Elektroliza Pri punenje akumulatora produkti pri elektrolize hemijski djeluju na elektrode pri cemo se onda promjene.

Na anodi nastaje olovni supeoroksid Pb O2, a na katodi Pb.Kad akumulatoru je pun na katodi dizati se mjehurici vodika I imamo napon od 2,2-2,6 V po celiji, sta znaci ako imamo 6 celiji ukupni napon je 13,2 V(kod automobila).Proces je obrnut kad ce akumulator prazni pri sto na elektrodama se pojavljuje sloj olovnog sulfata PbSO4.U procesum praznjenje akumulatora on se neko vreme zadrzi na dva volta a kada padne na 1.6 V akumulator se mora puniti(kod automobile toj je 11 V).Kolicina elektriciteta akumulatora pri praznjenju naziva se kapacitet akumulatora I izdrzjava se u amper-satima(Ah).Jedan nedostatak akumulatora im je velika tezina.Akumulatori imaju mala unutrasna otpornost koja nudi velikih postizanje strujama u kratkim vremenskog intervalima, kao stoj je pokretanje motora.Karakteristiki su veoma ovisne od t, tako sto nivna sposobnost opada pri niskim T.Ali olovni akumulatora su eftini I imaju mala unutrasnja otpornost pa su u sirokoj primjeni danas.

Pored olovni akumulatori u sirokoj primjeni su I alkalni akumulatori koji su otporniji I s electrode od laksih metala-edisonov akumulator koji je u sirokoj upotrebi danas.Ovaj tip akumulator ima isti princip rada kao I olovnih I imaju ista konstrukcija: ploce od Ni I Fe I KOH razblazen u destiliranoj vodi.Alkalnih akumulatora imajuh manje tezine, manje su podlozne kvarovima I duzem mogu stajati Ispaznjeni, njihovoj napon dvizi se od 1.4 do 1.8 V po celiju, pri praznjenje napon brzo padne na 1.3 V I po izvesno vreme kada padne ispod 1.2 V treba se ponovo napunjeti.Alkalknih akumulatora imaju veca unutrasenja odpornost, veca odpornost na mehanicke udare I udarne struju pi radom.Kad imamo poloven olovnih ili alkalnih akumulator moramo se paziti od kratok spoj koj moze nastati ako struja koja tece je maksimalna zbog sto taj je previse opterecen I brzo postane neupotrebliv.

Galvanometru nece pokazivati nikakav otklon ako imamo spoj od bakar I zeljezja kao na slikama ali ako onaj kraj gdje su spojeni bakar I zeljezjo zagrijavamo u kolo ce tece elektricna struja I na galvanumetru ce mo imati otklonu.Ovu pojavu bila je otkrijena I nazvana termoelektricnom pojavu t.j. termoelektricitet od njemackih fizicaru Zebek 1821 godina.Pored njega kad pri zagrijavanju imamo termoelektricnu struju pri spoj od razlicitih metala naziva se termoelement koj pretstavlja izvor elektricne struje.U termoelektricnu pojavu elektricna energija je poticana od nekog vanjskog izvora, u primjenu to je toplota koja zagrijava spoj metala gdje toplota neposredno pretvara se u elektricnu energiju.Naponu iz termoelemenata je mali I njegova ovisnost je iz kombinacije metala I temperaturne razlike na spojnom mjesto.Najprikladnih redosljied za gradjenje termoelemenata su sledeci metala: Ako za termoelement upotrebimo metala s veci razmak napon ce biti veci I obrnutu, manji razmak manji napon.Termoelemenenti se rijetko upotrebuju kao generator zbog nivnoj mali naponu, ali nivna upotreba je vrlo visoka kod mjere temperature do 1600 oC gdje su vrlo tocne. Ova njihova prednost dolazi od pogodnosti sta se mjerenje struje moze izvrsiti na mjesto gdje nama najvise odgovara I tome sto mozemo kontrolirati temperature na mjesto koje je odaleceno od ona mjesto gdje se temperature mjeri.Pri elektromagnetnim zracenje meke neke metale izbacuju elektrone izbog ovo izbacivanje elektrona koje izaziva svjletlost stanuje rijec za fotoelektricitet.Ovu pojavu je otkrijena od Herc njemackih fizicar koj takodjer je ustanovio da kod fotoelektricitet razlikovamo fotocelija I fotoelement.Ovaj element koj moze dati struju pod dejstvo svjetlosti nastaje pri spoju provodnika I poluprovodnika.Fotoelement sa selenom je iz zeljeza ili aluminiuma na kim ima spoj lesena I jos tanji iz platine.Selena ima ulogu na poluprovodnik a platine na provodnik I na njihovoj

spoju prikluci se jedan galvanometar I u kolu javlja fotonapon t.j. struja sa smjer identicen smjerom padajuce svjetlosti.Danas u prakticnoj primjeni koristi se selen ili silicium na podlogu od zeljezu I ovaj element sluci kao mjerenje razne fotoelemenata.

U nekom maloazijskog grada Magnezija helene su shvatile da zeljezna ruda ima sposobnosti da privlace zeljezne predmete tako da oni predmeti su bile nazvani magneti, a pojavu magnetizam.Za magnete koji se mogu naci u prirodi zove se prirodni magnete a umjetni magnete su one koji u pored prirodni magneta magnetiziraju se (zeljezo).Opcenito svi magnete imaju dve zone- magnetne polove koji mogu biti sjeverni- north N I juzni south S I ovdje su izrazeni magnetne svojstva nemagnetiziranih tela.Raznoimeni magnete pola privlace se a istoimene odbijaju se.Igle koje postavlaju se horizontaloj na osnovo na mjestu na tezistu igle zove se magneta I s nejzinoj blizini nastace otklon severnog pola magnetne igle od severnog pola magneta gdje se moze zakluciti da istoimeni polovi odbijaju se.Do zaklucak da se raznoimeni pola privlace dolazimo kad juzni pol magnetne igle priblizi se do sjevernom polu.Ukoliko se magnet sjece, novonastanet magnet ce opet biti dva pola.

Zbog magnetno polje oko magneta zajemno delovanje nastane I na izvesnom rastojaniju izmecu polova magneta I on prenose tih magnetnih megjudjelovanja.Magnetno polje izrazava se s dvije pojave I tom magnetna polarizacija I ne/privlacnih sila polove drugih magneta.Magnetno polje moze se simbolicno prikazuje preko silnice I njegova jacina povecava se kad se priblizavamo do polovama t.j. smanjuje kad se udalecava.Smjer silnice s dogovorom je usvojen da oni izlaze iz severnog I ulaze u juznog pola.Magnetno polje je jace kad su silnice gusce sto znaci da oni ni su jednakvo rasporedjeni t.j. magnetno polje je nehomogeno polje.Kad silnice su na jednakoj udaljenosti t.j. su paralelni onda magnetno pole je homogeno.

Jacina u homogeno magnetno polje je H=Um/I gdje Um- magnetni napona, I je razmak izmedju polova, H je jacina magnetno polje gdje izrazava se stanje izmedju magnetnih polova.Smjer jacine polje H je od sjevernog prema juzno polom magneta u homogeno magnetno pole s polove N i S magneta igla ce se postaviti u smjerom magneto polje

Kad se pojavi magnetnih polova na krajevima magnetnih tela nastaje polarizacija I za brze razumjevanje u vodi se pojam slobodne magnetne mase koja na N je +m a na S m I nemoze razdvojiti se kad dva spojenih komada zeljeza u vodi se u magnetno polje onda oni se namagnetiziraju t.j. dobiju sjeverni I juzni magnetni pol.Megjutim ako se ovih dva zeljeza rastaviti u ili izvan magnetnom polju onda svaki dio on njih ce dobiti N I S pola sto je potvrdjeno s tako zvana teorija elementarnjih magneta.

U osnovi tvrdenju da magnetno polje stvara se I oko naboj u kretanju proizlazi da I oko pravolinijskog provodnika kroz koji protece struja stvara se magnetnom polje. Francuskim fizicari Savr I Bijo s istrazivanje su zaklucili da oko dugackog ravnoj provodniku silnice mogu biti pretstavjeni kao koncentricni kruznice I jacina magnetskog polja oslabi ce s udaljavanje provodnika od silnice S.Amperovo pravilo desne ruke odredjuje se smjer magnetkog polja koje glasi: ukoliko desne ruke postavimo tako da palace pokazuje pravac I smjer struje onda svijeni prsti pokazuju smjer silnica

magnetnog polja.Isto tvrdenje moze pokazivati se I s pravilo desnog zavrtanja koje kaze: ako zamislimo zavrtanji uvija u provodnik u smjeru struja tada smjer okretanja pokazi ce smjer silnica magnetnog polja.Na slici s poprecnog presjeka predmeta pretstavlja se pravac I smjer magnetnog polja t.j. struja.Ako struja tece Iz crteza prema nama smjer objelezjava se s ZNAK a ako tece od nas u crtezu njejzin smjer je ZNAK.

Na slici prikazan je provodnik koji je savijan a oko njega nalazi se magnetno polje.Spirale s vise navoja razmotanih kroz koju protece elektricne struje na ravnu okruglu ciev cine svitak ili solenoid.Silnice u svitka su guste i gotovo Iaralelne dok u prostoru vani su rjede.Smjer magnetstkog polja moze se odrediti s amperovom pravilo tesne ruke za solenoid:dlan desne ruke postvlja se navoja solenoid tako da se cetiri duza prsta podudaraju sa pravce I smjerom struje u solenoidu kako da ispuzeni palace pokazuje pravac I smjer magnetskog polje u solenoidu.

Ako se zeljezo nalazi u solenoidu dejstvo koje stvara struja je vrlo jace pa zbog Uticanjem polja stvorena struja komad zeljeza namagnetizirasao od sta se magnetno polje pojacalo.Elektromagnet naziva se solenoid u cijom unutrasnjosti nalazi se zeljezno jezgro.Magnetna svojstva koji su stekli za vreme upotrebi izgubi ce se ako za jezgrom je postavljeno meko zeljezo.Elektromagneta imaju sirokoj primjeni u masinama I savremeni uredjaja danas.

Elektricna struja pretstalja stvaranja magnetskog fluksa gdje put silnicama mara zatvoriti se s pomocu maleckog kolo.Na slici pretstavljeno je feromagnetskog jezgra u formu prstenu s zavojnicom u koju tece struja.U osnovi ta struja javlja se magnetni fluks cije silnice zatvaraju se kroz zeljezno jezgro.To sto je magnetna indukcija ista ovisi I presjak prstena sto je svuda ist sta voedno pretstavjla homogeno magnetno polje.S eksperimentima dokazalo se da uzroka magnetskog fluksa pored elektricne struje I ukuni broj naboja. Magnetno motorna sila pretstavjle proizvod struje I broj navoja: FORMULA.Magnetni otpor u magnetno kolo je Rm na sto magnetni fluks I vrsta materijala uticaju u vrijednosti magnetskog fluksa za stalno vrjednost magnetnomotorne sile.Magnetomotorne sile je manija ukoliko je magnetni otpor veci I obrnuto.FORMULA. Zakon za magnetno kolo je Kap-hopkinsov zakon pored koji magnetni fluks FORMULA je direkno proporcionalan magnetnomotornoj sili FORMULA a obrnoto proporcionalan magnetno otporu.Ako mjesto magnetskog otpora koristimo njegova reciprocna vrjednost onda sljedi FORMULA.

Magnetna propovdlivost ovisi od materijala kola I njigova dimenzija magnetna provodnost je veca ukoliko je presjek veci, a ukoliko je sredna duzina kola veca onda magnetna provodnost je manija.FORMULA. Za razlicite materijale MI ima razlicita vrjednost I u sredine kroz koju prodire magnetnih fluks karakterise magnetne svojstva sredine. Specificna magnetna permeabilnost FORMULA Specificna magnetna permeabilnost u vakum FORMULA Za vazduh A za ostale materijale je puno veca Apsolutna permeabilnost

FORMULI Jacina magnetskoj polja FORMULA

Magnetno polje povecava se ako magnetno polje u materijalu prodira s vanskim polje.U osnovi gdje su materijali su gradjeni od atoma I njihovoj elektronu koji kruzi stvara struju pri sto se sazdava magnetno polje.Megjutim magnetno polje stvara se I oko elektrone koje vrte se oko svoje ose, pojavu sta se zove spin elektrona.Vrtnja oko svoje ose I po orbiti elektrone su u magnetni moment.U ovisnosti polozaja I smjera dvizenja momenti imaju razlicite pravce I smjerove. Elementarne magnet t.j magnetne dipole su nekih materijala kod magnetni momenat je nuli.Kad se ovakvih materijala unosavaju u magnetno polje on se povecava jer podudara se s vanjeskim poljem.Grupu ovih materijala spadaju mangan, platina, aluminijI nazivaju se paramagnetni I paramagnetna tjela privlaci elektromagneta.Kad se unosi materijale koji ne poseduju magnetni moment onda situacija je obrnuta I on ostaje slabij.U ovum grupu materijali spadaju srebro, zlato, bakar, olovonazivaju se dijamagneti I oni odbijaju elektromagnetu.U grupu koju znatno povecava magnetno polje kad unosi se u njega su zeljezo, kobalt, nikel I nazivaju su feromagnetnim.

Feromagnetnog materijala koji nalazi se u magnetno polju ce se namagnetizirati.Vrjednosti jacina polje I magnetna indukcija su obrnuti t.j. kad jacine vrjednost ima manja vrjednost onda magnetna indukcija ima veca vrjednost I obrnuto, pa kazemo da to je magnetno zasicenje.Poslje nastapu magnetskog zasicenju magnetnu indukciju raste sporo I na taj racun poecanija jacine vajnskog magnetnog polje a krivulja koja ovu pokazuje naziva se magnetisanja. FORMULA Magnetiziranja materijala istosmjerno strujom SLICI S povecanije struje magnetiziranja nastaje povecanije jacine magnetskog polja sto provocira I povecanije magnetne indukcije pri sto dobije se krivulju prvog magnetiziranja. SLICI

Ako feromagnetni material magnetizira se prvi put onda onde ce dobiti neke urijedrosti kao po krivulji 1-krivulja prvog magnetiziranja . S smajnivanje jacine polja nastaje krivulja 2-remanentna magnetna indukcija gdje I jacina polja smanji se na nulu I indukcija ima vrijednost Br. S menjanje smjeru jacine polja I produziti rastiti u suprotnom smjerom onda magneta indukcija opada I postaje nula- krivulje 3- Hc koercitivna jacina.Kod Hm indukcija je Bm-krivulja 4 s smanjenje indukciju do nule jacine polja dobije smjero u krivulju 5,6 I 7.Magnetni histerezis imamo kad u jezgrij zaostaju promjene magnetne indukcije za promjena jacine magnetskog polja.Za jedan ciklus magnetiziranje povrsina petlje histereze predstavlja utrosak energije koje jedan dio se pretvara I toploto.Meke magnetne materijale pretstavljeni su s uska petlja histereze a tvrde s siroka.Meke magnetne materijale su cisto zeljezo I elektrotehnicki celik- upotreba u elektrotehnickih masinama, transformator , elektromagnetama I releja a tvrde su ugljeni celik, volfram celik-izgradu stalnih magneta.

Osnove za raznih elektricnih naprave su magnetne kola koju mogu biti stalni magneti I umeci od dijamagnetnih materijala.Magnetna permabilnost vazduha je tisucu puta manje ona za feromagnetnih materijala zbog ceka vazdusni procjep kroz koji prolazi magnetni fluks je tisucu manji.Transformatori, motori i geneIatori su najznacajniji magnetni kola u primjenu