Professional Documents
Culture Documents
Раðºð Ð
Раðºð Ð
O PREKRAJIMA
("Sl. glasnik RS", br. 101/2005, 116/2008 i 111/2009)
Izvod iz Zakona
Glava IV KAZNE
Vrste i svrha kazni lan 28
Za prekraj se mogu propisati kazna zatvora, novana kazna, rad u javnom interesu ili kazneni poeni sa ponitenjem vaenja vozake dozvole. U okviru opte svrhe prekrajnih sankcija (lan 5. stav 2. ovog zakona , svrha kanjavanja je da se izrazi drutveni prekor uiniocu z!og izvrenog prekraja i da se utie na njega i na sva ostala lica da u!udu"e ne ine prekraje.
Za prekraje protiv !ez!ednosti sao!ra"aja na putevima zakonom se mogu propisati kazneni poeni u rasponu od . do ./. #azna iz stava .. ovog lana izrie se pod uslovima predvi(enim ovim zakonom ako drugim zakonom nije drugaije propisano. Uz kaznu iz stava .. uiniocu mogu !iti izreene dopunske o!aveze u cilju edukacije vozaa ili pra"enja njegovog ponaanja u sao!ra"aju. 0rste dopunskih o!aveza i uslovi za njihovo izricanje propisuju se pose!nim zakonom. #azneni poeni se mogu izre"i vozau koji poseduje vae"u vozaku dozvolu izdatu u )epu!lici 1r!iji ili vozau kome je pravosnanom odlukom za!ranjeno upravljanje vozilom na motorni pogon.
N!vana kazna lan &Zakonom ili ured!om novana kazna moe se propisati u rasponu' .. od 5.+++,++ do .5+.+++,++ dinara za *iziko lice ili odgovorno lice2 2. od .++.+++,++ do 2.+++.+++,++ dinara za pravno lice2 3. od .+.+++,++ do 5++.+++,++ dinara za preduzetnika. 4dlukama skuptine autonomne pokrajine, skuptine optine, skuptine grada ili skuptine grada %eograda, mogu se propisati novane kazne do polovine iznosa propisanog u stavu .. ovog lana. 5zuzetno od odreda!a stava .. ovog lana, novana kazna koja se napla"uje na mestu izvrenja prekraja moe se za *iziko lice i odgovorno lice propisati u *iksnom iznosu od 5++,++ do 5.+++,++ dinara, a za pravno lice i preduzetnika u *iksnom iznosu od 2.+++,++ do 2+.+++,++ dinara. 5zuzetno od odreda!a st. .63. ovog lana, zakonom se mogu propisati pose!ni rasponi kazne za slede"e prekraje' 6 u srazmeri sa visinom priinjene tete ili neizvrene o!aveze, vrednosti ro!e ili druge stvari koja je predmet prekraja, ali ne vie od dvadesetostrukog iznosa tih vrednosti 6 za prekraje iz o!lasti javnih prihoda, javnog in*ormisanja, carinskog, spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja, ivotne sredine, prometa ro!a i usluga i prometa hartijama od vrednosti2
6 u iznosu najvie do .+7 opredeljenom u odnosu na prihod koji su pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu ili preduzetnik ostvarili u o!raunskoj godini koja je prethodila godini kada je prekraj uinjen 6 za prekraje iz o!lasti spreavanja, ograniavanja ili naruavanja konkurencije.
&ko je pored novane kazne kanjenom !ila izreena i kazna zatvora, zatvor kojim se zamenjuje novana kazna i izreena kazna zatvora ne mogu trajati due od devedeset dana. $ovana kazna izreena preduzetniku zamenjuje se kaznom zatvora, po pravilima po kojima se kaznom zatvora zamenjuje novana kazna izreena *izikom licu. Zamena novane kazne u kaznu zatvora vri se na osnovu reenja suda protiv kojeg je dozvoljena al!a u roku od 3 dana.
&ko je protiv lica osumnjienog za krivino delo !io odre(en pritvor, a krivini postupak je pravosnano okonan o!ustavom krivinog postupka ili oslo!a(aju"om odnosno od!ijaju"om presudom, osim z!og stvarne nenadlenosti suda, pa se za istu radnju u prekrajnom postupku utvrdi krivica uinioca, vreme provedeno u pritvoru urauna"e se u izreenu kaznu za prekraj. -ritvor, odnosno zadravanje koje je trajalo due od dvanaest, a kra"e od dvadesetetiri asa rauna se u jedan dan zatvora, odnosno ..+++,++ dinara novane kazne.
Glava V OPOMENA
lan ,,
Umesto novane kazne za prekraj moe se izre"i opomena ako postoje okolnosti koje u znatnoj meri umanjuju odgovornost uinioca, tako da se moe oekivati da "e se u!udu"e kloniti vrenja prekraja i !ez izricanja kazne. 4pomena se moe izre"i i ako se prekraj ogleda u neispunjavanju propisane o!aveze ili je prekrajem nanesena teta, a uinilac je posle pokretanja postupka, a pre donoenja presude ispunio propisanu o!avezu, odnosno otklonio ili nadoknadio nanesenu tetu.
.. oduzimanje predmeta, 2. za!rana vrenja odre(enih delatnosti, 3. za!rana pravnom licu da vri odre(ene delatnosti, ,. za!rana odgovornom licu da vri odre(ene poslove, 5. za!rana upravljanja motornim vozilom, :. o!avezno leenje alkoholiara i narkomana, ;. za!rana pristupa ote"enom, o!jektima ili mestu izvrenja prekraja, ;a za!rana prisustvovanja odre(enim sportskim prired!ama, /. javno o!javljivanje presude, <. udaljenje stranaca sa teritorije )epu!like 1r!ije. Zatitne mere oduzimanja predmeta, o!aveznog leenja alkoholiara i narkomana, za!rana pristupa ote"enom, o!jektima ili mestu izvrenja prekraja i udaljenje stranaca sa teritorije )epu!like 1r!ije mogu se izre"i pod uslovima propisanim ovim zakonom i kad nisu predvi(ene propisom kojim je odre(en prekraj.
-redmeti koji su upotre!ljeni ili su !ili namenjeni za izvrenje prekraja ili koji su nastali izvrenjem prekraja mogu se privremeno ili trajno oduzeti ako su svojina uinioca prekraja, odnosno ako njima raspolae pravno lice uinilac prekraja. -redmeti iz stava .. ovog lana mogu se oduzeti i kad nisu svojina uinioca prekraja ili njima ne raspolae pravno lice uinilac prekraja, ako to zahtevaju interesi opte !ez!ednosti, uvanje ivota i zdravlja ljudi, sigurnost ro!nog prometa ili razlozi morala, kao i u drugim sluajevima predvi(enim ovim zakonom. 1ud koji je doneo presudu odredi"e u skladu sa pose!nim propisima da li "e se oduzeti predmeti unititi, prodati ili predati zainteresovanom organu odnosno organizaciji. &ko je uinilac samovoljno otu(io ili unitio predmete ili je na drugi nain onemogu"io njihovo oduzimanje, u presudi "e se odrediti da plati novani iznos koji odgovara vrednosti predmeta. -ropisom kojim se odre(uje prekraj moe se predvideti o!avezno izricanje zatitne mere oduzimanja predmeta. -redmeti iz st. .. i 2. ovog lana oduze"e se i kad se prekrajni postupak ne zavri presudom kojom se okrivljeni oglaava krivim ako to zahtevaju interesi opte !ez!ednosti ili razlozi morala ili ako je postupak prekinut iz razloga to uinilac prekraja nije dostupan sudu, kao i u drugim sluajevima odre(enim pose!nim zakonom. 4 tome se donosi pose!no reenje na koje okrivljeni ima pravo al!e. 4duzimanjem predmeta ne dira se u pravo tre"ih lica na naknadu tete od uinioca.
&ko propisom kojim se odre(uje prekraj nisu pose!no predvi(eni uslovi za izricanje zatitne mere, mera se moe izre"i uiniocu prekraja koji je uinio prekraj protiv !ez!ednosti sao!ra"aja ili kad postoji opasnost da "e ponovo uiniti prekraj, odnosno ije ranije krenje tih propisa pokazuje da je opasno da upravlja motornim vozilom. -ri odluivanju da li "e se izre"i ta mera uze"e se u o!zir i to da li je uinilac voza motornog vozila po zanimanju. Zatitna mera iz stava .. ovog lana moe se izre"i u trajanju od trideset dana do jedne godine. 0reme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u trajanje mere.
4dluka suda kojom je izreena za!rana pristupa mora da sadri' vremenski period u kom se izvrava, podatke o licima kojima uinilac ne sme pristupati, naznaenje o!jekata kojima ne sme pristupiti i u koje vreme, mesta ili lokacija u okviru kojih se uiniocu za!ranjuje pristup. 5zreena mera za!rane pristupa ote"enom ukljuuje i meru za!rane pristupa zajednikom stanu ili doma"instvu u periodu za koji vai za!rana. Zatitna mera za!rane pristupa moe se izre"i u trajanju do godine dana, raunaju"i od pravosnanosti presude. 4 odluci suda kojom se izrie za!rana pristupa o!avetava se ote"eni, organ unutranjih poslova nadlean za izvrenje mere i >entar za socijalni rad, ukoliko se mera odnosi na za!ranu uiniocu pristupa deci ili !ranom drugu.
Kr3en"e za2rane rist* a !3te.en!+8 !2"ekti+a ili +est* izvr3en"a rekr3a"a lan -#anjeni kome je pravosnanom presudom izreena mera za!rane pristupa a koji pristupi ote"enom, o!jektima ili mestu izvrenja prekraja tokom trajanja mere ili ostvari kontakt sa ote"enim na nedozvoljeni nain ili u nedozvoljeno vreme, kazni"e se novanom kaznom do 3+.+++,++ dinara ili kaznom zatvora do 3+ dana.
zatitna mera koja je jednaka z!iru trajanja pojedinano utvr(enih zatitnih mera, s tim da ona ne moe pre"i najviu zakonsku granicu trajanja te vrste zatitne mere.