Broj 31

Godina VII - Broj 31
Utorak, 21. oktobra 2003. godine SARAJEVO
ISSN 1512-7486 Bosanski jezik
VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU

259
Koriste}i se ovla{tenjima koja su Visokom predstavniku data u ~lanu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik kona~ni autoritet u zemlji u pogledu tuma~enja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzev{i u obzir ~lan II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik "pomaè, kada ocijeni da je to neophodno, u rje{avanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora"; Pozivaju}i se na stav XI.2 Zaklju~aka Konferencije za implementaciju mira odràne u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vije}e za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj kona~ni autoritet u zemlji u vezi sa tuma~enjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaènju rje{enja za probleme u skladu sa gore navedenim "dono{enjem obavezuju}ih odluka, kada ocijeni da je to neophodno", o odre|enim pitanjima, uklju~uju}i i (prema ta~ki (c) stava XI.2) "mjere kojima se obezbje|uje implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta", koje "mogu uklju~ivati poduzimanje mjera protiv osoba koje obavljaju javne funkcije ili zvani~nika (...) za koje Visoki predstavnik ustanovi da su prekr{ili zakonske obaveze utvr|ene Mirovnim sporazumom odnosno uvjete za njegovu provedbu"; Prisje}aju}i se da je na svom zasjedanju odrànom 12. juna 2003. godine Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira podrào obe}anja koja su dali organi Bosne i Hercegovine u preduzimanju radnji ka integraciji sistema {kolstva i izjasnio se jednoglasnom odlukom da je postojanje 'dvaju {kola pod istim krovom' (tj. {kola na principu "2/1) u suprotnosti sa principima utvr|enim u Strategiji reforme obrazovanja (SRO); Konstatiraju}i da je postojanje tzv. {kola '2/1' tj. 'dvaju {kola pod istim krovom' tako|er u o~iglednoj suprotnosti sa postprijemnim uvjetima prema Vije}u Evrope u kojima se zahtijeva da "se odrì i nastavi reforma u oblasti obrazovanja i eliminiraju svi vidovi segregacije i diskriminacije utemeljene na nacionalnom porijeklu";
Pozdravljaju}i op}i cilj Strategije reforme obrazovanja da se izvr{i depolitiziranje obrazovanja, a uz istovremeno stvaranje uvjeta kojima }e se osigurati jednaka dostupnost visokokvalitetnog, modernog obrazovanja u cijeloj zemlji; Potpuno svjesni ~injenice da, radi postizanja ovog cilja, svoj djeci mora biti omogu}eno kvalitetno obrazovanje u integriranim, multikulturalnim {kolama oslobo|enim politi~kih, vjerskih, kulturnih i svih drugih predrasuda i diskriminacije, gdje se po{tuju prava sve djece; Prisje}aju}i se sastanaka sa entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja i sa Skupinom za koordiniranje pitanja iz oblasti obrazovanja dana 8. aprila 2003. godine i 8. augusta 2003. godine, kao i brojnih odvojenih i zajedni~kih sastanaka i prepiske sa dràvnim zvani~nicima i zvani~nicima Federacije te ministrima obrazovanja Zeni~ko-dobojskog kantona, Srednjebosanskog kantona i Hercegova~ko-neretvanskog kantona, na kojima su OSCE, OHR i Vije}e ministara zatraìli od ministara obrazovanja da donesu upute (Upute) za administrativnu i pravnu integraciju (ujedinjenje) tzv. '2/1' {kola t.j. 'dvaju {kola pod istim krovom' prije po~etka naredne {kolske godine 1. septembra 2003. godine; Prisje}aju}i se da je cilj ovih reformi da se okon~a rasipni~ko birokratsko dupliranje i oslobode sredstva za djecu i {kolsko osoblje, te da se izbjegne njihov utjecaj na jezik nastave i nastavnog plana i programa; Izraàvaju}i iskreno àljenje zbog ~injenice da Srednjebosanski kanton nije donio navedene Upute kako bi se zapo~elo s ujedinjenjem; Uznemireni ~injenicom da Srednjebosanski kanton nije poduzeo afirmativne radnje ka zapo~injanju ujedinjenja posredstvom dono{enja Uputa; Uzimaju}i u obzir to da je kantonalnom premijeru zbog postoje}eg sastava Vlade u Srednjebosanskom kantonu onemogu}eno da prekine postoje}i zastoj u odlu~ivanju; Uzimaju}i u obzir to da je HDZ-ova obrazovna politika na kantonalnom nivou u Srednjebosanskom kantonu proizvod bliske saradnje izme|u HDZ-a Srednjebosanskog kantona i du`nosnika HDZ-a na nivou Federacije i dràve; Uvjereni stoga da strana~ke li~nosti iz HDZ-a posjeduju sposobnost potrebnu da se prevazi|e ovakav opstrukcionizam, koji za cilj ima odrànje segregacije u sistemu {kolstva;
SLU@BENI GLASNIK BiH Utorak, 21. oktobra 2003. tome da }e relevantne odredbe ovog naloga biti Duboko zabrinuti zbog toga {to HDZ istrajava u primjeni izvr{ene; i taktike onemogu}avanja time {to daje priop}enja za {tampu i objavljuje novinske ~lanke kojima odbacuje odnosno kriticizira 3) dostave Uredu Visokog predstavnika primjerak nacrta ujedinjenje; budèta koji se podnosi Vladi Federacije, u kojem }e jasno biti prikazan efekat sankcija utvr|enih u ovom Prisje}aju}i se da je predsjednik HDZ-a odredio rok za sve nalogu. kantone da donesu upute za administrativno objedinjavanje Ministar }e se smatrati odgovornim za uredno izvr{enje {kola. Kao rok je odre|en kraj 'radnog vremena' u petak, 22. ovog naloga. augusta 2003. godine, {to je potvrdio i Visoki predstavnik, pod prinudom izricanja sankcija; ^lan 5. Uznemireni zbog ~injenice da je navedeni rok istekao, a da Na kantonalnom nivou, ministru finansija, odnosno svakoj Srednjebosanski kanton ovaj cilj nije realizirao; drugoj osobi koja eventualno bude djelovala u ime navedene osobe, ovim nalogom se nare|uje da: Razmotriv{i i imaju}i na umu sve gore navedeno, Visoki predstavnik ovim donosi slijede}i 1) realiziraju odredbe ovog naloga u mjeri u kojoj se isti na njih primjenjuje; NALOG KOJIM SE UMANJUJE STRANA^KO FINANSIRANJE ZA HDZ NA NIVOU DR@AVE, FEDERACIJE I KANTONA (SAMO ZA SREDNJEBOSANSKI KANTON) ^lan 1. Izdvajanje iz budèta za fiskalnu godinu 2004. za finansiranje politi~kih stranaka u Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije i kantonalnoj Skup{tini Srednjebosanskog kantona }e u pogledu stranke HDZ biti umanjeno za sumu koja predstavlja pet odsto (5%) od iznosa koji za potrebe HDZ-a dozna~ava svako od navedenih tijela. Ovaj nalog, u mjeri u kojoj povla~i za sobom navedenu sankciju, imat }e retroaktivno pravno djejstvo od petka, 22. augusta 2003. godine. ^lan 2. Odbici navedeni u ~lanu 1. bit }e pripojeni u op}i budèt i ne}e se ni pod kojim okolnostima usmjeravati drugim politi~kim strankama. ^lan 3. Na dràvnom nivou, ministru finansija i trezora te njenom zamjeniku, odnosno svakoj drugoj osobi koja eventualno bude djelovala u ime navedenih osoba, ovim se nalogom nare|uje da: 1) realiziraju odredbe ovog naloga u mjeri u kojoj se isti na njih primjenjuje; 2) da u roku od najkasnije tri (3) dana od dana potpisivanja ovog naloga dostave dokaz Uredu Visokog predstavnika, u formi pismene garancije, o tome da }e relevantne odredbe ovog naloga biti izvr{ene; i 3) dostave Uredu Visokog predstavnika primjerak nacrta budèta koji se podnosi Vije}u ministara, u kojem }e jasno biti prikazan efekat sankcija utvr|enih u ovom nalogu; Ministar i njegov zamjenik }e se smatrati odgovornim za uredno izvr{enje ovog naloga. ^lan 4. Na nivou Federacije, ministru finansija odnosno svakoj drugoj osobi koja eventualno bude djelovala u ime navedene osobe, ovim nalogom se nare|uje da: 1) realiziraju odredbe ovog naloga u mjeri u kojoj se isti na njih primjenjuje; 2) da u roku od najkasnije tri (3) dana od dana potpisivanja ovog naloga dostave dokaz Uredu Visokog predstavnika, u formi pismene garancije, o 2) da u roku od najkasnije tri (3) dana od dana potpisivanja ovog naloga dostave dokaz Uredu Visokog predstavnika, u formi pismene garancije, o tome da }e relevantne odredbe ovog naloga biti izvr{ene; i 3) dostave Uredu Visokog predstavnika primjerak nacrta budèta koji se podnosi Vladi kantona, u kojem }e jasno biti prikazan efekat sankcija utvr|enih u ovom nalogu. Ministar }e se smatrati odgovornim za uredno izvr{enje ovog naloga. ^lan 6. Ovaj nalog }e imati retroaktivno djejstvo od petka, 22. augusta 2003. godine, u pogledu ~lana 1. Nalog se po~inje primjenjivati bez odlaganja u pogledu svojih preostalih odredaba danom stupanja na snagu ovog naloga. Ovaj nalog ne iziskuje poduzimanje dodatnih proceduralnih radnji. ^lan 7. Radi otklanjanja svake sumnje, ovim se izri~ito izjavljuje i ukazuje da je odredbe naloga sadrànog u ovoj odluci, svaku od njih, utvrdio Visoki predstavnik u skladu sa svojim me|unarodnim mandatom i da ih stoga ne mogu osporavati sudovi Bosne i Hercegovine, niti sudovi njenih entiteta, niti na drugom mjestu, te da se pred bilo kojim sudom ni u jednom trenutku ne moè pokrenuti postupak u vezi sa obavezama ~ije izvr{enje iz njih proisti~e. ^lan 8. Ovim nalogom se van snage stavljaju odredbe svakog propisa ili zakona koje su eventualno u suprotnosti sa nalogom. ^lan 9. Ovaj nalog se objavljuje odmah u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benim novinama Srednjebosanskog kantona". Broj 155/03 22. septembra 2003. godine Sarajevo Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.
Broj 31 - Strana 662
260
Koriste}i se ovla{tenjima koja su Visokom predstavniku data u ~lanu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik kona~ni autoritet u zemlji u pogledu tuma~enja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzev{i u obzir ~lan II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik "pomaè, kada ocijeni da je to
Utorak, 21. oktobra 2003.
SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 2.
neophodno, u rje{avanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora"; Pozivaju}i se na stav XI.2 Zaklju~aka Konferencije za implementaciju mira odràne u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vije}e za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj kona~ni autoritet u zemlji u vezi sa tuma~enjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaènju rje{enja za probleme u skladu sa gore navedenim "dono{enjem obavezuju}ih odluka, kada ocijeni da je to neophodno", o odre|enim pitanjima, uklju~uju}i i (prema ta~ki (c) stava XI.2) "mjere kojima se obezbje|uje implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta", koje "mogu uklju~uvati poduzimanje mjera protiv osoba koje obavljaju javne funkcije ili zvani~nika (...) za koje Visoki predstavnik ustanovi da su prekr{ili zakonske obaveze utvr|ene Mirovnim sporazumom odnosno uvjete za njegovu provedbu"; Svjesni potrebe za uspostavom funkcionalnog i pravnog jedinstva Grada Mostara na na~in na koji se unapre|uje djelotvornost u pruànju usluga gra|anima, unapre|uju osnovna prava svih gra|ana i osiguravaju zajedni~ka prava konstitutivnih naroda, u skladu s evropskim standardima; Uvjereni da sveobuhvatno rje{enje institucionalnog ustrojstva Grada Mostara iziskuje dalji anga`man me|unarodne zajednice; Odaju}i priznanje radu Komisije koju je uspostavilo Gradsko vije}e dana 15. aprila 2003. godine; Konstatiraju}i da su, u vezi s Komisijom uspostavljenom od strane Gradskog vije}a, izra|eni nacrti Statuta za Grad Mostar kojima se pruà dobar osnov za dalju diskusiju o budu}nosti Mostara; Imaju}i u vidu temeljna na~ela izloèna u mom pismu Komisiji koju je osnovalo Gradsko vije}e dana 21. aprila 2003. godine, ~ija namjera je da posluè kao principi kojima }e se rukovoditi svi oni koji rade na reformi institucija Grada Mostara; Imaju}i u vidu da je Ustavni sud u svojoj tre}oj djelimi~noj Odluci u predmetu broj U 5/98 od 30. juna i 1. jula 2000. godine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 23/00 od 14. septembra 2000. godine) odlu~io da je isklju~enje bilo kojeg konstitutivnog naroda iz uìvanja ne samo gra|anskih nego i prava naroda u cijeloj Bosni i Hercegovini u o~itoj suprotnosti sa pravilima o nediskriminaciji koja su sadràna u navedenom Aneksu 4., a ta pravila su utvr|ena u cilju ponovne uspostave multietni~kog dru{tva koje se zasniva na jednakim pravima Bo{njaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda i svih gra|ana; Razmotriv{i i imaju}i na umu sve gore navedeno Visoki predstavnik donosi slijede}u:
Komisija }e razmotriti pravne mjere neophodne za reformu institucionalnih struktura u Gradu Mostaru, utvrditi ustavne i zakonske ostale pravne odredbe koje su u suprotnosti sa takvim zahtjevima, i predlagati zakone i druge pravne instrumente za uklanjanje tih suprotnosti. ^lan 3. U skladu s ~lanom 2. ove odluke, Komisija }e pripremiti slijede}e zakone i propise odnosno njihove izmjene i dopune: 1. Statut Grada Mostara; 2. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 60/02 i 18/03) i Ustav Hercegova~ko-neretvanskog kantona ("Slu`bene/Narodne novine Hercegova~ko-neretvanskog kantona", br. 2/98, 3/98 i 4/00); 3. Izborni zakon Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02 i 25/02); 4. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH i finansiranju Federacije BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 26/96, 32/98, 54/01 i 37/03); 5. Zakon o lokalnoj samoupravi Hercegova~ko-neretvanskog kantona ("Slu`bene/Narodne novine Hercegova~ko-neretvanskog kantona", broj 4/00); i 6. sve druge zakone ili propise koje predsjedavaju}i bude smatrao neophodnim. ^lan 4. U sastav Komisije ulazi najvi{e dvanaest (12) ~lanova, uklju~uju}i {est predstavnika politi~kih stranaka, predsjedavaju}eg i najvi{e pet eksperata. Visoki predstavnik }e potvrditi sve nominacije izvr{ene u skladu s ovom odlukom, osim imenovanja izvr{enog na osnovu ~lana 5. ^lan 5. Visoki predstavnik imenuje me|unarodnog predsjedavaju}eg Komisije. ^lan 6. Svaka od politi~kih stranaka zastupljenih u Gradskom vije}u grada Mostara }e nominirati po jednog predstanika radi imenovanja u Komisiju. Predstavnici politi~kih stranaka bit }e ovla{teni da nastupaju i odlu~uju u ime svojih politi~kih stranaka. Svaka od politi~kih stranaka zastupljenih u Gradskom vije}u grada Mostara }e imenovati po jednog eksperta koji }e pomagati njihovim predstavnicima u Komisiji. Ekeperti koje nominiraju politi~ke stranke ne}e biti u ~lanstvu Komisije. Oni }e imati pravo da se uklju~uju u diskusiju prema naho|enju predsjedavaju}eg, ali ne}e sudjelovati u dono{enju odluka. ^lan 7. Predsjedavaju}i ima pravo nominirati najvi{e pet (5) eksperata radi imenovanja u Komisiji. Prilikom odabira ovih eksperata, vodit }e se ra~una o dva kriterija: 1. odgovaraju}a stru~na sprema kandidata, i 2. neophodnost da se osigura da je u sastavu Komisije kao cjeline postignuta ispravna zastupljenost svih konstitutivnih naroda kao i skupine ostalih. ^lan 8. Predsjedavaju}i }e biti nadleàn za usmjeravanje rada ove komisije, izra|uje program rada i saziva sjednice Komisije, koje se prema potrebi mogu odràvati na razli~itim lokacijama unutar cijelog grada Mostara.
ODLUKU
O USPOSTAVLJANJU KOMISIJE ZA REFORMU GRADA MOSTARA ^lan 1. Komisija za reformu Grada Mostara (u daljem tekstu: Komisija), koja se ovom odlukom uspostavlja, }e prema uputama predsjedavaju}eg navedene Komisije biti nadle`na za izradu te predlaganje izmjena i dopuna zakona i srodnih pravnih propisa ~ije se dono{enje moè dalje zahtijevati od institucija Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Hercegova~ko-neretvanskog kantona, Gradskog vije}a grada Mostara odnosno op}ina Grada Mostara, u oblasti utvr|enoj na osnovu ove odluke. Komisija }e tako|er biti nadle`na za izradu plana provedbe tih zakona i pravnih propisa.
SLU@BENI GLASNIK BiH 2. 3.
Za odràvanje sjednica Komisije nije potreban poseban kvorum. Predsjedavaju}i }e razmatrati na~in za konsultiranje sa gra|anima Mostara i moè tako|er pozvati osobe izvan Komisije da daju ekspertnu pomo} odnosno dokaze na sjednicama Komisije, bude li to smatrao neophodnim za ispunjenje manadata Komisije u skladu s odredbama ove odluke. Predsjedavaju}i moè zahtijevati formiranje radnih podgrupa ukoliko to bude smatrao neophodnim za ispunjenje mandata Komisije u skladu s odredbama ove odluke. ^lan 9. Predsjedavaju}i }e na mjese~nom osnovu izvje{tavati Visokog predstavnika o rezultatima rada Komisije. ^lan 10. Komisija }e preduzeti sve napore kako bi do{lo do sveobuhvatnog rje{enja za sporna pitanja koja se odnose na ustrojstvo Grada Mostara do 15. decembra 2003. godine. ^lan 11. Spisak zakonskih odredaba o kojima Komisija postigne saglasnost te izvje{taj o postignutim rezultatima, predsjedavaju}i Komisije }e uputiti Visokom predstavniku, Vije}u ministara, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Hercegova~ko-neretvanskog kantona kao i gradona~elniku i dogradona~elniku Mostara do 15. decembra 2003. godine. ^lan 12. Komisiju }e u skladu s eventualnim potrebama opsluìvati pomo}no osoblje i pruàt }e mu potrebnu tehni~ku pomo}. ^lan 13. Ova odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH", "Slu`benim/Narodnim novinama Hercegova~ko-neretvanskog kantona" i "Gradskom slu`benom glasniku Grada Mostara". Broj 160/03 17. septembra 2003. godine Sarajevo Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.
Komunikacije uklju~uju telekomunikacije, radio, emitiranje (uklju~uju}i kablovsku televiziju), i usluge i sredstva koja su s tim u vezi. Ovaj zakon ne odnosi se na telekomunikacionu opremu instaliranu i u upotrebi isklju~ivo za potrebe javne sigurnosti i odbrane i Regulatorne agencije za komunikacije. Me|utim, frekvencije koje ta oprema koristi dogovaraju se s Regulatornom agencijom za komunikacije. ^lan 2. Definicije Osim u slu~aju navedenom u stavu 2. ovog ~lana, svi izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju zna~enje koje im se daje u Op}em okvirnom sporazumu za mir u BiH, pravilima i preporukama Me|unarodne unije za telekomunikacije, odnosno preporukama Konferencije evropskih uprava po{ta i telekomunikacija, prema datom trenutku. U smislu ovog zakona i ure|ivanja sektora komunikacija: a) Pristup ozna~ava stavljanje na raspolaganje ure|aja i/ili usluga drugom preduze}u pod utvr|enim uslovima, zasnovanim na isklju~ivim, odnosno neisklju~ivim pravima, u svrhu pruànja telekomunikacionih usluga; b) Agencija ozna~ava Regulatornu agenciju za komunikacije Bosne i Hercegovine; c) Emiter ozna~ava pravno ili fizi~ko lice koje se bavi emitiranjem; d) Emitiranje ozna~ava svako oda{iljanje znakova, signala, teksta, slike, zvuka ili podataka od jedne do vi{e ta~aka putem ìce, opti~kih kablova, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetnim putem, namijenjenih za op}i prijem od strane javnosti putem prijemnika koji su pode{eni za tu svrhu; e) Zajedni~ko sredstvo ozna~ava sistem koji obuhvata bilo koji od sljede}ih elemenata: pitanja vezana za radiofrekvencijski spektar i njegovo upravljanje; izdavanje dozvola svim emiterima; izdavanje dozvola svim operaterima telekomunikacija koji pruàju me|unarodnu uslugu ili bilo koju uslugu od zna~aja za ukupno stanovni{tvo Bosne i Hercegovine; utvr|ivanje i odràvanje sistema naknada za izdavanje dozvola kako za emitiranje tako i za telekomunikacije; utvr|ivanje tehni~kih standarda i standarda koji se odnose na kvalitet; plan numeracije; informacije potrebne za izradu ili odràvanje imenika kao i bilo koja specifikacija, standard ili pravilo potrebno za osiguranje me|usobne funkcionalnosti, odnosno me|upovezivanja javnih telekomunikacijskih mreà te kompatibilnosti terminalne opreme s javnim telekomunikacionim mreàma; f) Vije}e Agencije ozna~ava Vije}e Regulatorne agencije za komunikacije; g) Vije}e ministara ozna~ava Vije}e ministara Bosne i Hercegovine; h) Baza podataka za imenik ozna~ava, u vezi s javnom telekomunikacionom mreòm, spisak koji sadrì imena, adrese i telefonske brojeve lica, koja se putem te usluge mogu kontaktirati; i) Baza podataka za frekvencije ozna~ava evidenciju frekvencija dodijeljenih na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine; j) Me|upovezivanje ozna~ava fizi~ko i logi~ko povezivanje javnih telekomunikacionih mreà kori{teno od strane jednog ili razli~itih preduze}a, s ciljem omogu}avanja korisnicima jednog preduze}a da
1.
2.
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

261
Na osnovu ~lana IV. Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 7. augusta 2003.godine i sjednici Doma naroda, odrànoj 2. septembra 2003. godine donijela je
ZAKON
O KOMUNIKACIJAMA I - UVOD I OP]E ODREDBE ^lan 1. Predmet Zakona Ovim zakonom regulira se oblast komunikacija u Bosni i Hercegovini te uspostavljanje i rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, koji predvi|a uspostavljanje i funkcioniranje zajedni~kih i me|unarodnih komunikacionih sredstava.
1.
SLU@BENI GLASNIK BiH
komuniciraju s korisnicima istog ili nekog drugog preduze}a, ili pristupaju uslugama koje pruà drugo preduze}e. Usluge mogu pruàti uklju~ene strane ili druge strane, koje imaju pristup mreì. Me|upovezivanje je specifi~na vrsta pristupa koja se primjenjuje izme|u javnih mre`nih operatora; k) Me|unarodna telekomunikaciona usluga ozna~ava telekomunikacionu uslugu koja se pruà izme|u Bosne i Hercegovine i bilo koje druge zemlje; l) Ministarstvo ozna~ava ministarstvo koje je, prema Zakonu o Vije}u ministara, nadle`no za odgovaraju}e aspekte komunikacija, koji su u nadle`nosti Bosne i Hercegovine; m) Priklju~na ta~ka mreè ozna~ava sve fizi~ke priklju~ke, s njihovim priklju~nim tehni~kim specifikacijama, a koji predstavljaju dio te javne telekomunikacione mreè i neophodni su za pristup i efikasnu komunikaciju putem te javne telekomunikacione mreè; n) Mobilna telekomunikaciona usluga ozna~ava uslugu ~ije se pruànje sastoji, u potpunosti ili djelimi~no, od uspostavljanja radiokomunikacija za mobilnog korisnika, i pri ~emu se koriste, djelimi~no ili u potpunosti, mobilni sistemi; o) Javna telekomunikaciona mreà ozna~ava telekomunikacionu mreù koja se u potpunosti ili uglavnom koristi za pruànje telekomunikacionih usluga; p) Radiokomunikacija ozna~ava svaki vid komunikacije putem radiotalasa; q) Telekomunikaciona mreà ozna~ava prijenosne sisteme i u slu~ajevima na koje se to odnosi, opremu za komutiranje i usmjeravanje poziva, te druga sredstva koja omogu}avaju prijenos signala putem ìce, opti~kih kablova, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetnim putem, uklju~uju}i ali se ne ograni~avaju}i na satelitske mreè kao i fiksne i mobilne zemaljske mreè; r) Operateri telekomunikacija ozna~avaju javna ili privatna tijela, kao i podru`nice pod njihovom kontrolom, kojima je dodijeljena dozvola za uspostavljanje javne telekomunikacione mreè, odnosno pruànje telekomunikacionih usluga; s) Telekomunikacione usluge ozna~avaju usluge koje se obi~no pruàju uz naknadu, a koje se sastoje u cjelini ili uglavnom u preno{enju signala na telekomunikacionim mreàma, uklju~uju}i, ali ne ograni~avaju}i se na fiksnu i mobilnu mreù kao i mreù za prijenos podataka; t) Korisnik ozna~ava fizi~ko ili pravno lice koje koristi ili zahtijeva telekomunikacionu uslugu. ^lan 3. Nadle`nosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija 1. U cilju provo|enja ustavnih odredbi u oblasti komunikacija, Vije}e ministara je nadle`no za kreiranje politike, a Agencija je nadle`na za reguliranje oblasti komunikacija. 2. Vije}e ministara nadle`no je za: a) izradu i usvajanje politike u skladu s postoje}im zakonima; i b) odre|ivanje zastupanja Bosne i Hercegovine na me|unarodnim forumima u oblasti komunikacija. Agencija je nadle`na za: 2. 1. 4.
a) reguliranje emiterskih i javnih telekomunikacionih mreà i usluga, uklju~uju}i izdavanje dozvola, utvr|ivanje cijena, me|upovezivanje i definiranje osnovnih uslova za osiguravanje zajedni~kih i me|unarodnih komunikacionih sredstava; i b) planiranje, koordiniranje, namjenu i dodjelu radiofrekvencijskog spektra. Vije}e ministara i Agencija, u skladu s pojedina~nim nadle`nostima definiranim ovim zakonom, preduzimaju sve razumne mjere za ostvarenje sljede}ih ciljeva: a) promoviranje pravi~ne konkurencije u cilju ostvarenja maksimalne dobiti za korisnike u smislu izbora, cijene i kvaliteta; b) da ne postoji ugroàvanje ili ograni~enje konkurencije u sektoru komunikacija u skladu sa sektorskim politikama Vije}a ministara; c) podsticanje efikasnog investiranja u infrastrukturu i promoviranje inovacija; d) za{tita autorskih prava i drugih prava na intelektualnu svojinu, kao i li~nih podataka i privatnosti; e) osiguranje efikasnog kori{tenja i efikasnog upravljanja resursima radiofrekvencija i brojeva u skladu s propisima iz oblasti radiokomunikacija i drugim preporukama Me|unarodne unije za telekomunikacije, i s drugim me|unarodnim sporazumima ~iji je potpisnik Bosna i Hercegovina. ^lan 4. Regulatorni principi emitiranja i telekomunikacija Regulatorni principi emitiranja obuhvataju: a) za{titu slobode izraàvanja i raznolikosti mi{ljenja po{tuju}i op}eprihva}ene standarde pona{anja, nediskriminacije, pravi~nosti, ta~nosti i nepristrasnosti; b) razvoj profesionalnih i odrìvih komercijalnih i javnih emitera u namjeri da se uspostavi odgovaraju}a ravnoteà izme|u njih; c) odvojenost emitera od politi~ke kontrole i manipulacije, u cilju ja~anja demokratskih principa i uspostavljanja trì{ne ekonomije; d) dozvole se dodjeljuju na osnovu procedura kojim se osiguravaju odgovaraju}i profesionalni standardi programskih sadràja, tehni~kog rada i finansiranje; e) ogla{avanje putem emitera ure|uje se u skladu s najboljom evropskom praksom. Regulatorni principi telekomunikacija obuhvataju: a) pristup javnim telekomunikacionim uslugama za sve korisnike, na transparentnom, objektivnom i nediskriminatorskom osnovu, koje operater telekomunikacija moè osigurati uz razumnu dobit; b) svaki korisnik telekomunikacionih usluga putem te usluge ima neograni~en pristup bilo kojem drugom takvom korisniku; c) za{ti}eni su interesi svih korisnika telekomunikacionih usluga, u smislu dostupnosti tih usluga, njihovog kvaliteta i cijena; d) nivo kvaliteta u pruànju telekomunikacionih usluga i telekomunikacione opreme }e, {to je prije mogu}e, biti kompatibilan s op}eprihva}enim standardima u Evropskoj uniji;
3.
e) cijene telekomunikacionih usluga su transparentne i nediskriminatorske; f) pod uslovom da ispunjavaju svoje obaveze u pruànju telekomunikacionih usluga, operaterima telekomunikacija dozvoljeno je djelovanje na normalnim, komercijalnim linijama; g) u skladu sa sektorskim politikama Vije}a ministara, podsti~e se otvoren pristup pruànju telekomunikacionih usluga. II - OP]E ODREDBE ZA TELEKOMUNIKACIONU INFRASTRUKTURU ^lan 5. Instaliranje i rad Instaliranje i rad javnih telekomunikacionih mreà podlijeè proceduri izdavanja dozvola u skladu s ~lanom 10. ovog zakona. Telekomunikaciona oprema i mreà, namijenjena za me|upovezivanje s javnim telekomunikacionim mreàma ili za pruànje telekomunikacionih usluga, u skladu je s priznatim najsavremenijim dizajnom i funkcionalno{}u o pitanju: a) sigurnosti rada mreè; b) integriteta mreè; c) me|uoperativnosti usluga; 2. d) uslova priklju~enja terminalne opreme. U skladu s najnovijim dostignu}ima, Vije}e Agencije moè donijeti detaljnija pravila o sigurnosti kori{tenja mreè, integriteta mreè, me|uoperativnosti usluga i uslova priklju~enja terminalne opreme, te moè od Agencije zatraìti da provede postupke provjere kako bi se o~uvao integritet mreà. ^lan 6. Dodjela privremenih mre`nih dozvola Agencija moè, na zahtjev, dodijeliti privremeno odobrenje za instaliranje i rad radio sistema i telekomunikacione terminalne opreme u cilju tehni~kog, odnosno komercijalnog ispitivanja, pod uslovom da nema zapreka s tehni~ke strane, posebno ako se ne o~ekuje pojava smetnji s drugom telekomunikacionom opremom. Svako takvo odobrenje moè se izdati na rok od najvi{e {est mjeseci. Po isteku perioda datog u stavu 1. ovog ~lana, moè se nastaviti s pruànjem usluga jedino u skladu s odredbama ovog zakona.
i povjerljive podatke, ako ih operater telekomunikacija vodi kao povjerljive. ^lan 8. Funkcioniranje i odràvanje telekomunikacionih usluga 1. Operateri telekomunikacija osiguravaju ispravno i nesmetano funkcioniranje svog sistema i pruànje telekomunikacionih usluga u skladu s odredbama ovog zakona. 2. Operateri telekomunikacija odràvaju svoj sistem u ispravnom stanju, te blagovremeno preduzimaju mjere na otklanjanju smetnji i nedostataka u svom sistemu. 3. Operateri telekomunikacija bez nepotrebnog odga|anja obavje{tavaju Agenciju o svakom zna~ajnom prekidu telekomunikacionih veza kako to odredi Agencija. 4. Agencija moè donijeti pravilo kojim utvr|uje uslove, standarde kavliteta, rokove i procedure za pruànje telekomunikacionih usluga. ^lan 9. Obaveze operatera telekomunikacija koji pruàju javne govorne telefonske usluge 1. Operateri telekomunikacija koji pruàju javne govorne telefonske usluge: a) odràvaju aùriran imenik pretplatnika; b) odràvaju uslugu davanja informacija iz imenika za pretplatni~ke linije; c) osiguravaju besplatan pristup hitnim slu`bama; d) na zahtjev dostavljaju, Agenciji besplatno, a ostalim pruàocima uz odgovaraju}u naplatu, imenik pretplatnika u elektronskoj formi ili on-line u svrhu pruànja informacija ili objavljivanja imenika. Pretplatnici imaju pravo odlu~iti da li }e njihov broj biti uvr{ten u bazu podataka. ^lan 10. Izdavanje dozvola Zahtjev za izdavanje dozvole upu}uje se Agenciji. Agencija izdaje dozvolu u roku od dva mjeseca. U slu~ajevima u kojima treba primijeniti postupak utvr|ivanja konkurentnosti i selektivnosti na osnovu pore|enja, Agencija moè produìti period potreban za procjenu zahtjeva do ~etiri mjeseca da bi osigurala da se postupak obavi na pravi~an, razuman, otvoren, nediskriminatoran i transparentan na~in za sve zainteresirane strane. Dozvola se izdaje: a) ukoliko podnosilac zahtjeva ima neophode tehni~ke podobnosti, i b) ukoliko ne postoji razlog za sumnju da podnosilac zahtjeva ne}e pruàti date usluge u skladu sa dozvolom, naro~ito u pogledu obaveza vezanih za kvalitet usluga i ponudu. Finansijska mo} podnosioca zahtjeva, njegovo iskustvo u sektoru telekomunikacija i srodnim sektorima i njegovo znanje bit }e uzeti u obzir. U slu~aju da dodjela prava na upotrebu frekvencija ili brojeva mora biti ograni~ena, Agencija ustupa takva prava na osnovu kriterija za odabir, koji moraju biti objektivni, nediskriminatorski, transparentni i proporcionalni. U okviru tih kriterija za odabir mora se pridati odgovaraju}i zna~aj postizanju ciljeva i regulatornih principa iz ~l. 3. i 4. ovog zakona. Za potrebe odlu~ivanja o izdavanju dozvole, Agencija ima pravo zahtijevati sve informacije o podnosiocu zahtjeva. Ukoliko Agencija donese negativnu odluku, navode se razlozi za odbijanje izdavanja dozvole, uz postojanje prava na àlbu protiv ove odluke koja se upu}uje Vije}u Agencije.
1.
2.
1.
1.
2.
2.
III - TELEKOMUNIKACIONE USLUGE ^lan 7. Pruànje telekomunikacionih usluga Za pruànje telekomunikacionih usluga putem mobilnih i fiksnih mreà potrebna je dozvola u skladu s odredbama ovog zakona. Za pruànje internet usluga potrebna je dozvola do potpune liberalizacije trì{ta, kako to propisuje sektorska politika Vije}a ministara. Operatori telekomunikacija moraju ispunjavati sljede}e zahtjeve: a) zaklju~iti pisani ugovor s korisnicima; b) korisnicima svojih usluga besplatno i na odgovaraju}i na~in u~initi dostupnim kratak i pregledan saètak cijena; c) na zahtjev Agencije, u razumnom roku dostaviti podatke o poslovanju, mreì i o saobra}aju, uklju~uju}i 4. 5.
1. 2. 3.
3.
1. 2.
^lan 11. Prijenos i izmjene dozvole Dozvola moè biti prenesena u cijelosti ili djelimi~no samo uz saglasnost Agencije. Agencija definira uslove prijenosa dozvole. Agencija moè izmijeniti pojedine odredbe dozvole prije njenog isteka ukoliko su izmjene neophodne da bi se za{titio javni interes. Pored toga, dozvola moè biti izmijenjena: a) na zahtjev, ukoliko ispunjavanje aran`mana iz dozvole nije vi{e razumno zbog promjene okolnosti, pod uslovom da su interesi za{ti}eni od strane Agencije i da se ne ugroàva pravi~na konkurencija; b) na zahtjev ili na inicijativu Agencije ukoliko su neophodne izmjene frekvencija dodijeljenih za kori{tenje u dozvoli u pogledu tehni~kih ili zakonskih uslova u interesu efikasnog upravljanja frekvencijama i pravi~ne konkurencije. Izmjena uslova dozvole vr{i se uz odgovaraju}e po{tivanje ekonomskih i operativnih interesa korisnika dozvole. Ovim se ne opravdavaju nikakvi zahtjevi za naknadu.
2.
konkurentima na trì{tu usluge pod komparativnim okolnostima, jednakim uslovima i istog nivoa kvaliteta kao usluge koje koristi za svoje vlastite potrebe ili za potrebe udruènih partnerskih firmi. Operater telekomunikacija iz stava 1. ovog ~lana ne ograni~ava pristup mreì osim iz razloga koji su od su{tinskog zna~aja za: a) sigurnost rada mreè; b) o~uvanje integriteta mreè; c) me|uoperativnost usluga, u opravdanim slu~ajevima i d) odgovaraju}u za{tita podataka. Agencija moè donijeti pravila pona{anja ili zabraniti odre|ena pona{anja operatera telekomunikacija, koja su u suprotnosti s odredbama datim u stavu 1. ovog ~lana, ili poni{titi ugovore i smatrati ih djelimi~no ili u potpunosti nevaè}im, ukoliko dati operater telekomunikacija zloupotrijebi svoju zna~ajnu trì{nu snagu. Prije preduzimanja takve mjere Agencija od datog operatera telekomunikacija traì da u odgovaraju}em roku prestane sa osporavanom zloupotrebom. Zloupotrebom se smatra slu~aj kada operater telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom pruà sebi ili partnerskim firmama pristup uslugama, koje nudi interno, ili uslugama, koje nudi na trì{tu pod povoljnijim uslovima nego {to su uslovi pod kojima drugi konkurenti mogu koristiti takve usluge u sklopu njihovih usluga. Operatori telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom nude interfejse u skladu s principima otvorenog pristupa mreì. Na zahtjev operatera telekomunikacija, Agencija osigurava dostupnost principa otvorenog pristupa. Agencija moè biti ovla{tena da obaveè operatere javnih telekomunikacionih mreà sa zna~ajnom trì{nom snagom da pruàju usluge me|upovezivanja po tro{kovno orijentiranim cijenama, ukoliko to smatra neophodnim da bi se ostvarili ciljevi dati u stavu 4. ~lana 3. kao i ~lanu 4. ovog zakona. ^lan 16. Obaveza pregovaranja Svaki operater javne telekomunikacione mreè obavezan je ponuditi drugim operaterima me|upovezivanje na njihov zahtjev. Sve zainteresirane strane nastoje osigurati i unaprijediti komunikaciju izme|u korisnika razli~itih javnih telekomunikacionih mreà. Ako se ne moè posti}i dogovor o me|upovezivanju izme|u operatera javnih telekomunikacionih mreà u roku od {est sedmica od prijema zahtjeva, svaka strana uklju~ena u me|upovezivanje moè se obratiti Agenciji za posredovanje. U slu~aju iz stava 2. ovoga ~lana, Agencija }e u roku od {est sedmica ili, iznimno, u roku od najvi{e deset sedmica nakon prijema zahtjeva saslu{ati u~esnike me|upovezivanja i odlu~iti o na~inu i uslovima me|upovezivanja u skladu s evropskom praksom, te donijeti odluku koja zamjenjuje ugovor izme|u u~esnika me|upovezivanja u dijelu u kojem se ne slaù. Agencija ima pravo traìti od operatera telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom da izrade listu standardnih ponuda me|upovezivanja za svoje mreè. Ponude se dostavljaju Agenciji u pismenoj formi, a Agencija ih objavljuje po potrebi. ^lan 17. Minimalni broj iznajmljenih linija
3.
3.
IV - UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIONE USLUGE ^lan 12. Univerzalne telekomunikacione usluge Univerzalne telekomunikacione usluge su najmanji opseg telekomunikacionih usluga koji je dostupan cijeloj javnosti po pristupa~noj cijeni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na prijedlog Agencije, Vije}e ministara definira opseg univerzalnih telekomunikacionih usluga i, po potrebi, finansijski mehanizam uzimaju}i pri tome u obzir stvarne potrebe gra|ana i ekonomska i tehnolo{ka kretanja na trì{tu. Na prijedlog Agencije, Vije}e ministara odre|uje operatera telekomunikacija nadle`nih za pruànje univerzalnih telekomunikacionih usluga u cilju pokrivanja cijele teritorije Bosne i Hercegovine po{tuju}i principe objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i proporcionalnosti. Agencija donosi pravilo kojim odre|uje kriterije kvaliteta za pruànje univerzalnih telekomunikacionih usluga i kontrolira njegovo po{tivanje.
4.
1.
5.
2.
6.
3.
4.
1.
V - KONKURENCIJA NA TR@I[TU TELEKOMUNIKACIJA ^lan 13. Op}e odredbe Vije}e ministara utvr|uje mjere u cilju potpune liberalizacije u skladu s politikom sektora telekomunikacija. ^lan 14. Operateri telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom 1. Smatra se da operater telekomunikacija ima zna~ajnu trì{nu snagu, ako, individualno ili zajedno s drugima, ima poloàj koji je jednak dominaciji, odnosno poloàj ekonomske mo}i, koja mu u znatnoj mjeri omogu}ava da radi nezavisno od konkurenata, klijenata i krajnjih korisnika. 2. Agencija jednom godi{nje vr{i analizu odgovaraju}eg trì{ta i objavljuje listu svih operatora telekomunikacija koji u odre|enom geografskom podru~ju imaju zna~ajnu trì{nu snagu. ^lan 15. Otvoreni pristup mreì i interfejsi U skladu s principima nediskriminacije, operater telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom pruà 3. 2.
4.
1.
Operateri telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom koji pruàju usluge iznajmljivanja linija obavezani su, na trì{tu
na kojem dominiraju, javno istaknuti minimalnu ponudu linija za iznajmljivanje s ujedna~enim tehni~kim karakteristikama u skladu s odgovaraju}im direktivama Evropske unije. Na zahtjev operatera telekomunikacija, Agencija pruà odgovaraju}e informacije u vezi s tehni~kim karakteristikama linija. ^lan 18. Pristup i me|upovezivanje javnih telekomunikacionih mreà 1. Operater telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom omogu}ava drugim korisnicima pristup svojoj javnoj telekomunikacionoj mreì ili razvezanim dijelovima takve mreè. Obaveza koja se odnosi na me|upovezivanje ne primjenjuje se pod uslovom da operater telekomunikacija podnese dokaz o tome da data obaveza nije odgovaraju}a u datom slu~aju. Agencija u roku od {est sedmica donosi odluku o opravdanosti tog neprimjenjivanja kao i o tome da li su dodatni tehni~ki ili ekonomski izdaci za traènu uslugu razumni sa stanovi{ta posebnih propisa o trì{noj konkurenciji. 2. Pristup mreì daje se putem priklju~nih ta~aka koje su obi~no dostupne na trì{tu (op}i pristup mreì). Pristup moè biti tako|er dat putem posebnih priklju~aka (poseban pristup mreì) na zahtjev korisnika. 3. Sporazumi o pristupu mreì i me|upovezivanju zasnivaju se na objektivnim kriterijima, razumljivi su i osiguravaju nediskriminatorski i ravnopravan pristup telekomunikacionim mreàma operatera u skladu sa stavom 1. ovog ~lana. ^lan 19. Opseg me|upovezivanja Osnovne usluge od kojih se sastoji me|upovezivanje su: a) pristup novog operatera telekomunikacija na mreù operatera telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom putem programiranog odabira mreè ili biranjem selekcionog broja u skladu s planom numeracije; b) osiguranje neophodnih podataka o saobra}aju za relevantni priklju~ak operateru telekomunikacija s kojim je ostvareno me|upovezivanje; c) prespajanje poziva korisnicima drugog operatera s kojim je ostvareno me|upovezivanje; d) osiguranje obra~unskih podataka u odgovaraju}em obliku za operatera s kojim je ostvareno me|upovezivanje. Agencija donosi pravilo s detaljnim odredbama koje se odnose na me|upovezivanje. Agencija pri tome uzima u obzir za{titu djelotvorne trì{ne konkurencije, odràvanje dosljednog kvaliteta usluga i uskla|enost s obavezuju}im me|unarodnim propisima. Pored toga, Agencija odre|uje minimalan broj razvezanih elemenata mreè koji se nude. U slu~aju sporova, Agencija odlu~uje o prikladnosti tro{kova i tehni~koj izvodljivosti pristupa mreì i me|upovezivanja. ^lan 20. Uslovi poslovanja i cijene Operatori telekomunikacija odre|uju uslove poslovanja, opisuju usluge koje nude i preciziraju relevantne cijene. Uslovi poslovanja, opis usluga i cijene dostavljaju se Agenciji i objavljuju u odgovaraju}em obliku. Ukoliko je potrebna saglasnost, shodno st. 3. i 6. ovog ~lana, telekomunikaciona usluga ne pruà se dok se ne dobije saglasnost. Promjene uslova poslovanja i cijene objavljuju se u odgovaraju}em obliku najmanje mjesec dana prije stupanja na snagu. Svaka promjena sadràja ugovora daje pravo drugoj ugovornoj strani da raskine ugovor s operatorom te-
3.
lekomunikacija u roku od ~etiri sedmice od objavljivanja promjene. O pitanju uslova poslovanja operatora telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom, Agencija daje saglasnost za sljede}e telekomunikacione usluge: a) govorna telefonska usluga putem fiksne ili mobilne mreè; i
4.
5. 6.
b) iznajmljivanje linija. Ako operater telekomunikacija nema zna~ajnu trì{nu snagu, uslovi poslovanja i znatnije promjene tih uslova predo~avaju se Agenciji prije po~etka pruànja usluga ili datuma stupanja promjena na snagu. U slu~aju usluga preciziranih u stavu 3a. ovog ~lana, Agencija moè osporiti uslove poslovanja u roku od osam sedmica, ako su u suprotnosti s ovim zakonom ili pravilima donesenim na osnovu njega. Ako je radi rje{enja spora potrebno izmijeniti uslove poslovanja, te se izmjene mogu utvrditi uz saglasnost Agencije. Kada su u pitanju cijene operatera telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom, Agencija daje saglasnost za sljede}e telekomunikacione usluge: a) govorna telefonska usluga putem fiksne ili mobilne mreè; i
7.
1.
8.
b) iznajmljivanje linija. Ako operater telekomunikacija nema zna~ajnu trì{nu snagu, Agencija se obavje{tava o cijenama usluga kako je utvr|eno u stavu 6. ovog ~lana prije po~etka njihove primjene. Cijene su ujedna~ene unutar tarifnog podru~ja. Za objavljivanje uslova poslovanja i odre|ivanja cijena operatera telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom, Agencija pravilom utvr|uje okvirne uslove uklju~uju}i i principe strukturiranja cijena. Posebno se precizira sljede}e: vrsta i sadràj obaveze pruànja usluga, osnov na kojem }e se vr{iti prora~un cijena, uslovi za interfejse, kvalitet raznih prijenosnih puteva, uslovi za kori{tenje, pristup mreì i me|upovezivanje, te vremenska ograni~enja za stavljanje zabrane na subvencioniranje, kojim se omogu}uje uvo|enje novih usluga i tehnologija. ^lan 21. Strukturno odvajanje i zasebno obra~unavanje Preduze}ima sa zna~ajnom trì{nom snagom na trì{tima, koja nisu telekomunikaciona ili koja uìvaju posebna ili ekskluzivna prava u drugim sektorima, zabranjeno je nepravi~no subvencionirati cijene za svoje telekomunikacione usluge iz podru~ja u kojima imaju posebna ili isklju~iva prava. Za odre|ivanje nivoa cijena firmi sa zna~ajnom trì{nom snagom primjenjuje se princip tro{kovne orijentiranosti. Operateri telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom na trì{tima koja nisu telekomunikaciona ili koji uìvaju posebna ili ekskluzivna prava u drugim sektorima razdvajaju na adekvatan na~in svoje poslovne aktivnosti u sektoru telekomunikacija od drugih poslovnih aktivnosti u pogledu organizacije i obra~una, u cilju osiguranja transparentnosti protoka usluga i sredstava izme|u tih sektora u kojima rade. Operateri telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom na telekomunikacionom trì{tu ne smiju vr{iti nepravi~no subvencioniranje svojih usluga. Operateri telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom na telekomunikacionom trì{tu vode odvojeno, s jedne strane, svoje aktivnosti vezane za me|upovezivanje i, s druge strane, ostale aktivnosti s ciljem utvr|ivanja svih elemenata tro{kova i prihoda sa osnovom za njihov obra~un
1.
2.
3.
2.
1.
3. 4.
2.
5.
6.
i detaljnim metodama pripisivanja koje se koriste u vezi s djelatno{}u me|upovezivanja. Agencija moè staviti van snage uslove iz st. 3. i 4. ovog ~lana na neodre|eno vrijeme ali ne duè od tri godine nakon stupanja na snagu ovog zakona kako bi pruìla mogu}nost operaterima telekomunikacija da ispune ove uslove. Agencija, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev u~esnika na trì{tu, pokre}e postupak istrage, ako postoji opravdana sumnja da su prekr{ene odredbe ovog ~lana. U tom cilju Agencija moè pregledati knjige i evidenciju operatera telekomunikacija o kojem je rije~, te zahtijevati pojedinosti o raspodjeli tro{kova. ^lan 22. Obra~unavanje tro{kova Operateri telekomunikacija sa zna~ajnom trì{nom snagom na telekomunikacionom trì{tu vode sistem za obra~unavanje tro{kova, koji pripisuje tro{kove i elemente tro{kova svim uslugama i elementima usluge i omogu}ava nakadni finansijski pregled u skladu s pravilima Agencije i konkretnim odredbama nazna~enim u dozvolama. Agencija ima pravo pristupa informacijama u vezi s obra~unom tro{kova. Agencija moè staviti van snage uslove iz stava 1. ovog ~lana na neodre|eno vrijeme ali ne duè od tri godine nakon stupanja na snagu ovog zakona kako bi pruìla mogu}nost operaterima telekomunikacija da ispune ove uslove.
h) prenosivost broja zna~i mogu}nost za pretplatnike koji to traè da zadrè svoj broj u fiksnoj telefonskoj mreì na odre|enoj lokaciji nezavisno od promjene operatera telekomunikacija. ^lan 24. Opseg Svrha adresiranja je efikasno strukturiranje i upravljanje adresnim prostorom radi zadovoljenja zahtjeva operatera telekomunikacija na pravi~an i nediskriminatorski na~in. Radi ostvarenja ciljeva iz stava 1. ovoga ~lana, Agencija izra|uje planove adresiranja i propisuje uslove za ostvarenje prava na dodjelu i kori{tenje adresa. ^lan 25. Plan numeracije Prilikom izrade planova numeracije, Agencija uzima u obzir me|unarodne propise, naro~ito u pogledu njihove strukture. Agencija preduzima adekvatne mjere radi osiguranja dostupnosti adekvatnog broja adresa. U planovima numeracije ostavlja se prostor, koliko je tehni~ki izvodljivo, za nove unutra{nje i me|unarodne usluge i za prenosivost broja. Struktura plana numeracije i propisi koji odre|uju namjenu brojeva garantiraju jednaku mogu}nost i jednak postupak za sve operatere telekomunikacija. ^lan 26. Promjene planova numeracije Agencija moè napraviti izmjene planova numeracije radi provo|enja me|unarodnih obaveza ili preporuka i da za{titi adekvatnu dostupnost elemenata adresiranja u skladu s posljednjim dostignutim nivoom. Vodi se ra~una o u~inku na stranke kojih se to ti~e, naro~ito o direktnim i indirektnim tro{kovima prilago|avanja. Operateri telekomunikacija na koje utje~u takve promjene obavezni su primijeniti potrebne mjere na vlastiti tro{ak. Promjene plana numeracije u cjelini ili djelimi~no ili promjene propisa koji odre|uju namjenu brojeva ni u kojem slu~aju ne opravdavaju traènje od{tete. ^lan 27. Prenosivost broja, odabir operatera, prethodni odabir operatera Agencija osigurava preduzimanje potrebnih mjera za pripremu uvo|enja prenosivosti broja za telefonske brojeve u vidu prenosivosti operatera mreè, tako da prenosivost broja u Bosni i Hercegovini bude dostupna u skladu s rokom koji odredi Vije}e ministara. Agencija propisuje raspored i dinamiku uvo|enja prenosivosti broja, uzimaju}i u obzir raspored koji se primjenjuje u Evropskoj uniji, tako da ne predstavlja prepreku trì{noj konkurenciji. Planovi numeracije oblikuju se tako da omogu}e korisnicima telekomunikacione mreè odabir operatera na kojeg se èle priklju~iti. Vije}e ministara donosi odluku o tome kada }e ove usluge biti dostupne. Na osnovu odluke Vije}a ministara, Agencija donosi pravilo kojim utvr|uje detalje. ^lan 28. Upravljanje brojevima i dodjela brojeva Agencija je nadle`na za djelotvorno upravljanje planovima numeracije, naro~ito za racionalno kori{tenje i dodjelu elemenata za adresiranje operaterima telekomunikacija. Agencija po zahtjevu dodjeljuje elemente adresiranja operaterima telekomunikacija na upotrebu. Dodjela se vr{i u skladu s principima objektivnosti, nediskriminacije i razumljivosti, naro~ito principom jednakih mogu}nosti.
1. 2.
1.
1.
2.
2.
VI - ADRESIRANJE I NUMERACIJA ^lan 23. Definicije Pojmovi upotrijebljeni u ovom poglavlju imaju sljede}e zna~enje: a) adresa ozna~ava zbir svih elemenata adresiranja za ciljani odabir komunikacione veze; b) elementi adresiranja ozna~avaju znakove, slova, cifre i signale za ciljani odabir komunikacionih veza; c) plan adresiranja ozna~ava zbir svih mogu}ih kombinacija elemenata adresiranja koji se upotrebljavaju za identifikaciju lica, ra~unarskih procesa, ma{ina, ure|aja ili telekomunikacione opreme uklju~ene u telekomunikacione procese; d) prethodni odabir operatora ozna~ava mogu}nost da pretplatnici koji to èle mogu: - odabrati da odre|ene kategorije komunikacionih usluga budu izvr{ene od strane prethodno odabranog operatora bez potrebe da se bira pristupni pozivni broj ili po{tuje neka druga procedura za usmjeravanje poziva; i - suspendirati svaku prethodno odabranu mogu}nost za individualne pozive na pojedina~nom osnovu, biraju}i pristupni pozivni broj uz prethodni dogovor s drugim operaterima telekomunikacija; e) odabir operatora ozna~ava mogu}nost da pretplatnici biranjem pristupnog pozivnog broja na pojedina~noj osnovi mogu izabrati odre|ene kategorije telekomunikacionih usluga koje }e izvr{iti odabrani operater; f) brojevi ozna~avaju nizove cifara koji sluè za adresiranje u telekomunikacionim mreàma; g) plan numeracije ozna~ava zbir svih mogu}ih kombinacija elemenata adresiranja pomo}u cifara radi identifikacije lica, ra~unarskih procesa, ma{ina, ure|aja ili telekomunikacione opreme uklju~ene u telekomunikacione procese;
1.
2. 3.
1.
2. 3. 4.
1. 2.
1.
2.
^lan 29. Kori{tenje adresa Elementi adresiranja koji se dodijele odre|enom operateru telekomunikacija ne mogu postati njegovo vlasni{tvo. Operater telekomunikacija ima samo pravo kori{tenja odre|enih elemenata. Agencija ima pravo primiti sve informacije neophodne za upravljanje dodijeljenim elementima adresiranja. Dodjeljivanje adresa operateru telekomunikacija podlijeè pla}anju naknade.
b) radio i telekomunikacionu terminalnu opremu koja je regulirana posebnim propisima i namijenjena je za upotrebu u civilnoj avijaciji, upravljanju zra~nim saobra}ajem i u pomorskom transportu; c) radio i telekomunikacionu terminalnu opremu koja se koristi isklju~ivo za potrebe javne sigurnosti i odbrane. Pored slu~ajeva navedenih u stavu 2. ovog ~lana, ovo poglavlje tako|er se ne odnosi na radioopremu koju sastavljaju radioamateri, sa izuzetkom opreme koja se slobodno prodaje na trì{tu. Zbirka komponenata namijenjenih za sastavljanje od strane radioamatera entuzijasta i fabri~ki proizvedene radioopreme, koju radioamateri prepravljaju i koriste, ne smatra se opremom koja se slobodno prodaje na trì{tu. ^lan 34. Osnovni zahtjevi Radio i telekomunikaciona terminalna oprema mora ispunjavati sljede}e osnovne zahtjeve: a) zahtjeve o za{titi zdravlja i sigurnosti korisnika i bilo kojih drugih lica; i 2. 3. b) zahtjeve koji se ti~u elektromagnetne kompatibilnosti. Radiooprema ugra|uje se na takav na~in da efikasno koristi radiofrekvencijski spektar za zemaljske, svemirske i orbitalne radiokomunikacije i izbjegava {tetne utjecaje. Smatrat }e se da je svaki ure|aj, koji ispunjava uskla|ene standarde Evropske unije, u skladu sa st. 1. i 2. ovog ~lana. ^lan 35. Stavljanje u rad i pravo na priklju~enje Svaki ure|aj koji ispunjava osnovne zahtjeve iz ~lana 34. i deklariran je u skladu s vaè}im procedurama za procjenu, koje su date u relevantnim evropskim direktivama i posjeduje CE oznaku uskla|enosti, moè se pustiti u rad u namijenjenu svrhu. Svaki ure|aj koji ne zadovoljava zahtjeve iz stava 1. ovog ~lana prolazi proceduru ocjene uskla|enosti, koju provodi doma}e tijelo za procjenu uskla|enosti. Agencija, uz konsultacije s Vije}em ministara, definira na~in atestiranja opreme, kriterije koje doma}a verificirana tijela moraju ispuniti. Nezavisno od stava 1. ovog ~lana, Agencija moè ograni~iti stavljanje u rad radioopreme zbog razloga koji se odnose na efektivnu i odgovaraju}u upotrebu radiospektra, izbjegavanje {tetnih smetnji ili pitanja javnog zdravlja. Operateri ne mogu odbiti priklju~iti telekomunikacionu terminalnu opremu na odgovaraju}e interfejse iz tehni~kih razloga ukoliko oprema zadovoljava zahtjeve iz ovog zakona. Ako radio i telekomunikaciona terminalna oprema, koja ispunjava zahtjeve iz ovog zakona, prouzrokuje ozbiljne {tete na mreì, {tetne radiosmetnje ili {tete radu mreè, operator javne telekomunikacione mreè moè biti ovla{ten da odbije priklju~enje, da isklju~i takav ure|aj ili da ga povu~e iz upotrebe. Operator telekomunikacija odmah obavje{tava korisnika i Agenciju o takvim mjerama. Agencija je ovla{tena da potvrdi ili odbaci takve mjere. Agencija je ovla{tena da preduzme sve mjere da bi sprije~ila priklju~ak na javnu telekomunikacionu mreù svakog ure|aja koji ne ispunjava zahtjeve iz ovog zakona.
3.
VII - ODREDBE O RADIOFREKVENTNOM SPEKTRU ^lan 30. Upravljanje frekvencijama i Plan namjene frekvencija 1. Agencija, u saradnji s Vije}em ministara, upravlja frekventnim spektrom u skladu s me|unarodnim sporazumima. Agencija preduzima odgovaraju}e mjere u cilju osiguranja efikasne i neometane upotrebe radiospektra Bosne i Hercegovine. 2. Agencija usvaja Plan namjene radiofrekventnih opsega, kojim se definiraju radio frekvencije ili radiofrekventni opsezi namijenjeni za individualne radiokomunikacije i individualne grupe korisnika. Plan se objavljuje u odgovaraju}em obliku. ^lan 31. Plan kori{tenja frekvencija Agencija priprema Plan kori{tenja frekvencija na osnovu Plana namjene frekvencija. Plan kori{tenja frekvencija sadrì podjelu frekventnih opsega na kori{tenje frekvencija i specifikacije za kori{tenje tih frekvencija. Plan se objavljuje u odgovaraju}em obliku. ^lan 32. Kori{tenje radiofrekvencija Kori{tenje radiofrekvencija podlijeè odobrenju Agencije. Dodjela frekvencija bit }e nediskriminatorska u skladu s planom kori{tenja frekvencija i zasnovana na objektivnim kriterijima uspostavljenim od strane Agencije. Agencija odlu~uje o zahtjevu u roku od {est sedmica, osim u slu~aju da posebne okolnosti, kao {to je nepotpunost dokumentacije, zahtijevaju duì period. Agencija dodjeljuje frekvencije na kori{tenje ukoliko su: a) predvi|ene za kori{tenje u Planu kori{tenja frekvencija; b) raspoloìve; i 3. c) kompatibilne s drugim kori{tenjima frekvencija. Agencija pravilom utvr|uje detaljne odredbe koje se odnose na kori{tenje frekvencija i dodjelu frekvencija, uklju~uju}i zahtjeve za dodjelu. 4.
1.
1.
1.
2.
2.
3.
5.
VIII - RADIO I TELEKOMUNIKACIONA TERMINALNA OPREMA ^lan 33. Radio i telekomunikaciona terminalna oprema Radio i telekomunikaciona terminalna oprema mora zadovoljavati odredbe ovog zakona da bi se mogla slobodno nuditi na trì{tu, slobodno prenositi i koristiti u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je ispravno instalirana i da se ispravno odràva. Odredbe ovog dijela zakona ne odnose se na: a) radioopremu samo za prijem, koja se namjerava koristiti isklju~ivo za prijem zvuka i TV emiterskih usluga; 1.
1.
6.
2.
IX - REGULATORNA AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE ^lan 36. Agencija Agencija je funkcionalno nezavisna i neprofitna institucija sa statusom pravnog lica prema zakonima Bosne i
2. 3.
Hercegovine. Agencija obavlja svoje du`nosti u skladu sa ciljevima i regulatornim principima, koji su navedeni u ~l. 3. i 4. ovog zakona, kao i u skladu sa sektorskim politikama Vije}a ministara. U obavljanju svojih du`nosti, Agencija djeluje u skladu s principima objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije. ^lanovi tijela Agencije, njeni zvani~nici i osoblje djeluju u interesu Bosne i Hercegovine i njenih gra|ana u cjelini. Tijela Agencije su Vije}e Agencije i generalni direktor ~ije su du`nosti navedene u ~l. 39. i 40. ovog zakona. Ni Vije}e ministara ni ministri kao ni neko drugo lice ni na koji na~in ne mije{aju se u dono{enje odluka Agencije u pojedina~nim slu~ajevima. ^lan 37. Du`nosti Agencije Shodno odredbama ovog zakona, du`nosti Agencije su: a) progla{avanje pravila u oblasti emitiranja i telekomunikacija i osiguranje njihovog po{tivanja; b) izdavanje dozvola emiterima i operaterima telekomunikacija u skladu s odredbama ovog zakona i pra}enje po{tivanja uslova izdatih dozvola; c) planiranje, upravljanje, namjena i dodjela frekvencijskog spektra, pra}enje njegovog kori{tenja kao i odràvanje i objavljivanje plana kori{tenja frekvencijskog spektra za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine; d) postavljanje zahtjeva za objavljivanjem i dostavljanjem informacija, koje su potrebne za propisno vr{enje regulatornih obaveza; e) primjena tehni~kih standarda i standarda kvaliteta, da bi se npr. osigurala me|usobna povezanost i funkcionalnost javnih telekomunikacionih mreà i usluga; f) utvr|ivanje i odràvanje sistema tehni~kih naknada za izdavanje dozvola kako u oblasti emitiranja tako i u oblasti telekomunikacija; i g) ostale du`nosti koje joj se dodijele u skladu s ovim zakonom ili od strane Vije}a ministara. ^lan 38. Procedure za dono{enje pravila Agencije Prije dono{enja pravila predvi|enih ovim zakonom, Agencija: a) objavljuje nacrt pravila; b) omogu}ava najmanje komentara; i 14 dana za podno{enje 1. 3.
1.
4.
kandidata od raspoloìvih mjesta, a imenuje ih Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skup{tina prihvata ili odbacuje predloène kandidate u roku od 30 dana nakon podno{enja prijedloga. Ukoliko Parlamentarna skup{tina odbaci prijedlog, Vije}e ministara predlaè drugo lice sa liste kandidata koju je utvrdilo Vije}e Agencije i podnosi taj prijedlog Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine. ^lanovi Vije}a Agencije imenuju se na osnovu svojih li~nih sposobnosti kao pojedinci koji imaju pravno, ekonomsko, tehni~ko ili drugo relevantno iskustvo i stru~njaci su u oblasti telekomunikacija, odnosno emitiranja, na period od ~etiri godine i mogu biti ponovo imenovani jo{ samo na jedan mandat. ^lanovi biraju predsjedavaju}eg i potpredsjedavaju}eg iz svojih redova. Vije}e Agencije sastaje se najmanje ~etiri puta godi{nje. Generalni direktor podnosi izvje{taj Vije}u Agencije o strate{kim pitanjima provo|enja. Generalni direktor prisustvuje svim sastancima Vije}a Agencije bez prava glasa. Zvani~nici na zakonodavnim ili izvr{nim funkcijama na svakom nivou vlasti ili ~lanovi tijela politi~kih stranaka ne mogu se kandidirati za ~lanstvo u Vije}u Agencije. ^lanovi Vije}a Agencije moraju prijaviti svaki interes koji imaju u odnosu na operatora telekomunikacija ili emitera i izuzimaju se u slu~ajevima koji predstavljaju sukob interesa. ^lan 40. Generalni direktor Agencijom rukovodi generalni direktor koga predlaè Vije}e Agencije, a potvr|uje Vije}e ministara u roku od 30 dana nakon podno{enja prijedloga. Generalni direktor odgovoran je za sve regulatorne funkcije Agencije. Osim toga, generalni direktor odgovaran je za sve administrativne poslove Agencije, uklju~uju}i ali ne ograni~avaju}i se na provo|enje ovog zakona i drugih relevantnih zakona, za sva kadrovska pitanja Agencije, kao i za uspostavljanje pravila o internim procedurama. Mandat generalnog direktora je ~etiri godine i moè biti ponovo imenovan samo na jo{ jedan mandat. Prijedlog za imenovanje generalnog direktora uslijedit }e nakon javnog konkursa koji se objavljuje u slu`benom glasniku s rokom za podno{enje prijave od najmanje ~etiri sedmice. Prijavljeni kandidati moraju imati relevantno iskustvo u oblasti telekomunikacija, odnosno emitiranja i potvr|ene rukovodne sposobnosti. Zvani~nici na zakonodavnim ili izvr{nim funkcijama na svakom nivou vlasti, ili ~lanovi tijela politi~kih stranaka ne mogu se predloìti za generalnog direktora. Generalni direktor nema nikakve finansijske odnose s operatorom telekomunikacija ili emiterom. ^lan 41. Dono{enje odluka Vije}a Agencije
2.
1.
3.
4.
2.
c) posve}uje du`nu pa`nju svakom komentaru koji se ti~e objavljenog nacrta pravila. Pravila Agencije stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". ^lan 39. Vije}e Agencije Agencija ima Vije}e, koje vodi Agenciju u pogledu strate{kih pitanja provo|enja zakona, te vr{i konsultacije s generalnim direktorom i prima od njega izvje{taje. Vije}e Agencije usvaja kodeks rada i pravila za emitiranje i telekomunikacije. Osim toga, Vije}e Agencije ima funkciju apelacionog tijela za odluke koje donosi generalni direktor. Vije}e Agencije sastoji se od sedam ~lanova koje predlaè Vije}e ministara na osnovu liste kandidata koju je utvrdilo Vije}e Agencije, koja }e sadràvati dvostruko vi{e
1.
Sve odluke Vije}a Agencije donose se konsenzusom kad god je to mogu}e. U slu~aju da se ne moè posti}i konsenzus, Vije}e Agencije donosi odluku o tom pitanju prostom ve}inom glasova, pod uslovom da su prisutna najmanje ~etiri ~lana koja glasaju. U slu~aju jednakog broja glasova, odlu~uju}i glas daje predsjedavaju}i sastanka. ^lan 42. Smjenjivanje ~lanova Vije}a Agencije i generalnog direktora Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine ima isklju~ivo ovla{tenje za smjenjivanje ~lanova Vije}a Agencije prije isteka njihovog mandata. Vije}e ministara ima isklju~ivo ovla{tenje da smijeni generalnog direktora prije isteka njegovog mandata. Do ranijeg prestanka
1.
2.
mandata moè do}i pod odre|enim okolnostima koje su utvr|ene u daljem tekstu: a) u slu~aju bolesti koja generalnog direktora ili ~lanove Vije}a Agencije ~ini nesposobnim za obavljanje du`nosti; b) u slu~aju progla{enja krivim za krivi~no djelo koje se ka`njava zatvorom; c) u slu~aju da kod generalnog direktora ili ~lana Vije}a Agencije postoji sukob interesa, kako je definirano Eti~kim kodeksom Agencije, uklju~uju}i i slu~aj kada je ~lan njegovog doma}instva vlasnik, dioni~ar ili ~lan odbora ili nadzornih odbora ili drugih relevantnih upravnih tijela, direktor ili predsjednik ili rukovodno lice bilo kojeg korisnika dozvole ili preduze}a koje sara|uje s bilo kojim korisnikom dozvole; d) u slu~aju ostavke; e) u slu~aju neispunjavanja du`nosti ~lanova Vije}a Agencije {to se odraàva u neu~estvovanju u radu tri ili vi{e uzastopnih sastanaka; ili f) u slu~aju propusta generalnog direktora da izvr{ava svoje du`nosti shodno ovom zakonu, internim pravilima Agencije ili ugovoru o radu; 2. g) u slu~aju kr{enja Eti~kog kodeksa Agencije. Eti~ki kodeks donosi Vije}e Agencije. ^lan 43. Odredbe koje se odnose na osoblje Agencije Osoblje Agencije, kako je to utvr|eno u stavu 2. ovog ~lana, su dràvni slu`benici u skladu sa Zakonom o dràvnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine (Zakon o dràvnoj slu`bi), koji se primjenjuje osim u slu~ajevima predvi|enim u sljede}im st.. Agencija zapo{ljava slu`benike i namje{tenike koji su potrebni za efikasno vr{enje njenih funkcija u skladu s ovim zakonom. Agencija osigurava da se zapo{ljavanje vr{i na osnovu profesionalnih kvalifikacija i sposobnosti. Umjesto prema Poglavlju II. Zakona o dràvnoj slu`bi, Vije}e Agencije odlu~uje koja mjesta spadaju pod odredbe Zakona o dràvnoj slu`bi, kako je izmijenjeno ovim zakonom. To odlu~ivanje bit }e u skladu s op}im principima Zakona o dràvnoj slu`bi. Ukoliko postoji upra`njeno radno mjesto u sklopu Agencije, Agencija moè u hitnim slu~ajevima imenovati zamjenu na privremenom osnovu, dok Agencija za dràvnu slu`bu ne zavr{i propisanu proceduru zapo{ljavanja. Vije}e Agencije odlukom utvr|uje platnu osnovicu za obra~un pla}a osoblja Agencije, razli~ite platne kategorije, prema kojima }e osoblje biti kategorirano, kao i svih dozvoljenih dodataka na pla}u. Prilikom utvr|ivanja kategorija pla}a, Vije}e Agencije uzima u obzir sposobnost i iskustvo neophodno za izvr{avanje du`nosti, kao i cilj da se na dugoro~nom planu usklade pla}e s platnom osnovicom u dràvnoj slu`bi institucija Bosne i Hercegovine. Stoga se odredbe Poglavlja V. Zakona o dràvnoj slu`bi ne primjenjuju. ^lan 44. Finansijska pitanja Budèt Agencije direktno se veè za sektorske politike Vije}a ministara. Generalni direktor podnosi Vije}u ministara Bosne i Hercegovine na odobrenje prijedlog budèta za svaku fiskalnu godinu, koji prethodno usvaja Vije}e Agencije. Dok Vije}e ministara ne odobri ili izmijeni budèt, Agencija radi s budètom koji je usvojilo Vije}e Agencije. Agencija se finansira iz sljede}ih izvora: 5. 2. 3.
a) redovne tehni~ke naknade za dozvole za reguliranje i nadzor operatora telekomunikacija i emitera; i b) bespovratnih zajmova ili donacija koje Agencija primi, pod uslovom da su u skladu s op}im principima zakona. Kada su bespovratni zajmovi ili donacije dati za izvr{avanje konkretnih zadataka ili projekata u javnom interesu, oni se evidentiraju odvojeno u odobrenom budètu i ne uklju~uju se u njega. Sredstva koja primi Agencija koriste se u skladu s budètom Agencije, po nalogu generalnog direktora. Nov~ane kazne koje naplati Agencija u ostvarivanju svog prava da primijeni izvr{ne mjere, kao i doprinosi fakturirani prema nalogu Vije}a ministara, dozna~avaju se Vije}u ministara u cilju njihovog uklju~ivanja u budèt institucija Bosne i Hercegovine. Raspolaganje sredstvima Agencije podlijeè reviziji koju vr{i glavna institucija za reviziju, a pored toga, i nezavisni revizor vr{i reviziju svake godine. Agencija priprema godi{nji izvje{taj o finansijama i aktivnostima i podnosi ga Vije}u ministara. Vije}e ministara razmatra godi{nji izvje{taj Agencije i objavljuje ga najkasnije ~etiri mjeseca po zavr{etku fiskalne godine.
4.
X - PROCESNE ODREDBE ^lan 45. Pritu`be Bez obzira na nadle`nost redovnih sudova, korisnici ili zainteresirane strane mogu Agenciji dostavljati pritu`be, naro~ito one koje se odnose na kvalitet usluga, a koje nisu na zadovoljavaju}i na~in rije{ene s operaterom telekomunikacija. Agencija nastoji rije{iti pritu`be u razumnom roku. Sve zainteresirane strane sara|uju u ovom postupku, te podnose Agenciji sve podatke i dokumentaciju neophodnu za procjenu situacije. Agencija moè precizirati vrste pritu`bi koje }e rje{avati i metod koji }e koristiti. ^lan 46. Izvr{ne mjere U cilju osiguranja po{tivanja kodeksa rada i pravila, Agencija ima izvr{na ovla{tenja u skladu s evropskom regulatornom praksom. U slu~aju da neka telekomunikaciona ili emiterska mreà radi bez dozvole ili pruà usluge bez dozvole, Agencija je ovla{tena da preduzme sve potrebne korake u cilju obustave takvog rada. Agencija je ovla{tena da primjenjuje izvr{ne mjere srazmjerno prekr{ajima kako slijedi: a) usmena ili pismena upozorenja; b) inspekcijski pregled sredstava za koje je izdata dozvola; c) konkretan zahtjev za preduzimanje odre|ene radnje ili obustavu, koji se mora ispo{tovati u okviru zadatog roka; d) iznos odre|ene nov~ane kazne ne smije biti ve}i od 150.000 KM u slu~aju namjerne povrede ili povrede iz nehata pojedinih odredbi zakona ili uslova koji se navode u izdatoj dozvoli ili kodeksima rada i pravilima Agencije. Iznos izre~ene nov~ane kazne srazmjeran je teìni prekr{aja i, tamo gdje je primjenjivo, bruto finansijskom prihodu ostvarenom na osnovu prekr{aja. U slu~aju da se povrede ponove, izre~ena nov~ana kazna ne smije biti ve}a od 300.000 KM. Agencija izra|uje pregled povreda i odgovaraju}ih kazni, koji usvaja Vije}e ministara;
1.
2.
1. 2.
3.
3.
4.
1.
SLU@BENI GLASNIK BiH 2.
e) nalog za obustavu emitiranja ili pruànja javnih telekomunikacionih usluga na period ne duì od tri mjeseca; f) oduzimanje dozvole. 4. Na zahtjev Agencije, sve institucije za provo|enje zakona u Bosni i Hercegovini pruàju pomo} u izvr{enju odluka Agencije. ^lan 47. @albe 1. Pri odlu~ivanju o àlbama protiv odluka generalnog direktora, Vije}e Agencije radi prema Zakonu o upravnom postupku Bosne i Hercegovine i u cijelosti preispituje odluke protiv kojih je podnesena àlba. @alba protiv odluke generalnog direktora ne odga|a izvr{enje. Odluke Vije}a Agencije kona~ne su i obavezuju}e u upravnom postupku. Sudsko preispitivanje odluke moè se pokrenuti pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Ovaj zakon u potpunosti zamjenjuje Zakon o telekomunikacijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 10/99 od 29. juna 1999.).
PSBiH broj 82/03 2. septembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r.
VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

262
Na osnovu ~lana 27. stav 11. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02), i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/02), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 20 sjednici odrànoj 24. jula 2003.godine, donijelo je
2. 3.
XI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 48. Kontinuitet Pravila Agencije, koja su donesena prije stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi i vaè}a su. ^lan 49. Prijelazni mandat Odbora za implementaciju 1. Osim Vije}a Agencije i generalnog direktora, Agencija ima i Odbor za implementaciju do 31. decembra 2004. godine, kada Odbor za implementaciju prestaje postojati kao tijelo Agencije, a njegova uloga i funkcije od tog trenutka obavljaju se unutar ovla{tenja generalnog direktora. Odbor za implementaciju ima {est ~lanova. Odbor za implementaciju ovla{ten je da rje{ava sve predmete koji se ti~u povreda uslova za izdavanje dozvola i pravila koja je donijela Agencija, kao i da nametne odgovaraju}e mjere i sankcije. Protiv tih odluka moè se podnijeti àlba Vije}u Agencije koje postupa u skladu sa stavom 1. ~lana 47. ovog zakona. @alba protiv odluke Odbora za implementaciju ne odga|a izvr{enje. Sve odluke Odbora za implementaciju donose se konsenzusom kad god je to mogu}e. U slu~aju da se ne moè posti}i konsenzus, Odbor za implementaciju donosi odluku o tom pitanju prostom ve}inom glasova, pod uslovom da su prisutna najmanje ~etiri ~lana koja glasaju. U slu~aju jednakog broja glasova, odlu~uju}i glas daje predsjedavaju}i sastanka. ^lanovi Odbora za implementaciju moraju prijaviti svaki interes koji imaju u odnosu na operatera telekomunikacija ili emitera i izuzimaju se u slu~ajevima koji predstavljaju sukob interesa. ^lan 50. Stupanje na snagu i objavljivanje 1. Ovaj zakon stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". Ovaj zakon objavljuje se i u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i " Slu`benom glasniku Republike Srpske".
ODLUKU
KOJOM SE UTVR\UJU MJERE ZA SPREÂVANJE, KONTROLU I ISKORJENJIVANJE TRANSMISIVNIH SPONGIFORMNIH ENCEFALOPATIJA POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Predmet odluke Ovom odlukom se utvr|uju mjere za spre~avanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija - engl. Transmissible Spongioform Encephalopathies (u daljem tekstu: TSE) kod ìvotinja. Odluka se primjenjuje na proizvodnju i stavljanje u promet ìvih ìvotinja i proizvoda ìvotinjskog porijekla. Ova odluka se ne primjenjuje na: a) kozmeti~ke i ljekovite proizvode ili medicinska sredstva, kao ni na njihove sirovine ili nusproizvode; b) proizvode koji nisu namijenjeni upotrebi u ljudskoj hrani, sto~noj hrani ili gnojivima, niti kao sirovine niti kao nusproizvodi; c) proizvode ìvotinjskog porijekla koji su namijenjeni izlo`bama, podu~avanju, nau~nom istraìvanju, posebnim prou~avanjima ili analizama, pod uvjetom da takvi proizvodi kona~no ne budu iskori{teni kao hrana za ljude ili ìvotinje, osim za one koje se drè zbog istraìvanja u okviru doti~nog projekta; d) ìve ìvotinje koje se koriste ili su namijenjene kori{tenju u istraìvanjima. ^lan 2. Odvajanje ìvih ìvotinja i proizvoda ìvotinjskog porijekla Da bi se izbjegla unakrsna kontaminacija ili zamjena izme|u ìvih ìvotinja i proizvoda ìvotinjskog porijekla spomenutih u ~lanu 1. ove odluke obavezno ih je dràti odvojeno, osim u slu~aju kada su takve ìve ìvotinje ili proizvodi ìvotinjskog porijekla proizvedeni pod najmanje jednakim uvjetima zdravstvene za{tite vezanim za TSE-e.
1.
2.
2.
3.
4.
1.
^lan 3. Termini Termini upotrijebljeni u ovoj odluci imaju slijede}a zna~enja: a) TSE-e - sve transmisivne spongiformne encefalopatije osim onih koje se pojavljuju kod ljudi; Scrapie, Transmisivna encefalopatija ner~eva - engl. Transmissible Mink Encephalopathy (u daljem tekstu: TME), Hroni~na bolest slabljenja jelena - engl. Chronic Wasting Disease (u daljem tekstu: CWD), Gove|a spongioformna encefalopatija - engl. Bovine Spongioform Encephalopathy (u daljem tekstu: BSE), Ma~ija spongioformna encefalopatija - engl. Feline Spongioform Encephalopathy (u daljem tekstu: FSE); b) stavljanje u promet - bilo koja aktivnost kojoj je svrha prodati ìve ìvotinje ili proizvode ìvotinjskog porijekla pokrivene ovom odlukom tre}oj strani, ili bilo koji drugi oblik snabdijevanja, uz pla}anje ili besplatno, takve tre}e strane ili skladi{tenje s namjerom da se snabdije takva tre}a strana; c) proizvodi ìvotinjskog porijekla - svi proizvodi dobiveni od stoke, divlja~i i ìvotinja koje slobodno ìve u vodama, inkubirana jaja, kao i ìvotinjsko sjeme, jajne }elije i embrioni i svi proizvodi koji bilo kojim dijelom ili u cjelini potje~u od ìve ili mrtve ìvotinje uklju~uju}i posmrtne ostatke ìvotinje i med; d) sirovine - materijali ili bilo koji drugi proizvodi ìvotinjskog porijekla iz kojih ili uz pomo} kojih se proizvode proizvodi spomenuti u ~lanu 1. stav 2. ta~. a) i b); e) nadle`ni organi - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ured) nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta (u daljem tekstu: NVV) koji su du`ni da osiguraju udovoljavanje zahtjevima ove odluke; f) kategorija - jedna od klasifikacijskih kategorija spomenutih u: Poglavlju C, Anexa II; g) specifi~ni rizi~ni materijal - tkiva specificirana u Anexu IV; ukoliko nije druga~ije odre|eno, a ne uklju~uje proizvode koji sadrè takva tkiva ili su iz njih dobijeni; h) ìvotinje na koje se sumnja da su zaraène TSE-om - ìve, zaklane ili uginule ìvotinje, koje pokazuju ili su pokazivale neurolo{ke poreme}aje ili poreme}aje u pona{anju ili progresivno pogor{anje op}eg stanja povezanog s o{te}enjem sredi{njeg ìv~anog sistema, te za koje podaci prikupljeni na osnovu klini~kog pregleda, reagiranja na lije~enje, post mortem pregleda ili ante ili post-mortem laboratorijske pretrage, ne dozvoljavaju postavljanje alternativne dijagnoze. Na BSE sumnjat }e se kod ìvotinja koje su dale pozitivan rezultat na brzoj pretrazi, specifi~noj za BSE; i) objekat - ozna~ava svaki objekat, zgradu ili mjesto, a u slu~aju otvorenog prostora, bilo koje mjesto na kom se drè ìvotinje ili se na neki drugi na~in njima postupa; j) uzorkovanje - uzimanje uzoraka od ìvotinja ili iz njihovog okruènja ili od proizvoda ìvotinjskog porijekla, koji osiguravaju statisti~ki korektno predstavljanje, a u svrhu utvr|ivanja dijagnoze bolesti, epidemiolo{kih veza, nadgledanja zdravlja, ili zbog pra}enja odsutnosti mikrobiolo{kih uzro~nika ili materijala u proizvodima ìvotinjskog porijekla; 2. 3. 4.
k) gnojiva - bilo koja materija koja sadrì proizvode ìvotinjskog porijekla i koji se koriste na zemlji za pospje{ivanje rasta vegetacije: to moè uklju~ivati i probavne ostatke od proizvodnje bio-plina ili kompostiranja; l) brze pretrage - metode analize spomenute u Anexu VII, Poglavlje C, ta~ka 4., rezultati koji su poznati unutar vremena od 24 sata; m) potvrdne pretrage - metode analize spomenute u Anexu VII, Poglavlje C, ta~ka 3. n) tranzit - svaki prijenos po{iljaka, ìvotinja, prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda, lijekova i medicinskih pomagala, sto~ne hrane i otpadaka preko grani~nih prijelaza Bosne i Hercegovine u/iz druge dràve; o) trgovina prehrambenim proizvodima - trgovina me|u registriranim objektima, uklju~uju}i i skladi{tenje i transport, trgovinu u vezi s uvozom i izvozom, skladi{tenje prehrambenih proizvoda na veliko, trgovinu svjeìm mesom, ribama i drugim vodenim organizmima, kao i neposrednu prodaju kona~nom potro{a~u, direktno iz registriranog objekta; p) slu`beni veterinar - veterinarski inspektor, djelatnik NVV. Specifi~ne definicije koje su utvr|ene u Anexu I, tako|er su ovdje primjenjive. ^lan 4. Za{titne mjere - biosigurnost Za{titne mjere propisuje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vije}e ministara) na prijedlog Ureda. POGLAVLJE II - SPREÂVANJE POJAVE TSE ^lan 5. Sistem pra}enja NVV provode godi{nji program pra}enja (monitoringa) BSE i Scrapie u skladu s Anexom III, Poglavlje A. Taj program uklju~uje postupak skrininga uz upotrebu brzih pretraga. Brze pretrage u tu svrhu su popisane u Anexu VII, Poglavlje C, ta~ka 4. NVV su du`ne obavje{tavati Ured o rezultatima monitoringa na TSE. Sve slu`bene istrage i laboratorijska ispitivanja se evidentiraju u skladu s Dodatkom III, Poglavlje B. NVV su du`ne podnosititi mjese~ni izvje{taj Uredu, a Ured podnosi godi{nji izvje{taj Vije}u ministara kojim su obuhva}eni podaci spomenuti u Anexu III, Poglavlje B, Dio I. Izvje{taj za svaku kalendarsku godinu bit }e podnijet najkasnije do 31. marta slijede}e godine. ^lan 6. Zabrane koje se odnose na hranjenje ìvotinja Zabranjeno je hranjenje preìva~a proteinima dobivenim od sisavaca. Detaljna pravila po pitanju uvoza u Bosnu i Hercegovinu hrane koja je namijenjena stoci i koja sadrì proteine dobivene od sisavaca, te hrane namijenjene sisavcima, osim one za pse i ma~ke, koja sadrì prera|ene proteine dobivene od sisavaca iz zemalja u kategoriji 2, 3, 4 i 5 propisuju se na osnovu ~lana 21. ta~ka 1. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini.
2.
1.
1. 2.
1.
2.
3.
^lan 7. Specifi~ni rizi~ni materijal Specifi~ni rizi~ni materijal se uklanja i uni{tava u skladu s ta~. 2., 3. i 4. Anexa IV. Takav specifi~ni rizi~ni materijal ili materijal iz njega prera|en moè biti stavljen na trì{te ili, ako je potrebno, i izvezen isklju~ivo u svrhu kona~nog uni{tenja u skladu s ta~. 3. i 4. ili, ako je takav slu~aj, s ta~kom 6 b) Anexa IV. Uvoz i tranzit specifi~nog rizi~nog materijala u i preko teritorija Bosne i Hercegovine propisuje se u skladu sa ~lanom 21. ta~ka 1. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini. Na govedima, ovcama i kozama ~ije meso je namijenjeno ljudskoj ishrani ili ìvotinjskoj prehrani nakon omamljivanja ne}e se vr{ititi laceracija tkiva sredi{njeg ìv~anog sistema upotrebom produènog instrumenta u obliku {tapa koji se uvodi u kranijalnu {upljinu. Podaci koji se odnose na dob u Anexu IV redovno }e se prilago|ivati. Takva prilago|avanja zasnivaju se na posljednjim dokazanim nau~nim otkri}ima o statisti~koj vjerovatnosti pojavljivanja TSE-e u relevantnim dobnim grupama gove|e, ov~je i kozje populacije u Bosni i Hercegovini.
kretanja dok rezultati pretrage ne budu poznati. Ako se pojavi sumnja na TSE kod ovce ili koze u objektu (na farmi) na teritoriji Bosne i Hercegovine na osnovu objektivnog dokaza kao {to su to rezultati pretraga kojima se prakti~no moè razlikovati razne TSE-e, sve ostale ovce i koze iz tog objekta stavljaju se pod reìm slu`benog ograni~enja kretanja sve dok rezultati pretraga ne budu poznati. Ukoliko postoje dokazi da objekat u kojem se nalazila ìvotinja kada se posumnjalo na prisutnost TSE, vjerovatno nije objekat u kojem je ìvotinja mogla biti izloèna TSE-i, slu`beni veterinar moè odlu~iti da se samo ìvotinja za koju se sumnja da je zaraèna stavi pod reìm slu`beno ograni~enog kretanja. Ako se to smatra potrebnim, slu`beni veterinar moè tako|er odlu~iti da se drugi objekti (farme) ili samo objekat u kojem je do{lo do izloènosti infekciji, stave pod slu`benu kontrolu zavisno o dostupnim epidemiolo{kim podacima. 2. Kada slu`beni veterinar zaklju~i da se mogu}nost zaraze s TSE ne moè isklju~iti, ìvotinja se, ukoliko je jo{ ìva, eutanazira; njezin mozak i sva druga tkiva prema odluci slu`benog veterinara, se uklanjaju i {alju u slu`beno ovla{teni laboratorij, nacionalni referentni laboratorij, kako je utvr|eno u ~lanu 14. stav 1. ove odluke, ili u referentni laboratorij za TSE koji je na listi Me|unarodnog ureda za epizootije u Parizu (OIE), na ispitivanje metodama pretraga utvr|enim u ~lanu 15. ove odluke. Svi dijelovi tijela sumnjive ìvotinje, uklju~uju}i i koù, se zadràvaju pod slu`benom kontrolom sve dok se ne postavi negativna dijagnoza, ili u suprotnom, uni{tavaju u skladu s odredbama iz Anexa IV, ta~. 3 ili 4. ^lan 12. Mjere nakon potvr|ene prisutnosti TSE 1. Kada je prisutnost TSE slu`beno potvr|ena, u {to kra}em roku primijenjuju se slijede}e mjere: a) svi dijelovi tijela ìvotinje se potpuno uni{tavaju u skladu s odredbama Anexa IV, osim materijala zadrànog zbog evidencije, a u skladu s odredbama iz Anexa III, Poglavlje B, Dio III, ta~ka 2.; b) provodi se istraga u skladu sa odredbama Anexa VI ta~ka 1., da bi identificirale sve ugroène ìvotinje; c) sve ìvotinje i proizvodi ìvotinjskog porijekla spomenuti u Anexu VI, ta~ka 2, koje je istraga spomenuta pod ta~kom b) ovog stava identificirala kao ugroène, se eutanaziraju, a proizvodi potpuno uni{tavaju u skladu s odredbama Anexa IV, ta~. 3. i 4. 2. U o~ekivanju provo|enja mjera spomenutih u stavu 1. ta~. b) i c) ovoga ~lana objekat u kojem se nalazila ìvotinja kada je potvr|ena prisutnost TSE, stavlja se pod slu`benu kontrolu, a svako kretanje ìvotinja osjetljivih na TSE, te proizvoda ìvotinjskog porijekla dobijenih od tih ìvotinja podlijeè dobijanju odobrenja od strane slu`benog veterinara, s ciljem da se osigura trenutni ulazak u trag i identifikacija doti~nih ìvotinja i proizvoda ìvotinjskog porijekla. Ako postoje dokazi da objekat u kojem se zaraèna ìvotinja nalazila kada je potvr|ena prisutnost TSE, vjerovatno nije objekat u kojem je ta ìvotinja bila izloèna TSE infekciji, slu`beni veterinar moè odlu~iti da oba objekta ili samo objekat na kojem je do{lo do izloènosti infekciji stavi pod slu`benu kontrolu. NVV su du`ne bez odlaganja osigurati isplatu naknade vlasnicima za gubitak ìvotinja koje su eutanazirane ili proizvoda ìvotinjskog porijekla koji su uni{teni u skladu s ~lanom 11. stav 2. i stavom 1. ta~. a) i c) ovog ~lana.
^lan 8. Proizvodi ìvotinjskog porijekla koji su dobijeni od ili koji sadrè materijal od preìva~a 1. Proizvode ìvotinjskog porijekla navedene u popisu u Anexu V zabranjeno je proizvoditi od materijala preìva~a iz zemalja ili njihovih regija koje su razvrstane u kategoriju 5. 2. Kosti glave i hrptenja~e goveda, ovaca i koza iz zemalja ili njihovih regija koje su razvrstane u kategorije 2, 3, 4 ili 5, zabranjeno je koristiti u proizvodnji ma{inski dobijenog isko{tenog mesa. ^lan 9. Obrazovni programi Ured i NVV su du`ni osigurati da se njihovi djelatnici, djelatnici dijagnosti~kih laboratorija i veterinarskog fakulteta, ovla{teni veterinari, veterinarski prakti~ari, osoblje klaonica, te uzgajiva~i ìvotinja, njihovi ~uvari i osoblje koje radi sa ìvotinjama obu~e o klini~kim znakovima, epidemiologiji, a u slu~aju osoblja odgovornog za preglede, o tuma~enju (interpretiranju) laboratorijskih nalaza koji se odnose na TSE-e. Ured i NVV su du`ni za efikasno provo|enje obrazovnog programa iz ta~ke 1. ovog ~lana osigurati potrebna finansijska sredstva.
3.
1.
2.
POGLAVLJE III - KONTROLA I ISKORJENJIVANJE TSE-a ^lan 10. Prijavljivanje NVV su du`ne odmah Uredu dostaviti informacije za svaku ìvotinju za koju se sumnja da je zaraèna TSE-om. NVV su du`ne redovno obavje{tavati jedna drugu i Ured o prijavljenim slu~ajevima TSE-e.Ured je duàn bez odlaganja poduzeti mjere utvr|ene u ~lanu 11. ove odluke. ^lan 11. Mjere u odnosu na sumnjive ìvotinje Bilo koja ìvotinja za koju se sumnja da je zaraèna TSE-om stavlja se pod reìm slu`benog ograni~enja kretanja od strane slu`benog veterinara sve dok rezultati izvr{enog klini~kog i epidemiolo{kog ispitivanja ne budu poznati ili dok ìvotinja ne bude eutanazirana zbog laboratorijskih pretraga pod slu`benom kontrolom. Ako se pojavi sumnja na BSE kod goveda u objektu (na farmi) na teritoriji Bosne i Hercegovine, sva ostala goveda u tom objektu se stavljaju pod reìm slu`benog ograni~enja
1. 2.
1.
3.
Broj 31 - Strana 676 ^lan 13. Plan za hitne slu~ajeve
Ured je duàn u saradnji sa NVV izraditi plan za hitne slu~ajeve o spre~avanju pojave, kontroli i iskorjenjavanju TSE-a. POGLAVLJE IV - REFERENTNI LABORATORIJ, UZORKOVANJE, I KONTROLE PROVO\ENJA ODLUKE ^lan 14. Referentni laboratorij Ured je duàn odrediti nacionalni referentni laboratorij, ~ije su funkcije i du`nosti navedene u Anexu VII Poglavlje A. ^lan 15. Uzorkovanje i laboratorijske metode Uzorkovanje i laboratorijsko pretraìvanje na prisutnost TSE-e vr{i se primjenom metoda i protokola utvr|enih u Anexu VII Poglavlje C. Tamo gdje bude potrebno osigurati jedinstvenu primjenu ovog ~lana, provedbena pravila, uklju~uju}i i metodu za potvr|ivanje TSE kod ovaca i koza bit }e usvojena u skladu s odredbama ove odluke. ^lan 16. Kontrola Zbog jedinstvene primjene ove odluke, Ured je duàn preko svojih inspekcijskih slu`bi vr{iti kontrolu provo|enja mjera propisanih ovom odlukom. NVV na ~ijoj teritoriji se vr{e pregledi du`ne su pruìti djelatnicima Ureda svu pomo} koja im je potrebna pri izvr{avanju njihovih du`nosti. Ured je duàn obavijestiti NVV o rezultatima izvr{enih pregleda. POGLAVLJE V - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 17. Izmjene i dopune Anexa i prijelazne mjere Mijenjanje ili dopunjavanje Anexa koji su sastavni dio ove odluke, kao i naknadno dono{enje odgovaraju}ih mjera o pitanjima koja bi mogla imati posljedice za javno zdravlje mogu}e je uz preporuke stru~nog odbora za TSE. Ured u saradnji sa NVV }e formirati stru~ni odbor iz stava 1. ovog ~lana u sastavu od doma}ih i stranih eksperata iz relevantne oblasti. ^lan 18. Sastavni dio ove odluke su Anexi I, II, III, IV, V, VI i VII i isti se objavljuju zajedno sa ovom odlukom. ^lan 19. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. VM broj 166/03 24. jula 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Adnan Terzi}, s. r.
b) "zasebno adipozno tkivo" zna~i unutra{nju i vanjsku tjelesnu masno}u uklonjenu tokom klanja i postupka rasijecanje, posebno svjeù masno}u sa srca, unutra{nje embrionalne ovojnice, bubrega i mezenterija goveda, te masno}u iz rasjekaonica; c) "kohorta" zna~i grupu goveda koja su ili ro|ena u istom stadu kao i zaraèna goveda ili unutar roka od 12 mjeseci koji su prethodili ili slijedili njihovom ro|enju ili su uzgajana zajedno sa zaraènom ìvotinjom u bilo koje vrijeme tokom prve godine njihovog ìvota, te koja su mogla konzumirati istu sto~nu hranu koju je konzumirala i zaraèna ìvotinja tokom prve godine svojeg ìvota; d) "mjesto za ne{kodljivo uklanjanje" zna~i mjesto na kome se na propisan na~in ne{kodljivo uni{tavaju eutanazirane ìvotinje i proizvodi ìvotinjskog porijekla kao {to je opisano u ~lanu 11. stav 2. i ~lanu 12. stav 1. ta~. a) i c) ove odluke, rizi~no tkivo kao {to je opisano u Anexu IV ta~ka 1.
1. 2.
ANEX II
UTVR\IVANJE BSE STATUSA POGLAVLJE A Ured utvr|uje BSE status drugih dràva ili jedne od njihovih regija, (u daljem tekstu: zemlja ili regija), na osnovu slijede}ih kriterija: a) ishod analize rizika koja identificira sve potencijalne ~injenice za pojavljivanje BSE koji se spominju u Poglavlju B, te razvoj tih ~injenica tokom vremena; b) obrazovni program za veterinare, uzgajiva~e kao i za one koji se bave prijevozom, trgovinom i klanjem goveda, kojim se ti ljudi nastoje potaknuti da prijave sve slu~ajeve neurolo{kih manifestacija kod odraslih goveda; c) obavezno prijavljivanje i ispitivanje svih goveda koja pokazuju klini~ke znakove BSE e; d) sistem trajnog nadzora i pra}enja BSE-e s posebnim naglaskom na rizicima opisanim u Poglavlju B, uzimaju}i u obzir smjernice u tabeli u Poglavlju A Anexa III ili u skladu odgovaraju}im me|unarodnim standardima; izvje{taje o broju izvr{enih pretraga i njihovim rezultatima moraju se ~uvati najmanje sedam godina; e) pretraìvanje u odobrenom laboratoriju uzoraka mozgova ili drugih tkiva prikupljenih u okviru sistema nadzora spomenutog u ta~ki d). POGLAVLJE B Analiza rizika, koja se spominje u Poglavlju A, zasniva se na slijede}im ~injenicama: a) konzumacija od strane goveda mesnog i ko{tanog bra{na ili loja dobijenih od preìva~a; b) uvoz mesnog i ko{tanog bra{na ili loja potencijalno kontaminiranih s TSE ili sto~ne hrane koja sadrì mesno i ko{tano bra{no ili loj; c) uvoz ìvotinja ili jajnih }elija/embrija potencijalno zaraènih s TSE; d) epidemiolo{ki status zemlje ili regije s obzirom na transmisivne spongiformne encefalopatije kod ìvotinja;
1.
2.
ANEX I
SPECIFI^NE DEFINICIJE Za svrhe ove odluke upotrebljavaju se i slijede}e specifi~ne definicije: a) "doma}i slu~aj BSE" zna~i slu~aj gove|eg spongiformnog encefalitisa za koji nije jasno demonstrirano da je posljedica infekcije nastale prije uvoza kao ìve ìvotinje, embrija ili jajne }elije;
e) opseg poznavanja strukture gove|e, ov~ije i kozije populacije u zemlji ili regiji; f) izvor ìvotinjskog otpada, parametri i postupci obrade takvog otpada, te metode proizvodnje sto~ne hrane. POGLAVLJE C Definicija kategorija BSE status drugih dràva ili jedne od njihovih regija odre|uje se klasifikacijom u slijede}e kategorije: A. KATEGORIJA I: Zemlja ili regija slobodna od BSE Zemlja ili regija u kojoj je analiza rizika zasnovana na podacima navedenim u Poglavlju B bila provedena, te pokazala da su poduzete odgovaraju}e mjere za relevantni vremenski period, a za upravljanje bilo kojim identificiranim rizikom, 1. ILI nije zabiljeèn niti jedan slu~aj BSE, i a) udovoljavano je kriterijima iz Poglavlja A od b) do e) kroz najmanje sedam godina, ili b) udovoljavano je kriterijima iz Poglavlja A c) kroz najmanje sedam godina i demonstrirano je da kroz najmanje osam godina preìva~i nisu hranjeni mesnim i ko{tanim bra{nom ili lojem dobijenim od preìva~a ili sisavaca; ILI tamo gdje je za sve slu~ajeve BSE-e jasno dokazano da potje~u neposredno iz uvoza ìvih goveda ili gove|ih embrija/jajnih }elija, te da su sva zaraèna goveda kao i, ako su to ènke, njihovo zadnje potomstvo ro|eno unutar roka od dvije godine prije ili nakon pojave prvih klini~kih znakova nastupa bolesti, ako su preìvjela u zemlji ili regiji, bila ubijena i potpuno uni{tena, i a) ili da je udovoljavano kriterijima iz Poglavlja A od b) do e) kroz najmanje sedam godina, ili b) ili da je udovoljavano kriterijima iz Poglavlja A c) kroz najmanje sedam godina i demonstrirano je da kroz najmanje osam godina preìva~i nisu hranjeni mesnim i ko{tanim bra{nom ili lojem dobijenim od preìva~a ili sisavaca; ILI tamo gdje je posljednji doma}i slu~aj BSE-e prijavljen prije vi{e od sedam godina, da je kriterijima iz Poglavlja A b) do e) bilo udovoljavano kroz najmanje sedam godina, te da je hranjenje preìva~a mesnim i ko{tanim bra{nom ili lojem dobijenim od preìva~a bila zabranjena i da je ta zabrana efikasno provo|ena kroz najmanje 8 godina. KATEGORIJA 2: Zemlja ili regija privremeno (uvjetno) slobodna od BSE u kojoj nije prijavljen niti jedan doma}i slu~aj
znakova nastupa bolesti, ako su jo{ bila ìva u zemlji ili regiji, bila ubijena i potpuno uni{tena, i a) ili da se udovoljava kriterijima iz Poglavlja A od b) do e), ali im nije bilo udovoljavano kroz svih sedam godina, ili b) da je demonstrirano da kroz najmanje osam godina preìva~i nisu hranjeni mesnim i ko{tanim bra{nom ili lojem, ali da kriterijima iz Poglavlja A c) nije bilo udovoljavano kroz svih sedam godina. KATEGORIJA 3: Zemlja ili regija privremeno (uvjetno) slobodna od BSE u kojoj je prijavljen najmanje jedan doma}i slu~aj
C.
Bilo koja zemlja ili regija u kojoj je analiza rizika zasnovana na podacima navedenim u Poglavlju B bila provedena, te pokazala da su poduzete odgovaraju}e mjere za relevantni vremenski period, a za upravljanje bilo kojim identificiranim rizikom, 1) ILI je posljednji doma}i slu~aj BSE bio prijavljen prije vi{e od sedam godina, kriterijima iz Poglavlja A b) do e) se udovoljava, a zabrana hranjenja preìva~a mesnim i ko{tanim bra{nom ili lojem dobijenim od preìva~a efikasno se provodi, ali a) kriterijima iz Poglavlja A b) do e) nije bilo udovoljavano kroz svih sedam godina, ili b) zabrana hranjenja preìva~a mesnim i ko{tanim bra{nom ili lojem dobijenim od preìva~a nije bila efikasno provo|ena kroz svih 8 godina; ILI tamo gdje je posljednji doma}i slu~aj prijavljen prije manje od sedam godina, stopa pojavljivanja BSE-e je, izra~unata na osnovu doma}ih slu~ajeva, iznosi manje od jednog slu~aja na milion ìvotinja tokom zadnja ~etiri uzastopna perioda od dvanaest mjeseci, u populaciji goveda starijih od 24 mjeseca u zemlji ili regiji, ili - ako je u zemlji ili regiji populacija goveda starijih od 24 mjeseca manja od 1 miliona ìvotinja - jedan slu~aj prema stvarnom broju ìvotinja u ovoj populaciji (izra~unato na osnovu Eurostat statistike), te tamo gdje je/su: a) zabrana hranjenja preìva~a mesnim i ko{tanim bra{nom ili lojem dobijenim od preìva~a bila efikasno provo|ena kroz svih 8 godina; b) kriterijima iz Poglavlja A b) do e) udovoljavano kroz najmanje sedam godina; c) zaraèna goveda kao i: - ako su to bile ènke, njihovo posljednje potomstvo ro|eno unutar roka od dvije godine prije ili nakon klini~kog nastupa bolesti, - sva goveda iz kohorte, eutanazirana i potpuno uni{tena ako su jo{ bila ìva u doti~noj zemlji ili regiji. Za ovu klasifikaciju moè se uzeti u obzir, putem izuze}a od odredbi ta~ke c), postojanje drugih mjera koje pruàju isti nivo za{tite u odnosu na ubijanje ugroènih ìvotinja. D. KATEGORIJA 4: Zemlja ili regija sa malim brojem pojava BSE bilo koja zemlja ili regija koja: 1) udovoljava kriterijima navedenim u Poglavlju A, u kojoj je stopa pojavljivanja BSE-e, izra~unata kroz 12 pro{lih mjeseci bila ve}a od ili jednaka omjeru jednog doma}eg slu~aja prema milionu i manja od ili jednaka omjeru od stotinu slu~ajeva prema milionu, unutar populacije goveda starijih od 24 mjeseca u zemlji ili regiji; ili 2) udovoljava kriterijima iz Poglavlja A, a stopa pojavljivanja BSE, izra~unata kako je to specificirano u ta~ki I, bila je manja od jednog doma}eg slu~aja prema milionu kroz
2.
2)
3.
B.
Zemlja ili regija u kojoj je analiza rizika zasnovana na podacima navedenim u Poglavlju B bila provedena, te pokazala da su poduzete odgovaraju}e mjere za relevantni vremenski period, a za upravljanje bilo kojim identificiranim rizikom, 1) ILI nije bilo niti jednog slu~aja BSE, a) da se udovoljava kriterijima iz Poglavlja A b) do e), ali im nije bilo udovoljavano kroz svih sedam godina, ili b) da je demonstrirano da kroz najmanje osam godina preìva~i nisu hranjeni mesnim i ko{tanim bra{nom ili lojem, ali da kriterijima iz Poglavlja A c) nije bilo udovoljavano kroz svih sedam godina. ILI tamo gdje je za sve slu~ajeve BSE-e jasno dokazano da potje~u neposredno iz uvoza ìvih goveda ili gove|ih embrija/jajnih }elija, te da su sva zaraèna goveda kao i, ako su to ènke, njihovo zadnje potomstvo ro|eno unutar roka od dvije godine prije ili nakon pojave prvih klini~kih
2)
SLU@BENI GLASNIK BiH -
vrijeme kra}e od ~etiri uzastopna perioda od 12 mjeseci, a zaraèna goveda kao i - ako su to bile ènke, njihovo posljednje potomstvo ro|eno unutar roka od dvije godine prije ili nakon prvih klini~kih znakova nastupa bolesti, - sva goveda iz kohorte, eutanazirana i potpuno uni{tena ako su jo{ bila ìva u doti~noj zemlji ili regiji. Za ovu klasifikaciju moè se uzeti u obzir, putem izuze}a od odredbi ove ta~ke, postojanje drugih mjera koje pruàju istu razinu za{tite u odnosu na eutanaziju ugroènih. Zemlje i regije u kojima je stopa pojavljivanja BSE, izra~unata kroz 12 pro{lih mjeseci, bila manja od jednog doma}eg slu~aja prema milionu u populaciji goveda starijih od 24 mjeseca u zemlji ili regiji, ali u kojima je provedena analiza rizika, kako je opisana u Poglavlju A, pokazala da najmanje jednom od kriterija koji omogu}uju zemlji ili regiji da bude klasificirana u kategoriju 2 ili 3 nije udovoljeno, smatraju zemljama ili regijama koje pripadaju kategoriji 4. E. KATEGORIJA 5: Zemlja ili regija sa velikim brojem pojava BSE. Bilo koja zemlja ili regija koja: 1) udovoljava kriterijima navedenim u Poglavlju A, u kojoj je stopa pojavljivanja BSE-e, izra~unata kroz 12 pro{lih mjeseci bila ve}a od stotinu slu~ajeva prema milionu unutar populacije goveda starijih od 24 mjeseca u zemlji ili regiji; 2) u kojoj je stopa pojavljivanja BSE-e, izra~unata kroz 12 pro{lih mjeseci, bila ve}a od ili jednaka jednom slu~aju prema milionu i manja od ili jednaka omjeru od stotinu slu~aja prema milionu unutar populacije goveda starije od 24 mjeseca u zemlji ili regiji, te koja nije udovoljila najmanje jednom od kriterija navedenih u Poglavlju A; ili 3) dràve koje ne provode nikakav sistem trajnog nadzora i pra}enja BSE-e.
zaklana u skladu sa ta~kom 2.1. alineja druga, ali koja ne pokazuju klini~ke znake bolesti,
3.
se testiraju na BSE. Monitoring goveda koja nisu zaklana za ljudsku upotrebu.
Goveda starija od 24 mjeseca koja su uginula ili eutanazirana, izuzev onih koja su eutanazirana radi neke epidemije (npr. slinavke i {apa) se testiraju na BSE metodom slu~ajnog uzorka. Veli~ina uzorka se odre|uje da otkrije prevalencu od 0.1 % s 95 % pouzdano{}u u ovoj subpopulaciji, na osnovu pretpostavke da je omjer ove subpopulacije prema ukupnoj populaciji goveda starijih od 24 mjeseca 1%. Kada je veli~ina ukupne populacije goveda starijih od 24 mjeseca 1.500.000 ìvotinja ili vi{e, veli~ina uzorka se pove}ava za 500 uzoraka na 500.000 ìvotinja kao prilago|avanje proporcionalnosti, da bi se uzela u obzir ve}a vjerovatnost varijacije rizika od BSE u populaciji. 4. Mjere koje prate testiranje 4.1. Kada je jedna ìvotinja zaklana za ljudsku upotrebu testirana na BSE, pe~at o higijenskoj ispravnosti ne}e biti stavljen na polutke dok se ne dobije negativan rezultat brze probe. 4.2. Svi dijelovi ìvotinjskog tijela testiranih na BSE, uklju~uju}i koù se ~uvaju pod slu`benom kontrolom dok se ne dobije negativan rezultat brze probe, osim ako se ne uni{te u skladu sa ta~. 3. i 4. Anexa IV. 4.3. Svi dijelovi tijela uklju~uju}i i koù kod ìvotinja kod kojih je dobiven pozitivan nalaz brzom metodom se uni{tavaju u skladu sa ta~. 3. i 4. Anexa IV, osim materijala koji se ~uva sa evidencijama propisanim u Poglavlju B, Dio III, ovog anexa. 4.4. Ako govedo zaklano za ljudsku upotrebu bude pozitivno na brzu probu, truplo koje je bilo ispred pozitivnog trupla i dva trupla koja slijede pozitivno truplo na istoj liniji klanja se uni{tavaju u skladu sa prethodnom ta~kom. II - Monitoring ovaca i koza 1. Op}i dio Monitoring na ovcama i kozama se provodi u skladu sa laboratorijskim metodama propisanim u Aneksu VII, poglavlje C, ta~ka 2.1.2. 2. Monitoring ìvotinja zaklanih za ljudsku upotrebu @ivotinje starije od 18 mjeseci koje imaju vi{e od dva stalna izrasla sjekuti}a i koja su zaklana za ljudsku upotrebu se testiraju. Uzorkovanje mora biti reprezentativno. Selekcija uzoraka se odre|uje u smislu kako bi se dobio reprezentativan broj bilo koje grupe u pogledu porijekla, vrste, starosti, uzgoja, proizvodnog tipa ili bilo kojih drugih karakteristika. Starost ìvotinja se procjenjuje na osnovu nicanja zuba, zrelosti ìvotinja ili drugih pouzdanih informacija. Vi{estruko uzorkovanje u istom stadu treba provoditi ako je to mogu}e.Veli~ina uzorka se odre|uje da otkrije prevalencu od 0.005 % s 95 % pouzdano{}u. 3. Monitoring ìvotinja koje nisu zaklane za ljudsku upotrebu @ivotinje starije od 18 mjeseci koje imaju vi{e od dva stalna izrasla sjekuti}a i koja su uginula ili bila eutanazirana, izuzev onih eutanaziranih u okviru neke epidemije (npr. slinavka i {ap), se testiraju. Uzorkovanje mora biti reprezentativno. Selekcija uzoraka se odre|uje u smislu kako bi se dobio reprezentativan broj bilo koje grupe u pogledu porijekla, vrste, starosti, uzgoja, proizvodnog tipa ili bilo kojih drugih karakteristika. Starost ìvotinja se procjenjuje na osnovu nicanja zuba, zrelosti ili drugih pouzdanih informacija. Vi{estruko uzorkovanje u istom stadu treba provoditi ako je to mogu}e. Veli~ina uzorka se odre|uje da otkrije prevalencu od 0.05 % s 95 % pouzdano{}u.
ANEX III
POGLAVLJE A I - Monitoring goveda 1. Op}i dio Monitoring na govedima se provodi u skladu sa laboratorijskim metodama propisanim u Anexu VII, poglavlje C, ta~ka 1.2.2. 2. Monitoring ìvotinja zaklanih za ljudsku upotrebu. 2.1. Sva goveda starija od 24 mjeseca: - goveda koja podlijeù "posebnom hitnom klanju" tj. bilo koje klanje koje je naredio ovla{teni ili slu`beni veterinar nakon nesre}e ili ozbiljnih fiziolo{kih i funkcionalnih problema ìvotinje. Ovo klanje se moè provesti van klaonice kad ovla{teni ili slu`beni veterinar smatra da je transport goveda nemogu} ili da bi goveda bila izloèna nepotrebnoj patnji; - goveda koja boluju od bolesti koja se prenosi na ljude i ìvotinje, ili koja pokazuju simptome ili je op}e stanje takvo da ukazuje da bi se takva bolest mogla pojaviti, odnosno koja pokazuju simptome bolesti ili poreme}aje njihovog op}eg stanja i koji vjerovatno mogu njihovo meso u~initi nepodesnim za ljudsku upotrebu, ili goveda koja su tretirana farmakolo{kim sredstvima ili su konzumirala druge materije koje mogu njihovo meso u~initi {kodljivim po ljudsko zdravlje; se testiraju na BSE. 2.2. Sva goveda starija od 30 mjeseci: - zaklana za ljudsku upotrebu,
SLU@BENI GLASNIK BiH 2)
4. Mjere koje prate ispitivanje ovaca i koza 4.1. Kada je jedna ìvotinja zaklana za ljudsku upotrebu testirana na TSE, pe~at o higijenskoj ispravnosti ne}e biti stavljen na polutke dok se ne dobije negativan rezultat brze probe. 4.2. Svi dijelovi ìvotinjskog tijela testiranih ìvotinja, uklju~uju}i koù se ~uvaju pod slu`benom kontrolom dok se ne dobije negativan rezultat brze probe, ili dok ne budu uni{teni u skladu sa Anexom IV ta~. 3. ili 4. 4.3. Svi dijelovi tijela uklju~uju}i i koù kod ìvotinja kod kojih je dobiven pozitivan nalaz brzom metodom se uni{tavaju u skladu sa Anexom IV ta~. 3. ili 4., osim materijala koji se ~uva sa evidencijama propisanim u Poglavlju B, Dio III, ovog anexa. III - Monitoring ostalih vrsta ìvotinja Ako se za to ukaè potreba, moè se sprovoditi monitoring TSE-a na drugim ìvotinja. POGLAVLJE B I. PODACI KOJE SU NVV DU@NE DOSTAVITI UREDU U SVOJIM IZVJE[TAJIMA 1) broj sumnjivih slu~ajeva po vrsti ìvotinja stavljenih pod reìm ograni~enja kretanja u skladu s odredbama ~lana 11. stav 1; 2) broj sumnjivih slu~ajeva po vrsti ìvotinja koje podlijeù laboratorijskom ispitivanju u skladu s ~lanom 11. stav 2. i rezultate pretraga; 3) broj stada gdje su sumnjivi slu~ajevi u ovaca i koza bili prijavljeni i ispitani kako je opisano u ~lanu 11. stav 1. i 2.; 4) procijenjenu veli~inu subpopulacije spomenute u Poglavlju A, Dio I, ta~ka 3.; 5) broj pretraènih goveda unutar svake subpopulacije spomenute u Poglavlju A, Dio I, ta~. 2. i 3., metod odabira uzoraka, te rezultate pretraga; 6) procijenjena veli~ina subpopulacije spomenute u Poglavlju A, Dio II, ta~. 2. i 3., koje su bile odabrane za uzorkovanje; 7) broj ispitanih ovaca i koza i stada unutar svake subpopulacije spomenute u Poglavlju A, Dio II, ta~. 2. i 3., metod odabira uzoraka, te rezultate pretraga; 8) broj, dobnu i geografsku raspore|enost pozitivnih slu~ajeva BSE i Scrapie. Zemlju porijekla ako se radi o uvezenoj ìvotinji. Broj i geografsku raspore|enost pozitivnih stada na Screpie. Godinu i, ako je mogu}e, mjesec ro|enja treba dostaviti za svaki BSE slu~aj; 9) pozitivne TSE slu~ajeve potvr|ene kod drugih ìvotinja. II - PODACI KOJE URED PRIKAZUJE U SVOM IZVJE[TAJU VIJE]U MINISTARA Izvje{taj se prikazuje u formatu tabele i obuhvata podatke propisane u Dijelu I ovog poglavlja. III - EVIDENCIJE 1) Slu`beni veterinar je duàn ~uvati sedam godina evidencije o: - broju i tipu ìvotinja stavljenih pod reìm ograni~enja kretanja, kako je navedeno u ~lanu 11. stav 1.; - broju i rezultatu klini~kih i epidemiolo{kih ispitivanja, kako je navedeno u ~lanu 11 stav 1.; - broju i rezultatu laboratorijskih pretraga, kako je navedeno u ~lanu 11. stav 2.; - broju, identitetu i porijeklu ìvotinja od kojih su uzeti uzorci u okviru programa pra}enja, kako je navedeno u Poglavlju A i, ako je mogu}e, dob, uzgoj i anamnezu.
Laboratorij je duàn ~uvati sedam godina sve evidencije o pretragama, posebno laboratorijske radne knjige, parafin blokove i fotografije (Western blots).
ANEX IV
1. SPECIFI^NI RIZI^NI MATERIJALI Slijede}a tkiva se ozna~avaju kao specifi~ni rizi~ni materijali: a) cijela glava (isklju~uju}i jezik), uklju~uju}i mozak, o~i, gangliji trigeminusa i tonzile; timus; slezena i ki~mena mo`dina goveda starijih od {est mjeseci, te crijeva od duodenuma do rektuma ìvotinja svih dobnih grupa; b) ki~ma, uklju~uju}i i dorzalno ukorijenjene ganglije goveda starijih od 30 mjeseci; c) lubanju uklju~uju}i mozak, o~i, tonzile, ki~menu mo`dinu ovaca i koza starijih od 12 mjeseci ili onih koje imaju trajni sjekuti} koji se probio kroz desni, te slezena ovaca i koza svih dobnih grupa. Specifi~ni rizi~ni materijal se uklanja u: a) klaonicama; b) rasjekaonicama i objektima za preradu visoko rizi~nih tkiva. Me|utim, ki~ma moè biti uklonjena na mjestima prodaje potro{a~ima, koja su smje{tena na teritoriji doti~ne dràve. U slu~ajevima kada specifi~ni rizi~ni materijal nije uklonjen iz mrtvih ìvotinja koje nisu bile zaklane za potrebe ljudske ishrane, dijelovi tijela koji sadrè specifi~ni rizi~ni materijal ili cijelo tijelo bit }e tretirani kao specifi~ni rizi~ni materijal. Sav specifi~ni rizi~ni materijal se boji bojom i, ako je to odgovaraju}e, ozna~ava markerom odmah po uklanjanju, te u cijelosti uni{tava spaljivanjem bez prethodne prerade. Od odredbi iz ta~. 2. i 3. dozvoljava se spaljivanje ili zakopavanje specifi~nog rizi~nog materijala ili cijelih tijela, bez prethodnog bojenja ili, ako je to odgovaraju}e, uklanjanje specifi~nog rizi~nog materijala metodom odobrenom od strane nadle`nih organa koja spre~ava sav rizik prijenosa TSE, provodi se pod nadzorom slu`benog veterinara, posebno u slu~ajevima kada se radi o uginulim ìvotinjama ili ìvotinjama ubijenim u kontekstu mjera kontrole bolesti, a bez prejudiciranja ~l. 11. i 12. Ured i NVV su du`ni provoditi nadzor i kontrolu primjene ovog anexa i osigurati poduzimanje mjera za izbjegavanje kontaminacije, posebno u klaonicama, rasjekaonicama, objektima za preradu ìvotinjskog otpada ili objektima za preradu visoko rizi~nog materijala ili prostorima odobrenim za tu svrhu. Ured i NVV posebno uspostavljaju sistem kojim se osigurava i provjerava da: a) specifi~ni rizi~ni materijali koji se koriste u proizvodnji proizvoda navedenih u ~lanu 1. stav 2., budu upotrijebljeni isklju~ivo za odobrenu svrhu; b) specifi~ni rizi~ni materijal, posebno u slu~aju kada se njegovo uni{tavanje ne vr{i na klaonicama nego u drugim objektima ili prostorima, bude potpuno odvojen od ostalog otpada koji nije namijenjen spaljivanju, da bude prikupljen odvojeno i uni{ten u skladu s ta~. 2., 3. i 4. NVV mogu dozvoliti otpremu glava ili trupova koji sadrè specifi~ni rizi~ni materijal, u drugu dràvu nakon {to je s tom dràvom postigla dogovor da primi taj materijal, te da primijeni specifi~ne uvjete primjenjive na takvo kretanje.
2.
3.
4.
5.
6.
ANEX V
STANDARDI ZA NEKE PROIZVODE @IVOTINJSKOG PORIJEKLA KOJI SU DOBIJENI OD ILI SADR@E MATERIJAL OD PRE@IVAÂ Upotreba materijala od preìva~a za proizvodnju slijede}ih proizvoda ìvotinjskog porijekla, zabranjena je kako je to navedeno u ~lanu 8. stav 1.: a) mesa dobijenog isko{tavanjem ma{inskim putem; b) dikalcijum fosfata namijenjenog za sto~nu hranu; c) èlatine, osim u slu~aju kada je proizvedena od gove|ih koà; d) derivati dobijeni iz otopljene masno}e od preìva~a; e) otopljena masno}a od preìva~a, osim u slu~aju kada je proizvedena od zasebnog masnog tkiva progla{enog zdravstveno ispravnim za ljudsku ishranu.
u slu~aju potvr|ene BSE kod goveda, eutanaziju i potpuno uni{tavanje goveda, te uni{tavanje embrija i jajnih }elija koje je identificirala istraga iz ta~ke 1 a) ovog anexa, prva, druga i tre}a povlaka; u slu~aju potvr|ene TSE kod ovce ili koze, eutanaziju i potpuno uni{tenje svih ìvotinja, embrija i jajnih }elija koje je identificirala istraga iz ta~ke 1 b), druga do {esta povlaka.
ANEX VII
REFERENTNI LABORATORIJI I METODE LABORATORIJSKE ANALIZE POGLAVLJE A Nacionalni referentni laboratorij 1. Odre|eni nacionalni referentni laboratorij duàn je: a) imati na raspolaganju opremu i stru~no osoblje koje mu omogu}uje da u svakom trenutku, a posebno kada se bolest o kojoj se radi pojavi prvi put, utvrdi tip uzro~nika TSE-e, te da potvrdi rezultate dobijene u ovla{tenim dijagnosti~kim laboratorijima. Kada ne moè identifikovati tip uzro~nika, pokrenut }e postupak kojim se osigurava da }e identifikacija biti prepu{tena Referentnom laboratoriju za TSE koji je na listi Me|unarodnog ureda za epizootije u Parizu (OIE); b) verifikovati dijagnosti~ke metode koje se primjenjuju u ovla{tenim laboratorijima; c) biti odgovoran za koordinaciju dijagnosti~kih standarda i metoda unutar Bosne i Hercegovine. U tu svrhu: - moè snabdijevati dijagnosti~kim reagensima laboratorije ovla{tene od strane NVV; - kontroli{e kakvo}u svih dijagnosti~kih reagensa koji se koriste u Bosni i Hercegovini; - periodi~no organizuje usporedne pretrage; - ~uva izolovane uzro~nike bolesti o kojoj se radi, ili odgovaraju}a tkiva koja sadrè takve uzro~nike, a potje~u iz slu~ajeva potvr|enih u Bosni i Hercegovini; - obezbije|uje potvr|ivanje rezultata dobijenih u ovla{tenim laboratorijima odre|enim od strane NVV. d) sara|uje s Referentnim laboratorijem za TSE koji je na listi Me|unarodnog ureda za epizootije u Parizu (OIE). Ured odre|uje nacionalni referentni laboratorij za provo|enje dijagnosti~kih pretraga za bolest TSE u Bosni i Hercegovini. NVV su du`ne odrediti ovla{tene laboratorije odgovorne za provo|enje laboratorijskih pretraga odre|enih ovom odlukom. Ovla{teni laboratoriji iz stava 3. su du`ni sara|ivati s nacionalnom referentnom laboratorijem za provo|enje dijagnosti~kih pretraga za bolest TSE u Bosni i Hercegovini o ~emu }e redovno mjese~no izvje{tavati Ured.
ANEX VI
ISKORJENJIVANJE TRANSMISIVNE SPONGIFORMNE ENCEFALOPATIJE Istraga koja se spominje u ~lanu 12. stav 1. ta~ka b) se identifikuje: a) u slu~aju kada se radi o govedima: - sve druge preìva~e u objektu (uzgoju) u kojem je boravila ìvotinja kod koje je bolest potvr|ena; - sve embrije, jajne }elije i posljednje potomstvo ènke kod koje je bolest potvr|ena, te embrije ili potomstvo koji su prikupljeni ili koje je ro|eno unutar roka od dvije godine prije ili nakon klini~kog nastupa bolesti kod pripadaju}e ènke.; - sve ìvotinje iz kohorte kojoj je pripadala ìvotinja kod koje je bolest potvr|ena; - mogu}e porijeklo bolesti, - identifikovati druge objekte (farme) u kojima se nalaze ìvotinje, embriji ili jajne }elije koje su se mogle zaraziti uzro~nikom TSE-e ili su bili izloèni istoj sto~noj hrani ili istom izvoru kontaminacije; - kretanje potencijalno kontaminirane sto~ne hrane, drugog materijala, ili bilo koji drugi na~in prijenosa kojim se mogao prenijeti uzro~nik TSE-e u ili iz objekta (uzgoja) o kojem se radi. b) u slu~aju kada se radi o ovcama i kozama: - sve preìva~e, osim ovaca i koza, u objektu (uzgoju) u kojem je boravila ìvotinja kod koje je bolest potvr|ena; - ukoliko mogu biti identifikovani, roditelji, sve embriji, jajne }elije i posljednje potomstvo ìvotinje kod koje je bolest potvr|ena, - sve ìvotinje iz kohorte, kojoj je pripadala i ìvotinja kod koje je bolest potvr|ena; - sve ovce i koze u objektu (uzgoju) u kojem je boravila ìvotinja kod koje je bolest potvr|ena i to dodatno ìvotinjama spomenutim u drugoj i tre}oj povlaci; - mogu}e porijeklo bolesti, te identifikovati druge objekte (farme) u kojima se nalaze ìvotinje, embriji ili jajne }elije koje su se mogle zaraziti uzro~nikom TSE-e ili su bili izloèni istoj sto~noj hrani ili istom izvoru kontaminacije: - kretanje potencijalno kontaminirane sto~ne hrane, drugog materijala, ili bilo koji drugi na~in prijenosa kojim se mogao prenijeti uzro~nik TSE-e u ili iz objekta (uzgoja) o kojem se radi. Mjere utvr|ene u ~lanu 12. stav 1. obuhvataju: 2. 3. 4.
1.
POGLAVLJE B Ured je obavezan uspostaviti saradnju s referentnim laboratorijem za TSE Me|unarodnog ureda za epizootije u Parizu (OIE), radi izvo|enja potvrdnih pretraga i provo|enja drugih aktivnosti. POGLAVLJE C Uzorkovanje i laboratorijske pretrage 1. Uzorkovanje i laboratorijsko pretraìvanje na BSE kod goveda
2.
Utorak, 21. oktobra 2003. 1.1. Prikupljanje uzoraka
Slu`beni veterinar duàn je osigurati da uzorci namijenjeni testiranju na prisustvo TSE-a budu prikupljeni primjenom metoda i protokola utvr|enih u najnovijem izdanju Priru~nika o standardima za dijagnosti~ke pretrage i vakcina Me|unarodnog ureda za epizootije u Parizu (OIE), (u daljem tekstu: Priru~nik). U odsustvu takvih metoda i protokola, slu`beni veterinar obezbje|uje da se uzorci prikupljaju na na~in koji omogu}uje korektno provo|enje pretraga. Uzorci moraju biti pravilno ozna~eni u pogledu identiteta ìvotinje od koje je uzet uzorak. 1.2. Laboratorijske pretrage na prisustvo BSE-a kod goveda 1.2.1. Sumnjivi slu~ajevi Tkiva porijeklom od goveda, koja su poslana na laboratorijsku pretragu u skladu s ~lanom 11. stav 2. se podvrgavaju histopatolo{kom ispitivanju kako je to utvr|eno u posljednjem izdanju Priru~nika osim ako se radi o autoliziranom materijalu. Kada su rezultati histopatolo{kog ispitivanja nejasni ili negativni ili kada se radi o autoliziranom materijalu, tkiva se podvrgavaju i ispitivanju jednom od ostalih dijagnosti~kih metoda utvr|enih u gore spomenutom Priru~niku (imunocitohemija, immuno-blotting ili prikaz karakteristi~nih vlakanaca putem elektronske mikroskopije). Brzi testovi ne mogu biti kori{teni u ovu svrhu. 1.2.2. Goveda pregledana u okviru godi{njeg programa pra}enja (monitoringa) bolesti Tkiva porijeklom od goveda, koja su poslata na laboratorijsku pretragu u skladu s Anexom III, Poglavlje A, Dio I, se ispituju jednom od pretraga navedenih u ta~ki 4. ovog Poglavlja. Kada je rezultat brze pretrage nejasan ili pozitivan, tkivo }e odmah biti podvrgnuto potvrdnom testiranju u referentnom laboratoriju. Potvrdno ispitivanje po~inje sa histopatolo{kim ispitivanjem baze mozga, kako je to utvr|eno u najnovijem izdanju Priru~nika, osim kada se radi o autoliziranom materijalu ili materijalu koji je zbog ne~eg drugog nepodoban za histopatolo{ko ispitivanje. Kada je rezultat histopatolo{kog ispitivanja nejasan ili negativan ili kada se radi o autoliziranom materijalu, tkiva }e biti podvrgnuta ispitivanju jednom od ostalih dijagnosti~kih metoda spomenutih u ta~ki 1.2.1; me|utim, ta metoda ne smije biti ona ista koja je upotrijebljena u skrining pretrazi. 1.2.3. Interpretacija rezultata @ivotinja pretraèna kako je to navedeno u ta~ki 1.2.1. smatra se pozitivnim slu~ajem BSE-e, ako je rezulat jedne od pretraga bio pozitivan. @ivotinja pretraèna kako je to navedeno u ta~ki 1.2.2. smatra se pozitivnim slu~ajem BSE-e ako je rezultat skrining pretrage bio pozitivan ili nejasan, te ako je - rezultat naknadnog histopatolo{kog ispitivanja pozitivan, ili je - rezultat primjene druge dijagnosti~ke metode spomenute u ta~ki 1.2.1, pozitivan. 2. Uzorkovanje i laboratorijsko pretraìvanje na prisutnost Scrapie kod ovaca i koza 2.1.Laboratorijske pretrage na pristustvo Scrapie kod ovaca i koza 2.1.1. Sumnjivi slu~ajevi Tkiva porijeklom od ovaca i koza, koja su poslata na laboratorijsku pretragu u skladu s ~lanom 11. stav 2. se podvrgavaju histopatolo{kom ispitivanju kako je to utvr|eno u posljednjem izdanju priru~nika osim ako se radi o autoliziranom materijalu. Kada su rezultati histopatolo{kog ispitivanja nejasni ili negativni ili kada se radi o autoliziranom materijalu, tkiva se
podvrgavaju i ispitivanju jednom od ostalih dijagnosti~kih metoda utvr|enih u gore spomenutom Priru~niku (imunocitokemija, imuno-blotting). Brzi testovi ne mogu biti kori{teni u ovu svrhu. @ivotinja se smatra pozitivnim Scrapie slu~ajem, ako je rezultat jedne od pretraga bio pozitivan. 2.1.2. Ovce i koze pregledane u okviru godi{njeg programa pra}enja Scrapie Tkiva porijeklom od ovaca i koza, koja su poslana na laboratorijsku pretragu u skladu s Anexom III, Poglavlje A, Dio II, se ispituju jednom od pretraga navedenih u ta~ki 4. ovog poglavlja. Kada je rezultat brze pretrage nejasan ili pozitivan, baza mozga se odmah {alje u referentni laboratorij radi potvrdnog ispitivanja jednom od ostalih dijagnosti~kih metoda utvr|enih u gore spomenutom Priru~niku (imunocitokemija, immuno-blotting). @ivotinja se smatra pozitivnim slu~ajem Scrapie, ako je rezultat potvrdne pretrage bio pozitivan. 3. Potvrda prisutnosti drugih TSE-a Pretrage izvr{ene da bi se potvrdila prisutnost TSE na koju se sumnja, a koja se razlikuje od onih navedenih u ta~kama 1. i 2., obuhvata histopatolo{ko ispitivanje tkiva mozga. Slu`beni veterinar moè tako|er zahtijevati laboratorijske pretrage kao {to su to imunocitohemijske, imuno-blotting i elektronska mikroskopija za otkrivanje karakteristi~nih vlakanaca ili drugih metoda odre|enih za otkrivanje bolesti koje su povezane sa stvaranjem prionskog proteina. U svakom slu~aju najmanje jo{ jedna druga laboratorijska pretraga treba biti izvr{ena u skladu s prethodnom re~enicom ako se inicijalno histopatolo{ko ispitivanje pokaè negativnim ili nejasnim. Tri pretrage moraju biti izvr{ene u slu~aju prvog pojavljivanja bolesti. 4. Brze pretrage U svrhu provo|enja pretraga u skladu s ~lanom 5. stav 1., slijede}e metode koriste se kao brze pretrage unutar zna~enja ove odluke: imuno-blotting pretrage koje se zasnivaju na Western blot pretrazi za otkrivanje fragmenta PRPRes otpornog na proteaze (pretraga za provjeru priona- Prionics Check test); Kemiluminiscenta ELISA pretraga koja uklju~uje i metodu ekstrakcije, te ELISA tehnika, koja koristi pobolj{ani hemiluminiscetni reagens (Enfer test); Sandwich immunoassay za PRPRes izvr{enu nakon denaturizacije i koncentracije (BIORADE test).
263
Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/02), a u vezi sa ~lanom 6. st. 3. i 5. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici ("Slu`beni glasnik BiH", broj 7/98), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na 27. sjednici odrànoj 2. oktobra 2003. godine, donijelo je
ODLUKU
O PRIVREMENOJ SUSPENZIJI UVOZNIH DA@BINA IZ CARINSKE TARIFE BiH ZA ODRE\ENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE I INDUSTRIJSKE PROIZVODE ^lan 1. Ovom odlukom propisuju se uvjeti za suspenziju uvoznih da`bina iz Carinske tarife BiH za odre|ene poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode. ^lan 2. Uvozne da`bine iz Carinske tarife BiH za proizvode navedene u Aneksu ove odluke koji je sastavni dio ove odluke suspendiraju se na nivo naveden za svaki proizvod pojedina~no. ^lan 3. Ova odluka se primjenjuje na preduze}a koja uvoze proizvode (sirovine, repromaterijal i poluproizvode) iz Aneksa ove odluke isklju~ivo za potrebe vlastite proizvodnje. ^lan 4. Vije}e ministara BiH }e posebnim Uputstvom propisati uvjete za provo|enje dijela ove odluke koji se odnosi na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. ^lan 5. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. Odluka je privremenog karaktera i ostaje na snazi 90 dana od dana dono{enja. ^lan 6. Odluka }e se objaviti u "Slu`benom glasniku BiH" i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. VM broj 173/03 2. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Adnan Terzi}, s. r.
ex 7207 11 14 00 Poluproizvodi od èljeza ili nelegiranog ~elika, sa sadràjem ugljenika manjim od 25%, debljine 130 mm ili manje, za dalju preradu ex 7213 91 49 00 Toplo valjana ìca od gvo`|a ili nelegiranog ~elika u nepravilno namotanim koturovima, kru`nog popre~nog presjeka manjeg od 14 mm, sa sadràjem ugljenika ve}im od 0,06% ali manjim od 0,25% za hladno vu~enje ìce ex 7213 91 70 00 Toplo valjana ìca od gvo`|a ili nelegiranog ~elika u nepravilno namotanim koturovima, kru`nog popre~nog presjeka manjeg od 14 mm, sa sadràjem ugljenika od 0,25% ili ve}im, ali ne ve}im od 0,75% za hladno vu~enje ìce ex 7213 91 90 00 Toplo valjana ìca od gvo`|a ili nelegiranog ~elika u nepravilno namotanim koturovima, kru`nog popre~nog presjeka manjeg od 14 mm, sa sadràjem ugljenika ve}im od 0,75% za hladno vu~enje ìce
264
Na osnovu ~lana 4. Odluke o privremenoj suspenziji uvoznih da`bina iz Carinske tarife BiH za odre|ene poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode ("Slu`beni glasnik BiH", broj 31/02), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na 27. sjednici odrànoj 2. oktobra 2003. godine, donijelo je
UPUTSTVO
1. Ovim uputstvom propisuje se na~in provo|enja Odluke o privremenoj suspenziji uvoznih da`bina iz Carinske tarife BiH za odre|ene poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode. Tarifne oznake za poljoprivredno-prehrambene proizvode (sirovine) iz Carinske tarife BiH su: - tarifni broj 0202 30 90 00 - gove|e meso smrznuto, ostalo; - tarifni broj 0203 19 15 00 - meso svinjsko potrbu{ina i njeni komadi "s" klase; - tarifni broj 0207 14 10 00 - meso ìvine isje~eno na komade i unutra{nji organi smrznuti, bez kostiju. Uvoz proizvoda (sirovina) iz ta~ke 2. Uputstva vr{e isklju~ivo preduze}a koja se bave preradom mesa i proizvodnjom proizvoda iz glave 16. Carinske tarife Bosne i Hercegovine na bazi potreba utvr|enih u bilansu Vanjskotrgovinske komore BiH. Bilans Vanjskotrgovinske komore BiH za pojedine proizvode (sirovine) prema tarifnim brojevima iz Carinske tarife Bosne i Hercegovine: - tarifni broj 0202 30 90 00 - 1.273 tone; - tarifni broj 0203 19 15 00 - 652 tone; - tarifni broj 0207 14 10 00 - 2.268 tone. Uvoz proizvoda (sirovina) iz ta~. 2.- 4. ovog uputstva vr{i se na dva grani~na prijelaza koja odredi Vije}e ministara BiH na prijedlog ministarstva finansija (carinskih uprava) entiteta i Br~ko Distrikta BiH. Ministarstva poljoprivrede entiteta i Br~ko Distrikta BiH svojim rje{enjem odobravaju svakom mesoprera|iva~u koli~inu proizvoda (sirovina) za uvoz shodno bilansu iz ta~ke 2. ovog uputstva. Uprave carina entiteta vr{it }e kontrolu utro{ka proizvoda (sirovina) u odnosu na proizvodnju gotovih proizvoda shodno normativu utvr|enom od strane Vanjskotrgovinske komore BiH.
2.
ANEKS
UZ ODLUKU O PRIVREMENOJ SUSPENZIJI UVOZNIH DA@BINA IZ CARINSKE TARIFE BiH ZA ODRE\ENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE I INDUSTRIJSKE PROIZVODE
Tarifna oznaka 1 Naimenovanje 2 Stopa carine (%) 3
3.
4.
ex 0202 30 90 00 Gove|e meso, smrznuto, bez kostiju, ostalo za industrijsku proizvodnju proizvoda iz glave 16. ex 0203 19 15 00 Svinjsko meso, svjeè, rashla|eno ili smrznuto, prsa sa potrbu{inom (potrbu{ina) i njeni komadi za industrijsku proizvodnju proizvoda iz glave 16. ex 0207 14 10 00 Meso peradi, isje~eno na komade, smrznuto, bez kostiju za industrijsku proizvodnju proizvoda iz glave 16. ex 4911 10 90 00 Ostali {tampani materijali, ostalo, paso{ke knjiìce
10
5.
10
6.
10 0
7.
Utorak, 21. oktobra 2003. 8.
SLU@BENI GLASNIK BiH 2.
9.
Ovo uputstvo stupa na snagu danom dono{enja, a primjenjivat }e se u periodu trajanja Odluke o privremenoj suspenziji uvoznih da`bina Carinske tarife BiH za odre|ene poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode. Ovo uputstvo objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH", slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. VM 175/03 2. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara Adnan Terzi}, s. r.
Pojedina~ni izvje{taji mogu se nabaviti u Uredu za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH i nalaze se na web-stranici Ureda za reviziju: www.revizija.gov.ba. Generalni revizor mr. Ivan Mileti}, s. r.
Broj 01-400-492/03 29. septembra 2003.godine Sarajevo
USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~l. 54. i 61. stav 1. ta~ka 1. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 27. juna 2003. godine, donio je
URED ZA REVIZIJU FINANSIJSKOG POSLOVANJA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

265
Na osnovu ~lana 37. Zakona o reviziji finansijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 17/99), generalni revizor izdaje
ODLUKU
Usvaja se apelacija E. i D. S. iz Banje Luke. Utvr|uje se povreda ~lana II/2. u vezi sa ~lanom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno ~lana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ukida se presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, br. Rev-7/98 od 17. juna 1999. godine. Nalaè se Vladi Republike Srpske da osigura izvr{enje ove odluke u skladu sa presudom Okru`nog suda u Banjoj Luci, br. G`-600/97 od 30. septembra 1997. godine. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. Podnosioci apelacije, E. i D. S., iz Banje Luke (u daljem tekstu: apelanti) podnijeli su, 18. septembra 2000. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev-7/98 od 17. juna 1999. godine. Apelanti su zatraìli da Ustavni sud preispita presudu u skladu sa ~lanom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, da ukine navedenu presudu i potvrdi presudu prvostepenog suda. II - Postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine 2. Apelanti su, 18. septembra 2000. godine, podnijeli apelaciju protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev-7/98 od 17. juna 1999. godine. 3. Ustavni sud je, 23. januara 2001. godine, zatraìo od Vrhovnog suda Republike Srpske da dostavi dostavnicu presude Vrhovnog suda Republike Srpske. 4. Vrhovni sud Republike Srpske je, 6. marta 2001. godine, preko Op}inskog suda u Banjoj Luci, dostavio dostavnicu. 5. Ustavni sud je, 6. aprila 2001. godine, zatraìo da apelanti dopune apelaciju u skladu s ~lanom 19. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. 6. Apelanti su, 26. aprila 2001. godine, dostavili dopunu apelacije kojom je izmijenjena apelacija u skladu sa zahtjevom Ustavnog suda od 6. aprila 2001. godine. 7. Ustavni sud je, 13. decembra 2001. godine, zatraìo od Vrhovnog suda Republike Srpske i Osiguravaju}eg dru{tva "Krajina-osiguranje" da dostave odgovor na apelaciju. Osiguravaju}e dru{tvo "Krajina-osiguranje" nije dostavilo odgovor. 8. Vrhovni sud Republike Srpske je, 24. februara 2003. godine, dostavio odgovor na dopunu apelacije.
SAOP[TENJE
1. O IZVR[ENOJ REVIZIJI ZA 2002. GODINU Ured za reviziju finansijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine izvr{io je reviziju za 2002. godinu i to slijede}ih institucija: 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8. 1.9. Parlamentarne skup{tine BiH, Predsjedni{tva BiH, Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Vije}a ministara BiH - slu`be, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ombudsmana za ljudska prava BiH, Ministarstva za trezor BiH, Agencije za statistiku BiH,
1.10. Ministarstva za evropske integracije BiH, 1.11. Ministarstva vanjskih poslova BiH, 1.12. Ministarstva civilnih poslova BiH, 1.13. Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC), 1.14. Slu`be za zajedni~ke poslove institucija BiH, 1.15. Dràvne grani~ne slu`be BiH, 1.16. Regulatorne agencije za komunikacije BiH, 1.17. Arhiva BiH, 1.18. Izborne komisije BiH, 1.19. Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 1.20. Direkcije za civilnu avijaciju BiH, 1.21. Agencije za unapre|enje inostranih investicija u BiH, 1.22. Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasni{tvo BiH, 1.23. Instituta za akreditiranje BiH, 1.24. Ureda za veterinarstvo BiH.
Broj 31 - Strana 684 9.
Ministarstvo finansija Republike Srpske je, 28. aprila 2003. godine, tako|er, dostavilo odgovor na dopunu apelacije. 17.
III - înjeni~no stanje 10. înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanata i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, se mogu sumirati na sljede}i na~in. 11. Apelanti, kao vlasnici samostalne trgova~ke radnje, kioska "Marija" (u daljem tekstu: STR Marija) u Bosanskom Grahovu, su 6. aprila 1992. godine zaklju~ili ugovor sa tada{njim Dioni~kim dru{tvom za osiguranje "Dunav" iz Beograda, poslovna jedinica u Biha}u, filijala u Bosanskom Grahovu, za osiguranje imovine od provalne kra|e i razbojni{tva, koje je registrovano pod polisom osiguranja broj 002093140 i broj 002093151. Prema ugovoru, apelanti su osigurali robu koja se nalazi u kiosku STR "Marija". 12. Izme|u 14. i 15. maja 1992. godine izvr{ena je provalna kra|a u STR "Marija", prilikom koje je ukradena roba iz navedene radnje, {to je Osnovni sud u Bosanskom Grahovu utvrdio Zapisnikom o uvi|aju sa lica mjesta. 13. Vlada Republike Srpske je, 2. oktobra 1992. godine, donijela Odluku o pripajanju Srpskom osiguravaju}em dru{tvu dijelova osiguravaju}ih dru{tava ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 17/92) kojom su, inter alia, filijale Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav", smje{tene na teritoriji Republike Srpske, bile pripojene Osiguravaju}em dru{tvu "Jahorina", d.d. Sokolac. Ova odluka je izmijenjena Odlukom o izmjeni Odluke o pripajanju Srpskom osiguravaju}em dru{tvu dijelova osiguravaju}ih dru{tava, koju je Vlada donijela na sjednici odrànoj 4. i 6. maja 1993. godine ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", br. 6/93 i 8/93), tako {to se u ~lanu 1. Odluke o pripajanju Srpskom osiguravaju}em dru{tvu dijelova osiguravaju}ih dru{tava rije~i "DD za osiguranje "Dunav", bri{u. 14. Nakon {to je Vlada Republike Srpske izmijenila svoju odluku, Upravni odbor Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav" je, odlukom broj 89-93 od 28. juna 1993. godine, unio odre|ena sredstva koja je dru{tvo posjedovalo u Republici Srpskoj, kao suosniva~, u Osiguravaju}e dru{tvo "KOSIG" iz Banje Luke. Prema dokumentaciji koja je prezentirana Ustavnom sudu, moè se zaklju~iti da ova odluka Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav", me|utim, nikada nije sprovedena. 15. Sud je dalje utvrdio da je imovina Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav" na teritoriji Republike Srpske, u augustu 1993. godine, pripojena Osiguravaju}em dru{tvu "Krajina-osiguranje". U skladu sa ~lanom 4. Odluke "Krajina-osiguranja", broj 02-311/93 od 31. augusta 1993. godine, glavna filijala Petrovac, koja je, izme|u ostalih, uklju~ila i filijalu u Bosanskom Grahovu, nema svojstvo pravnog lica, a u pravnom prometu istupa u okviru utvr|ene djelatnosti u ime i za ra~un Osiguravaju}eg dru{tva "Krajina-osiguranje". Prema ~lanu 5. ove odluke, Osiguravaju}e dru{tvo "Krajina-osiguranje" preuzima zaposlene i cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu glavne filijale Petrovac. Prema tekstu ove odluke, Osiguravaju}e dru{tvo "Krajina-osiguranje" stupa u prava i obaveze koje je glavna filijala Petrovac stvorila nakon 1. septembra 1993. godine u ime i za ra~un Osiguravaju}eg dru{tava "Krajina-osiguranje". Pripajanje nije nikada pravno registrovano. înjenica da se pripajanje odnosi na glavno predstavni{tvo Petrovac, a ne na radnu jedinicu Biha}, a obje uklju~uju filijalu u Bosanskom Grahovu, moè se objasniti ~injenicom da je Osiguravaju}e dru{tvo "Dunav" u periodu od 1992. do 1993. godine reorganiziralo svoju internu strukturu. Prema tome, radi se o istoj radnoj jedinici. 16. U kontekstu relevantnog utvr|enog ~injeni~nog stanja, od zna~aja je i ~injenica da je Osiguravaju}e dru{tvo "Krajina-osiguranje" 27. maja 1996. godine informisalo javnost u novinama "Glas srpski" da je ono, kao najve}e
18. 19.
20.
21.
osiguravaju}e dru{tvo u Republici Srpskoj, jedini pravni sljednik, inter alia, glavne filijale Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav". Apelant je zatraìo od "Krajina-osiguranja" da mu plati od{tetu za doga|aj koji se desio 14. i 15. maja 1992. godine. "Krajina-osiguranje" je odbacilo zahtjev apelanata s obrazloènjem da "Krajina-osiguranje" nije pasivno legitimisano za predmetni slu~aj. Nakon toga, apelanti su 12. maja 1995. godine podnijeli tu`bu Osnovnom sudu u Banjoj Luci protiv "Krajina-osiguranja". Osnovni sud u Banjoj Luci je donio presudu broj P.532/95 od 5. maja 1997. godine, kojom je "Krajina-osiguranje" obavezao da plati apelantima iznos od 30.520,40 dinara na ime od{tete sa zateznom kamatom, po~ev{i od 2. decembra 1996. godine do kona~ne isplate. Protiv prvostepene presude "Krajina-osiguranje je podnijelo àlbu Okru`nom sudu u Banjoj Luci. Okru`ni sud u Banjoj Luci je, 30. septembra 1997. godine, donio presudu broj G`-600/97 kojom je odbio àlbu i potvrdio prevostepenu presudu. Nakon toga, "Krajina-osiguranje" je izjavilo reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske. Vrhovni sud Republike Srpske je donio presudu broj Rev-7/98 od 17. juna 1999. godine, kojom je usvojio reviziju, poni{tio prvostepenu i drugostepenu presudu i odbio tu`bu apelanata.
IV - Apelacija a) Navodi iz apelacije 22. Apelanti navode da je presuda Vrhovnog suda Republike Srpske povrijedila njihovo pravo na imovinu iz ~lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija). Apelanti se pozivaju na pravno i ~injeni~no stanje dato u presudama prvostepenog i drugostepenog suda. b) Odgovor na apelaciju i dopunu apelacije 23. U odgovorima na apelacuju i dopunu apelacije, Vrhovni sud Republike Srpske i Ministarstvo finansija Republike Srpske nisu prihvatili navode apelanata u pogledu ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. V - Dopustivost 24. Prema ~lanu VI/3.b) Ustava BiH, Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 25. Prema ~lanu 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. a) Nadle`nost Ustavnog suda ratione temporis 26. Prema ~lanu XII Ustava Bosne i Hercegovine i ~lanu 60. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud }e odbiti apelacuju kad utvrdi da se ne radi o pitanju iz Ustava. Prema tome, Ustavni sud treba, prije svega, ispitati do kojeg stepena je Ustavni sud nadleàn ratione temporis da bi razmatrao ovaj predmet s obzirom da su neke od navedenih povreda nastupile prije nego {to je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na snagu (14. decembar 1995. godine). 27. Ustavni sud je istakao da je, u skladu sa op}eprihva}enim principima me|unarodnog prava, izvan nadle`nosti Ustavnog suda ratione temporis da odlu~uje da li su doga|aji koji su se desili prije stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine 14. decembra 1995. godine povrijedili
ljudska prava. Zbog toga se Ustav Bosne i Hercegovine ne moè primjenjivati retroaktivno. Me|utim, dokazi koji se odnose na ovakve doga|aje mogu biti relevantni kao pozadina doga|aja koji su se desili nakon {to je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na snagu. Pored toga, ako neki podnosilac zahtjeva navede kontinuiranu povredu prava nakon 14. decembra 1995. godine, predmet moè biti u nadle`nosti Ustavnog suda ratione temporis. Prema tome, Ustavni sud je nadleàn ratione temporis da ispita navedene povrede ljudskih prava ako su se pojavile ili nastavile nakon 14. decembra 1995. godine. U tom smislu, Ustavni sud, tako|er, moè uzeti u obzir, kao pozadinu, doga|aje koji su se desili prije navedenog datuma. 28. Nije sporno da su se u konkretnom slu~aju doga|aj koji je uzrokovao {tetu, kao i jedan dio prvostepenog postupka, desili prije stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine. Me|utim, apelanti su naveli kontinuiranu povredu prava na imovinu. Nadalje, nije sporno da su apelanti podnijeli tu`bu prije 14. decembra 1995. godine iznose}i tu`beni zahtjev protiv Osiguravaju}eg dru{tva "Krajina-osiguranje". Me|utim, ovaj zahtjev postoji i do danas. Kona~no, presuda Vrhovnog suda Republike Srpske je donesena nakon 14. decembra 1995. godine. 29. Prema tome, Ustavni sud je nadleàn ratione temporis da ispita àlbene navode apelanata. b) Iscrpljivanje pravnih lijekova i rok 30. Kona~na odluka u ovom predmetu je presuda Vrhovnog suda Republike Srpske protiv koje se ne moè uloìti àlba. Prema tome, apelanti su zadovoljili uvjet u pogledu iscrpljivanja doma}ih pravnih lijekova. 31. Vrhovni sud Republike Srpske je donio presudu 17. juna 1999. godine, a apelant je primio presudu 27. jula 2002. godine. Apelacija Ustavnom sudu je podnesena 18. septembra 2002. godine, dakle, u roku od 60 dana predvi|enom ~lanom 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. 32. Ustavni sud zaklju~uje da je apelacija dopustiva. VI - Meritum 33. Apelant se àli da je povrije|en ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. 34. ^lan 1. Protokola broj 1 glasi: "Svako fizi~ko ili pravno lice ima pravo na neometano uìvanje svoje imovine. Niko ne moè biti li{en svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predvi|enim zakonom i op}im na~elima me|unarodnog prava. Prethodne odredbe, me|utim, ni na koji na~in ne uti~u na pravo dràve da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala kori{tenje imovine u skladu s op}im interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni." 35. Prema jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava, ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju sadrì tri razli~ita pravila. Prvo pravilo je generalnog karaktera i izraàva princip mirnog uìvanja posjeda. Drugo pravilo je sadràno u drugoj re~enici prvog stava i obuhvata li{avanje posjeda i podvrgava ga odre|enim uvjetima. Tre}e pravilo, koje je sadràno u drugom stavu, dozvoljava ugovornim stranama da nadziru kori{tenje imovine u skladu sa op}im interesom sprovo|enjem onih zakona koje smatraju potrebnim u tu svrhu. Me|utim, ova tri pravila nisu nezavisna u smislu da su nepovezana; drugo i tre}e pravilo se bave konkretnim slu~ajevima mije{anja u pravo na mirno uìvanje svojine i ova dva pravila bi se trebala tuma~iti u svjetlu op}eg principa izraènog u prvom pravilu. 36. Rije~ "imovina" uklju~uje {irok opseg imovinskih interesa koji predstavljaju odre|enu ekonomsku vrijednost (vidi
37.
38.
39.
40.
41.
odluku Ustavnog suda, broj U 14/00, od 4. aprila 2001. godine, objavljenu u "Slu`benom glasniku BiH", broj 33/01). Me|utim, rije~ imovina uklju~uje samo ste~ena prava na odre|enu ekonomsku vrijednost. ^lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ne {titi pravo na sticanje imovine. Nadalje, ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju garantira u su{tini (in substance) pravo na imovinu (vidi presudu Evropskog suda za ljudska prava, Marckx protiv Belgije, serija A, broj 31, stav 63. (1979.)). Ustavni sud posebno nagla{ava da ideja za{tite ljudskih prava obuhvata samo pravne odnose izme|u dràve i privatnih pravnih i fizi~kih lica. Prema tome, nema za{tite ljudskih prava u pogledu odnosa izme|u privatnih lica. Me|utim, postoji obaveza za dràvu da odredi pravnu poziciju privatnih pravnih i fizi~kih lica, a u isto vrijeme za{titi djelotvorno uìvanje prava koja iz toga proizilaze. To je tako zbog prirode ljudskih prava koja treba smatrati ne samo vrijednostima, koja stvaraju barijere dràvi u mije{anju sa ovim pravima, nego i obavezama za dràvu da djeluje pozitivnom akcijom kako bi se za{titilo djelotovorno uìvanje ovih prava. Ovu obavezu dràva ispunjava usvajanjem potrebnih zakona i njihovom interpretacijom, izme|u ostalog, u skladu sa relevantnim ljudskim pravima (teorija indirektnog Drittwirkunga). U ovom slu~aju, apelanti su imali uvjetni zahtjev ~ije ostavarenje je zavisilo od nastupanja osiguranog slu~aja. Nije sporno da su apelanti i Osiguravaju}e dru{tvo "Dunav" zaklju~ili ugovor o osiguranju imovine i da je ovaj ugovor pokrivao doga|aj koji se desio u maju 1992. godine. Dakle, nesporno je za Ustavni sud da se ovaj slu~aj ti~e gra|anske tu`be za pla}anje nov~anih potraìvanja, na koja apelanti imaju pravo nakon {to se osigurani doga|aj desio. Potraìvanja koja apelanti navode kao ste~ena mogu se smatrati imovinom (vidi, mutatis mutandis E 7775/77, DR 15, 143). Apelanti navode da je Vrhovni sud Republike Srpske povrijedio njihovo pravo na imovinu odlukom da "Krajina-osiguranje"nije obavezno da plati nov~anu {tetu, nego da je to obaveza Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav". Osiguravaju}e dru{tvo "Dunav", tako|er, osporava odgovornost za isplatu nastale {tete, {to se pokazuje o~iglednim iz njegovog pisma upu}enog apelantima 24. juna 1996. godine. U ovom pismu apelanti su informisani da su "neposredno odlukom Vlade Republike Srpske sva prava i obaveze prenete na novofomirane osiguravaju}e organizacije sa sedi{tem u toj Republici, o ~emu je DD za osiguranje "Dunav" samo obave{ten". Moglo bi se zaklju~iti da apelanti smatraju da su `rtve nadziranja kori{tenja imovine suprotno ~lanu 1. stav 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, budu}i da, prema presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, nemaju pravo da traè od Filijale "Petrovac" da ispuni obaveze vezane za osigurani doga|aj (uprkos ~injenici da su apelanti zaklju~ili ugovor o osiguranju sa ovom filijalom), nego od Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav". S druge strane, Ustavni sud smatra da negiranje odgovornosti Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav" ne treba da se uzme u obzir kada se odre|uje pravna priroda povrede ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, budu}i da u ovom pogledu nije donesena nikakva sudska presuda. Prema tome, Ustavni sud ne moè znati da li bi DD "Dunav" apelantima negirao njihov zahtjev. Ustavni sud smatra da se cjelokupna pravna situacija u kojoj se nalaze apelanti moè podvesti pod pojam nadziranja kori{tenja, u smislu ~lana 1. stav 2. Protokola broj 1, a ne li{avanja njihove imovine, u smislu ~lana 1. stav 1. druge re~enice Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, jer su se apelanti, prema presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, morali obratiti Osiguravaju}em dru{tvu "Dunav" izvan Republike Srpske i, dakle, nisu imali pristup svojoj imovini preko Filijale "Petrovac". Utvrdiv{i
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
da se u konkretnom slu~aju radi o nadziranju kori{tenja imovine apelanata, za Ustavni sud se postavlja pitanje da li je negiranje odgovornosti Filijale "Petrovac" usljed fakti~kih statusnih promjena opravdano u smislu ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Kao {to je navedeno, pravo na imovinu iz ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju je pravo na "mirno uìvanje" imovine: pravo na posjedovanje, kori{tenje, raspolaganje i druge vidove uìvanja, pa ~ak i pravo da se uni{ti vlastita imovina. Prema tome, Ustavni sud isti~e da ovaj ~lan u su{tini (in substance) garantira pravo na imovinu. Ovo, dalje, zna~i da ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju uklju~uje i pravo na pristup imovini, u suprotnom bi pravo na imovinu bilo iluzorno. Ako je ne~iji pristup imovini ograni~en u smislu da on nema pravo da podnese imovinski zahtjev filijali sa kojom je zaklju~io ugovor o osiguranju, nego mora da putuje u drugu dràvu, {to uklju~uje dodatne pote{ko}e (kao {to je o~ekivani pravni postupak u smislu negiranja odgovornosti Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav"), onda je takav slu~aj vezan sa problemom nadziranja kori{tenja imovine. U kontekstu Evropske konvencije, u principu, opravdana kontrola mirnog uìvanja imovine postoji samo tamo gdje se apelantova imovina kontrolira na osnovu zakona, koji treba biti dostupan i dovoljno jasan s pravne ta~ke gledi{ta. Nadalje, kontrola kori{tenja mora biti izraz op}eg interesa. Vrhovni sud Republike Srpske je u obrazloènju svoje presude naveo da osiguravaju}a dru{tva "Dunav" i "Krajina-osiguranje" nisu nikada zaklju~ili ugovor koji reguli{e reorganizaciju njihove strukture i statusne promjene. Pored toga, pripajanje Glavne filijale Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav" "Petrovac" "Krajina-osiguranju" DD Banja Luka nigdje nije bilo registrovano. Vrhovni sud Republike Srpske je, nadalje, istakao da se "Krajina-osiguranje" ne moè smatrati odgovornim za slu~aj apelanata bez formalne registracije pripajanja Filijale "Petrovac" "Krajina-osiguranju". Ustavni sud je prihvatio kao nespornu ~injenicu da statusne promjene Osiguravaju}eg dru{tva "Dunav" i Osiguravaju}eg dru{tva "Krajina-osiguranje" nikada nisu bile upisane u sudski registar. Pored toga, "Krajina-osiguranje" nikada nije ni poku{alo da zatraì upis svojih statusnih promjena. Uprkos ~injenici da je do{lo do takvih promjena, Ustavni sud je zaklju~io iz raspoloìvih dokumenata da je Osiguravaju}e dru{tvo "Dunav" prihvatilo fakti~ke promjene u pogledu pripajanja Filijale Petrovac. Ustavni sud isti~e da je fakti~ko pripajanje ova dva osiguravaju}a dru{tva uticalo na pravnu poziciju apelanata, budu}i da filijala kod koje su bili osigurani ne}e da ispuni obavezu, {to je potvr|eno presudom Vrhovnog suda Republike Srpske. Kao {to je Ustavni sud naveo u ta~ki 43. ove odluke, kontrola kori{tenja prava na mirno uìvanje imovine mora, prije svega, biti predvi|eno zakonom ili bilo kojim drugim pojedina~nim pravnim aktom donesenim u skladu sa zakonom, {to omogu}uje dràvi da reguli{e pravno relevantnu poziciju privatnih pravnih ili fizi~kih lica kojih se takav pravni akt ti~e. U konkretnom slu~aju, jasno je da su apelanti podnijeli osnovan zahtjev protiv Filijale "Petrovac". Uprkos navedenim fakti~kim statusnim promjenama, pravni odnos apelanata prema Filijali se nije promijenio budu}i da fakti~ke promjene, vezane za Filijalu "Petrovac", nisu popra}ene adekvatnim pravnim radnjama. Prema shvatanju Ustavnog suda, formalno-pravni odnos izme|u apelanata i Filijale "Petrovac" je jo{ uvijek isti. Uz to, fakti~ke promjene nisu relevantne u smislu Evropske konvencije, budu}i da je prvi uvjet kontrole kori{tenja prava na mirno uìvanje imovine i da ono mora biti predvi|no
zakonom. Konkretno, o~igledno je da fakti~ko spajanje ova dva dru{tva u jedno nije zajedni~ki ugovorni izraz njihove volje, a pored toga, ~injenica nije pravno pokrivena u skladu sa relevantnim Zakonom o preduze}ima Republike Srpske ("Slu`beni list SFRJ", br. 77/88, 40/90 i 61/90), koji se tada primjenjivao. 49. Iz svega navedenog, Ustavni sud zaklju~uje da se Filijala "Petrovac", zbog ~injenice {to fakti~ke statusne promjene nisu popra}ene adekvatnim pravnim radnjama u skladu sa vaè}im zakonom kojim se ure|uje ta materija, ne moè osloboditi obaveze da plati osiguravaju}i iznos apelantima. Ustavni sud zaklju~uje da takav zakon mora biti u skladu sa standardima ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Drugim rije~ima, niko se ne moè osloboditi svojih obaveza samo zbog toga {to fakti~ke promjene za koje je odgovoran nisu pravno regulisane, a {to je bilo obavezno, izme|u ostalog, radi sigurnosti zainteresovanih tre}ih lica. Takvo stanje bi, strogo formalnim tuma~enjem i primjenom prava, kako je u konkretnom slu~aju postupio Vrhovni sud Republike Srpske, do{lo do izbjegavanja zakonskih obaveza, a {to nije u skladu sa ~lanom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. 50. Po{to je Vrhovni sud Republike Srpske donio druga~iju odluku, do{lo je do povrede apelantovih prava na imovinu koje {titi ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U skladu sa ~lanom 54. i ~lanom 61. stav 1. ta~ka 1. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke. 51. U skladu sa ~lanom VI/4. Ustava BiH, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 35/00 27. juna 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 54. i ~lana 61. stav 2. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 27. juna 2003. godine, donio je
ODLUKU
Usvaja se apelacija M. J. Utvr|uje se povreda ~lana II/2. u vezi sa ~lanom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno ~lana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ukidaju se rje{enje Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev-151/99 od 16. juna 2000., rje{enje Okru`nog suda u Bijeljini, broj G`-217/98 od 5. maja 1999. i rje{enje Osnovnog suda u Zvorniku, broj P-167/97 od 24. aprila 1998. godine. Predmet se vra}a Vrhovnom sudu Republike Srpske na novi postupak u skladu sa ~lanom 61. st. 3. i 4. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske".
Utorak, 21. oktobra 2003. OBRAZLO@ENJE
I - Uvod 1. M. J., iz Zvornika (u daljem tekstu: apelant), podnio je 19. oktobra 2000. godine apelaciju protiv rje{enja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud), broj Rev-151/99 od 16. juna 2000. godine, rje{enja Okru`nog suda u Bijeljini, broj G`-217/98 od 5. maja 1999. godine i rje{enja Osnovnog suda u Zvorniku, broj P-167/97 od 24. aprila 1998. godine. Apelant zahtijeva od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) da preispita ova rje{enja u skladu sa ~lanom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i da ih nakon toga ukine. II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. Ustavni sud je, 19. oktobra 2000. godine, primio apelaciju M. J. na rje{enje Vrhovnog suda broj Rev-151/99 od 16. juna 2000. godine. 3. Ustavni sud je, na osnovu ~lana 16. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Poslovnik Ustavnog suda), 10. jula 2001. godine dostavio apelaciju Vrhovnom sudu i Fabrici "Bira~" i zatraìo od njih da dostave odgovore na apelaciju. 4. Ustavni sud je, 31. jula 2001. godine, primio odgovor Fabrike "Bira~". 5. Ustavni sud nije primio odgovor Vrhovnog suda. III - înjeni~no stanje 6. înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, se mogu sumirati na sljede}i na~in. 7. Apelant je zaposlenik Fabrike "Bira~" iz Zvornika. U periodu od 1988. do 1992. godine apelant je bio uvr{ten na listu za ~ekanje na stan u dru{tvenom vlasni{tvu. 8. Preduze}e "Jadar" iz Zvornika, u kojem je radila apelantova supruga je, svojom odlukom br. 1541-2/II od 11. maja 1989. godine, ponudilo fabrici u kojoj je radio apelant da se prenese pravo trajnog raspolaganja nad jednosobnim stanom u kom su stanovali apelant i njegova supruga i na koji su imali stanarsko pravo pod uvjetom da im fabrika u kojoj radi apelant dodijeli ve}i stan. 9. Stambena komisija Fabrike "Bira~" je, 1. oktobra 1992. godine, donijela odluku broj 1710 kojom je apelantu dodijelila dvosoban stan u dru{tvenom vlasni{tvu. Odluka je postala obavezuju}a na osnovu rje{enja direktora ove fabrike, broj 1883/93 od 27. marta 1993. godine. Prema ovom rje{enju, apelant je bio obavezan da u roku od 30 dana zaklju~i ugovor o kori{tenju stana sa nadle`nim organom. Nadalje, apelantova supruga, nakon zaklju~ivanja navedenog ugovora, je bila obavezna da prenese pravo trajnog raspolaganja nad jednosobnim stanom na Fabriku "Bira~". 10. Apelant je, 20. aprila 1995. godine, zaklju~io ugovor o kori{tenju dvosobnog stana sa nadle`nim organom. Preduze}e "Jadar" je, 18. maja 1995. godine, zaklju~ilo ugovor o prijenosu prava trajnog raspolaganja nad svojim jednosobnim stanom. 11. Fabrika "Bira~" je, 5. maja 1995. godine, donijela odluku broj 512/A kojom je stavila van snage rje{enje od 27. marta 1993. godine, jer Preduze}e "Jadar" nije prenijelo navedeno pravo nad jednosobnim stanom. Rok za pokretanje postupka po prigovoru je bio 15 dana od dana kad je apelant primio odluku Fabrike "Bira~", a on je tu odluku primio 17. maja 1995. godine. 12. Apelant je, 28. juna 1995. godine, podnio tu`bu Osnovnom sudu u Zvorniku, kojom je traìo da sud naloì tuènom da prenese posjed nad predmetnim stanom, s obzirom da su se za to ispunili svi zakonom predvi|eni uvjeti.
13. Osnovni sud u Zvorniku je donio rje{enje broj P-86/95 od 5. jula 1996. godine, kojim je odbacio apelantovu tu`bu, uz obrazloènje da je podnio tu`bu nakon isteka roka od 15 dana od iscrpljivanja svih pravnih lijekova pred organima Fabrike. 14. Apelant je podnio àlbu na ovo rje{enje Okru`nom sudu u Bijeljini. Okru`ni sud u Bijeljini je donio rje{enje broj G`-186/96 od 21. maja 1997. godine, kojim je uvaìo àlbu i vratio predmet na ponovni postupak. U obrazloènju svog rje{enja Okru`ni sud je naveo da prvostepeni sud treba ustanoviti relevantno ~injeni~no stanje u pogledu podno{enja àlbi. 15. Osnovni sud u Zvorniku je, svojim rje{enjem broj P-165/97 od 24. aprila 1998. godine, ponovo odbacio tu`bu. U obrazloènju rje{enja je navedeno da nije bilo mogu}e ustanoviti ~injeni~no stanje u smislu da li je zastupnik apelanta uloìo àlbe Fabrici "Bira~". Sud je, nadalje, naveo da je bilo o~igledno, iz djelovodnog protokola Fabrike, da ona nije primila nikakvu preporu~enu po{tu u periodu izme|u 17. maja i 2. juna 1995. godine i da, prema tome, nije bilo mogu}e utvrditi sadràj preporu~ene po{te (na osnovu knjige dostava zastupnika apelanta) koja je poslana tuènom 22. i 25. maja 1995. godine. 16. Apelant je ponovo uloìo àlbu protiv ovog rje{enja. Okru`ni sud u Bijeljini je donio novo rje{enje, broj G`-217/87 od 5. maja 1999. godine, kojim je odbacio apelantovu àlbu i potvrdio rje{enje prvostepenog suda. Okru`ni sud je potvrdio ~injenicu da je apelant podnio tu`bu nakon isteka roka od 15 dana, jer nije bilo mogu}e ustanoviti da li je apelant prethodno podnio àlbe protiv odluke direktora Fabrike. Stoga se dan dostave ove odluke moè smatrati kao po~etak ra~unanja roka za podno{enje tu`be pred Okru`ni sud u Bijeljini. Na tvrdnju apelanta da je on ve} stekao stanarsko pravo na spornom stanu, Okru`ni sud u Bijeljini je naveo da se apelant trebao àliti organima Fabrike, pa po{to on to nije u~inio, nije mu se mogla pruìti sudska za{tita. 17. Nakon toga, apelant je izjavio reviziju Vrhovnom sudu, koji je 16. juna 2000. godine donio rje{enje broj Rev-151/99, kojim je odbio reviziju i potvrdio rje{enje drugostepenog suda. U obrazloènju svog rje{enja, Vrhovni sud je naveo da apelant nije podnio àlbu u zakonom predvi|enom roku. IV - Apelacija a) Navodi iz apelacije 18. Apelant se àli da su mu rje{enja Vrhovnog suda, Okru`nog suda u Bijeljini i Osnovnog suda u Zvorniku povrijedila pravo na pravi~ni postupak na osnovu ~lana 6. Evropske konvencije za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na imovinu prema ~lanu 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju. b) Odgovor na apelaciju 19. U odgovoru Fabrike "Bira~", od 31. jula 2001. godine, navodi se da je stavljanje van snage odluke iz 1993. godine bilo neophodno, jer apelant nije ispunio preduvjete za njeno izvr{enje. Dalje se navodi da su ostali navodi iz àlbe bili neosnovani, uz pozivanje na razloge date u rje{enjima nadle`nih sudova. V - Dopustivost 20. Na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava BiH, Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 21. Na osnovu ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, Sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po
zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kad je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. 22. Apelant je, 20. septembra 2000. godine, primio rje{enje Vrhovnog suda od 16. juna 2000. godine. Apelant je, 19. oktobra 2000. godine, podnio apelaciju Ustavnom sudu. Dakle, Ustavni sud zaklju~uje da je apelant dostavio apelaciju u roku predvi|enom ~lanom 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Revizija izjavljena Vrhovnom sudu je zadnji efikasni pravni lijek mogu} prema zakonima Republike Srpske. 23. Na osnovu navedenog, apelacija je dopustiva. VI - Meritum 24. Apelant je naveo da su odluke sudova bile nezakonite s obzirom na ~injenicu da su mu redovni sudovi u ovom slu~aju uskratili adekvatnu sudsku za{titu u pogledu njegovog stanarskog prava, jer su u konkretnom slu~aju primijenili pogre{an zakon. On je, dalje, naveo da su se sudovi bavili pitanjem o kojem je ve} odlu~eno pravosna`nim rje{enjem. Nadalje, njegov zahtjev da dokaze izvede nadle`ni sudski vje{tak je odba~en bez obrazloènja. 25. Ustavni sud podsje}a da, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ima "apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini". To zna~i da Ustavni sud u ovom slu~aju mora preispitati da li osporena rje{enja Vrhovnog suda Republike Srpske kr{e apelantova ustavna prava, a naro~ito ~lan 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju. a) ^lan 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju 26. Ustavni sud Bosne i Hercegovine se poziva na ~lan 1. Protokola br. 1 na Konvenciju, koji glasi: "Svako fizi~ko ili pravno lice ima pravo na neometano uìvanje svoje imovine. Niko ne moè biti li{en svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predvi|enim zakonom i op}im na~elima me|unarodnog prava. Prethodne odredbe, me|utim, ni na koji na~in ne uti~u na pravo dràve da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala kori{tenje imovine u skladu s op}im interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni." 27. ^lan 1. Protokola broj 1 sadrì tri razli~ita pravila. Prvo pravilo, navedeno u prvom stavu, je op}e prirode i iskazuje princip mirnog uìvanja imovine. Drugo pravilo, sadràno u drugoj re~enici istog stava, obuhvata li{avanje imovine i ~ini ga podlo`nim odre|enim uvjetima. Tre}e pravilo, koje se nalazi u drugom stavu, priznaje da dràve ~lanice imaju pravo, izme|u ostalog, da vr{e nadziranje kori{tenja imovine u skladu sa javnim interesom. Ova tri pravila nisu "razli~ita" u smislu da su nepovezana: drugo i tre}e pravilo se odnose na pojedina~ne slu~ajeve ometanja prava na mirno uìvanje imovine, te ih stoga treba tuma~iti u svjetlu op}eg principa iskazanog u prvom pravilu. 28. Prvi uvjet za primjenu ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju je da poloàj apelanta u odnosu na stan predstavlja imovinu u smislu zna~enja ovog ~lana. Prema tome, potrebno je utvrditi da li je apelant uìvao pravo koje je za{ti}eno ~lanom 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju. 29. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na argumente iznesene u praksi organa Evropske konvencije, kao i one u svojoj dosada{njoj jurisprudenciji. Prije svega, pojam imovine uklju~uje {irok spektar imovinskih interesa koje treba za{titi (vidi Odluku Evropske komisije za ljudska prava, Wiggins v VB, broj 7456/76, DR 13, stav 40 at 46, (1978.)), a koji predstavljaju odre|enu ekonomsku vrijednost. Koncept
30.
31.
32.
b) 33.
za{tite imovine ima autonomno zna~enje, tako da je dokaz da odre|eni imovinski interes predstavlja apelantu odre|enu ekonomsku vrijednost, dovoljan da njegova pozicija bude za{ti}ena ~lanom 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju, bez obzira {to se ta pozicija ne defini{e kao imovina u doma}em zakonodavstvu (vidi presudu Evropskog suda za ljudska prava, Tre Traktrer Aktiebolag v Sweden, iz 1984. godine, serija A, broj 159, stav 53). Ustavni sud je, u svojoj dosada{njoj praksi, u vi{e navrata definisao stanarsko pravo kao imovinu u smislu ~lana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju, jer "stanarsko pravo podrazumijeva, izme|u ostalog, pravo na nesmetano i stalno kori{tenje stana, mogu}nost ~lanova porodi~nog doma}instva da dobiju stanarsko pravo nakon smrti nosioca stanarskog prava ili nakon prestanka njegovog stanarskog prava iz drugih razloga, i automatsko dobijanje zajedni~kog stanarskog prava supru`nika nosioca stanarskog prava koji dijeli s njim ku}anstvo" (vidi odluku Ustavnog suda, U 6/98, od 24. septembra 1999. godine, objavljenu u "Slu`benom glasniku BiH", broj 20/99). Primjenjuju}i ovu praksu u konkretnom slu~aju, Ustavni sud smatra da sporni stan apelanta predstavlja ste~enu ekonomsku vrijednost koja potpada pod pojam imovine iz ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, tako da je pravna pozicija apelanta u pogledu sudske za{tite jednaka zakonskom statusu nosioca stanarskog prava i, kao takva, treba da uìva punu sudsku za{titu u skladu sa standardima relevantnih zakona i Evropske konvencije. Ovakav zaklju~ak je izveden, prije svega, na osnovu ~injenica da je Fabrika "Bira~" zvani~no dodijelila stan apelantu, a apelant je zaklju~io ugovor o kori{tenju stana sa nadle`nim organom, te je Fabrika "Bira~" bila obavezna i da fakti~ki omogu}i apelantu da raspolaè stanom kako bi on na tom stanu i formalno ostvario stanarsko pravo. S obzirom na ovo, organi Fabrike nisu mogli sprije~iti apelanta da useli u stan, izuzev ako pokrene parni~ni postupak pred nadle`nim sudovima u skladu sa Zakonom o stambenim odnosima. U prilog ovome ide i ~injenica da je Fabrika "Bira~" zaklju~ila ugovor sa Preduze}em "Jadar" o prijenosu prava trajnog raspolaganja nad svojim jednosobnim stanom, ~ijim zaklju~enjem je prenijeta ekonomska vrijednost na Fabriku "Bira~". U predmetnom slu~aju su sudovi odlu~ivali o pravnoj situaciji apelanta. Uzimaju}i u obzir ta~ku 30. ove odluke, apelantovo obra}anje sudovima treba shvatiti kao zahtjev za sudsku za{titu njegovog imovinskog prava. Me|utim, sudovi su primijenili pogre{an zakon na sporni slu~aj. Na taj na~in, oni su negirali apelantovo ste~eno imovinsko pravo. Pogre{na primjena zakona onemogu}ila je zakonsku za{titu apelantovog imovinskog prava. Djeluju}i na taj na~in, sudovi su uskratili apelantu mogu}nost da useli u stan i iskoristi ekonomsku vrijednost koju taj stan za njega predstavlja. Na osnovu navedenog, Sud je utvrdio da je rje{enjima Vrhovnog suda, Okru`nog suda u Bijeljini i Osnovnog suda u Zvorniku prekr{eno apelantovo pravo na mirno uìvanje imovine na osnovu ~lana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju. ^lan 6. Evropske konvencije - pravo na pravi~an postupak Po{to je odlu~io o povredi ~lana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud smatra da nije potrebno da odlu~i i o eventualnoj povredi ~lana 6. Evropske konvencije.
VII - Zaklju~ak 34. Imaju}i u vidu odredbe ~lana 61. stav 2. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda, prema kojima Ustavni sud moè ukinuti osporenu presudu i slu~aj vratiti sudu koji je donio tu presudu na ponovni postupak ako ~injenice, od kojih zavisi
odluka o njenoj ustavnosti, nisu pravilno ili potpuno utvr|ene, odlu~eno je kao u dispozitivu ove odluke. 35. Na osnovu ~lana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 23/01 27. juna 2003. Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
IV - Zahtjev 8. Podnositeljica zahtjeva navodi da osporena odredba Statuta nije u skladu sa ~lanom 1.8. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, niti sa ~l. 29. i 30. Ustava Republike Srpske koji utvr|uju aktivno i pasivno bira~ko pravo. V - Dopustivost 9. Prema ~lanu VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je nadleàn u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o ~ijem vaènju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili doma{aja nekog op}eg pravila me|unarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. 10. Polaze}i od navedene ustavne odredbe, slijedi da podnositeljica zahtjeva nema aktivnu legitimaciju da pokrene postupak konkretne (incidentne) kontrole ustavnosti osporene odredbe Statuta grada Banje Luke. U skladu sa odredbom VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, tu legitimaciju ima samo sud u Bosni i Hercegovini, kao prethodno pitanje u okviru konkretnog postupka, od ~ijeg rje{enja ovisi njegova odluka. Zato, ovaj zahtjev treba odbaciti. 11. Ustavni sud, iako nije vezan nazivom podneska i ustavnom odredbom na koju se poziva podnositeljica zahtjeva, zahtjev ne moè smatrati apelacijom Ustavnom sudu. Naime, podnositeljica zahtjeva nije ni~im dokazala da je sprovo|enje Statuta direktno uticalo na njena Ustavom Bosne i Hercegovine zagarantovana prava, a istovremeno nije imala mogu}nost ulaganja bilo kakvog efektivnog i adekvatnog pravnog lijeka pred nadle`nim organima Republike Srpske, kao {to je utvr|eno i uvjetovano u ~lanu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lanu 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Ustavni sud ne moè u konkretnom slu~aju odluku Ustavnog suda Republike Srpske smatrati kao adekvatan i efektivan pravni lijek i kao "presudu" iz ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, jer bi se suprotnim tuma~enjem pravila iscrpljivanja pravnih lijekova iz ~lana ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, a u vezi sa ~lanom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, zaobi{la ograni~enja u pogledu ovla{tenih pokreta~a postupka apstraktne kontrole ustavnosti iz ~lana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. VI - Zaklju~ak 12. S obzirom da podnositeljica zahtjeva nije osoba ovla{tena za pokretanje postupka iz ~lana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je, u skladu sa ~lanom 55. stav 1. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda, odlu~io kao u dispozitivu ove odluke. 13. Prema ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru i prof. dr. ]azim Sadikovi}. U 22/02 27. juna 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 55. stav 1. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 27. juna 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbacuje se zahtjev R. B., iz Banje Luke, za ocjenu ustavnosti ~lana 17. Statuta grada Banje Luke od 26. februara 2002. godine, jer ga je podnijelo neovla{teno lice. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. R. B., iz Banje Luke (u daljem tekstu: podnositeljica zahtjeva) je podnijela zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) za ocjenu ustavnosti ~lana 17. Statuta grada Banje Luke, pozivaju}i se na ~lan VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. Zahtjev je podnesen 26. februara 2002. godine. 3. Ustavni sud, u skladu sa ~lanom 55. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Poslovnik Ustavnog suda), nije dostavio zahtjev donosiocu osporenog akta radi davanja odgovora. III - înjeni~no stanje 4. înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda podnositeljice zahtjeva i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, se mogu sumirati na sljede}i na~in. 5. ^lanom 17. Statuta grada Banje Luke ("Slu`beni glasnik grada Banje Luke", broj 4/00) propisano je da su funkcije gradona~elnika i njegovog zamjenika, sekretara Skup{tine Grada, zaposlenih u gradskoj upravi, kao i zaposlenih u podru~nim jednicama republi~kih vlasti sa sjedi{tem u Gradu, nespojive sa funkcijom poslanika u Skup{tini Grada. 6. Podnositeljica zahtjeva smatra da ~lan 17. Statuta grada Banje Luke nije u skladu sa ~lanom 1.8. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji reguli{e kompatibilnost javnih funkcija, niti sa ~l. 29. i 30. Ustava Republike Srpske koji utvr|uju aktivno i pasivno bira~ko pravo. Po{to je zaposlena u gradskoj upravi, podnositeljica zahtjeva tvrdi da ~lan 17. Statuta grada Banje Luke kr{i njeno pravo da bude izabrana. 7. Iz istih razloga, podnositeljica zahtjeva je podnijela inicijativu Ustavnom sudu Republike Srpske za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ~lana 17. navedenog Statuta grada Banje Luke. Ustavni sud Republike Srpske je donio rje{enje broj U-118/01 od 31. januara 2001. godine, kojim nije prihvatio ovu inicijativu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~l. 54. i 60. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 27. juna 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbija se, kao neosnovana, apelacija R. T., iz Banje Luke, protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj Rev-94/2001 od 7. septembra 2001. godine. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. R. T., iz Banje Luke (u daljem tekstu: apelant), koga zastupa Z. O., advokat iz Banje Luke, podnio je apelaciju protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev.94/2001 od 7. septembra 2001. godine. Apelant je traìo da Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) preispita ovu presudu u skladu sa ~lanom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. Ustavni sud je, 18. oktobra 2001. godine, primio apelaciju R. T., iz Banje Luke, protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud), broj Rev.94/2001 od 7. septembra 2001. godine. 3. Ustavni sud je 3. decembra 2001. godine, u skladu sa ~lanom 19. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Poslovnik Ustavnog suda), zatraìo od apelanta da dopuni apelaciju. 4. Apelant je, 13. decembra 2001. godine, dopunio apelaciju i dostavio Ustavnom sudu neophodne dokumente za daljnji postupak. 5. Ustavni sud je, 19. aprila 2002. godine, zatraìo od Vrhovnog suda da dostavi odgovor na apelaciju. Ostalim stranama u postupku pred Ustavnim sudom (A. B. i A. L.) apelacija nije dostavljena, jer su njihove adrese nepoznate. 6. Vrhovni sud je 14. maja 2002. godine dostavio odgovor. III - înjeni~no stanje 7. înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata predo~enih Sudu, mogu se sumirati na sljede}i na~in. 8. Apelant je 1993. godine sa A. B., vlasnikom trosobnog stana u Banjoj Luci, u ulici Marka Kraljevi}a broj 16, sklopio ugovor o ~uvanju stana na jednu godinu, sa mogu}no{}u da se ugovor produì za jo{ jednu godinu. 9. A. L. je, 1999. godine, protiv apelanta pokrenuo postupak zbog utvr|enja i predaje u posjed navedenog stana. Tuìlac tvrdi da je stekao vlasni{tvo nad tim stanom kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 2. jula 1999. godine. Apelant je uloìo protutu`bu, tvrde}i da je stekao vlasni{tvo nad stanom na osnovu ugovora o ~uvanju stana. Apelant, dalje, tvrdi da je ovaj ugovor fiktivan, te da su on i pre|a{nji vlasnik (A. B.) sklopili kupoprodajni ugovor o stanu. 10. Osnovni sud u Banjoj Luci je, presudom broj P-8936/99 od 21. marta 2000. godine, udovoljio tuìo~evom zahtjevu i odbacio apelantovu protutu`bu. Apelantu je naloèno da preda stan tuìocu u posjed, slobodan od lica i li~nih stvari. 11. Apelant je podnio àlbu Okru`nom sudu u Banjoj Luci, koji je, 8. decembra 2000. godine, donio presudu broj G`-981/2000, kojom je odbio apelantovu àlbu i potvrdio prvostepenu presudu. 12. Protiv presude Okru`nog suda u Banjoj Luci apelant je izjavio reviziju Vrhovnom sudu. Vrhovni sud je, presudom broj Rev.94/2001 od 7. septembra 2001. godine, odbio reviziju i potvrdio presude nièstepenih sudova. Zaklju~io je da se ugovor o ~uvanju stana ne moè smatrati kupoprodajnim ugovorom, jer ne sadrì sve neophodne zakonske elemente.
13. Osnovni sud u Banjoj Luci je, 2. februara 2001. godine, odlu~io o tuìo~evom prijedlogu za izvr{enje presude broj P-8936/99 od 21. marta 2000. godine i donio rje{enje broj I-158/01 kojim je apelantu nare|eno da stan, slobodan od lica i stvari, preda tuìocu u vlasni{tvo. 14. Apelant je, 18. oktobra 2001. godine, podnio apelaciju Ustavnom sudu. IV - Apelacija a) Navodi iz apelacije 15. Apelant tvrdi da je presudama Vrhovnog suda, Okru`nog suda u Banjoj Luci i Osnovnog suda u Banjoj Luci povrije|eno njegovo ustavno pravo na pravi~no su|enje iz ~lana 6. Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija), kao i njegovo pravo na imovinu iz ~lana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju. 16. Apelant je, tako|er, dopisom od 18. oktobra 2001. godine zatraìo od Ustavnog suda da, u skladu sa ~lanom 75. Poslovnika Ustavnog suda, donese privremenu mjeru kojom }e se obustaviti izvr{enje rje{enja broj I-158/01 od 2. februara 2001. godineo izvr{enju presude broj P-8936/99 od 21. marta 2000. godine. b) Odgovor na apelaciju 17. U svom odgovoru od 14. maja 2002. godine, Vrhovni sud navodi da presuda toga suda nije povrijedila apelantova ustavna prava iz razloga navedenih u obrazloènju te presude. V - Dopustivost 18. Prema ~lanu VI/3.b) Ustava BiH, Sud ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u Ustavu BiH, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 19. Prema ~lanu 11. stav 3. Poslovnika Ustavno suda, Sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. 20. S obzirom da je presuda Vrhovnog suda donesena 7. septembra 2001. godine, a apelant je 18. oktobra 2001. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu, Ustavni sud zaklju~uje da je apelant podnio apelaciju u roku od 60 dana, kako to predvi|a ~lan 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Revizija, podnesena Vrhovnom sudu, je posljednji efektivan pravni lijek koji je mogu} po zakonima entiteta. 21. Iz navedenih razloga, Ustavni sud nalazi da je apelacija dopustiva. VI - Meritum 22. înjenice predmeta, koje proizilaze iz izjava apelanta i dokumenata dostavljenih Ustavnom sudu upu}uju na to da apelant pobija presudu Vrhovnog suda na osnovu bitnih povreda odredaba parni~nog postupka (nepotpuno utvr|eno ~injeni~no stanje), kao i na osnovu pogre{ne primjene materijalnog prava (procjena ~injenica u odnosu na relevantne odredbe Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o parni~nom postupku), te smatra da je do{lo do kr{enja njegovih ustavnih prava kao {to je to navedeno u stavu 15. ove odluke. 23. U skladu sa dosada{njom praksom Ustavnog suda, nadle`nost Ustavnog suda iz ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine je ograni~ena samo na "pitanja sadràna u Ustavu". Ustavni sud nije nadleàn da ocjenjuje kako su redovni sudovi utvrdili ~injeni~no stanje ili tuma~ili i primjenili zakon, osim u slu~aju kada odlukama redovnih sudova do|e do kr{enja ustavnih prava. To }e biti slu~aj
kada se odlukom redovnog suda ustavna prava pojedinca zanemare ili pogre{no primijene, kada se zakon o~ito proizvoljno primijeni, kada je primijenjeni zakon sam po sebi neustavan, ili kada do|e do povrede osnovnih principa pravi~nog postupka (pravi~no su|enje, pristup sudu, efikasni pravni lijekovi, itd.). 24. U konkretnom slu~aju Ustavni sud mora razmotriti da li je presudama Vrhovnog suda, Okru`nog suda u Banjoj Luci i Osnovnog suda u Banjoj Luci, u pogledu spornog stana do{lo do povrede apelantovih ustavnih prava na pravi~no su|enje iz ~lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i na imovinu iz ~lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno ~lana 6. Evropske konvencije i ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. a) Pravo na pravi~no su|enje (~lan II/3.e) Ustava BiH, ~lan 6. Evropske konvencije) 25. U svom relevantnom dijelu, ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije, glasi: "Prilikom utvr|ivanja gra|anskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv njega, svako ima pravo na pravi~no su|enje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom..." 26. ^lan II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije, garantuju svakome pravo da pred sud ili tribunal iznese bilo koji zahtjev koji se odnosi na njegova gra|anska prava i obaveze, kao i "pravo na pravi~no su|enje u gra|anskim i krivi~nim stvarima i druga prava u vezi sa krivi~nim postupkom" (vidi presudu Evropskog suda za ljudska prava, Golder v. VB, od 21. februara 1975. godine, serija A, broj 18, stav 36). 27. Ustavni sud primje}uje da je apelantu pruèna mogu}nost da brani svoj zahtjev tokom cjelokupnog sudskog postupka i to na tri sudske instance. Sudovi su prikupili dovoljno dokaza s ciljem da utvrde ~injeni~no stanje, a apelant nije osporio nijednu specifi~nu procesnu radnju u postupku dono{enje odluka. Nadalje, sudovi su dovoljno jasno obrazloìli svoje odluke u smislu ~lana 6. Evropske konvencije. Prema tome, Ustavni sud ocjenjuje da nije do{lo do procesnih gre{aka, koje bi bile od va`nosti za po{tivanje principa pravi~nog su|enja. b) Pravo na imovinu (~lan II/3.(k) Ustava BiH, ~lan 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) 28. ^lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi: "Svako fizi~ko ili pravno lice ima pravo na neometano uìvanje svoje imovine. Niko ne moè biti li{en svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predvi|enim zakonom i op}im na~elima me|unarodnog prava. Prethodne odredbe, me|utim, ni na koji na~in ne uti~u na pravo dràve da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala kori{tenje imovine u skladu sa op}im interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni". 29. ^lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju obuhvata tri razli~ita pravila. Prvo, koje je izraèno u prvoj re~enici prvog stava i koje je op}e prirode, izraàva princip mirnog uìvanja imovine. Drugo pravilo, sadràno u drugoj re~enici
30.
31.
32.
33.
tog stava, odnosi se na li{avanje imovine i podvrgava ga izvjesnim uvjetima. Tre}e pravilo, sadràno u stavu dva ovoga ~lana, dozvoljava da dràve potpisnice imaju pravo, izme|u ostalog, da nadziru kori{tenje imovine u skladu sa op}im interesom sprovo|enjem onih zakona koje smatraju potrebnim u tu svrhu. Ova tri pravila nisu "razli~ita" u smislu da nisu povezana: drugo i tre}e pravilo se ti~e odre|enog ometanja prava na uìvanje imovine, te ih treba tuma~iti u svjetlu op}eg principa navedenog u prvom pravilu. Rije~ "imovina" uklju~uje {irok spektar vlasni~kih interesa koji predstavljaju ekonomsku vrijednost (vidi odluku Ustavnog suda, U 14/00, od 4. aprila 2001. godine, objavljenu u "Slu`benom glasniku BiH", broj 33/01). Ipak, ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ne {titi ni{ta vi{e nego "ste~enu" imovinu (vidi presudu Evropskog suda za ljudska prava, Marckx v. VB, od 13. juna 1979. godine, serija A, broj 31, stav 50). Prema tome, pravo na imovinu, na koje se poziva apelant, moglo bi se smatrati imovinom ako apelant ima valjan pravni osnov u smislu Evropske konvencije. Kao {to je navedeno, presude redovnih sudova u ovom slu~aju nisu prekr{ile apelantovo pravo na pravi~no su|enje. Ustavni sud je naveo, u stavu 27. ove odluke, da je Vrhovni sud dao op{irno obrazloènje ~injenice da apelant nije stekao vlasni{tvo nad stanom, a iz apelantovih navoda se ne zaklju~uje da se apelantova pravna pozicija moè druga~ije tuma~iti. Prema tome, Ustavni sud nalazi da apelantova pozicija nije za{ti}ena ~lanom 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant, dakle, nije stekao "imovinu" u smislu ~lana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju i Ustavni sud zaklju~uje da se navedena odredba ne moè primijeniti na konkretan slu~aj. Apelacija, stoga, nije kompatibilna ratione materiae sa Evropskom konvencijom, te se u tom smislu mora odbiti kao neosnovana. S obzirom da je Ustavni sud odlu~io u meritumu ovog predmeta, Ustavni sud smatra da nije neophodno da se donese odluka povodom prijedloga o izdavanju privremene mjere.
VII - Zaklju~ak 34. Imaju}i u vidu odredbe ~lana 60. Poslovnika Ustavnog suda, prema kojima Ustavni sud donosi odluku kojom odbija apelaciju kao neosnovanu kad utvrdi da se ne radi o pitanju iz Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke. 35. Prema ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno u sastavu: predsjednik Suda: Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 29/02 27. juna 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
SADR@AJ
VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU 259 Nalog kojim se umanjuje strana~ko finansiranje za HDZ na nivou Dràve, Federacije i kantona (samo za Srednjebosanski kanton) 661 260 Odluka o uspostavljanju Komisije za reformu Grada Mostara 662 PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 261 Zakon o komunikacijama
263 Odluka o privremenoj suspenziji uvoznih da`bina iz Carinske tarife BiH za odre|ene poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode 681 264 Uputstvo o na~inu provo|enja Odluke o privremenoj suspenziji uvoznih da`bina iz Carinske tarife BiH za odre|ene poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode 682 URED ZA REVIZIJU FINANSIJSKOG POSLOVANJA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE 265 Saop{tenje o izvr{enoj reviziji za 2002. godinu 683 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Odluka broj U 35/00 Odluka broj U 23/01 Odluka broj U 22/02 Odluka broj U 29/02 683 686 689 689
664
VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 262 Odluka kojom se utvr|uju mjere za spre~avanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija 673

Broj 31

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 31

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina VII - Broj 31

Utorak, 21. oktobra 2003. godine SARAJEVO

ISSN 1512-7486 Bosanski jezik

VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Broj 31 - Strana 662

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 2.

Broj 31 - Strana 663

Broj 31 - Strana 664

SLU@BENI GLASNIK BiH 2. 3.

Utorak, 21. oktobra 2003.

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 31 - Strana 665

Broj 31 - Strana 666

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 21. oktobra 2003.

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 31 - Strana 667

Broj 31 - Strana 668

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 21. oktobra 2003.

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 31 - Strana 669

Broj 31 - Strana 670

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 21. oktobra 2003.

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 31 - Strana 671

Broj 31 - Strana 672

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 21. oktobra 2003.

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH 2.

Broj 31 - Strana 673

VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 31 - Strana 674

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 21. oktobra 2003.

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 31 - Strana 675

Broj 31 - Strana 676 ^lan 13. Plan za hitne slu~ajeve

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 21. oktobra 2003.

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 31 - Strana 677

Broj 31 - Strana 678

SLU@BENI GLASNIK BiH -

Utorak, 21. oktobra 2003.

se testiraju na BSE. Monitoring goveda koja nisu zaklana za ljudsku upotrebu.

Utorak, 21. oktobra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH 2)

Broj 31 - Strana 679

Broj 31 - Strana 680

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 21. oktobra 2003.

Utorak, 21. oktobra 2003. 1.1. Prikupljanje uzoraka