Broj 36

Godina VII - Broj 36
Petak, 21. novembra 2003. godine SARAJEVO
ISSN 1512-7486 Bosanski jezik
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

289
Na osnovu ~lana IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, odrànoj 18. juna 2003. godine, i na jednici Predstavni~kog doma , odrànoj 27. juna 2003. godine, usvojila je
(1) (2)
^lan 3. Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo Svako se smatra nevinim za krivi~no djelo dok se pravomo}nom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Sumnju u pogledu postojanja ~injenica koje ~ine obilje`ja krivi~nog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivi~nog zakonodavstva, Sud rje{ava presudom na na~in koji je povoljniji za optuènog. ^lan 4. Ne bis in idem
ZAKON *
O KRIVI^NOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE DIO PRVI - OP]E ODREDBE GLAVA I - OSNOVNA NAÊLA ^lan 1. Predmet i primjena ovog zakona Ovim zakonom utvr|uju se pravila krivi~nog postupka po kojima je duàn postupati Sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud), Glavni tuìtelj Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Tuìtelj) i drugi u~esnici u krivi~nom postupku predvi|eni ovim zakonom, kada postupaju u krivi~nim stvarima. ^lan 2. Princip zakonitosti Pravila utvr|ena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osu|en, a da se u~initelju krivi~nog djela izrekne krivi~nopravna sankcija pod uvjetima propisanim u Krivi~nom zakonu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: KZ BiH) i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine u kojima su propisana krivi~na djela i u zakonom propisanom postupku. Prije dono{enja pravomo}ne presude osumnji~eni, odnosno optuèni moè biti ograni~en u svojoj slobodi i drugim pravima samo pod uvjetima koje propisuje ovaj zakon. Za krivi~na djela koja su u nadle`nosti Suda samo taj sud moè izre}i krivi~nopravnu sankciju u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu, ukoliko ovim zakonom nije druga~ije propisano.
glasniku BiH", broj 32/03
Niko ne moè biti ponovno su|en za djelo za koje je ve} bio su|en i za koje je donesena pravomo}na sudska odluka. ^lan 5. Prava osobe li{ene slobode Osoba li{ena slobode mora se na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima li{enja slobode i istovremeno pou~iti da nije du`na dati iskaz, da ima pravo uzeti branitelja kojeg moè sama izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni slu`benik strane dràve ~iji je dràvljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obavije{teni o njenom li{enju slobode. Osobi koja je li{ena slobode postavit }e se branitelj na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne moè snositi tro{kove odbrane. ^lan 6. Prava osumnji~enog, odnosno optuènog Osumnji~eni ve} na prvom ispitivanju mora biti obavije{ten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega. Osumnji~enom, odnosno optuènom se mora omogu}iti da se izjasni o svim ~injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve ~injenice i dokaze koji mu idu u korist. Osumnji~eni, odnosno optuèni nije duàn iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja. ^lan 7. Pravo na odbranu Osumnji~eni, odnosno optuèni ima pravo braniti se sam ili uz stru~nu pomo} branitelja koga sam izabere.
(1)
(2)
(1)
(1) (2) (3)
(2) (3)
(1)
(*) U Zakon o krivi~nom postupku Bosne i Hercegovine unesene su ispravke koje je dostavio Ured Visokog predstavnika, objavljene u "Slu`benom
Broj 36 - Strana 812 (2) (3)
SLU@BENI GLASNIK BiH
Petak, 21. novembra 2003.
Ako osumnji~eni, odnosno optuèni sam ne uzme branitelja, postavit }e mu se branitelj kad je to odre|eno ovim zakonom. Osumnji~enom, odnosno optuènom se mora osigurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane. ^lan 8. Jezik i pismo U krivi~nom postupku u ravnopravnoj su upotrebi slu`beni jezici Bosne i Hercegovine - bosanski, hrvatski i srpski jezik, kao i oba pisma - }irilica i latinica. Stranke, svjedoci i ostali u~esnici u postupku imaju pravo sluìti se svojim jezikom. Ako osoba ne razumije jedan od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine, osigurat }e se usmeno prevo|enje onoga {to ona, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala. O pravima iz stava 2. ovog ~lana pou~it }e se prije prvog ispitivanja osobe iz stava 2. ovog ~lana koje se tih prava mogu odre}i ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku }e se zabiljeìti da je data pouka i izjava u~esnika na datu pouku. Prevo|enje obavlja sudski tuma~. ^lan 9. Upu}ivanje i dostavljanje pismena Pozive, odluke i druga pismena upu}uje Sud i drugi organi koji u~estvuju u postupku na slu`benim jezicima iz ~lana 8. stava 1. ovog zakona. Tu`be, àlbe i drugi podnesci dostavljaju se Sudu i drugim organima koji u~estvuju u postupku na slu`benim jezicima iz ~lana 8. stava 1. ovog zakona. Osobi koja je li{ena slobode ili se nalazi u pritvoru, na izdràvanju kazne ili na obaveznom psihijatrijskom lije~enju, odnosno obaveznom lije~enju od ovisnosti, dostavit }e se i prevod pismena iz st. 1. i 2. ovog ~lana, na jeziku kojim se ta osoba sluì u postupku. ^lan 10. Zakonitost dokaza Zabranjeno je od osumnji~enog, optuènog ili bilo koje druge osobe koja u~estvuje u postupku iznu|ivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. Sud ne moè zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i me|unarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala, niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama ovog zakona. Sud ne moè zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na temelju dokaza iz stava 2. ovog ~lana. ^lan 11. Pravo na od{tetu i rehabilitaciju
(1) (2) (3)
(1) (2)
^lan 13. Pravo na su|enje bez odlaganja Osumnji~eni, odnosno optuèni ima pravo da u najkra}em razumnom roku bude izveden pred Sud i da mu bude su|eno bez odlaganja. Sud je duàn da postupak provede bez odugovla~enja i onemogu}i svaku zloupotrebu prava koja pripadaju osobama koje u~estvuju u postupku. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkra}e nu`no vrijeme. ^lan 14. Jednakost u postupanju
(3)
Sud, Tuìtelj i drugi organi koji u~estvuju u postupku du`ni su s jednakom pa`njom da ispituju i utvr|uju kako ~injenice koje terete osumnji~enog, odnosno optuènog, tako i one koje im idu u korist. ^lan 15. Slobodna ocjena dokaza Pravo Suda, Tuìtelja i drugih organa koji u~estvuju u krivi~nom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje ~injenica nije vezano ni ograni~eno posebnim formalnim dokaznim pravilima. ^lan 16. Princip akuzatornosti Krivi~ni postupak se moè pokrenuti i provesti samo po zahtjevu Tuìtelja. ^lan 17. Princip legaliteta krivi~nog gonjenja Tuìtelj je duàn poduzeti krivi~no gonjenje ako postoje dokazi da je u~injeno krivi~no djelo, osim ako ovim zakonom nije druga~ije propisano. ^lan 18. Posljedice pokretanja postupka Kad je propisano da pokretanje krivi~nog postupka ima za posljedicu ograni~enje odre|enih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, nastupaju potvr|ivanjem optu`nice. Ako se radi o krivi~nim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili nov~anom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od dana kad je donesena osu|uju}a presuda, bez obzira je li postala pravomo}na. ^lan 19. Prethodna pitanja Ako primjena krivi~nog zakona ovisi od prethodne odluke o kakvom pravnom pitanju za ~ije je odlu~ivanje nadleàn sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, Sud kad sudi u krivi~nom predmetu moè sam odlu~iti i o tom pitanju po odredbama koje vaè za dokazivanje u krivi~nom postupku. Odluka Suda o ovom pravnom pitanju ima u~inak samo u krivi~nom predmetu koji ovaj Sud raspravlja. Ako je o takvom prethodnom pitanju ve} donio odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne veè Sud u pogledu ocjene je li u~injeno odre|eno krivi~no djelo.
(4)
(1) (2) (3)
(1) (2)
(3)
(1)
Osoba koja je neopravdano osu|ena za krivi~no djelo ili je bez osnova li{ena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu {tete iz budètskih sredstava, kao i druga prava utvr|ena zakonom. ^lan 12. Pouka o pravima Osumnji~enog, odnosno optuènog ili drugu osobu koja u~estvuje u postupku koje bi iz neznanja mogle propustiti neku radnju u postupku, ili se iz neznanja ne bi koristili svojim pravima, Sud, Tuìtelj i drugi organi koji u~estvuju u postupku }e pou~iti o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propu{tanja radnje. (2)
GLAVA II - ZNAÊNJE IZRAZA ^lan 20. Osnovni pojmovi Osim ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijede}e zna~enje:
Broj 36 - Strana 813
a) "Osumnji~eni" je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je po~inila krivi~no djelo, b) "Optuèni" je osoba protiv koje je jedna ili vi{e ta~aka u optu`nici potvr|ena, c) "Osu|eni" je osoba za koju je pravomo}nom odlukom utvr|eno da je krivi~no odgovorna za odre|eno krivi~no djelo. d) "Sudija za prethodni postupak" je sudija koji u toku istrage postupa u slu~ajevima kada je to propisano ovim zakonom, e) "Sudija za prethodno saslu{anje" je sudija koji nakon podizanja optu`nice postupa u slu~ajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovla{tenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak, f) "Stranke" su Tuìtelj i osumnji~eni, odnosno optuèni, g) "Ovla{tena slu`bena osoba" je ona osoba koja ima odgovaraju}a ovla{tenja unutar dràvne grani~ne slu`be, policijskih organa Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, sudske policije, kao i carinskih organa, organa finansijske policije, poreskih organa i organa vojne policije, h) "O{te}eni" je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivi~nim djelom povrije|eno ili ugroèno, i) "Pravne osobe" su osobe koje su kao takve definirane u KZ BiH, uklju~uju}i: korporacije, preduze}a, udruènja, firme i partnerstva i druga privredna dru{tva, j) "Istraga" obuhvata aktivnosti poduzete od strane Tuìtelja ili ovla{tene slu`bene osobe u skladu s ovim zakonom, uklju~uju}i prikupljanje i ~uvanje izjava i dokaza, k) "Unakrsno ispitivanje" je ispitivanje svjedoka i vje{taka od stranke, odnosno branitelja, koja nije pozvala svjedoka, odnosno vje{taka, l) "Direktno ispitivanje" je ispitivanje svjedoka i vje{taka od stranke, odnosno branitelja, koja je pozvala svjedoka, odnosno vje{taka, m) "Osnovana sumnja" je vi{i stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upu}uju na zaklju~ak da je izvr{eno krivi~no djelo, n) "Zabilje{ke" i "spisi" su slova, rije~i ili brojke ili njihov ekvivalent, zapisane rukopisom, otkucane pisa}om ma{inom, od{tampane, fotokopirane, fotografirane, zabiljeène magnetskim impulsima, mehani~ki ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka, o) "Fotografije" su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, video trake i filmovi, p) "Original" je sam spis ili snimak ili sli~an ekvivalent kojim se ostvaruje isto dejstvo od strane osobe koja ga pi{e, snima ili izdaje. "Original" fotografija uklju~uje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohranjeni u kompjuteru ili sli~nom ure|aju za automatsku obradu podataka, original je i svaki od{tampani primjerak ili okom vidljivi pohranjeni podatak, r) "Kopija" je preslikavanje originala ili matrice, uklju~uju}i uve}anja i umanjenja, mehani~kim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom
reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original, s) "Telekomunikacijska adresa" je svaki telefonski broj, linijski ili mobilni ili e-mail ili internet adresa koju posjeduje ili koristi odre|ena osoba. GLAVA III - PRAVNA POMO] I SLU@BENA SARADNJA ^lan 21. Obaveza pruànja pravne pomo}i i slu`bena saradnja (1) Svi sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine du`ni su da pruè pravnu pomo} Sudu. (2) Svi organi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, u Republici Srpskoj i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine, du`ni su slu`beno sara|ivati sa Sudom, Tuìteljem i drugim organima koji u~estvuju u krivi~nom postupku. ^lan 22. Pruànje pravne pomo}i i slu`bene saradnje Sud Bosne i Hercegovine }e uputiti zahtjev za pruànje pravne pomo}i, odnosno za slu`benu saradnju nadle`nom sudu, odnosno organu vlasti. Pruànje pravne pomo}i i slu`bena saradnja sprovode se bez naknade. Stav 1. i 2. ovog ~lana primjenjuju se i na zahtjeve koje je Tuìtelj uputio prema tuìla{tvu ili drugim organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj ili Br~ko Distriku Bosne i Hercegovine.
(1) (2) (3)
GLAVA IV - NADLE@NOST SUDA Odjeljak 1 - Stvarna nadle`nost i sastav Suda ^lan 23. Stvarna nadle`nost Suda Sud je nadleàn: a) da sudi u prvom stepenu u krivi~nim stvarima u granicama svoje stvarne nadle`nosti odre|ene zakonom, b) da odlu~uje o àlbama protiv odluka donesenih u prvom stepenu, c) da odlu~uje o ponavljanju krivi~nog postupka u slu~ajevima propisanim ovim zakonom, d) da rje{ava sukob nadle`nosti u krivi~nim stvarima izme|u sudova Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i sudova entiteta i sudova Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, e) da odlu~uje o pitanjima koja se ti~u provo|enja me|unarodnih i me|uentitetskih krivi~nih propisa, uklju~uju}i i odnose s Interpolom i drugim me|unarodnim policijskim organima, kao i o transferu osu|ene osobe, izru~enju i predaji osobe po zahtjevu bilo kojeg organa na teritoriji Bosne i Hercegovine, druge dràve, odnosno me|unarodnog suda ili tribunala, (2) f) da obavlja i druge poslove propisane zakonom. Ako je ista osoba po~inila vi{e krivi~nih djela, pa je za neka od tih djela nadleàn Sud, a za neka drugi sudovi, prioritet ima su|enje pred Sudom. ^lan 24. Sastav Suda U prvom stepenu sudi vije}e krivi~nog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudija.
(1)
(1)
Broj 36 - Strana 814 (2) (3) (4) (5) (6)
SLU@BENI GLASNIK BiH (2)
Za krivi~na djela s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili nov~anom kaznom kao glavnom kaznom sudi sudija pojedinac. U drugom stepenu sudi vije}e apelacionog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudija. O zahtjevu za ponavljanje postupka odlu~uje vije}e krivi~nog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anje, predsjednik Suda i predsjednik vije}a odlu~uju u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom. U vije}u sastavljenom od trojice sudija Sud odlu~uje o àlbama protiv rje{enja kada je to odre|eno ovim zakonom i donosi druge odluke izvan glavnog pretresa. ^lan 25. Spajanje postupka Sud }e, po pravilu, odlu~iti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda u slu~aju kada je ista osoba optuèna za vi{e krivi~nih djela ili kada je vi{e osoba u~estvovalo u izvr{enju istog krivi~nog djela. Sud moè odlu~iti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu i u slu~aju kad je vi{e osoba optuèno za vi{e krivi~nih djela, ali samo ako izme|u izvr{enih krivi~nih djela postoji me|usobna veza. Sud moè odlu~iti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu ako se pred ovim sudom vode odvojeni postupci protiv iste osobe za vi{e krivi~nih djela ili protiv vi{e osoba za isto krivi~no djelo. O spajanju postupka odlu~uje rje{enjem sudija, odnosno vije}e. Protiv rje{enja kojim je odre|eno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje - nije dopu{tena àlba. ^lan 26. Razdvajanje postupka Sud moè iz va`nih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do zavr{etka glavnog pretresa odlu~iti da se postupak za pojedina krivi~na djela ili protiv pojedinih optuènih razdvoji i posebno dovr{i. Rje{enje o razdvajanju postupka donosi sudija, odnosno vije}e, po saslu{anju stranaka i branitelja. Protiv rje{enja kojim je odre|eno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije dopu{tena àlba.
Sud kome je predmet ustupljen duàn je provesti postupak i donijeti odluku.
GLAVA V - IZUZE]E ^lan 29. Razlozi za izuze}e Sudija ne moè vr{iti sudijsku du`nost: a) ako je o{te}en krivi~nim djelom, b) ako mu je osumnji~eni odnosno optuèni, njegov branitelj, Tuìtelj, o{te}eni, njegov zakonski zastupnik ili punomo}nik, bra~ni odnosno vanbra~ni drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena, c) ako je s osumnji~enim, odnosno optuènim, njegovim braniteljem, Tuìteljem ili o{te}enim u odnosu staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika, d) ako je u istom krivi~nom predmetu u~estvovao kao sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anje ili je postupao kao tuìtelj, branitelj, zakonski zastupnik ili punomo}nik o{te}enog ili je saslu{an kao svjedok ili kao vje{tak, e) ako je u istom predmetu u~estvovao u dono{enju odluke koja se pobija pravnim lijekom, f) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost. ^lan 30. Izuze}e po zahtjevu stranke Izuze}e predsjednika Suda i sudije moè traìti stranka ili branitelj. Zahtjev iz stava 1. ovog ~lana moè se podnijeti do po~etka glavnog pretresa, a ako se za razlog izuze}a iz ~lana 29. ta~ke a) do f) ovog zakona saznalo kasnije, zahtjev se podnosi odmah po saznanju. Zahtjev za izuze}e sudije vije}a apelacionog odjeljenja stranka ili branitelj mogu podnijeti u àlbi ili u odgovoru na àlbu. Stranke ili branitelj mogu traìti izuze}e samo poimeni~no odre|enog sudije koji postupa u predmetu. Stranka ili branitelj du`ni su u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova za izuze}e. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za izuze}e koji je ranije odbijen. ^lan 31. Postupak za izuze}e îm sazna za postojanje kojeg od razloga za izuze}e iz ~lana 29. ta~ke a) do e) ovog zakona, sudija je duàn prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika Suda. Ako sudija smatra da postoje okolnosti iz ~lana 29. ta~ke f) ovog zakona, izvjestit }e o tome predsjednika Suda. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, kao i u slu~aju kada se radi o izuze}u predsjednika Suda - o njihovom izuze}u i zamjeni odlu~uje op}a sjednica Suda. ^lan 32. Odlu~ivanje po zahtjevu za izuze}e O zahtjevu za izuze}e iz ~lana 30. ovog zakona odlu~uje op}a sjednica Suda. Prije dono{enja rje{enja o izuze}u pribavit }e se izjava sudije, odnosno predsjednika Suda, a po potrebi provest }e se i drugi izvi|aji.
Odjeljak 2 - Spajanje i razdvajanje postupka
(1)
(2)
(3)
(4)
(1) (2)
(1)
(3) (4) (5)
(2) (3)
Odjeljak 3 - Preno{enje vo|enja postupka i posljedice nenadle`nosti ^lan 27. Preno{enje vo|enja postupka Ako postoje va`ni razlozi, Sud moè vo|enje postupka za krivi~no djelo iz svoje nadle`nosti, prenijeti rje{enjem sudu na ~ijem je podru~ju krivi~no djelo izvr{eno ili poku{ano. Vo|enje postupka se moè prenijeti najkasnije do zakazivanja glavnog pretresa. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana moè se donijeti i na prijedlog stranaka ili branitelja za sva krivi~na djela iz nadle`nosti Suda, izuzev za krivi~na djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine. ^lan 28. Posljedice nenadle`nosti Sud je duàn paziti na svoju nadle`nost i ~im primjeti da nije nadleàn oglasiti se nenadle`nim i po pravomo}nosti rje{enja ustupiti predmet nadle`nom sudu, ali je duàn poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.
(1)
(1)
(2)
(2)
(1)
(1) (2)
Petak, 21. novembra 2003. (3) (4)
SLU@BENI GLASNIK BiH i) podnosi pravne lijekove, (3)
Protiv rje{enja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuze}e àlba nije dopu{tena. Ako je zahtjev za izuze}e iz ~lana 29. ta~ka f) ovog zakona podnesen poslije po~etka glavnog pretresa ili ako je postupljeno protivno odredbama ~lana 30. st. 4. i 5. ovog zakona, zahtjev }e se odbaciti u cjelini, odnosno djelimi~no. Rje{enje kojim se zahtjev odbacuje donosi vije}e. U dono{enju tog rje{enja ne moè u~estvovati sudija ~ije se izuze}e traì. Protiv rje{enja kojim se zahtjev odbacuje nije dopu{tena àlba.
j) obavlja i druge poslove odre|ene zakonom. U skladu sa st. 1. i 2. ovog ~lana, svi organi koji u~estvuju u istrazi du`ni su da o svakoj poduzetoj radnji obavijeste Tuìtelja i da postupe po svakom njegovom zahtjevu. ^lan 36. Preduzimanje radnji
^lan 33. Valjanost radnji poduzetih nakon podno{enja zahtjeva za izuze}e Kad sudija sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuze}e, duàn je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako se radi o izuze}u iz ~lana 29. ta~ka f) ovog zakona, moè do dono{enja rje{enja o zahtjevu preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. ^lan 34. Izuze}e Tuìtelja i drugih u~esnika u postupku Odredbe o izuze}u sudije shodno se primjenjuju i na Tuìtelja i osobe koje su na osnovu zakona ovla{tene da ga zastupaju u postupku, zapisni~are, sudske tuma~e, stru~ne osobe, kao i na vje{take, ako za njih nije {to drugo odre|eno. Tuìtelj odlu~uje o izuze}u osoba koje su na osnovu zakona ovla{tene da ga zastupaju u krivi~nom postupku. O izuze}u Tuìtelja odlu~uje kolegij Tuìla{tva. O izuze}u zapisni~ara, sudskog tuma~a, stru~ne osobe i vje{taka odlu~uje vije}e, predsjednik vije}a ili sudija. Kada ovla{tene slu`bene osobe preduzimaju istra`ne radnje na osnovu ovog zakona, o njihovom izuze}u odlu~uje Tuìtelj. Ako prilikom preduzimanja radnje u~estvuje zapisni~ar, o njegovom izuze}u odlu~uje slu`bena osoba koja preduzima radnju.
Tuìtelj preduzima sve radnje u postupku za koje je po zakonu ovla{ten sam ili preko osoba koje su na osnovu zakona obavezne da postupaju po njegovom zahtjevu u krivi~nom postupku. ^lan 37. Davanje uputstava Za ostvarivanje svojih prava i du`nosti, Tuìtelj moè u konkretnim predmetima koja su u nadle`nosti Suda davati potrebna uputstva tuìla{tvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lan 38. Princip mutabiliteta Tuìtelj moè odustati od gonjenja do zavr{etka glavnog pretresa, a u postupku pred vije}em apelacionog odjeljenja kada je to predvi|eno ovim zakonom. GLAVA VII - BRANITELJ ^lan 39. Pravo na branitelja Osumnji~eni, odnosno optuèni moè imati branitelja u toku cijelog postupka. Za branitelja se moè uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine. Ukoliko osumnji~eni, odnosno optuèni sam ne uzme branitelja, osumnji~enom, odnosno optuènom, osim ako se on tome izri~ito ne protivi, mogu branitelja uzeti njegov zakonski zastupnik, bra~ni odnosno vanbra~ni drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj. Branitelj mora predati punomo} za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku. ^lan 40. Broj branitelja Vi{e osumnji~enih, odnosno optuènih mogu imati zajedni~kog branitelja, osim ako branitelja postavlja Sud u skladu s ~l. 45. i 46. ovog zakona. Osumnji~eni, odnosno optuèni moè imati vi{e branitelja, ali samo jedan od njih }e imati status glavnog branitelja, o ~emu }e se osumnji~eni, odnosno optuèni izjasniti. Smatra se da je odbrana obezbije|ena kada u postupku u~estvuje jedan od branitelja. ^lan 41. Ko ne moè biti branitelj Branitelj ne moè biti o{te}eni, bra~ni odnosno vanbra~ni drug o{te}enog ili Tuìtelja, niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena. Branitelj koji je pozvan kao svjedok, ne moè biti branitelj u tom predmetu. Branitelj ne moè biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili Tuìtelj.
(1)
(2) (3) (4)
(1) (2) (3)
GLAVA VI - TU@ITELJ ^lan 35. Prava i du`nosti Osnovno pravo i osnovna du`nost Tuìtelja je otkrivanje i gonjenje u~initelja krivi~nih djela koja su u nadle`nosti Suda. Tuìtelj ima pravo i duàn je da: a) odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je po~injeno krivi~no djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovo|enja istrage, pronalaènja osumnji~enog, rukovo|enja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovla{tenih slu`benih osoba vezanim za pronalaènje osumnji~enog i prikupljanje izjava i dokaza, b) sprovede istragu u skladu s ovim zakonom, c) daje imunitet u skladu s zakonom, d) zahtijeva dostavljanje informacija od strane dràvnih organa, preduze}a, pravnih i fizi~kih osoba u Bosni i Hercegovini, e) izdaje pozive i naredbe i predlaè izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom, f) naredi ovla{tenoj slu`benoj osobi da izvr{i naredbu izdatu od strane Suda u skladu s ovim zakonom, g) predlaè izdavanje kaznenog naloga u skladu s ~lanom 334. ovog zakona, h) podiè i zastupa optu`nicu pred Sudom,
(1) (2)
(4)
(1)
(2)
(1)
(2) (3)
(1)
(2) (3)
(4) (5)
^lan 42. Isklju~enje branitelja iz postupka Razlog za isklju~enje branitelja postoji i u pogledu osobe koja zloupotrebljava kontakt s osumnji~enim, odnosno optuènim koji je u pritvoru kako bi osumnji~eni, odnosno optuèni po~inio krivi~no djelo ili ugrozio sigurnost ustanove u kojoj se pritvor izvr{ava. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana osumnji~eni, odnosno optuèni }e se pozvati da u odre|enom roku uzme drugog branitelja. Ako osumnji~eni, odnosno optuèni u slu~ajevima obavezne odbrane sam ne uzme branitelja ili branitelja ne angaùju osobe iz ~lana 39. stava 3. ovog zakona, postupit }e se na na~in predvi|en u ~lanu 45. stavu 4. ovog zakona. U slu~aju iz st. 2. i 3. ovog ~lana, novom branitelju }e se ostaviti dovoljno vremena za pripremu odbrane osumnji~enog, odnosno optuènog. Za vrijeme trajanja isklju~enja, branitelj ne moè braniti osumnji~enog, odnosno optuènog u drugom postupku. Branitelj ne moè braniti druge osumnji~ene, odnosno optuène u istom postupku, kao ni u razdvojenom postupku. ^lan 43. Postupak isklju~enja branitelja Odluka o isklju~enju branitelja donosi se na posebnom saslu{anju kome prisustvuju Tuìtelj, osumnji~eni, odnosno optuèni, branitelj i predstavnik advokatske komore ~iji je branitelj ~lan. Postupak isklju~enja se moè provesti i bez branitelja ako je uredno pozvan i ako je u pozivu za saslu{anje bio upozoren da }e se postupak voditi i u njegovoj odsutnosti. O saslu{anju se sastavlja zapisnik. ^lan 44. Rje{enje o isklju~enju Rje{enje o isklju~enju iz ~lana 43. ovog zakona prije po~etka glavnog pretresa donosi vije}e (~lan 24. stav 6.), a na glavnom pretresu sudija, odnosno vije}e. U postupku pred vije}em apelacionog odijeljenja rje{enje o isklju~enju branitelja donosi vije}e nadle`no za odlu~ivanje u apelacionom postupku. Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana àlba nije dopu{tena. Ako je branitelj isklju~en iz postupka, moè mu se narediti da snosi tro{kove nastale zbog prekida ili odlaganja postupka.
(6)
Branitelj }e biti postavljen osumnji~enom, odnosno optuènom ako Sud utvrdi da je to zbog sloènosti predmeta ili mentalnog stanja osumnji~enog, odnosno optuènog u interesu pravde. U slu~aju postavljanja branitelja, osumnji~eni, odnosno optuèni }e se prvo pozvati da sam izabere branitelja sa predo~ene liste. Ukoliko osumnji~eni, odnosno optuèni sam ne izabere branitelja sa predo~ene liste, branitelja }e postaviti Sud.
(1)
^lan 46. Postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja (1) Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivi~no djelo za koje se moè izre}i kazna zatvora tri godine ili teà kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravi~nosti bez obzira na propisanu kaznu, osumnji~enom, odnosno optuènom }e se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj, ako prema svom imovnom stanju ne moè snositi tro{kove odbrane. (2) Zahtjev za postavljanje branitelja iz stava 1. ovog ~lana moè se podnijeti u toku cijelog krivi~nog postupka. Branitelja postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anje, sudija, odnosno predsjednik vije}a nakon {to je osumnji~enom, odnosno optuènom prvo pruèna prilika da sa predo~ene liste izabere branitelja. ^lan 47. Pravo branitelja da pregleda spise i dokumentaciju U toku istrage, branitelj ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist osumnji~enom. Ovo pravo se branitelju moè uskratiti ako je rije~ o spisima i predmetima ~ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, kada se osumnji~eni, odnosno optuèni nalazi u pritvoru, Tuìtelj }e dostaviti sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno saslu{anje, dokaze radi obavje{tavanja branitelja. Nakon podizanja optu`nice, branitelj osumnji~enog, odnosno optuènog ima pravo uvida u sve spise i dokaze. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anje, sudija, odnosno vije}e kao i Tuìtelj du`ni su, kada do|u u posjed novog dokaza ili bilo koje informacije ili ~injenice koja moè posluìti kao dokaz na su|enju, staviti ih na uvid branitelju. U slu~aju iz st. 3. i 4. ovog ~lana, branitelj moè izvr{iti forokopiranje svih spisa i dokumenata.
(1)
(2)
(2)
(1)
(3) (4)
(2) (3)
(5)
^lan 45. Kada osumnji~eni, odnosno optuèni mora imati branitelja (1) Osumnji~eni mora imati branitelja ve} prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnji~en za krivi~no djelo za koje se moè izre}i kazna dugotrajnog zatvora. (2) Osumnji~eni, odnosno optuèni mora imati branitelja odmah nakon {to mu je odre|en pritvor, za vrijeme dok pritvor traje. (3) Nakon podizanja optu`nice za krivi~no djelo za koje se moè izre}i deset godina zatvora ili teà kazna, optuèni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optu`nice. (4) Ako osumnji~eni, odnosno optuèni u slu~ajevima obavezne odbrane ne uzme sam branitelja, ili branitelja ne angaùju osobe iz ~lana 39. stav 3. ovog zakona, branitelja }e mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anje, sudija, odnosno predsjednik vije}a. U ovom slu~aju, osumnji~eni, odnosno optuèni ima pravo na branitelja do pravomo}nosti presude, a ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora - i u postupku po pravnom lijeku.
^lan 48. Komunikacija osumnji~enog, odnosno optuènog s braniteljem (1) Ako se osumnji~eni, odnosno optuèni nalazi u pritvoru, ima pravo odmah komunicirati s braniteljem, usmeno ili pismeno. (2) Tokom razgovora osumnji~eni, odnosno optuèni i branitelj mogu biti promatrani, ali se ne smije slu{ati njihov razgovor. ^lan 49. Razrje{enje postavljenog branitelja Umjesto postavljenog branitelja, osumnji~eni, odnosno optuèni moè sam uzeti drugog branitelja. U tom slu~aju razrije{it }e se postavljeni branitelj. Branitelj moè traìti da bude razrije{en samo na na~in predvi|en zakonom. O razrje{enju branitelja u slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana odlu~uje u toku istrage sudija za prethodni postupak, nakon podizanja optu`nice - sudija za prethodno saslu{anje, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno vije}e. Protiv ove odluke nije dopu{tena àlba.
(1) (2) (3)
Petak, 21. novembra 2003. (4)
Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anje, sudija, odnosno vije}e moè, na traènje osumnji~enog, odnosno optuènog ili uz njegovu saglasnost razrije{iti postavljenog branitelja koji neodgovorno vr{i svoju du`nost. Umjesto razrije{enog branitelja postavit }e se drugi branitelj. O razrje{enju branitelja odmah }e se obavijestiti advokatska komora ~iji je ~lan. ^lan 50. Preduzimanje radnji od strane branitelja Branitelj mora, zastupaju}i osumnji~enog, odnosno optuènog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju utvr|ivanja ~injenica, prikupljanja dokaza koji idu u korist osumnji~enog, odnosno optuènog, kao i za{tite njihovih prava. Prava i du`nosti branitelja ne prestaju u slu~aju opoziva punomo}i, sve dok sudija, odnosno vije}e ne razrije{i branitelja njegovih prava i du`nosti. (2)
b) ~injenice koje ukazuju na vjerovatnost da }e se osobe, odnosno tragovi i predmeti navedeni u ~lanu 51. stav 1. ovog zakona na}i na ozna~enom ili opisanom mjestu ili kod odre|ene osobe, c) zahtjev da Sud izda naredbu za pretresanje radi pronalaènja osobe ili oduzimanja predmeta, U zahtjevu se moè predloìti: a) da se naredba za pretresanje izvr{i u bilo koje vrijeme zato {to postoji osnovana sumnja da pretresanje ne}e mo}i biti izvr{eno u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, da }e se traèni predmeti skloniti ili uni{titi ako se naredba ne izvr{i odmah, kao i da }e osoba koja se traì pobje}i ili po~initi drugo krivi~no djelo ili da moè ugroziti bezbjednost ovla{tene slu`bene osobe ili druge osobe ako se naredba ne izvr{i odmah ili u vremenskom periodu od 21 sata do 6 sati. b) da ovla{tena slu`bena osoba izvr{i naredbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana sumnja da se traèni predmeti mogu lahko i brzo uni{titi ako se odmah ne oduzmu, da predaja naredbe moè ugroziti bezbjednost ovla{tene slu`bene ili druge osobe kao i da }e osoba koju se traì po~initi drugo krivi~no djelo ili ugroziti bezbjednost ovla{tene slu`bene ili druge osobe. ^lan 56. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moè se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju moè se saop}iti sudiji za prethodni postupak i telefonom, radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije. Kad je podne{en usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, sudija za prethodni postupak }e dalji tok razgovora zabiljeìti. U slu~aju kada se koristi zvu~ni ili stenografski zapisnik, sudija za prethodni postupak je duàn dati zapisnik na prijepis, ovjeriti istovjetnost prijepisa i predati originalni zapisnik i prijepis Sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. U slu~aju doslovnog biljeènja razgovora, sudija za prethodni postupak }e potpisati kopiju zapisnika i predati je Sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. ^lan 57. Izdavanje naredbe za pretresanje Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje opravdan, odobrit }e zahtjev i izdati naredbu za pretresanje. Kad sudija za prethodni postupak odlu~i da izda naredbu za pretresanje na osnovu usmenog zahtjeva, podnositelj takvog zahtjeva sam }e sastaviti naredbu u skladu s ~lanom 58. ovog zakona i pro~itat }e je u cjelini sudiji za prethodni postupak. ^lan 58. Sadràj naredbe za pretresanje Naredba za pretresanje sadrì: a) naziv Suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu, b) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to }e se navesti uz nazna~enje imena sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta izdavanja,
(1)
(2)
GLAVA VIII - RADNJE DOKAZIVANJA Odjeljak 1 - Pretresanje stana, prostorija i osoba ^lan 51. Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari (1) Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnji~enog, odnosno optuènog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvan stana moè se poduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze u~initelj, sau~esnik, tragovi krivi~nog djela ili predmeti va`ni za postupak. (2) Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava 1. ovog ~lana, obuhvata i pretresanje kompjutera i sli~nih ure|aja za automatsku obradu podataka koji su s njima povezani. Na zahtjev Suda, osobe koje se koriste ovim ure|ajima du`ne su omogu}iti pristup, predati diskete, trake ili neki drugi oblik na kome su pohranjeni podaci, kao i pruìti potrebna obavje{tenja za upotrebu tih ure|aja. Osoba koja odbije njihovu predaju, iako za to ne postoje razlozi iz ~lana 84. ovog zakona, moè se kazniti prema odredbi ~lana 65. stav 5. ovog zakona. ^lan 52. Pretresanje osobe Pretresanje osobe moè se poduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba po~inila krivi~no djelo ili da }e se pretresanjem prona}i predmeti ili tragovi va`ni za krivi~ni postupak. Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola. ^lan 53. Naredba za pretresanje Sud moè izdati naredbu za pretresanje pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Naredbu za pretresanje moè izdati Sud na zahtjev Tuìtelja ili na zahtjev ovla{tenih slu`benih osoba koje su dobile odobrenje od Tuìtelja. ^lan 54. Forma zahtjeva za pretresanje Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moè se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Ako se zahtjev podnosi u pismenoj formi, mora biti sastavljen, potpisan i ovjeren na na~in kako je to odre|eno u ~lanu 55. stav 1. ovog zakona. Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moè se podnijeti u skladu s ~lanom 56. ovog zakona. ^lan 55. Sadràj zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje (1) Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje mora sadràvati: a) naziv Suda, kao i ime i funkciju podnositelja zahtjeva, (1)
(1)
(2)
(1) (2)
(1) (2)
(2)
c) ime, odjel ili rang ovla{tene osobe na koju se naredba odnosi, d) svrha pretresanja, e) opis osobe koju treba prona}i ili opis stvari koje su predmet pretresanja, f) odre|ivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se traè, s navo|enjem adrese, vlasni{tva, imena ili sli~nog za sigurno utvr|ivanje identiteta, g) uputstvo da se naredba ima izvr{iti izme|u 6 sati i 21 sata ili ovla{tenje da se naredba moè izvr{iti u bilo koje vrijeme ako to Sud izri~ito odredi, h) ovla{tenje izvr{itelju naredbe da moè bez prethodne najave u}i u prostorije koje se imaju pretresti ako to Sud izri~ito odredi, i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u Sud bez odlaganja, j) pouku da osumnji~eni ima pravo obavijestiti branitelja i da se pretresanje moè izvr{iti i bez prisustva branitelja ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti. ^lan 59. Vrijeme izvr{enja naredbe za pretresanje Naredba za pretresanje mora se izvr{iti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon ~ega se, bez odlaganja, mora vratiti Sudu. Naredba za pretresanje se moè izvr{iti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se moè izvr{iti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izri~ito dato ovla{tenje da se moè izvr{iti u bilo koje doba dana ili no}i, u skladu s ~lanom 55. stav 2. ovog zakona. ^lan 60. Postupak izvr{enja naredbe za pretresanje Prije po~etka pretresanja ovla{tena slu`bena osoba mora dati obavje{tenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje }e se ili na kojoj }e se izvr{iti pretresanje. Ako je nakon toga ovla{tenoj slu`benoj osobi pristup uskra}en, moè upotrijebiti silu u skladu sa zakonom. Prilikom izvr{avanja naredbe za pretresanje kojom se odre|uje pretresanje stana i drugih prostorija, ovla{tena slu`bena osoba nije du`na obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve} moè odmah u}i u stan ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovla{tena slu`bena osoba opravdano smatra da su prazni ili ako je ovla{tena slu`bena osoba naredbom izri~ito ovla{tena da u|e bez prethodne najave. Korisnik stana i drugih prostorija pozvat }e se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat }e se njegov zastupnik ili neko od odraslih ~lanova doma}instva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvr{iti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vr{i pretresanje, a pretresanje se izvr{ava i bez njene prisutnosti. Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisutvuju dva punoljetna gra|anina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola. Svjedoci }e se prije po~etka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vr{i, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadràj zapisnika nije ta~an. Prilikom vr{enja pretresanja slu`benih prostorija pozvat }e se njihov starje{ina ili rukovoditelj da bude prisutan pretresanju.
Ako se pretresanje mora poduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje }e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju. ^lan 61. Obaveze i ovla{tenja ovla{tene slu`bene osobe
Prilikom izvr{enja naredbe za pretresanje osoba, ovla{tena slu`bena osoba mora dati obavje{tenje o svojoj funkciji i predati naredbu za pretresanje osobi na kojoj }e se pretresanje izvr{iti. Ovla{tena slu`bena osoba moè upotrijebiti silu u skladu sa zakonom. ^lan 62. Zapisnik o pretresanju O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit }e se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vr{i pretresanje i osobe ~ija je prisutnost obavezna. Prilikom vr{enja pretresanja oduzet }e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik }e se unijeti i ta~no opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to }e se nazna~iti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja }e se odmah uru~iti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete. Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe na|u predmeti koji nemaju veze s krivi~nim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upu}uju na drugo krivi~no djelo, oni }e se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju }e se odmah izdati potvrda. O tome }e se obavijestiti Tuìtelj. Ti }e se predmeti odmah vratiti ako Tuìtelj ustanovi da nema osnova za pokretanje krivi~nog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti. Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i sli~nih ure|aja za automatsku obradu podataka vratit }e se nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje vo|enje krivi~nog postupka. Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivi~nog postupka i izbrisat }e se, bez odlaganja, kad ta svrha prestane.
(1)
(2)
(1) (2)
(3)
(1)
(2)
(3)
(4)
^lan 63. Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje (1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovla{tena slu`bena osoba }e napisati i potpisati potvrdu u kojoj }e navesti oduzete predmete i naziv Suda koji je izdao naredbu. (2) Ako je predmet privremeno oduzet od odre|ene osobe, potvrda iz stava 1. ovog ~lana mora se uru~iti toj osobi. Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora se uru~iti vlasniku, stanaru ili korisniku. (3) Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovla{tena slu`bena osoba mora, bez odlaganja, vratiti Sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta. (4) Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, Sud }e zadràti predmete pod nadzorom Suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod nadzorom ovla{tenog izvr{itelja naredbe. ^lan 64. Pretresanje bez naredbe Ovla{tena slu`bena osoba moè u}i u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvr{iti pretresanje ako stanar tog stana to èli, ako neko zove u pomo}, ako je potrebno uhvatiti u~initelja krivi~nog djela koji je zate~en na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi Suda ima
(1)
(5)
(2)
pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. Ovla{tena slu`bena osoba moè pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka: a) pri izvr{enju naredbe o dovo|enju, b) prilikom li{enja slobode, c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oru`je, d) ako postoji sumnja da }e sakriti, uni{titi ili rije{iti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivi~nom postupku. Nakon izvr{enja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovla{tena slu`bena osoba mora odmah podnijeti izvje{taj Tuìtelju, koji }e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvje{taj mora sadràvati razloge pretresanja bez naredbe. ^lan 65. Naredba za oduzimanje predmeta Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluìti kao dokaz u krivi~nom postupku privremeno }e se oduzeti i na osnovu sudske odluke }e se obezbijediti njihovo ~uvanje. Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje Sud, na prijedlog Tuìtelja ili na prijedlog ovla{tene slu`bene osobe koja je dobila odobrenje od Tuìtelja. Naredba za privremeno oduzimanje predmeta sadrì: naziv Suda, pravni osnov za privremeno oduzimanje predmeta, naznaka predmeta koji podlijeù oduzimanju, ime osobe od koje se oduzimaju predmeti, mjesto oduzimanja predmeta, rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti, i pouka o pravnom lijeku. Oduzimanje predmeta vr{i ovla{tena slu`bena osoba na osnovu izdate naredbe. Ko drì takve predmete, duàn ih je predati po naredbi Suda. Osoba koja ih odbije predati, moè se kazniti do 50.000 KM, a u slu~aju daljnjeg odbijanja - moè se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavr{etka krivi~nog postupka, a najduè 90 dana. Na isti na~in postupit }e se prema slu`benoj ili odgovornoj osobi u dràvnom organu ili pravnoj osobi. Odredbe stava 5. ovog ~lana odnose se i na podatke pohranjene u kompjuteru ili sli~nim ure|ajima za automatsku obradu podataka. Pri njihovom pribavljanju posebno }e se voditi ra~una o propisima koji se odnose na ~uvanje tajnosti odre|enih podataka. O àlbi protiv rje{enja kojim je izre~ena nov~ana kazna ili je nare|en zatvor odlu~uje vije}e. @alba protiv rje{enja o zatvoru ne zadràva izvr{enje rje{enja. Pri oduzimanju predmeta nazna~it }e se gdje su prona|eni i opisat }e se, a, po potrebi, i na drugi na~in osigurati utvr|ivanje njihove istovjetnosti. Za oduzete predmete izdat }e se potvrda. Mjere iz st. 5. i 6. ovog ~lana ne mogu se primijeniti prema osumnji~enom, odnosno optuènom niti osobama koje su oslobo|ene du`nosti svjedo~enja. ^lan 66. Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe Predmeti iz ~lana 65. stav 1. ovog zakona mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe Suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izri~ito usprotivi oduzimanju predmeta, Tuìtelj }e u roku od 72 sata od izvr{enog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji
za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta. (2) Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev Tuìtelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivi~nom postupku. Privremeno oduzeti predmeti }e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti.
^lan 67. Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih po{iljki (1) Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge po{iljke upu}ene osumnji~enom, odnosnom optuènom ili one koje on oda{ilje, a koje se nalaze kod preduze}a i osoba koje vr{e poslove po{te i telekomunikacija. (2) Po{iljke iz stava 1. ovog ~lana mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moè o~ekivati da }e ove po{iljke posluìti kao dokaz u postupku. Naredbu za privremeno oduzimanje po{iljki iz stava 1. ovog ~lana izdaje Sud, na prijedlog Tuìtelja. Naredbu za privremeno oduzimanje po{iljki moè izdati i Tuìtelj, ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da ova naredba mora biti potvr|ena od strane sudije za prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja po{iljki. Ukoliko naredba ne bude potvr|ena u smislu stava 4. ovog ~lana, te po{iljke se ne mogu koristiti kao dokaz u krivi~nom postupku. Mjere poduzete u skladu s ovim ~lanom ne mogu se primjenjivati na pisma, telegrame i druge po{iljke razmijenjene izme|u osumnji~enog, odnosno optuènog i njegovog branitelja. Naredba iz stava 3. ovog ~lana sadrì: podatke o osumnji~enom, odnosno optuènom na kojeg se naredba odnosi, na~in izvr{enja naredbe i vrijeme trajanja mjere, te preduze}e koje }e izvr{iti nare|enu mjeru. Poduzete mjere mogu trajati najduè tri mjeseca, a iz va`nih razloga sudija za prethodni postupak moè produìti trajanje ovih mjera za jo{ tri mjeseca, s tim da }e se poduzete mjere ukinuti ~im prestanu razlozi za njihovo daljnje preduzimanje. Ukoliko to interesi postupka dopu{taju, o poduzetim mjerama iz stava 1. ovog ~lana obavijestit }e se osumnji~eni, odnosno optuèni protiv koga su primijenjene te mjere. Izdate po{iljke otvara Tuìtelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju }e se paziti da se ne povrijedi pe~at, a omoti i adresa }e se sa~uvati. O otvaranju }e se sastaviti zapisnik.
(3)
(3) (4)
Odjeljak 2 - Privremeno oduzimanje predmeta i imovine
(1)
(5)
(2) (3)
(6)
(7)
(4) (5)
(8)
(6)
(9)
(7) (8)
(10) Sadràj po{iljke ili dijela po{iljke }e se saop}iti osumnji~enom, odnosno optuènom, odnosno osobi kojoj je upu}ena, a dio po{iljke ili po{iljka predat }e se toj osobi, osim ako, izuzetno, Tuìtelj smatra da bi to imalo {tetne posljedice za uspje{no vo|enje krivi~nog postupka. Ako je osumnji~eni, odnosno optuèni odsutan, o upu}enoj po{iljci obavijestit }e se ~lanovi njegove obitelji. Ako osumnji~eni, odnosno optuèni nakon toga ne zatraì predaju po{iljke, po{iljka }e se vratiti po{iljatelju. ^lan 68. Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije (1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku }e se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija, i o tome izdati potvrda. (2) (3) Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu}, predmeti i dokumentacija }e se staviti u omot i zape~atiti. Predmet koji je oduzet od fizi~ke, odnosno pravne osobe ne moè se prodati, pokloniti ili na drugi na~in njim raspolagati.
(9)
(1)
(1) (2) (3)
^lan 69. Pravo àlbe Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo àlbe. @alba iz stava 1. ovog ~lana ne odlaè privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije. Protiv odluke Suda kojom se vra}aju oduzeti predmeti ili dokumentacija, Tuìtelj ima pravo podnijeti àlbu.
^lan 70. ûvanje privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u Sudu ili Sud na drugi na~in osigurava njihovo ~uvanje. ^lan 71. Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije (1) Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vr{i Tuìtelj. (2) O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Tuìtelj je duàn obavijestiti osobu ili preduze}e od koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branitelja. (3) Pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta i dokumentacije mora se voditi ra~una da njihov sadràj ne saznaju neovla{tene osobe. ^lan 72. Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba po~inila krivi~no djelo koje je povezano s dobivanjem imovinske koristi, Sud moè, na osnovu prijedloga Tuìtelja, narediti da banka ili druga pravna osoba koja vr{i finansijsko poslovanje dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao i osoba za koje se osnovano vjeruje da su uklju~ene u te finansijske transakcije ili poslove osumnji~enog, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivi~nom postupku. Sudija za prethodni postupak moè, na prijedlog Tuìtelja, narediti preduzimanje i drugih potrebnih radnji iz ~lana 116. ovog zakona kako bi se omogu}ilo utvr|ivanje i pronalaènje nezakonito pribavljene imovine i prikupljanje dokaza o tome. U hitnim slu~ajevima Tuìtelj moè odrediti mjere iz stava 1. ovog ~lana na osnovu naredbe. O poduzetim mjerama, Tuìtelj odmah obavje{tava sudiju za prethodni postupak koji moè u roku od 72 sata izdati naredbu. Tuìtelj }e dobijene podatke zape~atiti dok ne bude izdata sudska naredba. U slu~aju da sudija za prethodni postupak ne izda naredbu, Tuìtelj }e podatke vratiti bez prethodnog otvaranja. Sud moè rje{enjem narediti pravnoj ili fizi~koj osobi da privremeno obustavi izvr{enje finansijske transakcije za koju postoji sumnja da predstavlja krivi~no djelo, ili da je namjenjena u~injenju krivi~nog djela, da sluì prikrivanju krivi~nog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene krivi~nim djelom. Rje{enjem iz stava 4. ovoga ~lana Sud }e odrediti da se finansijska sredstva namijenjena za transakciju iz stava 4. ovoga ~lana i gotovinski iznosi novca doma}e i strane valute privremeno oduzmu prema ~lanu 65. stav 1. ovog zakona, pohrane na poseban ra~un i ~uvaju do okon~anja postupka, odnosno dok se ne steknu uvjeti za njihovo vra}anje. Protiv rje{enja iz stava 4. ovoga ~lana àlbu mogu podnijeti Tuìtelj, vlasnik finansijskih sredstava ili gotovinskog novca doma}e i strane valute, osumnji~eni, odnosno optuèni, kao i pravna ili fizi~ka osoba iz st. 4. i 5. ovog ~lana.
^lan 73. Privremeno oduzimanje imovine radi obezbje|enja (1) Sud moè u bilo koje vrijeme u toku postupka donijeti na prijedlog Tuìtelja privremenu mjeru oduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZ BiH, mjeru zaplijene ili drugu neophodnu privremenu mjeru kako bi se sprije~ilo kori{tenje, otu|enje ili raspolaganje tom imovinom. (2) Ovla{tena slu`bena osoba moè, kada postoji opasnost od odlaganja, privremeno oduzeti imovinu iz stava 1. ovog ~lana, zaplijeniti imovinu ili poduzeti druge neophodne privremene mjere kako bi se sprije~ilo bilo kakvo kori{tenje, otu|enje ili raspolaganje tom imovinom. O poduzetim mjerama ovla{tena slu`bena osoba mora odmah obavijestiti Tuìtelja, a poduzete mjere moraju biti odobrene od strane sudije za prethodni postupak u roku od 72 sata od preduzimanja mjera. (3) U slu~aju da Sud uskrati odobrenje, poduzete mjere }e se obustaviti, a oduzeti predmeti i imovina }e biti odmah vra}eni osobi od koje su oduzeti. ^lan 74. Vra}anje privremeno oduzetih predmeta Predmeti koji su u toku krivi~nog postupka privremeno oduzeti vratit }e se vlasniku, odnosno dràtelju, kada u toku postupka postane o~igledno da njihovo zadràvanje nije u skladu s ~lanom 65. ovog zakona, a ne postoje razlozi na njihovo oduzimanje (~lan 391). Odjeljak 3 - Postupak sa sumnjivim stvarima ^lan 75. Ogla{avanje sumnjivih stvari Na|e li se kod osumnji~enog, odnosno optuènog tu|a stvar, a ne zna se ~ija je, organ koji vodi postupak opisat }e tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli op}ine na ~ijem podru~ju osumnji~eni, odnosno optuèni ima prebivali{te i na ~ijem je podru~ju krivi~no djelo u~injeno. U oglasu }e se pozvati vlasnik da se javi organu koji vodi postupak u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa, jer }e se ina~e stvar prodati. Novac dobijen prodajom je prihod budèta Bosne i Hercegovine. Ako se radi o stvarima ve}e vrijednosti, objavljivanje se moè izvr{iti i putem dnevnog lista. Ako je stvar podlo`na kvarenju ili je njeno ~uvanje vezano sa znatnim tro{kovima, ona }e se prodati po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak, a novac predati na ~uvanje u sudski depozit. Po odredbi stava 3. ovog ~lana postupit }e se i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom u~initelju krivi~nog djela. ^lan 76. Odlu~ivanje o sumnjivim stvarima Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donijet }e se rje{enje da stvar postaje vlasni{tvo Bosne i Hercegovine, odnosno da je novac prihod budèta Bosne i Hercegovine. Vlasnik stvari ima pravo da u parnici traì povra}aj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari. Zastarijevanje ovog prava po~inje te}i od dana objavljivanja oglasa. ^lan 77. Poziv za ispitivanje Ispitivanje osumnji~enog u istrazi vr{i Tuìtelj. Ispitivanje treba vr{iti tako da se u punoj mjeri po{tuje li~nost osumnji~enog. Prilikom ispitivanja osumnji~enog ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili
(1)
(1)
(2)
(2) (3)
(3)
(4)
(4)
(1)
(5)
(2)
Odjeljak 4 - Ispitivanje osumnji~enog
(6)
(1) (2)
(3)
druga sredstava koja mogu utjecati na slobodu odlu~ivanja i izraàvanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja. Ako je postupljeno protivno odredbama ovog ~lana, na iskazu osumnji~enog ne moè se zasnivati sudska odluka. ^lan 78. Pouka osumnji~enom o njegovim pravima Kad se osumnji~eni prvi put ispituje, pitat }e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevoja~ko obiteljsko ime majke, gdje je ro|en, gdje stanuje, dan, mjesec i godina ro|enja, koje je narodnosti i ~iji je dràvljanin, jedinstveni mati~ni broj gra|ana dràvljanina Bosne i Hercegovine, ~ime se zanima, kakve su mu obiteljske prilike, je li pismen, kakve je {kole zavr{io, je li, gdje i kad sluìo vojsku odnosno ima li ~in rezervnog vojnog starje{ine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa nadle`nog za poslove odbrane, je li odlikovan, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i za{to osu|ivan, je li i kad je izre~enu kaznu izdrào, da li se protiv njega vodi postupak za koje drugo krivi~no djelo, a ako je maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik. Osumnji~eni }e se pou~iti da je duàn odazvati se pozivu i odmah saop}iti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni boravi{te, a upozorit }e se i na posljedice ako po tome ne postupi. Na po~etku ispitivanja osumnji~enom }e se saop}iti za koje krivi~no djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a pou~it }e se i o sljede}im pravima: a) da nije duàn iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja, b) da moè uzeti branitelja po svom izboru koji moè biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom, c) da se moè izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve ~injenice i dokaze koji mu idu u korist, d) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije~ o spisima i predmetima ~ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage, e) da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja. Osumnji~eni se moè dobrovoljno odre}i prava navedenih u stavu 2. ovog ~lana, ali njegovo ispitivanje ne moè zapo~eti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljeì pismeno i dok ne bude potpisana od strane osumnji~enog. Osumnji~eni se ni pod kojim okolnostima ne moè odre}i prava na prisustvo branitelja ako je njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom. U slu~aju da se osumnji~eni odrekao prava da uzme branitelja, a kasnije izrazi èlju da uzme branitelja, ispitivanje }e se odmah prekinuti i ponovo }e se nastaviti kada osumnji~eni dobije branitelja ili mu se branitelj postavi ili ako osumnji~eni izrazi èlju da nastavi da odgovara na pitanja. Ako se osumnji~eni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i u tom slu~aju omogu}iti da se izjasni o svim ~injenicama i dokazima koji mu idu u korist. Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga ~lana, na iskazu osumnji~enog ne moè se zasnivati sudska odluka. ^lan 79. Na~in ispitivanja osumnji~enog O svakom ispitivanju osumnji~enog sa~injava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet }e se doslovno u zapisnik. Nakon
(2)
{to je zapisnik sa~injen, osumnji~enom }e se pro~itati zapisnik i predati kopija zapisnika. Ispitivanje osumnji~enog u pravilu se snima na audio ili video traku, pod slijede}im uvjetima: a) da je osumnji~eni obavije{ten na jeziku koji govori i razumije da se ispitivanje snima na audio ili video traku, b) u slu~aju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida }e se nazna~iti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i zaklju~enja ispitivanja, c) na kraju ispitivanja osumnji~eni }e dobiti mogu}nost da pojasni sve {to je rekao i da doda sve {to èli, d) zapis s trake }e se prepisati nakon zavr{etka ispitivanja, a kopija prijepisa uru~it }e se osumnji~enom zajedno s kopijom snimljene trake ili ako je kori{tena aparatura za istovremeno pravljenje ve}eg broja snimaka, uru~it }e mu se jedna od originalno snimljenih traka, e) po{to se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalno snimljenih traka }e se zape~atiti u prisustvu osumnji~enog, s ovjerom potpisa organa krivi~nog postupka i osumnji~enog. ^lan 80. Ispitivanje preko tuma~a
(1)
(2)
Ispitivanje osumnji~enog obavit }e se preko tuma~a u slu~ajevima iz ~lana 87. ovog zakona. Odjeljak 5 - Saslu{anje svjedoka ^lan 81. Poziv za saslu{anje svjedoka Svjedoci se saslu{avaju kada postoji vjerovatno}a da }e svojim iskazom mo}i dati obavijesti o krivi~nom djelu, u~initelju i o drugim va`nim okolnostima. Poziv za svjedo~enje dostavlja Tuìtelj, odnosno Sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navr{ila {esnaest godina ìvota vr{i se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogu}e zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti. Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili te{kih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se saslu{ati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu. U pozivu se svjedok obavje{tava da se poziva u svojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se treba odazvati pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu. Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda, Sud moè izre}i nov~anu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovo|enje. Naredbu za dovo|enje svjedoka izvr{ava sudska policija. Izuzetno, naredbu moè izdati i Tuìtelj ukoliko uredno pozvani svjedok ne do|e, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. Ukoliko svjedok odbije da svjedo~i, Sud moè, na prijedlog Tuìtelja, donijeti rje{enje o ka`njavanju svjedoka nov~anom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rje{enja dopu{tena je àlba, koja ne zadràva izvr{enje. O àlbi protiv rje{enja kojim je izre~ena nov~ana kazna odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 6). ^lan 82. Osobe koje ne mogu biti saslu{ane kao svjedoci Ne moè se saslu{ati kao svjedok:
(1) (2)
(3) (4) (5) (6)
(3)
(4)
(5)
(7)
(6)
(8)
(1)
a) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila du`nost ~uvanja dràvne, vojne ili slu`bene tajne, dok je nadle`ni organ ne oslobodi te du`nosti, b) branitelj osumnji~enog, odnosno optuènog u pogledu ~injenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja, c) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila du`nost ~uvanja profesionalne tajne (vjerski slu`benik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu za{tite izvora informacija, advokat, bilje`nik, lije~nik, babica i dr.), osim ako je oslobo|ena te du`nosti posebnim propisom ili izjavom osobe u ~iju je korist ustanovljeno ~uvanje tajne, d) maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i du{evnu razvijenost nije sposobna shvatiti zna~aj prava da ne mora svjedo~iti. ^lan 83. Osobe koje mogu odbiti svjedo~enje Svjedo~enje mogu odbiti: a) bra~ni, odnosno vanbra~ni odnosno optuènog, drug osumnji~enog,
znakove po kojima se razlikuju, pa }e mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogu}e - zajedno s predmetima iste vrste. ^lan 86. Tok saslu{anja svjedoka (1) Svjedok je duàn odgovore davati usmeno. (2) Svjedok }e se prethodno opomenuti da je duàn govoriti istinu i da ne smije ni{ta pre{utjeti, a zatim }e se upozoriti da davanje la`nog iskaza predstavlja krivi~no djelo. (3) Poslije toga svjedok }e se pitati za ime i prezime, ime oca ili majke, zanimanje, boravi{te, mjesto i godinu ro|enja i njegov odnos s osumnji~enim, odnosno optuènim i oste}enim. Svjedok }e se upozoriti da je duàn da o promjeni adrese ili boravi{ta obavijestiti Sud. (4) Prilikom saslu{anja maloljetne osobe, naro~ito ako je ona o{te}ena krivi~nim djelom, postupit }e se obazrivo, da saslu{anje ne bi {tetno utjecalo na psihi~ko stanje maloljetnika. Ako je to potrebno, saslu{anje maloljetne osobe izvr{it }e se uz pomo} pedagoga ili druge stru~ne osobe. (5) O{te}enog krivi~nim djelom nije dopu{teno ispitivati o njegovom seksualnom ìvotu prije izvr{enog krivi~nog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno - na takvom iskazu ne moè se zasnivati sudska odluka. (6) S obzirom na ìvotnu dob, tjelesno i du{evno stanje ili druge opravdane interese, svjedok se moè saslu{ati putem tehni~kih ure|aja za prenos slike i zvuka na na~in da mu stranke i branitelj mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja moè se odrediti stru~na osoba. (7) Poslije op}ih pitanja svjedok se poziva da iznese sve {to mu je o predmetu poznato, a zatim }e mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razja{njenja. Prilikom saslu{anja svjedoka nije dopu{teno sluìti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je ve} sadràno kako bi trebalo odgovoriti. (8) Svjedok }e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o ~emu svjedo~i. (9) Svjedoci se mogu suo~iti ako se njihovi iskazi ne slaù u pogledu va`nih ~injenica. Suo~eni }e se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi me|usobno ne slaù ponaosob saslu{ati i njihov }e se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suo~iti samo dva svjedoka. (10) O{te}eni koji se saslu{ava kao svjedok pitat }e se da li èli da u krivi~nom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev. ^lan 87. Saslu{anje svjedoka preko tuma~a Ako je svjedok gluh ili nijem, njegovo saslu{anje vr{i se preko tuma~a. Ako je svjedok gluh, postavit }e mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvat }e se da pismeno odgovara. Ako se saslu{anje ne moè obaviti na ovaj na~in, pozvat }e se kao tuma~ osoba koja se s svjedokom moè sporazumjeti. Ako tuma~ nije ranije zaklet, poloìt }e zakletvu da }e vjerno prenijeti pitanja koja se svjedoku upu}uju i izjave koje on bude davao. ^lan 88. Zakletva, odnosno izjava svjedoka Ako su ispunjeni uvjeti za saslu{anje, Sud moè zahtijevati od svjedoka da prije svjedo~enja poloì zakletvu, odnosno da izjavu. Prije glavnog pretresa, svjedok moè poloìti zakletvu, odnosno dati izjavu, samo ako postoji bojazan da zbog
(1)
b) srodnik osumnji~enog, odnosno optuènog po krvi u pravoj liniji, srodnici u pobo~noj liniji do tre}eg stepena zaklju~no i srodnici po tazbini do drugog stepena, c) usvojenik i usvojitelj osumnji~enog, odnosno optuènog. Organ koji vodi postupak duàn je da osobe iz stava 1. ovog ~lana, prije njihovog saslu{anja ili ~im sazna za njihov odnos prema osumnji~enom, odnosno optuènom upozori da mogu odbiti svjedo~enje. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik. Osoba koja moè odbiti svjedo~enje prema jednom od osumnji~enih, odnosno optuènih, moè odbiti svjedo~enje i prema ostalim osumnji~enim, odnosno optuènim, ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne moè ograni~iti samo na ostale osumnji~ene, odnosno optuène. Ako je kao svjedok saslu{ana osoba koja moè odbiti svjedo~enje ili je saslu{ana osoba koja nije upozorena da moè odbiti svjedo~enje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne moè zasnivati sudska odluka. ^lan 84. Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloìo krivi~nom gonjenju. Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog ~lana, odgovorit }e na ta pitanja ako mu se da imunitet. Imunitet se daje odlukom Tuìtelja. Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedo~io, ne}e se krivi~no goniti osim ako je dao la`ni iskaz. Svjedoku se moè odlukom Suda za savjetnika odrediti advokat za vrijeme trajanja saslu{anja, ukoliko je o~ito da sam nije u stanju da koristi svoja prava u vrijeme saslu{anja i ako njegovi interesi ne mogu biti za{ti}eni na drugi na~in. ^lan 85. Na~in saslu{anja, suo~enje i prepoznavanje Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no i u odsustvu drugih svjedoka. U toku postupka svjedok se moè suo~iti s drugim svjedocima i osumnji~enim, odnosno optuènim. Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet, traìt }e se od njega prvo da ih opi{e ili da navede
(2)
(3)
(4)
(1) (2) (3) (4) (5)
(1) (2)
(3)
(1) (2) (3)
(1) (2)
bolesti ili zbog drugih razloga ne}e mo}i do}i na glavni pretres. Zakletva se polaè, odnosno izjava se daje, pred sudijom, odnosno predsjednikom vije}a. Razlog zbog kojeg je poloèna zakletva, odnosno data izjava, navest }e se u zapisniku. (3) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: " Zaklinjem se izjavljujem, da }u o svemu {to pred Sudom budem pitan govoriti istinu i da ni{ta od onoga {to mi je poznato ne}u pre{utjeti". Svjedok zakletvu polaè, odnosno izjavu daje, usmeno, ~itanjem njenog teksta ili potvrdnim odgovorom nakon saslu{anog sadràja teksta zakletve, odnosno izjave, koju je pro~itao sudija, odnosno predsjednik vijeca. Nijemi svjedoci koji znaju da ~itaju i pi{u potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluhi ili nijemi svjedoci koji ne znaju ni da ~itaju ni da pi{u - zaklinju se, odnosno daju izjavu uz pomo} tuma~a. Odbijanje i razlozi odbijanja svjedoka da poloì zakletvu, odnosno da izjavu, unijet }e se u zapisnik. ^lan 89. Osobe koje ne polaù zakletvu, odnosno ne daju izjavu Ne smiju se zaklinjati, odnosno davati izjavu osobe koje nisu punoljetne u trenutku saslu{anja, za koje je dokazano ili za koje postoji osnovana sumnja da su u~inile ili u~estvovale u krivi~nom djelu zbog koga se saslu{avaju ili koje zbog du{evnog stanja ne mogu da shvate zna~aj zakletve, odnosno izjave. ^lan 90. Snimanje saslu{anja svjedoka audio-vizuelnim sredstvima Saslu{anje svjedoka se moè snimati audio-vizuelnim sredstvima u svim fazama postupka. Saslu{anje se mora snimiti u slu~ajevima kada se radi o maloljetnim osobama koje nisu navr{ile {esnaest godina ìvota i koje su o{te}ene krivi~nim djelom, kao i ako postoje osnove za bojazan da se svjedok ne}e mo}i saslu{ati na glavnom pretresu. ^lan 91. Za{ti}eni svjedok Na poloàj za{ti}enog svjedoka u postupku pred Sudom, primjenjuju se odredbe posebnog zakona. Odjeljak 6 - Uvi|aj i rekonstrukcija ^lan 92. Preduzimanje uvi|aja Uvi|aj se preduzima kada je za utvr|ivanje neke va`ne ~injenice u postupku potrebno neposredno opaànje. ^lan 93. Rekonstrukcija doga|aja Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvr|ivanja ~injenica koje su od zna~aja za razja{njenje stvari, organ koji vodi postupak moè odrediti rekonstrukciju doga|aja, koja se vr{i tako {to se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se prema izvedenim dokazima doga|aj desio. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnji~enih, odnosno optuènih radnje ili situacije razli~ito prikazane, rekonstrukcija doga|aja }e se, po pravilu, posebno izvr{iti sa svakim od njih. Rekonstrukcija se ne smije vr{iti na na~in kojim se vrije|a javni red i moral ili se dovodi u opasnost ìvot ili zdravlje ljudi. Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.
(1)
(2)
(4)
^lan 94. Pomo} vje{taka i stru~ne osobe Uvi|aj i rekonstrukcija doga|aja vr{e se uz pomo} stru~ne osobe kriminalisti~ko-tehni~ke ili druge struke, koja }e pomo}i u pronalaènju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvr{iti potrebna mjerenja i snimanja, sa~initi skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i druge podatke. Na uvi|aj ili rekonstrukciju moè se pozvati i vje{tak, ako bi njegova prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i mi{ljenja.
Odjeljak 7 - Vje{ta~enje ^lan 95. Odre|ivanje vje{ta~enja Vje{ta~enje se odre|uje kada za utvr|ivanje ili ocjenu neke va`ne ~injenice treba pribaviti nalaz i mi{ljenje osoba koje raspolaù potrebnim stru~nim znanjem. Ako nau~na, tehni~ka, ili druga stru~na znanja mogu pomo}i Sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne ~injenice, vje{tak kao posebna vrsta svjedoka moè svjedo~iti davanjem nalaza o ~injenicama i mi{ljenja koje sadrì ocjenu o ~injenicama. ^lan 96. Naredba o vje{ta~enju Pismenu naredbu za vje{ta~enje izdaje Tuìtelj ili Sud. U naredbi }e se navesti ~injenice o kojima se vr{i vje{ta~enje. Ako za odre|enu vrstu vje{ta~enja postoji stru~na ustanova ili se vje{ta~enje moè izvesti u okviru dràvnog organa, takva vje{ta~enja, a posebno sloènija, povjerit }e se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno organu. U tom slu~aju, ta ustanova, odnosno organ odre|uje jednog ili vi{e stru~njaka koji }e izvr{iti vje{ta~enje.
(5)
(1) (2)
^lan 97. Du`nosti vje{taka kojeg je odredio Tuìtelj, odnosno Sud Osoba koju Tuìtelj, odnosno Sud odredi za vje{taka du`na je Tuìtelju, odnosno Sudu dostaviti svoj izvje{taj koji sadrì sljede}e: dokaze koje je pregledao, obavljene testove, nalaz i mi{ljenje do kojeg je do{ao i sve druge relevantne podatke koje vje{tak smatra potrebnim za pravednu i objektivnu analizu. Vje{tak }e detaljno obrazloìti kako je do{ao do odre|enog mi{ljenja. ^lan 98. Ko ne moè biti vje{tak Za vje{taka se ne moè odrediti osoba koja ne moè biti saslu{ana kao svjedok (~lan 82.) ili osoba koja je oslobo|ena od du`nosti svjedo~enja (~lan 83.), kao ni osoba prema kojoj je krivi~no djelo u~injeno, a ako je takva osoba odre|ena - na njenom nalazu i mi{ljenju ne moè se zasnivati sudska odluka. Razlog za izuze}e vje{taka (~lan 34.) postoji i za osobu koja je zajedno s osumnji~enim, odnosno optuènim ili o{te}enim u radnom odnosu u istom organu, preduze}u ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika, kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod o{te}enog ili osumnji~enog, odnosno optuènog. Za vje{taka se ne}e uzeti osoba koja je saslu{ana kao svjedok. ^lan 99. Postupak vje{ta~enja Vje{ta~enjem rukovodi organ koji je naredio vje{ta~enje. Prije po~etka vje{ta~enja pozvat }e se vje{tak da predmet vje{ta~enja pa`ljivo razmotri, da ta~no navede sve {to zapazi i utvrdi i da svoje mi{ljenje iznese nepristrasno i u skladu s pravilima nauke i vje{tine. Posebno }e se upozoriti da je la`no vje{ta~enje krivi~no djelo.
(1)
(2)
(1)
(3)
(2)
(1)
(3)
Broj 36 - Strana 824 (2)
(3)
Prilikom davanja nalaza i mi{ljenja o predmetu koji se pregleda, vje{tak }e se oslanjati na dokaze na koje su mu ukazale ovla{tene slu`bene osobe, Tuìtelj ili Sud. Vje{tak moè svjedo~iti samo o ~injenicama koje proizlaze iz njegovog neposrednog saznanja, osim ako se prilikom pripreme svog nalaza i mi{ljenja nije koristio informacijama na koje bi se opravdano oslanjali ostali stru~njaci iste struke. Vje{taku se mogu davati razja{njenja, a moè mu se dopustiti i da razmatra spise. Vje{tak moè predloìti da se izvedu dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od va`nosti za davanje njegovog nalaza i mi{ljenja. Ako prisustvuje uvi|aju, rekonstrukciji doga|aja ili drugoj istra`noj radnji, vje{tak moè predloìti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se osobi koja se saslu{ava postave pojedina pitanja. ^lan 100. Pregledanje predmeta vje{ta~enja Vje{tak pregleda predmete vje{ta~enja na mjestu gdje se oni nalaze, osim ako su za vje{ta~enje potrebna dugotrajna ispitivanja ili ako se ispitivanja vr{e u ustanovi, odnosno organu ili ako to zahtjevaju razlozi morala. Ako je u okviru vje{ta~enja potrebno izvr{iti analizu neke materije, vje{taku }e se, ako je to mogu}e, staviti na raspolaganje samo dio te materije, a ostatak }e se u potrebnoj koli~ini sa~uvati za slu~aj naknadnih analiza. ^lan 101. Dostavljanje nalaza i mi{ljenja
saslu{ati kao svjedok, radi davanja razja{njenja o toku i okolnostima bolesti umrlog. ^lan 105. Izvje{taj o pregledu i obdukciji Vje{tak sudske medicine }e u svom nalazu i mi{ljenju navesti uzrok i vrijeme kada je smrt nastupila. Ako je na le{u na|ena bilo kakva povreda, utvrdit }e se da li je tu povredu nanio ko drugi i ako jeste, ~ime, na koji na~in, koliko vremena prije nego {to je smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je na le{u na|eno vi{e povreda, utvrdit }e se da li je svaka povreda nanesena istim sredstvom i koja je povreda prouzrokovala smrt, a ako je vi{e smrtonosnih povreda, koja je od njih ili koje od njih su svojim zajedni~kim djelovanjem bile uzrok smrti. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana naro~ito }e se utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i op}om prirodom povrede ili zbog osobnog svojstva ili naro~itog stanja organizma povrije|enog ili zbog slu~ajnih okolnosti ili okolnosti pod kojim je povreda nanijeta. Vje{tak je duàn da obrati pa`nju na na|eni biolo{ki materijal (krv, pljuva~ka, sperma, urin i dr.) i da ga opi{e i sa~uva za biolo{ko vje{ta~enje - ako ono bude odre|eno. ^lan 106. Pregled i obdukcija za~etka i novoro|en~eta Pri pregledu i obdukciji za~etka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za vanmateri~ni ìvot i uzrok smrti. Pri pregledu i obdukciji le{a novoro|en~eta, posebno }e se utvrditi da li je ro|eno ìvo ili mrtvo, da li je bilo sposobno za ìvot, koliko je dugo ìvjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti. ^lan 107. Toksikolo{ko ispitivanje Ako postoji sumnja o trovanju, sumnjive materije koje su na|ene u le{u ili na drugom mjestu }e se uputiti na vje{ta~enje ustanovi ili dràvnom organu koji vr{e toksikolo{ka ispitivanja. Pri pregledu sumnjivih materija posebno }e se utvrditi vrsta, koli~ina i djelovanje na|enog otrova, a ako se radi o pregledu materija uzetih iz le{a, po mogu}nosti i koli~ina upotrijebljenog otrova. ^lan 108. Vje{ta~enje tjelesnih povreda Vje{ta~enje tjelesnih povreda vr{i se, po pravilu, pregledom povrije|enog, a ako to nije mogu}e ili nije potrebno - na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima. Po{to ta~no opi{e povrede, vje{tak }e dati mi{ljenje, naro~ito o vrsti i teìni svake pojedine povrede i njihovom ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti slu~aja, kakvo djelovanje te povrede obi~no proizvode, a kakvo su u konkretnom slu~aju proizvele i ~ime su povrede nanesene i na koji na~in. ^lan 109. Tjelesni pregled i druge radnje Tjelesni pregled poduzet }e se i bez pristanka osumnji~enog, odnosno optuènog ako je potrebno da se utvrde ~injenice va`ne za krivi~ni postupak. Tjelesni pregled drugih osoba moè se bez njihovog pristanka poduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odre|en trag ili posljedica krivi~nog djela. Uzimanje krvi i druge lije~ni~ke radnje koje se po pravilima medicinske nauke preduzimaju radi analize i utvr|ivanja drugih va`nih ~injenica za krivi~ni postupak, mogu se
(1) (2)
(3)
(1)
(4)
(2)
(1) (2)
Vje{tak dostavlja nalaz i mi{ljenje, kao i radni materijal, skice i zabilje{ke organu koji ga je odredio. ^lan 102. Vje{ta~enje u stru~noj ustanovi ili dràvnom organu (1) Ako se vje{ta~enje povjerava stru~noj ustanovi, odnosno organu, Tuìtelj, odnosno Sud }e upozoriti tu ustanovu ili organ koji vr{i vje{ta~enje da u davanju nalaza i mi{ljenja ne moè u~estvovati osoba iz ~lana 98. ovog zakona ili osoba za koju postoje razlozi za izuze}e od vje{ta~enja predvi|eni u ovom zakonu, a bit }e upozoren i na posljedice davanja la`nog nalaza i mi{ljenja. (2) Stru~noj ustanovi, odnosno dràvnom organu stavit }e se na raspolaganje materijal potreban za vje{ta~enje, a ako je potrebno, postupit }e se u skladu s postupkom odre|enim odredbom ~lana 99. ovog zakona. (3) Pismeni nalaz i mi{ljenje osoba koje su izvr{ile vje{ta~enje dostavlja stru~na ustanova, odnosno dràvni organ. ^lan 103. Obdukcija i ekshumacija le{a Pregled i obdukcija le{a poduzet }e se uvijek kad u nekom smrtnom slu~aju postoji sumnja da se ne radi o prirodnoj smrti. Ako je le{ ve} zakopan, odredit }e se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i obdukcije. Pri obdukciji le{a poduzet }e se potrebne mjere da se ustanovi identitet le{a i u tom cilju posebno }e se opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama le{a.
(1)
(2)
(1)
(1)
(2)
(2)
^lan 104. Obdukcija le{a van specijalizirane medicinske ustanove (1) Specijalizirana medcinska ustanova vr{i pregled i obdukciju le{a. (2) Kad se vje{ta~enje ne vr{i u specijaliziranoj medicinskoj ustanovi, pregled i obdukciju le{a vr{i lije~nik specijalista sudske medicine. Tim vje{ta~enjem rukovodi Tuìtelj i u zapisnik unosi nalaz i mi{ljenje vje{taka. (3) Za vje{taka se ne moè odrediti lije~nik koji je lije~io umrlog. Me|utim, lije~nik koji je lije~io umrlog moè se
(1)
(2)
poduzeti i bez pristanka osobe koja se pregleda - ako zbog toga ne bi nastupila kakva {teta po njeno zdravlje. (3) Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnji~enog, odnosno optuènog i druge radnje u vezi s tim nare|uje Sud, a ako postoji opasnost od odlaganja - Tuìtelj. Nije dopu{teno da se prema osumnji~enom, odnosno optuènom ili svjedoku primijene medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza. Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga ~lana, na tako pribavljenom dokazu ne moè se zasnivati sudska odluka. ^lan 110. Psihijatrijsko vje{ta~enje Ako se pojavi sumnja da je isklju~ena ili smanjena ura~unljivost osumnji~enog, odnosno optuènog, ili da je osumnji~eni, odnosno optuèni u~inio krivi~no djelo zbog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ili da zbog du{evnih smetnji nije sposoban u~estvovati u postupku, odredit }e se psihijatrijsko vje{ta~enje. Ako se u toku istrage osumnji~eni dobrovoljno ne podvrgne psihijatrijskom pregledu radi vje{ta~enja ili ako je prema mi{ljenju vje{taka potrebno duè posmatranje, osumnji~eni }e se poslati na psihijatrijski pregled, odnosno na posmatranje u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu. Rje{enje o tome donosi sudija za prethodni postupak na prijedlog Tuìtelja. Posmatranje ne moè trajati duè od dva mjeseca. Ako vje{taci ustanove da je du{evno stanje osumnji~enog, odnosno optuènog poreme}eno, utvrdit }e prirodu, vrstu, stepen i trajnost poreme}enosti i dati svoje mi{ljenje o tome kakav je utjecaj takvo du{evno stanje imalo i kakav jo{ ima na shvatanje i postupke osumnji~enog, odnosno optuènog, kao i da li je i u kojoj mjeri poreme}aj du{evnog stanja postojao u vrijeme u~injenja krivi~nog djela. Ako se u zdravstvenu ustanovu upu}uje osumnji~eni, odnosno optuèni koji se nalazi u pritvoru, sudija }e obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odre|en pritvor, da bi se preduzele mjere potrebne za obezbje|enje svrhe pritvora. Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi ura~unat }e se osumnji~enom, odnosno optuènom u pritvor, odnosno u kaznu, ako bude izre~ena. ^lan 111. Vje{ta~enje poslovnih knjiga Kad je potrebno da se preduzme vje{ta~enje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi postupak duàn je vje{tacima nazna~iti u kom pravcu i u kom opsegu treba vr{iti vje{ta~enje i koje ~injenice i okolnosti treba utvrditi. Ako je za preduzimanje vje{ta~enja poslovnih knjiga preduze}a, drugih pravnih osoba ili samostalnog privrednika nu`no da se prethodno sredi njihovo knjigovodstvo, tro{kovi oko sre|ivanja knjigovodstva padaju na njihov teret. Naredbu o sre|ivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na osnovu obrazloènog pismenog izvje{taja vje{taka kojem je nare|eno vje{ta~enje poslovnih knjiga. U naredbi }e se nazna~iti i iznos koji je pravna osoba, odnosno samostalni privrednik duàn poloìti organu koji vodi postupak kao predujam za tro{kove oko sre|ivanja knjigovodstva. Naplata tro{kova, ukoliko njihov iznos nije bio predujmljen, vr{i se u korist organa koji je unaprijed isplatio tro{kove i nagradu vje{tacima. (3)
^lan 112. Analize dezoksiribonukleinske kiseline Analizu dezoksiribonukleinske kiseline (u daljem tekstu: DNK) moè vr{iti isklju~ivo ustanova specijalizirana za ovu vrstu vje{ta~enja. ^lan 113. Kada se vr{i analiza DNK Analiza DNK moè se vr{iti ukoliko je to neophodno potrebno za odre|ivanje identiteta ili ~injenice da li otkriveni tragovi materija poti~u od osumnji~enog, odnosno optuènog ili o{te}enog. ^lan 114. Kori{tenje rezultata analize DNK u drugim krivi~nim postupcima U cilju utvr|ivanja identiteta osumnji~enog, odnosno optuènog s njegovog tijela mogu se uzeti }elije radi analize DNK. Podaci dobijeni na ovaj na~in mogu se koristiti i u drugim krivi~nim postupcima protiv iste osobe. ^lan 115. Registar izvr{enih analiza DNK i za{tita podataka Sve izvr{ene analize DNK vode se u posebnom registru pri nadle`nom ministarstvu u Bosni i Hercegovini. Za{tita podataka dobijenih analizama iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se posebnim zakonom.
(4)
(5)
(1)
(2)
(1) (2)
GLAVA IX - POSEBNE ISTRA@NE RADNJE ^lan 116. Vrste posebnih istra`nih radnji i uvjeti za njihovu primjenu (1) Protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobama u~estvovala ili u~estvuje u u~injenju krivi~nog djela iz ~lana 117. ovog zakona mogu se odrediti posebne istra`ne radnje, ako se na drugi na~in ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim te{ko}ama. (2) Istra`ne radnje iz stava 1. ovog ~lana su: a) nadzor i tehni~ko snimanje telekomunikacija, b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, c) nadzor i tehni~ko snimanje prostorija, d) tajno pra}enje i tehni~ko snimanje osoba i predmeta, e) prikriveni istraìtelj i informator, f) simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine, g) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivi~nog djela. Istra`ne radnje iz stava 2. ta~ke a) ovog ~lana mogu se odrediti i prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da u~initelju, odnosno od u~initelja krivi~nog djela iz ~lana 117. ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivi~nim djelom, odnosno da u~initelj koristi njeno sredstvo telekomunikacije. Na razgovore osobe iz stava 1. ovog ~lana i njenog branitelja shodno se primjenjuju odredbe o komunikaciji osumnji~enog i branitelja. Pri izvr{avanju istra`nih radnji iz stava 2. ta~. e) i f) ovog ~lana policijski organi ili druge osobe ne smiju preduzimati aktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na u~injenje krivi~nog djela. Ako su takve aktivnosti poduzete, ta okolnost isklju~uje krivi~no gonjenje podstrekavane osobe za krivi~no djelo izvr{eno u vezi s ovim radnjama.
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4) (5)
(4)
^lan 117. Krivi~na djela za koja se mogu odrediti posebne istra`ne radnje Istra`ne radnje iz ~lana 116. stav 2. ovog zakona mogu se odrediti za krivi~na djela: a) protiv integriteta Bosne i Hercegovine, b) protiv ~ovje~nosti i me|unarodnim pravom, c) terorizma, d) za koja se prema zakonu moè izre}i kazna zatvora najmanje tri godine ili teà kazna. ^lan 118. Nadle`nost za odre|ivanje i trajanje istra`nih radnji Istra`ne radnje iz ~lana 116. stava 2. ovog zakona odre|uje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloèni prijedlog Tuìtelja koji sadrì: podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima, osnove sumnje iz ~lana 116. stava 1. ili 3. ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji, navo|enje radnje koja se zahtijeva i na~in njenog izvo|enja, obim i trajanje radnje. Naredba sadrì iste podatke kao i prijedlog Tuìtelja, kao i utvr|ivanje trajanja nare|ene radnje. Izuzetno, ako se pismena naredba ne moè dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja, moè se zapo~eti s izvr{avanjem mjere iz ~lana 116. ovog zakona i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupak. Pismena naredba sudije za prethodni postupak mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene naredbe. Istra`ne radnje iz ~lana 116. stava 2. ta~ke a) do d) i g) ovog zakona mogu trajati najduè do mjesec dana, a iz posebno va`nih razloga mogu se, na obrazloèni prijedlog Tuìtelja, produìti za jo{ mjesec dana, s tim da mjere iz ta~ke a) do c) mogu trajati ukupno najduè {est mjeseci, a mjere iz ta~ke d) i g) ukupno najduè tri mjeseca. Zahtjev za radnju iz ~lana 116. stava 2. ta~ke f) ovog zakona se moè odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadràvati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu. Naredba sudije za prethodni postupak kao i prijedlog Tuìtelja iz stava 1. ovog ~lana ~uvaju se u posebnom omotu. Tuìtelj i sudija za prethodni postupak }e sastavljanjem ili prijepisom zapisnika bez navo|enja osobnih podataka prikrivenog istraìtelja i informatora ili na drugi odgovaraju}i na~in, sprije~iti da neovla{tene osobe, osumnji~eni i njegov branitelj otkriju identitet prikrivenog istraìtelja i informatora. Sudija za prethodni postupak mora pismenom naredbom, bez odlaganja, obustaviti izvr{enje poduzetih radnji ako su prestali razlozi zbog kojih su radnje odre|ene. Naredbu iz stava 1. ovog ~lana izvr{ava policijski organ. Preduze}a koja vr{e prenos informacija du`na su Tuìtelju i policijskim organima omogu}iti provo|enje mjera iz ~lana 116. stava 2. ta~ke a) ovog zakona. (4) vrijednosti za{ti}enih (3)
potrebni za krivi~ni postupak, uni{tit }e se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, koji }e o tome sastaviti posebni zapisnik. O preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobiveni materijal nije bio osnov za krivi~no gonjenje i da je uni{ten, pismeno se obavje{tava osoba protiv koje je neka od radnji iz ~lana 116. stava 2. ovog zakona bila poduzeta. Sudija za prethodni postupak }e, bez odlaganja, a nakon preduzimanja radnji iz ~lana 116. ovog zakona, obavijestiti osobu protiv koje je radnja bila poduzeta. Osoba protiv koje je mjera bila poduzeta moè od Suda zatraìti ispitivanje zakonitosti naredbe i na~ina na koji je provedena mjera. Podaci i informacije dobijeni preduzimanjem mjera iz stava 2. ~lan 116. ovog zakona ~uvaju se dok se ~uva sudski spis. ^lan 120. "Slu~ajni nalazi"
(1)
Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobijeni preduzimanjem radnji iz ~lana 116. ovog zakona ako se ne odnose na krivi~no djelo iz ~lana 117. ovog zakona. ^lan 121. Postupanje bez sudske naredbe ili izvan njezinog okvira Ako su radnje iz ~lana 116. ovog zakona poduzete bez naredbe sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti s njom, Sud na pribavljenim podacima ili dokazima ne moè zasnivati svoju odluku. ^lan 122. Kori{tenje dokaza pribavljenih posebnim radnjama Tehni~ke snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uvjetima i na na~in propisan ovim zakonom mogu se koristiti kao dokazi u krivi~nom postupku. Prikriveni istraìtelj i informator iz ~lana 116. stava 2. ta~ke e) ovog zakona, kao i osobe koje su provele istra`ne radnje iz ~lana 116. stava 2. ta~ke f) ovog zakona mogu se saslu{ati kao svjedoci o toku provo|enja radnji. GLAVA X - MJERE ZA OBEZBJE\ENJE PRISUSTVA OSUMNJIÊNOG, ODNOSNO OPTU@ENOG I USPJE[NO VO\ENJE KRIVI^NOG POSTUPKA Odjeljak 1 - Zajedni~ke odredbe ^lan 123. Vrste mjera Mjere koje se mogu poduzeti prema optuènom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspje{no vo|enje krivi~nog postupka jesu poziv, dovo|enje, zabrana napu{tanja boravi{ta, jamstvo i pritvor. Prilikom odlu~ivanja koju }e od navedenih mjera primjeniti, nadle`ni organ pridràvat }e se uvjeta odre|enih za primjenu pojedinih mjera, vode}i ra~una da se ne primjenjuje teà mjera ako se ista svrha moè posti}i blaòm mjerom. Ove mjere ukinut }e se i po slu`benoj du`nosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit }e se drugom blaòm mjerom kad za to nastupe uvjeti. Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnji~enog. ^lan 124. Dostavljanje i sadràj poziva Prisutnost optuènog pri izvr{enju radnji u krivi~nom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. Pozivanje se vr{i dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadrì: naziv organa koji poziva, ime i prezime optuènog, naziv krivi~nog djela koje mu se stavlja na teret,
(2)
(3)
(4)
(1)
(5) (6)
(2)
(3) (4)
^lan 119. Materijal dobijen preduzimanjem radnji i obavje{tavanje o poduzetim radnjama (1) Po prestanku radnji iz ~lana 116. ovog zakona policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete dobijene poduzetim radnjama, kao i izvje{taj o tome predati Tuìtelju. Tuìtelj je duàn dostaviti sudiji za prethodni postupak pismeni izvje{taj o poduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvje{taja sudija za prethodni postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi. (2) Ako Tuìtelj odustane od krivi~nog gonjenja, odnosno ako informacije i podaci pribavljeni nare|enim radnjama nisu
Odjeljak 2 - Poziv
(1) (2)
(3) (4) (5)
mjesto gdje optuèni ima da do|e, dan i sat kad treba da do|e, ozna~enje da se poziva u svojstvu optuènog i upozorenje da }e u slu~aju nedolaska biti prinudno doveden, da je duàn odmah obavijestiti Tuìtelja, odnosno Sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravi{te i slu`beni pe~at i potpis Tuìtelja, odnosno sudije koji poziva. Kad se optuèni prvi put poziva, pou~it }e se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj moè biti prisutan njegovom saslu{anju. Kad se osumnji~eni prvi put poziva, pou~it }e se u pozivu o njegovim pravima u skladu s ~lanom 78. ovog zakona. Do podizanja optu`nice poziv osumnji~enom upu}uje Tuìtelj. Ako optuèni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat }e se u mjestu gdje se nalazi ili }e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima. ^lan 125. Naredba za dovo|enje Naredbu da se optuèni dovede moè izdati Sud ako je donijeto rje{enje o pritvoru ili ako uredno pozvani optuèni ne do|e, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvr{iti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti o~igledno proizlazi da optuèni izbjegava prijem poziva. Izuzetno, u hitnim slu~ajevima, naredbu iz stava 1. ovog ~lana moè izdati i Tuìtelj ukoliko uredno pozvani osumnji~eni ne do|e a svoj izostanak ne opravda, s tim {to ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. Naredbu za dovo|enje izvr{ava sudska policija. Naredba za dovo|enje izdaje se pismeno. Naredba sadràva: ime i prezime optuènog koji se ima dovesti, naziv krivi~nog djela koje mu se stavlja na teret uz navo|enje odredbe krivi~nog zakona, razlog zbog kojeg se nare|uje dovo|enje, slu`beni pe~at i potpis sudije koji nare|uje dovo|enje. Osoba kojoj je povjereno izvr{enje naredbe predaje naredbu optuènom i poziva ga da po|e s njom. Ako optuèni to odbije, dovest }e ga prinudno. ^lan 126. Mjere zabrane Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi optuèni mogao pobje}i, sakriti se, oti}i u nepoznato mjesto ili u inostranstvo, Sud mu moè obrazloènim rje{enjem zabraniti da bez odobrenja napusti mjesto boravi{ta. Uz mjeru iz stava 1. ovog ~lana optuènom moè biti zabranjeno posje}ivanje odre|enih mjesta ili sastajanje s odre|enim osobama ili nare|eno da se povremeno javlja odre|enom organu ili privremeno oduzeta putna isprava ili voza~ka dozvola, kao i zabranjeno preduzimanje odre|enih poslovnih aktivnosti. Mjerama iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne moè se ograni~iti pravo optuènog da komunicira sa svojim braniteljem. Optuèni }e se u rje{enju o izricanju mjera iz st. 1. i 2. ovog ~lana upozoriti da se protiv njega moè odrediti pritvor ako prekr{i izre~ene zabrane. U toku istrage mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana odre|uje i ukida sudija za prethodni postupak, poslije podizanja optu`nice sudija za prethodno saslu{anje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vije}u u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - taj sudija, odnosno predsjednik vije}a. Mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana mogu trajati dok za to postoji potreba, a najduè do pravomo}nosti presude. Sudija za
prethodni postupak sudija za prethodno saslu{anje, ili sudija, odnosno predsjednik vije}a duàn je da svaka dva mjeseca ispita da li je primjenjena mjera jo{ potrebna. (7) Protiv rje{enja kojim se odre|uju, produàvaju ili ukidaju mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana stranke i branitelj mogu podnijeti àlbu, a Tuìtelj i protiv rje{enja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O àlbi odlu~uje vije}e iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona u roku od tri dana od dana prijema àlbe. @alba ne zadràva izvr{enje rje{enja.
Odjeljak 5 -Jamstvo ^lan 127. Uvjeti za odre|ivanje jamstva Optuèni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve} odre|en samo zbog bojazni da }e pobje}i, moè se ostaviti na slobodi, odnosno moè se pustiti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega pruì jamstvo da do kraja krivi~nog postupka ne}e pobje}i, a sam optuèni obe}a da se ne}e kriti i da bez odobrenja ne}e napustiti svoje boravi{te. ^lan 128. Sadràj jamstva (1) Jamstvo uvijek glasi na nov~ani iznos koji se odre|uje s obzirom na teìnu krivi~nog djela, osobne i obiteljske prilike optuènog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo. Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari ve}e vrijednosti koje se lahko mogu unov~iti i ~uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obavezi jednog ili vi{e gra|ana da }e u slu~aju bjekstva optuènog platiti utvr|eni iznos jamstva. Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasni{tvu i posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo. Ako optuèni pobjegne, rje{enjem }e se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budèta Bosne i Hercegovine. ^lan 129. Prestanak jamstva (1) Optuènom }e se i pored datog jamstva odrediti pritvor ako na uredan poziv ne do|e a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, po{to je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, jamstvo se ukida. Poloèni nov~ani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vra}aju se, a hipoteka se skida. Na isti na~in se postupa i kad se krivi~ni postupak pravomo}no dovr{i rje{enjem o obustavi postupka ili presudom. Ako je presudom izre~ena kazna zatvora, jamstvo se ukida tek kad osu|eni po~ne izdràvati kaznu. ^lan 130. Rje{enje o jamstvu U toku istrage rje{enje o jamstvu i o njegovom ukidanju donosi sudija za prethodni postupak, poslije podizanja optu`nice - sudija za prethodno saslu{anje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vije}u u svrhu zakazivanja glavnog pretresa, taj sudija, odnosno predsjednik vije}a. Rje{enje kojim se odre|uje jamstvo i rje{enje kojim se jamstvo ukida donosi se po saslu{anju Tuìtelja.
Odjeljak 3 - Dovo|enje
(1)
(2)
(2)
(3) (4)
(3)
(5)
(4)
Odjeljak 4 - Zabrana napu{tanja boravi{ta
(1)
(2)
(2)
(3) (4) (5)
(3)
(6)
Broj 36 - Strana 828 Odjeljak 6 - Pritvor
(1) (2)
(3)
^lan 131. Odre|ivanje pritvora Pritvor se moè odrediti samo pod uvjetima propisanim u ovom zakonu i samo ako se ista svrha ne moè ostvariti drugom mjerom. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkra}e nu`no vrijeme. Ako se optuèni nalazi u pritvoru, du`nost je svih organa koji u~estvuju u krivi~nom postupku i organa koji im pruàju pravnu pomo} da postupaju s posebnom hitnosti. U toku cijelog postupka pritvor }e se ukinuti ~im prestanu razlozi na osnovu kojih je odre|en, a pritvorenik }e se odmah pustiti na slobodu. ^lan 132. Razlozi za pritvor Ako postoji osnovana sumnja da je odre|ena osoba u~inila krivi~no djelo, pritvor joj se moè odrediti: a) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, b) ako postoji osnovana bojazan da }e uni{titi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove va`ne za krivi~ni postupak ili ako naro~ite okolnosti ukazuju da }e ometati krivi~ni postupak utjecajem na svjedoke, sau~esnike ili prikriva~e, c) ako naro~ite okolnosti opravdavaju bojazan da }e ponoviti krivi~no djelo ili da }e dovr{iti poku{ano krivi~no djelo ili da }e u~initi krivi~no djelo kojim prijeti, a za ta krivi~na djela moè se izre}i kazna zatvora pet godina ili teà kazna, d) ako se radi o krivi~nom djelu za koje se moè izre}i kazna zatvora deset godina ili teà kazna, a usljed na~ina u~injenja ili posljedica krivi~nog djela odre|ivanje pritvora neophodno je za sigurnost gra|ana ili imovine. U slu~aju kada se radi o krivi~nom djelu terorizma, smatra se da postoji pretpostavka, koja se moè pobijati, da je ugroèna sigurnost gra|ana i imovine. U slu~aju iz stava 1. ta~ke b) ovog ~lana, pritvor }e se ukinuti ~im se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor odre|en. ^lan 133. Op}e pravo zadràvanja
(6)
Ako sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno saslu{anje, ne prihvati prijedlog Tuìtelja o odre|ivanju pritvora, zatraìt }e da o tome odlu~i vije}e (~lan 24. stav 6). Protiv rje{enja vije}a kojim se odre|uje pritvor pritvorena osoba moè podnijeti àlbu, koja ne zadràva izvr{enje rje{enja. U pogledu predaje rje{enja i podno{enja àlbe primjenjuju se odredbe st. 3. i 4. ovog ~lana. U slu~ajevima iz st. 4. i 5. ovog ~lana, vije}e koje odlu~uje o àlbi du`no je donijeti odluku u roku od 48 sati. ^lan 135. Trajanje pritvora u istrazi Prije dono{enja rje{enja o odre|ivanju pritvora sudija za prethodni postupak }e preispitati osnovanost zahtjeva za odre|ivanje pritvora. Po rje{enju sudije za prethodni postupak, pritvor moè trajati najduè mjesec dana od dana li{enja slobode. Poslije tog roka osumnji~eni se moè zadràti u pritvoru samo na osnovu rje{enja o produènju pritvora. Pritvor se odlukom vije}a (~lan 24. stav 6), po obrazloènom prijedlogu Tuìtelja, moè produìti za najvi{e dva mjeseca. Protiv rje{enja vije}a dopu{tena je àlba o kojoj odlu~uje vije}e apelacionog odjeljenja Suda. @alba ne zadràva izvr{enje rje{enja. Ako se postupak vodi za krivi~no djelo za koje se moè izre}i kazna zatvora deset godina ili teà kazna i ako postoje naro~ito va`ni razlozi, pritvor se moè produìti, po obrazloènom prijedlogu Tuìtelja, za jo{ najvi{e tri mjeseca. Protiv rje{enja vije}a dopu{tena je àlba o kojoj odlu~uje vije}e apelacionog odjeljenja Suda. @alba ne zadràva izvr{enje rje{enja. Ako se do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog ~lana ne potvrdi optu`nica, osumnji~eni }e se pustiti na slobodu. ^lan 136. Ukidanje pritvora U toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora, sudija za prethodni postupak moè rje{enjem ukinuti pritvor po prethodnom saslu{anju Tuìtelja. Protiv tog rje{enja Tuìtelj moè podnijeti àlbu vije}u iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona koje je du`no donijeti odluku u roku od 48 sati. Protiv rje{enja kojim se odbija prijedlog za ukidanje pritvora àlba nije dopu{tena. ^lan 137. Pritvor nakon potvr|ivanja optu`nice Pritvor se moè odrediti, produìti ili ukinuti i nakon potvr|ivanja optu`nice. Kontrola opravdanosti pritvora se vr{i po isteku svaka dva mjeseca od dana dono{enja posljednjeg rje{enja o pritvoru. @alba protiv ovog rje{enja ne zadràva njegovo izvr{enje. Nakon potvr|ivanja optu`nice, pritvor moè trajati najduè jednu godinu. Ako za to vrijeme ne bude izre~ena prvostepena presuda, pritvor }e se ukinuti i optuèni pustiti na slobodu. Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor moè trajati najduè jo{ {est mjeseci. Ako za to vrijeme ne bude izre~ena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preina~uje ili potvr|uje, pritvor }e se ukinuti i optuèni pustiti na slobodu. Ako u roku od {est mjeseci bude izre~ena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda ukida, pritvor moè trajati najduè jo{ jednu godinu od izricanja drugostepene odluke. Pritvor se uvijek ukida istekom izre~ene kazne.
(1)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(2)
Osobu zate~enu na u~injenju krivi~nog djela svako moè zadràti. Osoba koja je zadràna mora se odmah predati Sudu, Tuìtelju ili najblièm policijskom organu, a ako se to ne moè u~initi, mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa. ^lan 134. Nadle`nost za odre|ivanje pritvora Pritvor se odre|uje rje{enjem Suda, a na prijedlog Tuìtelja. Rje{enje o pritvoru sadrì: ime i prezime osobe koja se li{ava slobode, krivi~no djelo koje joj se stavlja na teret, zakonski osnov za pritvor, obrazloènje, pouku o pravu na àlbu, slu`beni pe~at i potpis sudije koji odre|uje pritvor. Rje{enje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u ~asu pritvaranja. U spisima se mora nazna~iti sat li{enja slobode i sat predaje rje{enja. Protiv rje{enja o pritvoru pritvorena osoba moè podnijeti àlbu vije}u (~lan 24. stav 6.) u roku od 24 sata od prijema rje{enja. Ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka, moè podnijeti àlbu prilikom tog ispitivanja. @alba s prijepisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana, i rje{enje o pritvoru dostavljaju se odmah vije}u. @alba ne zadràva izvr{enje rje{enja.
(1)
(2)
(1) (2)
(3)
(3) (4)
(4)
(1)
(2)
(3)
(4)
^lan 138. Odre|ivanje pritvora nakon izricanja presude Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, Sud }e optuènom odrediti pritvor, odnosno pritvor }e se produìti ako postoje razlozi iz ~lana 132. stava 1. ta~ke a) c) i d) ovog zakona, a optuènom koji se nalazi u pritvoru ukinut }e pritvor ako za pritvor vi{e ne postoje razlozi zbog kojih je bio odre|en. U ovom slu~aju donosi se posebno rje{enje, a àlba protiv rje{enja ne zadràva njegovo izvr{enje. Pritvor }e se ukinuti ako je optuèni oslobo|en od optu`be ili je optu`ba odbijena ili ako je ogla{en krivim, a oslobo|en od kazne ili je osu|en samo na nov~anu kaznu ili je uvjetno osu|en ili je zbog ura~unavanja pritvora kaznu ve} izdrào. Pritvor koji je odre|en ili produèn po odredbama stava 1. ovog ~lana moè trajati do pravomo}nosti presude, ali najduè dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izre~ene u prvostepenoj presudi. Na zahtjev optuènog, koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè optuènog rje{enjem uputiti u ustanovu za izdràvanje kazne i prije pravomo}nosti presude. ^lan 139. Li{enje slobode i zadràvanje Policijski organ moè osobu li{iti slobode ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba po~inila krivi~no djelo i ako postoji ma koji razlog predvi|en u ~lanu 132. ovog zakona, ali je policijski organ duàn da takvu osobu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovede Tuìtelju. Prilikom dovo|enja, policijski organ }e obavijestiti Tuìtelja o razlozima i o vremenu li{enja slobode. Upotreba sile prilikom dovo|enja dopu{tena je u skladu sa zakonom. Osoba li{ena slobode mora biti pou~ena u skladu s ~lanom 5. ovog zakona. Ako osoba li{ena slobode ne bude sprovedena Tuìtelju u roku iz stava 1. ovog ~lana, pustit }e se na slobodu. Tuìtelj je duàn osobu li{enu slobode ispitati bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odlu~iti da li }e osobu li{enu slobode pustiti na slobodu ili }e sudiji za prethodni postupak postaviti zahtjev za odre|ivanje pritvora. Sudija za prethodni postupak }e odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti odluku o odre|ivanju pritvora ili o pu{tanju na slobodu. Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za odre|ivanje pritvora, postupit }e u skladu s ~lanom 134. stav 5. ovog zakona.
Uprava ustanove prikuplja, obra|uje i pohranjuje podatke o pritvorenicima koji se odnose na identitet pritvorenika i njihovo psihofizi~ko stanje, trajanje, produènje i ukidanje pritvora, rad pritvorenika, pona{anje pritvorenika i izre~ene disciplinske mjere i sli~no. Evidenciju o pritvorenicima vodi nadle`no ministarstvo Bosne i Hercegovine. ^lan 142. Smje{taj pritvorenika
(4)
Pritvorenici se smje{taju u prostorije odgovaraju}e veli~ine koje udovoljavaju potrebnim zdravstvenim uvjetima. U istu prostoriju ne smiju biti smje{tene osobe razli~ita pola. U pravilu, pritvorenici se ne}e smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdràvaju kaznu zatvora. Pritvorenik se ne}e smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle {tetno djelovati ili s osobama s kojima bi druènje moglo {tetno utjecati na vo|enje postupka. ^lan 143. Posebna prava pritvorenika Pritvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24 sata. Njima }e se osigurati kretanje na otvorenom prostoru najmanje dva sata dnevno. Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za osobnu upotrebu, higijenske potrep{tine, o svom tro{ku nabavljati knjige, novine i drugu {tampu, te imati druge predmete u koli~ini i veli~ini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti ku}ni red. Prilikom prijema u pritvor od pritvorenika }e se prilikom osobne pretrage oduzeti predmeti u vezi s krivi~nim djelom, a ostali predmeti koje pritvorenik ne smije imati u pritvoru prema njegovoj }e se uputi pohraniti i ~uvati ili predati osobi koju odredi pritvorenik.
(1)
(1)
(2)
(2) (3) (4)
(5)
^lan 144. Pravo na komunikaciju pritvorenika sa spoljnim svijetom i braniteljem (1) Po odobrenju sudije za prethodni postupak odnosno sudije za prethodno saslu{anje, i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi, pritvorenika imaju pravo posje}ivati, u okviru ku}nog reda, bra~ni, odnosno vanbra~ni drug i njegovi srodnici, a na njegov zahtjev lije~nik i druge osobe. Pojedine posjete se mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati {teta za vo|enje postupka. (2) Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno saslu{anje, }e odobriti konzularnom slu`beniku strane zemlje posjetu pritvoreniku koji je dràvljanin te zemlje, u skladu s ku}nim redom pritvora. Pritvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno saslu{anje, i sudije, odnosno predsjednika vije}a. Pritvoreniku se moè zabraniti oda{iljanje i primanje pisama i drugih po{iljaka, ali ne i oda{iljanje molbe, pritu`be ili àlbe. Pritvorenik ne moè koristiti mobitel ali ima pravo, u skladu s ku}nim redom a pod nadzorom uprave pritvora, o svom tro{ku obavljati telefonske razgovore. Uprava pritvora u tu svrhu pritvorenicima osigurava potreban broj javnih telefonskih priklju~aka. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anje, sudija ili predsjednik vije}a mogu zbog razloga sigurnosti ili postojanja nekog od razloga iz ~lana 132. stava 1. ta~ke a) do c) ovog zakona, rje{enjem ograni~iti ili zabraniti pritvoreniku kori{tenje telefona. Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze s braniteljem.
Odjeljak 7 - Izvr{enje pritvora i postupanje s pritvorenicima ^lan 140. Op}e odredbe Pritvor se izvr{ava u ustanovama koje za tu namjenu odredi ministar nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine u saradnji sa nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikata Bosne i Hercegovine. Na poslovima izvr{avanja pritvora mogu raditi samo oni uposlenici tog ministarstva koji imaju potrebna znanja i vje{tine i stru~nu spremu predvi|enu propisima. ^lan 141. Prava i slobode pritvorenika i podaci o pritvorenicima (1) Pritvor se izvr{ava na na~in da se ne vrije|a osobu i dostojanstvo pritvorenika. Ovla{tene osobe sudske policije i straè ustanove pri izvr{avanju pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u slu~ajevima odre|enim zakonom. (2) Prava i slobode pritvorenika mogu biti ograni~eni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi koje je odre|en pritvor, sprije~i bjekstvo pritvorenika, sprije~i po~injenje krivi~nog djela i otkloni opasnost po ìvot i zdravlje ljudi. (3)
(4)
(5)
(1)
(2)
^lan 145. Disciplinski prestupi pritvorenika Za disciplinske prestupe pritvorenika sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anje, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè, na prijedlog upravnika ustanove, izre}i disciplinsku kaznu ograni~enja posjeta i dopisivanja. To se ograni~enje ne odnosi na veze pritvorenika s braniteljem ili susrete s konzularnim slu`benikom. Disciplinski prestupi su sve teè povrede koje se odnose na: a) fizi~ke napade na druge pritvorenike, uposlenike ili slu`bene osobe, odnosno njihovo vrije|anje, b) izra|ivanje, primanje, uno{enje, predmeta za napad ili bjekstvo, krijum~arenje
(4)
da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne u~ini u odre|enom roku, Sud }e podnesak odbaciti. U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnositelj }e se upozoriti na posljedice propu{tanja. ^lan 149. Dostavljanje podnesaka protivnoj stranci Podnesci koji se po ovom zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud i drugu stranku. Ako podnesci iz stava 1. ovog ~lana nisu predati Sudu u dovoljnom broju primjeraka, Sud }e pozvati podnositelja da u odre|enom roku preda dovoljan broj primjeraka. Ako podnositelj ne postupi po pozivu Suda, Sud }e potrebne primjerke prepisati o tro{ku podnositelja. ^lan 150. Ka`njavanje osoba koje vrije|aju Sud
(1) (2)
c) uno{enje u ustanovu ili pripremanje u ustanovi opojnih sredstava ili alkohola, d) povrede propisa o sigurnosti na radu, protivpoàrnoj za{titi, kao i sprje~avanju posljedica prirodnih nepogoda, e) namjerno prouzrokovanje ve}e materijalne {tete, f) nedoli~no pona{anje pred drugim pritvorenicima ili slu`benim osobama. Protiv rje{enja o disciplinskoj kazni dopu{tena je àlba vije}u iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona u roku od 24 sata. @alba ne zadràva izvr{enje rje{enja. O primjeni prinudnih mjera prema pritvoreniku uprava ustanove }e, bez odlaganja, izvjestiti Sud. ^lan 146. Nadzor nad izvr{enjem pritvora Nadzor nad izvr{enjem pritvora obavlja predsjednik Suda. Predsjednik Suda ili sudija kojeg on odredi duàn je najmanje jednom u 15 dana obi}i pritvorenike i ako na|e da je potrebno, i bez prisutnosti sudskog policajca, obavijestiti se kako se pritvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa. Predsjednik Suda, odnosno sudija kojeg on odredi, duàn je poduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uo~ene pri obilasku ustanove. Predsjednik Suda ne moè odrediti da sudija za prethodni postupak umjesto njega obavlja nadzor nad izvr{avanjem pritvora. Predsjednik Suda, sudija za prethodni postupak ili sudija, odnosno predsjednik vije}a, neovisno o nadzoru iz stava 2. ovog ~lana, mogu u svako doba obilaziti pritvorenike, s njima razgovarati i od njih primati pritu`be. ^lan 147. Ku}ni red u ustanovama za izdràvanje pritvora Ministar nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine propisat }e ku}ni red u ustanovama za izdràvanje pritvora kojim }e se pobliè urediti izvr{avanje pritvora u skladu s odredbama ovog zakona. GLAVA XI - PODNESCI I ZAPISNICI ^lan 148. Na~in dostavljanja podnesaka Optu`nica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saop}enja podnose se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik. Podnesci iz stava 1. ovog ~lana moraju biti razumljivi i sadràvati sve {to je potrebno da bi se po njima moglo postupiti. Ako u ovom zakonu nije druk~ije odre|eno, Sud }e podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrì sve {to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati pozvati (3)
Sud }e kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM, Tuìtelja, branitelja, punomo}nika, zakonskog zastupnika i o{te}enog koji u podnesku ili u usmenoj rije~i vrije|a Sud. Protiv rje{enja o ka`njavanju dopu{tena je àlba. O ka`njavanju Tuìtelja izvje{tava se Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e Bosne i Hercegovine, a o ka`njavanju branitelja izvje{tava se nadle`na advokatska komora. ^lan 151. Obaveza sastavljanja zapisnika O svakoj radnji poduzetoj u toku krivi~nog postupka sastavit }e se zapisnik istodobno kad se radnja obavlja, a ako to nije mogu}e, onda neposredno poslije toga. Zapisnik pi{e zapisni~ar. Samo kad se obavlja pretresanje stana ili osobe ili se radnja preduzima van slu`benih prostorija organa, a zapisni~ar se ne moè osigurati, zapisnik moè pisati osoba koja preduzima radnju. Kad zapisnik pi{e zapisni~ar, zapisnik se sastavlja na taj na~in {to osoba koja preduzima radnju kazuje glasno zapisni~aru {to }e unijeti u zapisnik. Osobi koja se saslu{ava dopustit }e se da sama kazuje odgovore u zapisnik. Ovo pravo joj se moè uskratiti u slu~aju zloupotrebe. ^lan 152. Sadràj zapisnika Zapisnik sadrì: naziv organa pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapo~eta i zavr{ena, imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem svojstvu radnji prisustvuju, kao i nazna~enje krivi~nog predmeta po kojem se preduzima radnja. Zapisnik treba sadràvati bitne podatke o toku i sadràju poduzete radnje. U zapisnik se doslovno unose postavljena pitanja i dati odgovori. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to }e se nazna~iti u zapisniku, a oduzete stvari }e se priklju~iti zapisniku ili }e se navesti gdje se nalaze na ~uvanju. Prilikom preduzimanja radnji kao {to je uvi|aj, pretresanje stana ili osoba ili prepoznavanje osoba ili predmeta, u zapisnik }e se unijeti i podaci koji su va`ni s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvr|ivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veli~ina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su napravljene skice, crteì, planovi, fotografije, filmski snimci i sli~no, to }e se navesti u zapisniku i priklju~iti zapisniku. ^lan 153. Vo|enje zapisnika Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ni{ta izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju ostati ~itka.
(3) (4)
(1) (2)
(1) (2)
(3) (4)
(3)
(1)
(2)
(1) (2) (3)
(1)
SLU@BENI GLASNIK BiH (6) (7) (8) (9)
Sva preina~enja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od strane osoba koje potpisuju zapisnik. ^lan 154. îtanje i potpisivanje zapisnika Osobe koje se saslu{avaju, kao i osumnji~eni, odnosno optuèni, branitelj i o{te}eni imaju pravo pro~itati zapisnik ili zahtijevati da im se pro~ita. Na to je du`na da ih upozori osoba koja preduzima radnju, a u zapisniku }e se nazna~iti da li je upozorenje u~injeno i da li je zapisnik pro~itan. Zapisnik }e se uvijek pro~itati ako nije bilo zapisni~ara i to }e se nazna~iti u zapisniku. Zapisnik potpisuje saslu{ana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vi{e listova, saslu{ana osoba potpisuje svaki list. Na kraju zapisnika potpisat }e se tuma~, ako ga je bilo, svjedoci ~ija je prisutnost obavezna pri preduzimanju istra`nih radnji, a pri pretresanju i osoba koja se pretresa ili ~iji se stan pretresa. Ako zapisnik ne pi{e zapisni~ar, zapisnik potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili nisu u stanju shvatiti sadràj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogu}e osigurati njihovu prisutnost. Nepismena osoba umjesto potpisa stavlja otisak kaìprsta desne ruke, a zapisni~ar }e ispod otiska upisati njeno ime i prezime. Ako se usljed nemogu}nosti da se stavi otisak desnog kaìprsta stavlja otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku }e se nazna~iti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak. Ako saslu{ana osoba odbije da potpi{e zapisnik ili da stavi otisak prsta, zabiljeìt }e se to u zapisniku i navest }e se razlog odbijanja. Ako saslu{ana osoba nema obje ruke pro~itat }e zapisnik, a ako je nepismena - zapisnik }e joj se pro~itati i to }e se zabiljeìti u zapisniku. Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku }e se nazna~iti dan i sat kad je nastao prekid, kao i dan i sat kad se radnja nastavlja. Ako je bilo prigovora u pogledu sadràja zapisnika, navest }e se u zapisniku i ti prigovori. Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je preduzela radnju i zapisni~ar. ^lan 155. Snimanje audio-vizuelnim sredstvima Sve poduzete radnje u toku krivi~nog postupka, u pravilu, snimaju se ure|ajem za zvu~no snimanje. Tuìtelj ili ovla{tena slu`bena osoba }e o tome prethodno obavijestiti osobu koja se ispituje, odnosno saslu{ava i pou~iti je da ima pravo da zatraì reprodukovanje snimka kako bi provjerila svoju izjavu. Snimak mora sadràvati podatke iz ~lana 152. stava 1. ovog zakona, podatke potrebne za identificiranje osobe ~ija se izjava snima i podatak u kojem svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se snimaju izjave vi{e osoba, mora se osigurati da se iz snimke moè jasno razaznati ko je dao izjavu. Na zahtjev saslu{ane osobe, snimka }e se odmah reproducirati, a ispravke ili obja{njenja te osobe }e se snimiti. U zapisnik o istra`noj radnji unijet }e se da je izvr{eno zvu~no snimanje, ko je snimanje izvr{io, da je osoba koja se saslu{ava prethodno obavije{tena o snimanju, da je snimka reproducirana i gdje se zvu~ni snimak ~uva ako nije priloèna spisima predmeta. Tuìtelj moè odrediti da se zvu~ni snimak u cjelini ili djelimi~no prepi{e. Tuìtelj }e prijepis pregledati, ovjeriti i priklju~iti zapisniku o preduzimanju istra`ne radnje.
(1)
Zvu~ni snimak ~uva se do vremena do kojeg se ~uva i krivi~ni spis. Tuìtelj moè dopustiti da osobe koje imaju opravdan interes pomo}u ure|aja za zvu~no snimanje snime izvo|enje istra`ne radnje. Odredbe st. l. do 7. ovog ~lana shodno se primjenjuju i kad se obavlja filmsko ili drugo snimanje istra`ne radnje. Snimci iz st. 1. do 8. ovog ~lana ne mogu se javno prikazivati, bez pismenog odobrenja stranaka i u~esnika snimljene radnje. ^lan 156. Shodna primjena drugih odredbi ovog zakona
(2) (3)
Za zapisnik o glavnom pretresu vaè i odredbe ~l. 253. i 254. ovog zakona. ^lan 157. Zapisnik o vije}anju i glasanju O vije}anju i glasanju sastavit }e se poseban zapisnik. Zapisnik o vije}anju i glasanju sudskog vije}a sadrì tok glasanja i odluku koja je donesena. Zapisnik o vije}anju i glasanju potpisuju svi ~lanovi vije}a i zapisni~ar. Odvojena mi{ljenja priklju~it }e se ovom zapisniku, ako nisu unesena u zapisnik. Zapisnik o vije}anju i glasanju zatvorit }e se u poseban omot. Ovaj zapisnik moè razgledati samo vije}e apelacionog odjeljenja kad rje{ava o pravnom lijeku i u tom slu~aju du`no je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i da na omotu nazna~i da je razgledalo zapisnik.
(1) (2) (3) (4)
(4)
(5) (6) (7) (8) (9)
GLAVA XII - ROKOVI ^lan 158. Rokovi predaje podnesaka Rokovi predvi|eni ovim zakonom ne mogu se produàvati, osim kada to ovaj zakon izri~ito dopu{ta. Ako je u pitanju rok koji je ovim zakonom odre|en radi za{tite prava odbrane i drugih procesnih prava osumnji~enog, odnosno optuènog, taj rok se moè skratiti ako to zahtijeva osumnji~eni, odnosno optuèni pismeno ili usmeno na zapisnik pred Sudom. Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego {to rok istekne predata onom ko je ovla{ten da je primi. Kad je izjava upu}ena preko po{te preporu~enom po{iljkom, telegrafom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom, dan slanja ili predaje po{ti smatra se kao dan predaje onome kome je upu}ena. Osumnji~eni, odnosno optuèni koji se nalazi u pritvoru moè izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod Suda ili je predati upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdràvanju kazne ili se nalazi u nekoj ustanovi radi primjene mjere sigurnosti ili odgojne mjere moè takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smje{tena. Dan kad je sastavljen takav zapisnik, odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se kao dan predaje organu koji je nadleàn da je primi. Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili o~igledne oma{ke podnositelja predat ili upu}en nenadle`nom sudu prije isteka roka, pa Sudu stigne poslije isteka roka, smatrat }e se da je na vrijeme podnesen. ^lan 159. Ra~unanje rokova Rokovi se odre|uju na sate, dane, mjesece i godine. Sat ili dan kad je dostavljanje ili saop}enje izvr{eno, odnosno u koji pada doga|aj od kada treba ra~unati trajanje roka, ne ura~unava se u rok ve} se za po~etak roka uzima
(1)
(2) (3)
(1)
(4)
(2)
(3) (4)
(5)
(5)
(1) (2)
(3)
(4)
prvi naredni sat, odnosno dan. U jedan dan ra~una se 24 sata, a mjesec se ra~una po kalendarskom vremenu. Rokovi odre|eni po mjesecima, odnosno godinama zavr{avaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpo~eo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu, rok se zavr{ava posljednjeg dana tog mjeseca. Ako posljednji dan roka pada na dràvni praznik ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kada dràvni organ ne radi, rok isti~e protekom prvog narednog radnog dana. ^lan 160. Uvjeti za povra}aj u pre|a{nje stanje Optuènom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu àlbe na presudu ili na rje{enje o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, Sud }e dopustiti povra}aj u pre|a{nje stanje radi podno{enja àlbe ako u roku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povra}aj u pre|a{nje stanje i ako istodobno s molbom preda i àlbu. Poslije proteka roka od tri mjeseca od dana propu{tanja ne moè se traìti povra}aj u pre|a{nje stanje. ^lan 161. Odlu~ivanje o povra}aju u pre|a{nje stanje O povra}aju u pre|a{nje stanje odlu~uje sudija, odnosno predsjednik vije}a koje je donijelo presudu ili rje{enje koje se pobija àlbom. Protiv rje{enja kojim se dopu{ta povra}aj u pre|a{nje stanje nije dopu{tena àlba.
se kao da je pristao na glas koji je za optuènog najpovoljniji. ^lan 165. Na~in glasanja Pri odlu~ivanju prvo se glasa je li Sud nadleàn, je li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na odlu~ivanje o glavnoj stvari. Pri odlu~ivanju o glavnoj stvari prvo }e se glasati je li optuèni u~inio krivi~no djelo i je li krivi~no odgovoran, a zatim }e se glasati o kazni, drugim krivi~nopravnim sankcijama, tro{kovima krivi~nog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. Ako je ista osoba optuèna za vi{e krivi~nih djela, glasat }e se o krivi~noj odgovornosti i kazni za svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela. ^lan 166. Tajno zasjedanje Vije}anje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju. U prostoriji u kojoj se obavlja vije}anje i glasanje mogu biti prisutni samo ~lanovi vije}a i zapisni~ar. ^lan 167. Saop}avanje odluka Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, odluke se saop}avaju osobama usmenim objavljivanjem, ako su prisutne, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne. Ako je odluka usmeno saop}ena, to }e se nazna~iti u zapisniku i u spisu, a osoba kojoj je saop}enje u~injeno potvrdit }e to svojim potpisom. Ako osoba izjavi da se ne}e àliti, ovjereni prijepis usmeno saop}ene odluke ne}e joj se dostaviti, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. Prijepisi odluka protiv kojih je dopu{tena àlba dostavljaju se s uputstvom o pravu na àlbu.
(1)
(2)
(1)
(3)
(2)
(1) (2)
(1) (2)
(1)
^lan 162. Posljedice podno{enja molbe za povra}aj u pre|a{nje stanje Molba za povra}aj u pre|a{nje stanje ne zadràva, po pravilu, izvr{enje presude, odnosno rje{enja o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali Sud moè odlu~iti da se s izvr{enjem zastane do dono{enja odluke po molbi. GLAVA XIII - DONO[ENJE I SAOP]AVANJE ODLUKA ^lan 163. Vrste odluka U krivi~nom postupku odluke se donose u obliku presude, rje{enja i naredbe. Presudu donosi samo Sud, a rje{enje i naredbu donose i drugi organi koji u~estvuju u krivi~nom postupku. ^lan 164. Odlu~ivanje u sjednici o vije}anju i glasanju Odluke vije}a donose se poslije usmenog vije}anja i glasanja. Odluka je donesena kad je za nju glasala ve}ina ~lanova vije}a. Predsjednik vije}a rukovodi vije}anjem i glasanjem i glasa posljednji. On je duàn da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na vi{e razli~itih mi{ljenja, tako da nijedno od njih nema ve}inu, razdvojit }e se pitanjima i glasanje }e se ponavljati dok se ne postigne ve}ina. Ako se na taj na~in ne postigne ve}ina, odluka }e se donijeti tako {to }e se glasovi koji su najnepovoljniji za optuènog pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna ve}ina. ^lanovi vije}a ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vije}a, ali ~lan vije}a koji je glasao da se optuèni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini, nije duàn glasati o sankciji. Ako ne glasa, uzet }e
(2)
(3)
GLAVA XIV - DOSTAVLJANJE PISMENA ^lan 168. Na~in dostavljanja Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko po{te. Dostavljanje se moè obavljati i preko slu`bene osobe organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa. Poziv za glavni pretres ili druge pozive Sud moè i usmeno saop}iti osobi koja se nalazi pred Sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Usmeno pozivanje zabiljeìt }e se u zapisniku koji }e pozvana osoba potpisati, osim ako je to pozivanje zabiljeèno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time izvr{eno punova`no dostavljanje. ^lan 169. Osobno dostavljanje Pismeno za koje je u ovom zakonu odre|eno da se ima osobno dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je upu}eno. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje ima izvr{iti, dostavlja~ }e se obavijestiti kad i na kom mjestu moè tu osobu da zatekne i ostavit }e kod jedne od osoba iz ~lana 170. ovog zakona pismenu obavijest da radi primanja pismena bude u odre|eni dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavlja~ ne zatekne osobu kojoj se pismeno dostavlja, postupit }e po odredbi ~lana 170. stava 1. ovog zakona. Time se smatra da je dostavljanje izvr{eno.
(1) (2)
(1) (2)
(1) (2) (3)
(4)
(1)
(2)
^lan 170. Posredno dostavljanje Pismena za koja u ovom zakonu nije odre|eno da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se tako|e osobno, ali takva pismena u slu~aju da se primatelj ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih odraslih ~lanova doma}instva, koji je duàn da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno se predaje susjedu, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tamo ne zatekne, pismeno se moè uru~iti osobi ovla{tenoj za prijem po{te koja je du`na primiti pismeno ili osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno. Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno dostavlja odsutna i da joj osoba iz stava 1. ovog ~lana zbog toga ne moè pismeno na vrijeme predati, pismeno }e se vratiti uz nazna~enje gdje se odsutni nalazi. ^lan 171. Sadràj osobnog dostavljanja Osumnji~enom, odnosno optuènom }e se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje u istrazi, poziv za glavni pretres i poziv za pretres za odre|ivanje sankcije. Optuènom koji nema branitelja, osobno }e se dostaviti optu`nica, presuda i druge odluke od ~ijeg dostavljanja te~e rok za àlbu, kao i àlba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. Po zahtjevu optuènog, presuda i druge odluke dostavit }e se osobi koju on odredi. Ako optuènom koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izre~ena kazna zatvora, a dostavljanje se ne moè izvr{iti na njegovu dosada{nju adresu, Sud }e optuènom postaviti branitelja po slu`benoj du`nosti, koji }e vr{iti ovu du`nost dok se ne sazna nova adresa optuènog. Postavljenom branitelju }e se odrediti potreban rok za upoznavanje sa spisom, a poslije toga }e se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti. Ako je u pitanju koja druga odluka od ~ijeg dostavljanja te~e rok za àlbu ili àlba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora, ta }e se odluka, odnosno àlba ista}i na oglasnoj tabli Suda. Po proteku roka od osam dana od dana isticanja smatra se da je izvr{eno punova`no dostavljanje. Ako optuèni ima branitelja, optu`nica i sve odluke od ~ijeg dostavljanja te~e rok za àlbu, kao i àlba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora, dostavit }e se branitelju i optuènom po odredbama ~lana 170. ovog zakona. U tom slu~aju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na àlbu te~e od dana dostavljanja pismena optuènom ili branitelju. Ako se optuènom ne moè dostaviti odluka, odnosno àlba zato {to nije prijavio promjenu adrese, ta }e se odluka, odnosno àlba ista}i na oglasnoj tabli Suda. Po proteku roka od osam dana od dana isticanja smatra se da je izvr{eno punova`no dostavljanje. Ako se pismeno dostavlja branitelju optuènog, a on ima vi{e branitelja, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom od njih. ^lan 172. Dostavnica Potvrdu o izvr{enom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavlja~. Primatelj }e na dostavnici sam nazna~iti dan prijema. Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpi{e, dostavlja~ }e ga potpisati, nazna~iti dan prijema i staviti napomenu za{to je potpisao primatelja. Ako primatelj odbije da potpi{e dostavnicu, dostavlja~ }e to zabiljeìti na dostavnici i nazna~iti dan predaje. Time je dostavljanje izvr{eno.
^lan 173. Odbijanje prijema pismena Kad primatelj ili odrasli ~lan njegovog doma}instva odbije da primi pismeno, dostavlja~ }e zabiljeìti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno }e ostaviti u stanu primatelja ili u prostoriji gdje je on zaposlen. Time je dostavljanje izvr{eno. ^lan 174. Posebni slu~ajevi dostavljanja Osobama li{enim slobode dostavljanje se vr{i u Sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smje{tene. Osobama koje uìvaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, ako me|unarodni ugovori {ta drugo ne odre|uju, dostavljanje se izvr{ava preko nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine. Dostavljanje dràvljanima Bosne i Hercegovine, ako se ne primjenjuje postupak predvi|en u ~l. 408. i 409. ovog zakona, izvr{ava se posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavni{tva Bosne i Hercegovine u stranoj dràvi, pod uvjetom da se strana dràva ne protivi takvom na~inu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obavlja dobrovoljno pristaje da primi pismeno. Ovla{teni zaposlenik diplomatskog ili konzularnog predstavni{tva potpisuje dostavnicu kao dostavlja~ ako je pismeno uru~eno u samom predstavni{tvu, a ako je pismeno dostavljeno po{tom - potvr|uje to na dostavnici. ^lan 175. Dostavljanje Tuìtelju Tuìtelju se odluke i druga pismena ili obavje{tenja dostavljaju predajom pisarnici Tuìlastva. Kad se vr{i dostavljanje odluka kod kojih od dana dostavljanja te~e rok, kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena pisarnici Tuìla{tva. ^lan 176. Shodna primjena odredbi drugog zakona U slu~ajevima koji nisu predvi|eni ovim zakonom dostavljanje se vr{i po odredbama koje vaè za parni~ni postupak pred Sudom. ^lan 177. Obavje{tavanje telegramom ili telefonom Osobe koje u~estvuju u postupku, osim optuènog, mogu se o pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o odluci o odlaganju glavnog pretresa ili drugih zakazanih radnji, obavijestiti telegramom ili telefonom, ako se prema okolnostima moè pretpostaviti da }e obavijest izvr{enu na taj na~in primiti osoba kojoj je upu}ena. O pozivanju ili obavje{tavanju o odlukama koje je izvr{eno na na~in iz stava 1. ovog ~lana, sastavit }e se na spisu slu`bena zabilje{ka. Prema osobi koja je obavije{tena, odnosno kojoj je odluka upu}ena na na~in iz stava 1. ovog ~lana, mogu nastupiti {tetne posljedice predvi|ene za propu{tanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila poziv, odnosno odluku i da je bila pou~ena o posljedicama propu{tanja.
(1) (2)
(3)
(1)
(2)
(3)
(1) (2)
(4)
(1)
(2) (3)
(5)
(1)
GLAVA XV - IZVR[ENJE ODLUKA ^lan 178. Pravomo}nost odluka Presuda postaje pravomo}na kad se vi{e ne moè pobijati àlbom ili kad àlba nije dopu{tena. Pravomo}na presuda izvr{ava se kad je izvr{eno njeno dostavljanje i kada za izvr{enje ne postoje zakonske smetnje. Ako nije podnesena àlba ili su se stranke odrekle ili odustale od àlbe, presuda je izvr{na istekom roka za
(2)
(1) (2)
(3)
(3) (4)
àlbu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od podnesene àlbe. Za izvr{enje pravomo}nih presuda nadleàn je Sud. Ako je vojni starje{ina osu|en na kaznu, Sud }e ovjereni prijepis pravomo}ne presude dostaviti organu nadle`nom za poslove odbrane u kojem se osu|eni vodi u evidenciji. ^lan 179. Nemogu}nost naplate nov~ane kazne
^lan 184. Propisi o krivi~noj evidenciji Propise o krivi~noj evidenciji donosi ministar nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine. GLAVA XVI - TRO[KOVI KRIVI^NOG POSTUPKA ^lan 185. Vrste tro{kova Tro{kovi krivi~nog postupka su izdaci u~injeni povodom krivi~nog postupka od njegovog pokretanja do njegovog zavr{etka. Tro{kovi krivi~nog postupka obuhvataju: a) tro{kove za svjedoke, vje{take, tuma~e i stru~ne osobe i tro{kove uvi|aja, b) podvozne tro{kove osumnji~enog, odnosno optuènog, c) izdatke za dovo|enje osumnji~enog, optuènog ili osobe li{ene slobode, d) podvozne i putne tro{kove slu`benih osoba, e) tro{kove lije~enja osumnji~enog, odnosno optuènog dok se nalazi u pritvoru, kao i tro{kove poro|aja, osim tro{kova koji se ispla}uju iz fonda za zdravstveno osiguranje, f) tro{kove tehni~kog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza le{a do mjesta obdukcije, g) pau{alni iznos, h) nagradu i nu`ne izdatke branitelja, i) nu`ne izdatke o{te}enog i njegovog zakonskog zastupnika. Pau{alni iznos utvr|uje se u okviru iznosa odre|enih odgovaraju}im propisom, s obzirom na trajanje i sloènost postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznos. Tro{kovi iz stava 2. ta~ke a) do f) ovog ~lana i nu`ni izdaci postavljenog branitelja ispla}uju se unaprijed iz sredstava Tuìla{tva, odnosno Suda, a napla}uju se kasnije od osoba koje su du`ne da ih naknade po odredbama ovog zakona. Organ koji vodi krivi~ni postupak duàn je da sve tro{kove koji su unaprijed upla}eni unese u popis koji se prilaè spisu. Tro{kovi prevo|enja na jezik stranke, svjedoka ili drugih osoba koje u~estvuju u krivi~nom postupku a koji nastaju primjenom odredbi ovog zakona ne}e se napla}ivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona du`ne da naknade tro{kove krivi~nog postupka. ^lan 186. Odluka o tro{kovima U svakoj presudi i rje{enju kojim se obustavlja krivi~ni postupak odlu~it }e se ko snosi tro{kove postupka i koliko oni iznose. Ako nedostaju podaci o visini tro{kova, Sud }e donijeti posebno rje{enje o visini tro{kova, kad se ti podaci pribave. Zahtjev s podacima o visini tro{kova moè se podnijeti najkasnije u roku od {est mjeseci od dana dostavljanja pravomo}ne presude ili rje{enja o obustavi krivi~nog postupka osobi koja ima pravo da postavi takav zahtjev. Kad je odluka o tro{kovima sadràna u posebnom rje{enju, o àlbi protiv tog rje{enja odlu~uje vije}e apelacionog odjeljenja. odnosno
Ako se nov~ana kazna propisana u ovom zakonu ne moè naplatiti, Sud }e postupiti na na~in propisan u KZ BiH. ^lan 180. Izvr{enje odluke o tro{kovima postupka i o oduzimanju predmeta (1) Izvr{enje presude u pogledu tro{kova krivi~nog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva obavlja Sud po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak i koje se primjenjuju u mjestu gdje se odluka ima izvr{iti. (2) Prinudna naplata tro{kova krivi~nog postupka u korist budèta Bosne i Hercegovine vr{i se po slu`benoj du`nosti. Tro{kovi prinudne naplate prethodno se ispla}uju iz sredstava Suda. (3) Ako je u presudi izre~ena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta, Sud }e odlu~iti ho}e li se takvi predmeti prodati po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak ili }e se predati kriminalisti~kom muzeju ili drugoj ustanovi ili }e se uni{titi. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je budèta Bosne i Hercegovine. (4) Odredba stava 3. ovog ~lana shodno se primjenjuje i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na osnovu ~lana 391. ovog zakona. (5) Pravomo}na odluka o oduzimanju predmeta moè se van slu~aja ponavljanja krivi~nog postupka izmijeniti u parni~nom postupku ako se pojavi spor o vlasni{tvu oduzetih predmeta. ^lan 181. Izvr{nost odluka Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, rje{enje se izvr{ava kad postane pravomo}no. Naredba se izvr{ava odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi druga~ije. Pravomo}nost rje{enja nastupa kad se ono ne moè pobijati àlbom ili kad àlba nije dopu{tena. Rje{enje i naredbu, ako nije druga~ije odre|eno, objavljuje organ koji je tu odluku donio. Ako je Sud rje{enjem odlu~io o tro{kovima krivi~nog postupka, naplata tih tro{kova vr{i se po odredbama ~lana 180. st. 1. i 2. ovog zakona. ^lan 182. Sumnja u dopu{tenost izvr{enja Ako se pojavi sumnja u dopu{tenost izvr{enja sudske odluke ili o ra~unanju kazne ili ako u pravomo}noj presudi nije odlu~eno o ura~unavanju pritvora ili ranije izdràne kazne ili ura~unavanje nije pravilno obavljeno, o tome }e odlu~iti posebnim rje{enjem sudija, odnosno predsjednik vije}a koje je sudilo u prvom stepenu. @alba ne zadràva izvr{enje rje{enja, osim ako Sud ne odredi druga~ije. Ako se pojavi sumnja o tuma~enju sudske odluke, o tome odlu~uje sudija, odnosno vije}e koje je donijelo pravomo}nu odluku. ^lan 183. Pravomo}nost odluke o imovinskopravnom zahtjevu Kad je odluka kojom je odlu~eno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomo}na, o{te}enom }e se na njegov zahtjev izdati ovjeren prepis odluke s nazna~enjem da je odluka izvr{na.
(1) (2)
(3)
(1) (2) (3)
(4)
(5)
(1)
(1) (2)
(2)
(3)
(1)
^lan 187. Ostali tro{kovi Osumnji~eni, odnosno optuèni, branitelj, zakonski zastupnik, svjedok, vje{tak, prevoditelj i stru~na osoba, bez obzira na ishod krivi~nog postupka, snose tro{kove svog dovo|enja, odga|anja istra`ne radnje ili glavnog pretresa, i ostale tro{kove postupka koje su prouzrokovali svojom krivnjom, kao i odgovaraju}i dio pau{alnog iznosa. O tro{kovima iz stava 1. ovog ~lana donosi se posebno rje{enje, osim ako se o tro{kovima koje snosi optuèni rje{ava u odluci o glavnoj stvari. ^lan 188. Tro{kovi postupka kad se optuèni oglasi krivim Kad Sud optuènog oglasi krivim, izre}i }e u presudi da je duàn da naknadi tro{kove krivi~nog postupka. Osoba koja je optuèna za vi{e krivi~nih djela ne}e se osuditi na naknadu tro{kova u pogledu djela za koja je oslobo|ena optu`be, ukoliko se ti tro{kovi mogu izdvojiti iz ukupnih tro{kova. U presudi kojom je vi{e optuènih ogla{eno krivim, Sud }e odrediti koliki }e dio tro{kova snositi svaki od njih, a ako to nije mogu}e osudit }e sve optuène da solidarno snose tro{kove. Pla}anje pau{alnog iznosa odredit }e se za svakog optuènog posebno. U odluci kojom rje{ava o tro{kovima, Sud moè osloboditi optuènog du`nosti da naknadi u cjelini ili djelimi~no tro{kove krivi~nog postupka iz ~lana 185. stava 2. ta~ke a) do h) ovog zakona, ako bi njihovim pla}anjem bilo dovedeno u pitanje izdràvanje optuènog ili osobe koju je on duàn da izdràva. Ako se ove okolnosti utvrde nakon dono{enja odluke o tro{kovima, sudija moè izdati posebno rje{enje kojim osloba|a optuènog du`nosti naknade tro{kova krivi~nog postupka. ^lan 189. Tro{kovi postupka u slu~aju obustave postupka, osloba|aju}e ili odbijaju}e presude Kad se obustavi krivi~ni postupak ili kad se donese presuda kojom se optuèni osloba|a optu`be ili kojom se optu`ba odbija, izre}i }e se u rje{enju, odnosno presudi da tro{kovi krivi~nog postupka iz ~lana 185. stava 2. ta~ke a) do f) ovog zakona, kao i nu`ni izdaci optuènog i nu`ni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret budètskih sredstava, osim u slu~ajevima odre|enim u stavu 2. ovog ~lana. Osoba koja je svjesno podnijela la`nu prijavu, snosit }e tro{kove krivi~nog postupka. Kad Sud odbije optu`bu zbog nenadle`nosti, odluku o tro{kovima donije}e nadle`ni sud. Ako zahtjev za naknadu nu`nih izdataka i nagrade iz stava 1. ovog ~lana ne bude usvojen ili Sud o njemu ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podno{enja zahtjeva, optuèni i branitelj imaju pravo da potraìvanja ostvaruju u parni~nom postupku protiv Bosne i Hercegovine. ^lan 190. Nagrada i nu`ni izdaci branitelja
^lan 191. Tro{kovi postupka po pravnim lijekovima O du`nosti pla}anja tro{kova u postupku po pravnim lijekovima odlu~uje se u skladu s odredbama ~l. 185. do 190. ovog zakona. ^lan 192. Posebni propisi o naknadi tro{kova Detaljnije propise o naknadi tro{kova krivi~nog postupka i visini pau{alnog iznosa donosi Vije}e ministara Bosne i Hercegovine. GLAVA XVII - IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI ^lan 193. Predmet imovinskopravnog zahtjeva Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed u~injenja krivi~nog djela raspravit }e se na prijedlog ovla{tene osobe u krivi~nom postupku ako se time ne bi znatno odugovla~io ovaj postupak. Imovinskopravni zahtjev moè se odnositi na naknadu {tete, povrat stvari ili poni{tavanje odre|enog pravnog posla.
(2)
(1) (2)
(1)
(2)
(3)
(4)
^lan 194. Podno{enje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva (1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivi~nom postupku moè podnijeti osoba koja je ovla{tena da takav zahtjev ostvaruje u parni~nom postupku. (2) Ako je usljed krivi~nog djela o{te}ena imovina Bosne i Hercegovine, organ ovla{ten zakonom da se stara o za{titi te imovine moè u krivi~nom postupku u~estvovati u skladu s ovla{tenjima koja ima na osnovu tog zakona. ^lan 195. Postupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivi~nom postupku podnosi se Sudu. Prijedlog se moè podnijeti najkasnije do zavr{etka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivi~nopravne sankcije pred Sudom. Osoba ovla{tena na podno{enje prijedloga du`na je da odre|eno ozna~i svoj zahtjev i da podnese dokaze. Ako ovla{tena osoba nije podnijela prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivi~nom postupku do potvr|ivanja optu`nice, bit }e obavije{tena da taj prijedlog moè podnijeti do zavr{etka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivi~nopravne sankcije. Ako su usljed krivi~nog djela o{te}ena sredstva Bosne i Hercegovine, a prijedlog nije podnesen, Sud }e o tome obavijestiti organ iz ~lana 194. stava 2. ovog zakona. Ako ovla{tena osoba ne podnese imovinskopravni zahtjev do zavr{etka glavnog pretresa ili ako predloì upu}ivanje na parni~ni postupak, a podaci krivi~nog postupka pruàju pouzdan osnov za potpuno ili djelimi~no rje{enje imovinskopravnog zahtjeva, Sud }e u osu|uju}oj presudi odlu~iti da se optuènom izrekne mjera oduzimanja imovinske koristi. ^lan 196. Odustajanje od prijedloga Ovla{tena osoba moè do zavr{etka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivi~nopravne sankcije odustati od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivi~nom postupku i ostvarivati ga u parni~nom postupku. U slu~aju odustajanja od prijedloga, takav prijedlog se ne moè ponovo podnijeti, osim ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno.
(1) (2) (3) (4)
(1)
(2) (3) (4)
(5)
Nagradu i nu`ne izdatke branitelja du`na je platiti zastupana osoba, bez obzira na to ko je po odluci Suda duàn snositi tro{kove krivi~nog postupka, osim ako po odredbama ovog zakona nagrada i nu`ni izdaci branitelja padaju na teret sredstava Suda. Ako je osumnji~enom, odnosno optuènom bio postavljen branitelj, a pla}anjem nagrade i nu`nih izdataka bi bilo dovedeno u pitanje njegovo izdràvanje ili izdràvanje osoba koje je obavezan izdràvati, nagrada i nu`ni izdaci branitelja isplatit }e se iz sredstava Suda.
(1)
Ako je imovinskopravni zahtjev poslije podnesenog prijedloga a prije zavr{etka pretresa za odre|ivanje sankcije pre{ao na drugu osobu po pravilima imovinskog prava, pozva}e se ta osoba da se izjasni da li ostaje kod prijedloga. Ako se uredno pozvani ne odazove, smatra se da je odustao od prijedloga.
(1) (2)
^lan 197. Obaveze Tuìtelja i Suda u vezi utvr|ivanja ~injenica (1) Tuìtelj je duàn da prikupi dokaze i izvidi sve {to je potrebno za odlu~ivanje o imovinskopravnom zahtjevu vezanom za krivi~no djelo. (2) Sud }e ispitati optuènog o ~injenicama vezanim za prijedlog ovla{tene osobe. ^lan 198. Odlu~ivanje o imovinskopravnom zahtjevu O imovinskopravnom zahtjevu odlu~uje Sud. U presudi kojom optuènog ogla{ava krivim Sud moè o{te}enom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu moè dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimi~no, a za ostatak ga uputiti na parni~ni postupak. Ako podaci krivi~nog postupka ne pruàju pouzdan osnov ni za potpuno ni za djelimi~no presu|enje, Sud }e o{te}enog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moè da ostvaruje u parni~nom postupku. Kad Sud donese presudu kojom se optuèni osloba|a optu`be ili kojom se optu`ba odbija ili kad rje{enjem obustavi krivi~ni postupak, uputit }e o{te}enog da imovinskopravni zahtjev moè ostvarivati u parni~nom postupku. ^lan 199. Odluka o predaji stvari o{te}enom Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat stvari, a Sud ustanovi da stvar pripada o{te}enom i da se nalazi kod optuènog ili kod nekog od u~esnika na glavnom pretresu ili kod osobe kojoj su oni dali stvar na ~uvanje, odredit }e u presudi da se stvar preda o{te}enom. ^lan 200. Odlu~ivanje o poni{tavanju odre|enog pravnog posla Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na poni{tavanje odre|enog pravnog posla, a Sud utvrdi da je zahtjev osnovan, izre}i }e u presudi potpuno ili djelimi~no poni{tavanje tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proisti~u, ne diraju}i u prava tre}ih osoba. ^lan 201. Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu Sud moè izmijeniti pravomo}nu presudu koja sadrì odluku o imovinskopravnom zahtjevu samo povodom ponavljanja krivi~nog postupka. Izvan slu~aja iz stava 1. ovog ~lana, osu|eni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parni~nom postupku zahtjevati da se pravomo}na presuda kojom je odlu~eno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni i to ako postoje uvjeti za ponavljanje postupka odredbama koje vaè za parni~ni postupak. ^lan 202. Privremene mjere obezbje|enja Privremene mjere obezbje|enja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed u~injenja krivi~nog djela mogu se odrediti u krivi~nom postupku po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana donosi Sud. Dopu{tena je àlba protiv ovog rje{enja o kojoj odlu~uje vije}e iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona. @alba ne zadràva izvr{enje rje{enja.
(3)
^lan 203. Vra}anje stvari u toku postupka Ako je rije~ o stvarima koje nesumnjivo pripadaju o{te}enom, a ne sluè kao dokaz u krivi~nom postupku, te }e se stvari predati o{te}enom i prije zavr{etka postupka. Ako se vi{e o{te}enih spore o svojini na stvari, uputit }e se na parni~ni postupak, a Sud }e u krivi~nom postupku odrediti samo ~uvanje stvari kao privremenu mjeru obezbje|enja. Stvari koje sluè kao dokaz oduzet }e se privremeno i po zavr{etku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se moè vratiti i prije zavr{etka postupka, uz obavezu da je na zahtjev donese. ^lan 204. Mjere obezbje|enja prema tre}im osobama Ako o{te}eni ima zahtjev prema tre}oj osobi zbog toga {to se kod nje nalaze stvari pribavljene krivi~nim djelom ili zbog toga {to je ona usljed krivi~nog djela ostvarila imovinsku korist, Sud moè u krivi~nom postupku, na prijedlog ovla{tene osobe (~lan 194.) i po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak, odrediti privremene mjere obezbje|enja i prema toj tre}oj osobi. Odredbe ~lana 202. stava 2. ovog zakona primjenjuju se i u ovom slu~aju. U presudi kojom se optuèni ogla{ava krivim Sud }e ili ukinuti mjere iz stava 1. ovog ~lana, ako ve} ranije nisu ukinute ili }e o{te}enog uputiti na parni~ni postupak, s tim {to }e se ove mjere ukinuti ako parni~ni postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi Sud.
(1) (2)
(1)
(2)
(3)
GLAVA XVIII - OSTALE ODREDBE ^lan 205. Obustava postupka u slu~aju smrti osumnji~enog, odnosno optuènog Kad se u toku krivi~nog postupka ustanovi da je osumnji~eni, odnosno optuèni umro, postupak }e se obustaviti. ^lan 206. Postupak u slu~aju neura~unljivosti osumnji~enog, odnosno optuènog Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnji~eni, odnosno optuèni u vrijeme u~injenja krivi~nog djela bio neura~unljiv, Sud donosi odgovaraju}u odluku u skladu s ~lanom 389. ovog zakona. Ako se osumnji~eni, odnosno optuèni nalazi u pritvoru ili u psihijatrijskoj ustanovi, ne}e se pustiti na slobodu ve} }e Sud donijeti rje{enje o njegovom privremenom zadràvanju u trajanju do 30 dana od dana dono{enja rje{enja. ^lan 207. Du{evno oboljenje osumnji~enog, odnosno optuènog u toku postupka Kad se u toku krivi~nog postupka utvrdi da je osumnji~eni, odnosno optuèni po u~injenom krivi~nom djelu obolio od kakvog du{evnog oboljenja, rje{enjem }e se prekinuti krivi~ni postupak (~lan 388). ^lan 208. Primjena pravila me|unarodnog prava U pogledu isklju~enja krivi~nog gonjenja za strance koji uìvaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, primjenjuju se pravila me|unarodnog prava. U slu~aju sumnje da li se radi o osobama iz stava 1. ovog ~lana, Sud }e se za obja{njenje obratiti nadle`nom ministarstvu Bosne i Hercegovine.
(1) (2)
(1) (2)
(1)
(2)
^lan 209. Odobrenje za krivi~no gonjenje Kad je zakonom propisano da je za krivi~no gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenje nadle`nog dràvnog organa, Tuìtelj ne moè provesti istragu niti podi}i optu`nicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato. ^lan 210. Posebni uvjeti za krivi~no gonjenje U slu~aju kada je krivi~no djelo izvr{eno van teritorije Bosne i Hercegovine, Tuìtelj moè poduzeti krivi~no gonjenje ako je to krivi~no djelo propisano u zakonu Bosne i Hercegovine. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana Tuìtelj }e poduzeti krivi~no gonjenje samo u slu~aju ako je izvr{eno djelo propisano kao krivi~no djelo i po zakonu dràve na ~ijoj je teritoriji krivi~no djelo izvr{eno. Ni u tom slu~aju krivi~no gonjenje se ne}e poduzeti ako se po zakonu te dràve krivi~no gonjenje preduzima po zahtjevu o{te}enog, a takav zahtjev nije podnesen. Tuìtelj moè poduzeti krivi~no gonjenje bez obzira na zakon dràve na ~ijoj je teritoriji krivi~no djelo u~injeno, u slu~aju da se radi o krivi~nom djelu protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili ako se to djelo smatra krivi~nim djelom prema pravilima me|unarodnog prava. ^lan 211. Ka`njavanje za odugovla~enje postupka Sud moè u toku postupka kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM Tuìtelja, branitelja, punomo}nika, zakonskog zastupnika ili o{te}enog, ako su njihovi postupci o~igledno upravljeni na odugovla~enje krivi~nog postupka. O ka`njavanju Tuìtelja obavijestit }e se Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e Bosne i Hercegovine, a o ka`njavanju branitelja obavijestit }e se nadle`na advokatska komora. ^lan 212. Davanje podataka iz kaznene evidencije Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, tuìla{tvima i organima unutra{njih poslova u vezi s krivi~nim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osu|ivana, kao i nadle`nim organima za izvr{enje krivi~nopravnih sankcija i nadle`nim organima koji u~estvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja osude. Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloèni zahtjev, dati i dràvnim organima ako jo{ traju odre|ene mjere sigurnosti ili pravne posljedice osude. Gra|anima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osu|ivanosti ili neosu|ivanosti ako su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava. Niko nema pravo traìti od gra|ana da podnose dokaze o svojoj osu|ivanosti, odnosno neosu|ivanosti. Odredbe st. 1. do 4. ovog ~lana su posebne odredbe koje se odnose i na Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine. DIO DRUGI - TOK POSTUPKA GLAVA XIX - ISTRAGA ^lan 213. Obaveza prijavljivanja krivi~nog djela Slu`bene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Bosni i Hercegovini, javnim preduze}ima i ustanovama du`ne su da prijave krivi~na djela o kojima su obavije{tene ili za koja saznaju na koji drugi na~in. U takvim okolnostima, slu`bena ili odgovorna osoba }e poduzeti mjere da bi se sa~uvali tragovi krivi~nog djela, predmeti na kojima je ili pomo}u kojih je u~injeno krivi~no djelo i drugi dokazi o (2) (2)
(1)
njima i obavijestit }e ovla{tenu slu`benu osobu ili Tuìla{tvo bez odlaganja. Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspita~i, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su ovla{tene ili du`ne da pruàju za{titu i pomo} maloljetnim osobama, da vr{e nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika, a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba `rtva seksualnog, fizi~kog ili nekog drugog zlostavljanja, du`ni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovla{tenu slu`benu osobu ili Tuìtelja. ^lan 214. Prijavljivanje krivi~nog djela od strane gra|ana Gra|anin ima pravo prijaviti izvr{enje krivi~nog djela. Svako je duàn prijaviti u~injenje krivi~nog djela kada neprijavljivanje krivi~nog djela predstavlja krivi~no djelo. ^lan 215. Podno{enje prijave Prijava se podnosi Tuìtelju, pismeno ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit }e se na posljedice la`nog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit }e se zapisnik, a ako je prijava saop}ena telefonom, sa~init }e se slu`bena zabilje{ka. Ako je prijava podnesena Sudu, ovla{tenoj slu`benoj osobi ili nekom drugom sudu ili tuìtelju u Bosni i Hercegovini, oni }e tu prijavu primiti i odmah je dostaviti Tuìtelju. ^lan 216. Naredba o sprovo|enju istrage Tuìtelj nare|uje sprovo|enje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvr{eno krivi~no djelo. O sprovo|enju istrage donosi se naredba, koja sadrì: podatke o u~initelju krivi~nog djela ukoliko su poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilje`ja krivi~nog djela, zakonski naziv krivi~nog djela, okolnosti koje potvr|uju osnove sumnje za sprovo|enje istrage i postoje}e dokaze. U naredbi Tuìtelj }e navesti koje okolnosti treba istraìti i koje istra`ne radnje treba poduzeti. Tuìtelj ne}e narediti sprovo|enje istrage ako je iz prijave i prate}ih spisa o~igledno da prijavljeno djelo nije krivi~no djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba u~inila krivi~no djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhva}eno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isklju~uju krivi~no gonjenje. O nesprovo|enju istrage, kao i o razlozima za to, Tuìtelj }e obavijestiti o{te}enog i podnositelja prijave u roku od tri dana. O{te}eni i podnositelj prijave imaju pravo podnijeti pritu`bu u roku od osam dana uredu Tuìtelja. ^lan 217. Sprovo|enje istrage U toku sprovo|enja istrage Tuìtelj moè poduzeti sve istra`ne radnje, uklju~uju}i ispitivanje osumnji~enog i saslu{anje o{te}enog i svjedoka, vr{enje uvi|aja i rekonstrukcije doga|aja, preduzimanje posebnih mjera koje obezbje|uju sigurnost svjedoka i informacija i nare|ivanje potrebnih vjesta~enja. O poduzetim istra`nim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu s ovim zakonom.
(2)
(1) (2)
(3)
(1) (2)
(3)
(1)
(1) (2)
(2)
(1)
(3)
(2) (3) (4) (5)
(4)
(1)
(1)
^lan 218. Nadzor Tuìtelja nad radom ovla{tenih slu`benih osoba (1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvr{eno krivi~no djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovla{tena slu`bena osoba je du`na odmah obavijestiti Tuìtelja i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere da se prona|e u~initelj krivi~nog djela, da se sprije~i skrivanje ili bjekstvo osumnji~enog ili sau~esnika, da se otkriju i sa~uvaju tragovi
(2)
(3)
(4)
krivi~nog djela i predmeti koji mogu posluìti kao dokazi, te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivi~nom postupku. Ako postoje osnovi sumnje da je izvr{eno krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana, ovla{tena slu`bena osoba du`na je u slu~aju opasnosti od odlaganja poduzeti neophodne radnje radi izvr{enja zadataka iz stava 1. ovog ~lana. Prilikom preduzimanja ovih radnji, ovla{tena slu`bena osoba du`na je postupati po ovom zakonu. O svemu {to je preduzeto ovla{tena slu`bena osoba du`na je odmah obavijestititi Tuìtelja i dostaviti prikupljene predmete koji mogu posluìti kao dokaz. Ako postoje osnovi sumnje da je izvr{eno krivi~no djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovla{tena slu`bena osoba je du`na obavijestiti Tuìtelja o svim raspoloìvim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzela najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivi~no djelo po~injeno. U slu~ajevima iz st. 1. do 3. ovog ~lana, Tuìtelj }e donijeti naredbu o sprovo|enju istrage ako to ocijeni potrebnim. ^lan 219. Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza Radi izvr{enja zadataka iz ~lana 218. ovog zakona, ovla{tena slu`bena osoba moè: prikupljati potrebne izjave od osoba; izvr{iti potreban pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage; ograni~iti kretanje na odre|enom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odre|ena radnja; poduzeti potrebne mjere u vezi s utvr|ivanjem identiteta osoba i predmeta; raspisati potragu za osobom i stvarima za kojima se traga; u prisustvu odgovorne osobe pretraìti odre|ene objekte i prostorije dràvnih organa, javnih preduze}a i ustanova, obaviti uvid u odre|enu njihovu dokumentaciju, kao i poduzeti druge potrebne mjere i radnje. O ~injenicama i okolnostima koje su utvr|ene pri preduzimanju pojedinih radnji, kao i o predmetima koji su prona|eni ili oduzeti, sastavit }e se zapisnik ili slu`bena zabilje{ka. Pri prikupljanju izjava od osoba, ovla{tena slu`bena osoba moè izdati pismeni poziv osobi da do|e u slu`bene prostorije, pod uvjetom da se u pozivu nazna~e razlozi pozivanja. Osoba ne mora dati nikakvu izjavu ni odgovarati na pitanja koja joj ovla{tena slu`bena osoba postavlja, osim davanja osobnih podataka, o ~emu }e ga ovla{tena slu`bena osoba pou~iti. Prilikom prikupljanja izjava od osobe, ovla{tena slu`bena osoba }e postupiti u skladu s ~lanom 78. ovog zakona, odnosno u skladu s ~lanom 86. ovog zakona. U tom slu~aju se zapisnici o prikupljenim izjavama mogu upotrijebiti kao dokazi u krivi~nom postupku. Osoba prema kojoj je poduzeta neka od radnji ili mjera iz ovog ~lana ima pravo da podnese pritu`bu Tuìtelju u roku od tri dana. Tuìtelj }e provjeriti osnovanost pritu`be i ako utvrdi da su se u poduzetim radnjama ili mjerama stekla obilje`ja krivi~nog djela ili povreda radne obaveze, postupit }e prema pritu`bi u skladu sa zakonom. Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, ovla{tena slu`bena osoba sastavlja izvje{taj. Uz izvje{taj dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvje{taji, spisi o poduzetim radnjama i mjerama, slu`bene zabilje{ke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspje{no vo|enje postupka, uklju~uju}i sve ~injenice i dokaze koji idu u korist osumnji~enom. Ako ovla{tena slu`bena osoba poslije podno{enja izvje{taja sazna za nove ~injenice, dokaze ili tragove krivi~nog djela, du`na je prikupljati potrebna obavje{tenja i izvje{taj o tome kao dopunu prethodnog izvje{taja odmah predati Tuìtelju. Tuìtelj moè prikupljati izjave i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih krivi~nih
djela iste osobe, njezinih sau~esnika ili krivi~nih djela drugih u~initelja. ^lan 220. Zadràvanje na mjestu u~injenja krivi~nog djela Ovla{tena slu`bena osoba ima pravo da osobe zate~ene na mjestu u~injenja krivi~nog djela zadrì radi prikupljanja izjava ako te osobe mogu dati obavje{tenja va`na za krivi~ni postupak i o tome je du`na obavjestiti Tuìtelja. Zadràvanje tih osoba na mjestu u~injenja krivi~nog djela ne moè trajati duè od {est sati. Ovla{tena slu`bena osoba, moè fotografirati i uzimati otiske prstiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je u~inila krivi~no djelo. Kada to doprinosi efikasnosti postupka, ovla{tena slu`bena osoba moè javno objaviti fotografiju te osobe, ali samo po odobrenju Tuìtelja. Ako je potrebno da se utvrdi od koga poti~u otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovla{tena slu`bena osoba moè uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji vjerovatno}a da su mogle do}i u dodir s tim predmetima. Osoba prema kojoj je poduzeta neka od radnji iz ovog ~lana ima pravo da podnese pritu`bu Tuìtelju. ^lan 221. Uvi|aj i vje{ta~enje Ovla{tena slu`bena osoba, nakon obavje{tavanja Tuìtelja, du`na je izvr{iti uvi|aj i odrediti potrebna vje{ta~enja, osim obdukcije i ekshumacije le{a. Ako je Tuìtelj prisutan na licu mjesta u toku vr{enja uvi|aja od strane ovla{tenih slu`benih osoba, moè traìti da ovla{tena slu`bena osoba izvr{i odre|ene radnje koje on smatra neophodnim. Sve radnje poduzete tokom uvi|aja moraju se dokumentovati i detaljno obrazloìti kako u zapisniku, tako i u posebnom slu`benom izvje{taju. ^lan 222. Obdukcija i ekshumacija Ukoliko postoji sumnja ili je o~igledno da je smrt prouzrokovana krivi~nim djelom ili je u vezi s u~injenjem krivi~nog djela, Tuìtelj }e narediti izvo|enje obdukcije. Ako je le{ ve} zakopan, odredit }e se ekshumacija u cilju pregleda i obdukcije, o ~emu }e Tuìtelj zatraìti naredbu od Suda. ^lan 223. Sudsko obezbje|enje dokaza Kada je u interesu pravde da se svjedok saslu{a kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom pretresu zato {to postoji mogu}nost da ne}e biti dostupan Sudu za vrijeme su|enja, sudija za prethopdni postupak moè, na prijedlog stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom saslu{anju. Saslu{anje }e se sprovesti u skladu s ~lanom 262. ovog zakona. Prije upotrebe izjave svjedoka iz stava 1. ovog ~lana, stranka, odnosno branilac koji traì da se izjava uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu mora dokazati da je, i pored svih uloènih napora da se osigura prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. Ova izjava se ne moè koristiti ako je svjedok prisutan na glavnom pretresu. Ukoliko stranke ili branitelj smatraju da }e do}i do nestanka odre|enog dokaza, odnosno do nemogu}nosti izvo|enja takvog dokaza na glavnom pretresu, predloì}e sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju obezbje|enja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje dokazivanja, obavijesti}e o tome stranke i branioca. Ako sudija za prethodni postupak odbije prijedlog iz st. 1. i 3. ovog ~lana, donijet }e rje{enje protiv kojeg se moè izjaviti àlba vije}u iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona.
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(1)
(3)
(4)
(2)
(5)
(3)
(4)
(6)
(1)
^lan 224. Obustava istrage Tuìtelj }e naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovi da: a) djelo koje je u~inio osumnji~eni nije krivi~no djelo, b) nema dovoljno dokaza da je osumnji~eni u~inio krivi~no djelo, c) je djelo obuhva}eno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje isklju~uju krivi~no gonjenje. O obustavi istrage Tuìtelj }e obavijestiti o{te}enog koji ima prava predvi|ena u ~lanu 216. ovog zakona. Tuìtelj, u slu~ajevima iz stava 1. ta~ke b) ovog ~lana, moè ponovo otvoriti istragu ako se dobiju dodatne informacije koje pruàju dovoljno razloga za vjerovanje da je osumnji~eni u~inio krivi~no djelo. ^lan 225. Okon~anje istrage Tuìtelj okon~ava istragu kad na|e da je stanje stvari dovoljno razja{njeno da se moè podi}i optu`nica. Okon~anje istrage }e se zabiljeìti u spisu. Prije okon~anja istrage Tuìtelj }e saslu{ati osumnji~enog, ukoliko ranije nije bio saslu{an. Ako se istraga ne zavr{i u roku od {est mjeseci od dono{enja naredbe o sprovo|enju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okon~ala poduzet }e kolegij Tuìla{tva. (1)
moè se predloìti da se pritvor produì ili da se pusti na slobodu. ^lan 228. Odlu~ivanje o optu`nici Sudija za prethodno saslu{anje moè potvrditi ili odbiti sve ili pojedine ta~ke optu`nice. u roku od 8 dana od dana prijema optu`nice. Ukoliko odbije sve ili pojedine ta~ke optu`nice, sudija za prethodno saslu{anje donosi rje{enje koje se dostavlja Tuìtelju. Protiv ovog rje{enja àlba nije dopu{tena. Prilikom potvr|ivanja optu`nice, sudija za prethodno saslu{anje prou~ava svaku ta~ku optu`nice i materijale koje mu je dostavio Tuìtelj kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje. Po{to se potvrde pojedine ili sve ta~ke optu`nice, osumnji~eni dobija status optuènog. Sudija za prethodno saslu{anje dostavlja optu`nicu optuènom i njegovom branitelju. Sudija za prethodno saslu{anje dostavit }e optu`nicu optuènom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvr|ivanju optu`nice. Sudija za prethodno saslu{anje obavijestit }e optuènog da }e u roku od 15 dana od dana dostavljanja optu`nice biti pozvan da se izjasni da li priznaje ili pori~e krivnju za svaku ta~ku optu`nice, da li namjerava podnijeti prethodne prigovore, te da navede prijedloge dokaza koje treba izvesti na glavnom pretresu. Nakon odbijanja svih ili pojedinih ta~aka u optu`nici, Tuìtelj moè podnijeti novu ili izmijenjenu optu`nicu koja moè biti zasnovana na novim dokazima. Nova, odnosno izmjenjena optu`nica podnosi se na potvr|ivanje. ^lan 229. Izja{njenje o krivnji Izjavu o krivnji optuèni daje sudiji za prethodno saslu{anje u prisustvu Tuìtelja i branitelja. Izjava o krivnji unosi se u zapisnik. Ukoliko se optuèni ne izjasni o krivnji, sudija za prethodno saslu{anje }e po slu`benoj du`nosti unijeti u zapisnik da optuèni pori~e krivnju. Ako se optuèni izjasni da je kriv, sudija za prethodno saslu{anje }e uputiti predmet sudiji odnosno vije}u radi zakazivanja ro~i{ta na kome }e se utvrditi postojanje uvjeta iz ~lana 230. ovog zakona. Ukoliko se optuèni proglasi krivim nakon zavr{etka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivnje i naknadno prizna krivnju, njegova izjava o poricanju krivnje ne}e biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcije. Nakon uno{enja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, sudija za prethodno saslu{anje }e proslijediti predmet sudiji, odnosno vije}u kojem je predmet dodijeljen u svrhu zakazivanja glavnog pretresa i to najkasnije u roku od 60 dana od dana izja{njavanja o krivnji. Ovaj rok se moè izuzetno produìti za jo{ 30 dana. ^lan 230. Razmatranje izjave o priznanju krivnje Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje, Sud provjerava: a) da se do izjave o priznanju krivnje do{lo dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogu}im posljedicama, uklju~uju}i i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i tro{kove krivi~nog postupka, (2) b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji optuènog. Ako Sud prihvati izjavu o priznanju krivnje, izjava optuènog }e se unijeti u zapisnik. Istovremeno odredit }e
(2)
(2) (3)
(3)
(4)
(1) (2) (3)
(5)
GLAVA XX - POSTUPAK OPTU@IVANJA ^lan 226. Podizanje optu`nice Kad u toku istrage Tuìtelj na|e da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnji~eni u~inio krivi~no djelo, pripremit }e i uputiti optu`nicu sudiji za prethodno saslu{anje. Nakon podizanja optu`nice, osumnji~eni, odnosno optuèni i branitelj, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. Nakon podizanja optu`nice, stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno saslu{anje preduzimanje radnji u skaldu s ~lanom 223. ovog zakona. ^lan 227. Sadràj optu`nice Optu`nica sadrì: a) naziv Suda, b) ime i prezime osumnji~enog, s osobnim podacima, c) opis djela iz kog proizlaze zakonska obilje`ja krivi~nog djela, vrijeme i mjesto u~injenja krivi~nog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvr{eno krivi~no djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivi~no djelo {to preciznije odredi, d) zakonski naziv krivi~nog djela, s navo|enjem odredbe krivi~nog zakona, e) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz nazna~enje imena svjedoka i vje{taka, spisa koje treba pro~itati i predmeta koji sluè kao dokaz, f) rezultat istrage, (2) (3) g) materijal koji potkrijepljuje navode optu`nice. Jednom optu`nicom moè se obuhvatiti vi{e krivi~nih djela ili vi{e osumnji~enih. Ako se osumnji~eni nalazi na slobodi, u optu`nici se moè predloìti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru (4)
(1)
(1)
(2) (3)
(2)
(3)
(1)
(1)
(3)
se datum odràvanja pretresa za izricanje krivi~nopravne sankcije i to u roku od najkasnije tri dana. Ako Sud odbaci izjavu o priznanju krivnje, o tome }e obavijestiti stranke i branitelja i to konstatovati u zapisnik. Izjava o priznanju krivnje ne moè se koristiti kao dokaz u krivi~nom postupku. ^lan 231. Pregovaranje o krivnji Osumnji~eni, odnosno optuèni i njegov branitelj mogu pregovarati sa Tuìteljem o uvjetima priznavanja krivnje za djelo za koje se osumnji~eni, odnosno optuèni tereti. Prilikom pregovaranja sa osumnji~enim, odnosno optuènim i braniteljem o priznanju krivnje u skladu sa stavom 1. ovog ~lana, Tuìtelj moè predloìti izricanje kazne ispod zakonom odre|enog minimuma kazne zatvora za to krivi~no djelo, odnosno blaù sankciju za osumnji~enog, odnosno optuènog. Sporazum o priznanju krivnje sa~injava se u pismenom obliku i sudija za prethodno saslu{anje, sudija, odnosno vije}e moè ga usvojiti ili odbaciti. Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, Sud provjerava: a) da se do sporazuma o priznanju krivnje do{lo dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogu}im posljedicama, uklju~uju}i i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i tro{kove krivi~nog postupka, b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnji~enog, odnosno optuènog, c) da osumnji~eni, odnosno optuèni razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odri~e prava na su|enje i da ne moè uloìti àlbu na krivi~nopravnu sankciju koja }e mu se izre}i. Ako Sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjava osumnji~enog, odnosno optuènog }e se unijeti u zapisnik. Istovremeno }e se odrediti datum odràvanja pretresa za izricanje krivi~nopravne sankcije, predvi|ene sporazumom iz stava 3. ovog ~lana, i to u roku od najkasnije tri dana. Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivnje, o tome }e obavijestiti stranke i branitelja i to konstatovati u zapisnik. Priznanje dato pred sudijom za prethodni postupak, sudijom za prethodno saslu{anje, sudijom, odnosno vije}em ne moè se koristiti kao dokaz u krivi~nom postupku. O rezultatima pregovaranja o krivnji, Sud }e obavijestiti o{te}enog. ^lan 232. Povla~enje optu`nice Tuìtelj moè povu}i optu`nicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvr|ivanja, a nakon toga, pa do po~etka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno saslu{anje koji je potvrdio optu`nicu. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, postupak se obustavlja rje{enjem, a o ~emu se odmah obavje{tavaju osumnji~eni, odnosno optuèni i branitelj, kao i o{te}eni. ^lan 233. Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru Prethodnim prigovorima se: a) osporava nadle`nost, b) ukazuje na formalne nedostatke u optu`nici, c) osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja, d) zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,
(2)
(3)
(1) (2)
e) osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branitelja na osnovu ~lana 46. stav 1. ovog zakona. Prethodni prigovori podnose se Sudu pismeno u roku od 15 dana od dana uru~enja optu`nice, a o njima }e se odlu~iti do dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vije}u, u svrhu zakazivanja glavnog pretresa. O prethodnim prigovorima odlu~uje sudija za prethodno saslu{anje koji ne moè u~estvovati u su|enju. Protiv rje{enja kojim se odlu~uje o prethodnim prigovorima àlba nije dopu{tena.
GLAVA XXI - GLAVNI PRETRES Odjeljak 1 - Javnost glavnog pretresa ^lan 234. Op}a javnost Glavni pretres je javan. Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe. Osobe koje su prisutne na glavnom pretresu ne smiju nositi oru`je ili opasno oru|e, osim ~uvara optuènog, i osoba kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vije}a. ^lan 235. Isklju~enje javnosti Od otvaranja zasjedanja pa do zavr{etka glavnog pretresa sudija, odnosno vije}e moè u svako doba, po slu`benoj du`nosti ili po prijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek po njihovom saslu{anju, isklju~iti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu dràvne sigurnosti ili ako je to potrebno radi ~uvanja dràvne, vojne, slu`bene ili va`ne poslovne tajne, ~uvanja javnog reda, za{tite morala u demokratskom dru{tvu, osobnog i intimnog `vota optuènog ili o{te}enog ili za{tite interesa maloljetnika ili svjedoka. ^lan 236. Na koga se ne odnosi isklju~enje javnosti Isklju~enje javnosti ne odnosi se na stranke, branitelja, o{te}enog, zakonskog zastupnika i punomo}nika. Sudija, odnosno vije}e moè dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost isklju~ena budu prisutne slu`bene osobe, znanstveni i javni radnici, a na zahtjev optuènog moè to dopustiti i njegovom bra~nom, odnosno izvanbra~nom drugu i bliskim srodnicima. Sudija, odnosno vije}e }e upozoriti osobe koje su prisutne glavnom pretresu na kome je javnost isklju~ena da su du`ne da kao tajnu ~uvaju sve ono {to su na pretresu saznale i da neovla{teno odavanje tajne predstavlja krivi~no djelo. ^lan 237. Odluka o isklju~enju javnosti Odluku o isklju~enju javnosti donosi sudija, odnosno vije}e rje{enjem koje mora biti obrazloèno i javno objavljeno. Rje{enje o isklju~enju javnosti moè se pobijati samo u àlbi na presudu. ^lan 238. Obavezno prisustvo na glavnom pretresu Sudija, odnosno ~lanovi vije}a i zapisni~ar moraju biti neprekidno prisutni na glavnom pretresu. Ako je u izgledu da }e glavni pretres trajati duè, predsjednik vije}a moè zatraìti od predsjednika Suda da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamijenili ~lanove vije}a u slu~aju njihove sprije~enosti.
(3) (4)
(1) (2) (3)
(5)
(1) (2)
(6)
(3)
(7)
(1)
(1) (2)
(2)
Odjeljak 2 - Rukovo|enje glavnim pretresom
(1) (2)
(1)
(1) (2)
(3) (4)
^lan 239. Obaveze sudije, odnosno predsjednika vije}a Sudija, odnosno predsjednik vije}a rukovodi glavnim pretresom. Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a je da se stara za svestrano pretresanje predmeta, utvr|ivanja istine i otklanjanje svega {to odugovla~i postupak, a ne doprinosi razja{njenju stvari. Ukoliko ovim zakonom nije druga~ije propisano, o prijedlozima stranaka i branitelja odlu~uje sudija, odnosno predsjednik vije}a. Odluke sudije, odnosno predsjednika vije}a se uvijek objavljuju i, s kratkim obrazloènjem razmatranih ~injenica, unose u zapisnik o glavnom pretresu. ^lan 240. Redoslijed radnji glavnog pretresa
komoru ~iji je branilac ~lan - radi preduzimanja daljih mjera. (4) Braniocu ili punomo}niku o{te}enog koji, nakon {to je ka`njen, produì da naru{ava red, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè uskratiti dalje zastupanje na glavnom pretresu i kazniti ga nov~anom kaznom do 30.000 KM. Rje{enje o tome, s obrazloènjem, unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rje{enja dopu{tena je posebna àlba. Glavni pretres }e se prekinuti ili odloìti, dok optuèni ne uzme drugog branioca i ne pripremi za odbranu. ^lan 243. Davanje la`nog iskaza od strane svjedoka ili vje{taka Ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vje{tak na glavnom pretresu dao la`ni iskaz, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti da se sa~ini poseban prijepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vje{taka koji }e se dostaviti Tuìtelju. Odjeljak 3 - Pretpostavke za odràvanje glavnog pretresa ^lan 244. Otvaranje zasjedanja Sudija, odnosno predsjednik vije}a otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa. Zatim }e sudija, odnosno predsjednik vije}a utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit }e da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale. ^lan 245. Nedolazak Tuìtelja, odnosno osobe koja ga zamjenjuje na glavni pretres (1) Ako Tuìtelj ili osoba koja ga zamjenjuje i koja je uredno pozvana ne do|e na glavni pretres, glavni pretres }e se odloìti. Sudija, odnosno predsjednik vije}a pozvat }e Tuìtelja, odnosno osobu koja ga zamjenjuje da iznese razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave, sudija }e utvrditi da li treba biti ka`njen kaznom iz stava 2. ovog ~lana. Ako se Tuìtelj, odnosno osoba koja ga zamjenjuje ka`njava, o tome obavje{tava Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e Bosne i Hercegovine. (2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM Tuìtelja, odnosno osobu koja ga zamjenjuje i koja se na uredan poziv Suda za glavni pretres nije odazvala i nije opravdala svoj izostanak. ^lan 246. Nedolazak optuènog na glavni pretres Ako je optuèni uredno pozvan, a na glavni pretres ne do|e niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e odloìti glavni pretres i narediti da se optuèni na idu}i glavni pretres prinudno dovede. Ako do privo|enja optuèni opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vije}a }e opozvati naredbu o prinudno dovo|enju. Ako optuèni koji je uredno pozvan o~igledno izbjegava da do|e na glavni pretres i ako prinudnom dovo|enje nije uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè optuènom odrediti pritvor. Protiv rje{enja o odre|ivanju pritvora, dopu{tena je àlba koja ne odlaè njegovo izvr{enje. Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do objavljivanja presude, a najduè 30 dana. ^lan 247. Zabrana su|enja u odsustvu Optuènom se ne moè suditi u odsustvu.
Glavni pretres te~e redom koji je odre|en u ovom zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vije}a moè odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naro~ito zbog broja optuènih, broja krivi~nih djela i obima dokaznog materijala. U zapisnik o glavnom pretresu unijet }e se razlozi za{to se glavni pretres ne odràva prema zakonom utvr|enom redoslijedu. ^lan 241. Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a je da se stara o odràvanju reda u sudnici i dostojanstvu Suda. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su prisutne na glavnom pretresu da se pristojno pona{aju i da ne ometaju rad Suda. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè odrediti pretresanje osoba koje su prisutne na glavnom pretresu. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti da se sa zasjedanja udalje sve osobe koje kao slu{atelji prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za odràvanje reda predvi|ene u ovom zakonu pokazale neefikasnim za osiguranje neometanog odràvanja glavnog pretresa. U sudnici je zabranjeno filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno, predsjednik Suda moè odobriti takvo snimanje na glavnom pretresu. Ako je snimanje odobreno, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè na glavnom pretresu, iz opravdanih razloga, odlu~iti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju. ^lan 242. Ka`njavanje zbog naru{avanja reda Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè udaljiti osobu iz sudnice da bi se za{titilo pravo na pravedno i javno su|enje odnosno odràlo dostojanstveno i neometano su|enje. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti da se optuèni udalji iz sudnice za odre|eni vremenski period ukoliko optuèni i nakon upozorenja nastavi s nedoli~nim pona{anjem zbog kojeg je opravdano njegovo udaljenje iz sudnice. U tom vremenskom periodu sudija, odnosno predsjednik vije}a moè nastaviti postupak, ukoliko optuèni ima branioca. Ako Tuìlac, branilac, o{te}eni, zakonski zastupnik, punomo}nik o{te}enog, svjedok, vje{tak, tuma~ ili druga osoba koja prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava nare|enjima sudije, odnosno predsjednika vije}a za odràvanje reda - sudija, odnosno predsjednik vije}a }e ga upozoriti. Ako upozorenje bude bezuspje{no, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti da se osoba udalji iz sudnice i kazni nov~anom kaznom do 10.000 KM. Ako Tuìlac ili branilac budu udaljeni iz sudnice, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e obavijestiti Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e Bosne i Hercegovine ili advokatsku
(1)
(2)
(3)
(1) (2)
(1)
(2)
(3)
(3) (4)
(1)
(2)
(3)
^lan 248. Nedolazak branitelja na glavni pretres Ako branitelj koji je uredno pozvan ne do|e na glavni pretres, glavni pretres }e se odloìti. Sudija, odnosno predsjednik vije}a pozvat }e branitelja da objasni razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave branitelja, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e utvrditi da li branitelj treba biti ka`njen. Kada se branitelj u ovakvim slu~ajevima ka`njava, obavje{tava se advokatska komora ~iji je on ~lan. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM branitelja koji se nije odazvao na uredan poziv Suda za glavni pretres i nije opravdao svoj izostanak. Ako je optuènom odre|en novi branitelj, glavni pretres }e biti odloèn. Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e dati novom branitelju dovoljno vremena za pripremu odbrane, a taj vremenski period ne moè biti kra}i od 15 dana ako se radi o krivi~nom djelu s propisanom kaznom zatvora deset godina ili teòm kaznom, osim ako se optuèni ne odrekne ovog prava a sudija, odnosno predsjednik vije}a se uvjeri da kra}e vrijeme za pripremu odbrane ne}e utjecati na pravo optuènog na pravedno su|enje. ^lan 249. Nedolazak svjedoka ili vje{taka na glavni pretres Ako je svjedok ili vje{tak uredno pozvan, a na glavni pretres ne do|e niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti prinudno dovo|enje svjedoka ili vje{taka. Svjedoka ili vje{taka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e odlu~iti da li glavni pretres treba odloìti. ^lan 250. Razlozi za odlaganje glavnog pretresa Na zahtjev stranaka ili branitelja glavni pretres se moè odloìti rje{enjem sudije, odnosno predsjednika vije}a ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optuèni nakon izvr{enog krivi~nog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspje{no provede. Rje{enje kojim se odlaè glavni pretres unije}e se u zapisnik i, po mogu}nosti, odrediti }e se dan i sat nastavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e tako|er narediti obezbje|enje dokaza koji se mogu izgubiti ili uni{titi zbog odlaganja glavnog pretresa. Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana nije dopu{tena àlba. ^lan 251. Nastavljanje odloènog glavnog pretresa Ako se glavni pretres koji je bio odloèn drì pred istim sudijom, odnosno vije}em, pretres }e se nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vije}a }e ukratko iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè odrediti da glavni pretres po~ne iznova. Glavni pretres koji je odloèn mora iznova po~eti ako se izmijenio sastav vije}a, ali po saslu{anju stranaka vije}e moè odlu~iti da se u ovakvom slu~aju svjedoci i vje{taci ne saslu{avaju ponovo i da se ne vr{i novi uvi|aj, nego da se pro~itaju iskazi svjedoka i vje{taka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se pro~ita zapisnik o uvi|aju. Ako je odlaganje trajalo duè od 30 dana ili ako se glavni pretres drì pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vije}a - glavni pretres mora iznova po~eti i svi dokazi se moraju ponovno izvesti.
(1)
(2) (3)
^lan 252. Prekid glavnog pretresa Osim u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè prekinuti glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optu`be ili odbrane. Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vije}em. Ako se glavni pretres ne moè nastaviti pred istim sudijom, odnosno vije}em ili ako je prekid glavnog pretresa trajao duè od osam dana, postupit }e se po odredbama ~lana 251. ovog zakona. ^lan 253. Na~in vo|enja zapisnika O radu na glavnom pretresu vodi se zapisnik u koji se mora doslovno unijeti cijeli tok glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti da se odre|eni dio zapisnika pro~ita ili reprodukuje, a pro~itat }e ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtijevaju stranke, branitelj ili osoba ~ija se izjava unosi u zapisnik. ^lan 254. Uno{enje izreke presude u zapisnik U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka presude, uz nazna~enje da li je presuda javno objavljena. Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom pretresu predstavlja izvornik. Ako je doneseno rje{enje o pritvoru, i ono se unosi u zapisnik o glavnom pretresu. ^lan 255. ûvanje materijalnih dokaza U posebnoj prostoriji Suda se pohranjuju i ~uvaju materijalni dokazi prikupljeni u toku krivi~nog postupka. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè u bilo koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnim dokazima. Ministar nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine donijet }e propise kojima }e odrediti na~in i uvjete pod kojima se ~uvaju materijalni dokazi iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 256. Ulazak sudije, odnosno vije}a u sudnicu Prilikom ulaska sudije ili vije}a u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovla{tene osobe, treba da ustanu. Stranke i drugi u~esnici postupka du`ni su da ustanu kad se obra}aju Sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke. ^lan 257. Uvjeti za odràvanje glavnog pretresa
Odjeljak 5 - Zapisnik o glavnom pretresu
(1) (2)
(1)
(1)
(2) (3)
(2)
Odjeljak 4 - Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa
(1)
(1)
(2)
Odjeljak 6 - Po~etak glavnog pretresa
(2)
(1) (2)
(3)
(1)
(2)
Kada sudija, odnosno predsjednik vije}a utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na glavnom pretresu ili kada odlu~i da se glavni pretres odrì bez prisustva odre|enih pozvanih osoba ili je odlu~ivanje o ovim stvarima odloèno, pozvat }e optuènog i uzeti od njega osobne podatke radi utvr|ivanja identiteta. ^lan 258. Utvr|ivanje identiteta optuènog i davanje uputa Sudija, odnosno predsjednik vije}a uzima od optuènog osobne podatke (~lan 78.) da bi utvrdio njegov identitet. Nakon utvr|ivanja identiteta optuènog, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upitati stranke i branitelja da li imaju primjedbe na sastav vije}a i nadle`nost Suda.
(1) (2)
(3)
Nakon utvr|ivanja identiteta optuènog, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e uputiti svjedoke i vje{take u prostoriju van sudnice za njih odre|enu, gdje }e ~ekati dok budu pozvani da svjedo~e. Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti svjedoke da dok ~ekaju, o svojim iskazima ne razgovaraju s drugim svjedocima. Na prijedlog Tuìtelja, optuènog ili branitelja, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e odobriti onim vje{tacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici. Ukoliko je prisutan o{te}eni, ali jo{ nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e ga pou~iti da moè podnijeti taj zahtjev do zaklju~enja glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vije}a moè poduzeti neophodne mjere radi spre~avanja me|usobnog komuniciranja svjedoka, vje{taka i stranaka. ^lan 259. Pouke optuènom
(1)
(4)
(5)
^lan 262. Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka Dozvoljeno je ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji je pozvao svjedoka (direktno ispitivanje), zatim ispitivanje tog svjedoka od suprotne stranke, odnosno branitelja (unakrsno ispitivanje) i ponovno ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik i ~lanovi vije}a mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovaraju}e pitanje. Pitanja svjedoku od suprotne stranke ograni~avaju se i odnose na pitanja koja su prethodno postavljena tokom ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka. Pitanja na ponovnom ispitivanju svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograni~avaju se i odnose na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka od suprotne stranke. Nakon {to svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i ~lanovi vije}a mu mogu postavljati pitanja. Pitanja koja navode na odgovor koji se èli ~uti ne mogu se postavljati pri direktnom ispitivanju, osim u slu~aju potrebe razja{njenja izjave svjedoka. U pravilu, pitanja koja navode na odgovor koji se èli ~uti - dopu{tena su samo prilikom unakrsnog ispitivanja. Kada stranka pozove svjedoka suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne èli da sara|uje, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se èli ~uti. Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e u odgovaraju}oj mjeri kontrolirati na~in i redoslijed ispitivanja svjedoka i izvo|enja dokaza, vode}i ra~una da ispitivanje i izvo|enje dokaza bude efikasno za utvr|ivanje istine, da se izbjegne nepotrebno gubljenje vremena i za{tite svjedoci od uznemiravanja i zbunjivanja. Prilikom izvo|enja dokaza iz ~lana 261. stav 2. ta~ka e) ovog zakona, Sud }e ispitati svjedoka, a nakon toga dozvolit }e strankama i branitelju da postavljaju pitanja. ^lan 263. Pravo Suda da ne dopusti pitanje ili dokaz Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je ve} postavljeno - ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedopu{teno ili neva`no za predmet. Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a zaklju~i da okolnosti koje stranka i branitelj èli da dokaè nemaju zna~aja za predmet ili da je ponu|eni dokaz nepotreban, odbit }e izvo|enje takvog dokaza.
(2)
Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti optuènog na potrebu pa`ljivog pra}enja toka pretresa i pou~it }e ga da moè iznositi ~injenice i predlagati dokaze u svoju korist, da moè postavljati pitanja saoptuènim, svjedocima i vje{tacima i da moè davati obrazloènja u vezi s njihovim iskazima. ^lan 260. îtanje optu`nice i dokazi optu`be i odbrane Glavni pretres po~inje ~itanjem optu`nice. Optu`nicu ~ita Tuìtelj. Nakon toga Tuìtelj }e ukratko iznijeti dokaze na kojima temelji optu`nicu. Nakon ~itanja optu`nice, sudija, odnosno predsjednik vije}a upitat }e optuènog da li je razumio njene navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a ustanovi da optuèni nije razumio optu`nicu, ukratko }e je izloìti optuènom na na~in koji mu je razumljiv. Optuèni ili njegov branitelj mogu nakon toga izloìti odbranu i ukratko iznijeti dokaze koje }e ponuditi u svojoj odbrani. (1)
(1) (2)
(3)
(4)
(3)
Odjeljak 7 - Dokazni postupak ^lan 261. Izvo|enje dokaza Stranka i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. Osim ako sudija, odnosno vije}e u interesu pravde ne odredi druga~ije, dokazi se na glavnom pretresu izvode sljede}im redom: a) dokazi optu`be, b) dokazi odbrane, c) dokazi optu`be kojima se pobijaju navodi odbrane (replika), d) dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika), e) dokazi ~ije je izvo|enje naredio sudija, odnosno vije}e, f) sve relevantne informacije koje mogu pomo}i sudiji, odnosno vije}u kod odmjeravanja odgovaraju}e krivi~nopravne sankcije ako optuèni bude progla{en krivim po jednoj ili vi{e ta~aka optu`nice. (3) Prilikom izvo|enja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. Direktno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoka, ali sudija, odnosno vije}e moè u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku.
(1) (2)
(2)
^lan 264. Posebna pravila o dokazima u slu~ajevima seksualnih delikata (1) U postupku se ne mogu koristiti kao dokazi ~injenice koje se odnose na ranije seksualno pona{anje o{te}ene strane i njene seksualne predispozicije. (2) Izuzetno od stava 1. ovog ~lana moè se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi poti~u od druge osobe, a ne od optuènog. U slu~ajevima u~injenja krivi~nih djela protiv ~ovje~nosti i vrijednosti za{ti}enih me|unarodnim pravom, pristanak `rtve se ne moè upotrijebiti u prilog odbrane optuènog. Prije prihvatanja dokaza u skladu s ovim ~lanom, obavit }e se odgovaraju}e saslu{anje, s koga je isklju~ena javnost. Zahtjev, prate}a dokumentacija, i zapisnik sa saslu{anja ~uvaju se zape~a}eni u posebnom omotu, osim ako Sud ne odredi druga~ije.
(3)
(4) (5)
^lan 265. Posljedice priznanja optuènog Ako je priznanje optuènog na glavnom pretresu potpuno i u skladu s prije izvedenim dokazima, u dokaznom postupku izvest }e se samo oni dokazi koji se odnose na odluku o krivi~nopravnoj sankciji. ^lan 266. Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave Svi svjedoci polaù zakletvu ili daju izjavu prije svjedo~enja koja zamjenjuje zakletvu. Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se ~a{}u i savje{}u - izjavljujem da }u govoriti istinu o svemu {to }e me Sud pitati i da ne}u uskratiti, dodati ili promijeniti ni{ta meni poznato o ovom predmetu." Nijemi svjedoci koji znaju ~itati i pisati daju zakletvu odnosno izjavu potpisivanjem teksta zakletve, odnosno izjave, a gluhi svjedoci ~itaju tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju ~itati i pisati, zakletva, odnosno izjava se daje preko tuma~a. ^lan 267. Za{tita svjedoka od vrije|anja, prijetnji i napada Sudija, odnosno predsjednik vije}a duàn je za{tititi svjedoka od vrije|anja, prijetnje i napada. Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti ili nov~ano kazniti u~esnika u postupku ili bilo koju drugu osobu koja vrije|a, prijeti ili dovodi u opasnost bezbjednost svjedoka pred Sudom. U slu~aju nov~anog ka`njavanja, primijenjuje se odredba ~lana 242. stava 1. ovog zakona. U slu~aju ozbiljne prijetnje svjedoku, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e obavijestiti Tuìtelja radi preduzimanja krivi~nog gonjenja. Na prijedlog stranke ili branitelja, sudija, odnosno predsjednik vije}a naredit }e policijskim organima preduzimanje mjera neophodnih za za{titu svjedoka. ^lan 268. Ka`njavanje za odbijanje svjedo~enja Ako svjedok odbije da svjedo~i bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice, moè biti ka`njen nov~anom kaznom do 30.000 KM. Protiv rje{enja iz stava 1. dopu{tena je àlba, koja ne zadràva izvr{enje rje{enja. ^lan 269. Angaòvanje vje{taka Vje{taka mogu angaòvati stranke, branitelj i Sud. Tro{kove vje{taka iz stava 1. ovog ~lana snosi onaj koji ga je angaòvao. ^lan 270. Ispitivanje vje{taka Prije ispitivanja vje{taka, sudija, odnosno predsjednik vije}a opomenut }e ga i na njegovu du`nost da iznese nalaz i mi{ljenje na najbolji mogu}i na~in i u skladu s vje{tinom i pravilima struke i upozorit }e ga da davanje la`nog iskaza o nalazu i mi{ljenju predstavlja krivi~no djelo. Vje{tak }e poloìti zakletvu, odnosno dati izjavu prije svjedo~enja. Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno. Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se ~a{}u-izjavljujem da }u govoriti istinu i da }u ta~no i potpuno iznijeti svoj nalaz i mi{ljenje." Vje{tak iznosi svoj nalaz i mi{ljenje usmeno na glavnom pretresu. U tom slu~aju vje{tak }e biti unakrsno ispitan od strane obje stranke i branitelja.
Pisani nalaz i mi{ljenje vje{taka bit }e prihva}en kao dokazni materijal samo ukoliko je taj vje{tak svjedo~io na pretresu i bio unakrsno ispitan od suprotne stranke. ^lan 271. Otpu{tanje svjedoka i vje{taka Saslu{ani svjedoci i vje{taci ostat }e ispred sudnice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vije}a potpuno ne otpusti nakon ispitivanja od strane stranaka i branitelja. Na prijedlog stranke ili branitelja ili po slu`benoj du`nosti, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti da ispitani svjedoci i vje{taci napuste sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovno ispitani u prisustvu ili odsustvu ostalih svjedoka i vje{taka. ^lan 272. Saslu{anje van sudnice Ako se u toku su|enja sazna da svjedok ili vje{tak nije u mogu}nosti da do|e pred Sud, ili da bi njegov dolazak bio povezan s nesrazmjernim te{ko}ama, sudija, odnosno predsjednik vije}a moè narediti da se svjedok, odnosno vje{tak ispita van sudnice - ukoliko njegovo svjedo~enje smatra va`nim. Sudija, odnosno predsjednik vije}a, stranke i branitelj }e prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje }e se sprovesti u skladu s ~lanom 262. ovog zakona. Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a na|e da je to neophodno, ispitivanje svjedoka se moè izvr{iti prilikom rekonstrukcije doga|aja van sudnice. Sudija, odnosno predsjednik vije}a, stranke i branitelj }e biti prisutne na rekonstrukciji, a ispitivanje }e se sprovesti u skladu s ~lanom 262. ovog zakona. Stranke, branitelj i o{te}eni uvijek se obavje{tavaju o vremenu i mjestu ispitivanja svjedoka ili izvo|enju rekonstrukcije, s uputstvom da stranke, branitelj i svjedoci moraju prisustvovati ovim radnjama. Saslu{anje }e se sprovesti kao da se izvodi na glavnom pretresu, u skladu s ~lanom 262. ovog zakona. Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a na|e da je to neophodno, na ispitivanje maloljetnika kao svjedoka shodno se primjenjuju odredbe ~lana 86. stava 6. i ~lana 90. ovog zakona. ^lan 273. Izuzeci od neposrednog sprovo|enja dokaza Iskazi dati u istrazi dopu{teni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti kori{teni prilikom unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje. U ovom slu~aju, osobi se moè dati mogu}nost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vije}a pro~itati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u slu~aju ako su ispitane osobe umrle, du{evno oboljele, ili se ne mogu prona}i, ili je njihov dolazak pred Sud nemogu}, ili je znatno oteàn iz va`nih uzroka. ^lan 274. Zapisnici o dokaznom materijalu Zapisnik o uvi|aju na licu mjesta, o pretresanju stana ili osoba, o oduzimanju stvari, knjiga, zapisnika i ostalih dokaza iznijet }e se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadràj, a po ocjeni sudije, odnosno predsjednika vije}a njihov sadràj se moè ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu. Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili fotografija, osim ako nije druga~ije propisano ovim zakonom. Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, moè se koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija koja je potvr|ena kao neizmjenjena u odnosu na original.
(1) (2)
(1) (2)
(3)
(1)
(1) (2)
(2)
(3) (4)
(3)
(4)
(1) (2)
(1)
(1) (2)
(2)
(1)
(1)
(2) (3) (4) (5)
(2) (3)
Dokazni materijal iz stava 1. ovog ~lana se ~ita ukoliko se stranke i branitelj druga~ije ne dogovore. ^lan 275. Izmjena optu`be
^lan 283. Presuda kojom se optu`ba odbija Presudu kojom se optu`ba odbija, Sud }e izre}i: a) ako za presu|enje Sud nije nadleàn, b) ako je postupak vo|en bez zahtjeva Tuìtelja, c) ako je Tuìtelj od zapo~injanja pa do zavr{etka glavnog pretresa odustao od optu`nice, d) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadle`ni dràvni organ odustao od odobrenja, e) ako je optuèni za isto djelo ve} pravomo}no osu|en, oslobo|en od optu`be ili je postupak protiv njega rje{enjem pravomo}no obustavljen, a ne radi se o rje{enju o obustavljanju postupka iz ~lana 326. ovog zakona, f) ako je optuèni aktom amnestije ili pomilovanja oslobo|en od gonjenja ili se krivi~no gonjenje ne moè poduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje isklju~uju krivi~no gonjenje. ^lan 284. Presuda kojom se optuèni osloba|a od optu`be Presudu kojom se optuèni osloba|a od optu`be, Sud }e izre}i: a) ako djelo za koje se optuèni optuùje nije zakonom propisano kao krivi~no djelo, b) ako postoje okolnosti odgovornost optuènog, koje isklju~uju krivi~nu
Ako Tuìtelj ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo ~injeni~no stanje izneseno u optu`nici, on moè na glavnom pretresu izmijeniti optu`nicu. Radi pripremanja odbrane, glavni pretres se moè odgoditi. U ovom slu~aju ne vr{i se potvr|ivanje optu`nice. ^lan 276. Dopuna dokaznog postupka Nakon izvo|enja dokaza sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upitati stranke i branitelja da li imaju jo{ neki dokazni prijedlog. Ukoliko stranke i branitelj nemaju nove dokazne prijedloge, sudija odnosno predsjednik vije}a }e objaviti da je dokazni postupak zavr{en. ^lan 277. Zavr{na rije~ Nakon zavr{etka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vije}a }e pozvati Tuìtelja, o{te}enog, branitelja i optuènog radi davanja zavr{ne rije~i. Posljednja rije~ uvijek pripada optuènom. Ako optu`nicu zastupa vi{e tuìtelja ili optuèni ima vi{e od jednog branitelja, svi mogu dati zavr{nu rije~, ali se njihova izlaganja ne mogu ponavljati i mogu biti vremenski ograni~ena. ^lan 278. Zavr{etak glavnog pretresa Nakon zavr{nih rije~i, sudija, odnosno predsjednik vije}a objavljuje da je glavni pretres zavr{en, a Sud se povla~i na vije}anje i glasanje radi dono{enja presude. GLAVA XXII - PRESUDA Odjeljak 1 - Izricanje presude ^lan 279. Izricanje i objavljivanje presude Presuda se izri~e i objavljuje u ime Bosne i Hercegovine. ^lan 280. Vezanost presude za optu`bu Presuda se moè odnositi samo na osobu koja je optuèna i samo na djelo koje je predmet optu`be sadràne u potvr|enoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optu`nici. Sud nije vezan za prijedloge u pogledu pravne ocjene djela. ^lan 281. Dokazi na kojima se zasniva presuda Sud zasniva presudu samo na ~injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. Sud je duàn savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedina~no i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zaklju~ak je li neka ~injenica dokazana. ^lan 282. Meritorne i procesne presude Presudom se optu`ba odbija ili se optuèni osloba|a od optu`be ili se ogla{ava krivim. Ako optu`ba obuhvata vi{e krivi~nih djela, u presudi }e se izre}i da li se i za koje djelo optu`ba odbija ili se optuèni osloba|a od optu`be ili se ogla{ava krivim. (1)
(1) (2)
(1)
(2)
c) ako nije dokazano da je optuèni u~inio krivi~no djelo za koje se optuùje. ^lan 285. Presuda kojom se optuèni ogla{ava krivim U presudi kojom se optuèni ogla{ava krivim, Sud }e izre}i: a) za koje se krivi~no djelo optuènik ogla{ava krivim, uz navo|enje ~injenica i okolnosti koje ~ine obilje`ja krivi~nog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena odre|ene odredbe krivi~nog zakona, b) zakonski naziv krivi~nog djela i koje su odredbe krivi~nog zakona primijenjene, c) kakva se kazna izri~e optuènom ili se po odredbama krivi~nog zakona osloba|a od kazne, d) odluku o uvjetnoj osudi, e) odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vra}anju predmeta (~lan 74.) ako predmeti do tada nisu vra}eni vlasniku, odnosno dràtelju, f) odluku o ura~unavanju pritvora ili ve} izdràne kazne, g) odluku o tro{kovima krivi~nog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravomo}na presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja. (2) Ako je optuènom izre~ena nov~ana kazna, u presudi }e se odrediti rok u kojem se nov~ana kazna ima platiti i na~in zamjene izvr{enja nov~ane kazne u slu~aju da se nov~ana kazna ne moè naplatiti.
(1)
(2)
(1) (2)
Odjeljak 2 - Vrste presuda
(1) (2)
Broj 36 - Strana 846 Odjeljak 3 - Objavljivanje presude
(1)
(2) (3)
(4)
(5)
^lan 286. Vrijeme i mjesto objavljivanja presude Po{to je presuda izre~ena, Sud }e je odmah objaviti. Ako Sud nije u mogu}nosti da istog dana po zavr{etku glavnog pretresa izrekne presudu, odloìt }e objavljivanje presude najvi{e za tri dana i odredit }e vrijeme i mjesto objavljivanja presude. Sud }e u prisutnosti stranaka i branitelja, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika javno pro~itati izreku i priop}iti ukratko razloge presude. Objavljivanje presude }e se izvr{iti i kad stranka, branitelj, zakonski zastupnik ili punomo}nik nije prisutan. Sud moè odlu~iti da optuènom koji je odsutan, presudu usmeno priop}i sudija, odnosno predsjednik vije}a ili da mu se presuda samo dostavi. Ako je javnost na glavnom pretresu bila isklju~ena, izreka presude }e se uvijek pro~itati u javnom zasjedanju. Vije}e }e odlu~iti ho}e li i koliko isklju~iti javnost prilikom objavljivanja razloga presude. Svi prisutni saslu{at }e ~itanje izreke presude stoje}i. ^lan 287. Pritvor nakon izricanja presude
Za odre|ivanje, produènje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude do njene pravomo}nosti primjenjivat }e se odredba ~lana 138. ovog zakona. ^lan 288. Pouka o pravu na àlbu i druga upozorenja Po objavljivanju presude, sudija odnosno predsjednik vije}a }e pou~iti optuènog i o{te}enog o pravu na àlbu, kao i o pravu na odgovor na àlbu. Ako je optuènom izre~ena uvjetna osuda, upozorit }e ga sudija, odnosno predsjednik vije}a na zna~aj uvjetne osude i na uvjete kojih se mora pridràvati. Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti optuènog da do pravomo}nog okon~anja postupka obavijesti Sud o svakoj promjeni adrese. ^lan 289. Pismena izrada presude Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u sloènim stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izra|ena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik vije}a je duàn obavijestiti predsjednika Suda zbog ~ega to nije u~injeno. Predsjednik Suda }e, po potrebi, poduzeti mjere da se presuda {to prije izradi. Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik vije}a i zapisni~ar. Ovjereni prijepis presude dostavit }e se Tuìtelju i o{te}enom, a optuènom i branitelju saglasno ~lanu 171. ovog zakona. Ako se optuèni nalazi u pritvoru, ovjereni prijepisi presude moraju biti dostavljeni u rokovima iz stava 1. ovog ~lana. Optuènom i o{te}enom dostavit }e se i pouka o pravu na àlbu. Ovjereni prijepis presude Sud }e s poukom o pravu na àlbu dostaviti osobi ~iji je predmet oduzet tom presudom, kao i pravnoj osobi kojoj je izre~eno oduzimanje imovinske koristi. Pravomo}na presuda }e se dostaviti o{te}enom.
(1) (2) (3)
Odjeljak 4 - Pismena izrada i dostavljanje presude
(1)
(2) (3)
^lan 290. Sadràj presude (1) Pismeno izra|ena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloènje. (2) Uvod presude sadrì: nazna~enje da se presuda izri~e u ime Bosne i Hercegovine, naziv Suda, ime i prezime predsjednika i ~lanova vije}a i zapisni~ara, ime i prezime optuènog, krivi~no djelo za koje je optuèn i da li je bio prisutan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan, ime i prezime tuìtelja, branitelja, zakonskog zastupnika i punomo}nika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavljivanja izre~ene presude. (3) Izreka presude sadrì osobne podatke o optuènom i odluku kojom se optuèni ogla{ava krivim za krivi~no djelo za koje je optuèn ili kojom se osloba|a od optu`be za to djelo ili kojom se optu`ba odbija. (4) Ako je optuèni ogla{en krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke iz ~lana 285. ovog zakona, a ako je oslobo|en od optu`be ili je optu`ba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optuèn i odluku o tro{kovima krivi~nog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen. (5) U slu~aju stjecaja krivi~nih djela Sud }e u izreku presude unijeti kazne utvr|ene za svako pojedina~no krivi~no djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izre~ena za sva djela u stjecaju. (6) U obrazloènju presude Sud }e iznijeti razloge za svaku ta~ku presude. (7) Sud }e odre|eno i potpuno iznijeti koje ~injenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, daju}i naro~ito ocjenu vjerodostojnosti protivrje~nih dokaza, iz kojih razloga nije uvaìo pojedine prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odlu~io da se ne saslu{a neposredno svjedok ili vje{tak ~iji je iskaz pro~itan, kojim razlozima se rukovodio pri rje{avanju pravnih pitanja, a naro~ito pri utvr|ivanju da li postoji krivi~no djelo i krivi~na odgovornost optuènog i pri primjenjivanju odre|enih odredaba krivi~nog zakona na optuènog i njegovo djelo. (8) Ako je optuènom izre~ena kazna, u obrazloènju }e se navesti koje je okolnosti Sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Sud }e posebno obrazloìti kojim se razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublaìti ili optuènog osloboditi od kazne ili izre}i uvjetnu osudu ili da treba izre}i mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi. (9) Ako se optuèni osloba|a od optu`be, u obrazloènju }e se naro~ito navesti iz kojih se razloga iz ~lana 284. ovog zakona to ~ini. (10) U obrazloènju presude kojom se optu`ba odbija Sud se ne}e upu{tati u ocjenu glavne stvari, nego }e se ograni~iti samo na razloge za odbijanje optu`be. ^lan 291. Ispravke u presudi Pogre{ke u imenima i brojevima, kao i druge o~igledne pogre{ke u pisanju i ra~unanju, nedostatke u obliku i nesaglasnosti pismeno izra|ene presude s izvornikom ispravit }e, posebnim rje{enjem, sudija odnosno predsjednik vije}a na zahtjev stranke i branitelja ili po slu`benoj du`nosti. Ako postoji nesaglasnost izme|u pismeno izra|ene presude i njenog izvornika u pogledu podataka iz ~lana 285. stava 1. ta~ke a. do e. i ta~ke g. ovog zakona, rje{enje o ispravci dostavit }e se osobama iz ~lana 289. ovog zakona. U tom slu~aju rok za àlbu protiv presude te~e od dana dostavljanja tog rje{enja, protiv koga posebna àlba nije dopu{tena.
(1)
(4) (5)
(2)
GLAVA XXIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI Odjeljak 1 - @alba na prvostepenu presudu ^lan 292. Pravo na àlbu i rok Protiv presude donesene u prvom stepenu moè se podnijeti àlba u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa presude. U sloènim stvarima, na zahtijev stranaka i branitelja, Sud moè produìti rok za àlbu najduè za 15 dana. Do odluke Suda o zahtjevu iz stava 2. ovog ~lana, ne te~e rok za àlbu. Blagovremeno podnesena àlba odlaè izvr{enje presude. ^lan 293. Subjekti àlbe @albu mogu podnijeti stranke, branitelj i o{te}eni. U korist optuènog àlbu mogu podnijeti zakonski zastupnik, bra~ni, odnosno vanbra~ni drug optuènog, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra i hranitelj. Rok za àlbu i u tom slu~aju te~e od dana kad je optuènom ili njegovom branitelju dostavljen prijepis presude. Tuìtelj moè podnijeti àlbu kako na {tetu tako i u korist optuènog. O{te}eni moè pobijati presudu samo zbog odluke Suda o tro{kovima krivi~nog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. @albu moè podnijeti i osoba ~iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivi~nim djelom . Branitelj i osobe iz stava 2. ovog ~lana mogu podnijeti àlbu i bez naro~itog ovla{tenja optuènog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuènom izre~ena kazna dugotrajnog zatvora. ^lan 294. Odricanje i odustajanje od àlbe Optuèni se moè odre}i prava na àlbu samo nakon {to mu je presuda dostavljena. Optuèni se i prije toga moè odre}i prava na àlbu ako se Tuìtelj odrekao prava na àlbu, osim ako bi optuèni po presudi imao da izdràva kaznu zatvora. Do dono{enja odluke vije}a apelacionog odjeljenja, optuèni moè odustati od ve} podnesene àlbe. Tuìtelj se moè odre}i prava na àlbu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podno{enje àlbe, a moè do dono{enja odluke vije}a apelacionog odjeljenja odustati od ve} podnesene àlbe. Odricanje i odustajanje od àlbe ne moè se opozvati. ^lan 295. Sadràj àlbe i otklanjanje nedostataka àlbe @alba treba sadràvati: a) ozna~enje presude protiv koje se podnosi àlba (naziv Suda, broj i datum presude), b) osnov za pobijanje presude, c) obrazloènje àlbe, d) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimi~no ukine ili preina~i, (2) e) potpis osobe koja podnosi àlbu. Ako je àlbu podnio optuèni ili druga osoba iz ~lana 293. stav 2. ovog zakona, a optuèni nema branitelja ili ako je àlbu podnio o{te}eni koji nema punomo}nika, a àlba nije sastavljena u skladu s odredbama stava 1. ovog ~lana, Sud }e pozvati àlitelja da u odre|enom roku dopuni àlbu
(1) (2) (3) (4)
(3)
(1) (2)
(4)
pismenim podneskom ili usmeno na zapisniku kod Suda. Ako àlitelj ne postupi po ovom pozivu, Sud }e odbaciti àlbu ako ne sadrì podatke iz stava 1. ta~ke b), c) i e) ovog ~lana, a ako àlba ne sadrì podatak iz stava 1. ta~ke a) ovog ~lana - odbacit }e je ako se ne moè utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je àlba podnesena u korist optuènog, dostavit }e se apelacionom odjeljenju ako se moè utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit }e se ako se to ne moè utvrditi. Ako je àlbu podnio o{te}eni koji ima punomo}nika ili Tuìtelj, a àlba ne sadrì podatke iz stava 1. ta~. b), c) i e) ovog ~lana ili ako àlba ne sadrì podatak iz stava 1. ta~ke a) ovog ~lana, a ne moè se utvrditi na koju se presudu odnosi, àlba }e se odbaciti. @alba s ovim nedostacima podnesena u korist optuènog koji ima branitelja dostavit }e se apelacionom odjeljenju ako se moè utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit }e se ako se to ne moè utvrditi. U àlbi se mogu iznositi nove ~injenice i novi dokazi koji i pored du`ne pa`nje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu. @alitelj je duàn navesti razloge za{to ih ranije nije iznio. Pozivaju}i se na nove ~injenice, àlitelj je duàn navesti dokaze kojima bi se te ~injenice imale dokazati, a pozivaju}i se na nove dokaze - duàn je navesti ~injenice koje pomo}u tih dokaza èli dokazati. ^lan 296. @albeni osnovi Presuda se moè pobijati: a) zbog bitne povrede odredaba krivi~nog postupka, b) zbog povrede krivi~nog zakona, c) zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja, d) zbog odluke o krivi~nopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, tro{kovima krivi~nog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja. ^lan 297. Bitne povrede odredaba krivi~nog postupka Bitna povreda odredaba krivi~nog postupka postoji: a) ako je Sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude u~estvovao sudija koji nije u~estvovao na glavnom pretresu ili koji je pravomo}nom odlukom izuzet od su|enja, b) ako je na glavnom pretresu u~estvovao sudija koji se morao izuzeti, c) ako je glavni pretres odràn bez osobe ~ija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu obavezna ili ako je optuènom, branitelju, ili o{te}enom protivno njegovom zahtjevu, uskra}eno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa, d) ako je povrije|eno pravo na odbranu, e) ako je protivno zakonu bila isklju~ena javnost na glavnom pretresu, f) ako je Sud povrijedio propise krivi~nog postupka o postojanju odobrenja nadle`nog organa, g) ako je Sud donio presudu a nije bio stvarno nadleàn ili ako je nepravilno odbio optu`bu zbog stvarne nenadle`nosti, h) ako Sud svojom presudom nije potpuno rije{io predmet optu`be;
(3) (4) (5) (6)
(1)
(1)
(2)
(3)
(1)
i) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moè zasnivati presuda, j) ako je optu`ba prekora~ena, k) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrje~na sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uop}e ne sadrì razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlu~nim ~injenicama. Bitna povreda odredaba krivi~nog postupka postoji i ako Sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa ili prilikom dono{enja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno dono{enje presude. ^lan 298. Povrede krivi~nog zakona Povreda krivi~nog zakona postoji ako je krivi~ni zakon povrije|en u pitanju: a) da li je djelo za koje se optuèni goni krivi~no djelo, b) postoje li okolnosti odgovornost, koje isklju~uju krivi~nu (2) (1) (2)
^lan 301. Podno{enje àlbe @alba se podnosi Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud, kao i za protivnu stranku i branitelja - radi davanja odgovora. Neblagovremenu (~lan 311.) i nedopu{tenu (~lan 312.) àlbu odbacit }e rje{enjem sudija, odnosno predsjednik vije}a. ^lan 302. Odgovor na àlbu
(2)
Primjerak àlbe dostavlja se protivnoj stranci i branitelju (~lan 171.) koji mogu u roku od osam dana od dana prijema podnijeti Sudu odgovor na àlbu. @alba i odgovor na àlbu, sa svim spisima, dostavlja se apelacionom odjeljenju. ^lan 303. Sudija izvjestitelj Kad spis po àlbi stigne apelacionom odjeljenu Suda, predsjednik apelacionog odjeljenja dostavlja spis predsjedniku apelacionog vije}a koji odre|uje sudiju izvjestitelja. Sudija izvjestittelj moè, po potrebi, od sudije, odnosno predsjednika vije}a koje je donijelo pobijenu presudu pribaviti izvje{taj o povredama odredaba krivi~nog postupka, a moè i provjeriti navode àlbe u pogledu novih dokaza i novih ~injenica ili pribaviti potrebne izvje{taje ili spise. Kada sudija izvjestitelj pripremi spis, predsjednik vije}a }e zakazati sjednicu vije}a. ^lan 304. Sjednica vije}a O sjednici vije}a obavijestit }e se Tuìtelj, optuèni i njegov branitelj. Ako se optuèni nalazi u pritvoru ili na izdràvanju kazne, osigurat }e se njegova prisutnost. Sjednica vije}a po~inje izlaganjem podnositelja àlbe, a nakon toga druga stranka izlaè odgovor na àlbu. Vije}e moè od stranaka i branitelja koji su prisutni sjednici zatraìti potrebno obja{njenje u vezi sa àlbom i odgovorom na àlbu. Stranke i branitelj mogu predloìti da se pro~itaju pojedini spisi i mogu, po dopu{tenju predsjednika vije}a, dati potrebna obja{njenja za svoje stavove iz àlbe, odnosno odgovora na àlbu ne ponavljaju}i ono {to je sadràno u obja{njenjima. Nedolazak stranaka i branitelja koji su uredno obavije{teni ne sprje~ava odràvanje sjednice vije}a. Na sjednici vije}a kojoj su prisutne stranke i branitelj, javnost se moè isklju~iti samo pod uvjetima odre|enim ovim zakonom (~lan 235. do 237). Zapisnik o sjednici vije}a priklju~uje se spisima. Rje{enja iz ~lana 311. i 312. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavje{tavanja stranaka i branitelja o sjednici vije}a. ^lan 305. Odlu~ivanje u sjednici vije}a ili pretresu Vije}e apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vije}a ili na osnovu odrànog pretresa. ^lan 306. Granice ispitivanja presude Vije}e apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija àlbom.
(1)
c) postoje li okolnosti koje isklju~uju krivi~no gonjenje, a naro~ito da li je nastupila zastarjelost krivi~nog gonjenja ili je gonjenje isklju~eno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve} pravomo}no presu|ena, d) da li je u pogledu krivi~nog djela koje je predmet optu`be primijenjen zakon koji se ne moè primijeniti, e) da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekora~eno ovla{tenje koje Sud ima po zakonu, f) da li su pravilno primijenjene odredbe o ura~unavanju pritvora i izdràne kazne. ^lan 299. Pogre{no ili nepotpuno utvr|eno ~injeni~no stanje Presuda se moè pobijati zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja kad je Sud neku odlu~nu ~injenicu pogre{no utvrdio ili je nije utvrdio. Nepotpuno utvr|eno ~injeni~no stanje postoji i kad na to ukazuju nove ~injenice ili novi dokazi. (3)
(1) (2) (3)
(1) (2)
^lan 300. Odluke o krivi~nopravnoj sankciji, tro{kovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju presude (1) Presuda se moè pobijati zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi kad tom odlukom nije prekora~eno zakonsko ovla{tenje, ali Sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utje~u da kazna bude ve}a ili manja i zbog toga {to je Sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaàvanju kazne, o osloba|anju od kazne, ili o uvjetnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. (2) Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moè se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz ~lana 298. ta~ke e) ovog zakona, ali je Sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. Iz istih razloga moè se pobijati odluka o tro{kovima krivi~nog postupka. (3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja moè se pobijati kad je Sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama.
(4) (5) (6) (7)
^lan 307. Zabrana reformatio in peius Ako je podnesena àlba samo u korist optuènog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu {tetu. ^lan 308. Pro{ireno dejstvo àlbe @alba zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja ili zbog povrede krivi~nog zakona podnesena u korist optuènog sadrì u sebi i àlbu zbog odluke o krivi~nopravnoj sankciji i o oduzimanju imovinske koristi (~lan 300). ^lan 309. Beneficium cohaesionis Ako vije}e apelacionog odjeljenja povodom ma ~ije àlbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuènog od koristi i za kojeg od saoptuènih koji nije podnio àlbu ili je nije podnio u tom pravcu, postupit }e po slu`benoj du`nosti kao da takva àlba postoji. ^lan 310. Odluke po àlbi Vije}e apelacionog odjeljenja moè u sjednici vije}a odbaciti àlbu kao neblagovremenu ili kao nedopu{tenu ili odbiti àlbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preina~iti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i odràti pretres. O svim àlbama protiv iste presude vije}e apelacionog odjeljenja odlu~uje jednom odlukom. ^lan 311. Odbacivanje àlbe kao neblagovremene @alba }e se odbaciti rje{enjem kao neblagovremena ako se utvrdi da je podnijeta nakon proteka zakonskog roka za njeno podno{enje. ^lan 312. Odbacivanje àlbe kao nedopu{tene @alba }e se odbaciti rje{enjem kao nedopu{tena ako se utvrdi da je àlbu podnijela osoba koja nije ovla{tena za podno{enje àlbe ili osoba koja se odrekla prava na àlbu ili ako se utvrdi odustanak od àlbe ili da je poslije odustajanja ponovno podnesena àlba ili ako àlba po zakonu nije dopu{tena. ^lan 313. Odbijanje àlbe Vije}e apelacionog odjeljenja }e presudom odbiti àlbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija àlbom. ^lan 314. Preina~enje prvostepene presude Vije}e apelacionog odjeljenja }e, uvaàvaju}i àlbu, presudom preina~iti prvostepenu presudu ako smatra da su odlu~ne ~injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvr|ene i da se, s obzirom na utvr|eno ~injeni~no stanje, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti druk~ija presuda, a prema stanju stvari i u slu~aju povrede iz ~lana 297. stav 1. ta~. f) i j) ovog zakona. Ako su se zbog preina~enja prvostepene presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu ~lana 138. st. 1. i 2. ovog zakona, vije}e apelacionog odjeljenja }e o tome donijeti posebno rje{enje protiv koga nije dopu{tena àlba. (3) (1) (2) (1)
^lan 315. Ukidanje prvostepene presude Vije}e apelacionog odjeljenja }e, uvaàvaju}i àlbu, rje{enjem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti odràvanje pretresa ako utvrdi da: a) postoji bitna povreda odredaba krivi~nog postupka, osim slu~ajeva iz ~lana 314. stav 1. ovog zakona, b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti ve} u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je ~injeni~no stanje pogre{no ili nepotpuno utvr|eno. Vije}e apelacionog odjeljenja moè i djelimi~no ukinuti prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez {tete za pravilno presu|enje i u odnosu na taj dio odràti pretres. Ako se optuèni nalazi u pritvoru, vije}e apelacionog odjeljenja }e ispitati postoje li jo{ razlozi za pritvor i donijet }e rje{enje o produènju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rje{enja nije dopu{tena àlba. Ako je optuèni u pritvoru, vije}e apelacionog odjeljenja je du`no donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je primilo spise.
(3)
(4)
(1)
^lan 316. Obrazloènje odluke kojom se ukida prvostepena presuda U obrazloènju presude, u dijelu kojim se ukida prvostepena presuda ili u rje{enju kojim se ukida prvostepena presuda, navest }e se samo kratki razlozi za ukidanje. ^lan 317. Pretres pred vije}em apelacionog odjeljenja Odredbe koje se odnose na glavni pretres u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju i na pretres pred vije}em apelacionog odjeljenja. Ako vije}e apelacionog odjeljenja ustanovi da je potrebno ponovo izvesti ve} izvedene dokaze u prvostepenom postupku, iskazi saslu{anih svjedoka i vje{taka i pismeni nalaz i mi{ljenje bit }e prihva}eni kao dokazni materijal ukoliko su ti svjedoci i vje{taci prilikom svjedo~enja bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branitelja, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branitelja iako im je to bilo omogu}eno, te ukoliko se radi o dokazima iz ~lana 261. stav 2. ta~ka e) ovog zakona. U tom slu~aju njihovi iskazi na pretresu se mogu ~itati. Odredbe stava 2. ovog ~lana se ne odnose na osobe koje mogu odbiti svjedo~enje iz ~lana 83. ovog zakona.
(2)
(2)
Odjeljak 2 - @alba na rje{enje ^lan 318. Dopu{tenost àlbe na rje{enje Protiv rje{enja Suda donesenog u prvom stepenu, stranke, branitelj i osobe ~ija su prava povrije|ena mogu podnijeti àlbu uvijek kad u ovom zakonu nije izri~ito odre|eno da àlba nije dopu{tena. Rje{enja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u àlbi na presudu. ^lan 319. Op}i rok za podno{enje àlbe @alba se podnosi Sudu. Ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, àlba na rje{enje podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja rje{enja.
(1)
(1)
(2)
(2)
(1) (2)
Broj 36 - Strana 850 ^lan 320. Suspenzivno dejstvo àlbe
Ako u ovom zakonu nije druk~ije odre|eno, podno{enjem àlbe na rje{enje odlaè se izvr{enje rje{enja protiv koga je podnesena àlba. ^lan 321. Odlu~ivanje o àlbi na rje{enje O àlbi protiv rje{enja donesenog u prvom stepenu odlu~uje vije}e apelacionog odjeljenja, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. O àlbi protiv rje{enja sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno saslu{anje, odlu~uje vije}e iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona, osim ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Odlu~uju}i o àlbi Sud moè rje{enjem odbaciti àlbu kao neblagovremenu ili kao nedopu{tenu, odbiti àlbu kao neosnovanu ili uvaìti àlbu i rje{enje preina~iti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odlu~ivanje.
a) ako se dokaè da je presuda zasnovana na la`noj ispravi ili na la`nom iskazu svjedoka, vje{taka ili tuma~a, b) ako se dokaè da je do presude do{lo usljed krivi~nog djela sudije ili osobe koja je vr{ila istra`ne radnje, c) ako se iznesu nove ~injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored du`ne pa`nje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju osloba|anje osobe koja je bila osu|ena ili njezinu osudu po blaèm krivi~nom zakonu, d) ako je neka osoba za isto krivi~no djelo vi{e puta osu|ena ili ako je vi{e osoba osu|eno zbog istog djela koje je mogla u~initi samo jedna osoba ili neka od njih, e) ako se u slu~aju osude za produèno krivi~no djelo ili za drugo krivi~no djelo koje po zakonu obuhva}a vi{e istovrsnih ili vi{e raznovrsnih radnji iznesu nove ~injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osu|eni nije u~inio radnju koja je obuhva}ena djelom iz osude, a postojanje ovih ~injenica bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanje kazne, f) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka kr{ena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom kr{enju. U slu~ajevima iz stava 1. ta~ke a) i b) ovog ~lana mora se pravomo}nom presudom dokazati da su navedene osobe ogla{ene krivim za odnosna krivi~na djela. Ako se postupak protiv ovih osoba ne moè provesti zbog toga {to su umrle ili {to postoje okolnosti koje isklju~uju krivi~no gonjenje, ~injenice iz stava 1. ta~ke a) i b) ovog ~lana mogu se utvrditi i drugim dokazima. ^lan 328. Ponavljanje postupka na {tetu optuènog Krivi~ni postupak se moè ponoviti na {tetu optuènog ako je presuda kojom se optu`ba odbija donesena zbog odustanka Tuìtelja od optu`be, a dokaè se da je do ovog odustanka do{lo usljed krivi~nog djela korupcije ili krivi~nog djela protiv slu`bene i druge du`nosti Tuìtelja. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana primjenjuju se odredbe ~lana 327. stav 2. ovog zakona. ^lan 329. Osobe ovla{tene na podno{enje zahtjeva Zahtjev za ponavljanje krivi~nog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije smrti osu|enog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti Tuìtelj i osobe iz ~lana 293. stava 2. ovog zakona. Zahtjev za ponavljanje krivi~nog postupka u korist osu|enog moè se podnijeti i po{to je osu|eni izdrào kaznu, i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje. Ako Sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivi~nog postupka, obavijestit }e o tome osu|enog, odnosno osobu koja je ovla{tena da u korist osu|enog podnese zahtjev. ^lan 330. Postupanje po zahtjevu O zahtjevu za ponavljanje krivi~nog postupka odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 6). U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu traì ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju ~injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrì ove podatke, Sud }e pozvati podnositelja da u odre|enom roku zahtjev dopuni.
(1) (2)
(3)
^lan 322. Shodna primjena odredbi o àlbi na prvostepenu presudu Na postupak po àlbi na rje{enje shodno se primjenjuju odredbe ~l. 293., 295. i 301. stav 2., ~lana 303. stav 1. i ~l. 307. i 309. ovog zakona. ^lan 323. Shodna primjena odredbi ovog zakona i na druga rje{enja Ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, odredbe ~l. 318. i 322. ovog zakona shodno se primjenjuju i na sva ostala rje{enja koja se donose po ovom zakonu. GLAVA XXIV - VANREDNI PRAVNI LIJEK Ponavljanje postupka ^lan 324. Op}a odredba Krivi~ni postupak koji je dovr{en pravomo}nim rje{enjem ili pravomo}nom presudom moè se na zahtjev ovla{tene osobe ponoviti samo u slu~ajevima i pod uvjetima predvi|enim u ovom zakonu. ^lan 325. Nastavljanje krivi~nog postupka Ako je krivi~ni postupak rje{enjem pravomo}no obustavljen ili je presudom optu`ba pravomo}no odbijena zato {to nije bilo potrebnog odobrenja, postupak }e se na zahtjev Tuìtelja nastaviti ~im prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke. ^lan 326. Ponavljanje postupka zavr{enog pravomo}nim rje{enjem (1) Ako je izvan slu~ajeva iz ~lana 325. ovog zakona krivi~ni postupak pravomo}no obustavljen prije po~etka glavnog pretresa, na zahtjev Tuìtelja moè se dozvoliti ponavljanje krivi~nog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se Sud moè uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivi~nog postupka. (2) Krivi~ni postupak pravomo}no obustavljen do po~etka glavnog pretresa moè se ponoviti kad je Tuìtelj odustao od gonjenja, ako se dokaè da je do odustanka do{lo usljed krivi~nog djela zloupotrebe slu`benog poloàja Tuìtelja. U pogledu dokazivanja krivi~nog djela Tuìtelja primjenjivat }e se odredbe ~lana 327. stava 2. ovog zakona. ^lan 327. Ponavljanje postupka u korist osu|enog Krivi~ni postupak zavr{en pravomo}nom presudom moè se ponoviti u korist osu|enog: (1) (2)
(2)
(1)
(2)
(3)
(1) (2)
(1)
Prilikom rje{avanja o zahtjevu, u vije}u ne}e u~estvovati sudija koji je u~estvovao u dono{enju presude u ranijem postupku. ^lan 331. Odlu~ivanje o zahtjevu Sud }e rje{enjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovla{tena osoba ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka ili da su ~injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve} bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravomo}nim rje{enjem Suda ili da ~injenice i dokazi o~igledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti ponavljanje ili da podnositelj zahtjeva nije postupio po ~lanu 330. stav 2. ovog zakona. Ako Sud ne odbaci zahtjev, dostavit }e se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad Sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vije}a odredit }e da se izvide ~injenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev. Poslije provedenih izvi|aja Sud }e rje{enjem odmah odlu~iti o zahtjevu za ponavljanje postupka. ^lan 332. Dopu{tenje za ponavljanje postupka Kad Tuìtelj vrati spise, Sud }e, ako ne odredi da se izvi|aj dopuni, na osnovu rezultata izvi|aja zahtjev uvaìti i dopustiti ponavljanje krivi~nog postupka ili }e zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivi~nog postupka. Ako Sud na|e da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje postupka u korist optuènog postoje i za kojeg od suoptuènih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit }e po slu`benoj du`nosti kao da takav zahtjev postoji. U rje{enju kojim se dopu{ta ponavljanje krivi~nog postupka Sud }e odlu~iti da se odmah zakaè novi glavni pretres ili da se krivi~ni predmet vrati u stanje istrage. Ako je zahtjev za ponavljanje krivi~nog postupka podnesen u korist osu|enog, a Sud smatra s obzirom na podnesene dokaze da osu|eni moè u ponovljenom postupku biti osu|en na takvu kaznu da bi se ura~unavanjem ve} izdràne kazne imao pustiti na slobodu, ili da moè biti oslobo|en od optu`be ili da optu`ba moè biti odbijena - odredit }e da se izvr{enje presude odloì, odnosno prekine. Kad rje{enje kojim se dopu{ta ponavljanje krivi~nog postupka postane pravomo}no, obustavit }e se izvr{enje kazne, ali }e Sud, po prijedlogu Tuìtelja, odrediti pritvor ako postoje uvjeti iz ~lana 132. ovog zakona. ^lan 333. Pravila ponovljenog postupka Na ponovljeni postupak koji se vodi na osnovu rje{enja kojim je dopu{teno ponavljanje krivi~nog postupka, primijenjuju se iste odredbe kao i na prethodni postupak. U ponovljenom postupku Sud nije vezan za rje{enja donesena u prethodnom postupku. Ako se ponovljeni postupak obustavi do po~etka glavnog pretresa, Sud }e rje{enjem o obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu. Kad Sud u ponovljenom postupku donese presudu, izre}i }e da se prethodna presuda djelimi~no ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom Sud }e optuènom ura~unati izdrànu kaznu, a ako je ponavljanje odre|eno samo za neko od djela za koje je optuèni bio osu|en, Sud }e izre}i novu jedinstvenu kaznu.
Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom iz ~lana 307. ovog zakona. DIO TRE]I - POSEBNI POSTUPCI
(1)
GLAVA XXV - POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA ^lan 334. Op}a odredba Za krivi~no djelo s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili nov~anom kaznom kao glavnom kaznom, a za koje je prikupio dovoljno dokaza koji pruàju osnov za tvrdnju da je osumnji~eni u~inio krivi~no djelo, Tuìtelj moè u optu`nici zatraìti od Suda da izda kazneni nalog - u kojem }e optuènom izre}i odre|enu krivi~nopravnu sankciju ili mjeru bez provo|enja glavne rasprave. Tuìtelj moè da zatraì izricanje jedne ili vi{e od sljede}ih krivi~nopravnih sankcija ili mjera: nov~ane kazne, uvjetne osude i oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom ili oduzimanja predmeta. Izricanje nov~ane kazne moè se zatraìti u visini koja ne moè biti ve}a od 50.000 KM.
(1)
(2)
(2)
(3)
(3)
(1)
(2)
(3) (4)
^lan 335. Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga (1) Sudija }e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka iz ~lana 25. ovog zakona, ako se radi o krivi~nom djelu za koje se takav zahtjev ne moè postaviti ili ako je Tuìtelj zatraìo izricanje krivi~nopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije dopu{tena. (2) O àlbi Tuìtelja protiv rje{enja o odba~aju odlu~uje vije}e iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona u roku od 48 sati. (3) Ako sudija smatra da podaci u optu`nici ne pruàju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima moè o~ekivati izricanje neke druge krivi~ne sanakcije ili mjere, a ne one koju je zatraìo Tuìtelj, postupit }e s optu`nicom kao da je podnijeta na potvrdu i proslijediti je u dalji postupak, u skladu s ovim zakonom. ^lan 336. Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga (1) Ako se sloì za zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija }e potvrditi optu`nicu i zakazati saslu{anje optuènog. (2) Prilikom saslu{anja sudija }e: a) utvrditi da li je ispo{tovano pravo optuènog da ga zastupa branitelj, b) utvrditi da li je optuèni razumio optu`nicu i zahtjev Tuìtelja za izricanje krivi~nopravne sankcije ili mjere, c) upoznati optuènog s dokazima koje je prikupio Tuìtelj i pozvati ga na davanje izjave o predo~enim dokazima, d) pozvati optuènog da se izjasni o krivnji, e) pozvati optuènog da se izjasni o predloènoj krivi~nopravnoj sankciji ili mjeri. ^lan 337. Izdavanje kaznenog naloga Ako optuèni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optu`nicu, sudija }e zakazati glavni pretres u roku od 30 dana i proslijediti optu`nicu na dalji postupak, u skladu s ovim zakonom. Ako optuèni izjavi da je kriv i da prihvata krivi~nopravnu sankciju ili mjeru predloènu u optu`nici, sudija }e prvo
(5)
(1)
(2) (3)
(1)
(2)
utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s optu`nicom. ^lan 338. Sadràj presude kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na àlbu (1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadrì podatke iz ~lana 285. ovog zakona. (2) U obrazloènju presude iz stava 1. ovog ~lana ukratko se navode razlozi koji opravdavaju izricanje presude kojom se izdaje kazneni nalog. (3) Protiv presude iz stava 1. ovog ~lana dopu{tena je àlba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude. ^lan 339. Dostavljanje presude kojom se izdaje kazneni nalog (1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se optuènom, njegovom branitelju i Tuìtelju. (2) Pla}anje nov~ane kazne prije isteka roka za podno{enje àlbe ne smatra se odricanjem od prava na àlbu. GLAVA XXVI - POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Odjeljak 1 - Op}e odredbe ^lan 340. Primjena drugih odredbi ovog zakona u postupku prema maloljetnicima (1) Odredbe ove glave primjenjuju se u postupku prema osobama koje su u~inile krivi~no djelo kao maloljetnici, a u vrijeme pokretanja postupka, odnosno su|enja nisu navr{ile dvadeset i jednu godinu ìvota. Ostale odredbe ovog zakona primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ove glave. (2) Odredbe ~l. 342. do 344., ~l. 347. do 350., ~l. 355., 357., 359. i 366. ovog zakona, primjenjuju se u postupku prema mla|oj punoljetnoj osobi ako se do po~etka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi izrekne odgojna mjera u skladu s odredbama KZ BiH, a do tog vremena ona nija navr{ila dvadeset i jednu godinu ìvota. ^lan 341. Primjena odredbi prema djeci Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme u~injenja krivi~nog djela nije navr{io ~etrnaest godina ìvota, krivi~ni postupak }e se obustaviti i o tome }e se obavijestiti organ starateljstva. ^lan 342. Obazrivo postupanje Maloljetniku se ne moè suditi u odsustvu. Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a naro~ito pri njegovom ispitivanju, organi koji u~estvuju u postupku du`ni su postupati obazrivo, vode}i ra~una o du{evnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima maloljetnika, kako vo|enje krivi~nog postupka ne bi {tetno utjecalo na razvoj maloljetnika. Organi koji u~estvuju u postupku sprje~avat }e pogodnim mjerama svako nedisciplinovano pona{anje maloljetnika. ^lan 343. Obavezna odbrana Maloljetnik mora imati branitelja od po~etka pripremnog postupka. Ukoliko maloljetnik ne poznaje jezik na kome se vodi krivi~ni postupak, Sud }e mu odrediti tuma~a. Ako u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu branitelja, njega }e postaviti po slu`benoj du`nosti sudija za maloljetnike. (2)
^lan 344. Oslobo|enje od du`nosti svjedo~enja Od du`nosti svjedo~enja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje du{evne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove li~nosti i prilika u kojima ìvi (~lan 355.), oslobo|eni su samo roditelj, staratelj, usvojitelj, socijalni radnik, vjerski ispovjednik, odnosno vjerski slu`benik i branitelj. ^lan 345. Spajanje i razdvajanje postupka Kad je maloljetnik u~estvovao u u~injenju krivi~nog djela zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema njemu }e se razdvojiti i provesti po odredbama ove glave. Postupak prema maloljetniku moè se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po op}im odredbama ovog zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razja{njenje stvari. Rje{enje o tome donosi sudija za maloljetnike, na obrazloèni prijedlog Tuìtelja. Protiv ovog rje{enja nije dopu{tena àlba. Kad se provodi jedinstven postupak za maloljetnika i punoljetne u~initelje, u pogledu maloljetnika }e se uvijek primijeniti odredbe ~lana 342. do 344., ~lana 347. do 350., ~lana 355., 357., 359. i 365. ovog zakona, kad se na glavnom pretresu razja{njavaju pitanja koja se odnose na maloljetnika, kao i ~lana 366. i 372. ovog zakona, a ostale odredbe ove glave - ukoliko njihova primjena nije u suprotnosti s vo|enjem spojenog postupka. ^lan 346. Sprovo|enje jedinstvenog postupka Kad je osoba u~inila neko krivi~no djelo kao maloljetna, a neko kao punoljetna, sprovest }e se jedinstven postupak po ~lanu 25. ovog zakona, pred vije}em koje sudi punoljetnim osobama. ^lan 347. Uloga organa starateljstva U postupku prema maloljetnicima, pored ovla{tenja koja su izri~ito predvi|ena u odredbama ove glave, organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na ~injenice i dokaze koji su od va`nosti za dono{enje pravilne odluke. O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku Tuìtelj }e obavijestiti nadle`ni organ starateljstva. ^lan 348. Pozivanje i dostavljanje pismena Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika. Dostavljanje odluka i drugih pismena maloljetniku vr{i se shodno odredbama ~lana 171. ovog zakona, s tim da se maloljetniku ne}e dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj plo~i Suda, niti }e se primijeniti odredba ~lana 167. stav 2. ovog zakona. ^lan 349. Objavljivanje toka krivi~nog postupka Ne smije se objaviti tok krivi~nog postupka prema maloljetniku, ni odluka donesena u tom postupku, niti se moè vr{iti video i audio snimanje toka postupka. Pravomo}na odluka Suda moè se objaviti, ali bez navo|enja osobnih podataka maloljetnika iz kojih se moè utvrditi njegov identitet. ^lan 350. Du`nost hitnog postupanja Organi koji u~estvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se traè obavje{tenja, izvje{taji
(1) (2)
(3)
(1)
(1) (2)
(1) (2)
(3)
(1) (2)
(1) (2) (3)
ili mi{ljenja, du`ni su najhitnije postupiti - kako bi se postupak {to prije zavr{io. ^lan 351. Sastav suda U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike, koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge poslove u postupku prema maloljetnicima, u skladu s ovim zakonom. Vije}e za maloljetnike u sastavu od trojice sudija odlu~uje po àlbama protiv odluke sudije za maloljetnike, u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom. ^lan 352. Primjena na~ela oportuniteta Za krivi~na djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili nov~anom kaznom, Tuìtelj moè odlu~iti da ne zahtijeva pokretanje krivi~nog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik u~inio krivi~no djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivi~nog djela i okolnosti pod kojima je u~injeno, raniji ìvot maloljetnika i njegova osobna svojstva. Radi utvr|ivanja ovih okolnosti, Tuìtelj moè zatraìti obavje{tenja od roditelja, odnosno staratelja maloljetnika, drugih osoba i ustanova, a kad je to potrebno moè ove osobe i maloljetnika pozvati radi neposrednog obavje{tavanja. Tuìtelj moè zatraìti mi{ljenje organa starateljstva o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku. Ako za dono{enje odluke iz stava 1. ovog ~lana treba da se ispituju osobna svojstva maloljetnika, Tuìtelj moè, u sporazumu s organom starateljstva, uputiti maloljetnika u prihvatili{te ili u ustanovu za ispitivanje ili vaspitanje, ali najduè na 30 dana. Kad je izvr{enje kazne ili odgojne mjere u toku, Tuìtelj moè odlu~iti da ne zahtijeva pokretanje krivi~nog postupka za drugo krivi~no djelo maloljetnika, ako s obzirom na teìnu tog krivi~nog dijela, kao i na kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvr{ava, ne bi imalo svrhe vo|enje postupka i izricanje krivi~nopravne sankcije za to djelo. Kad Tuìtelj u slu~ajevima iz st. 1. i 3. ovog ~lana na|e da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema maloljetniku, obavijestit }e o tome, uz navo|enje razloga, organ starateljstva i o{te}enog. ^lan 353. Odgojne preporuke Prije dono{enja odluke ho}e li podnijeti zahtjev za pokretanje krivi~nog postupka protiv maloljetnika za krivi~no djelo iz ~lana 352. stav 1. ovog zakona, Tuìtelj je duàn razmotriti mogu}nost i opravdanost izricanja odgojne preporuke, u skladu s KZ BiH. Odjeljak 3 - Pripremni postupak ^lan 354. Odgojne preporuke i zahtjev za pokretanje postupka (1) Tuìtelj podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike. Prije dono{enja odluke o tome ho}e li se sloìti s ovim zahtjevom koji se odnosi na krivi~na djela iz ~lana 353. ovog zakona, sudija za maloljetnike je duàn razmotriti mogu}nosti i opravdanost izricanja odgojne preporuke u skladu s odredbama KZ BiH. Ako odlu~i da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike }e odlu~iti da se postupak protiv maloljetnika ne pokrene. Protiv rje{enja sudije za maloljetnike nije dopu{tena àlba. (2) Izvan slu~ajeva iz stava 1. ovog ~lana, ako se sudija za maloljetnike ne sloì sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka, zatraìt }e da o tome odlu~i vije}e za maloljetnike.
Sudija za maloljetnike moè povjeriti policijskim organima da izvr{e naredbu o pretresanju stana ili o privremenom oduzimanju predmeta, na na~in predvi|en ovim zakonom. ^lan 355. Pribavljanje podataka o li~nosti maloljetnika U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored ~injenica koje se odnose na krivi~no djelo, posebno }e se utvrditi godine ìvota maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove du{evne razvijenosti, ispitat }e se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik ìvi i druge okolnosti koje se ti~u njegove osobe. Radi utvr|ivanja okolnosti iz stava 1. ovog ~lana, sudija za maloljetnike }e pribaviti izvje{taj i saslu{ati osobe koje mogu dati potrebne podatke, izuzev osoba iz ~lana 344. ovog zakona. Podatke o li~nosti maloljetnika pribavlja sudija za maloljetnike. Sudija za maloljetnike moè zatraìti da te podatke prikupi odre|ena stru~na osoba (socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a moè njihovo pribavljanje povjeriti i organu starateljstva. Kad je za utvr|ivanje zdravstvenog stanja maloljetnika, njegove du{evne razvijenosti, psihi~kih svojstava ili sklonosti potrebno da maloljetnika pregledaju vje{taci, za ovaj pregled odredit }e se lije~nici, psiholozi ili pedagozi. Ovakva ispitivanja maloljetnika mogu se obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.
(1) (2)
(1)
Odjeljak 2 - Pokretanje postupka
(2)
(1)
(3)
(4)
(2)
(3)
(4)
^lan 356. Osobe koje prisustvuju radnjama u pripremnom postupku (1) Sudija za maloljetnike sam odre|uje na~in izvo|enja pojedinih radnji, drè}i se odredaba ovog zakona u onoj mjeri koja osigurava prava maloljetnika na odbranu, prava o{te}enog i prikupljanje dokaza potrebnih za odlu~ivanje. (2) Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni Tuìtelj i branitelj. Ispitivanje maloljetne osobe, kad je to potrebno, obavit }e se uz pomo} pedagoga ili druge stru~ne osobe. Sudija za maloljetnike moè odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa starateljstva i roditelj, odnosno staratelj maloljetnika. Kad su navedene osobe prisutne tim radnjama, mogu stavljati prijedloge i upu}ivati pitanja osobi koja se ispituje, odnosno saslu{ava. ^lan 357. Smje{taj maloljetnika Sudija za maloljetnike moè narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatili{te, odgojnu ili sli~nu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji, ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ìvio ili radi pruànja pomo}i, za{tite ili smje{taja maloljetnika. Tro{kovi smje{taja maloljetnika ispla}uju se unaprijed iz budètskih sredstava i ulaze u tro{kove krivi~nog postupka. ^lan 358. Odre|ivanje pritvora Izuzetno, sudija za maloljetnike moè maloljetniku odrediti pritvor kad za to postoje razlozi iz ~lana 132. stava 1. ta~ke a) do c) ovog zakona. Na osnovu rje{enja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor moè trajati najduè mjesec dana. Vije}e za maloljetnike du`no je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih deset dana. Vije}e za maloljetnike moè u slu~aju postojanja zakonskih razloga produìti pritvor za jo{ dva mjeseca. Nakon zavr{etka pripremnog postupka, pritvor moè da traje najduè jo{ {est mjeseci.
(1)
(2)
(1) (2)
(3) (4)
(1) (2)
^lan 359. Postupak prema maloljetniku u pritvoru Maloljetnik izdràva pritvor odvojeno od punoljetnih osoba. Sudija za maloljetnike ima prema pritvorenim maloljetnicima ista ovla{tenja koja po ovom zakonu pripadaju sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno saslu{anje, u pogledu pritvorenika. ^lan 360. Obrazloèni prijedlog Nakon {to ispita sve okolnosti koje se odnose na u~injenje krivi~nog djela i na osobu maloljetnika, sudija za maloljetnike dostavlja spise Tuìtelju koji je duàn u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili podnijeti obrazloèni prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne. Ako Tuìtelj ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni niti stavi obrazloèni prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetni~kog zatvora ni u roku od dva mjeseca od dostave spisa sudije za maloljetnike - smatrat }e se da je odustao od krivi~nog gonjenja. Prijedlog Tuìtelja sadrì: ime i prezime maloljetnika, njegove godine ìvota, opis djela, dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik u~inio krivi~no djelo, obrazloènje koje treba da sadrì ocjenu du{evne razvijenosti maloljetnika i prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu izrekne odgojna mjera ili kazna. ^lan 361. Obustava postupka Ako u toku pripremnog postupka Tuìtelj na|e da nema osnova za vo|enje postupka prema maloljetniku ili da postoje razlozi iz ~lana 352. stav 3. ovog zakona, stavit }e prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak. O prijedlogu za obustavljanje postupka Tuìtelj }e obavijestit i organ starateljstva. Ako se sudija za maloljetnike ne sloì s prijedlogom Tuìtelja, zatraìt }e da o tome odlu}i vije}e za maloljetnike. ^lan 362. Kontrola postupka
(3) (4)
(1)
Pored osoba ~ije je prisustvo obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres pozvat }e se i roditelji maloljetnika, odnosno staratelj i organ starateljstva. Nedolazak roditelja, staratelja ili predstavnika organa starateljstva ne sprje~ava Sud da odrì glavni pretres. Osim maloljetnika, glavnom pretresu mora biti prisutan Tuìtelj, kad je podnio prijedlog iz ~lana 360. ovog zakona i branitelj. Odredbe ovog zakona o izmjeni i pro{irenju optu`be primjenjivat }e se i u postupku prema maloljetniku, s tim {to je sudija za maloljetnike ovla{ten da i bez prijedloga Tuìtelja donese odluku na osnovu ~injeni~nog stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu. ^lan 365. Isklju~enje javnosti Kad se sudi maloljetniku, javnost je uvijek isklju~ena. Sudija za maloljetnike moè dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave za{titom i odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetni~kog kriminaliteta, kao i nau~nici. U toku glavnog pretresa sudija za maloljetnike moè narediti da se, osim Tuìtelja, branitelja i predstavnika organa starateljstva, iz zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe. Za vrijeme izvo|enja pojedinih dokaza ili govora stranaka sudija za maloljetnike moè narediti da se maloljetnik udalji iz zasjedanja. ^lan 366. Privremeni smje{taj maloljetnika
(2)
(1) (2)
(3)
(3)
(4)
(1)
U toku postupka, sudija za maloljetnike moè donijeti odluku o privremenom smje{taju maloljetnika (~lan 357.), a moè i ukinuti odluku koja je o tome ranije donesena. ^lan 367. Zakazivanje glavnog pretresa ili odràvanje ro~i{ta i dono{enje odluke (1) Sudija za maloljetnike duàn je zakazati glavni pretres ili odràti ro~i{te za izricanje odgojne mjere u roku od osam dana od dana prijema prijedloga Tuìtelja ili od dana kad je na ro~i{tu odlu~eno da se odrì glavni pretres. Za svako produènje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika Suda. (2) Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa odre|uje se samo izuzetno. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog pretresa sudija za maloljetnike obavijestit }e predsjednika Suda i iznijet }e razloge za odlaganje, odnosno prekidanje. (3) Sudija za maloljetnike duàn je da pismeno izradi presudu, odnosno rje{enje u roku od osam dana, a u posebno sloènim slu~ajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno rje{enja. ^lan 368. Odluke sudije za maloljetnike Sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog Tuìtelja pri odlu~ivanju ho}e li prema maloljetniku izre}i kaznu ili }e primijeniti odgojnu mjeru, ali ako je Tuìtelj odustao od prijedloga, sudija za maloljetnike ne moè maloljetniku izre}i kaznu nego samo odgojnu mjeru. Sudija za maloljetnike }e rje{enjem obustaviti postupak u slu~ajevima kad Sud na osnovu ~lana 283. ta~ke d) do f) ovog zakona, donosi presudu kojom se optu`ba odbija ili kojom se optuèni osloba|a od optu`be (~lan 284.), kao i kad sudija na|e da nije cjelishodno izre}i maloljetniku ni odgojnu mjeru niti kaznu. Sudija za maloljetnike donosi rje{enje i kad izri~e odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci ovog rje{enja navodi se samo koja se mjera izri~e, ali se maloljetnik ne ogla{ava krivim za
(2)
Sudija za maloljetnike obavje{tava predsjednika Suda svakih 15 dana koji predmeti maloljetnika nisu okon~ani i o razlozima zbog kojih je po pojedinim predmetima postupak jo{ u toku. Predsjednik Suda }e, po potrebi, poduzeti mjere da se postupak ubrza. Odjeljak 4 - Prvostepeni postupak ^lan 363. Zakazivanje ro~i{ta ili glavnog pretresa Kad primi prijedlog Tuìtelja, sudija za maloljetnike zakazuje ro~i{te ili glavni pretres. Kazna maloljetni~kog zatvora i zavodske mjere izri~u se samo po odrànom glavnom pretresu. Sudija za maloljetnike saop}it }e maloljetniku odgojnu mjeru koja mu je izre~ena. ^lan 364. Odlu~ivanje na glavnom pretresu Kad se odlu~uje na osnovu glavnog pretresa, shodno }e se primjenjivati odredbe ovog zakona o pripremama za glavni pretres, o rukovo|enju glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa, o zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali sudija za maloljetnike moè odstupiti od ovih pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom slu~aju ne bi bila cjelishodna.
(1) (2) (3)
(1)
(2)
(1)
(3)
(4)
krivi~no djelo koje mu se stavlja na teret. U obrazloènju rje{enja navest }e se opis djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izre~ene odgojne mjere. Presuda kojom se maloljetniku izri~e kazna maloljetni~kog zatvora donosi se u obliku iz ~lana 285. ovog zakona. ^lan 369. Tro{kovi postupka i imovinskopravni zahtjev Sudija za maloljetnike moè maloljetnika obavezati na pla}anje tro{kova krivi~nog postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetni~kog zatvora. Ako je prema maloljetniku izre~ena odgojna mjera, tro{kovi postupka padaju na teret budètskih sredstava, a o{te}eni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upu}uje na parni~ni postupak. ^lan 370. @alba protiv presude i rje{enja Protiv presude kojom je maloljetniku izre~ena kazna maloljetni~kog zatvora, protiv rje{enja kojim je maloljetniku izre~ena odgojna mjera i protiv rje{enja o obustavljanju postupka (~lan 368. stav 2.) mogu podnijeti àlbu sve osobe koje imaju pravo na àlbu protiv presude (~lan 293.) i to u roku od osam dana od dana prijema presude, odnosno rje{enja. Branitelj, Tuìtelj, bra~ni odnosno vanbra~ni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, staratelj, brat, sestra i hranitelj mogu podnijeti àlbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. @alba protiv rje{enja kojim se izri~e odgojna mjera koja se izdràva u ustanovi zadràva izvr{enje rje{enja ako sudija za maloljetnike, u saglasnosti s roditeljima maloljetnika, i po saslu{anju maloljetnika, ne odlu~i druga~ije. Na sjednicu vije}a za maloljetnika (~lan 304.) uvijek }e se pozvati maloljetnik i njegov branitelj. Nedolazak maloljetnika i njegovog branitelja koji su uredno obavije{teni o sjednici - ne sprje~ava drugostepeni sud da odrì sjednicu.
Sudija za maloljetnike moè preko organa starateljstva pribaviti obavje{tenje o izvr{enju ostalih odgojnih mjera, a moè odrediti da to u~ini i odre|ena stru~na osoba (socijalni radnik, defektolog i dr.).
Odjeljak 7 - Izmjena odluke o odgojnoj mjeri i obustava izvr{enja ^lan 374. Izmjena odluke i obustava izvr{enja Kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izmjenu odluke o izre~enoj odgojnoj mjeri, odluku o izmjeni donosi sudija za maloljetnike koji je donio rje{enje o odgojnoj mjeri ako sam na|e da je to potrebno, ili na prijedlog Tuìtelja, upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom. Prije dono{enja odluke sudija za maloljetnike }e saslu{ati Tuìtelja, maloljetnika, roditelja ili staratelja maloljetnika ili druge osobe, a pribavit }e i potrebne izvje{taje od ustanove u kojoj maloljetnik izdràva zavodsku mjeru, od organa starateljstva ili drugih organa i ustanova. Po odredbama st. 1. i 2. ovog ~lana donosi se i odluka o obustavljanju izvr{enja odgojne mjere. Odluku o izmjeni odgojne mjere ili o obustavi izvr{enja donosi sudija za maloljetnike.
(1)
(1)
(2)
(2)
Odjeljak 5 - Pravni lijekovi
(1)
(3) (4)
GLAVA XXVII - POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA ^lan 375. Jedinstvenost postupka Zbog istog krivi~nog djela, protiv pravne osobe se, u pravilu, pokre}e i vodi krivi~ni postupak zajedno s postupkom protiv u~initelja. Postupak samo protiv pravne osobe se moè pokrenuti, odnosno voditi kada protiv u~initelja krivi~ni postupak nije mogu}e pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivi~ni postupak ve} proveden. U jedinstvenom postupku se protiv optuènog pravne osobe i optuènog podiè jedna optu`nica i izri~e jedna presuda. ^lan 376. Cjelishodnost pokretanja krivi~nog postupka Tuìtelj moè odlu~iti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivi~nog postupka kada okolnosti slu~aja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je doprinos pravne osobe u~injenju krivi~nog djela bio neznatan ili pravna osoba nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrit }e tro{kova postupka ili ako je protiv pravne osobe zapo~et ste~ajni postupak ili kada je u~initelj krivi~nog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv koje bi se krivi~ni postupak ina~e pokrenuo. ^lan 377. Zastupnik pravne osobe u krivi~nom postupku Svaka pravna osoba u krivi~nom postupku mora imati svoga zastupnika, koji je ovla{ten za preduzimanje svih radnji za koje je po ovom zakonu ovla{ten osumnji~eni, odnosno optuèni i osu|eni. Pravna osoba u krivi~nom postupku moè imati samo jednoga zastupnika. Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravne osobe i njegovo ovla{tenje za zastupanje. ^lan 378. Odre|ivanje zastupnika Zastupnik pravne osobe u krivi~nom postupku je onaj ko je ovla{ten zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu nadle`nog dràvnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe.
(2)
(1) (2)
(3)
(4)
(3)
^lan 371. Odluke vije}a za maloljetnike i zabrana reformatio in peius (1) Vije}e za maloljetnike moè preina~iti prvostepenu odluku i izre}i teù mjeru maloljetniku - samo ako je to predloèno u àlbi Tuìtelja. (2) Ako prvostepenom odlukom nije izre~ena kazna maloljetni~kog zatvora ili zavodska mjera, vije}e za maloljetnike moè tu kaznu, odnosno mjeru izre}i samo ako odrì pretres. Maloljetni~ki zatvor u duèm trajanju ili teà zavodska mjera od one izre~ene prvostepenom odlukom, moè se izre}i i u sjednici drugostepenog vije}a. ^lan 372. Ponavljanje krivi~nog postupka Odredbe o ponavljanju krivi~nog postupka zavr{enog pravomo}nom presudom shodno se primjenjuju i na ponavljanje postupka zavr{enog pravomo}nim rje{enjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku. Odjeljak 6 - Nadzor Suda nad provo|enjem mjera ^lan 373. Izvje{taj o pona{anju maloljetnika Uprava ustanove u kojoj se izvr{ava odgojna mjera prema maloljetniku du`na je da svaka dva mjeseca dostavi Sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvje{taj o pona{anju maloljetnika. Sudija za maloljetnike moè i sam obilaziti maloljetnike smje{tene u ustanovi.
(1)
(2) (3)
(1)
(1)
Broj 36 - Strana 856 (2) (3)
Zastupnik moè ovlastiti za zastupanje nekoga drugog. Ovla{tenje mora biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik kod Suda. Kada je prije pravomo}nog okon~anja krivi~nog postupka pravna osoba prestala postojati, zastupnika }e joj odrediti Sud. ^lan 379. Izuze}e zastupnika Zastupnik pravne osobe u krivi~nom postupku ne moè biti osoba koja je pozvana kao svjedok. Zastupnik pravne osobe u krivi~nom postupku ne moè biti osoba protiv koje te~e postupak zbog istog krivi~nog djela, osim ako je jedini ~lan pravne osobe. U slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana Sud }e pozvati pravnu osobu da nadle`ni organ te pravne osobe u odre|enom roku odredi drugog zastupnika i o tome pismeno obavijesti Sud. U suprotnom }e zastupnika odrediti Sud. ^lan 380. Dostavljanje pismena
(1)
(2)
(1) (2) (3)
(3)
^lan 386. Mjera obezbje|enja Za obezbje|enje izvr{enja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja imovinske koristi, Sud moè, na prijedlog Tuìtelja, protiv pravne osobe u krivi~nom postupku odrediti privremeno obezbje|enje. U ovom slu~aju shodno se primjenjuju odredbe ~lana 202. ovog zakona. Ako postoji opravdana bojazan da }e u okviru optuène pravne osobe biti ponovljeno djelo i da }e za njega biti odgovorna pravna osoba ili se s u~injenjem djela prijeti, Sud moè u istom postupku, osim mjera iz stava 1. ovog ~lana, pravnoj osobi zabraniti obavljanje jedne ili vi{e odre|enih djelatnosti na odre|eno vrijeme. Kada je protiv pravne osobe pokrenut krivi~ni postupak, Sud moè, na prijedlog Tuìtelja ili po slu`benoj du`nosti, zabraniti statusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra. Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar. ^lan 387. Primjena ostalih odredbi ovog zakona
Pismena, namijenjena pravnoj osobi, dostavljaju se i pravnoj osobi i zastupniku. ^lan 381. Tro{kovi zastupnika Tro{kovi zastupnika pravne osobe u krivi~nom postupku su tro{kovi krivi~nog postupka. Tro{kovi za zastupnika postavljenog na osnovu ~lana 378. i 379. ovog zakona unaprijed se ispla}uju iz sredstava organa koji vodi krivi~ni postupak samo ako pravna osoba nema sredstava. ^lan 382. Branitelj pravne osobe u krivi~nom postupku Pravna osoba moè, pored zastupnika, imati branitelja. Pravna i fizi~ka osoba kao i osumnji~eni, odnosno optuèni, ne mogu imati istog branitelja. ^lan 383. Sadràj optu`nice Optu`nica protiv pravne osobe u krivi~nom postupku, pored sadràja propisanih ovim zakonom, sadrì naziv pod kojim pravna osoba, u skladu s propisima, nastupa u pravnom prometu, sjedi{te pravne osobe, opis krivi~nog djela i osnov odgovornosti pravne osobe. ^lan 384. Saslu{anje i zavr{na rije~ Na glavnoj raspravi se prvo saslu{ava optuèni, a potom zastupnik pravne osobe. Po zavr{enom dokazanom postupku, kao i zavr{noj rije~i Tuìtelja i o{te}enog, sudija, odnosno predsjednik vije}a daje rije~ branitelju, zatim zastupniku pravne osobe, te branitelju optuènog, i na kraju optuènom. ^lan 385. Presuda pravnoj osobi Pored sadràja propisanog u ~lanu 285. ovog zakona, pisana presuda pravnoj osobi mora sadràvati: a) u uvodu presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedi{te pravne osobe, kao i ime i prezime zastupnika pravne osobe koji je bio prisutan na glavnom pretresu, b) u izreci presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedi{te pravne osobe, kao i zakonski propis po kojem je optuèna, po kojem se osloba|a optu`be za to djelo ili po kojem se optu`ba odbija.
Ako druga~ije nije odre|eno, u krivi~nom postupku protiv pravne osobe shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbe ovog zakona, ~ak i u slu~aju ako se postupak vodi samo protiv pravne osobe. GLAVA XXVIII - POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA SIGURNOSTI, ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVI^NIM DJELOM I ZA OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE ^lan 388. Prekid postupka u slu~aju nastupanja du{evne bolesti (1) Ako je kod optuènog nakon u~injenja krivi~nog djela nastupila takva du{evna bolest da nije sposoban u~estvovati u postupku Sud }e rje{enjem, nakon psihijatrijskog vje{ta~enja, prekinuti postupak i optuènog uputiti organu nadle`nom za pitanja socijalnog staranja. (2) Kada se zdravstveno stanje optuènog pobolj{a u mjeri da moè da u~estvuje u postupku, krivi~ni postupak }e se nastaviti. (3) Ako tokom prekida postupka nastupi zastara krivi~nog gonjenja, Sud }e postupiti u skladu s ~lanom 283. ta~kom f) ovog zakona. ^lan 389. Postupak u slu~aju neura~unljivosti Ako je osumnji~eni u~inio djelo u stanju neura~unljivosti, Tuìtelj }e u optu`nici postaviti prijedlog da Sud utvrdi da je osumnji~eni u~inio krivi~no djelo u stanju neura~unljivosti, kao i da se predmet uputi organu nadle`nom za pitanja socijalnog staranja, radi pokretanja odgovaraju}eg postupka. Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi ukazuju da je optuèni u~inio djelo u stanju ura~unljivosti ili smanjene ura~unljivosti, Tuìtelj }e odustati od podnesenog prijedloga. U slu~aju ako se radi o smanjenoj ura~unljivosti, Tuìtelj }e predloìti izricanje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije~enja, koja se izri~e uz neku drugu krivi~nopravnu sankciju. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, osumnji~eni, odnosno optuèni koji se nalazi u pritvoru ili psihijatrijskoj ustanovi, ne}e se pustiti na slobodu ve} }e Sud na prijedlog Tuìtelja donijeti rje{enje o privremenom zadràvanju do najvi{e deset dana od dono{enja tog rje{enja. Protiv ovoga rje{enja àlba nije dopu{tena. Poslije podno{enja prijedloga iz stava 1. ovog ~lana, osumnji~eni, odnosno optuèni mora imati branitelja.
(1) (2)
(1)
(1) (2)
(2)
(3)
(4)
^lan 390. Postupak u slu~aju obaveznog lije~enja od ovisnosti (1) O primjeni mjere sigurnosti obaveznog lije~enja od ovisnosti, Sud odlu~uje po{to pribavi nalaz i mi{ljenje vje{taka. U svojem nalazu i mi{ljenju vje{tak treba da se izjasni i o mogu}nostima za lije~enje optuènog. (2) Ako je pri izricanju uvjetne osude u~initelju odre|eno lije~enje na slobodi, a on se nije podvrgao lije~enju ili ga je samovoljno napustio, Sud moè, po slu`benoj du`nosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se u~initelj lije~io ili je trebao da se lije~i, a po saslu{anju Tuìtelja i u~initelja odrediti opozivanje uvjetne osude ili prinudno izvr{enje sigurnosne mjere obaveznog lije~enja od ovisnosti. Prije dono{enja odluke Sud }e, po potrebi, pribaviti i mi{ljenje lije~nika. ^lan 391. Oduzimanje predmeta Predmeti koji se po KZ BiH moraju oduzeti, oduze}e se i kad se krivi~ni postupak ne zavr{i presudom kojom se osu|eni progla{ava krivim, ako to zahtijevaju interesi op}e sigurnosti, o ~emu se donosi posebno rje{enje. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana donosi Sud u trenutku kad je postupak zavr{en, odnosno kad je obustavljen. Rje{enje o oduzimanju predmeta iz stava 1. ovog ~lana donosi Sud i kad je u presudi kojom je optuèni progla{en krivim propu{teno da se donese takva odluka. Ovjereni prijepis rje{enja o oduzimanju predmeta dostavit }e se vlasniku predmeta ako je vlasnik poznat. Protiv rje{enja iz st. 1. do 3. ovog ~lana, vlasnik predmeta ima pravo na àlbu zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzimanje predmeta.
pozva}e osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravne osobe. ^lan 394. Utvr|ivanje imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom Sud }e visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni ako bi ina~e njeno utvr|ivanje bilo povezano s nesrazmjernim te{ko}ama ili sa znatnim odugovla~enjem postupka. ^lan 395. Privremene mjere osiguranja Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom, Sud }e po slu`benoj du`nosti po odredbama koje vaè za izvr{ni postupak odrediti privremene mjere osiguranja. U takvom slu~aju shodno se primjenjuju odredbe ~lana 202. ovog zakona. ^lan 396. Sadràj odluke kojom se izri~e mjera oduzimanja imovinske koristi (1) Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom Sud moè izre}i u presudi kojom se optuèni ogla{ava krivim i u rje{enju o primjeni vaspitne mjere, kao i u postupku iz ~lana 389. ovog zakona. (2) U izreci presude ili rje{enja Sud }e navesti koji se predmet, odnosno nov~ani iznos oduzima. (3) Ovjereni prijepis presude, odnosno rje{enja dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavniku pravne osobe ako je Sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe. ^lan 397. Zahtjev za ponavljanje postupka u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi Osoba iz ~lana 393. ovog zakona moè podnijeti zahtjev za ponavljanje krivi~nog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom. ^lan 398. Shodna primjena odredbi ovog zakona o àlbi Odredbe ~lana 294. st. 2. i 3. i ~lana 302. i 317. ovog zakona shodno se primjenjuju na àlbu protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi. ^lan 399. Shodna primjena ostalih odredbi ovog zakona Ako odredbama ove glave nije {ta drugo predvi|eno, u pogledu postupka za primjenu mjera sigurnosti ili za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom, shodno se primjenjuju ostale odgovaraju}e odredbe ovog zakona. ^lan 400. Postupak opozivanja uvjetne osude Kad je u uvjetnoj osudi odre|eno da }e se kazna izvr{iti ako osu|eni ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivi~nim djelom, ne nadoknadi {tetu ili ne ispuni druge obaveze, a osu|eni u odre|enom roku nije ispunio te obaveze, Sud }e provesti postupak za opozivanje uvjetne osude na prijedlog Tuìtelja ili po slu`benoj du`nosti. Sud je obavezan da zakaè saslu{anje radi utvr|ivanja ~injenica, na koje }e pozvati Tuìtelja, osu|enog i o{te}enog. Ako Sud utvrdi da osu|eni nije ispunio obavezu koja mu je bila odre|ena presudom, donije}e presudu kojom }e opozvati uvjetnu osudu i odrediti da se utvr|ena kazna izvr{i ili odrediti novi rok za ispunjenje obaveze ili ukinuti taj uvjet. Ako Sud na|e da nema osnova za dono{enje koje
(1)
(2) (3) (4) (5)
^lan 392. Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom (1) Imovinska korist pribavljena krivi~nim djelom utvr|uje se u krivi~nom postupku po slu`benoj du`nosti. (2) Tuìtelj je u toku postupka duàn prikupljati dokaze i izvi|ati okolnosti koje su od va`nosti za utvr|ivanje imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom. (3) Ako je o{te}eni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povra}aja predmeta pribavljenih krivi~nim djelom, odnosno u pogledu nov~anog iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist }e se utvr|ivati samo u onom dijelu koji nije obuhva}en imovinskopravnim zahtjevom. ^lan 393. Postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi~nim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe pozvat }e se na glavni pretres radi saslu{anja. Pozivom }e se upozoriti da }e se postupak provesti bez njihove prisutnosti. Predstavnik pravne osobe saslu{at }e se na glavnom pretresu poslije optuènog. Na isti na~in postupit }e se u odnosu na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok. Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe ovla{ten je da u vezi s utvr|ivanjem imovinske koristi predlaè dokaze i da, po dopu{tenju sudije, odnosno predsjednika vije}a, postavlja pitanja optuènom, svjedocima i vje{tacima. Isklju~enje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na osobu na koju je imovinska korist prenesena ni na predstavnika pravne osobe. Ako Sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut }e glavni pretres i
(1)
(2)
(1)
(3)
(2) (3)
(4) (5)
od tih odluka, rje{enjem }e obustaviti postupak za opozivanje uvjetne osude. GLAVA XXIX - POSTUPAK ZA DONO[ENJE ODLUKE O BRISANJU OSUDE ILI PRESTANKU MJERA SIGURNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE ^lan 401. Rje{enje o brisanju osude Kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom odre|enog vremena i pod uvjetom da osu|eni u tom vremenu ne u~ini novo krivi~no djelo, rje{enje o brisanju osude donosi po slu`benoj du`nosti organ nadleàn za vo|enje poslova kaznene evidencije. Prije dono{enja rje{enja o brisanju osude izvr{it }e se potrebna provjeravanja, a naro~ito }e se prikupiti podaci o tome da li je protiv osu|enog u toku krivi~ni postupak za neko novo krivi~no djelo u~injeno prije isteka roka predvi|enog za brisanje osude. ^lan 402. Prijedlog osu|enog za brisanje osude Ako nadle`ni organ ne donese rje{enje o brisanju osude, osu|eni moè traìti da se utvrdi da je brisanje osude nastupilo po zakonu. Ako nadle`ni organ ne postupi po zahtjevu osu|enog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, osu|eni moè traìti da Sud donese rje{enje o brisanju osude. ^lan 403. Sudsko brisanje uvjetne osude Ako uvjetna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja, Sud }e donijeti rje{enje kojim se utvr|uje brisanje uvjetne osude. Ovo rje{enje dostavit }e se osu|enom, Tuìtelju i organu nadle`nom za vo|enje kaznene evidencije. ^lan 404. Postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke Postupak za brisanje osude shodno odredbama KZ BiH na osnovu sudske odluke pokre}e se na molbu osu|enog. Molba se podnosi Sudu. Sudija koji za to bude odre|en, zakazat }e i provesti saslu{anje Tuìtelja i osu|enog. Sudija moè o pona{anju osu|enog zatraìti izve{taj od policijskog organa, a moè takav izve{taj traìti i od uprave ustanove u kojoj je osu|eni izdràvao kaznu. Podnositelj molbe i Tuìtelj mogu podnijeti àlbu protiv odluke Suda po molbi za brisanje osude. Ako Sud odbije molbu zato {to osu|eni svojim pona{anjem nije zasluìo brisanje osude, osu|eni moè molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravomo}nosti rje{enja o odbijanju molbe. ^lan 405. Uvjerenje o kaznenoj evidenciji U uvjerenju koje se gra|anima izdaje na osnovu podataka iz krivi~ne evidencije, brisana osuda i brisane pravne posljedice osude ne smiju se spominjati. ^lan 406. Molba i postupak prestanka mjere sigurnosti Molba za prestanak primjene mjera sigurnosti propisanih u KZ BiH i drugih mjera propisanih zakonom podnosi se Sudu. Sudija koji za to bude odre|en }e prethodno ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim }e zakazati i provesti saslu{anja - radi utvr|ivanja ~injenica na koje se (3) (4)
podnositelj molbe poziva. Sudija }e pozvati Tuìtelja i podnositelja molbe. Sudija iz stava 2. ovog ~lana moè zahtijevati izvje{taj o pona{anju osu|enog od policijskog organa, odnosno od ustanove u kojoj je osu|eni izdrào kaznu. U slu~aju odbijanja molbe, nova molba se ne moè podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana pravomo}nosti rje{enja o odbijanju ranije molbe.
(1)
GLAVA XXX - POSTUPAK ZA PRU@ANJE ME\UNARODNE PRAVNE POMO]I I IZVR[ENJE ME\UNARODNIH UGOVORA U KRIVI^NOPRAVNIM STVARIMA ^lan 407. Op}a odredba Me|unarodna krivi~nopravna pomo} pruà se po odredbama ovog zakona, ukoliko zakonom Bosne i Hercegovine ili me|unarodnim ugovorom nije {to drugo odre|eno. ^lan 408. Upu}ivanje molbe za pravnu pomo} Molbe Suda, odnosno Tuìtelja za pravnu pomo} u krivi~nim predmetima dostavljaju se inozemnim organima diplomatskim putem, tako {to Sud, odnosno Tuìtelj molbe dostavlja nadle`nom ministarstvu Bosne i Hercegovine. ^lan 409. Postupanje po molbi inozemnih organa Kada nadle`no ministarstvo Bosne i Hercegovine primi molbu inozemnog organa za pravnu pomo}, du`no je molbu dostaviti Tuìtelju u slu~aju da se radi o pruànju pravne pomo}i iz nadle`nosti Suda. O dopu{tenosti i na~inu izvr{enja radnje koja je predmet molbe inozemnog organa, odlu~uje Sud, odnosno Tuìtelj po zakonima Bosne i Hercegovine i u skladu sa svojom nadle`nosti. ^lan 410. Izvr{enje presude inozemnog suda Sud ne}e postupiti po molbi inozemnog organa kojom se traì izvr{enje krivi~ne presude inozemnog suda. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, Sud }e izvr{iti inostranu pravomo}nu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao inozemni sud ako je to predvi|eno me|unarodnim ugovorom, i ako sankciju izrekne i Sud prema krivi~nom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Sud donosi presudu u vije}u iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona. O sjednici vije}a obavijestit }e se Tuìtelj, osu|eni i branitelj. U izreku presude iz stava 3. ovog ~lana, Sud }e unijeti potpunu izreku i naziv suda iz inozemne presude i izre}i }e sankciju. U obrazloènju presude iznijet }e razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja sankcije. Protiv presude iz stava 4. ovog ~lana mogu izjaviti àlbu Tuìtelj i osu|eni ili njegov branitelj, u skladu s odredbama ovog zakona. Ako strani dràvljanin osu|en od doma}eg suda ili osoba ovla{tena ugovorom, podnese molbu Sudu da osu|eni izdràva kaznu u svojoj zemlji, Sud }e postupiti po me|unarodnom ugovoru. ^lan 411. Centralizacija podataka O krivi~nim djelima pravljenja i stavljanja u opticaj krivotvorenog novca, neovla{tene proizvodnje, prera|ivanja i prodaje opojnih droga i otrova, trgovine bijelim robljem, proizvodnje i rasturanja pornografskih spisa, kao i o drugim
(2)
(1) (2)
(1)
(2)
(1) (2) (3) (4) (5) (6)
(1) (2)
(3) (4)
(5) (6)
(1) (2)
krivi~nim djelima u pogledu kojih se me|unarodnim ugovorima predvi|a centralizacija podataka, Sud je duàn - bez odlaganja, dostaviti nadle`nom ministarstvu Bosne i Hercegovine podatke o krivi~nom djelu i u~initelju i pravomo}nu presudu. Kad je u pitanju krivi~no djelo pranja novca ili se radi o krivi~nom djelu u vezi s pranjem novca, podaci se moraju, bez odlaganja, dostaviti i organu Bosne i Hercegovine nadle`nom za spre~avanje pranja novca. ^lan 412. Ustupanje krivi~nog gonjenja stranoj dràvi Ako je na teritoriji Bosne i Hercegovine krivi~no djelo u~inio stranac koji ima prebivali{te u stranoj dràvi, toj dràvi se mogu, izvan uvjeta iz ~lana 415. ovog zakona, ustupiti svi krivi~ni spisi radi krivi~nog gonjenja i su|enja, ako se strana dràva tome ne protivi. Ustupanje krivi~nog gonjenja i su|enja nije dopu{teno ako se njime stranac moè izloìti nepravednom postupku, nehumanom i poniàvaju}em postupanju ili ka`njavanju. Prije podizanja optu`nice, odluku o ustupanju donosi Tuìtelj. Nakon podizanja optu`nice, a do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vije}u u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - odluku donosi sudija za prethodno saslu{anje, na prijedlog Tuìtelja. Ustupanje se moè izvr{iti za krivi~na djela iz nadle`nosti Suda s propisanom kaznom zatvora do deset godina. Ako je o{te}eni dràvljanin Bosne i Hercegovine, ustupanje nije dopu{teno ako se on tome protivi, osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. ^lan 413. Preuzimanje krivi~nog gonjenja od strane dràve Nadle`no ministarstvo Bosne i Hercegovine }e zahtjev strane dràve da se u Bosni i Hercegovini preduzme krivi~no gonjenje dràvljanina Bosne i Hercegovine ili osobe koja ima prebivaliste u Bosni i Hercegovine za krivi~no djelo iz nadle`nosti Suda izvr{eno izvan teritorije Bosne i Hercegovine, dostaviti sa spisima Tuìtelju. Ako je nadle`nom organu strane dràve podnesen imovinskopravni zahtjev, postupit }e se kao da je taj zahtjev podnesen Sudu. O odluci kojom se odbija da se preduzme krivi~no gonjenje, kao i o pravnomo}noj odluci donesenoj u krivi~nom postupku, obavijestit }e se strana dràva koja je uputila zahtjev.
b) da osoba ~ije se izru~enje traì ne uìva pravo azila u Bosni i Hercegovini, odnosno da nije u postupku traènja azila u Bosni i Hercegovini, c) da djelo zbog koga se traì izru~enje nije izvr{eno na teritoriju Bosne i Hercegovine, protiv nje ili njenog dràvljanina, d) da djelo zbog koga se traì izru~enje predstavlja krivi~no djelo i po doma}em zakonu i po zakonu dràve u kojoj je izvr{eno, e) da djelo za koje se traì izru~enje nije politi~ko ili vojno krivi~no djelo, f) da po doma}em zakonu nije nastupila zastarjelost krivi~nog gonjenja ili zastarjelost izvr{enja kazne prije nego {to je stranac pritvoren ili kao osumnji~eni, odnosno optuèni saslu{an, da stranac ~ije se izru~enje traì nije zbog istog djela od doma}eg suda ve} osu|en ili da za isto djelo nije od doma}eg suda pravomo}no oslobo|en, osim ako se sti~u uvjeti za ponavljanje krivi~nog postupka propisani ovim zakonom, ili da protiv stranca nije u Bosni i Hercegovini zbog istog djela pokrenut krivi~ni postupak, a ako je pokrenut postupak zbog djela u~injenog prema dràvljaninu Bosne i Herecegovine da je poloèno osiguranje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva o{te}enog, g) da je utvr|en identitet osobe ~ije se izru~enje traì, h) da ima dovoljno dokaza za sumnju da je stranac ~ije se izru~enje traì u~inio odre|eno krivi~no djelo ili da postoji pravomo}na presuda, i) da se izru~enje stranca ne traì radi: krivi~nog gonjenja ili ka`njavanja zbog njegove rase, pola, nacionalnog i etni~kog porijekla, religijskog uvjerenja i politi~kih stavova kao i da se izru~enje ne traì za krivi~no djelo s propisanom smrtnom kaznom prema zakonu dràve koja traì izru~enje, osim ako dràva koja traì izru~enje da jamstvo da se ne}e izre}i ili izvr{iti smrtna kazna. Kao doma}i zakon, u smislu stava 1. ta~ke d. ovog ~lana, smatra se zakon Bosne i Hercegovine, zakon Federacije Bosne i Hercegovine, zakon Republike Srpske i zakon Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. Pod doma}im sudom, u smislu stava 1. ta~ke f) ovog ~lana podrazumijevaju se svi sudovi na teritoriji Bosne i Hercegovine nadle`ni za rje{avanje u krivi~nim stvarima. ^lan 416. Molba za izru~enje Postupak za izru~enje osumnji~enih, optuènih ili osu|enih stranaca pokre}e se po molbi strane dràve. Molba za izru~enje podnosi se diplomatskim putem. Uz molbu za izru~enje moraju se priloìti: a) sredstva za utvr|ivanje istovjetnosti osumnji~enog, optuènog odnosno osu|enog (ta~an opis, fotografije, otisci prstiju i sl.), b) uvjerenje ili drugi podaci o dràvljanstvu stranca, c) optu`nica ili presuda ili odluka o pritvoru ili koji drugi akt ravan ovoj odluci, u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, u kome treba da je nazna~eno ime i prezime osobe ~ije se izru~enje traì i ostali podaci potrebni za utvr|ivanje njegovog identiteta, opis djela, zakonski naziv krivi~nog djela i dokazi za sumnju, d) izvod iz teksta krivi~nog zakona strane dràve koji se ima primijeniti ili je primijenjen prema osumnji~enom, optuènom odnosno osu|enom zbog djela povodom
(1)
(2) (3)
(4) (5)
(1)
(2) (3)
(2)
(3)
GLAVA XXXI - POSTUPAK ZA IZRUÊNJE OSUMNJIÊNIH, ODNOSNO OPTU@ENIH I OSU\ENIH OSOBA Odjeljak 1 - Postupak izru~enja iz Bosne i Hercegovine u drugu dràvu ^lan 414. Propisi o izru~enju Izru~enje osumnji~enih, odnosno optuènih ili osu|enih osoba iz Bosne i Hercegovine u drugu dràvu vr{i se po odredbama ovog zakona, ako zakonom Bosne i Hercegovine ili me|unarodnim ugovorom nije {to drugo odre|eno. Postupak predaje osumnji~enih, odnosno optuènih osoba protiv kojih se vodi krivi~ni postupak pred me|unarodnim krivi~nim sudovima, ure|uje se posebnim zakonom. ^lan 415. Pretpostavke za izru~enje Pretpostavke za izru~enje jesu: a) da osoba ~ije se izru~enje traì nije dràvljanin Bosne i Hercegovine, (1) (2) (3)
(1)
(2)
(1)
(4)
koga se traì izru~enje, a ako je djelo izvr{eno na teritoriju tre}e dràve, onda i izvod iz teksta krivi~nog zakona te dràve. Ako su prilozi iz stava 3. ovog ~lana sastavljeni na stranom jeziku, treba da je priloèn i ovjeren prijevod na jednom od slu`benih jezika u Bosni i Hercegovini. ^lan 417. Dostavljanje molbe za izru~enje Nadle`ni organ dràve koja traì izru~enje, molbu za izru~enje stranca dostavlja putem nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine. Po prijemu molbe, nadle`no ministarstvo Bosne i Hercegovine je du`no tu molbu odmah dostaviti Tuìtelju. Po prijemu molbe, Tuìtelj ispituje da li je molba za izru~enje podnijeta u skladu s ~lanom 416. ovog zakona. Ako utvrdi da molba nije potpuna traìt }e od nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine da se o tome obavijesti strana dràva i da nadle`ni organ dràve koja traì izru~enje te nedostatke otkloni. ^lan 418. Odre|ivanje pritvora Ako molba odgovara zahtjevima iz ~lana 416. ovog zakona sudija za prethodni postupak izdat }e naredbu da se stranac pritvori, ako postoje razlozi za pritvor iz ~lana 132. ovog zakona, odnosno poduzet }e druge mjere za osiguranje njegove prisutnosti, osim ako je ve} iz same molbe o~igledno da nema mjesta izru~enju. Ako se ne zna prebivali{te ili boravi{te stranca ~ije se izru~enje traì, Tuìtelj }e prethodno utvrditi tu ~injenicu putem nadle`nog entitetskog ministarstva unutra{njih poslova, odnosno Policije Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. Ako osoba ~ije se izru~enje zahtijeva u me|uvremenu promijeni mjesto prebivali{ta odnosno boravi{ta ili, u cilju izbjegavanja hap{enja, pre|e s podru~ja jednog entiteta na podru~je drugog entiteta, odnosno na podru~je Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, entitetsko ministarstvo unutra{njih poslova na ~ijem podru~ju je ta osoba imala prethodno prebivali{te, odnosno boravi{te, odnosno Policija Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine traìt }e od entitetskog ministarstva unutra{njih poslova na ~ijem podru~ju se ta osoba sada nalazi, odnosno od Policije Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, da je li{i slobode i preda mu je. Entitetska ministarstva unutra{njih poslova, odnosno Policija Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine u ovim slu~ajevima obavezno sara|uju i ne mogu odbiti postupanje po zahtjevima za hap{enje i sprovo|enje osobe ~ije izru~enje se traì. ^lan 419. Saslu{anje i odbrana Tuìtelj }e strancu, po{to ustanovi njegov identitet, bez odlaganja, saop}iti zbog ~ega se i na osnovu kojih dokaza traì njegovo izru~enje i pozvat }e ga da navede {ta ima u svoju odbranu. O saslu{anju i odbrani stranca sastavit }e se zapisnik. Tuìtelj }e pou~iti stranca da moè uzeti branitelja po svom izboru koji moè biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom. ^lan 420. Li{enje slobode stranca U hitnim slu~ajevima, kad postoji opasnost da }e stranac pobje}i ili da }e se sakriti, a strana dràva je zatraìla privremeno pritvaranje stranca, nadle`ni policijski organ moè stranca li{iti slobode radi privo|enja sudiji za prethodni postupak na osnovu molbe nadle`nog inozemnog
(2)
(1)
(3)
(2)
(4)
organa, bez obzira na to kako je molba upu}ena. U molbi treba da budu navedeni podaci za utvr|ivanje istovjetnosti stranca, priroda i naziv krivi~nog djela, broj odluke, datum, mjesto i naziv inozemnog organa koji je zatraìo pritvor i izjava da }e izru~enje biti traèno redovnim putem. Kad se odredi pritvor, u skladu s odredbom ~lana 418. stava 1. ovog zakona i stranac bude sproveden sudiji za prethodni postupak, sudija za prethodni postupak }e nakon njegovog saslu{anja obavijestiti o pritvoru nadle`no ministarstvo Bosne i Hercegovine. Sudija za prethodni postupak }e pustiti na slobodu stranca kad prestanu razlozi za pritvor ili ako molba za izru~enje ne bude podnesena u roku koji je on odredio, vode}i ra~una o udaljenosti dràve koja traì izru~enje, a koji ne moè biti duì od tri mjeseca od dana pritvaranja stranca. O ovom roku obavijestit }e se strana dràva. Na molbu strane dràve vije}e iz ~lana 24. stav 6. ovog zakona moè produìti ovaj rok u opravdanim slu~ajevima, ali najvi{e jo{ za tri mjeseca. Kad propisana molba bude podnesena u odre|enom roku, postupit }e sudija za prethodni postupak po ~lanu 419. ovog zakona. ^lan 421. Izvi|ajne radnje Po saslu{anju Tuìtelja i branitelja, sudija za prethodni postupak }e, po potrebi, provesti i druge izvi|ajne radnje radi utvr|ivanja postoje li pretpostavke za izru~enje stranca, odnosno za predaju predmeta na kojima je ili pomo}u kojih je u~injeno krivi~no djelo, ako su ti predmeti oduzeti od stranca. Po provedenim izvi|ajima, sudija za prethodni postupak }e spise izvi|aja, sa svojim mi{ljenjem, dostaviti vije}u (~lan 24. stav 6). Ako je protiv stranca ~ije se izru~enje traì kod doma}eg suda u toku krivi~ni postupak zbog istog ili drugog krivi~nog djela, nazna~it }e to sudija za prethodni postupak u spisima. ^lan 422. Rje{enje kojim se odbija izru~enje Ako vije}e (~lan 24. stav 6.) na|e da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izru~enje, donijet }e rje{enje kojim se molba za izru~enje odbija. Ovo rje{enje dostavit }e se vije}u apelacionog odjeljenja, koje }e, po saslu{anju Tuìtelja, potvrditi, ukinuti ili preina~iti rje{enje. Ako je stranac u pritvoru, vije}e moè odlu~iti da on ostane u pritvoru do pravomo}nosti rje{enja o odbijanju izru~enja. Pravomo}no rje{enje kojim se izru~enje odbija dostavit }e se stranoj dràvi preko nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine. Ukoliko se izru~enje odbije iz razloga navedenih u ~lanu 415. stav 1. ta~. a) i b) ovog zakona, rje{enje kojim se odbija izru~enje }e se uz svu raspoloìvu dokumentaciju, bez odlaganja, dostaviti i nadle`nom tuìla{tvu u Bosni i Hercegovini radi pokretanja krivi~nog postupka. ^lan 423. Rje{enje kojim se utvr|uju zakonske pretpostavke za izru~enje
(1)
(1)
(2)
(2) (3)
(3)
(1)
(2) (3) (4)
(1)
(2)
Ako vije}e (~lan 24. stav 6.) na|e da su ispunjene zakonske pretpostavke za izru~enje stranca, utvrdit }e to rje{enjem. Protiv tog rje{enja stranac ima pravo àlbe vije}u apelacionog odjeljenja. ^lan 424. Dostavljanje odluke o izru~enju Ako vije}e apelacionog odjeljenja povodom àlbe na|e da su ispunjene zakonske pretpostavke za izru~enje stranca, odnosno ako protiv takvog rje{enja vije}a (~lan 24. stav 6.) ne
(1)
bude podnesena àlba, predmet se dostavlja nadle`nom ministarstvu Bosne i Hercegovine koje odlu~uje o izru~enju. ^lan 425. Dopu{tanje, odbijanje i odlaganje izru~enja Ministar nadleènog ministarstva Bosne i Hercegovine donosi rje{enje kojim izru~enje dopu{ta ili ne dopu{ta. Ministar moè donijeti rje{enje o odlaganju izru~enja zato {to je zbog drugog krivi~nog djela kod doma}eg suda u toku krivi~ni postupak protiv stranca ~ije se izru~enje traì ili {to se stranac nalazi na izdràvanju kazne u Bosni i Hercegovini. Ministar nadleènog ministarstva Bosne i Hercegovine moè odbiti izru~enje ako su u pitanju krivi~na djela za koja je u doma}em zakonu predvi|ena kazna zatvora do tri godine ili ako je inozemni sud izrekao kaznu li{enja slobode do jedne godine. ^lan 426. Sadràj rje{enja o izru~enju U rje{enju kojim se dopu{ta izru~enje stranca, navest }e se: a) da se protiv njega ne moè poduzeti krivi~no gonjenje za drugo krivi~no djelo u~injeno prije izru~enja, b) da se prema njemu ne moè izvr{iti kazna za drugo krivi~no djelo u~injeno prije izru~enja, c) da se prema njemu ne moè primijeniti teà kazna od one na koju je osu|en, d) da se on ne smije izru~iti tre}oj dràvi radi krivi~nog gonjenja za krivi~no djelo u~injeno prije dopu{tenog izru~enja. (2) Uz uvjete iz stava 1. ovog ~lana, u rje{enju se mogu postaviti i drugi uvjeti za izru~enje. ^lan 427. Postupanje u slu~aju ve}eg broja molbi za izru~enje (1) Ako izru~enje iste osobe traì vi{e stranih dràva zbog istog krivi~nog djela, dat }e se prvenstvo molbi dràve ~iji je dràvljanin ta osoba, a ako ta dràva ne traì izru~enje, onda molbi dràve na ~ijoj teritoriji je krivi~no djelo izvr{eno, a ako je djelo izvr{eno na teritoriju vi{e dràva ili se ne zna gdje je izvr{eno - molbi dràve koja je prva traìla izru~enje. (2) Ako izru~enje iste osobe traì vi{e stranih dràva zbog razli~itih krivi~nih djela, dat }e se prvenstvo molbi one dràve ~iji je dràvljanin ta osoba, a ako ova dràva ne traì izru~enje, onda molbi dràve na ~ijem podru~ju je izvr{eno najteè krivi~no djelo, a ako su djela iste teìne - molbi dràve koja je prva traìla izru~enje. Odjeljak 2 - Postupak izru~enja iz druge dràve u Bosnu i Hercegovinu ^lan 428. Podno{enje molbe za izru~enje Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj dràvi vodi u Bosni i Hercegovini krivi~ni postupak ili ako je osobu koja se nalazi u stranoj dràvi doma}i sud kaznio, ministar nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine moè podnijeti molbu za izru~enje. Molba se podnosi diplomatskim putem i uz nju se prilaù isprave i podaci iz ~lana 416. ovog zakona. ^lan 429. Molba za privremeno pritvaranje Kad postoji opasnost da }e osoba za koju se traì izru~enje pobje}i ili da }e se sakriti, ministar nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine moè i prije nego {to se postupi po (2) (3) (1) (3) (2)
(1)
~lanu 428. ovog zakona, traìti da se protiv te osobe preduzmu potrebne mjere radi njenog pritvaranja. U molbi za privremeno pritvaranje posebno }e se nazna~iti podaci o istovjetnosti traène osobe, priroda i naziv krivi~nog djela, broj odluke, datum, mjesto i naziv organa koji je odredio pritvor, odnosno podaci o pravomo}nosti presude, kao i izjava da }e se izru~enje traìti redovnim putem. ^lan 430. Garancije u pogledu osobe koja je izru~ena Ako traèna osoba bude izru~ena, mo}i }e se krivi~no goniti, odnosno prema njoj }e se mo}i izvr{iti kazna samo za krivi~no djelo za koje je izru~enje dopu{teno. Ako je izru~enje odobreno pod odre|enim uvjetima u pogledu vrste ili visine kazne koja se moè izre}i, odnosno izvr{iti i pod tim uvjetima bude prihva}eno, Sud je pri izricanju kazne vezan tim uvjetima, a ako se radi o izvr{enju ve} izre~ene kazne, Sud koji je sudio u posljednjem stepenu preina~it }e presudu i saobrazit }e izre~enu kaznu uvjetima izru~enja. Ako je izru~ena osoba bila pritvorena u stranoj dràvi zbog krivi~nog djela zbog koga je izru~ena, vrijeme koje je provela u pritvoru ura~unat }e se u kaznu.
(1) (2)
(2)
(1)
Odjeljak 3 - Sprovo|enje preko teritorije Bosne i Hercegovine ^lan 431. Molba za sprovo|enje i tro{kovi Ako izru~enje traì strana dràva od druge strane dràve, a traèna osoba bi se imala sprovesti preko teritorija Bosne i Hercegovine, sprovo|enje moè, na molbu zainteresirane dràve, dopustiti ministar nadleènog ministarstva Bosne i Hercegovine pod uvjetom da se ne radi o dràvljaninu Bosne i Heregovine i da se izru~enje ne vr{i za politi~ko ili vojno krivi~no djelo. Molba za sprovo|enje osobe preko teritorija Bosne i Hercegovine mora sadràvati sve podatke iz ~lana 416. ovog zakona. Pod uvjetom uzajamnosti, tro{kovi sprovo|enja osobe preko teritorija Bosne i Hercegovine padaju na teret sredstava budèta Bosne i Hercegovine.
GLAVA XXXII - POSTUPAK ZA NAKNADU [TETE, REHABILITACIJU I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA OSOBA NEOPRAVDANO OSU\ENIH I NEOSNOVANO LI[ENIH SLOBODE ^lan 432. Naknada {tete zbog neopravdane osude Pravo na naknadu {tete zbog neopravdane osude ima osoba kojoj je bila pravomo}no izre~ena krivi~nopravna sankcija ili koja je ogla{ena krivom, a oslobo|ena od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravomo}no obustavljen ili je pravomo}nom presudom oslobo|ena od optu`be, ili je optu`ba odbijena, osim u sljede}im slu~ajevima: a) ako je do obustave postupka ili presude kojom se optu`ba odbija do{lo zbog toga {to je u ponovljenom postupku Tuìtelj odustao od krivi~nog gonjenja, a do odustanka je do{lo na osnovu sporazuma s osumnji~enim, odnosno optuènim, b) ako je u ponovljenom postupku presudom optu`ba odbijena zbog nenadle`nosti suda, a ovla{teni tuìtelj je preduzeo krivi~no gonjenje pred nadle`nim sudom. Osu|eni nema pravo na naknadu {tete ako je svojim la`nim priznanjem ili na drugi na~in namjerno prouzro~io svoju osudu, osim ako je na to bio prinu|en.
(1)
(1)
(2)
(1)
(2)
U slu~aju osude za krivi~na djela u stjecaju, pravo na naknadu {tete moè se odnositi i na pojedina krivi~na djela u pogledu kojih su ispunjeni uvjeti za priznanje naknade. ^lan 433. Zastarjelost potraìvanja za naknadu {tete Pravo na naknadu {tete zastarijeva protekom tri godine od dana pravomo}nosti presude kojom je optuèni oslobo|en od optu`be ili kojom je optu`ba odbijena, odnosno pravomo}nosti rje{enja Tuìtelja ili Suda kojim je postupak obustavljen, a ako je povodom zahtjeva za podno{enje vanrednog pravnog lijeka podnesena àlba vije}u apelacionog odjeljenja od dana prijema odluke tog vije}a. Prije podno{enja Sudu tu`be za naknadu {tete, o{te}eni je duàn da se svojim zahtjevom obrati nadle`nom ministarstvu Bosne i Hercegovine, radi postizanja sporazuma o postojanju {tete i vrsti i visini naknade. U slu~aju iz ~lana 434. stav 1. ovog zakona, o zahtjevu se moè rje{avati samo ako ovla{teni tuìtelj nije preduzeo gonjenje pred nadle`nim sudom u roku od tri mjeseca od dana prijema pravomo}ne presude.
(3)
(1)
(4)
je vrijeme za koje je li{ena slobode ura~unato u izre~enu kaznu za krivi~no djelo ili za prekr{aj. Naknada {tete ne pripada osobi koja je svojim nedopu{tenim postupcima prouzro~ila li{enje slobode. U slu~ajevima iz stava 1. ta~ke a) ovog ~lana isklju~eno je pravo na naknadu {tete i ako su postojale okolnosti iz ~lana 432. stava 1. ili ako je postupak obustavljen na osnovu ~lana 205. ovog zakona. U postupku za naknadu {tete, u slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana, shodno }e se primjenjivati odredbe ove glave. ^lan 437. Naknada {tete prouzrokovane sredstvima javnog informiranja
(2)
(3)
^lan 434. Podno{enje tu`be nadle`nom sudu za naknadu {tete (1) Ako zahtjev za naknadu {tete ne bude usvojen ili po njemu nadle`no ministarstvo Bosne i Hercegovine ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podno{enja zahtjeva, o{te}eni moè kod nadle`nog suda podnijeti tu`bu za naknadu {tete. (2) Ako je postignut sporazum samo u dijelu od{tetnog zahtjeva, o{te}eni moè podnijeti tu`bu u pogledu ostatka zahtjeva. (3) Tu`ba za naknadu {tete podnosi se protiv Bosne i Hercegovine. ^lan 435. Pravo nasljednika na naknadu {tete Nasljednici o{te}enog naslje|uju samo pravo o{te}ene osobe na naknadu imovinske {tete. Ako je o{te}eni ve} podnio zahtjev, nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama ve} postavljenog zahtjeva za naknadu imovinske {tete. Nasljednici o{te}ene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu {tete, odnosno pokrenuti postupak ako je o{te}ena osoba umrla prije isteka roka zastarjelosti a da se od zahtjeva nije odrekla.
Ako je slu~aj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano li{enje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informiranja i time bio povrije|en ugled te osobe, Sud }e, na njen zahtjev, objaviti u novinama ili drugom sredstvu javnog informranja saop}enje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost li{enja slobode. Ako slu~aj nije prikazan u sredstvu javnog informiranja, ovakvo saop}enje }e se, na zahtjev te osobe, dostaviti organu ili pravnoj osobi u kojoj je ta osoba zaposlena, a ako je to za njenu rehabilitaciju potrebno - politi~koj stranci ili udruènju gra|ana. ^lan 438. Osobe kojima pripada pravo podno{enja od{tetnog zahtjeva (1) Poslije smrti osu|ene osobe pravo na podno{enje ovog zahtjeva pripada njenom bra~nom odnosno vanbra~nom drugu, djeci, roditeljima, bra}i i sestrama. (2) Zahtjev iz stava 1. ovog ~lana moè se podnijeti i ako nije bio podnesen zahtjev za naknadu {tete. (3) Neovisno od uvjeta iz ~lana 432. ovog zakona, zahtjev iz stava 1. ovog ~lana moè se podnijeti i kad je povodom vanrednog pravnog lijeka izmijenjena pravna kvalifikacija djela, ako je usljed pravne kvalifikacije djela u ranijoj presudi bio teè povrije|en ugled osu|ene osobe. (4) Zahtjev iz st. 1. do 3. ovog ~lana podnosi se Sudu u roku od {est mjeseci. O zahtjevu odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 6.). Prilikom rje{avanja o zahtjevu shodno se primjenjuju odredbe ~lana 432. st. 2. i 3. i ~lana 436. stava 3. ovog zakona. ^lan 439. Rehabilitacija Sud }e po slu`benoj du`nosti donijeti rje{enje kojim se poni{tava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. Rje{enje se dostavlja organu nadle`nom za vo|enje kaznene evidencije. O poni{tenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije. ^lan 440. Zabrana upotrebe podataka Osoba koja je na bilo koji na~in do{la do podataka koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano li{enje slobode, ne smije upotrijebiti te podatke na na~in koji bi bio od {tete za rehabilitaciju osobe protiv koje je vo|en krivi~ni postupak. ^lan 441. Pravo na naknadu {tete u vezi zaposlenja Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog li{enja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje se radni sta`, odnosno sta` osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog li{enja slobode sta` izgubila. U sta` se ura~unava i vrijeme nezaposlenosti do
(1)
(2)
^lan 436. Ostale osobe kojima pripada pravo na naknadu {tete (1) Pravo na naknadu {tete pripada: a) osobi koja je bila u pritvoru, a nije do{lo do pokretanja krivi~nog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravomo}nom presudom oslobo|ena od optu`be ili je optu`ba odbijena, b) osobi koja je izdràvala kaznu li{enja slobode, a povodom ponavljanja krivi~nog postupka izre~ena joj je kazna li{enja slobode u kra}em trajanju od kazne koju je izdràla ili joj je izre~ena krivi~nopravna sankcija koja se ne sastoji u li{enju slobode ili je ogla{ena krivom a oslobo|ena od kazne, c) osobi koja je usljed pogre{ke ili nezakonitog rada organa neosnovano li{ena slobode ili je zadràna duè u pritvoru ili ustanovi za izdràvanje kazne ili mjere, d) osobi koja je u pritvoru provela duè nego {to traje kazna zatvora na koju je osu|ena. Osobi koja je li{ena slobode bez zakonskog osnova, pripada pravo na naknadu {tete ako joj nije odre|en pritvor, niti joj
(1)
(2)
(2)
(3)
(4)
(5)
koje je do{lo zbog neopravdane osude ili neosnovanog li{enja slobode, a koja nije nastala krivnjom te osobe. Prilikom svakog rje{avanja o pravu na koje utje~e duìna radnog staà, odnosno staà osiguranja, nadle`ni organ ili druga pravna osoba uzet }e u obzir sta` priznat odredbom stava 1. ovog ~lana. Ako organ ili pravna osoba iz stava 2. ovog ~lana ne uzme u obzir sta` priznat odredbom stava 1. ovog ~lana, o{te}ena osoba moè zahtijevati da Sud utvrdi da je priznavanje ovog vremena staà nastupilo po zakonu. Tu`ba se podnosi protiv organa ili pravne osobe, koja osporava priznati sta` i protiv Bosne i Hercegovine. Na zahtjev organa ili pravne osobe kod koje se pravo iz stava 2. ovog ~lana ostvaruje, isplatit }e se iz sredstava budèta Bosne i Hercegovine propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stava 1. ovog ~lana sta` priznat. Sta` osiguranja priznat odredbom stava 1. ovog ~lana u cjelini se ura~unava u mirovinski sta`.
ili kad nastupi zastarjelost krivi~nog gonjenja ili izvr{enja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije vi{e potrebna. ^lan 446. Ko raspisuje potjernicu ili objavu Potjernicu i objavu raspisuje nadle`ni policijski organ koga odre|uje Sud u svakom pojedinom slu~aju, odnosno ustanova iz koje je pobjegla osoba na izdràvanju kazne ili zavodske mjere. Ako je vjerovatno da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inozemstvu, nadle`no ministarstvo Bosne i Hercegovine moè raspisati me|unarodnu potjernicu.
(1)
(2)
GLAVA XXXIV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 447 Nadle`no ministarstvo U smislu ovog zakona, nadle`no ministarstvo Bosne i Hercegovine je ministarstvo kojem je povjereno obavljanje poslova iz oblasti pravosu|a. ^lan 448. Sudska policija Ako do stupanja na snagu ovog zakona ne otpo~ne s radom sudska policija, ovla{tenja sudske policije predvi|ena u ovom zakonu izvr{avat }e policijski organi u Bosni i Hercegovini, odnosno sudska policija entiteta. ^lan 449. Ustupanje predmeta iz nadle`nosti Suda Predmete iz nadle`nosti Suda primljene u rad kod drugih sudova do stupanja na snagu ovog zakona, dovr{it }e ti sudovi ukoliko je u tim predmetima optu`nica potvr|ena, odnosno stupila na pravnu snagu. Predmete iz nadle`nosti Suda primljene u rad kod drugih sudova, odnosno tuìla{tava, i u kojima optu`nica nije stupila na pravnu snagu, odnosno nije potvr|ena, dovr{it }e ti sudovi, osim ako Sud po slu`benoj du`nosti ili na obrazloèn prijedlog stranaka ili branitelja, ne odlu~i da preuzme takav predmet. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, nakon odluke Suda o preuzimanju predmeta, krivi~ni postupak }e se nastaviti u skladu s ovim zakonom. ^lan 450. Dono{enje podzakonskih propisa Podzakonski propisi predvi|eni ovim zakonom donijet }e se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 451. Stupanje na snagu ovog zakona Ovaj zakon stupio je na snagu 1. marta 2003. godine. PS BiH broj 78/03 27. juna 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r.
GLAVA XXXIII - POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE ^lan 442. Traènje adrese Ako se ne zna prebivali{te ili boravi{te osumnji~enog, odnosno optuènog, kad je to po odredbama ovog zakona neophodno, Tuìtelj, odnosno Sud }e zatraìti od policijskih organa da osumnji~enog, odnosno optuènog potraè i da Tuìtelja, odnosno Sud obavijeste o njegovoj adresi. ^lan 443. Uvjeti za izdavanje potjernice Izdavanje potjernice moè se narediti kad se osumnji~eni, odnosno optuèni protiv kojeg je pokrenut krivi~ni postupak zbog krivi~nog djela za koje se po zakonu moè izre}i kazna zatvora tri godine ili teà kazna nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovo|enje ili rje{enje o odre|ivanju pritvora. Izdavanje potjernice nare|uje Sud. Izdavanje potjernice naredit }e se i u slu~aju bjekstva osu|enog iz ustanove u kojoj izdràva kaznu, bez obzira na visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdràva zavodsku mjeru vezanu s li{enjem slobode. Naredbu u takvom slu~aju izdaje upravnik ustanove. Naredba Suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima radi izvr{enja. ^lan 444. Izdavanje objave Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivi~nim djelom, ili ove predmete treba prona}i, a naro~ito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti prona|enog nepoznatnog le{a, naredit }e se izdavanje objave kojom }e se zatraìti da se podaci ili obavje{tenja dostave organu koji vodi postupak. Policijski organi mogu objavljivati i fotografije le{eva i nestalih osoba ako postoje osnovi sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba, do{lo usljed krivi~nog djela. ^lan 445. Povla~enje potjernice ili objave Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duàn je da je odmah povu~e kad se prona|e traèna osoba ili predmet
(1)
(1)
(2)
(2) (3)
(3)
(4)
(1)
(2)
SADR@AJ
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 289 Zakon o krivi~nom postupku Bosne i Hercegovine
811

Broj 36

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 36

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina VII - Broj 36

Petak, 21. novembra 2003. godine SARAJEVO

ISSN 1512-7486 Bosanski jezik

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

(1) (2) (3)

Broj 36 - Strana 812 (2) (3)

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 21. novembra 2003.

(1) (2) (3)

(1) (2) (3)

Petak, 21. novembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 36 - Strana 813

(1) (2) (3)

Broj 36 - Strana 814 (2) (3) (4) (5) (6)

SLU@BENI GLASNIK BiH (2)

Petak, 21. novembra 2003.

Sud kome je predmet ustupljen du`an je provesti postupak i donijeti odluku.

Odjeljak 2 - Spajanje i razdvajanje postupka

(3) (4) (5)

Petak, 21. novembra 2003. (3) (4)

SLU@BENI GLASNIK BiH i) podnosi pravne lijekove, (3)

Broj 36 - Strana 815

(2) (3) (4)

(1) (2) (3)

Broj 36 - Strana 816

SLU@BENI GLASNIK BiH (5)

Petak, 21. novembra 2003.

(1) (2) (3)

Petak, 21. novembra 2003. (4)

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 36 - Strana 817

Broj 36 - Strana 818

SLU@BENI GLASNIK BiH (6)

Petak, 21. novembra 2003.

Petak, 21. novembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 36 - Strana 819

Odjeljak 2 - Privremeno oduzimanje predmeta i imovine

Broj 36 - Strana 820

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 21. novembra 2003.

(1) (2) (3)

Odjeljak 4 - Ispitivanje osumnji~enog

Petak, 21. novembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 36 - Strana 821

(3) (4) (5) (6)

Broj 36 - Strana 822

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 21. novembra 2003.

(1) (2) (3) (4) (5)

(1) (2) (3)

Petak, 21. novembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 36 - Strana 823

Broj 36 - Strana 824 (2)

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 21. novembra 2003.

Petak, 21. novembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 36 - Strana 825

Broj 36 - Strana 826