kod nepotpunih informacija: Jelena je ugledala kamion sa sladoledom, sjetila se novca koji je dobila za roendan i otrala je kui. Hoe li vaa pretpostavka ostati ista ako rije novac zamijenimo s pitolj? Iznoenje tvrdnji i uvjerenost u njihovu tonost, iako nisu potkrijepljene injenicama niti zasnovane na argumentima, nego su donesene bez prethodnog provjeravanja njihove tonosti i bez prethodnog razmiljanja o tome, najee ima negativan odnos. Kako predrasude uz to prate i ekstremno negativni osjeaji, tako one djeluju i na ponaanje koje pojaava osuivanje, podcjenjivanje, neprijateljski stav i potie na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda. Isto tako vrlo je lako stvaranje zatvorenog kruga, jer budui da se stvaraju prije ili mimo posjedovanja objektivnih podataka o objektu stava, a potkrijepljene ponaajnom komponentom, naravno da e prouzrokovati svoju potvrdu pri emu e na stav biti ak i pojaan. Na primjer, ukoliko se vi prema nekome koga ne poznajete, a za koga vjerujete da je ovakav ili onakav ponaate u skladu sa svojim uvjerenjem da takva osoba npr. nije uope vrijedna da boravi u vaem prisustvu, a kamoli da razgovara s vama i sl., naravno da e se ta ista osoba, vjerojatno zbunjena, ponaati hladno, prgavo, obrambeno, tj. onako kako vi oekujete to e onda samo opravdati vae miljenje o njoj, koje e se potom odrati i moda manifestirati u nekom gorem vidu. Predrasude su rezultat pogrene i generalizirane ocjene, a uz sve to prilino su krute, neeksibilne, otporne prema podacima. Steene socijalnim uenjem, odravaju dosljednost, ekstremnost, usklaenost, snagu. Ohrabruju diskriminatorske postupke to opet predstavlja drutvenu
9

tetnost. Uslijed odstupanja od racionalnosti, predrasude kre pravednost, negiraju humanost, ne potuju ljudsko dostojanstvo. Najopasnije su rasne i etnike predrasude (Bosanci su glupi. Crnogorci su lijeni. Crnci su prljavi.). Iako su teko promjenjive i gotovo ih je nemogue iskorijeniti, vano je biti svjestan da ih posjedujemo. Uporedo s predrasudama, javljaju se i stereotipije. Stereotipije su rasprostranjena uvjerenja ili misli o odreenoj ljudskoj zajednici kojima isto tako pojednostavljujemo stvarnost. Oni su takvi i toka! (npr. ovi su lijeni, oni opasni i sl). Upotrebljavamo ih da bismo opravdali svoje pogrjeke. Ili, s druge strane, pomou njih jaamo sebe, istiemo superiornost koristei predrasude o vlastitoj skupini. Pomau nam za dobar osjeaj o sebi ili omalovaavanje drugih u kojima vidimo opasnost i prijetnju. Stereotipije se temelje na predodbama usvojenima u koli, kroz masovne medije ili kod kue, a odraavaju se generaliziranjem svih onih koji bi s tim mogli biti povezani. U sjevernoj Irskoj, npr., nenaklonosti izmeu katolika i protestanata su jo s majinim mlijekom posisane. Drugi su razliiti i samim tim neprijatelji - informacije su koje dijete upija jo u ranoj dobi to moe zaeti lanac mrnje i miljenje da su to bia nie vrste, neljudskija od njih samih. Stereotipije su rigidni i pristrasni stavovi o nekim osobama i skupinama: Svi profesori su rasijani. Plavue/ policajci su glupe/i. Stereotipije su vjerovanja povezana s odreenom skupinom ljudi za koje smatramo da imaju odreeni niz karakteristika i osobina, s tim da mogu biti i pozitivna: Talijani su sjajni umjetnici. Crnci su odlini koarkai. Postoji vie vrsta predrasuda: predrasude kao posljedica usvajanja proirenog pogrenog shvaanja zbog slaganja s okolinom (Djevojke koje izlaze u Kajak su sponzorue.), predrasude kao posljedica tradicionalnih shvaanja, ponaanja i reagiranja (ena treba da raa, kuha i bude kuanica.), kao produkt intenzivne negativne emocije u osobnim osobinama pojedinca, njihovoj nesigurnosti i nagomilanoj agresivnosti (iptari samo prave djecu.). Uzroci javljanja predrasuda su drutvenoekonomski i kulturni imbenici, kao i neizbjeni psiholoki imbenici. Najee ih izazivaju ekonomska eksploatacija, konkurentnost, tekoe. Potencijalni i aktualni konikti, odravanje lojalnosti kroz povijest (jezik, obiaji, kultura), vezanost za skupinu jo su neki uzroci nastajanja predrasuda. Sklonost generalizacijama i uproavanjima, kao i agresivnost kao prirodna reakcija na nezadovoljenje razliitih potreba i motiva naroito pomau njihovom odravanju. Socijalna psihologija navodi vie teorija o podrijetlu predrasuda, ali bilo da su zasnovane

Copyright 2006., Centar za informativnu dekontaminaciju, Banja Luka. Sva prava zadrana.

183

na stvarnim razlikama i realnim suprotnostima, osobina, nenaklonostima, neprijateljskom stavu, unutranjoj dinamikoj snazi onih koji imaju predrasude, uroenoj agresivnosti ljudi, fundamentalnoj ljudskoj tenji za moi, frustracijama, tipovima ljudi (anksioznim, nesigurnim, tzv. autoritarnim linostima), aktualnoj situaciji, socijalnim normama i vrjednotama, tradicionalnim skupnim shvaanjima i sl., sutina je u tome da ih treba promatrati kao drutvene pojave i karakteristike pojedinca, tonije kao rezultat borbe za vlast i ostvarivanje razliitih elja, ili ublaenja stvorenog osjeaja nesigurnosti i tenzije. Posljedicama predrasuda srodni su fenomeni: diskriminacija, ksenofobija, netolerancija, antisemitizam, rasizam, a naroito ih potie i odrava etnocentrizam. Diskriminacija je predrasuda u djelovanju koja se oituje u ograniavanju prava najee nacionalnim manjinama. Uperena je protiv svake skupine koja je drukija, iji su pripadnici uglavnom izolirani, iji se nain ivota smatra ilegalnim, koji su prinueni da ive u nezdravim uvjetima, lieni politikog izjanjavanja, rade najgore poslove ili su nezaposleni, koji se neprestano vrijeaju i sl. Ksenofobija je strah od stranaca: bojim se onih koji su drukiji jer ih ne znam, a ne znam ih jer ih se bojim. Hrani se predrasudama i stereotipima, premda proizlazi iz nesigurnosti i umiljenog straha koji prelazi u odbacivanje, neprijateljstvo ili nasilje protiv osoba iz drugih zemalja ili pripadnika manjine. Netolerancija (netrpeljivost) je nedostatak potovanja za tue navike i vjerovanja. Oituje se kroz iskljuenje ili odbacivanje ljudi zbog vjere, seksualnosti, pa ak i frizure ili odjee, i nije im doputeno djelovati na drukiji nain ili imati drukija miljenja. Antisemitizam je kombinacija moi, predrasude, ksenofobije i netolerancije prema idovima. Ovaj oblik vjerske nesnoljivosti vodi do diskriminacije pojedinaca, kao i progona idova kao skupine. Najstranija manifestacija antisemitizma dola je s Hitlerom i nacistikom ideologijom o rasnoj istoi. Rasizam se temelji na povezanim uvjerenjima da su ljudske karakteristike, sposobnosti, itd. odreene rasom i da postoje superiornije i inferiornije rase. Prihvaanjem ovoga morate vjerovati da postoje razliite ljudske rase. Koncept faistike teorije rasizma naroito je opasan, a posljedice zastraujue. Etnocentrizam - vjerovanje da je naa kultura pravi odgovor svijetu - svi ostali nekako nisu normalni. Nae vrjednote i nain ivota su univerzalni, ispravni za sve, drugi su previe glupi da bi razumijeli oite injenice. Susreti s pripadnicima drugih kultura mogu pojaati predrasude, etnocentriki pogledi nas zasljepljuju i ograniavaju da vidimo samo ono to oekujemo i elimo. Druge kulture nam se mogu uiniti i egzotine i atraktivne, ali naa obojenost negativnim predrasudama i stereotipima ih odbacuje kao manje vrijedne.

Etnike predrasude do punog izraaja dolaze u ideologiji zvanoj nacionalizam. Inae, treba razlikovati nacionalizam od drugih oblika nacionalne vezanosti. Naime, iskljuiva vezanost za vlastitu naciju naziva se etnocentriki nacionalizam ili nacionalistiki ovinizam. Istaknuta vezanost i nacionalna idealizacija zapravo je umjereni nacionalizam ili patriotizam, dok internacionalizam znai lojalnost cjelokupnom ovjeanstvu. Nacionalizam i etnike predrasude manifestiraju se u etnikim stereotipijama. Nije lako boriti se protiv predrasuda, pa ipak vrijedi pokuati, ako ni zbog ega drugog onda bar zbog toga da ne budete dio mase kojom se lako manipulira. Meutim, mnogo je prepreka u ovom ozbiljnom, zahtjevnom i osjetljivom pothvatu. Donoenje zakonskih propisa protiv manifestiranja predrasuda moglo bi dati pozitivne rezultate. Ali, kako i gdje? U pojedinim amerikim dravama zakon protiv diskriminacije crnaca uspjeno je funkcionirao, dok bi u susjednim isti taj zakon imao svoje nedostatke. Sustavno informiranje o neopravdanosti predrasuda takoer je jedan od uspjenih naina borbe, ali i on ima svoje propuste. Naime, predrasude najlake usvajaju djeca u koli, ali i putem sredstava informiranja, uspjene medijske propagande aktualne politike i sl. Naalost, kad bi se sve to pokualo odjednom radikalno promijeniti, nailo bi se na posebno snaan otpor, pogotovo od strane onih kojima je sve to upueno. Jer, obrambeni mehanizam i visok stupanj nezainteresiranosti najizraeniji je upravo kod onih tvrdoglavih pojedinaca koji posjeduju najvie predrasuda. Neposredni kontakt sa skupinama prema kojima postoje predrasude moe biti dvosjekli ma, ali i jedan od najuvjerljivijih i najefektivnijih rjeenja. Pri ovome samo treba biti dosta paljiv, oprezan, spreman na sve i nikako ovako neto raditi nasumice ili pod svaku cijenu. Odgoj od strane autoriteta jo je jedan od metoda koje se preporuuju u borbi protiv predrasuda, jer djeca vjeruju svojim roditeljima i to naue u kui nose sa sobom i izvan kruga obitelji. Druge odgojne i obrazovne institucije, takoer, imaju jako puno udjela u formiranju linosti, a one predrasude usvojene u ovoj dobi vrlo teko se iskorjenjuju. Bez obzira koji nain odaberete, ipak je najbolje krenuti od sebe, jer samo ako ste zadovoljni sobom, imat ete dovoljno razumijevanja i za druge. Prema tome, radite na vlastitom usavravanju, jer jednom pronaene ljubav i mir nije teko uputiti ostalima. Sretno ! I ne zaboravite da: Iste stvari ponekad samo izgledaju drukije!

184

Govor nenasilja10
Thomas Gordon uoio je da je vaan oblik nasilja govorno nasilje. Ono je esto manifestacija destruktivnosti ljudi koji nisu uspjeli ostvariti svoju ljudskost, ali i stvar ope kulture. Ponekad ljudi ele biti nenasilni, ponajprije u odnosu sa svojim najbliima, ali to ne znaju, pa naglaava vanost edukacije. On, radei s roditeljima i uiteljima, sugerira JA poruke umjesto TI poruka. JA poruke su autentine i omoguuju da nam drugi ljudi vjeruju. Mi najbolje moemo govoriti o sebi. TI poruke optuuju ili dijagnosticiraju i obino nisu dobro prihvaene od osoba kojima su upuene pa su izvor sukoba i nasilja. JA poruke omoguuju dijalog i bolje razumijevanje meu ljudima. Gordon zagovora i aktivno sluanje koje je vaan oblik dijaloga i moe pomoi kako pri rjeavanju nekih sukoba interesa, pogleda, potreba, ali i pojedincima koji imaju neki osobni problem, da se dublje s njim suoe i krenu ka pozitivnoj akciji. Marshall Rosenberg JA poruke nazvao je irafskim govorom, a TI poruke zmijskim govorom elei ovom personikacijom naglasiti da je prvi govor - govor srca (irafa je ivotinja s velikim srcem), a drugi hladan i racionalan. Rosenberg inae smatra da mi naim racionaliziranjem elimo prikriti pravo stanje stvari, a kad je rije o emocijama i potrebama tu se najee ne uspijevamo maskirati. Zato komuniciranje na razini osjeaja i potreba smatra iskrenim i otvorenim, a na razini racionalnog neiskrenim i zatvorenim komuniciranjem. On je u detalje razradio elemente zmijskog i irafskog govora i stalno radi na edukaciji ljudi irom svijeta za irafski nain komuniciranja. No, najznaajnija stvar u Rosenbergovom pristupu je vjerovanje da i za zmiju ima nade. Ako netko govori zmijski to ne znai da on/ ona ima zmiju u srcu. Zmija je za Rosenberga isto irafa, ali s govornom manom. On nas zato ui da zmiju sluamo irafskim uima, odnosno da u tom govoru prepoznajemo osjeaje i potrebe i da ih iskaemo. Tako i osobu koja govori zmijski stalno okreemo njezinoj ljudskoj sutini i pomaemo joj da prepozna svoje osjeaje kao i potrebe koje ih izazivaju. Tako postupno osobi pomaemo da uzroke svog nezadovoljstva ili ljutnje npr. ne trai u drugima nego u sebi. Kad se to dogodi, zmija se povukla, osoba se otvara, postaje iskrena i nenasilna. Taj arobni obrat je mogu ako smo ovladali nenasilnim irafskim govorom, ali i ako smo spremni dati empatiju osobi koja govori bez obzira na to to govori. Naravno mi ne dajemo
10

empatiku podrku njezinoj destruktivnosti, mrnji ili nasilju koje zagovara. Mi dajemo empatiju osobnoj nesrei koju prepoznajemo, dajemo podrku izraavanju i pranjenju emocija, jer je to proces ozdravljenja i pretpostavka da osoba postane manje destruktivna i sposobna za konstruktivnu akciju. Govor nenasilja svakako je jedan od vanih aspekata nenasilja. On nije svemogu i ne moe biti odgovor na sva pitanja koja se postavljaju u vezi s nasiljem, ali on nam moe pomoi da nas ljudi uju i jasnije razumiju, ali i da mi ujemo njih. On nam moe nae svakodnevno komuniciranje u obitelji, na poslu, sa sluajnim prolaznicima na ulici uiniti prijatnijim, a time i ivot sretnijim i ljepim...

irafski govor Zapaanja Osjeaji Potrebe elje Zmijski govor Dijagnoza Poricanje odgovornosti Zahtjev

Primjer: - Va razred, kolegice, jako slabo zna matematiku. - A otkud vi to znate? - Pa, malo sam ih provjerila dok sam vas zamjenjivala. - Provjeravali ste moje ake? - Htjela sam malo provjeriti jer se stalno hvalite kako su vai najbolji. - Ja? Ja se ne hvalim. To moda roditelji govore jer je poznato da iz mog razreda uvijek izlaze dobri matematiari. ZMIJSKI: Uiteljice, vi pitate samo svoje miljenike. IRAFSKI: Uiteljice, ja bih eljela da i mene pitate. ZMIJSKI: Danas ste jako zloesti. IRAFSKI: Ne volim kada je galama u razredu. Vidim (ujem) ______ i osjeam se ________ jer imam potrebu (stalo mi je) _____________ I elio bih/eljela bih __________.

Ladislav Bognar Govor nenasilja, Osijek, 1998.

185

Karakteristike pregovarakih stilova11

Sluatelj
Osnovne karakteristike: Teko uspostavljaju komunikaciju s drugima Orijentirani na ljude

Sluatelji su osobe koje su orijentirane na ljude i veoma cijene odnose s ljudima. esto poinju pregovore razgovorom o opim drutvenim temama. Oni ele govoriti o problemima i bolje vas upoznati kao osobu. Za njih je pregovaranje koje gradi povjerenje i meusobno razumijevanje mnogo vie od posla. 1. Ne vole javno govoriti. Oni mogu biti i vrlo spori u procesu donoenja odluka, ali su povjerljivi, optimistini i posveeni rezultatu koji e biti dobar za obje strane. Ne vole preuzimanje rizika i vole sigurnost u poslu. Ako ste sluatelj, svoje odnose s drugima moete poboljati tako to ete biti vie asertivni, fokusirani na zadatak i donositi zakljuke na temelju injenica, a ne subjektivnih procjena. U pregovaranju sluatelji se trude da zadovolje obje strane. Ako pregovarate sa sluateljem, pomoi e vam ako prvo jasno pokaete potovanje i brigu. Pokuajte biti neformalni i prisni s njima, pokaite da vas zanimaju kao osobe. Identicirajte njihov cilj. Budite iskreni i orijentirani k cilju. Nemojte ii na konfrontaciju jer kad su pod stresom, sluatelji su esto submisivni i neodluni i mogu odustati od pregovora. Nikad im ne recite: Ne shvaaj to osobno. 2. Sluatelji najee imaju konikte s aktivistima.

Stvaratelji su eksibilni, kreativni i otvoreni za promjene. Razmiljaju o velikim stvarima i nisu usmjereni na detalje. Oni su entuzuijastini ljudi koje pokree uzbuenje koje je esto zarazno. Oni ne preu od prekidanja pregovora i zbijanja ale. Vole biti priznati, priati pred publikom, bez obzira to moda nemaju pojma o temi.

Stvaratelj
Osnovne karakteristike: Lako uspostavljaju komunikaciju s drugima Orijentirani na ljude

Nekada se ne mogu zaustaviti. Mogu biti impulsivni i donijeti odluku napreac. Kako im i ime kae, vrlo su kreativni. Pravi izazov za njih je nai pravu ideju, kasnije gube interes. Kad su pod stresom, esto mijenjaju temu. Ako malo uspore i smanje razinu svog entuzijazma, stvaratelji mogu mnogo bolje komunicirati s drugima. Ako vam je oponent u pregovorima stvaratelj, pokuajte prvo da im iskaete potovanje. Budite kreativni i spremni na mnotvo razliitih opcija. Pustite ih da iskau oduevljenje na poetku i budite spremni na brzo donoenje odluke, ali uvjerite se da su toke pregovora do kraja razjanjene. Stvaratelji najee imaju konikte s misliteljima.

11

arenac, Ranka, Pavlii, Nevenka i Begu, Bego: Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.

186

Aktivist
Osnovne karakteristike: Lako uspostavljaju komunikaciju s drugima Orijentirani na zadatke

Aktivisti su praktini, sigurni u sebe, natjecateljski raspoloeni i kompetentni. Odlino rjeavaju probleme i na sebe preuzimaju najvei rizik i odgovornost. Na drugoj strani mogu biti arogantni, dominantni, nepovjerljivi, nametljivi, pravi ulini borci. Ne obaziru se mnogo na potrebe drugih ljudi, nestrpljivi su i loi su sluatelji. Njihov imperativ je pobjeda. Aktivisti mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako malo uspore i sluaju. Brojanje do 10 prije davanja bilo kakvog odgovora, prijedloga ili primjedbe je vrlo dobra tehnika. Trebaju biti otvoreniji i pokazati vei interes za odnose. Kada pregovarate s aktivistom, brzo preite na stvar, nemojte gubiti njihovo vrijeme, budite fokusirani na rezultat i preskoite detalje. Pitajte radije nego da predlaete. Oekujte brzo, logino rjeenje. Imajte u vidu da, ma kako nemogu u pregovorima bio, za aktivistu je to samo biznis, nita osobno. Aktivisti najee imaju konikte sa sluateljima.

Mislitelji misle da su vrlo mudri. Oni metodiki istrauju svaku mogunost ne ostavljajui ni jedan milimetar neobraen. Imaju stranu potrebu za injenicama i detaljima i nee se pomjeriti ukoliko ne analiziraju svaku stvar do u detalje. Oni trae fer i ekonomino rjeenje za obje strane, i to rade sporo jer tee perfekciji. Zato u pregovorima mogu biti povueni i bezosjeajni. Ne vole preuzimati rizik.

Mislitelj
Osnovne karakteristike: Teko uspostavljaju komunikaciju s drugima Orijentirani na zadatke

Jedno po jedno jeste njihovo pravilo. Mislitelji mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako se malo ubrzaju, prestanu s beskonanim detaljisanjem, preuzmu vie rizika i pokau malo vie brige za ljude. Prije pregovaranja s misliteljima, uradite va domai zadatak, detaljno i sveobuhvatno istraivanje. U tijeku pregovaranja slijedite njihov - korak po korak - pristup i pokuajte ih uvjeriti u vae gledite. Neka vaa diskusija bude funkcionalna i vezana za posao. Uporaba slikovitih prikaza pomae (mape, grake i sl.). Pokaite im kako predloeno rjeenje ima prednosti glede novca, vremena i resursa. Zapamtite da mislitelje motivira tonost, logika i podaci. Imajte strpljenja za njihovu dugu analizu. Mislitelji najee imaju konikte sa stvarateljima.

187

Karakteristike tekih pregovaraa12

Tenk pokuava kontrolirati proces i zavriti sve to se zavriti da; ponaanje ovakve osobe varira od blagog navaljivanja do otvorene agresivnosti. U pregovorima s ovakvom osobom, va cilj je uspostaviti meusobno potovanje: - drite se na zemlji; - prekidajte napade; - pratite njezine glavne toke; - ciljajte na donju granicu i pucajte; - uspostavite mir, uz uzajamno potovanje, jer ipak morate raditi zajedno. Ako pogrijeite, priznajte svoju pogrjeku, iznesite to ste nauili iz iskustva i recite to ete uraditi u budunosti da biste izbjegli pogrjeke.

Snajper je strateg koji pokuava situaciju kontrolirati ruganjem i poniavanjem. U pregovorima s ovakvom osobom va cilj je da je razotkrijete: - zastanite, gledajte, ponovite; - koristite istrana pitanja: stvarne namjere, relevantnost; - koristite tenk strategiju ako je neophodno; - predloite civiliziranu budunost. Uinite da se osjea neprijatno zbog svog ponaanja.

Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju o mnogim pitanjima i pokuava rijeiti pregovore na nain koji je unaprijed utvrdio kao najbolji. Va cilj je da ga uinite prijemivim za nove ideje: - budite spremni i znajte o emu govorite; - ponavljajte s potovanjem; - nadovezujte se na njegove ideje i elje; - predstavite vae miljenje na indirektan nain; - preobratite ga u vaeg mentora. Prepoznajui njihovu ekspertizu djelovat ete manje prijetei.

Onaj to misli da sve zna je specijalist u pretjerivanju, poluistinama, argonu, beskorisnim savjetima i davanju miljenja onda kada to nitko ne trai jednom rijeju takva osoba oajniki trai pozornost. Va cilj je da njegovim loim idejama date osnovu: - dajte mu malo pozornosti; - razjasnite detalje; - predstavite stvari onakvim kakve jesu; - dajte mu stanku ; - prekinite ciklus; ljubazna konfrontacija da bi se utvrdile posljedice negativnog ponaanja; pohvalite ono to uradi kako treba.

Granata misli da je nitko ne cijeni i ne uvaava i njezino buntovniko ponaanje je teko ignorirati. Va cilj je uspostaviti kontrolu nad situacijom: - pridobijte njihovu pozornost; potrudite se da va glas i jezik budu prijateljski; - ciljajte na srce i pokaite vau iskrenu brigu; - smanjite intenzitet; - dozvolite period da se smire strasti; - nemojte im dozvoliti da eksplodiraju!

Da osoba eli se sa svima slagati, ali moe vrlo lako preuzeti na sebe vie obveza nego to ih moe obaviti, ne razumijevajui pravu prirodu zadataka koje preuzima na sebe. Va cilj je da se ove osobe obveu na ono to i stvarno mogu ostvariti: - napravite takvo ozraje da bude sigurno biti iskren; - govorite otvoreno i uvaite njihovu iskrenost; - pomozite im da naue planirati; - osnaite va odnos s tom osobom; - osigurajte posveenost; uzmite ih za rije i ponovite ukratko na to su se obvezali; opiite koje mogu biti negativne posljedice.

12

Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.

188

Moda osoba nije u stanju izabrati najbolju odluku jer je plae negativne posljedice svake od moguih odluka. Va cilj je da im pomognete da naue da misle odluno: - utvrdite prihvatljivi stupanj rizika; - identicirajte konikte i razjasnite sva pitanja; - koristite sustav donoenja odluka; - ohrabrite i osigurajte da ispotuju dogovor; - ojaajte osobni odnos.

Nita osoba je pasivna i moe biti usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je usmjerena na zadatke, onda je perfekcionist u svijetu u kome nita nije dovoljno dobro. Ako je usmjerena na ljude, ona se povlai prije nego to e povrijediti bilo ije osjeaje. Va cilj je da uvjerite ovu osobu da razgovara: - planirajte dovoljno vremena; - postavljajte otvorena pitanja, uz puno nade da ete dobiti odgovor; - budite i duhoviti; - pogaajte, ako vam nita drugo ne bude polo za rukom; - ukaite na budue posljedice, ako se ne ukljui u pregovore.

Ne osoba je orijentirana na zadatke i mora ih obaviti kako treba izbjegavajui pogrjeke. Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu. Va cilj je da ih preusmjerite s traenja pogrjeaka na rjeavanje problema: - idite niz rijeku dozvolite im da budu negativni; - koristite ih kao resurs i sustav za rana upozorenja; - ostavite otvorena vrata nemojte navaljivati da se odluka odmah donese; - prepoznajte njihove dobre namjere; - pokuajte sa suprotnim odgovorima obrnuta psihologija.

Osoba koja se prenemae pati od izraene nemogunosti da vidi to bi moglo i to bi trebalo biti, ali to nadoknauje mogunou da vidi to nije u redu s onim to je bilo i to jeste. Va cilj je da uspostavite savez za rjeavanje problema: - sluajte glavne toke; - prekidajte i budite konkretni; - pomjerite fokus na rjeenja; - pokaite im budunost; - povucite crtu govorite o rjeenjima ili prestanite govoriti na trenutak.

189

Dvanaest faza poteza medijatora

Faza 1: Uspostavljanje veze sa stranama u raspravi Inicijalni kontakti sa stranama Izgradnja povjerenja Promocija dobrih odnosa Edukacija strana o procesu Poveanje posveenosti proceduri

Faza 2: Izbor strategije za voenje medijacije Pomo stranama da procjene razne pristupe upravljanja i rjeavanja konikta Pomo stranama da izaberu pristup Koordinacija pristupa stranama

Faza 3: Sakupljanje i analiza bazinih informacija Sakupljanje i analiza relevantnih podataka o ljudima, dinamici i prirodi konikta Verikacija tonosti podataka Minimaliziranje utjecaja netonih i nedostupnih podataka

Faza 4: Dizajniranje detaljnog plana medijacije Identikacija strategija i posljedinih nezavisnih poteza koji e omoguiti da strane krenu prema dogovoru Identikacija zavisnih poteza radi odgovora na specine situacije u specinom sukobu

Faza 5: Izgradnja povjerenja i suradnje Psiholoki pripremite strane u sukobu da sudjeluju u pregovorima o ozbiljnim pitanjima Izaite na kraj s jakim emocijama Provjerite shvaanja i minimalizirajte stereotipe Gradite priznanje legitimnosti strana i pitanja Gradite povjerenje Pojasnite komunikaciju

Faza 6: Poetak sesije medijacije Otvorite pregovore izmeu strana Uspostavite otvoren i pozitivan ton Utvrdite osnovna pravila i linije vodilje u ponaanju Pomozite stranama u ispoljavanju emocija Uklonite granice temama i pitanjima za diskusiju Pomozite stranama u istraivanju obveza, najupadljivijih pitanja i utjecaja

190

Faza 7: Deniranje pitanja i postavljanje dnevnog reda Identicirajte iroki krug tema od znaaja za strane Osigurajte dogovor oko pitanja o kojima e se diskutirati Odredite redoslijed za bavljenje pitanjima

Faza 8: Otkrivanje skrivenih interesa strana u raspravi Identicirajte supstantivne, proceduralne i psiholoke interese strana Educirajte strane o meusobnim interesima

Faza 9: Stvaranje opcija za dogovor Razvijte svijest meu stranama o potrebi viestrukih opcija Spustite predanost do pozicija ili samih alternativa Generirajte opcije koristei poziciono cjenkanje ili cjenkanje zasnovano na interesima

Faza 10: Procjenjivanje opcija za dogovor Razmotrite interese strana Procijenite kako se interesi mogu postii na temelju raspoloivih opcija Procijenite koliko e biranje opcija odmoi ili doprinijeti

Faza 11: Finalno cjenkanje Postignite dogovor ili kroz ubrzano pribliavanje pozicija, nalne skokove za pakiranje dogovora, razvoj formule konsenzusa ili uspostavu proceduralnih sredstava da bi se postigao supstantivan dogovor

Faza 12: Postizanje formalnoga dogovora Identicirajte proceduralne korake da operacionalizirate dogovor Uspostavite procedure evaluacije i nadzora Formalizirajte dogovor i stvorite mehanizam prisile i obveze

191

Medijacijski tim osnovne/srednje kole ______________________________________________

IZVJEE O MEDIJACIJI
Imena osoba koje sudjeluju u medijaciji/osoba u koniktu 1. ___________________________________________________________________________

2. ___________________________________________________________________________ Razred:_______________________________________________________________________ Godite: ______________________________________________________________________ Mjesto odravanja medijacije: _____________________________________________________ Do medijacije je dolo: 1. jer su strane u sukobu same zatraile pomo medijacijskog tima 2. jer je medijator uo za konikt i sam ponudio svoju pomo 3. jer su: a) b) c) d) kolege iz razreda, nastavnik, roditelj, pedagog,

preporuili stranama koje su u koniktu da zatrae pomo medijacijskog tima 4. jer_________________________________________________________________________ Osnovni problem strana u koniktu bio je:

Opis tijeka medijacije:

Ishod medijacije i dogovor koji je postignut:

Problemi u medijaciji:

Druga zapaanja medijatora:

192

Obrazac za ocjenu medijatora

Vjetine medijatora 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Pokazuje empatiju prema stranama u sukobu Izgrauje povjerenje tijekom procesa Pokazuje nepristranost Koristi aktivno sluanje Dobro prikuplja informacije Koristi tehnike sumiranja, parafraziranja i dr. Pomae stranama da razumiju pozicije, potrebe, interese i dr. Kontrolira proces Kontrolira emocije i omoguava njihovo ventiliranje Koristi pomona sredstva Obrazuje strane u sukobu Koristi izlistavanje to veeg broja moguih rjeenja Pomae stranama da se decentriraju Pomae stranama da pronau najbolje mogue rjeenje Pridrava se etikih standarda

193

VANO ZA VA RAD U TIMU ZA MEDIJACIJU

est misaonih eira (Edvard de Bono) De Bono govori o prednosti postojanja razliitih misaonih stilova u timu, a sluei se metodom raznobojnih eira. Bijeli eir Bavi se injenicama i brojevima, neutralan je i objektivan. Ima disciplinirano miljenje, razvijen osjeaj za direktnost, ne nudi interpretacije. Crveni eir To je eir za emocije. Taj misaoni pristup pokriva sve - od jednostavnih emocija (strah, nedopadanje) do onih sloenijih (prosuivanje, intuicija, estetski osjeaji). uti eir Rije je o eiru koji pokriva pozitivno i konstruktivno, zainteresirano za dogaanje stvari. U situacijama i ljudima vidi prednost i vrijednost. Simbolizira optimizam, mogunosti. Zeleni eir Simbolizira plodnost, razvitak, kreativno miljenje i vrijednost posijane ideje. Stvara nove koncepte razbijajui tradicionalne obrasce miljenja. Nositelj ovog eira koristan je u traganju za alternativama. Plavi eir Denira probleme i oblikuje pitanja. Odgovoran je za zakljuke, uvid u cjelinu, vodi rauna o potovanju pravila. Crni eir Identicira pogrjeke, prepoznaje stvari koje nose opasnost. Ljudi ne tragaju za dokazima koji su protivni njihovim miljenjima, ali je ovaj lan neophodan u timu.

eiri se mogu mijenjati, odbacivati, razmjenjivati, vodei rauna da svatko nosi odgovarajui eir u odreenoj fazi projekta, a u ovom sluaju nenasilnog rjeavanja konikata.

194

PEDESET RIJEI I IZRAZA KOJI OPISUJU OSJEANJA

srean uzbuen eljan veseo na sedmom nebu stidljiv smjeran bespomoan usamljen nesiguran

tuan potiten sumoran oajan plaan

zbunjen zauen pometen rastrojen umoran

nemiran uzrujan napet zabrinut nespokojan

iznerviran ljut bijesan uznemiren razjaren

miran zadovoljan raspoloen ponosan oputen

uplaen sputan kriv stidljiv posramljen

iznenaen zabezeknut preplaen okiran prestravljen

siguran pouzdan pun nade pun povjerenja

2004 Uionica bez nasilnitva. Dozvoljeno kopiranje za rad u nastavi. Kreativni centar.

195

BLAENO

PONOSNO

TUNO

LIJEPO

ZABRINUTO

ZAHVALNO

IRITIRANO

ZBUNJENO

SRDITO

NESTRPLJIVO

ODUEVLJENO

KONFUZNO

SRETNO

OHRABRENO

UPLAENO

UZBUENO

DOSADNO

IZNENAENO

ZNATIELJNO

NERVOZNO

196

PROCJENA USPJENOSTI (EVALUACIJA)

Procjena uspjenosti (evaluacija) prati sve faze treninga iz tri razloga: da se utvrde snage i slabosti treninga, metodoloki pristup, korist za sudionike i opravdanost uloenih sredstava; da se rezultati evalucije upotrijebe za planiranje buduih treninga i njihovo podizanje na viu razinu; da se omogui sudionicima stalna mogunost komentiranja, prilagoavanja i kontrole vlastitog procesa uenja.

Procjene uspjenosti (evaluacije) mogu se izvoditi tijekom radnog dana i na kraju treninga.

Dnevne procjene Dnevne procjene uspjenosti (evaluacije) moete izvesti: a) Pitanjima 1. Kako se osjeate? 2. to vam se danas svidjelo na obuci? 3. to vam se nije svidjelo na obuci? 4. to biste promijenili na dananoj obuci? Postavite pitanje jedno po jedno svim sudionicima/ama obuke ukrug i biljeite odgovore. b) Jednominutnim upitnikom Zasad, smatram da je ovaj trening...... (zaokruiti odgovor 1 (najslabije) do 5 najbolje)

Nezanimljiv Previe spor Previe teak Beznaajan Neorganiziran Napet

1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2

3 3 3 3 3 3

4 4 4 4 4 4

5 5 5 5 5 5

Zanimljiv Previe brz Previe lak Znaajan (za mene) Organiziran Oputen

Molimo vas da napiete i kratak komentar kako ovaj trening unaprijediti:

197

Procjena obuke Za procjenu cjelokupne obuke moete napraviti kombinaciju predloenih dnevnih procjena, ali obvezno imajte i provjeru u vidu pitanja i odgovora u obliku obrasca. Na primjer:

Najloije

Najbolje

1.

U kojoj sam mjeri dopunio svoja znanja o vrnjakoj medijaciji?

2.

Koliko je ono to sam uo na obuci bitno za moj rad u timu za medijaciju?

3.

Koliko e obuka imati utjecaja na moje stavove prema nenaslinom rjeavanju konikata?

4.

Ocjena kvalitete prezentacija (predavanja) i radionica tijekom obuke

5.

Ocjena kvalitete znanja i vjetina trenera u radu sa skupinom

198

LITERATURA
1. Triki, Zorica i Koruga, Dragana: Vrnjaka medijacija od svae slae, Ured njemake agencije za tehniku suradnju (GTZ), Beograd, 2003.

2. arenac, Ranka, Pavlii, Nevenka i Begu, Bego: Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.

3. Centar za nenasilnu akciju Sarajevo: Prirunik za treninge iz nenasilne razrade konikata za rad sa odraslima, Dom tampe, Zenica, 2000.

4. arenac, Ranka i Begu, Bego: Rjeavanje koniktnih situacija, Monkarton, Podgorica, 2006.

5. Udruga roditelja Korak po korak: kola otvorena roditeljima, Zagreb, 2006.

6. Remboldt , Carole: Educational Leadership, September 1998., (lanak preuzet iz asopisa Dijete, kola, obitelj, broj 8, svibanj, 2002.)

7. Centar za dokumentaciju i edukativnu inovaciju Tuzlanskog kantona: Medijacija posredovanje u koniktu, Tuzla, 2007.

8. Grupa MOST: Medijacija posredovanje izmeu strana u sukobu, Beograd, 2000.

9. L. Bin, Alan: Uionica bez nasilnitva, Kreativni centar, Beograd, 2004.

10. Bognar, Ladislav: Govor nenasilja, Osijek, 1998. 11. Centar za informativnu dekontaminaciju: Lov na vjetice - Progon neistomiljenika, Banja Luka, 2006.

199