SIGMUND FREUD Nelagodnost u kulturi I

- Poslao prijatelju rukopis o kojemu RELIGIJU proglaava iluzijom. Prijatelj mu zamjera to nije poklonio panju pravom izvoru religioznih osje anja. Prijatelja to osje anje nika!a nije napustilo" a mnogi su mu potvr!ili njegovo postojanje. #ato mora pretpostaviti !a postoji i u milijuna lju!i. Religiozno je osje anje osje aj vje$nosti" to je osje anje o ne$emu %ezgrani$nom. Lju!i se mogu nazvati religioznim $ak i ako se o!ri$u svake vjere i svake iluzije. Religiozno je osje anje osje anje neraski!ive povezanosti i pripa!anja &jelini. 'reu! i !alje ne vjeruje !a je takvo osje anje primarno" ali ne eli pori&ati njegovo postojanje ko! !rugih. (poznaja o svojoj povezanosti s okolnim svijetom putem neposre!nog osje anja zvu$i strano. )i u to nismo sigurniji kao u osje anje samoga se%e. *vo JA nam izgle!a samostalno" je!instveno i !o%ro ograni$eno o! svega !rugoga. +li psihoanaliza je pokazala !a je to varka te !a Ja prelazi u *no. Ja je ipak prema vani jasno i otro ograni$eno. Iznimka o! toga je zalju%ljenost ka!a se $ini !a grani&a izme,u Ja i o%jekta i$ezava pa zalju%ljenik smatra !a su Ja i -i je!no. Patologija je pokazala vie stanja u kojima grani&a izme,u Ja i vanjskoga svijeta postaje neo!re,ena ili se grani&e pogreno utvr,uju. U takvim nam slu$ajevima !ijelovi vlastitog tijela izgle!aju strani" a !ijelovi vlastitog !uevnog ivota kao !a ne pripa!aju naem Ja. I osje anje svoga Ja je" !akle" po!lono poreme ajima" grani&e toga Ja nisu stalne. *sje anje svoga Ja u o!raslog $ovjeka nije moglo %iti takvo o! po$etka. .ojen$e jo ne razlikuje svoje Ja o! vanjskog svijeta kao izvora osje anja koji na njega na!iru. -o nau$i postepeno" o!govaraju i na razne po!raaje. Ja se prvi puta suo$ava s /o%jektom0 koji !olazi /izvana0 ka!a pla$om natrag trai maj$inu !ojku. )akon toga se suo$ava i s neiz%jenim osje ajima %oli i neprijatnosti. -a!a nastaje tenja !a se o! Ja o!voji sve to moe postati izvorom neprijatnog. )amjernim upravljanjem osjetilne !jelatnosti i o!govaraju om mii$nom aktivno u moe se nau$iti razlikovati unutranje 1ono to pripa!a svome Ja2 o! vanjskog 1ono to !olazi iz vanjskog svijeta2. Ja se" !akle" o!vaja o! vanjskog svijeta3 u po$etku sa!ri sve" a kasnije o!vaja o! se%e je!an vanjski svijet. )ae !ananje osje anje svoga Ja samo je zakrljali ostatak je!nog mnogo ireg osje anja. Je li se primarno osje anje svoga Ja o!ralo u !uevnom ivotu lju!i4 5ivi li ono prvo%itno i !alje pore! kasnijih o%lika koji su postali o! njega4 U !uevnom je ivotu to $esta pojava 1npr. je!an !io nekog nagona moe ostati nepromijenjen" !ok se !rugi !io !alje razvija2. U !uevnom ivotu ne moe propasti nita to je je!nom nastalo. )a neki na$in sve ostaje sa$uvano" a u povoljnim uvjetima opet moe iza i na vi!jelo. #ato je za%lu!a !a za%oravljanje zna$i unitenje upam enog6 U !uevnom %i u" pore! poslje!nje 7aze razvoja" jo i !alje postoje i sve pretho!ne. U 7izi$kom ivotu" za razliku o! psihi$koga" nije mogu e o$uvanje svih pretho!nih stupnjeva pore! krajnjeg 1npr. nestajanje em%riona" !je$jih kostiju2. .akle" u !uevnom ivotu prolost moe %iti o$uvana" tj. ne mora %iti %ezuslovno unitena. 8o!a je i mogu e !a neto staro u psihi %u!e toliko iz%risano ili istroeno !a se vie nikakvim postupkom ne moe oivjeti" ali o tome ne znamo nita. ( kojim se pravom osje anje smatra izvorom potre%e za religijom4 Potre%a za religijom potje$e o! !jetinjaste %espomo nosti koja je po%u!ila $enju za o&em. #aje!ni$ko je osje anje vjerojatno nakna!no !ospjelo u vezu s religijom.

II
#a o%i$nog je $ovjeka religija sistem u$enja i o%e anja koji mu" s je!ne strane" o%janjava zagonetku ovoga svijeta" a s !ruge ga strane uvjerava !a e o!ri&anje u ovom svijetu %iti na!okna,eno na !rugom svijetu. )o to je sve toliko !jetinjasto i !aleko o! istine6 5ivot kakav nam je !osu,en previe je teak za nas i !onosi nam previe %ola i razo$aranja. :ako %ismo ga po!nijeli" koristimo u%laavaju a sre!stva; a2 velika o!ri&anja" koja nam omogu uju !a pot&ijenimo svoju %lije!u" %2 zamjene za za!ovoljenje" koja umanjuju %lije!u3 &2 opojna sre!stva" koja nas $ine neosjetljivim za %lije!u. U tom re!u nije lako o!re!iti mjesto religiji" ali opet" samo religija zna !ati o!govor o smislu ivota. Lju!i tee za (RE<*8" a ta tenja ima !vije strane; pozitivan &ilj 1!oivljavanje snanih za!ovoljstava2 i negativan &ilj 1o!sustvo %oli i neza!ovoljstva2. (re a se u uem smislu rije$i o!nosi samo na ovo prvo. *no to se naziva sre om potje$e o%i$no o! iznena!nog za!ovoljenja jako nagomilanih potre%a" a po svojoj je priro!i mogu a samo kao epizo!i$an 7enomen. =u!u i !a mi u je!nom stanju moemo uivati vrlo malo" nae su mogu nosti sre e ograni$ene ve samom naom konstitu&ijom. P+-)J+ prijeti s tri strane; a2 iz vlastitog tijela" pre!o!re,enog za raspa!anje i nestajanje3 %2 iz vanjskog svijeta3 &2 iz o!nosa s !rugim lju!ima. Patnju $esto smatramo nepotre%nim !o!atkom te po! njezinim pritiskom postajemo umjereniji u svojim zahtjevima za sre om. Lju!i se $esto smatraju sretnim ako su iz%jegli nesre u i pre%ro!ili nevolju. -ako je za!atak iz%jegavanja patnje potisnuo u poza!inu postizanje za!ovoljstva. )ajneposre!nija zatita o! patnje je osamljenje" u!avaljavanje o! !rugih. (re a koja se postie tim putem je sre a spokojstva. .rugi i %olji na$in zatite o! patnje je taj !a se krene u napa! na priro!u i pot$ini je lju!skoj volji. -a!a $ovjek sura,uje sa svima na postizanju sre e svih. )ajinteresantnije su one meto!e zatite o! patnje koje pokuavaju !a utje$u na vlastiti organizam. )ajuspjenije u tom smislu !jeluje kemijska meto!a > intoksika&ija. *na po!razumijeva materije koje tijelo ne sa!ri" a svojim prisustvom u krvi stvaraju osje anje za!ovoljstva te spre$avaju pojavu neza!ovoljstva. #ahvaljuju i njima" ne postie se samo za!ovoljstvo" ve i nezavisnost o! vanjskog svijeta" jer $ovjek u svako !o%a moe iz%je i pritisak realnosti i na i uto$ite u nekom vlastitom svijetu. Je!nog !ijela patnje moe se oslo%o!iti U-JE?+JE8 )+ )+G*)E. -aj na$in o%rane o! patnje nije usmjeren na aparat osje anja" ve pokuava zagospo!ariti unutranjim izvorima potre%a. Eksterno se to !oga,a ka!a se nagoni umrtve 1orijentalna 7ilozo7ija > joga2. :a!a se UPR+@LJ+ )+G*)I8+" ne o!ustaje se o! nagona !a se postigne za!ovoljenje" a postie se i o!re,ena zatita o! patnji" jer se neza!ovoljenje zauz!anih nagona ne !oivljava s toliko %ola kao neza!ovoljenje slo%o!nih. U zamjenu za to" opa!aju mogu nosti uivanja. *sje anje sre e za!ovoljenjem !ivljeg nagona neuspore!ivo je intenzivnije nego za!ovoljenjem o%uz!anog nagona. *%rana o! patnje PRE8JEA-+)JE8 LI=I.+ sastoji se u premjetanju nagonskih &iljeva tako !a ih ne moe pogo!iti o!%ijanje iz vanjskog svijeta. Pritom najvie postie onaj koji moe !ovoljno povisiti u!io za!ovoljstva iz izvora psihi$kog i intelektualnog ra!a. (la%ost je ove meto!e nemou nost iroke primjene. *na je pristupa$na samo malo%rojnima koji imaju nao$itu po!logu i o%!arenost" ali ni njima nije u stanju o%ez%ije!iti potpunu zatitu o! patnji i o%i$no otkae ka!a vlastito tijelo postane izvor patnji. Premjetanje je li%i!a pri%avljanje za!ovoljstva iz unutranjih" psihi$kih z%ivanja kako %i se postigla nezavisnost o! vanjskoga svijeta. -u se la%avi veza s realno u" jer se za!ovoljenje postie pomo u iluzija. *%last iz koje potje$u iluzije je svijet 7antazija" a 7antazija za!ovoljava elje koje je teko ispuniti. @rrhuna& za!ovoljstava postignutih putem 7antazije jest uivanje u umjetni$kim !jelima. Ipak" umjetnost moe %iti samo privremeno uto$ite o! ivotnih ne!a a.

Jo je!an postupak je PRE:I.+)JE svih veza ( RE+L)*A<U. Po njemu je realnost izvor svih patnji i je!ini neprijatelj pa uz nju nije mogu e ivjeti. *n tko eli %iti sretan mora prekinuti sve veze s realno u. Covjek moe okrenuti le,a svijetu ili preina$iti svijet i umjesto njega izgra!iti !rugi" %olji svijet. -ko iz o$aja po,e tim putem prema sre i" ne e nita posti i. I ve i %roj lju!i moe pokuati zaje!ni$ki se%i o%ez%ije!iti sre u i zatitu o! patnji sumanutim iskrivljavanjem stvarnosti. Lu!ilo mase takve vrste su i lju!ske religije6 -ehnika zatite o! patnje je i LJU=+@" koja tei za nezavisno u o! su!%ine i ra!i toga prenosi za!ovoljenje u unutranje !uevne pro&ese. Pri tome se koristi premjetanjem li%i!a" ali se ne o!vra a o! svijeta" ve prijanja uz njegove o%jekte i postie sre u iz osje ajnog o!nosa prema njima. Lju%av se ne za!ovoljava iz%jegavanjem neprijatnosti" ve se ra!ije $vrsto !ri strasnog stremljenja pozitivnom postizanju sre e. Lju%av koja prua najsnaniji !oivljaj osje anja za!ovoljstva je spolna lju%av. *va je tehnika vrlo sla%a jer nika!a nismo sla%ije zati eni o! patnje nego ka!a volimo" nika! nesretniji nego ka! izgu%imo voljeni o%jekt ili njegovu lju%av. U5I@+)JE U LIJEP*8E 1estetski stav u o!nosu na ivotni &ilj2 prua sla%u zatitu o! patnji kojima smo izloeni" ali nam ipak moe mnogo toga na!okna!iti. Uivanje u lijepom ima o%iljeje je!nog pose%nog" %lagog opojnog osje anja. )ije jasna nikakva korist o! ljepote" niti se uvi,a !a je ona nuna za kulturu" ali se kultura %ez nje ipak ne moe zamisliti. )auka o esteti&i prou$ava uslove po! kojima se !oivljava lijepo" ali nije mogla o%jasniti priro!u i porijeklo ljepote. Izgle!a !a je njezin za$etak u o%lasti seksualnih osje aja. Program > koji nam name e prin&ip za!ovoljstva > !a postignemo sre u ne moe se ispuniti" pa ipak ne smijemo napustiti napore !a se ispunjenju pri%liimo na ovaj ili onaj na$in. 8oemo i i veoma razli$itim putovima" o!a%rati pozitivan &ilj; postizanje za!ovoljstva" ili negativan &ilj; iz%jegavanje neza!ovoljstva. )ije!nim o! na$ina ne moemo posti i sve to elimo. #a sre u ne postoji savjet koji o!govara svima. (vatko mora prona i vlastiti na$in kako !a postane sretan. Ra!i se o tome koliko realnog za!ovoljenja o! svijeta netko moe o$ekivati i u kolikoj je mjeri spreman postati nezavisan o! njega ili ga izmijeniti prema svojim eljama. U tome e vanu ulogu" osim vanjskih okolnosti" o!igrati psihi$ka konstitu&ija poje!in&a. )pr. $ovjek koji je preteito eroti$an uspostavit e osje ajne veze s !rugim lju!ima. )ar&isti$an je $ovjek sam se%i !ovoljan pa e osnovna za!ovoljenja traiti u vlastitim unutranjim !uevnim z%ivanjima. Uspjeh nika!a nije siguran te zavisi o! mnogih momenata" ali najvie o! sposo%nosti psihi$ke konstitu&ije !a prilago!i svoje 7unk&ije okolini i !a nju iskoristi za pri%avljanje za!ovoljstva. Covjek s naro$ito nepovoljnom nagonskom konstitu&ijom koji nije kako tre%a preraspore!io svoje li%i!inozne komponente imat e poteko a u postizanju sre e" naro$ito ako je suo$en s tekim za!a&ima. RELIGIJ+ suava igru iz%ora i prilago,avanja" jer name e svima na isti na$in svoj put za postizanje sre e i zatitu o! patnji. )jezina se tehnika sastoji u pot&jenjivanju vrije!nosti ivota i sumanutom izopa$avanju slike realnog svijeta. Uvla$enjem u je!no masovno lu!ilo" religija uspjeva mnoge lju!e pote!iti in!ivi!ualne neuroze6 +li nita vie.

III
-ri su I#@*R+ naih P+-)JI; a2 premo priro!e" %2 tronost naeg tijela" &2 nesavrenstvo ustanova koje upravljaju vezama me,u lju!ima u poro!i&i" !ravi i !rutvu. Prva !va izvora moramo priznati i prepustiti se neiz%jenom. Priro!u ne emo nika!a potpuno savla!ati" a na organizam" koji je i sam !io te priro!e" uvijek e ostati prolazan i ograni$en u mogu nostima i prilago,avanju. U tom smislu moemo !jelovati samo tako !a se oslo%o!imo nekih patnji" a !ruge !a u%laimo. Prema tre em izvoru patnje tre%amo se postaviti sasvim !ruga$ije" tj. nika! ga ne tre%amo prihvatiti. Ustanove koje smo stvorili tre%aju %iti za zatitu i !o%ro%it svih nas. @eliki !io krivi&e za nau %ije!u nosi naa :UL-UR+. =ili %ismo sretniji ka!a %ismo ju napustili i nali se u primitivnim uslovima. Covjek postaje neuroti$an jer ne moe po!nijeti o!ri&anja koje mu je nametnulo !rutvo ra!i postizanja svojih kulturnih i!eala. )eprijateljski aspekt kulture pojavio se ve u vrijeme ka!a je kr anstvo po%ije!ilo na! poganstvom i o%ezvrije!ilo zemaljski ivot. )egativno !jelovanje kulture o$ituje se i u uspjesima istraiva$kih putovanja i !o!irima s primitivnim naro!ima i plemenima. Pore! toga" postoji i !rugi moment razo$aranja. Poslje!nje genera&ije lju!i ostvarile su ogroman napre!ak priro!nih nauka i u$vrstile svoju vlast na! priro!om" ali to nije pove alo o%ujam za!ovoljstava o$ekivanih o! ivota niti ih u$inilo sretnijim. Iz toga se moe izvesti zaklju$ak !a vlast na! priro!om nije je!ini pre!uslov lju!ske sre e i je!ini &ilj kulture. 8i se ne osje amo !o%ro u naoj !ananjoj kulturi" iako je vrlo teko prosu!iti jesu li se lju!i u prolosti osje ali sretnijima i kakav su u!io u tome imali uslovi njihove kulture. /:ultura0 ozna$ava &jelokupni z%ir postignu a i ustanova u kojima se na ivot razlikuje o! ivota naih ivotnih pre!aka i koje slue !vjema svrhama; zatiti $ovjeka o! priro!e i ure,enju o!nosa me,u lju!ima. :ulturnim smatramo sve ra!nje i vrije!nosti koje slue $ovjeku. Prva !jela kulture %ila su upotre%a alata" zauz!avanje vatre" izgra!nja naselja. *vim je $ovjek utro putove kojima o! ta!a stalno i!e sve !alje. )a po$etku je $ovjek %ogovima pripisivao sve to je izgle!alo ne!ostino eljama ili mu je %ilo za%ranjeno pa su %ogovi %ili i!eali kulture. (a!a se i sam pri%liio ispunjenju tih i!eala" tako re i i sam je postao %og" ali se ne osje a sretnim. =u!u a e vremena !onijeti novi veliki napre!ak u kulturi i pove ati jo vie sli$nost %ogu. Glavni zahtjev prema kulturi jest i sprovo,enje svega onoga to je $ovjeku :*RI()*. )o imamo i neke !ruge zahtjeve. -ako kulturnim nazivamo i ka!a vi!imo !a je $ovjekova panja posve ena stvarima koje %a ni po $emu nisu korisne" ali su lijepe 1npr. ukraenost prozora &vije em2. 8i" !akle" zahtjevamo !a kulturan $ovjek %u!e potovatelj LJEP*-E ka!a na nju nai,e u priro!i i !a ju ostvaruje na pre!metima. -ako,er zahtijevamo !a vi!i znakove CI(-*<E i RE.+" koji se ti$u i lju!skog ro!a. .ok $isto u ne moemo o$ekivati u priro!i" re! pre!stavlja oponaanje priro!e. Re! je neka vrsta prisile ponavljanja" koja na temelju je!nom uspostavljenog poretka o!re,uje ka!a" g!je i kako neto tre%a u$initi. *n lju!ima omogu ava !a koriste prostor i vrijeme" a pritom im te!i 7izi$ku snagu. #ahtjev je kulture i P*A-*@+)JE te njegovanje viih psihi$kih !jelatnosti" intelektualnih" nau$nih i umjetni$kih postignu a kao i i!eja 1religiozni sistemi" 7ilozo7ske spekula&ije" lju!ski i!eali2. -u su kao zahtjev kulture i ure,eni *.)*(I me,u lju!ima te !rutveni o!nosi. :ultura se javlja u trenutku prvog pokuaja !a se ure!e !rutveni o!nosi. :a!a ne %i %ilo toga pokuaja" o!nosi %i %ili po!re,eni samo volji poje!in&a. #aje!ni$ki ivot lju!i mogu je tek ka!a se sakupi ve ina koja je ja$a o! %ilo kojeg poje!in&a i koja je uje!injena protiv svakog poje!in&a. #ato je zamjena mo i poje!in&a zaje!ni&om i ograni$avanje mogu nosti za!ovoljenja $lanova zaje!ni&e o!lu$an korak za kulturu. (lje!e i zahtjev kulture je PR+@.+" tj. osiguranje !a je!nom stvoreni pore!ak ne e %iti skren u korist poje!in&a. :rajnji isho! tre%a %iti #+:*) kome su svi !oprinijeli.

*(*=)+ (L*=*.+ nije proizvo! kulture. *na je najira %ila prije pojave %ilo kakve kulture" iako je on!a %ila %ez vrije!nosti jer je $ovjek je!va %io u stanju !a ju %rani. Razvojem kulture oso%na slo%o!a !oivljava ograni$enja" a prav!a zahtijeva !a nitko ne %u!e pote,en tih ograni$enja. -enja za slo%o!om moe zna$iti po%unu protiv neke postoje e neprav!e i tako %iti korisna za !aljnji razvoj kulture. +li isto tako moe poti&ati iz ostataka prvo%itne li$nosti nezauz!ane kulturom i tako postati osnova neprijateljstva prema kulturi" po%una protiv o!re,enih o%lika i zahtjeva kulture ili protiv kulture uop e. Covjek e uvijek %raniti svoje zahtjeve za oso%nom slo%o!om pre! voljom mase. #ato je %or%a $ovje$anstva $esto usre!oto$ena na pronalaenje sretnog poravnanja izme,u in!ivi!ualnih i kulturnih zahtjeva mase. Pitanje je samo moe li se to poravnanje posti i kroz neki o%lik kulture ili se suko% ne moe rijeiti. :ultura prouzrokuje promjene na nagonskim sklonostima $ije je za!ovoljenje za!atak naeg ivota. Poneka! je to !jelovanje toliko jako !a se umjesto nagona pojavljuje ono to nazivamo karakternim svojstvima poje!ina&a. (U=LI8+?IJ+ )+G*)+ vana je za kulturni razvitak jer omogu uje !a vie psihi$ke" nau$ne" umjetni$ke i i!eoloke aktivnosti postignu zna$ajnu ulogu u kulturnom ivotu. 8oe se $ak re i !a je su%lima&ija nagona su!%ina nagona iznu,ena kulturom. )o nemogu e je uvi!jeti u kolikoj je mjeri kultura izgra,ena na o!ri&anju o! nagona i njihovom neza!ovoljenju.

IV
:ako je nastala :UL-UR+ i $ime je o!re,en njezin razvojni put4 :ako %i ra!om po%oljao svoju su!%inu na zemlji" pra$ovjek je stekao naviku osnivanja P*R*.I?E. Clanovi poro!i&e %ili su njegovi prvi pomaga$i i sura!ni&i s kojima je korisno ivjeti. *snivanje poro!i&e %ilo je u vezi i s za!ovoljenjem spolne potre%e. 8ujak je uz se%e elio za!rati enku kao seksualni o%jekt" a ona je morala ostati uz njega ako nije htjela !a se o!voji o! mla!una&a. @olja o&a je" !akle" %ila neograni$ena. 1(lje!e i je stupanj zaje!ni$kog ivljenja %ilo %ratstvo > savla!avi o&a" sinovi su otkrili !a uje!injeni mogu %iti ja$i o! poje!in&a2. 5ivot lju!i u zaje!ni&i %io je" !akle" !vojako utemeljen; a2 prisilom na ra!" to je nametala vanjska nu!a i %2 silom lju%avi" z%og koje se $ovjek nije htio liiti ene" a ena !jeteta. Prvi uspjeh kulture %io je to to ve i %roj lju!i mogao ostati u zaje!ni&i. @eoma malom %roju lju!i njihova konstitu&ija omogu ava !a na,u sre u putem LJU=+@I. -e oso%e postaju nezavisne o! su!jelovanja o%jekta" jer &ilj !a %u!u voljeni premjetaju na vlastito voljenje. *ni se zati uju o! gu%itka lju%avi time to svoju lju%av ne usmjeravaju na poje!ina$ne o%jekte" ve po!je!nako na sve lju!e. *ni iz%jegavaju razo$aranja genitalne lju%avi time to je o!vrate o! njezinog seksualnog &ilja" a nagon pretvore u stremljenje sa zapre$nim &iljem. )a taj na$in postiu je!no stanje uje!na$enog osje anja njenosti koje nema mnogo sli$nosti s genitalnom lju%avi. Lju%av koja je izgra!ila poro!i&u ostaje u svome prvo%itnom vi!u" u kojem se ne o!ri$e seksualnog za!ovoljstva" ali i u svojoj mo!i7ika&iji" tj. njenosti sa zapre$nim &iljem. Lju%av je veza izme,u mukar&a i ene koji su na temelju svojih seksualnih potre%a zasnovali poro!i&u" ali i pozitivna osje anja izme,u ro!itelja i !je&e" %ra e i sestara. -u lju%av opisujemo kao lju%av sa zapre$nim &iljem" kao )JE5)*(-. Lju%av sa zapre$nim &iljem prvo%itno je tako,er %ila potpuno osjetilna lju%av i jo je uvijek takva u nesvijesti. *%je te lju%avi" potpuno osjetilna i ona sa zapre$nim &iljem" !jeluju i izvan poro!i&e. *sjetilna lju%av vo!i osnivanju novih poro!i&a" a ona sa zapre$nim &iljem uspostavljanju prijateljstava. -ijekom razvoja o!nos lju%avi prema kulturi gu%i svoju je!nosmislenost. ( je!ne se strane lju%av suprotstavlja interesima kulture" a s !ruge strane kultura ugroava lju%av osjetnim ograni$enjima. -o se npr. vi!i u suko%u koji nastaje izme,u poro!i&e i ve e zaje!ni&e. :ultura ima za!atak !a lju!e u!ruuje u nove velike zaje!ni&e" ali poro!i&a poneka! ne eli ispustiti poje!in&a 1pogotovo ako je prisnija povezanost $lanova poro!i&e2. (uko% nastaje i ka!a se ena z%og zahtjeva kulture osje a potisnutom u poza!inu pa prema kulturi zauzima neprijateljski stav. )aime" kultura mukar&ima name e sve tee za!atke i primorava ih !a raspore,uju svoj li%i!o i su%limiraju nagone" to ih otu,uje o! !unosti mua i o&a. :ultura ograni$ava (E:(U+L)I ivot na vie na$ina; 92 za%rana in&estuoznog iz%ora o%jekta" to je mo!a najve e saka enje koje je ika! pretrpio lju!ski lju%avni ivot3 B2 osu,ena pojava !je$jeg seksualnog ivota" jer je o%uz!avanje seksualnih nagona o!raslih %ezizgle!no ako nije pripremljeno u !jetinjstvu3 D2 spolno zreloj oso%i iz%or o%jekta ograni$en je na suprotan spol" a ve ina ekstragenitalnih na$ina za!ovoljenja za%ranjena je kao perverzija3 E2 zahtjev !a seksualni ivot ne moe za %iti je!noo%razan za sve ne vo!i ra$una o neuje!na$enostima uro,ene i ste$ene seksualne konstitu&ije lju!i i prili$nom %roju o!uzima seksualno uivanje pa tako postaje izvor teke neprav!e3 F2 i heteroseksualna lju%av" koju je mimoila za%rana" okrnjena je ograni$enjima legitimnosti i monogamije3 G2 seksualni su o!nosi !ozvoljeni samo na osnovu je!ne je!anput uspostavljene i neraski!ive veze mukar&a i ene" a seksualnost ne smije %iti izvor za!ovoljenja" ve razmnoavanja. -o se sve nije moglo sprovesti. (amo su se sla%i i priklanjali tolikom potkresivanju svoje seksualne slo%o!e. :ulturno !rutvo %ilo je primorano !a ute i prelazi preko mnogih ograni$enja koje %i moralo progoniti. U svakom slu$aju" seksualni je ivot $ovjeka teko ote en" a zna$aj seksualnog ivota kao izvora osje anja sre e je znatno umanjen6

V
:ultura i lju%av razlikuju se u tome to je lju%av o!nos izme,u !viju oso%a g!je je tre a suvina ili smeta" a kultura po$iva na vezama izme,u ve eg %roja lju!i. Lju%avnom paru nije potre%an okolni svijet 1pa $ak ni zaje!ni$ko !ijete2 !a %i se osje ali sretnim" taj je par !ovoljan samom se%i. )e postoji savrena kulturna zaje!ni&a" koju %i sa$injavale li%i!inozno zasi ene li$nosti me,uso%no povezane zaje!ni$kim ra!om i interesima. :ultura name e li%i!o sa zapre$nim &iljem !a %i prijateljstvom oja$ala !rutvene veze. .a %i se ostvarila ova nastojanja" potre%no je ograni$enje seksualnog ivota. Je!an o! tzv. zahtjeva i!eala kulturnog ivota je; /@*LI =LI5)JEG+ (@*G+ :+* (+8*G+ (E=E0. #ato %ismo to $inili4 Ato e nam to pomo i4 :ako emo to uop e uspjeti4 +ko volim !rugoga" on to ne$im mora zasluiti. *n zasluuje lju%av ako mi je po svojim oso%inama toliko sli$an !a u njemu mogu voljeti se%e" ako je mnogo savreniji o! mene pa u njemu mogu voljeti i!eal vlastite li$nosti ili ako je sin moga prijatelja. +li ako mi je tu," ako me nije uspio privu i nekom svojom vrije!no u ili zna$ajem" teko u ga mo i voljeti. (trana& uop e nije vrije!an lju%avi" $ak prije zasluuje moje neprijateljstvo pa $ak i mrnju. *n e mi u$initi tetu ako mu to !onosi korist ili $ini za!ovoljstvo. )o ako strana& prema meni pokae o%zir i prui mi zatitu" vratit u mu na isti na$in. .akle" zapovije! tre%a glasiti; /Lju%i %linjega svoga koliko tvoj %linji lju%i te%e60 Jo smijenija zapovije! o! one prve je; /LJU=I (@*G+ )EPRIJ+-ELJ+60 Covjek nije krotko %i e kome je potre%na lju%av" a zna se i %raniti ako ga netko napa!ne. *n je z%og svojih nagonskih svojstava sklon +GRE(IJI. =linji mu ne pre!stavlja samo mogu eg pomaga$a i seksualni o%jekt" ve i iskuenje !a na njemu za!ovolji svoju agresiju" !a %ez nakna!e iskoristi njegov ra!" !a prisvoji njegovu imovinu" !a ga ponizi" !a mu pri$ini %ol" !a ga mu$i i u%ije. Homo homini lupus6 Postojanje te sklonosti agresiji remeti nae o!nose s %linjima" a kulturnu zaje!ni&u stavlja u opasnost o! raspa!a. #aje!ni$ki ra!ni interesi ne %i je o!rali" jer su strasti pristekle iz nagona ja$e o! interesa koje nalae razum. :ultura stoga mora u$initi sve kako %i ograni$ila agresivni nagon. #ato name e meto!e koje e lju!e nagnati i!enti7ika&iji i ograni$iti njihov seksualni ivot. -akvim nastojanjima kultura !o sa!a nije mnogo postigla usprkos svim naporima. :omunisti smatraju !a su otkrili put otklanjanja zla. *ni tvr!e !a je $ovjek ne!vosmisleno !o%ar prema !rugima. Ustanova je PRI@+-)E (@*JI)E pokvarila njegovu priro!u" jer posje!ovanje oso%ne svojine je!nima !aje mo i iskuenje !a zloupotre%e !ruge. ( uki!anjem oso%ne svojine i proglaavanjem svih !o%ara zaje!ni$kim nestat e zlonamjernost i neprijateljstvo me,u lju!ima. )o postavke su toga sistema neo!rive iluzije. *!uzimanjem privatne svojine lju!skoj se tenji za agresijom o!uzima je!no oru,e" ali to nimalo ne mijenja razlike u mo i i utje&aju agresije. )ju nije stvorila svojina. *na je vla!ala ve u pra!avnim vremenima ka!a je imovina %ila jo veoma osku!na" a moe se vi!jeti ve u !je$joj so%i. Lju!ima se nije lako o!re i za!ovoljenja svojih agresivnih sklonosti jer se pri tom ne osje aju !o%ro. +ko kultura zahtijeva tolike rtve o! agresivnih sklonosti lju!i" jasno je !a se $ovjek u njoj ne moe osje ati sretnim. Pra$ovjeku je %ilo lake jer nije znao za *GR+)ICE)J+ nagona" ali je njegova sigurnost !a uiva u takvoj sre i %ila vrlo mala 1u praporo!i&i je takvu slo%o!u nagona imao je!ino poglavar" !ok su svi ostali %ili ropski pot$injeni2. Primitivnim naro!ima ne tre%a zavi!jeti na slo%o!i nagonskog ivota. *ni su %ili po!re,eni nekim !rugim ograni$enjima" koja su mo!a jo stroija nego u suvremenog kulturnog $ovjeka. ( pravom prigovaramo !ananjem stanju kulture !a premalo ispunjava naa o$ekivanja !a izgra!i ivot u kojemu emo %iti sretni te !a !ozvoljava mnogo patnje koja %i se vjerojatno mogla iz%je i. +li to ne zna$i !a smo neprijatelji kulture6 (mijemo o$ekivati !a emo postepeno izvriti o!re,ene PR*8JE)E u naoj kulturi. +li mo!a emo se pomiriti i s i!ejom nerjeivih teko a vezanih uz kulturu.

VI
.vije su vrste nagona; a2 J+-)+G*)I" koje tee !a o!re poje!in&a 1npr. gla!2 i %2 *=JE:-+L)I )+G*)I" koje tee !a o!re vrstu 1npr. lju%av2. LI=I.* je energija o%jektalnih nagona" tj lju%avi" Erosa. U o%jektalne nagone spa!a i (+.I#+8" koji o!u!ara o! !rugih nagona te vrste jer mu &ilj nije lju%av" iako o$ito pripa!a seksualnom ivotu. Po nekim je oso%inama $ak %lizak Ja-nagonima i o$ito sro!an s nagonom vla!anja" jer nema li%i!inoznih tenji. U Ja-nagone spa!a )+R?I#+8. -o je zapravo stav !a je i Ja proeto li%i!om koje $ini njegov glavni !io. -aj se nar&isti$ki li%i!o upravlja k o%jektima i postaje tako o%jektalni li%i!o" ali se opet moe ponovno preo%ratiti u nar&isti$ki li%i!o. (vi nagoni ne mogu %iti istog porijekla. *sim ER*(+ 1nagona o!ranja ive materije i stvaranja sve ve ih je!inki2 postoji i njemu suprotan nagon" )+G*) (8R-I 1tei razgra!iti je!inke i vratiti ih u prvo%itni neorganski o%lik2. .ok Eros !jeluje upa!ljivo i !osta jasno" nagon se smrti je!nim !ijelom %u$no usmjerava protiv vanjskog svijeta i pojavljuje kao nagon agresije i !estruk&ije" a !rugim se !ijelom javlja kao ne$ujno razaranje u unutranjost ivog %i a. +ko se ograni$ava agresija upravljena na vanjski svijet" isto!o%no se pove ava samorazaranje. Iz toga se vi!i kako se o%je vrste nagona > Eros i nagon smrti > rijetko pojavljuju me,uso%no o!vojene" ve se stapaju" ali u razli$itim" veoma promjenjivim koli$inskim o!nosima. Primjer je tog stapanja (+.I#+8 kao legura lju%avne $enje i nagona !estruk&ije. U 8+#*HI#8U pak postoji veza !estruktivnosti okrenute unutra i seksualnosti. +ko nije o%ojen erotski" nagon !estruk&ije okrenut unutra o%i$ne promakne opaanju. )agon smrti shva amo mnogo tee jer ga naslu ujemo samo kao ostatak u poza!ini Erosa. +ko ga ne iz!a legura s Erosom" on ostane nezapaen. )ajjasniji uvi! u njegovu %it i o!nose s Erosom !o%ijemo kroz sa!izam g!je on izopa$uje smisao erotskog &ilja" a pri tome potpuno za!ovoljava seksualne elje. Cak ka!a se i pojavi %ez ikakvog seksualnog stremljenja" u slijepom %ijesu razaranja" nije mogu e pre!vi!jeti !a je njegovo za!ovoljenje povezano s velikim nar&isti$kim uivanjem" jer svome Ja ispunjava stare elje svemo i. .akle" $ak i ka! je umjeren" zauz!an i zaprije$en u postizanju &ilja" nagon e razaranja omogu iti svome Ja !a za!ovolji ivotne potre%e i zavla!a priro!om. (klonost je +GRE(I@)*(-I osnovni" samostalni nagon u $ovjeka" ali i najve a prepreka kulturi. Kultura je pro&es u slu%i Erosa koji tei sakupiti iz!vojene poje!in&e" poro!i&e" plemene i naro!e u velike &jeline. +li tome se opire lju!ski nagon agresije" neprijateljstvo je!noga prema svima i svih prema je!nome. )agon je agresije glavni pre!stavnik nagona smrti6 :ultura pokazuje %or%u izme,u Erosa i smrti" nagona ivota i nagona razaranja" koja se o!igrava me,u lju!ima. #ato se razvoj kulture moe ozna$iti kao %or%a lju!skog ro!a za ivot6

VII
:akvim se (RE.(-@I8+ slui kultura !a %i sputala" u$inila %ezopasnom ili mo!a otklonila agresiju koja joj se isprije$ila4 +gresiju introji&iramo i internaliziramo" vra amo ju onamo o!akle je potekla i okre emo ju protiv vlastitoga Ja. -u ju preuzima je!an !io toga Ja" tj. NAD-JA " koji se suprotstavlja preostalom !ijelu Ja i kao /(+@JE(-0 na njega ustremljuje agresivnost. )apon koji se javlja izme,u strogog )a!-ja i pokorenog Ja osje anje je krivi&e" koje se javlja kao potre%a za kaznom. :ultura" !akle savla!ava poje!in$evu elju za agresijom tako to ju osla%i" razorua i na!zire pomo u poje!in$evog )a!-ja. Covjek e re i !a se osje a :RI@I8 ako je ura!io neto to se smatra /r,avim0. )o $ovjek se moe osje ati krivim i ako je samo uvi!io svoju namjeru !a u$ini takvo neto. -re%a o!%a&iti postojanje uro,ene sposo%nosti razlikovanja !o%rog o! r,avog. )aime" zlo $esto ne samo to nije tetno ili opasno" ve moe %iti i neto u $emu se uiva. -o zna$i !a tek utje&aj sa strane o!re,uje to tre%a nazvati !o%rim o!nosno r,avim. R,avo je ono z%og $ega nam prijeti gu%itak lju%avi pa se zato mora iz%jegavati. #%og toga i nije vano jesmo li tek u$inili zlo ili emo ga tek u$initi" jer se u o%a slu$aja opasnost javlja tek ka!a autoritet to otkrije. .akle" (-R+H *. GU=I-:+ LJU=+@I o!nosi se samo na otkrivanje. @elika promjena !oga,a se ka!a se izgra!i autoritet instan&e )a!-ja. -ek se sa!a moe govoriti o savjesti i osje anju krivi&e. (a!a se uklanja razlika izme,u r,avog postupka i r,ave pomisli" jer se o! )a!-ja nita ne moe sakriti. )a!-ja izlae greno Ja osje aju straha i trai priliku !a ga izloi kazni vanjskog svijeta. Ato je $ovjek $estitiji" savjest je stroa" a vrhuna& !ostie ko! sveta&a. :a!a sve&i se%e proglaavaju greni&ima" oni se s pravom pozivaju na iskuenja !a za!ovolje nagone. )aime" stalnim o!ri&anjem nagoni se samo poja$avaju" a ka!a se povremeno za!ovolje" on!a %ar za kratko vrijeme osla%e. *no to moe pove ati mo savjesti je neki neuspjeh ili nesre a. .ok je $ovjeku !o%ro" i savjest mu je %laga i svata !oputa njegovom Ja. )o ka!a mu se !ogo!i neka neprilika" povla$i se u se%e" uvi,a svoju grenost i kanjava se ispatanjem. )o tako reagira samo onaj koji svoju nesre u vi!i kao su!%inu o!re,enu %ojom voljom. Primitiva& se ponaa !ruga$ije. (voju nesre u ne pripisuje se%i ve 7etiu te kanjava njega. .va su" !akle" izvora osje anja krivi&e; strah o! +U-*RI-E-+ i kasnije nastali strah o! )+.-J+. Prvi prisiljava !a se o!ustane o! za!ovoljenja nagona" a !rugi" osim toga" trai i kanjavanje. (avjest je" prema tome" pro!uenje strogosti vanjskog autoriteta kojeg je zamijenila. *!ri&anje je nagona poslje!i&a straha o! vanjskog autoriteta" tj. gu%itka njegove lju%avi. :a!a strah poti$e o! )a!-ja" nije !ovoljno o!ri&anje nagona jer elja postoji i !alje" a ne moe se sakriti o! )a!-ja. (a!a je nevolja koja prijeti izvana > gu%itak lju%avi i kazna o! strane vanjskog autoriteta > zamijenjena trajnom unutarnjom nesre om i napeto u z%og osje anja krivi&e. Psihoanaliti$ari tvr!e kako je savjest uzrok o!ri&anju o! nagona" ali i !a svako o!%ijanje nagona postaje izvor savjesti. .akle" o!ri&anje o! nagona stvara savjest" koja ota!a zahtjeva i !alje o!%a&ivanje nagona. -o se moe o%jasniti na primjeru o!ri&anja o! agresije. -o o!ri&anje o! agresije !jeluje na savjest tako !a )a!-ja preuzima svaki !ijeli agresije koju ne za!ovoljimo te poja$ava svoju agresivnost protiv Ja. .ijete razvija vrlo veliku agresivnost prema autoritetu koji mu ometa prve" ali najzna$ajnije nagone. :ako %i se o!reklo za!ovoljenja te svoje osvetni$ke agresije" !ijete i!enti7ika&ijom unosi u se%e taj autoritet" koji sa!a postaje )a!-ja i preuzima svu onu agresiju koju je kao !ijete eljelo !a upotrije%i protiv njega. -ako se Ja !jeteta pomiruje sa autoritetom o&a. =u!u i !a prvo%itna strogost naeg )a!-ja nije strogost koju smo preuzeli o! autoriteta" ve o!raava agresiju usmjerenu protiv njega" pokazuje se kako je savjest nastala potiskivanjem je!ne agresije. )ave!ene teze o o!nosu savjesti i nagona o%je su ispravne i me,uso%no se ne suko%ljavaju.

*ne $ak imaju i je!nu !o!irnu to$ku jer osvetni$ku agresiju !jeteta o!re,uje i veli$ina kaznene agresije koju ono o$ekuje o! o&a. :a!a !ijete na prva nagonska o!ri&anja reagira pretjerano jakom agresijom i strogo u svoga )a!-ja" moe se re i !a ono slije!i neki uzor 1npr. agresivnog o&a2. Iskustvo" me,utim" pokazuje !a poneka! strogost onog )a!-ja koje se razvilo u !jeteta ne ovisi o strogosti postupaka koje je je !ijete !oivjelo o! autoriteta. +ko je i imalo vrlo %lagi o!goj" !ijete moe imati veoma strogu savjest i o%rnuto. )o ipak se moe re i !a pri izgra!nji )a!-ja i nastajanju savjesti !jeluju !va $im%enika; UR*LE)I konstitu&ionalni 7aktori i so&ijalni 7aktori" tj. *:*LI)+. *sje anje se krivi&e javlja; a2 ka!a je agresija izraena ili %2 ka!a je agresija potisnuta. :+J+)JE je krivi&a koju osje amo ka!a smo neto zgrijeili. *no se o!nosi samo na je!no !jelo i pretpostavlja !a je savjest postojala jo prije u$injenog !jela. #ato ne moe pomo i !a se otkrije porijeklo savjesti i osje anje krivi&e uop e. )o ka!a su u!rueni sinovi u%ili o&a 1tzv. E!ipov kompleks2 prije u$injenog !jela nisu postojali savjest i osje anje krivnje. *tku!a on!a tu kajanje ko! sinova4 *no je isho! njihove prvo%itne osje ajne am%ivalen&ije prema o&u > LJU=+@I. (inovi su E!ipa mrzili" ali i voljeli. Lju%av je njihovom i!enti7ika&ijom s o&em izgra!ila )a!-ja i !ala mu mo o&a kao kao kaznu za po$injeno !jelo agresije protiv njega. .akle" nije %itno jeli netko u%io ili se uspio uz!rati o! toga !jela. U o%a e se slu$aja morati osje ati krivim" jer je osje anje krivi&e izraz :*)'LI:-+ am%ivalen&ije" vje$ne %or%e izme,u Erosa i nagona smrti. *vaj se kon7likt javlja $im je $ovjek suo$en s o%avezom !a ivi u zaje!ni&i. (ve !ok je je!ini o%lik zaje!ni&e poro!i&a" taj se kon7likt moe pojaviti samo kao E!ipov kompleks" tj. mora ustanoviti savjest i stvoriti prvo osje anje krivi&e. Pri pokuaju proirenja zaje!ni&e" isti se kon7likt nastavlja i poja$ava" a poslje!i&a je toga !aljnji porast osje anja krivi&e. Unutranji eroti$ni nagon zahtjeva !a kultura uje!ini lju!e u zaje!ni&u" a ona to moa posti i samo nepreki!nim poja$avanjem osje anja krivi&e. +ko kultura pre!stavlja nuni put razvoja o! poro!i&e ka $ovje$anstvu" on!a je s njom povezano i stalno ja$anje osje anja krivi&e" mo!a !o razmjera koje e poje!ina& teko mo i po!nijeti. -o je poslje!i&a uro,enog kon7likta am%ivalen&ije" koji potje$e iz vje$nog suko%a lju%avi i tenje za smr u6

9M

VIII
*(JE<+)JE :RI@I?E najvaniji je pro%lem kulturnog razvoja. ?ijena kulturnog napretka pla ena je gu%itkom uivanja sre e z%og ja$anja osje anja krivi&e. :a!a je u pitanju o%i$an slu$aj kajanja" to je kajanje (@JE()* 1osim to kaemo /osje am se krivim0" znamo i re i /svjestan sam krivi&e02. +li u ve ini !rugih slu$aja kajanje je potpuno )E(@JE()*" iako to ne zna$i !a ta!a ima sla%ije !jelovanje. Postoje %olesni&i koji pate o! prisilne neuroze i svoje osje anje krivi&e ne zapaaju ili ga osje aju u vi!u neke nelago!nosti ili straha tek ka!a su sprije$eni !a izvre neku o!re,enu ra!nju. -o pokazuje kako je osje anje krivi&e samo je!na po!vrsta (-R+H+" koja se u kasnijim 7azama po!u!ara sa strahom o! )a!-ja. (trah se na neki na$in nalazi u poza!ini svih simptoma. *n neka!a osvaja svijest %u$no" a neka! se toliko uspjeno prikriva !a smo primorani govoriti o nesvjesnom strahu ili mogu nostima !oivljavanja straha. I zato se moe re i !a se ni osje anje krivi&e ne !oivljava svjesno" ve !a !o%rim !ijelom ostaje nesvjesno ili se pojavljuje kao nelago!nost i neza!ovoljstvo za koje traimo !ruge motiva&ije. Pojmovi )a!-ja" savjest" osje anje krivi&e" potre%a za kaznom i kajanje o!nose se na istu stvar" ali imenuju njezine razli$ite strane. )+.-J+ instan&a je psihi$kog ivota koju su !oku$ili psihoanaliti$ari. (+@JE(- je je!na o! 7unk&ija koje pripisujemo )a!-ja. *na na!zire i o&jenjuje postupke i namjere naeg Ja. * savjesti se ne moe govoriti !ok se ne ustanovi postojanje )a!-ja. *(JE<+)JE :RI@I?E isto je to i strogost savjesti. *no pre!stavlja zapaanje naeg Ja !a je po! na!zorom )a!-ja te pro&jenu napona izme,u njegovih tenji i zahtjeva )a!-ja. *no je izraz nagona naeg Ja" ali i strah o! )a!-ja. *sje anje krivi&e nastaje prije )a!-ja i savjesti. :+J+)JE je op i naziv reak&ije Ja u je!nom slu$aju osje anja krivi&e i sa!ri malo izmijenjen osje aj straha koji !jeluje u poza!ini svega toga. :ajanje i samo pre!stavlja kaznu" ali moe !a uklju$i i potre%u za kaznom. I kajanje moe %iti starije o! savjesti. :ajanje nije isto to i osje anje krivi&e. .ok se kajanje javlja tek poslije stvarno izvrene agresije" osje anje krivi&e moe %iti prouzro$eno i samom namjerom !a se izvri neko nasilje. +ko se /r,avo0 !jelo izvrilo" osje anje %i krivi&e tre%alo %iti svjesno" a ako se samo namjeravalo izvriti" osje anje %i krivi&e mogo ostati nesvjesno. )o prisilna neuroza to pori$e. Proturje$nost se javlja i ka!a je u pitanju +GRE(IJ+ kojom raspolae )a!-ja. Prema je!nom stajalitu" ona je samo pro!uenje energije kanjavanja vanjskog autoriteta" a prema !rugom stajalitu rije$ je o neupotre%ljenoj vlastitoj agresiji protiv autoriteta. I klini$ko zapaanje potv,uje !a se mogu razlikovati !va izvora agresije naeg )a!-ja. U poje!ina$nom slu$aju ja$e !jeluje je!an ili !rugi" ali op e uzevi" oni !jeluju zaje!no. :a!a neki o! nagona ne mogu %iti za!ovoljeni" moe se pojaviti osje anje krivi&e. :ako i zato se to !oga,a4 U tom se slu$aju javlja agresija protiv onoga tko ometa za!ovoljenje nagona. )o ako agresija mora %iti potisnuta" ona se pretvara u osje anje krivi&e. Izme,u pro&esa kulture $ovje$anstva i pro&esa razvoja poje!in&a postoje sli$nosti. Iako je :UL-UR)I PR*?E( $ovje$anstva vieg re!a nego to je razvoj poje!in&a" njihovi su &iljevi istovjetni > ov!je uklapanje poje!in&a u lju!sku masu" a on!je stvaranje o! mnogih poje!ina&a je!ne masovne zaje!ni&e. 8e,utim" PR*?E( se R+#@*J+ P*JE.I)?+ razlikuje po tome to je tu glavni &ilj postizanje za!ovoljstva u osje anju sre e. )o na tom putu postizanja sre e mora se ispuniti je!an uslov %ez kojeg %i mo!a %ilo i %olje" a to je uklapanje u lju!sku zaje!ni&u ili prilago,avanje njoj. .akle" in!ivi!ualni je razvoj rezultat inter7eren&ije !viju tenji > egoisti$ne 1tenja za sre om2 i altruisti$ne 1tenja za uje!injavanjem s !rugima u zaje!ni&u2. .ok je u pro&esu in!ivi!ualnog razvoja najvanija tenja za sre om" u pro&esu je kulture najvaniji &ilj stvaranje &jeline o! lju!skih in!ivi!ua. Usre ivanje kao &ilj" !o!ue jo postoji" ali je potisnuto u poza!inu. Gotovo se $ini !a %i stvaranje velike lju!ske zaje!ni&e naj%olje

99

uspjelo ka!a se ne %i moralo %rinuti za sre u poje!in&a. Iz toga proizlazi kako poje!ina& su!jeluje u razvojnom putu $ovje$anstva" ali istovremeno i!e i svojim vlastitim putem. U svakoj se li$nosti moraju %oriti o%je tenje > za oso%nom sre om i za priklju$enje !rugima. *va %or%a izme,u poje!in&a i !rutva nije poslje!i&a suprotnosti izme,u nepomirljivih pranagona > Erosa i smrti" ve nesuglasi&e oko upravljanja li%i!om. I izme,u )a!-J+ P*JE.I)?+ i )a!-J+ :UL-URE postoje sli$nosti. )a!-ja kulture sli$nog je porijekla kao i )a!-ja poje!in&a. *no se temelji na utisku koji su iza se%e ostavile velike vo,e i lju!i velike snage !uha. )eki su o! njih %ili ismijavani" zlostavljani i mu$eni tijekom ivota 1npr. Isus :rist2. :ulturno )a!-ja" isto kao i )a!-ja poje!in&a" postavlja stroge i!ealne zahtjeve" a nepotovanje kanjava strahom o! savjesti. )eka se svojstva )a!-ja $ak lake mogu upoznati po njegovom ponaanju u kulturnoj zaje!ni&i nego u poje!in&a. )a!-ja kulture izgra!ilo je svoje i!eale i zatjeve. *ni koji se %ave me,ulju!skim o!nosima sastavljeni su uje!no kao E-I:+. Etika je usmjerena na najranjivije mjesto u %ilo kojoj kulturi i pre!stavlja nastojanje !a se pomo u zapovije!i )a!-ja postigne ono to to !osa! !rugim kulturnim ra!om nije postignuto" a to je otklanjanje lju!ske sklonosti agresiji. )a!-ja poje!in&a moe se zamjeriti to to strogo u svojih zapovije!i i za%rana vrlo malo vo!i ra$una o sre i Ja" jer ne uzima !ovoljno u o%zir otpore poslunosti; ja$inu nagona ONOG i teko e iz vanjskog svijeta. )a!-ja kultura tako,er ne vo!i ra$una o !uevnoj konstitu&iji lju!i i iz!aje nare!%u ne pitaju i se je li $ovjek u stanju !a ju poslua. *na" tovie" smatra !a je $ovjekovo Ja psiholoki sposo%no za sve to se o! njega zahtijeva i !a je Ja sposo%no !a neograni$eno vla!a svojim *no" a to je za%lu!a6 Cak i u najnormalnijeg $ovjeka vla!anje *nim ima grani&e koje se ne mogu prekora$iti. #ahtjevi preko toga ko! poje!ina&a prouzrokuju po%unu" neurozu ili nesre u. #apovije! /Lju%i %linjega svoga kao samoga se%e0 najsnanija je o%rana o! lju!ske agresije" ali isto!o%no i izvanre!an primjer nepsiholokog postupanja kulturnog )a!-ja" jer tu se zapovije! ne moe sprovesti6 :ultura ni za to ne mari i trai %espogovorno pokoravanje pravilima. 8e,utim" oni koji se u !ananjoj kulturi pri!ravaju takvih pravila samo !ovo!e se%e u loiji poloaj u o!nosu na one koji su ga prekrili. +gresija prema kulturi oprav!ana je ukoliko o%rana o! nje moe unesre iti isto koliko i sama agresija. -zv. priro!na etika moe ponu!iti samo samo nar&isti$ko za!ovoljstvo" tj" mogu nost !a se smatramo %oljima o! !rugih. + etika koja se oslanja na religiju !jeluje o%e anjima o ljepem zagro%nom ivotu. *na moe samo uzalu! propovije!ati sve !ok se vrline ne po$nu nagra,ivati na zemlji6 =u!u i !a je razvoj kulture sli$an razvoju poje!in&a" moemo postaviti !ijagnozu kako su neke kulture" neke kulturne epohe" pa $ak i &ijeli lju!ski ro!" postali )EUR*-IC)I6 Uto$ite o! %olesnog poje!in&a je okolina" a uto$ite o! %olesne okoline ne postoji6 Poje!in&a lije$i okolina" a za nju samu nema autoriteta koji e ju prisiliti na lije$enje6 #+:LJUC+:; /)a!ajmo se !a e onaj !rugi iz para Nne%eskih silaN" vje$ni Eros" u$initi sve !a iza,e kao po%je!nik iz %or%e sa svojim tako,er %esmrtnim protivnikom. +li tko moe pre!vi!jeti uspjeh i isho!40

9B