strategije uenja: primjenjena psihologije uenja, menadment, logiistika i organizacija uenja, vjetine i tehnike timskog rada, komunikacione vjetine,

upravljanje vremenom (time management), teorija pismenosti i kreativno pisanje, razvoj kritikog miljenja i kritike analize.

AKADEMSKE VJETINE

THE CAL LEaRNING StRatEGIEs DataBasE Center for Advancement of Learning CAL - Muskingum College ,
grupa autora izdanje priredili: doc. dr Iskra Maksimovi Darko Uremovi

Banja Luka, april 2008.

-zajednike osnove-

B A NJ A L U K A
grupa autora

Center for Advancement of Learning Muskingum College

Doc. dr Iskra Maksimovi

strategije uenja tehnike timskog rada, komunikacione vjetine, upravljanje vremenom i kreativno pisanje

AKADEMSKE VJETINE

Prof. dr REFIK eibovi, redovni profesor Prof. dr BRANIMIR ovi, akademik

Izdava: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka 1. izdanje, godina 2008. Odgovorno lice izdavaa, Izdanje priredio DARKO Uremovi Urednik: JOVO Vojnovi, prof. Lektor/korektor: SLAVICA Luki, prof. DTP: DUAN Stranati Likovno/grafika obrada: DUAN Stranati, SANJA aula tampa: ART-PRINT, Banja Luka, p.o., grafika - dizajn - marketing Banja Luka Odgovorno lice tamparije: VLADIMIRA Stijak- Ilisi Tira 500 primjeraka EDICIJA: Filozofska biblioteka Aristotls - knj. 2 ISBN 978-99938-29-91-1
Copyright (c) Center for Advancement of Learning Muskingum College. Permission is granted to copy, distribute and/or modify this document under the terms of the GNU Free Documentation License, Version 1.2 or any later version published by the Free Software Foundation; with with the Invariant Sections: Uvod ta su akademske vjetine?, Izgradnja tima i uloge u timu, Upravljanje vremenom (poglavlja 1, 2 i 3) Uvod u komunikacijske vjetine, with the Front-Cover Text Akademske vjetine, and with the Back-Cover Texts CIP katalogizacija. A copy of the license is included.

Recenzija:

Sadraj
Uvod
Pojam i znaenje sintagme akademske vjetine
Zato akademske vjetine..?

13
15 16 19

1. Panja i sluanje

CAL baza podataka strategija za uenje - Center for Advancement of Learning Muskingum College-a 17 Primjena CAL baze u izuavanju Akademskih vjetina na Panevropskom univerzitetu

1.1. Uvodne informacije o panji i sluanju 

1.1.1. Panja i pamenje 1.1.2. Komponente posveivanja panje 1.1.3. Poremeaj nedostatka panje 1.1.4. Stanja koja lie na ADD 1.1.5. Svrhe strategija za panju i sluanje 1.1.6. Prednosti strategija za panju i sluanje

1. Panja i sluanje

21
23 23 24 24 24 25 25 26 26 26 26 27 28 28 29 29 30 30 30 31 32 33 33 34 34 36 37

1.2. Specifine strategije za panju i sluanje

1.2.1.1. Osnovne zdravstvene potrebe 1.2.1.2. Slika o sebi

1.2.1. Osnovne zdravstvene potrebe, Slika o sebi i Nadgledanje ponaanja i ishoda u uenju

1.2.1.3. Nadgledanje ponaanja i ishoda u uenju 1.2.2. Uklanjanje unutranjih i spoljanjih ometaa; Ouvanje budnosti 1.2.2.1. Uklanjanje unutranjih ometaa 1.2.2.2. Uklanjanje spoljanjih ometaa 1.2.2.3. Ouvanje budnosti na predavanjima/vjebama 1.2.2.4. Ostanite usredsreeni tokom itanja 1.2.3. Usmjerenost na zadatak, organizacija i priprema i ostale napomene 1.2.3.1. Usmjerenost na zadatak 1.2.3.2. Napomene u vezi s organizacijom i pripremom 1.2.3.3. Napomene u vezi s upravljanjem vremenom 1.2.3.4. Napomene u vezi s vjetinama uenja 1.2.3.5. Kompenzaciona sredstva 1.2.4. Koncentracija, Slagalica II grupna aktivnost i Vjebanje panje 1.2.4.1. Koncentracija 1.2.4.2. Grupna aktivnost Slagalica II 1.2.4.3. Vjebanje panje

2. Pamenje - memorija 
2.1. Uvodne informacije o pamenju
2.1.1. Memorijski zadaci 2.1.2. Ljudski sistem pamenja 2.1.3. Sistem obraivanja informacija 2.1.4. Uzroci zaboravljanja

39
41 41 42 42 43

2.1.5. Stope gubitka pamenja 2.1.6. Evaluacija pamenja 2.1.7. Postavljanje ciljeva vezanih za pamenje

44 44 48 48 48 49 52 54 54 55 55 58 59 66 66 67 68 69 70 70 72 72 73 74 75 80 81 82 82 84 84 85 85 86 86

1. Panja i sluanje

2.2. Svrhe i prednosti memorijskih strategija  2.3. Specifine memorijske strategije

2.3.1. Manipulacije stanjem pamenja 2.3.2. Manipulacije drutvenim kontekstom 2.3.3. Manipulacije spoljanjim pomagalima 2.3.3.1. Memorijske strategije za uenje 2.3.3.2. Strategije fizikog pamenja 2.3.3.3. Zapamtiti obaveze i odgovornosti 2.3.3.4. Poboljavanje linog pamenja 2.3.4. Mentalne manipulacije  2.3.5. Asocijativne strategije 2.3.5.1. Vizuelno asociranje i Vizuelni svijet slika 2.3.5.2. Strategija zamjene rijei 2.3.5.3. Povezivanje (sistem veza) 2.3.5.4. Strategija poreenja 2.3.5.5. Pojmovne karte (fle ili indeksne karte) 2.3.5.6. Rijei-oznake 2.3.5.7. Rimovani stihovi, pjesme i poezija 2.3.5.8. Povezivanje imena 2.3.5.9. udesna auta sjeanja 2.3.5.10. Mnemonika sredstva 2.3.6. Strategije grupisanja 2.3.7. Druge memorijske strategije 2.3.7.1. Vizuelna elaboracija 2.3.7.2. Nizani spiskovi pojmova 2.3.7.3. Strategije ponavljanja 2.3.7.4. Deklamovanje i pravljenje razmaka izmeu obnavljanja 2.3.7.5. Razbijanje uobiajene eme 2.3.7.6. PPRP strategija 2.3.7.7. OUPN strategija 2.3.7.8. Memorijska svijest 2.3.7.9. Organizovanje informacija

3. Motivacija 

3.1. Uvodne informacije o motivaciji 3.2. Studentske potrebe 3.3. Nastava (katalizator uenja), kontrola, zdravlje, evaluacija
3.3.1. Neka nastava postane katalizator uenja 3.3.2. Zdravstvena pitanja

87
89 90 91 91 92

3.3.3. Poznavanje rezultata evaluacije

92 93 93 94 95 95 96 96 96 97 98 98 99 100 100

3.4. Relevantnost, aktivno uenje, teina zadatka, anksioznost / ton glasa 

3.4.1. Relevantnost (kako da uenje postane korisno) 3.4.2. Kako da uenje postane aktivno 3.4.3. Nivo tekoe zadatka 3.4.4. Anksioznost i ton glasa

1. Panja i sluanje

3.5. Razgovor sa samim sobom, sistemi podrke

3.5.1. Razgovor sa samim sobom 3.5.2. Sistemi podrke

3.6. Stvaranje zainteresovanosti 3.7. Lini ciljevi, stavovi, pohaanje nastave, elja za uenjem 
3.7.1. Tabela linih ciljeva 3.7.2. Promjena stavova 3.7.3. Motivacija i pohaanje asova 3.7.4. elja za uenjem

4. Izgradnja tima - grupno i kooperativno uenje

4.1. Izgradnja tima i uloge u timu 4.2. Uloge u timu  4.3. Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom uenju 
4.3.1. Opte radne procedure 4.3.2. Pravila ponaanja 4.3.3. Uloge lanova grupe 4.3.4. Radne tabele za studijske grupe 4.3.5. Upozorenje 4.3.6. Tipovi grupa

101
103 105 109 109 109 110 110 113 114 118 118 118 119 121 121 122 123 123 124 125 126 127 127

4.4. Svrhe strategija grupnog i kooperativnog uenja 4.5. Strategije - Prednosti strategija grupnog i kooperativnog uenja 4.6. Specifine strategije grupnog i kooperativnog uenja
4.6.1. itanje sadraja 4.6.2. SNS 4.6.3. etiri ugla 4.6.4. Viestruko glasanje 4.6.5. Tehnika nominalne grupe 4.6.6. Slagalica II 4.6.7. Dijagram uzroka i posljedice 4.6.8. Dijagram slinosti 4.6.9. Odslikavanje 4.6.10. Povezivanje imena 4.6.11. Studijske grupe

5. Voenje biljeki

5.1. Uvodne informacije o voenju biljeki

129
131

5.2. Specifine strategije voenja biljeki

5.2.2. Panja i sluanje

5.2.1. Pregled strategija voenja biljeki 5.2.3. Priprema 5.2.4. Kljune rijei i kljune take 5.2.5. Znakovi i nagovetaji 5.2.6. Oblici organizovanja 5.2.6.1. Kornelov metod 5.2.6.2. Metod dvije kolone 5.2.6.3. REAP Strategija 5.2.6.4. Format opteg pregleda 5.2.6.5. FOON strategija 5.2.6.6. Tematske i pojmovne kartice 5.2.6.7. Alternativni formati 5.2.7. Uestvovanje 5.2.8. Skraivanje, simboli, stenografska skraivanja i prikupljanje podataka 5.2.9. Registratori 5.2.10. ifrovanje pomou boja 5.2.11. Snimanje na traku 5.2.12 Pregledanje biljeki 5.2.12.1. Strategija skraivanja biljeki 5.2.12.2. Strategija govorenja o biljekama 5.2.12.3. Strategija razmiljanja o biljekama 5.2.13 Prepisivanje i preureivanje biljeki 5.2.14 Vaenje biljeki iz teksta 5.2.15 Voenje biljeki za istraivake radove 5.2.15.1. Strategija kartica 5.2.15.2. Strategija iseenih traka 5.2.16 Razni savjeti

132 133 134 134 136 136 137 137 139 141 142 145 145 146 147 148 150 151 152 153 153 154 154 154 155 156 156 158 161

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

6.1. Uvodne informacije o upravljanju sa vremenom 165 6.2. Organizacija i upravljanje vremenom kao kljuni problemi line efikasnosti i produktivnosti 166 6.3. Opte strategije upravljanja vremenom 167
6.3.1. OPTI PRINCIP - Izbor prioriteta i usredsreenost na najvanije i najtee zadatke. 6.3.2. Definisanje i analitika razrada ciljeva 6.3.3. Svakodnevno planiranje pravilo 10/90 6.3.4. Paretovo pravilo 80/20 6.3.5. Analiza posljedica (metod odreivanja prioriteta) 6.3.6. ABCDE metod 6.3.7. Fokus na oblast kljunih rezultata  6.3.8. Personalna SWOT analiza 168 168 170 170 171 172 172 173

163

6.3.9. Strategija Kreativnog odugovlaenja 6.3.10. Zakon nametnute efikasnosti  6.3.11. Metod Od teeg ka lakem 6.3.12. Strategija Korak po korak 6.3.13. Stvaranje velikih segmenata vremena 6.3.14. Osjeaj za hitnost mentalna bujica 6.3.15. Koncentracija i ometai 6.3.16. Radno okruenje i pripreme 6.3.17. Unapreivanje kljunih znanja i vjetina 6.3.18. Fiziki faktori efikasnosti 6.3.19. Psiholoki faktori efikasnosti 6.3.20. Zakon nametnutih uinaka - Pritisnite sebe

176 176 177 177 178 178 179 179 180 180 182 182 183 184 184 184 186 188 189 193 197 198 198 199 199 200 200 201 205 210 217 225 227 229 230 234 236 238 239 242

1. Panja i sluanje

6.4. Specifine strategije upravljanja vremenom

6.4.1.1. Samoevaluacija upravljanja vremenom

6.4.1. Samoevaluacija upravljanja vremenom i rasporeivanje obnavljanja gradiva i uenja  6.4.1.2. Razdvajanje aktivnosti obnavljanja gradiva i aktivnosti uenja 6.4.2. Odugovlaenje 6.4.3. Kako zapamtiti ugovorene sastanke i kako biti taan

6.5. Uvod u planere upravljanja vremenom 6.6 ifrovanje pomou boja i planeri domaeg rada

7. Organizacija

7.1 Uvodne informacije o organizaciji 7.2. Specifine organizacione strategije 

7.2.1. Organizovanje sopstvene sobe 7.2.2. Organizovanje prostora za uenje  7.2.3. Uvod u organizaciju informacija 7.2.4. ifriranje pomou boja 7.2.5. Registratori 7.2.6. Planeri slinosti i razlika  7.2.7. Hijerarhijski planeri (skupovi)  7.2.8. Grafikoni  7.2.9. Kratki pregledi  7.2.10. Grafikon kontinuuma (SKALARNI GRAFIKON)  7.2.11. Matrice  7.2.12. Mape u obliku riblje kosti 7.2.13. Paukove mape  7.2.14. Mapa rijei-uzorka (POJMOVNA MAPA, SEMANTIKA MAPA) 7.2.15. Grafikon miljenja  7.2.16. Frajerov model (Frayer)  7.2.17. Fle karte (POJMOVNE KARTE)  7.2.18. Spiskovi nizanih pojmova 

195

8.1. Uvodne informacije o ispitivanju 8.2. Specifine ispitivake strategije

8.Postavljanje pitanja/ presliavanje

8.2.1. Uzajamno ispitivanje 8.2.3. Misaono ispitivanje

245
247 248 248 248 249 250 250 250

1. Panja i sluanje

8.2.2. Pitanja za poveavanje razumevanja

8.3. Razvijanje ispitivakih vetina, nivoi ispitivanja: Veba

8.3.1. Razvijanje ispitivakih vetina 8.3.2. Nivoi ispitivanja: Vjeba

9.Govorne komunikacione strategije

9.1. Strategije za prvi govor i improvizovane govore 9.2. Umanjiti nervozu prije i za vrijeme govora  9.3. Strategije organizovanja informacija za govor 9.4. Strategije itanja i pamenja za govor 9.5. Strategije prezentiranja 
9.5.1. Komunikacione osnove prezentacije 9.5.2. Prednosti i mane prezentacije 9.5.3. Priprema prezentacije

253
255 257 259 261 262 262 263 264

10.Razumjevanje proitanog

10.1. Uvodne informacije o razumjevanju proitanog 

10.1.2. Razlozi za nedostatak razumjevanja  10.1.3. Pomo u rjeavanju problema

267
269 269 269 270 270 270 270 272 272 272 273 274 275 276 280 281 283 283 286 287 288 288 289 291

10.1.1. Metakognitivna ponaanja dobrih i loih italaca 

10.2. Svrhe strategija razumjevanja proitanog 10.3. Prednosti strategija razumjevanja proitanog  10.4. Specifine strategije razumjevanja proitanog 
10.4.1. Raznovrsne strategije 10.4.1.1. Opte popravne strategije  10.4.1.2. Poveanje tempa itanja  10.4.1.3. Zahtjevan materijal za itanje  10.4.1.4. Knjige na traci  10.4.1.5. Strategije itanja za ESL/EFL studente  10.4.1.6. Priprema za standardizovane testove kroz itanje 10.4.1.7. Vaenje biljeaka iz udbenika  10.4.1.8. Grupna aktivnost za sadrajno itanje  10.4.1.9. Studijske grupe za itanje 10.4.1.10. Grafiki planeri za spajanje strategija itanja i saradnje  10.4.1.11. Diskusioni kontinuum  10.4.1.12. Stvaranje aktivnih italaca kroz debatu 10.4.1.13. Razumjevanje proitanog netekstualnog materijala 10.4.1.14. itanje tekstova na stranom jeziku  10.4.1.15. itanje naunog materijala  10.4.1.16. Odrati budnost tokom itanja 

10.4.1.17. Pisanje rezimea 10.4.2. Strategije vezane za zainteresovanost i koncentraciju 10.4.2.1. Stvaranje zainteresovanosti  10.4.2.2. Poboljavanje koncentracije  10.4.2.3. Poboljavanje motivacije  10.4.3. Strategije vezane za vokabular  10.4.3.1. Opti pristup nepoznatim rijeima  10.4.3.2. Predvianja zasnovana na kontekstu  10.4.3.3. Elementi rijei: afiksi i korjeni 10.4.3.4. Antonimi, sinonimi i srodni pristupi  10.4.3.5. NZPVS strategija  10.4.3.6. OIOUIPP strategija  10.4.3.7. KSZR strategija  10.4.3.8. Igra vokabulara  10.4.3.9. Grafiki planeri i grupe  10.4.3.10. Pristup ematski jezik  10.4.3.11. Rjenik u nastavi ta treba i ne treba raditi  10.4.4. Strategije vezane za organizaciju  10.4.4.1. Organizacija udbenika  10.4.4.2. Brzo itanje teksta  10.4.4.3. Kreativno mapiranje za sadrajno itanje  10.4.4.4. Medijacijska nastava teksta (MIT) za sadrajno itanje 10.4.4.5. IIRO strategija 10.4.4.6. PIRRO strategija  10.4.4.7. PP strategija  10.4.4.8. 3PUO strategija  10.4.4.9. OAPSN: strategija paljivog itanja teksta  10.4.4.10. AP strategija  10.4.4.11. Multipas strategija  10.4.4.12. PSO strategija  10.4.4.13. POO strategija  10.4.4.14. Vodii za itanje udbenika  10.4.4.15. Vjebe smislenog organizovanja  10.4.4.16. ZN strategija  10.4.4.17. Zvijezda prie / Okvirna mapa prie  10.4.4.18. Prikupljanje 

291 293 293 294 295 295 295 296 298 299 299 300 300 301 303 303 303 305 305 309 310 311 314 316 317 317 318 319 320 321 322 322 323 324 325 326

1. Panja i sluanje

11. Ispitna anksioznost

1.1. Opte strategije uenja za ispitnu anksioznost 11.2. Uzroci napetosti i stresa 11.3. Smanjivanje ispitne anksioznosti i stresa

329
331 331 333 334

11.3.1. Zdravlje, vjebanje, ishrana, odmor, slika o sebi, motivacija i stavovi

11.3.2. Uenika odgovornost, oekivanja u pogledu sadraja i organizacije ispita 11.3.3. Priprema 11.3.4. Relaksacione tehnike

335 337 338 340 341

1. Panja i sluanje

11.3.5. Izbjegavanje i oslobaanje stresa i napetosti 11.3.6. Kako se izboriti sa krizom

12. Priprema za ispit

12.1. Uvodne informacije o pripremi za ispit 12.2. Specifine strategije ispitne pripreme

343
345 345 345 346 346 347 349 351 351 353 354 355 356 356 358 358 359 360 360

12.2.1. Pregledi upravljanja vremenom i pravljenja pauza 12.2.2. Prepisivanje i organizovanje zabiljeki 12.2.3. Studijske grupe 12.2.4. Vodii za uenje 12.2.5. Organizovanje informacija 12.2.6. Interesovanje i panja 12.2.7. Testovi za vjebanje i radne sveske 12.2.8. Sadraj testa i procedure 12.2.9. Priprema materijala i pribora 12.2.10. Fizika i mentalna priprema 12.2.11. Ispitna anksioznost 12.2.12. Bubanje

12.3. Strategije vezane za uticaj koji ima tip testa

12.3.1. Subjektivni testovi 12.3.2. Objektivni testovi 12.3.3. Standardizovani testovi 12.3.4. Testovi koji se polau s knjigom i numeriki zadaci

13.Strategije za polaganje ispita

13.2.1. Prije ispita

13.1. Uvodne informacije o polaganju ispita  13.2. Specifine strategije za polaganje ispita
13.2.2. U ispitnoj prostoriji 13.2.3. Opte strategije 13.2.4. Ispitni eseji 13.2.5. Testovi viestrukog izbora 13.2.6. Testovi tano-netano  13.2.7. Testovi povezivanja 13.2.8. Testovi sa popunjavanjem i testovi sa kratkim odgovorima 13.2.9. Testovi rijenika  13.2.10. Numeriki zadaci 13.2.11. Kuni testovi 13.2.12. Ispiti s dozvoljenim korienjem knjige 13.2.16. Testovi prepoznavanja i objanjavanja  13.2.17. Usmeni ispiti

363
365 366 366 367 367 369 373 374 375 376 376 377 378 379 379 380

10

13.2.18. Nakon ispita

381

14. Pisanje / teorija pismenosti

14.1. Uvodne informacije o pisanju  14.2. Specifine strategije pisanja 
14.2.1. Strategije pisanja 

383
385 385 386 386 387 388 389 390 391 391 393 394 396 397 397 398 402

14.2.1.1. Pisanje na asu: plan djelovanja  14.2.1.2. Pisanje van asa: plan djelovanja 14.2.1.3. Odabir teme  14.2.1.4. Istraivanje  14.2.1.5. Pisanje biljeaka iz referenci  14.2.1.6. Organizovanje ideja pomou mapiranja  14.2.1.7. Razvijanje koncepta  14.2.1.8. Pisanje prvih/probnih verzija  14.2.1.9. Pristupi ili strategije pisanja  14.2.1.10. Struktura i organizacija  14.2.1.11. Stilski vodii i prirunici za pisanje 14.2.1.12. Uobiajene stilske smjernice  14.2.1.13. Fusnote, napomene i bibliografije  14.2.1.14. Navoenje, citiranje, parafraziranje i rezimiranje 

1. Panja i sluanje

15. Odreivanje stilova uenja i odgovarajuih strategija

15.1. PRVI KORAK: Odredite va stil uenja
15.1.1 Modaliteti 15.1.2 Modana hemisfera  15.1.3. Dobijanje i naruivanje informacija

405
407 407 408 409 410 410 410 411

15.2. DRUGI KORAK : Prepoznavanje odgovarajuih strategija

15.2.1. Strategije za one koji ue vizuelno  15.2.2. Strategije za one koji ue auditivno  15.2.3. Strategije za one koji kinestetiki ue

15.2.4. Strategija za one koji ue a koji koriste svoju dominantniju levu stranu mozga (analitiki procesi).  411 15.2.5. Strategija za one koji ue a koji koriste svoju dominantniju desnu stranu mozga.  15.2.6. Strategije za one koji ue sekvencijalno  15.2.7.Strategije za one koji ue na konkretan ali nasumian nain 15.2.8. Strategije za one koji ue apstraktno i nasumice 15.2.9. Strategije za one koji ue apstraktno i sekvencijalno 412 412 413 414 414 415 416 417 417

15.3. KORAK TRI: Pratite svoj napredak

15.3.1. Procijenjivanje i aktivnosti 15.3.2.4. Podsjetnik za samoprovjeru pred ispit 15.3.2.5. Prikupljanje podataka (debriefing) za ispit

11

15.3.2.6. Procijena pamenja (memorije) 15.3.2.8. Uzrono pripisivanje 15.3.2.9. Postavljanje i ostvarivanje linih ciljeva

420 423 424 430

1. Panja i sluanje

15.3.2.10. Podsjetnik za vjetine uenja

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

16.1. Planiranje karijere
16.1.1. Odabir glavnog predmeta i planiranje karijere u tom pravcu 16.1.2. Koje su vae trenutne vjetine 16.1.3. Koji su vam ivotni ciljevi

433
435 435 435 435 436 436 436 437 437 438 438 439 440 440 440 441 443 457 457 459 460 461 462 463 463 464 465 465 466 466 468 469 469 470 473 479

16.2. Kako obezbjediti prvi (i svaki kasniji) posao

16.2.1. Rezimei  16.2.1.1. Smjernice za pisanje rezimea 16.2.1.2. Kako se pobrinuti za slabe take u rezimeu 16.2.1.3. Primjer nacrta rezimea 16.2.2. Pisma 16.2.2.1. Smjernice za pisanje pisama 16.2.2.2. Primjeri propratnih pisama 16.2.3. Intervjui 16.2.3.1. Savjeti za intervjue 16.2.3.2. Kako se nositi sa tekim pitanjima 16.3.2.3. 50 najee postavljanih pitanja na intervjuima 

Bibliografija po autorima - Database Resources Bibliography by Authors Last Name Bibliografija po predmetnoj oblasti (Bibliography by Subject Area) Opti pristup i strategije - Overviews and General Strategies  Procjene - Assessment  Praenje postignua - Attribution and Monitoring  Grupno uenje - Group and Cooperative Learning  Obrada informacija - Information Processing  Memorija - Memory  Metakognicija - Metacognition  Motivacija - Motivation  Voenje zabiljeki i uee u nastavi - Note taking and Class Participation  Organizacija - Organization  Rjeavanje problema - Problem Solving  Razumjevanje proitanog - Reading Comprehension  Testiranje - Testing  Upravljanje vremenom - Time Management  Pisanje i lektorisanje - Writing and Proofing  Specifina podruja primjene - Content Areas  Index pojmova GLOSAR

12

1. Panja i sluanje

Uvod

13

1. Panja i sluanje

14

Uvod ta su akademske vjetine?

Pojam i znaenje sintagme akademske vjetine

To su vjetine koje obuhvataju iroki spektar znanja i sposobnosti pojedinca kao to su komunikacija, pismenost, psiholoke vjetine, sposobnosti i znanja vezanih posredno ili direktno za proces uenja, sposobnosti i vjetine itanja i razumijevanja proitanog, logika, metodika, matematika, nauna saznanja..., i koje su tom pojedincu neophodne da bi uspjeno zavrio studije, ostvario karijeru, te bio osposobljen za doivotno (odn. cjeloivotno) uenje. Da bi se realizovali navedeni ciljevi studenti bi tokom svog dodiplomskog i postdiplomskog studija trebali da savladaju klaster znanja i praktinih vjetina koji bi obuhvatao: Akademske vjetine;
Kreativno pisanje i teoriju pismenosti; Retoriku i komunikacione vjetine; Timski rad i socijalne vjetine.

Uvod 1. Panja i sluanje

Vei dio znanja, a posebno vjetina, obuhvaenih ovim modulom pretpostavljeni su u okvirima optih kompetencija svih svrenih studenata u Evropskoj uniji, koji su minuciozno razraeni tzv. Dablinskim deskriptorima studijskih ciklusa i predstavljaju kvalifikacione okvire evropskog prostora visokog obrazovanja 1. Akademske vjetine predstavljaju interdisciplinarni predmet koji obuhvata znanja i tehnike vjetine iz vie uih i irih naunih i strunih oblasti koje ukljuuju, ali se ne iscrpljuju, sa poglavljima iz primjenjene i opte psihologije uenja, panje, sluanja, motivacije i pamenja, menadmenta, logistike i organizacije uenja, vjetine i tehnike timskog rada, osnovne komunikacione vjetine, teorijska i praktina znanja vezana za upravljanje vremenom (time management) te razvoj kritikog

miljenja i kritike analize.

Akademske vjetine ovako definisane obuhvataju:

Panju i sluanje, koji obuhvataju jedan ili vie aspekata obraivanja informacija od strane svakog pojedinca kao to su: panja i koncentracija, ponavljanje, kodiranje i pronalaenje memorisanih informacija. Sa ovim psiholokim pojavama povezani su elementi vezani za psiholoke procese Pamenja. Pamenje obuhvata fizioloku osnovu pamenja, tipove pamenja i strategije za poboljanje pamenja u raznovrsnim akademskim i drutvenim zadacima. Motivaciju prua rezime motivacionih strategija. Glavna odlika je faktorska analiza psiholokih motivacija ili pokretaa. Radovi u ovom odjeljku ispituju strategije voenje biljeaka i strategije aktivnog uea na asu odn. interaktivne nastave. Navedeni su pristupi i za predavae i za studente. elaborira strategije organizovanja fizikih parametara vezanih za kompleks uenja (prostor, vrijeme, tehnikalije, logistika) i organizovanja informacija u raznovrsnim akademskim zadacima, kao to su uenje, kreativan rad, razumijevanje proitanog i voenje biljeaka. Najvei dio sadraja ovog poglavlja ilustrovan je crteima i grafikim organizerima. Timski rad, grupno i kooperativno uenje
1

Voenje biljeaka

Organizacija

Ovdje su navedene informacije o pravilima, strategijama i ciljnim zadacima radnih grupa i grupa za
The Framework for Qualifications of the European Higher Education Area (Berlin Bergen Communique-2005

15

uenje. Dodatni podaci o grupnom uenju navedeni su i u poglavlju o Razumijevanju proitanog.

Uvod 1. Panja i sluanje

Ispitivanje/presliavanje Ispitivake vjetine odnose se na sposobnost da se formuliu pitanja o situacijama, predmetima, pojmovima i idejama, kao i da se odgovara na postavljena pitanja. Pitanja mogu poticati od same osobe ili od drugih ljudi. Pitanja mogu da se odnose na upite za koje je potrebno prisjetiti se podataka zabiljeenih u memoriji ili na upite koji funkcioniu na nivou znanja, crpei odgovore iz baze znanja koju osoba posjeduje i koji zahtjevaju od osobe da obradi informacije a ne da ih se prosto prisjeti. Ova pitanja ukljuuju sposobnost razumijevanja, primjene, analize, sinteze i evalucije informacija. Ovaj dio se bavi razliitim aspektima razumijevanja proitanog: rijenikom, organizacijom, te stavovima i motivacijom. Opisane su i primjene strategija itanja u odreenim oblastima, kao to su prirodne nauke, drutvene i humanistike nauke. Ova razmatranja bave se strategijama vezanim za: Ispitnu anksioznost Pripremom ispita Polaganjem ispita Upravljanje vremenom (Time Management XE time management), razmatra opte strategije upravljanja vremenom bazirane na pozitivnoj selekciji aktivnosti i zadataka odreivanjem prioriteta, ukljuujui i racionalno odbacivanje neproduktivnih zadataka i obaveza. Pritom, osnovni kriterij selekcije postaje radna, ivotna i socijalna relevantnost tih aktivnosti odn. zadataka. Razmatraju se tehnike poveanja line produktivnosti i onemoguavanja ometanja, kao i predupreivanje mehanizama odugovlaenja, te specifine strategije upravljanja vremenom vezane za kompleks uenja i stvaralakog rada. U ovom poglavlju razmatraju se koraci, vjetine i strategije koji ine proces pisanja (eseja, seminarskih radova, monografija i naunih radova), osnovi teorije pismenosti, organizacija i aktivnosti pisanja. Neki tekstovi su napisani za predavae dok su drugi za studente. U ovom poglavlju se elaboriraju praktine strategije primjenjene retorike. Kritiko miljenje i kritiku analizu

itanje i razumijevanje proitanog

Ispitni kompleks

Kreativno pisanje

Govorne i komunikacione strategije

Zato akademske vjetine..? Ako se uporedi privredni razvoj u svijetu u posljednja tri vijeka moe se vidjeti da su u XVIII vijeku osnova za razvoj privrede bili prirodni resursi, u XIX vijeku to je bio razvoj tehnologije, a u XX vijeku to je bio razvoj finansija. Krajem XX vijeka analitiari su najavili da e osnova privrednog razvoja XXI vijeka biti znanje kao osnovni resurs i izvor konkurentnosti. Jer, nee vie biti u prednosti ona privreda odn. ona drutva koja imaju pristup prirodnim resursima, tehnologiji i /ili obilju finansijskih sredstava, ve ona koja imaju sposobnost kontinuiranog uenja a to znai sticanje znanja u cilju stvaranja superiornih proizvoda i usluga na tritu odn. ostvarivanja koncepta drutva znanja.

16

Ekonomija i drutvo zasnovani na znanju imaju u svojoj sutini kombinaciju etiri nezavisna elementa: 1) proizvodnju znanja preteno kroz nauna istraivanja; 2) transmisiju znanja kroz obrazovanje i osposobljavanje; 3) diseminaciju znanja kroz informacione i komunikacione tehnologije; 4) korienje znanja u tehnolokim inovacijama. Ekonomija i drutvo zasnovani na znanju pretpostavljaju bitno izmjenjene profile poslodavaca, organizatora procesa rada i neposrednih radnih izvrilaca. Osim znaajnih zahtjeva vezanih za znatno povean kvalifikacioni, tehnoloki i obrazovni nivo, mijenjaju se i psiholoki, komunikacioni i mentalni profili buduih radnika jer: Poslodavci i lideri ele zaposlene koji e kontinuirano osavremenjavati i dalje usavravati svoje vjetine i koji e efektivno komunicirati i raditi nezavisno; Novoj privredi potrebni su pojedinci koji posjeduju iroki rang vjetina visokog nivoa i sposobnosti, kao to su kritiko miljenje, rjeavanje problema, timski rad i vjetine donoenja odluka. Ljudi treba da imaju vjetine visokog nivoa da bi djelovali, odgovarali, uili dalje i reagovali na zgusnute promjene koje se intenzivno deavaju u kratkim vremenskim ciklusima. Visokokolske ustanove moraju da razvijaju ili jo bolje usavravaju odgovarajue vjetine i znanja kod studenata da bi bili uspjeni tokom studija i da bi stekli vjetine potrebne za XXI vijek, jer priprema budue radne snage bez obzira na nivo steenog obrazovanja zavisie od sposobnosti

Uvod 1. Panja i sluanje

obrazovnog sistema da promovie kognitivne sposobnosti studenta kao to su logiko miljenje, rjeavanje problema, analitike vjetine, paljivo posmatranje i upravljanje podacima i promjenama.

Stoga procesi uenja i savladavanja strunih vjetina za XXI vijek obuhvataju etiri velike kategorije: Digitalnu pismenost Kreativno miljenje Efektivnu komunikaciju i Visoku produktivnost
Digitalna pismenost znai da studenti treba da postignu izuzetne rezultate u oblasti nauke, tehnologije i kulture koristei i razumijevajui informacije. Kreativno miljenje pripada kategoriji intelektualnih sposobnosti za primjenu informacionih i drugih

savremenih tehnologija u sloenim situacijama, kako bi student mogao da razumije posljedice onoga to radi. Ove sposobnosti su ivotne vjetine formulisane u kontekstu digitalnih tehnologija.

uspjeh u bilo kojoj oblasti poslovanja, proizvodnje, istraivanja i drugim kreativnim djelatnostima, potrebne su vjetine: timskog rada, uenja drugih za sticanje novih vjetina, pruanja usluga klijentu, liderstva, pregovaranja i rada sa razliitim grupama ljudi. Medjutim, teoretiari ostavljaju i otvorenu dilemu - koliko god informacione tehnologije mogu da igraju vodeu ulogu u efektivnoj komunikaciji, one mogu da otvore i razliite etike dileme. ali set vjetina u ovom klasteru poinju da se izgrauju ve tokom procesa obrazovanja i sticanja znanja.

Vjetine efektivne komunikacije su sutinske za uspjeh u drutvu zasnovanom na znanju. Za

Visoka produktivnost se ne stie neposredno kao vjetina odn. sposobnost u toku obrazovanja,

CAL baza podataka strategija za uenje - Center for Advancement of Learning Muskingum College-a
Centar za unapreenje uenja (CAL-Center for Advancement of Learning) na Muskingum koledu razvio je bazu podataka posveenu doivotnom uenju. Strunjaci Centra pomau studentima da razviju strategije neophodne za uspjeh u radu na fakultetskim kursevima i tokom studiranja. CAL baza podataka strategija za uenje namjenjena je studentima, predavaima, tutorima i savjetnicima.

17

Uvod 1. Panja i sluanje

Mada su namjenjene visokom obrazovanju, neke strategije se mogu primjeniti i u srednjem obrazovanju dok druge mogu biti modifikovane kako bi zadovoljile te potrebe. Pored toga, neke strategije mogu uspjeno koristiti i zaposleni. Kad su studenti u pitanju, pristupani format baze podataka olakava korisnicima da ocjene svoje stilove uenja, da prepoznaju odgovarajue strategije uenja kako bi maksimalno iskoristili svoje prednosti i nadoknadili nedostatke, i kako bi postali odgovorniji za sopstveno uenje. to se tie predavaa, savjetnika i tutora, baza prua informacije relevantne za akademsko savjetovanje studenata i pospjeivanje njihovog uspjeha na akademskom polju. Predavai mogu koristiti informacije iz baze za planiranje efikasnih aktivnosti u uionici. Knjiga obuhvata i dva znaajna praktina dodatka: ANEKS (1) - Procjena stilova uenja i odgovarajue strategije Strategije procenjivanja stilova uenja omoguavaju predavaima i studentima da evaluiraju vlastite slabosti i prednosti u procesu uenja te da definiu prilagoeni stil uenja pojedinca kojim e se ostvariti maksimalna efektivnost i efikasnost rezultata uenja, odn. da se profilie individualizovani kanal za obradu podataka i upotrebu strategija uenja i kreativnog rada. ANEKS (2) - Opte strategije za ivot posle koleda Znati svoje nedostatke je vano ali jo je vanije znati svoje prednosti, interesovanja i vrline. Ovaj dodatak se bavi planiranjem karijere, pripremanjem odgovarajuih rezimea i intervjua i prilagoavanjem poslovnom okruenju. Knjiga obuhvata izuzetno obimnu bibliografiju resursa u oblastima koje su obuhvaene akademskim vjetinama. Bibliografija resursa prua detaljan spisak referenci rasporeenih prema alfabetskom redoslijedu i prema funkcionalnom principu na: o Bibliografiju autora o Bibliografiju naunih oblasti odn. tema Izvjestan broj trenutnih i bivih lanova osoblja Centra za unapreenje uenja doprinjeo je ovoj bazi podataka prikupljajui reference, pregledajui lanke i primjenjujui strategije na specifine kurseve. Darlene Applegate Katie Barnes-Kerrigan John Bower Katrina Buchanan Connie Carroll Carol German Eva Granitsas Mary Beth Harms Kyle Harrington Marcia Hartman Kathy Hicky Debbie Hurst Joan Ihlenfeld Carole Kerper Cindy Krause Guy Laurent Sue McCauley Kristy McCormick-Powell Karen McGuire Al Mueser Paul Naour Jen Navicky Julie Richesson Judy Scheltz Carol Smith Paul Wesner Ginny Zellers

18

Objavljivanjem prevoda ove baze na jezicima naroda BiH u obliku tampane knjige namjenjene za interno koritenje studentima na Panevropskom univerzitetu APEIRON i u hipertekstualnom obliku prilagoenom WEB-u odajemo priznanje i zahvalnost svim autorima, akademskom osoblju i ekspertima koji su uestvovali u stvaranju CAL - Learning Strategies Database.

Uvod 1. Panja i sluanje

Projekat

CAL-ove baze znanja o strategijama uenja je finansiran grantom Ameritecha i Muskingum College.

Primjena CAL baze u izuavanju Akademskih vjetina na Panevropskom univerzitetu

Prevod obimne baze znanja o strategijama uenja Centra za unapreenje uenja Muskingum koleda, na jezike naroda BiH (srpski, hrvatski, bosanski) i formatiranje dobijene grae u formi skripte odn. knjige, ozbiljan je prevodilaki i izdavaki poduhvat. Iako je ova baza u javnom vlasnitvu, tj. dostupna je bez ogranienja svim zainteresovanim na WEB sajtu Muskingum koleda (http://www.muskingum.edu/~cal/database/), osnovna prepreka u efikasnom koritenju ove baze znanja od strane studenata iz BiH je nedovoljno znanje engleskog jezika i nepoznavanje specifine strune terminologije u oblasti psihologije i menadmenta uenja. Nastavna praksa na Panevropskom univerzitetu je pokazala da pored znaajnog predznanja engleskog jezika kojeg studenti donose iz srednje kole i pored popularnosti engleskog jezika u BiH, studenti prve i druge godine ipak nisu u stanju da efikasno koriste, razumiju i prouavaju izvore publikovane na engleskom jeziku. Studenti prve i druge godine koji studiraju na Panevropskom univerzitetu imaju u obaveznom programu dva ispita stranih jezika i do etiri dodatna ispita stranih jezika kao opciju u izbornom programu, ali uenje stranih jezika predstavlja proces koji traje dvije akademske godine. Naalost, upravo studentima prve i druge akademske godine, nedostaju znanja u oblastima akademskih vjetina odn. ova znanja su im izuzetno potrebna na poetku studiranja, jer postoji znaajana razlika u nivou apstraktnosti, obimu i metodu rada koji se primjenjuju na univerzitetu u odnosu na nain rada na koji su studenti navikli u srednjoj koli. Takoe, evidentno je da na govornom podruju srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika ne postoji literatura koja pokriva oblast akademskih vjetina, niti u formi prevoda, niti u formi izvornih radova. Klaster akademskih vjetina je jo uvijek nov u akademskoj javnosti sa prostora bive Jugoslavije i pored njegove izuzetne aktuelnosti i nasune potrebe za uvoenjem u akademskoj praksi. Logiko-metodoloki i istraivako-metodoloki dio ovog klastera primjenjivan je i razvijan u akademskoj praksi postdiplomskih studija. Studenti panevropskog univeziteta APEIRON izuavaju klaster akademskih vjetina u vie predmeta: Komunikologija, Socijalna psihologija, Retorika i Filozofija ivota. Predmet Filozofija ivota je po svom sadraju najblii sadrajima Akademskih vjetina, ali je vie fokusiran na logike i metodoloke aspekte. Cilj predmeta Akademske vjetine je prvenstveno da studentima da praktina i pragmatina znanja, vjetine i tehnika uputstva koja e im pomoi u njihovom akademskom radu i studiranju. Ta znanja i vjetine, ukoliko se savladaju na interaktivan nain sa primjenom praktine nastave, pedagokih radionica i seminara, mogu biti kljuna za uspjeh studenata i njihovu tranziciju iz srednje kole ka univerzitetu. Stoga smo se odluili da prevedemo najvei dio ove baze znanja i da je pruimo na internu upotrebu studentima Panevropskog univerziteta APEIRON Banja Luka. tampano izdanje koje e biti na raspolaganju studentima sa ovog univerziteta nije za eksternu upotrebu, niti je za komercijalne namjene. Trokove izdavanja i prevoenja ove baze znanja snosi u cjelosti Panevropski univerzitet APEIRON, dok e studenti alimentirati samo neposredne materijalne trokove tampe. Da bi ovo izdanje ugledalo svjetlost dana zasluni su: Doc. dr Iskra Maksimovi koja je pionirski uvela sadraje Akademskih vjetina u okviru predmeta Filozofije ivota na Panevropskom univerzitetu, ulaui velike napore u interaktivnoj nastavi ovog predmeta i razvijajui pedagoke radionice prilikom izvoenja nastave i obrade ovog predmeta. Doc.dr Iskra Maksimovi je koordinisala prevoenje obimnog materijala CAL baze-znanja koja predstavlja osnovu za ovu publikaciju, a takoe je proitala, terminoloki ispravila i izvrila redakciju cjelokupnog teksta. Doc.dr Iskra Maksimovi je i autor pojedinih poglavlja: ta su akademske vjetine, Izgradnja tima i uloge u timu, Komunikacijske vjetine i prezentovanje.

19

Uvod 1. Panja i sluanje

Prof. dr Refik eibovi koji je kao osniva BO-Beogradske otvorene kole i AAOM-Akademske obrazovne mree u Srbiji doprinjeo uvoenju alternativnih oblika nastave i komunikacije u nastavnom procesu, te uvoenju pojedinih sadraja akademskih vjetina u edukativnu praksu postsekundarnog obrazovanja. Posebno je u tom kontekstu znaajan njegov rad u reformi visokog obrazovanja, te uvoenju klasterskog i modularnog koncepta izgradnje kurikuluma, odn. tretiranje vjetina kao ravnopravnog izvora kompetencija u oblasti visokog obrazovanja. Praktini podsticaji, primjeri i sugestije koje nam dao prof. eibovi pomogli su da profiliemo sadraj predmeta Akademske vjetine, te da ustrajemo u ovom poduhvatu. Darko Uremovi, kao odgovorno lice izdavaa i predsjednik Upravnog odbora Panevropskog univerziteta, uloio je velike napore u prireivanju ovog izdanja, elektronskoj obradi sadraja, koordinaciji velikog broja subjekata koji su ukljueni u ovaj poduhvat, a lino je obradio poglavlje Upravljanje vremenom, kao doprinos rjeavanju problema sa kojima se suoava u vlastitoj projektantskoj i menaderskoj praksi. Prevodilac prof. Tijana Maksimovi je uloila ogroman napor prevodei ovo obimno izdanje sa velikim brojem strunih termina, ali i prevodei odn. redizajnirajui veliki broj slika i grafikona koje se nalaze u ovoj publikaciji. Studenti i radnici Panevropskog univerziteta koji su uloili velike napore u lektorisanju, grafikom dizajnu i prelomu ove vanserijske publikacije. Na ovo izdanje se primjenjuju copyright autorska prava iz: The GNU Free Documentation License: A copy of the license is included. The license uses grants free access to our content in the same sense as free software is licensed freely. That is to say, content of Akademske vjetine can be copied, modified, and redistributed so long as the new version grants the same freedoms to others and acknowledges the authors of the articles used (a direct link back to the article satisfies our author credit requirement). Articles included in this publication therefore will remain free under the GFDL and can be used by anybody subject to certain restrictions, most of which serve to ensure that freedom.To fulfill the above goals, the text contained in this publication is copyrighted (automatically under the Berne Convention) by Ameritech and Muskingum College contributors and licensed to the public under the GNU Free Documentation License (GFDL). The full text of this license is at Wikipedia:Text of the GNU Free Documentation License.

20

1. Panja i sluanje

1.1. Uvodne informacije o panji i sluanju

Panja je sposobnost da se mentalno koncentriemo i paljivo usredsredimo. Sluanje se odnosi na usredsreivanje da ujemo neto. Moramo obratiti panju kako bismo uspjeno sluali, ali panja je vana i pri obavljanju drugih zadataka kao to su itanje, pisanje, polaganje ispita i pregledanje informacija. Kvalitet i kvantitet panje je vitalan za proces uenja. Proces poklanjanja panje utie na sposobnost studenta da prebaci nove informacije iz ulnog pamenja u kratkorono. Moramo ouvati visok nivo panje tokom ponavljanja kako bi se informacije preselile u kratkorono pamenje.

1. Panja i sluanje

Panja i sluanje su intrinsiki povezani sa Kodiranjem i pronalaenjem i Pamenjem.

Pogledajte te stranice za dodatne informacije.

1.1.1. Panja i pamenje

Najvaniji inilac sistema pamenja za poboljanje samog rada pamenja jeste proces panje. Vjerovatnoa da e informacija u radnom pamenju biti upijena ili izazvati da se pojave odreeni tragovi iz dugoronog pamenja zavisi od toga koliko snano posvetimo panju informaciji u radnom pamenju (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9). Slaba panja ograniava jasnost informacije koja moe biti upijena u dugorono pamenje ili koja moe podstai pojavljivanje eljenog sjeanja iz dugoronog pamenja. Kada se vie panje pokloni radnom pamenju, informacija je jasnija i olakava upijanje ili pojavljivanje. Vie jasnijih detalja e biti zabiljeeno u dugoronom pamenju, a vjerovatnoa da emo ih se kasnije prisjetiti e porasti. Stoga, uei da poveamo nivo panje, moemo poboljati kvalitet rada pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9). Kada obraamo panju na sadraj radnog pamenja, nivo intenziteta nije jedini inilac koji varira. Naa panja se takoe mijenja i u odnosu na razliite detalje ideja, slika i percipiranih elemenata koji se uvaju u radnom pamenju. Drugim rijeima, vie panje poklanjamo nekim detaljima nego nekim drugim. Naravno, oni detalji kojima poklonimo najvie panje e vjerovatnije biti zabiljeeni nego oni na koje ne obraamo panju. . . . voljno rasporeujemo panju na sadraj radnog pamenja. Oni detalji u radnom pamenju na koje obratimo vie panje vjerovatnije e biti zabiljeeni u dugoronom pamenju i kasnije e se iz njega pojaviti (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 10). Nivo i rasporeenost panje kombinuju se u ukupnoj koliini panje posveene svakom detalju odreene misli u radnom pamenju. . . . Razlika izmeu nivoa i rasporeenosti panje je vanja za pamenje zato to mnoge manipulacije koje moemo obaviti radi poveanja nivoa nemaju uticaja na rasporeenost panje. Obrnuto, mnoge od manipulacija koje mijenjaju rasporeenost panje (prenosei panju na odreene detalje u radnom pamenju) esto nemaju nikakvog dejstva na ukupni nivo intenziteta (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 10-11). Odnos izmeu panje i pamenja prikazan je sljedeem modelu obraivanja informacija.

ponavljanje

INPUT

SENZORSKO PAMENJE

panja

KRATKORONO PAMENJE

OUTPUT

kodiranje

pronalaenje

DUGORONO PAMENJE

23

1.1.2. Komponente posveivanja panje

1. Panja i sluanje

Postoje etiri komponente poklanjanja panje, od kojih svaka utie na nau sposobnost da odrimo panju (Coleman, 1993, str. 1-29). Studentova zainteresovanost za temu i nain na koji su informacije predstavljene. Motivacija za uenje, na koju utie zainteresovanost za materijal kao i prethodni uspjesi i neuspjesi. Sposobnost da se razlikuju vanije od manje vanih informacija. Vjetina u ovoj oblasti moe se pospjeiti traenjem kljunih rijei u govoru ili pisanom materijalu (npr. sljedea tri inioca, da zakljuimo, pored toga i najvanije razmatranje), oslukivanjem promjena u govornikovom glasu, upotrebom informacija na tabli ili projektoru, traenje gestovnih nagovetaja (tj. pogled, blizina, stav) ili uoavanjem ponavljanja odreenih ideja u govoru. Budnost, ili sposobnost usredsreivanja na temu i zanemarivanje svega to ometa panju.

1.1.3. Poremeaj nedostatka panje

Poremeaj nedostatka panje (ADD Attention Deficit Disorder) je skup odlika ponaanja uoenih u razliitom stepenu i kod djece i kod odraslih: panja kratkog trajanja, tekoa pri koncentrisanju, lako odvlaenje panje i tekoa u kontrolisanju nagona (Coleman, 1993, str. 1-29). Propratni oblici obuhvataju tekoe u praenju uputstava ili povinovanju pravilima, tekoe u jezikoj obradi, slabe organizacione vjetine, slabe drutvene vjetine, nizak nivo samopotovanja i slabe perceptualne motorne vjetine. Karakteristike ovog poremeaja su najuoljivije u nestrukturisanim, bunim ili visoko-stimulativnim situacijama (Coleman, 1993, str. 4). Primarni ADD je nasljedan. Sekundarni ADD moe nastati usljed raznovrsnih uzroka, ukljuujui poremeaje raspoloenja, primarne neuroloke poremeaje, neke hromozomske poremeaje, prenatalne povrede, postnatalne povrede ili bolesti, prevremeno roenje ili izloenost prevelikim nivoima radijacije. Neki strunjaci smatraju ADD poremeajem uenja. Meutim, studenti bez poremeaja uenja ili ADD mogu imati tekoe u posveivanju panje.

1.1.4. Stanja koja lie na ADD

Stanja i situacije koje nisu ADD mogu uticati na sposobnost studenta da posveti panju (Coleman, 1993, str. 1-29). To su: poremeaji uenja napadi bolesti nedostatak motivacije usljed kunog okruenja u kojem se uenje ne cijeni ili zbog prethodnih neuspjeha u akademskim aktivnostima dosada kod naprednih ili nadarenih studenata fiziko ili seksualno zlostavljanje porodini stres i nasilje hronini nedostatak sna slaba ishrana Hirprungova bolest (tekoe u varenju) hipertiroidnost (preterana aktivnost tiroidne lezde)

24

1.1.5. Svrhe strategija za panju i sluanje

Primarna svrha strategija vezanih za panju jeste da prue alternativu koja ne obuhvata uzimanje lijekova za poboljanje koncentracije i panje. Strategije za poboljanje panje i sluanja mogu se primjeniti na vie akademskih situacija, kao to su: tokom predavanja tokom itanja zadatih tekstova tokom individualnih asova pri obavljanju domaih zadataka tokom grupnog uenja tokom polaganja ispita

1. Panja i sluanje

1.1.6. Prednosti strategija za panju i sluanje

Strategije za panju su korisne na vie naina. U akademskom smislu, unaprjeene vjetine posveivanja panje mogu pozitivno da utiu na uspjenost studenta u pisanju biljeaka, uestvovanju na asu, itanju, praenju uputstava, obavljanju zadataka, grupnom uenju, pripremi za ispit i polaganju ispita. Studenti sa selektivnom panjom ili ADD imaju otean proces uenja. Stoga, strategije osmiljene da pomognu u poklanjanju panje su vitalne za njihov akademski uspjeh. U drutvenom smislu, unaprjeene vjetine poklanjanja panje mogu pozitivno da utiu na sliku koju student ima o sebi i njegovo samopotovanje jer poinje da uoava svoje prednosti i slabije strane. To, opet, moe uticati na studentovu spremnost da uestvuje u grupnim aktivnostima, uspjenost u grupnim aktivnostima, osjeaj organizovanosti i kontrole i sposobnost da se prikladno ponaa u nestrukturisanim situacijama.

25

1.2. Specifine strategije za panju i sluanje

1.2.1. Osnovne zdravstvene potrebe, Slika o sebi i Nadgledanje ponaanja i ishoda u uenju
1.2.1.1. Osnovne zdravstvene potrebe
Budui da nesposobnost poklanjanja panje moe biti uzrokovana ili pojaana loim zdravljem, vano je da studenti ispune osnovne zdravstvene potrebe. Ova strategija je dobar prvi korak u rjeavanju tekoa pri poklanjanju panje i sluanju zato to je prilino direktna, vjerovatno je jedna od najlakih strategija za primjenu i moe rijeiti jedan od osnovnih uzroka nedostatka panje. Zdravlje je stalan, kontinuiran proces. Ne moemo se baviti dobrim zdravljem jedne nedelje, a naredne ne. Stoga, vano je da dobre zdravstvene navike postanu dio rutine svakog studenta. San Ishrana Da li student jede dva ili tri uravnoteena obroka dnevno? Da li student pretjeruje u brzoj hrani, cigaretama ili drogama i alkoholu? Da li su studentov sluh i vid provjereni? Da li je student pregledan za poremeaj nedostatka panje? Da li je student pregledan da li boluje od afektivnih, neurolokih ili hromozomskih poremeaja? Da li student trai odmah ljekarsku pomo ak i za manje bolesti? Da li student redovno vjeba? Da li se student preprekama pristupa mirno i racionalno ili stresno i iracionalno? Da li se student suoava sa stvarnou ili je izbjegava? Da li se student pretjerano brine? Kako student podnosi stres? Za vie informacija o zdravlju i procesima uenja, pogledajte Manipulacije stanjem pamenja u poglavlju o pamenju. Da li se student dovoljno odmara i spava? Da li student ima rutinu u spavanju ili je spavanje haotino? Sljedee aspekte osnovnih zdravstvenih potreba trebalo bi razmotriti i ocijeniti sa studentima.

1. Panja i sluanje

Fiziko stanje

Vjebanje Mentalno zdravlje

1.2.1.2. Slika o sebi

Student koji ima problema sa posveivanjem panje i sluanjem esto ima slab uspjeh u koli i drutvenom okruenju; to, opet, moe negativno uticati na sliku koju on ima o sebi. Slika o sebi moe u velikoj mjeri uticati na proces uenja. Pronaite vie informacija o slici o sebi u odjeljku Uklanjanje unutranjih ometaa.

26

 Sljedee savjete mogu koristiti predavai, savetnici, tutori i roditelji kako bi pomogli studentu da pobojava sliku o sebi. Stavke 7 do 14 definisao je Koleman (Coleman,1993, str. 90-96). Pomozite studentu da utvrdi svoje vrline. Ohrabrite studenta da se stalno podsjea na te vrline. Poveajte studentovu svijest o njegovim ambicijama i ciljevima, i dugoronim i kratkoronim. Pomozite studentu da razvije realistian plan djelovanja za ostvarenje svojih ciljeva. Ohrabrite studenta da stalno procjenjuje svoj napredak ka ciljevima, ukljuujui i razloge zato su ciljevi dostignuti, odnosno zato do toga nije dolo. Pohvalite i nagradite studenta za obavljanje zadataka ili ostvarivanje ciljeva, i ohrabrite ga da i sam to uradi. Primjetite i pohvalite dobro ponaanje, ukljuujui ponaanje u uenju i drutveno ponaanje; pozitivno ohrabrenje je vano za mlae studente kao i studente na visokokolskim ustanovama. Koristite opisne pohvale umjesto ocjenjivakiih komentara; na primjer, moete prokomentarisati da studentov istraivaki rad dobro koristi primjere i statistike podatke prije nego da je odlian rad. Izbjegavajte potcenjivake i poniavajue komentare, i izbjegavajte poreenje studentovog napretka sa drugim studentima. Pruite studentu jasna i jednostavna uputstva o zadatku; koristite to je mogue vie ula. Vjebajte drutvene vjetine sa studentom. Pruite studentu drutvene ili akademske situacije u kojima e biti uspjean. Ograniite broj odluka koje student treba da donese. Razgovarajte o studentovim problemima nasamo.

1. Panja i sluanje

1.2.1.3. Nadgledanje ponaanja i ishoda u uenju

Poglavlje Nadgledanje sadri informacije i strategije za procjenu vjetina uenja, uzrono pripisivanje, prikupljanje podataka za ispit, procjenu vjetina upravljanja vremenom i procjenu podlonosti stresu. Samonadgledanje ponaanja u uenju Uputite studenta u ocenjivanje njegovog ponaanja u uenju, nudei povratne informacije o tanosti njegove procjene. Student e ili postati siguran u svoju sposobnost ocjenjivanja samog sebe, ili e postati svjestan svojih netanih pretpostavki. Uputite studenta u voenje pisanih biljeaka o tome kako su zadaci obavljeni, ocjenama zadataka, profesorskim komentarima, proseku ocjena, Itd. Pomozite studentu da naui da povezuje uloeni trud i ishode za svaki zadatak. Uspjeni studenti su uvijek svjesni svog akademskog statusa.

Samonadgledanje ishoda uenja

27

1.2.2. Uklanjanje unutranjih i spoljanjih ometaa; Ouvanje budnosti

1.2.2.1. Uklanjanje unutranjih ometaa

1. Panja i sluanje

Unutranji ometai su izvori ometanja koji se javljaju u pojedincu. Obuhvataju nezainteresovanost, nedostatak motivacije i nisko samopotovanje. Strategije opisane u poglavlju Motivacija su relevantne i za uklanjanje unutranjih ometaa. Nezainteresovanost Stvorite zainteresovanost prikupljajui informacije o temi iz raznovrsnih izvora predavanja, tekstova, asopisa, televizije, radija i od drugih studenata. Povezivanjem novih informacija sa starim znanjem i njihovim primjenjivanjim na svakodnevni ivot esto nove informacije postaju relevantnije i zanimljivije. Aktivno koristite novo znanje postavljajui pitanja, predviajui sljedee korake, razgovarajui i piui. Personalizujte nove informacije i poveite ih sa stvarima koje se vas lino tiu. Koristite novo znanje na drugim asovima. Radite sa kolegama iz razreda na ouvanju zainteresovanosti za temu ili zadatak. Odredite specifine ambicije ili ciljeve koji se mogu ostvariti kroz uspjeh u koli ili na nekom asu. Usredsredite se na pozitivne aspekte kursa ili predavaa. Zamislite sebe kao uspjenu osobu. Uinite informacije relevantnim za vas lino. Koristite novo znanje na nove naine.

Motivacija

Samopotovanje i razgovor sa sobom Razgovor sa sobom se odnosi na proces iznoenja stavova na nivo svijesti. To je ono to sami sebi govorimo i to odslikava nae samopotovanje. Razgovor sa sobom moe biti negativan, pozitivan ili neutralan. Samopotovanje i slika o sebi su takoe obraeni u ovom poglavlju. Negativan razgovor sa sobom Neuspjean student ima tendenciju da se upusti u negativan razgovor sa sobom. Komentari mogu obuhvatiti Nikad neu poloiti ovaj ispit ili Nije mi mjesto na fakultetu. Takvi studenti moraju postati svjesni ovog ponaanja i njegovih posljedica. Fasilitatori bi trebalo da pomognu studentima da zamjene negativan sa neutralnim ili pozitivnim razgovorom sa sobom. Ovo je proces davanja prikladnih prijedloga samom sebi radi pozitivnog uticaja na sopstvena osjeanja. Izjave mogu obuhvatiti Vrlo sam pripremljen za ovaj ispit ili Mogu da zavrim istraivaki rad na vrijeme. Uspjeni studenti imaju tendenciju da se upuste u pozitivan razgovor sa sobom.

Pozitivan razgovor sa sobom

28

1.2.2.2. Uklanjanje spoljanjih ometaa

Spoljanji ometai su izvori ometanja koji potiu izvan studenta. Obuhvataju faktore iz okruenja kao to su buka, ljudi, predmeti i mirisi. Drugi spoljanji ometai su vezani za loe upravljanje vremenom, organizaciju ili vjetine uenja. Lini problemi su jo jedan spoljanji izvor ometanja. Faktori okruenja Prostor u kom uimo treba da bude lien ometaa kao to su buka ili kretanje ljudi. Podesite svjetlo tako da ne bljeti ili ne sija direktno u oi. Ne treba da bude ni pretamno ni presvjetlo. Izbjegavajte da sjedite u sjenci. Prostorija bi trebalo da ima prijatnu temperaturu. Ako ne moete da kontroliete temperaturu prostorije, prikladno se obucite. Oblaenje u slojevima je bezbjedna alternativa. Izbjegavajte da sjedite na krevetu, kauu ili previe tapaciranoj stolici jer e vam u njima biti previe udobno. U uionici, student bi trebalo da odabere mjesto udaljeno od prozora, vrata, prijatelja, zidnih karata i asovnika. esto je korisno sjesti u prednji dio uionice i izbjegavati sjedita na krajevima redova. Naite centar energije prostorije na osnovu predavaevih postupaka. Sjedite tamo gdje drugi aktivni studenti sjede. Opet, treba se obui tako da moete lako da se prilagodite temperaturi prostorije.

1. Panja i sluanje

Upravljanje vremenom, organizacija i vjetine uenja Ove teme su obraene na drugim mjestima u ovom poglavlju budui da pripadaju panji i sluanju; pogledajte Napomene u vezi s upravljanjem vremenom, Napomene u vezi s organizacijom i pripremom i Napomene u vezi s vjetinama uenja za vie informacija.

Ove teme su obraene i u poglavlju Opte strategije uenja budui da pripadaju akademskim

vjetinama uopte; pogledajte poglavlja Upravljanje vremenom i Organizacija za vie informacija.

Lini problemi Vano je prepoznati line probleme koje student doivljava. Izvjestan stepen saosjeanja je koristan, kao i pomaganje studentu da odredi u emu lei problem. Meutim, podjednako je vano izbjei ohrabrivanje ili pokuaje mjeanja u problem ukoliko nemate posebnu obuku. Uputite studenta profesionalnom savjetniku umjesto toga. Poglavlje Anksioznost pred ispit sadri neke informacije u vezi sa oslobaanjem od napetosti.

1.2.2.3. Ouvanje budnosti na predavanjima/vjebama

Sljedei savjeti mogu vam pomoi da bolje pratite predavanja/vjebe. Pogledajte i strategije navedene u okviru Uklanjanje spoljanjih ometaa, Uklanjanje unutranjih ometaa, Napomene u vezi s organizacijom i pripremom i Koncentracija u ovom poglavlju. Budite spremni i organizovani za predavanja/vjebe (vidite Napomene u vezi s organizacijom i pripremom). Motiviite se za predavanja/vjebe i razvijte interesovanje za temu (vidite Uklanjanje unutranjih ometaa i Koncentracija). Prikladno se odmorite kako ne biste doli u iskuenje da zaspite na predavanju/vjebama. Sjedite tamo gdje je mjesto deavanja; odaberite odgovarajue sjedite (vidite Uklanjanje spoljanjih ometaa). Budite oportunist, pronalazei oblasti zajednikog interesovanja izmeu vas i predavaa. Zapitajte se Zato je ova informacija vana? i Kako e mi pomoi? Odredite govornikov i prilagodite mu se. Da li eli da obavjesti, ubjedi ili zabavi? Pokuajte da ujete centralne teme prije nego izolovane injenice. Poveite injenice i teme ili razliite teme meusobno ak i kada predava ne uradi to eksplicitno.

29

Radite na vjetinama pisanja biljeaka (vidi Voenje biljeaka). Budite aktivni tokom predavanja/vjebi. Stalno hvatajte biljeke. Ostavite marginu sa strane da biste zapisali kljune rijei i pojmove. Postavljate pitanja (koristite spisak pitanja koji ste unaprijed pripremili) i odgovarajte na pitanja. Predvidite ta e biti obraeno sljedee. Tokom pauza u predavanju moete zapisati pitanja u svojim biljekama, podvui vane termine i pojmove, ili povezati materijal sa predavanja sa proitanim zadatim tekstovima. Isplanirajte da sumirate sadraj predavanja u narednih 8 sati; radite sa prijateljem ako je potrebno. Ako nita drugo ne uspije, duboko udiite kako biste poveali dotok kiseonika. Ili, skinite jednu cipelu. To uspostavlja temperaturnu razliku u vaem tijelu to vam moe pomoi da ostanete budni.

1. Panja i sluanje

1.2.2.4. Ostanite usredsreeni tokom itanja

Sljedei savjeti vam mogu pomoi da ostanete usredsreeni tokom itanja zadatih tekstova. Odaberite odgovarajue mjesto za itanje (vidi Uklanjanje spoljanjih ometaa). Motiviite se i razvijte interesovanje za temu (vidi Uklanjanje unutranjih ometaa i Koncentracija). Prikladno se odmorite kako ne biste doli u iskuenje da zaspite. Isprobajte SQ3R strategiju ili strategiju Pregledanje-itanje-obnavljanje za itanje (vidi Razumjevanje proitanog). Radite tokom kratkih vremenskih intervala i pravite pauze izmeu njih. Pomijeajte predmete ili zadatke kako biste izbjegli dosadu. Nagradite sebe na kraju itanja.

1.2.3. Usmjerenost na zadatak, organizacija i priprema i ostale napomene

1.2.3.1. Usmjerenost na zadatak
Ostati usredsreen na cilj pri obavljanju zadataka moe biti teko za studente sa nedostatkom panje. Sljedei prijedlozi mogu pomoi studentima da ostanu usmjereni na zadatak. Studenti mogu sami primjeniti ove strategije ili zatraiti pomo fasilitatora. Uiniti zadatak definitivnim Odredite ta mora biti uraeno da bi se obavio zadatak. Budite sigurni da ste potpuno razumjeli uputstva i oekivanja vezana za zadatak. Zatraite pojanjenje uputstava od predavaa radije nego od drugih studenata. Podjelite zadatak na manje dijelove, lake za rukovanje. Razvijte neku vrstu strukture koja je smislena studentu. Razvijte vremenski raspored za obavljanje svakog od dijelova. Radite na jednom po jednom dijelu, prelazei na drugi dio kada dosada pone da se pojavljuje. Organizujte svaki dio zadatka u odvojene fascikle. Nagradite sebe nakon zavretka svakog od dijelova zadatka.

Podjeli pa vladaj

30

 Pogledajte poglavlje Upravljanje vremenom i Organizacija za strategije rasporeivanja i

organizacije. Osjetite snanu potrebu da obavite zadatak Poveite obavljanje zadatka sa svojim akademskim ciljevima. Poveite obavljanje zadatka sa svojim kratkoronim ciljevima, dugoronim ciljevima i ambicijama. Pokuajte da ignoriete tekoe do kojih predviate da e doi. Ne mislite na ono to biste radije radili ili jednostavno odredite vrijeme za koje ete ih obaviti i uklonite ih s puta. Ako vam druge obaveze zamagljuju koncentraciju, napravite spisak onoga to treba kasnije da obavite; tako ete ih privremeno ukloniti iz misli. Za vie informacija pogledajte odjeljak Koncentracija u ovom poglavlju. Za savjete, pogledajte odeljke Uklanjanje spoljanjih ometaa i Napomene u vezi s organizacijom i pripremom. Radite na strategijama koncentracije koje e vam pomoi da ostanete usredsreeni. Za specifine prijedloge vidite odjeljak Koncentracija u ovom poglavlju. Suoite se direktno sa linim problemima i izvorima stresa. Za vie informacija pogledajte odjeljak Uklanjanje spoljanjih ometaa. Stalno, objektivno i realno evaluirajte napredak ka zavretku zadatka. Ako je potrebno, zatraite pomo nekog drugog (predavaa, savjetnika, tutora, roditelja, prijatelja od povjerenja) za evaluiranje napretka.

1. Panja i sluanje

Ponite po svaku cijenu

Pripremite efikasan prostor za uenje

Koncentriite se

Umanjite stres

Evaluirajte

1.2.3.2. Napomene u vezi s organizacijom i pripremom

Organizovanost i pripremljenost za uenje uklanja jedan od snanih ometaa koji mogu sprijeiti panju i sluanje. Ako ste organizovani i pripremljeni, imate jednu brigu manje! Organizovanost i pripremljenost za predavanje/vjebe i uenje moe poboljati panju i sluanje. Dodatne strategije su opisane u poglavlju Organizacija. Organizacija i priprema za predavanje/vjebe Razmislite o temi prije predavanja/vjebi; pet minuta provedenih u odlasku na predavanje/vjebe savreno su vrijeme za ovo. Stignite ranije na predavanje/vjebe kako biste mogli da odaberete mjesto u dijelu uionice u kom ima najmanje ometanja (vidi odjeljak Uklanjanje spoljanjih ometaa). Dok ekate da predavanje/vjebe pone, pregledajte biljeke od prethodnog dana kako biste uli u predmet. Ponesite odgovarajue materijale na predavanje/vjebu: sveske, knjige, olovke, hemijske, digitron, itd. Zavrite zadatke na vrijeme.

31

Proitajte zadate tekstove prije nego to treba da budu obraeni na predavanju/vjebi (ak i za matematiku). Morate ih jednom proitati, tako da je najbolje obaviti to prije predavanja/vjebi. Ako nemate vremena da paljivo proitate tekstove, barem ih pregledajte kako biste uoili glavne ideje. Ponesite kratak opis tekstova ili rezime kljunih ideja na predavanje/vjebe. Pripremite spisak pitanja o tekstovima i prethodnim biljekama; biete spremni da postavite inteligentna pitanja kada osjetite da vam se panja gubi. Organizujte radove koje ste radili za taj kurs u fascikle ili registratore.

1. Panja i sluanje

Organizacija i priprema za uenje Naite posebno mjesto za uenje, ili mjesto koje se moe vremenom povezati sa uenjem. Organizujte svoj radni prostor (sto, knjige, sveske, pribor) i neka vam sve to vam je potrebno bude pri ruci. Savjeti su dati u odjeljku Prostorna organizacija u poglavlju Organizacija. Radite u prostoru lienom ometaa (vidi Uklanjanje spoljanjih ometaa). Razvijte redovnu rutinu u jelu, uenju, odmaranju i vjebanju. Razvijte dnevne rasporede aktivnosti i nedjeljne planove, i drite ih se. Specifine strategije su date u poglavlju Upravljanje vremenom. Napravite sebi podsjetnike o zadacima i postavite ih na uoljiva mjesta u svojoj sobi. Razdjelite velike projekte na zadatke lake za rukovanje, zatim odredite rokove za zavravanje tih manjih zadataka. Vidi poglavlje Upravljanje vremenom . Radije kupite sopstvene knjige nego da ih pozajmljujete.

1.2.3.3. Napomene u vezi s upravljanjem vremenom

Mada je upravljanje vremenom obraeno detaljnije u poglavlju Upravljanje vremenom, neke osnovne take su relevantne za razgovor o panji i sluanju. Odabir kurseva Broj asova predavanja/vjebi kao i njihov sadraj trebalo da paljivo budu razmotreni pri odabiru kurseva. Student koji ima problema sa panjom trebalo bi da odlui da se ne upie na asove koji su dui od 50 minuta ako je to mogue, naroito kurseve sa predavanjima u kojima su studenti malo aktivni. Student koji ima tekoa sa panjom trebalo bi da odabere da se ne upie na spojene kurseve koji idu jedan za drugim bez pauze izmeu. Trebalo bi urediti dnevne, nedjeljne, mjesene i semestralne rasporede kako bi pomogli u upravljanju vremenom. Trebalo bi odrediti vrijeme u rasporedu za adekvatno vrijeme za uenje kao i slobodno vrijeme. Vrlo je vano da studenti periodino evaluiraju kako su isplanirali da provedu vrijeme i kako su ga zapravo proveli. To pomae u razvijanju svijesti o praksi upravljanja vremenom. Studentima bi priprema za predavanje/vjebe trebalo da postane dio svakodnevne rutine. Razliiti predmeti i aktivnosti bi uvijek trebalo da budu pomijeani tokom kratkih perioda uenja kako bi se izbjegla dosada.

Lino vrijeme

32

Susreti sa tutorom Zahvaljujui sljedeim strategijama susreti sa tutorom (i druge intenzivne sesije uenja) mogu postati produktivniji za studente koji imaju nedostatak panje. Podjelite svaki sastanak na razliite zadatke, provodei 15-20 minuta na svakom. Obnavljajte na poetku i na kraju svakog sastanka i/ili svake nove aktivnosti. Razmotrite promjenu rasporeda sastanaka kako biste pronali optimalno vrijeme koje odgovara studentovoj zainteresovanosti ili nivou aktivnosti. Podjelite zadatke na realne vremenske okvire konsultujui dnevne, nedjeljne, mjesene ili semestralne planove.

1. Panja i sluanje

Grupno uenje Zahvaljujui sljedeim strategijama grupni sastanci mogu postati produktivniji za studente koji imaju problema u uenju. Ciljevi i oekivanja studijske grupe bi trebalo da budu jasno odreeni. Grupa bi trebalo da se sastaje tokom kratkih vemenskih intervala ili bi trebalo da podjeli sastanak na manje zadatke, provodei 15-20 minuta na svakom zadatku. Grupa bi trebalo da se sastaje u prostoru bez ometanja (vidi Uklanjanje spoljanjih ometaa). Ako studenti sa nedostatkom panje imaju loe drutvene vjetine ili kontrolu impulsa, trebalo bi da budu postepeno uvedeni u situacije grupnog uenja; pored toga, nadgledanje medijatora bi moglo biti korisno dok se student ne privikne na situaciju.

1.2.3.4. Napomene u vezi s vjetinama uenja

Vjetine uenja, kao to je razmotreno u drugim poglavljima, mogu pomoi u odravanju panje kod studenata.

Poglavlje Praenje nudi strategije za ocjenjivanje sopstvenih vjetina uenja.

Strategije kao to je SQ3R, opisana u poglavlju Razumijevanje proitanog, pomau studentima da odre panju tokom itanja. ifrovanje pomou boja i markera pomae studentima da obrate panju na vanije informacije. Vizuelna pomagala kao to su tabele, grafikoni, fle-karte i vremenski nizovi mogu pomoi studentima da se usredsrede. Oni su detaljno obraeni u odjeljku Organizovanje informacija u poglavlju Organizacija.

Strategija upravljanja vremenom, kao to su razdvajanje obnavljanja i vremenski planeri, pomau studentima da odre panju na zadatku koji rade.

1.2.3.5. Kompenzaciona sredstva

Kompenzaciona sredstva su esto korisna za studente sa nedostatkom panje. Udbenici ili zadati tekstovi snimljeni na traku pomau studentu da se usredsredi dok ita. Snimanje predavanja prua prilino potpunu, trajnu, audio biljeku predavanja. Studenti mogu koristiti trake da poboljaju kvalitet biljeaka ako imaju problema da odre panju tokom itavog asa. Vidite Voenje biljeaka za vie informacija. Koristite raunare ili programe za obradu teksta da bi studenti ostali aktivni, to pak pomae i u odravanju panje.

33

1.2.4. Koncentracija, Slagalica II grupna aktivnost i Vjebanje panje

1.2.4.1. Koncentracija

1. Panja i sluanje

Uputite studente da ojaaju samo dobre koncentracione strategije. Drugim rijeima, ne ojaavajte ponaanja u uenju koja predstavljaju slabe koncentracione strategije. Studenti bi trebalo i da budu svjesni prepreka koncentraciji i izvora ometanja u svom prostoru za uenje i da ih analiziraju. Pogledajte odjeljke Uklanjanje spoljanjih ometaa i Uklanjanje unutranjih ometaa za detaljnije savjete. Loe koncentracione navike Navedene su loe koncentracione navike kojih bi studenti trebalo da postanu svjesni i da pokuaju da ih promjene kako bi poboljali koncentraciju: Prelazak na drugu aktivnost uenja zbog nemogunosti koncentrisanja na dotini zadatak. Odabir prostora za uenje ili sjedita u uionici sa poznatim ometaima. Ulijetanje u zadatak bez razumijevanja uputstava, razmatranja svrhe zadatka ili povezivanja zadatka sa kursom u cjelini. Energino raspravljanje sa predavaem na asu ili potpuno izbjegavanje uea u asu. Radimo neto drugo ili razmiljamo o pokretanju neeg drugog dok sjedimo da uimo. Sljedei spisak navodi uslove neophodne za koncentraciju. Uklonite spoljanje i unutranje ometae. Postarajte se da budete zdravi i odmorni. Ispunite organizacione i potrebe upravljanja vremenom. Izbjegavajte da sanjarite o onome to elite da uradite time to ete da odredite vrijeme u rasporedu kada ete ih zaista i uraditi. Izbegavajte zabrinutost o onome to morate da uradite tako to ete napraviti spisak i kasnije to obaviti. Potpuno shvatite svrhu, uputstva i oekivanja koje zadatak nosi.

Uslovi neophodni za koncentraciju

Memori i Joder (Memory i Yoder 1988) uradili su estodijelni vodi za poboljavanje koncentracije. Svaki dio odgovara ciljevima strategije, i poseban plan djelovanja za pristupanje svakom od datih ciljeva. Obezbjedite razumijevanje. o Sasluajte ili proitajte uputstva i smjernice paljivo. o Saznajte oekivanja koja treba ispuniti. o Potraite objanjenje od predavaa ako je potrebno. o Ne otpoinjite zadatak dok ne razumijete u potpunosti sva uputstva i oekivanja. Odrite zaineteresovanost za temu. o Razvijte zainteresovanost za predmet tako to ete razgovarati sa drugim studentima koji su uivali na asu ili im je to glavni predmet, tako to ete itati lanke iz asopisa ili gledati televizijske programe vezane za temu. o Razvijte zainteresovanost za zadatak tako to ete prethodno pregledati materijal kako biste pronali dijelove koji vas zanimaju, usredsrediti se na glavne ideje prije nego na detalje ili potraiti opte principe i ira objanjena.

34

o Izbjegavajte sanjarenje o onome to biste radije radili tako to ete da odvojite vrijeme u svom rasporedu da to i obavite. o Obezbjedite raznovrsnost u uenju tako to ete raditi na jednom predmetu ili zadatku kratko vrijeme ili tako to ete varirati aktivnosti u svakoj sesiji uenja. Naite cilj. o Poveite zadatak sa specifinim kratkoronim ili dugoronim ciljevima. o Razmotrite cilj ka kome ete ii, kao to je rok zavretka, nivo kvaliteta, nivo napretka ili ocjena. Odrite emu panje. o Budite svjesni dobrih i loih koncentracionih navika. Pretvorite dobre procedure u navike. o Dokumentujte upotrebu koncentracionih strategija i akademske ishode u njihovoj primjeni. o Uvijek radite u za to odreenom prostoru za uenje u kom nema ometanja. o Uite u slino vrijeme svaki dan kako biste razvili rutinu. Nagradite produktivnost. o Nagradite sebe kada sprovodite dobre koncentracione navike. Strategija sinopsisa u 60 sekundi Hofmanova (Huffman 1992-1993) strategija sinopsisa u 60 sekundi se koristi u paru sa vodiem koji su osmislili Memori i Joder za poboljanje koncentracije (vidi prethodni dio). To je grupna aktivnost za uvoenje, osnaivanje i primjenjivanje savjeta za poboljanje koncentracije. Strategija sinopsisa u 60 sekundi ima nekoliko prednosti. Prvo, to je aktivan proces koji zahtjeva upotrebu vie vjetina kao to je itanje, pisanje, govor, sluanje, primjena informacija, analitiko obraivanje i saradnja. Drugo, to je interaktivan proces, koji omoguuje studentima da meusobno reaguju i ue. Tree, to je efikasan proces, koji izlae studente velikoj koliini informacija u kratkom vremenu. Konano, ova strategija se moe izmjeniti tako da zadovolji studentove potrebe. Na primjer, tutori mogu da rade jedan-na-jedan sa studentom obraujui svaku od Memori i Joderovih strategija tokom nekoliko nedjelja. I, nakon to su koncentracione strategije predstavljene i razmotrene, studenti mogu da vjebaju razvijanje sinopsisa u 60 sekundi za drugi materijal, i pisani i usmeni. Koraci u strategiji sinopsisa u 60 sekundi su sljedei. Podjelite grupu na parove ili grupe od po tri studenta. Dodjelite svakoj grupi jedan od est odjeljaka Memory i Yoderove strategije za poboljanje koncentracije. Svaka grupa zatim ita i obiljeava svoj odjeljak. Koje su kljune take tog odeljka? U kakvom su odnosu dati prijedlozi sa linim iskustvom? Svaka grupa potom organizuje svoje informacije i razvija plan za njihovo predstavljanje ostalim studentima. Postoji vremensko ogranienje od 60 sekundi za predstavljanje. Svaka grupa odrava svoju prezentaciju sinopsisa u 60 sekundi. lanovi grupe se mogu smjenjivati ili mogu odabrati prezentera. Podstaknite prezentere da koriste anegdote i svjedoanstva. Nakon prezentacije svake grupe, kompletna studentska grupa ocjenjuje strategiju i dodaje jo primjera i linih iskustava vezanih za nju.

1. Panja i sluanje

35

Nakon to su zavrene sve grupne prezentacije i sve strategije procjenjene, otvoren je prostor za studente da podjele dodatne strategije koje su koristili za poboljanje koncentracije. Kompletna grupa potom razmatra u kojim situacijama bi odreene strategije bile najuspjenije ili najmanje uspjene. Svaki student to unosi u svoj dnevnik povezujui strategije sa buduim zadacima na kursu. Studenti su ohrabreni da evaluiraju svoj nivo koncentracije tokom semestra.

1. Panja i sluanje

1.2.4.2. Grupna aktivnost Slagalica II

Strategija slagalice se koristi za razvijanje vjetina i strunosti potrebnih za uspjeno uestvovanje u grupnim aktivnostima. Ona se usredsreuje na vjetine sluanja, govorenja, saradnje, razmiljanja i rjeavanja problema. Sluanje Studenti moraju da aktivno sluaju kako bi nauili traeni materijal i bili sposobni da ga prenesu drugima u svojim originalnim grupama. Govorenje Studenti e biti odgovorni za prenoenje znanja steenog u jednoj grupi i njegovo ponavljanje novim sluaocima u svojim originalnim grupama. Saradnja Svi lanovi jedne grupe su odgovorni za uspjeh ostalih u grupi. Razmiljanje Kako bi se uspjeno zavrila aktivnost u originalnoj grupi, mora postojati razmiljanje na nekoliko nivoa o onome to je naueno u ekspertskoj grupi. Kreativno miljenje Grupe moraju osmisliti nove naine za pristupanje, poduavanje i predstavljanje materijala.

Uputstva za strategiju slagalice su data u sljedeem pasusu. Informacije o ovoj strategiji su preuzete iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994). Definiite grupni projekat na kom e svi studenti tog kursa (godine) raditi. Nasumino podjelite sve studente na grupe od po 4-5 studenata, u zavisnosti od ukupnog broja studenata na kursu(godini), i dodjelite broj (1 do 4-5) studentima u svakoj od njih. Dodjelite svakom studentu/broju temu u kojoj e postati ekspert. Teme mogu biti povezani aspekti neke teme optijeg sadraja. Na primjer, na asu raunarstva opta teme bi mogao biti hardver a teme bi mogle biti centralni procesor (student #1), memorija (student #2), input ureaji (student #3) i autput ureaji (student #4). Podijelite studente u ekspertske grupe na osnovu njima dodjeljenih brojeva i tema. Obezbjedite ekspertima materijale i izvore neophodne za uenje o njihovim temama. Ekspertima bi trebalo pruiti priliku da steknu znanje kroz itanje, istraivanje i diskusiju. Ponovo spojite originalne grupe. Eksperti potom poduavaju ostatak grupe onome to su nauili. Smjenjuju se dok svi eksperti ne predstave svoj novi materijal. Grupa predstavlja rezultate cjelokupnom auditorijumu, ili mogu da uestvuju u nekoj aktivnosti ocjenjivanja.

36

1.2.4.3. Vjebanje panje

Tehnike vjebanja panje razlikuju se od strategija odravanja panje zato to navodno stvaraju trajna poveanja u kapacitetu pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993). Istraivanja sa normalnim odraslim osobama, meutim, pokazuju da su ove tehnike efikasnije za specifine zadatke prije nego za panju uopte. Kod pacijenata sa oteenjem mozga, rezultati vie ohrabruju ali, opet, vjerovatno je da je u pitanju uticaj na samopouzdanje i vjetine vezane za posebne zadatke prije nego na optu sposobnost posveivanja panje. Herman, Rajbek i Gutman (Herrmann, Raybeck i Gutman 1993) opisuju nekoliko tehnika za vjebanje panje. Jedan od metoda vjebanja panje obuhvata vjebanje oslukivanja slabih zvukova ili traenje priguenih svjetala pogledom. Ovaj metod je usmjeren na sposobnost odravanja panje. Druga tehnika ukljuuje vjebanje obavljanja dvije stvari u isto vrijeme kako bi se poveala sposobnost podjele panje. Trea metoda obuhvata prepoznavanje detalja na vizuelnim slikama ili zvukova u muzici kako bi se ojaala sposobnost uoavanja detalja. Jo jedna tehnika ukljuuje vjebanje koncentrisanja u okruenju ispunjenom ometaima kako bi se poveala sposobnost odupiranja ometanju. Alternativa metodama vjebanja panje jeste jednostavna praksa; odaberite situaciju u kojoj elite da poboljate panju i zatim se iznova i iznova postavljajte u tu situaciju i vjebajte posveivanje panje.

1. Panja i sluanje

37

1. Panja i sluanje

38

1. Panja i sluanje

2. Pamenje memorija

39

1. Panja i sluanje

40

2.1. Uvodne informacije o pamenju

Pamenje je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaenja znanja ili iskustava. Studentova sposobnost da koristi svoje pamenje i manipulie njime u velikoj meri utie na njegove procese uenja. Postoje tri elementa pamenja: senzorsko pamenje, kratkorono pamenje i dugorono pamenje. Senzorsko pamenje (SP) uva informacije oko 20-30 sekundi, nakon kojih se one gube ukoliko se ne pohrane u kratkoronom pamenju; ikone i odjeci (ehoi) su uobiajeni oblici kratkoronog senzorikog pohranjivanja. Kratkorono pamenje (KRP) zadrava informacije privremeno. Dugorono pamenje (DRP) obuhvata trajno pohranjivanje informacija. Sistem pamenja je smjeten u mozgu i produenoj modini, na vrhu kiemene modine. ... Dobro je poznato da razliiti dijelovi mozga obavljaju razliite memorijske funkcije, a ispostavlja se da je dio produene modine ukljuen u pohranjivanje informacija u dugorono pamenje. Sljepooni renjevi ... su takoe ukljueni u biljeenje pamenja. Pored toga, razliiti tipovi pamenja su smjeteni u posebnim dijelovima mozga. ... Budui da je memorijski sistem sainjen od modanog tkiva, na rad vaeg pamenja naravno direktno utie stanje vaeg mozga. Loe zdravlje, zamor, neuhranjenost i konzumiranje droga mogu dovesti do loeg rada pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 6-7). Kada nas pamenje izda, to se dogaa na jedan od tri naina. Moe se desiti da ne uspije da pohrani neto prvobitno u pamenje; moe se desiti da ne uspije da tokom vremena sauva ono to je prvobitno pohranjeno; ili se moe desiti da ne uspije da se prisjeti neeg, uprkos uspjenom pohranjivanju i retenciji (zadravanju) (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 7). To se esto oznaava kao pseudozaboravljanje zato to informaciju nikada zapravo nismo zaista znali. Jo jedan oblik pseudo-zaboravljanja se naziva mentalna zamagljenost; ono potie od nepotpunog uenja usljed kog jasan neuroloki trag nikada nije u potpunosti zabiljeen u mozgu. Aspekt memorijskog sistema najvaniji za poboljanje rada pamenja jeste proces posveivanja panje. Vjerovatnoa da e informacija u radnoj memoriji biti upijena ili dovesti do tog da se odreeni tragovi jave iz dugorone memorije zavisi od toga koliko panje posvetimo informaciji u radnoj memoriji (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9). Dobro pamenje zahtjeva sposobnost da se posveti visok nivo panje svim memorijskim zadacima i da se kontrolie raspodjela panje (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9). Za vie informacija o panji i pamenju videti u dijelu o Panji i sluanju.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

2.1.1. Memorijski zadaci

Tanost i efikasnost vaeg memorijskog sistema to se tie i radnog i dugoronog pamenja sutinski zavisi od toga kako vae manipulacije zadovoljavaju potrebe panje koje postavljaju odreeni memorijski zadaci koje vae uenje zahtjeva. Razliiti zadaci imaju razliite potrebe panje zato to vas svaki zadatak iskuava na razliite naine (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 11). Postoje tri vrste komponenata memorijskih zadataka koje utiu na panju koju im poklanjate i uspjenost pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 11-14). 1. Komponente memorijskog zadatka o Fiziko i mentalno stanje pojedinca o Kontekst zadatka (pojedinani ili drutveni kontekst) o Fiziko okruenje u kom se zadatak odvija o Mentalni zahtjevi zadatka o Namjera

41

2. Priroda informacije obraenih u memorijskom zadatku 3. Automatska nasuprot namjernoj/promiljenoj uspjenosti memorijskih zadataka

1. Panja i sluanje

2.1.2. Ljudski sistem pamenja

CENTRALNI PROCESOR DUGORONO PAMENJE upijanje ULA RADNO PAMENJE izbijanje Beleenje Priseanje

2. Pamenje - memorija

Prema miljenju Hermana, Rajbeka i Gutmana (Herrmann, Raybeck i Gutman,1993, str.8), ljudski sistem pamenja je sainjen od etiri funkcionalne komponente: ula, radne memorije, dugorone memorije i centralnog procesora. Informacija se prima preko ula i prenosi od njih do radne memorije. Centralni procesor kontrolie koliko se panje posveuje sadraju radne memorije (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 8). Informacije se mogu kretati izmeu centralnog procesora i radnog pamenja. I ono to je novo percipirano i dugorona sjeanja koja su upamena mogu biti pohranjena u radnoj memoriji. Ukoliko se njima ne pozabavimo, informacije u radnoj memoriji nestaju za priblino jedan minut. Procesom upijanja informacije se kreu od radnog do dugoronog pamenja. Proces izbijanja obuhvata prisjeanje informacija u dugoronom pamenju i njihovo pomjeranje u radnu memoriju. Biljeenje je proces putem kog se informacije pohranjuju u dugoronom pamenju. Prisjeanje se deava kada se pohranjene informacije uspjeno stimuliu novim informacijama koje su sa njima u vezi; sjeanje tada izbija u radnu memoriju. Strategije dugoronog pamenja oslanjaju se na tri sutinske vjetine: prepriavanje (iskazivanje informacija sopstvenim rijeima), organizovanje i smanjivanje koliine materijala koji treba zapamtiti.

2.1.3. Sistem obraivanja informacija

Model sistema obrade informacija prikazuje odnose izmeu senzorskog, kratkoronog i dugoronog pamenja. etiri procesa pomou kojih se informacije kreu od jednog tipa pamenja do drugog takoe su prikazane na modelu. Ti procesi su panja, ponavljanje, kodiranje i pronalaenje.

42

ponavljanje

INPUT

SENZORSKO PAMENJE

panja

KRATKORONO PAMENJE

OUTPUT

1. Panja i sluanje

kodiranje

pronalaenje

2. Pamenje - memorija

DUGORONO PAMENJE

Sposobnost da se posveti panja je od kljune vanosti za pamenje zato to je to proces putem kog se informacije kreu od senzornog do kratkoronog pamenja.

Vie informacija

moete nai u dijelu o panji i sluanju

Ponavljanje obuhvata nekakav rad ili djelanje koje ukljuuje novu informaciju. Osoba mora odrati nivo panje tokom ponavljanja kako bi informacija bila pohranjena u kratkorono pamenje. Duina vremenskog perioda tokom kog se informacija zadrava u kratkoronom pamenju proporcionalna je koliini koja moe da bude pohranjena i kvalitetu memorije. Kodiranje je proces povezivanja nove informacije sa postojeim znanjem kako bi ona postala smislenija. Informacije se na taj nain prenose iz kratkoronog u dugorono pamenje.

2.1.4. Uzroci zaboravljanja

Zaboravljanje se razlikuje od greaka u radu pamenja po tome to zaboravljanje obuhvata nesposobnost da se prisjetimo neega to je zabiljeeno u dugoronom pamenju dok greka u pamenju obino oznaava nesposobnost da se uopte zabiljei informacija u dugoronom pamenju. Procesi odgovorni za zaboravljanje mogu se grupisati u dvije kategorije na osnovu njihovih posljedica (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 106-112).

Nedostatak raspoloivosti o Neki procesi unitavaju djelimino ili potpuno pamenje i, stoga, originalne informacije nisu vie raspoloive u pamenju. ... Vjeruje se da je nekoliko procesa ukljueno u gubitak informacija iz pamenja. Najpoznatiji takav proces je osipanje u kom se trag fizioloki rasipa. Zna se da modane elije odumiru usljed posljedica konzumiranja alkohola i visokih temperatura koje prate bolest. Moe se oekivati da gubitak tih elija omete pamenje (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993, str. 107). Tragovi pamenja mogu biti i selektivno izmenjeni, prebrisani skorijim iskustvima ili nesvjesno iskrivljeni.

43

Nedostatak dostupnosti o Drugi procesi omoguavaju da tragovi ostanu netaknuti u pamenju ali ih ini manje dostupnim za procese pronalaenja. ... Postoji nekoliko procesa koji umanjuju dostupnost tragova koji ostaju raspoloivi u pamenju. Do toga moe doi usljed voljnog neposveivanja panje memorijskom tragu odnosno, ne ponavljajui trag kad je to mogue. Voljno neposveivanje panje je korisno u izbjegavanju kasnije prisjeanja trivijalnih informacija ili svakodnevnih dogaaja (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993, str. 107-108). Memorijski tragovi takoe mogu biti namjerno ugueni ili nesvjesno potisnuti. Pored toga, dostupnost moe biti umanjena neodgovarajuim nagovjetajima za pronalaenje. Nedostupnost memorijskog traga moe biti djelimina ili potpuna.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

2.1.5. Stope gubitka pamenja

U studiji koja je prvi put objavljena u XIX vijeku Herman Ebingaus (Hermann Ebbinghaus,1913) je iznio stope zaboravljanja besmislenih slogova. Statistika lijepo ilustruje potrebu za strategijama koje bi poboljale kratkorono i dugorono zadravanje informacija. Vrijeme proteklo od prvog uenja Procenat zapamenog materijala Procenat zaboravljenog materijala Nakon 20 minuta 53% 47% Nakon 2 dana 31% 69% Nakon 15 dana 25% 75% Nakon 31 dana 22% 78% Posljednji interval ima posljedice na sveukupnu pripremu za ispit. Bez stalnog obnavljanja, veina informacija e biti izgubljena iz pamenja. U drugoj studiji picer (Spitzer,1939) je iznio stope zaboravljanja udbenikog materijala. Jo jednom, statistika ilustruje potrebu za strategijama koje bi poboljale kratkorono i dugorono zadravanje informacija. Vrijeme proteklo od prvog uenja Procenat zapamenog materijala Procenat zaboravljenog materijala Nakon 1 dana 54% 46% Nakon 7 dana 35% 65% Nakon 14 dana 21% 79% Nakon 21 dana 18% 82% Nakon 28 dana 19% 81% Nakon 63 dana 17% 83% Nakon jedne sedmice, koliina zapamenog materijala znaajno opada. Posljednji interval ima posljedice na sveukupnu pripremu za ispit. Bez stalnog obnavljanja, veina informacija e biti izgubljena iz pamenja.

2.1.6. Evaluacija pamenja

Pamenje je raznovrsno i zavisno od zadatka. Student moe imati dobro pamenje za odreene zadatke, kao to je pamenje brojeva, ali loe pamenje za druge zadatke, kao to je pamenje imena. Pored toga, mnogi studenti nisu svjesni svojih specifinih memorijskih sposobnosti. Stoga, od kljune je vanosti da studenti evaluiraju svoje memorijske sposobnosti kako bi se mogao razviti odgovarajui skup memorijskih strategija. Takve procjene je najbolje da obave profesionalci, ali ovdje su date dvije procedure koje mogu pomoi u izradi parcijalne evaluacije memorijskih sposobnosti (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 23-29). Svrhe alatki za evaluaciju pamenja su dvostruke. Prvo, ove procedure poveavaju svijest o radu pamenja i daju studentima jasniju sliku o tom kako njihovo pamenje funkcionie u svakodnevnom ivotu. Drugo, one predstavljaju sredstvo pomou kojih se mogu utvrditi relevantni i realistini ciljevi za unapreenje pamenja.

44

 Te dvije procedure za evaluaciju pamenja su memorijski upitnici i dnevnici pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993). Memorijski upitnik Memorijski upitnici su usmjereni na etiri tipa memorijskih zadataka: znanje, dogaaji, namjere i akcije. Primjer memorijskog upitnika: o Da biste popunili memorijski upitnik, slijedite ove korake: Zamislite da ste u kvizu i da vam postavljaju pitanja o navedenim temama. Naznaite da li ste se sreli sa tim predmetom tokom studija, na poslu, itd. tako to ete zaokruiti Da ili Ne. Za sve Da teme, procjenite koliko esto ne biste mogli da se sjetite odgovora na pitanje koristei brojeve 1 (nikad ne bih zaboravio) do 7 (uvijek bih zaboravio). Zapiite broj u praznom polju pored odgovarajue teme.
1 Nikad ne zaboravim 2 Ponekad zaboravim 3 4 5 6 Zaboravim tu i Zaboravim Zaboravim Zaboravim tamo polovinu puta prilino esto vrlo esto 7 Uvijek zaboravim

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Poljoprivreda Antropologija Umjetnost Biologija Hemija Kuvanje Gluma Ekonomija Engleski Bonton Strani jezik Geologija Geografija Istorija Higijena Pravo Knjievnost Matematika Muzika Filozofija Fizika Politika Religija Pisanje Drutvene nauke Sociologija Pozorite Proitane knjige Aktuelne vijesti Starije vijesti Zanimanje Hobiji Kune popravke Vicevi Speling esto korieni telefonski brojevi Svakodnevni podaci Informacije nauene na poslu

Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Yes Yes Yes Yes

Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne No No No No

_____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____

45

1. Panja i sluanje

Sportovi Kako se orijentisati u mjestima u kojima ste ivjeli Prie Poznata imena Zakazane obaveze Imena ljudi koje dugo poznajete Dnevnik pamenja

Yes Yes Yes Yes Yes Yes

No No No No No No

_____ _____ _____ _____ _____ _____

o Dnevnici pamenja se takoe bave znanjem, dogaajima, namjerama i akcijama.

2. Pamenje - memorija

o Sa ovim oblikom evaluacije, studenti vode evidenciju o neuspjehu pamenja u specifinim zadacima. Na primjer, oni biljee kada ste zaboravili ime, zakazanu obavezu ili informaciju na ispitu. o Da biste koristili dnevnik pamenja, sljedite ove korake: 1. Odaberite memorijske zadatke koje ete dokumentovati. Predloeni tipovi informacija za biljeenje u dnevniku su dati nie. Dodajte ili oduzmite zadatke po potrebi. 2. Upotrijebite pare papira iz sveske ili karticu 5 x 7 da napravite obrazac za biljeenje greaka u pamenju. 3. Iskopirajte obrazac 14 do 28 puta kako biste mogli da biljeite greke memorije tokom nekoliko nedjelja. Jedan mjesec biljeenja je poeljan, a predlae se barem jedna nedjelja biljeenja. Ocjenite svoje biljeke to je prije mogue nakon greke. 4. Svaki put kada zaboravite neto sa spiska, tiklirajte odgovarajui zadatak i napravite kratku zabiljeku o okolnostima ili kako da izbjegnete neuspjeh pamenja u budunosti. Ocjenite biljeke to je prije mogue nakon greke. 5. Nakon to ste neko vrijeme vodili dnevnik, evaluirajte rad vaeg pamenja: Izraunajte koliko toga ste zaboravili za svaki tip zadatka. Razmotrite koliko esto ste se susreli sa odreenim memorijskim zadatkom svaki dan; veliki broj neuspjeha moe biti povezan, djelimino, sa velikim brojem dnevnih susreta sa zadatkom. Za svaki od zadataka, ocjenite rad vaeg pamenja na skali od 7 gde je 1 visok procenat neuspjeha po pokuaju a 7 nizak. Zabiljeite ocjene u dnevniku. Zabiljeite ocjene u memorijskom upitniku.

46

o Predloeni memorijski zadaci za biljeenje u dnevniku pamenja. Znanje Zaboravljate neke informacije koje ste nauili na studijama, na poslu ili u nekoj drugoj situaciji. Dogaaji Dogaaji obuhvataju skoranje podatke, imena ljudi koje znate i skoranje dogaaje. Aktuelni podaci Na primjer, treba da se sjetite telefonskog broja ili adrese koju ste pre par trenutaka proitali u imeniku, ali otkrivate da ste zaboravili dio ili sve od onoga to ste htjeli da zapamtite i morate ponovo da pogledate imenik. Imena koja znate Ne moete da se sjetite imena ljudi koje znate. Skoranji dogaaji Zaboravljate detalje filma, emisije ili nekog dogaaja dok razgovarate o njima sa drugim ljudima koji su takoe prisustvovali dogaaju. Namjere Namjere obuhvataju zaboravljanje da se neto uradi ili ponese. Zaboravljate ta da uradite Trebalo je da donesete neto na as ali zaboravljate ta je to. Zaboravljate ta da ponesete Nakon to ste izali iz sobe, otkrivate da morate da se vratite po neto, moda knjigu, koju ste namjeravali da ponesete ali ste je zaboravili. Dnevnik pamenja Dan i datum _____________________________ Memorijski zadaci: Opisi greaka pamenja Znanje _________________________________________________ _________________________________________________ Dogaaji Nedavni datumi _________________________________________________ _________________________________________________ Dogaaji Imena koja znate _________________________________________________ _________________________________________________ Dogaaji Nedavni dogaaji _________________________________________________ _________________________________________________ Namjera Zaboravili ste ta da uradite _________________________________________________ _________________________________________________ Namjera - Odnijeti _________________________________________________ _________________________________________________ Drugo _________________________________________________ _________________________________________________

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

47

2.1.7. Postavljanje ciljeva vezanih za pamenje

1. Panja i sluanje
Postavljanje ciljeva za unapreenje pamenja bi trebalo obaviti tek nakon to je rad memorije evaluiran (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 29-30). Alatke vezane za rad pamenja, poput onih opisanih u odjeljku Evaluacija pamenja, pruaju studentima informacije za razvijanje plana za pristup optim i specifinim memorijskim zadacima. Prvo, studenti moraju razmotriti koji su opti memorijski zadaci znanje, dogaaji, namjere i/ ili akcije najavaniji za njihove memorijske ciljeve. Zadaci su odgovarajue rangirani od najvanijih do najmanje vanih. Dnevnik pamenja je koristan u ovoj fazi postavljanja ciljeva. Potom, studenti bi trebalo da razmotre ciljeve vezane za specifine zadatke, koji odgovaraju zadacima u memorijskom upitniku. Studenti odreuju koji specifini zadaci su najvanijih za njihove memorijske ciljeve. Konano, studenti biraju skup memorijskih strategija osmiljenih da pomognu ciljevima vezanim za rad pamenja. Informacije o raznovrsnim memorijskim strategijama se mogu nai u odjeljku Specifine memorijske strategije.

2. Pamenje - memorija

2.2. Svrhe i prednosti memorijskih strategija

Memorijske strategije imaju tri primarne svrhe: da poveaju svijest o procesima pamenja. da poveaju svijest o sopstvenim memorijskim sposobnostima (manama i vrlinama). da neutralizuju tendenciju zaboravljanja.

Budui da memorijske vjetine proimaju veinu akademskih zadataka, uspjenost u toj oblasti moe imati dubinski, pozitivan uticaj na akademski uspjeh. Jedna od najoiglednjih oblasti u kojima to vai jeste polaganje ispita. Meutim, obavljanje drugih, manje oiglednih zadataka moe biti poboljano pomou memorijskih strategija: voenje biljeaka, razumijevanje proitanog i rjeavanje problema. Memorijske strategije mogu poboljati na uspjeh u situacijama interpersonalne, grupne i organizacione komunikacije. Kako nas drugi vide je esto pod uticajem naeg izvoenja memorijskih zadataka kao to je pamenje imena ili zakazanih obaveza.

2.3. Specifine memorijske strategije

Ovdje predstavljene memorijske strategije ureene su u okviru etiri kategorije: manipulacije pamenjem, strategije asociranja, strategije grupisanja i druge strategije. Kombinacije memorijskih strategija se mogu koristiti radi poveanja vjerovatnoe prisjeanja. Strategije manipulacija pamenjem Cilj manipulacija pamenjem je poboljanje memorijske sposobnosti. Memorijske manipulacije pokuavaju da indirektno ali do optimalnih mogunosti uveaju panju tako to pristupaju osnovnim komponentama memorijskih zadataka (vidi Uvodne informacije o pamenju za priu o Memorijskim zadacima). Postoje etiri tipa manipulacija pamenjem, od kojih je svaka usmjerena na razliitu komponentu memorijskih zadataka: manipulacije stanjem pamenja, manipulacije drutvenim kontekstom, manipulacije spoljnim pomagalima i mentalne manipulacije.

48

 Svaki tip manipulacije ima nekoliko optih i specifinih manipulacija, od kojih su ove druge efikasnije u pospjeivanju rada pamenja. Izbor optih i specifinih manipulacija zavisi od tipa memorijskih zadataka, linih sklonosti i interesovanja i istomiljenosti memorijskog zadatka. Vano je primjetiti da su jednom studentu obino potrebne raznovrsne manipulacije ili strategije za pristup razliitim memorijskim zadacima. Drugim rijeima, nijedna manipulacija nee biti dovoljna za sve situacije uenja. Studenti bi trebalo da savladaju raznovrsne strategije, da razviju repertoar memorijskih strategija.

1. Panja i sluanje

Manipulacije pamenjem se primjenjuju u etiri koraka: odabrati odgovarajuu manipulaciju, modifikovati je specifinom zadatku kojim se treba pozabaviti, primjeniti manipulaciju i ocjeniti rezultate upotrebe manipulacije (Herrmann, Raybeck and Gutman, 1993).

2. Pamenje - memorija

2.3.1. Manipulacije stanjem pamenja

Stanje sistema pamenja zavisi od fizikog i mentalnog stanja onog ko ui (Herrmann, Raybeck and Gutman, 1993, p. 33-63). Mada se rijetko tako posmatra, mentalno i fiziko stanje studenta je najvaniji pojedinani faktor u obavljanju nenamjernih memorijskih zadataka i jedan od glavnih faktora u obavljanju namjernih memorijskih zadataka. U zavisnosti od prolosti, manipulacije za pobojanje stanja memorije mogu uticati na studenta minimalno, ili mogu zahtjevati vee promjene naina ivota. Manipulacije stanjem pamenja su dobar prvi korak u poboljanju pamenja, ali moda nee moi da potpuno rijee probleme sa grekama u pamenju. Loe fiziko i mentalno zdravlje utie na procese pamenja na brojne naine. Prvo, ono ometa senzorne organe tijela da detektuju informacije. Drugo, slabo zdravlje smanjuje sposobnost modanog centralnog procesora da pristupi informacijama u radnom pamenju. Zauzvrat, mala je vjerovatnoa da e te informacije jasno biti pohranjene u dugoronom pamenju ili da e biti uspjeno upotrebljene kao okida za prisjeanja informacija iz dugoronog pamenja. Konano, loe zdravlje ometa fiziologiju dugoronog pamenja tako da upijanje i izbijanje informacija trpi negativan uticaj.

Za vie informacija o fizikoj kondiciji

Panji i sluanju. Fizika vjeba

pogledati Bazine zdravstvene potrebe u okviru dijela o

Vjebanje je vano za stimulisanje ula, oslobaanje stresa, poboljanje sna, varenja i ouvanje snage, to sve pozitivno utie na memorijsku sposobnost. Neki dokazi ukazuju da je vjebanje posebno efikasno za kratkorono pamenje. U smislu vremena i energije, dnevna 20-minutna etnja moe biti dovoljna za poboljanje rada memorije. Energetski ciklusi Veina ljudi doivljava vrhunce i padove u nivou energije tokom dana i nedelje. Uobiajeni dnevni vrhunac je izmeu 11:00 ujutru i 4:00 popodne. to se tie nedeljnih vrhunaca, petak i subota obino predstavljaju vrhunac u radu pamenja. Da biste odredili svoju emu energetskih ciklusa, obratite panju na nivoe budnosti tokom dana i nedjelje. Jutarnji ljudi mogu imati vrhunce ranije tokom dana, dok veernji ljudi esto imaju vrhunce kasnije tokom dana. Va raspored jela i vjebanja takoe moe imati uticaja na energetske cikluse. Prekidi u rasporedu mogu u velikoj mjeri da utiu na rad pamenja. Nakon to su procjenili energetske cikluse, studenti treba da isplaniraju da obave svoje najvanije memorijske zadatke tokom perioda vrhunaca. San i uenje tokom sna Adekvatan i redovan odmor je vitalan za dobro funkcionisanje pamenja. Dobre navike u spavanju obuhvataju odlazak u krevet u isto vrijeme svake noi, obezbjeujui minimalan broj sati svake noi, izbjegavajui upotrebu sredstava za spavanje, izbjegavajui da jedete ili pijete prije odlaska u krevet i izbjegavajui stresne situacije prije odlaska u krevet.

49

 Uenje tokom sna je mit. Ne postoje dokazi koji bi potvrdili tezu da sluanje traka tokom spavanja pomae uenju. Nakon to smo potpuno zaspali, nikakvo uenje se ne odvija. Meutim, postoje dokazi da odlazak u krevet odmah nakon uenja, umjesto bavljenja drugim aktivnostima, zaista pomae pamenju.

1. Panja i sluanje

Senzorske potekoe Lo vid ili sluh utii na pamenje tako to ometaju ulno biljeenje informacija. Studenti koji sumnjaju da imaju takvih tekoa treba odmah da potrae pomo ljekara i trebalo bi da izbjegavaju da se izgovaraju na ulne tekoe za loe memorijske sposobnosti. Ishrana Redovna i uravnoteena ishrana pomae u radu pamenja. Dobre navike u ishrani ukljuuju izbjegavanje velikih koliina hrane prije memorijskih zadataka, uzimanje uravnoteenih obroka, konzumiranje obroka redovno, i izbjegavanje pretjeranih koliina brze hrane. Neki nutricionisti tvrde da vitamini pospjeuju rad memorije, mada ima malo klinikih studija koje podravaju tu tvrdnju. Vitamini obuhvataju holin, B-kompleks, jod, mangan, folnu kiselinu i L-tirozin. Ako se ovi vitamini ne uzimaju kroz hranu, mogu se dobiti kroz vitaminske dodatke. Hrana koja se navodi kao korisna za pamenje obuhvata govedinu, svinjetinu, bubrege, digericu, ribu, morske plodove, mlijeko, jaja, sir, povre, morske alge i crni luk. Smatra se da hrana sa visokim sadrajem eera, kao to je limunada, pomae u prisjeanju. Opet, postoji malo dokaza koji bi potvrdili ove tvrdnje. Bolest Preduzimanje preventivnih koraka radi izbjegavanja bolesti je moda najbolji nain da se predupredi nedostataki pamenja usljed bolesti. Prevetivni koraci obuhvataju dobre navike u vjebanju, ishrani i spavanju. Meutim, veina ljudi se s vremena na vrijeme razboli. Tokom kratkoronih bolesti, pokuajte da uredite svoj raspored uenja tako da obavljate memorijske zadatke onda kada se osjeate najbolje. Moda se zadaci mogu odloiti dok vam se stanje ne pobolja. Za dugorone bolesti, postarajte se da lijekovi nemaju propratne efekte koji ometaju rad pamenja. Bolesti pamenja Bolesti pamenja obuhvataju Alchajmerovu bolest, Korakov sindrom, log i niski krvni pritisak. Izuzev ovog posljednjeg, ove bolesti rijetko pogaaju mlae studente. Trebalo bi se obratiti ljekaru ako postoji sumnja da bilo koja od ovih bolesti utie na rad pamenja. tetne supstance Alkohol i druge droge mogu ozbiljno da oslabe rad memorije. Alkohol je naroito problematian zato to je relativno lako do njega doi, pogorava modanu hemiju, prua izgovor za zaboravljanje uinjenog, i moe trajno da oteti sistem pamenja. Za marihuanu se takoe pokazalo da oteuje pamenje. Stimulativna i halucinogena sredstva takoe mogu da utiu na rad pamenja. Blaga stimulativna sredstva Dejstvo stimulativnih sredstava, kao to su kofein i nikotin, na rad pamenja razlikuju se u zavisnosti od pojedinevog zdravlja, odmorenosti i zadataka. Izneneujue je da je malo studija sprovedeno u cilju ispitivanja odnosa izmeu pamenja i stimulativnih sredstava koja se ne dobijaju na recept. Odmorni studenti bi trebalo da izbjegavaju stimulativna sredstva, budui da ona izazivaju nervozu i nemogunost koncentrisanja. Nedovoljno odmorni studenti koji rade pod vremenskim pritiskom mogu imati koristi od blagih stimulativnih sredstava koja se odgovorno konzumiraju, ali eljeni efekti mogu biti kratkog daha. Uzimanje takvih sredstava nikad ne bi trebalo da pree u naviku; umjesto toga, promjenite nain ivota. Za nikotin se pokazalo da loe utie na pamenje. Snana stimulativna sredstva poput amfetamina izazivaju snanu zavisnost i trebalo bi ih izbjegavati po svaku cijenu. Mentalna stanja Studentovo stanje uma moe uticati na strukturu mozga, umanjujui efikasnost sposobnosti dugoronog pamenja da upija informacije ili da se one iz njega pojavljuju. Pored toga, mentalna stanja dubinski utiu na studentovu sposobnost koncentrisanja.

2. Pamenje - memorija

50

 Pogledati dio o panji i sluanju.

Smanjena koncentracija Oslabljena koncentracija moe nastati kao posljedica ekstremnog naina ivota, bilo da je on zbrkan i haotian ili strukturiran i predvidljiv, ili kao posljedica ekstremnih uslova okoline, kao to su buka, udobnost i temperatura. Kako bi pomogao u ojaavanju koncentracije do maksimuma, stoga, pojedinac bi trebalo da pokua da dostigne sredinu kada su u pitanju stil ivota i uslovi u kojima se ui.

1. Panja i sluanje

Pogledati dio o panji i sluanju..

Stres Jo jednom, premalo ili previe stresa mogu biti pogubni po pamenje. Previe stresa ini osobu podlonom za bolesti, a premalo ini osobu previe oputenom. Cilj je, stoga, kontrolisati stres.

2. Pamenje - memorija

Pogledati anksioznost testova.

Raspoloenja Ekstremno pozitivno raspoloenje moe ometati pamenje zato to je usljed njega teko usredsrediti se na memorijski zadatak pred nama. U zavisnosti od svog intenziteta, negativno raspoloenje ometa pamenje na vie naina, umanjujui panju, mijenjajui modanu hemiju ili ispunjavajui osobu preteranom energijom. Oputanje Oputanje poboljava pamenje time to umanjuje stres i dekoncentrisanost. Razliiti ljudi se oputaju na razliite naine, kao to su vjebanje, razgovor i sluanje muzike. Oblik oputanja koji se najee povezuje sa poboljanjem rada pamenja jeste joga. Tvrdi se da skupovi poloaja tijela usredsreenih na kimu ili sputanje glave ispod tijela osnauju pamenje jer razvija tehnike oputanja miia. Drugi sistemi relaksacije su transcedentalna meditacija, zamiljanje pozitivnih situacija, ulno liavanje, kontrola alfa-talasa, neurolingvistiko programiranje i Biofidbek. Tehnike oputanja bi trebalo paljivo odabrati uz konsultaciju sa iskusnim ljudima budui da je poznato da neke tehnike mogu izazvati negativne efekte.

Pogledati anksioznost testova

Vjebanje panje Tehnike vjebanja panje razlikuju se od drugih zato to navodno dovode do trajnih poveanja kapaciteta memorije. Istraivanja sa normalnim odraslim osobama, meutim, ukazuju na to da su ove tehnike efikasnije za specifine zadatke prije nego za panju uopte. Meu pacijentima sa oteenjem mozga, rezultati su u veoj mjeri ohrabrujui ali, opet, vjerovatno je da se utie na samopouzdanje i vjetine vezane za specifine zadatke prije nego na optu sposobnost posveivanja panje. Jedan od metoda vjebanja panje obuhvata vjebanje oslukivanja slabih zvukova ili traenje priguenih svjetala. Ova metoda je usmjerena na sposobnost odravanja panje. Druga tehnika ukljuuje vjebanje obavljanja dvije stvari istovremeno kako bi se poveala sposobnost raspodjele panje. Trei metod obuhvata razaznavanje detalja na vizuelnim slikama ili zvukova u muzici kako bi se pospjeila sposobnost otkrivanja detalja. Postoji i tehnika koja obuhvata vjebanje koncentrisanja u ometajuim sredinama kako bi se poveala sposobnost odoljevanja faktorima koji odvraaju panju. Alternativa metodama vjebanja panje jeste jednostavna vjeba; odaberite situaciju u kojoj elite da poboljate panju i zatim se dovodite u tu situaciju iznova i vjebajte posvjeivanje panje. Stavovi Stavovi o sadraju ili tipu memorijskog zadatka mogu i da ometaju i da pospjee pamenje zato to stvavovi utiu na motivaciju i panju. Budui da su stavovi esto duboko ukorjenjeni u pojedincu, moe biti teko promjeniti ih. Ali stavovi nisu statini, a uvijek postoje naini da se izmjene. Postoje tri komponente stavova koje se mogu mijenjati: uvjerenje, jaina i predznak (pozitivan ili negativan).

51

 Pogledati dio o panji i sluanju

1. Panja i sluanje

i dio o motivaciji

2. Pamenje - memorija

Stavovi o sadraju memorijskog zadatka koji vode do greaka u pamenju jesu nedostatak interesovanja, umjereno negativne informacije i informacije koje lino uznemiruju studenta. Poveavanje interesovanja za temu dato je u poglavlju o panji i sluanju i motivaciji. Umjereno negativne informacjie e vjerovatno biti zaboravljene ili potisnute, pa pokuajte da posmatrate te informacije u pozitivnijem svjetlu ili natjerajte sebe da aktivno razmiljate o takvim informacijama. Informacije koje se lino doivljavaju kao negativne mogu biti potisnute ili podstaknute samo povezanim sjeanjima. Najbolje je da se takvim situacijama pozabave profesionalci. Informacije koje se lino doivljavaju kao negativne mogu biti i iskrivljene; pojedinac mora biti otvoren za ukljuivanje drugih. Na stavove o tipovima memorijskih zadataka utie pojedinev nivo svijesti o sopstvenim memorijskim vjetinama. Naalost, veina ljudi ima netano vienje svojih vjetina u razliitim memorjiskim zadacima. Prvo, pojedinac mora ocjeniti svoje memorijske vjetine (vidi evalaucija pamenja u Uvodnim informacijama o pamenju). Drugo, pojedinac mora uvidjeti da negativni stavovi prema zadatku imaju negativne posljedice po pamenje ali da pozitivni stavovi prema zadatku obino pospjeuju upamivanje. Trebalo bi uloiti trud da se negativni stavovi zamjene onim pozitivnim. Opet, pogledajte poglavlja Panja i sluanje i Motivacija za vie informacija.

2.3.2. Manipulacije drutvenim kontekstom

Drutveni kontekst je drutveni milje onog koji ui. On obuhvata protok informacija u drutvenim kontekstima i kako se na rad pamenja utie u durtvenim situacijama i kako se on u njima doivljava. Greke u radu pamenja koje izazivaju da pojedinac zaboravi imena, zakazane sastanke, ispite ili druge vitalne informacije mogu ozbiljno da opterete meuljudske odnose. Vjerovatnije je da e pojedinac doivjeti neuspjean rad pamenja u drutvenom kontekstu nego kada je sam. U drutvenom okruenju, greke u pamenju mogu se desiti zbog tri stvari: nedostatak saoptavanja namjera memorijskog zadatka, ometanja panje ili nedostatka saoptavanja rezultata memorijskog zadatka. Prepoznavanje oekivanih memorijskih zadataka i namjera Jedan od razloga zato pamenje grijei u drutvenim situacijama jeste nedostatak saoptavanja namjera memorijskog zadatka (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 65-77). Ponekad ljudi imaju tekoa u prepoznavanju oekivanih memorijskih zadataka i namjera. Meuljudski sukobi mogu se razviti ako ljudi imaju razliita oekivanja u vezi sa onim to ini uspjean rad pamenja. Tue vienje pojedinevog pamenja je esto zasnovano na ranjijoj uspjenosti njegovog pamenja, stereotipima vezanim za pamenje i povratnim informacijama. Pojedincu ije pamenje ima dobru reputaciju mogu se diviti zbog te osobine, ali on moe biti i optereen dodatnim dunostima upravo zbog te vrline. Pojedinac ije pamenje ima lou reputaciju moda nee biti predmet divljenja, ali vjerovatno nee biti optereen dodatnim obavezama. Stereotipi o oekivanjima vezanim za sposobnost pamenja esto su zasnovani na uzrastu, zanimanju, polu i suprunikim ulogama. Stereotipi vezani za pamenje utiu na to kako ocjenujemo druge, kako nas drugi ocjenjuju, na oekivanja koja imamo od drugih i oekivanja koja drugi imaju od nas. Zato to je obino teko izmjeniti stereotipe koje drugi imaju, bolje je za pojedinca da se usredsredi na promjenu sopstvene uspjenosti pamenja kako bi izmjenio ocjene drugih. Ako drugi uspjenost vaeg pamenja doivljavaju kao nerealno visoku, sve je u redu i samo probajte da se opustite. Ako drugi uspjenost vaeg pamenja doivljavaju kao nerealno nisku, preduzmite dodatne korake da se pripremite za zadatak i iskoristite strategije u ovom poglavlju. Povratne informacije koje vam drugi daju o vaem pamenju trebalo bi da uzimate s oprezom. U zavisnosti od njihovih dubljih motiva, mogu lano da uljepaju ili kritikuju. Postoji est uobiajenih memorijskih spletki. Memorijske uvrede obuhvataju namjerno skretanje panje na neuspjenost pamenja. Memorijske pohvale obuhvataju pretjerano hvaljenje za relativno male uspjehe pamenja. Memorijski alibiji su u pitanju kada drugi smiljaju izgovore za va memorijski neuspjeh. Memorijske optube obuhvataju tvrdnju da je

52

odreeni memorijski zadatak bio vaa obaveza a ne tua. Memorijska nesaradnja se deava kada drugi odbijaju da pomognu u memorijskom zadatku. Memorijska prevara je kada se tvrdi da je vae pamenje pogrijeilo iako obje strane znaju da nije tako. Ponekad moemo doi u iskuenje da iskoristimo prijatelje i poznanike kao ispomo za pamenje da odgovore na pitanja umjesto nas, da nas podsjete na neto ili da na neko vrijeme pohrane informacije u pamenju. To ponaanje bi trebalo izbjegavati zato to ispomo moda nee moi da obavi memorijski zadatak nita bolje od vas, moe pruiti netanu informaciju namjerno ili sluajno ili moe oekivati neto zauzvrat kasnije. Drutveno ometanje panje Drutveno ometanje panje je drugi razlog za neuspjeh drutvene memorije zato to obino ima negativan uticaj na rad pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 65-77). Do ometanja moe doi usljed drutvenog pritiska da se zadatak obavi na odreen nain ili usljed uticaja grupa sa kojima smo povezani. Drutveni pritisci mogu poticati iz kritikih ocjena drugih o naim memorijskim sposobnostima. Ili, drutveni pritisci mogu nastati kada pojedinac ima miljenje o nekom memorijskom zadatku koje se razlikuje od stava ostatka grupe. Obje situacije dovode do manjka samopouzdanja u uspjenost svog pamenja. Suprotstavljanje takvom pritisku je teko, ali pojedinac bi trebalo da pokua da odbrani svoje vienje a da ne postane previe defanzivan. Izbjegavajte da preispitujete sjeanja samo da biste izbjegli drutvene pritiske. Pokuajte da pronaete dokaze kojima biste potkrepili svoja razliita sjeanja. Zbliavanje sa odreenim grupama moe uiniti pristrasnim tanost i sadraj naih sjeanja. Istraivanja pokazuju da emo najvjerovatnie zapamtiti informacije koje su u skladu sa naim politikim, vjerskim i drutvenim uvjerenjima. Kako biste izbjegli pristrasno pamenje, prikupite informacije iz raznovrsnih izvora i obratite posebnu panju na stavove suprotne svojim.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Vie informacija o drutvenom ometanju panje

Saoptavanje memorijskih rezultata

vidjeti u dijelu o panji i Sluanju.

Trei razlog zbog kog pamenje moe biti neuspjeno u drutvenim situacijama jeste nedostatak saoptavanja rezultata memorijskog zadatka (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 65-77). Ubeivanje drugih da su vaa sjeanja tana moe biti uspjenije ako paljivo odaberete jezik kojim ete ih iskazati. Pazite na izraze, sadraj i jezik pri saoptavanju sjeanja. Vjerodostojnost je esto ugroena pretjeranim ili nedovoljlnim izraavanjem sjeanja. Neverbalni signali pomau u odavanju samopouzdanja pri iskazivanju sjeanja. Vjerovatnije je da e drugi povjerovati sjeanjima iji je sadraj konzistentan i logian nego onima sa oiglednim nedosljednostima i kontradikcijama. Pruanje dokaza moe pomoi u ovom smislu. Odreene rijei utiu na kredibilitet sjeanja zato to oznaavaju razliita stanja pamenja. Rijei poput mislim ili vjerujem odaju nesigurnost to moe navesti druge da odbace vaa sjeanja. Sa druge strane, rijei poput garantujem ili kunem se mogu navesti druge da posumnjaju da prikrivate neuspjenost pamenja. Memorijski bonton Nain na koji sjeanja procjenjujete vi ili drugi zavisi dijelom od meuljudskih odnosa. Netane ocjene i/ili njihovo nediplomatsko iskazivanje mogu obojiti budue odnose izmeu ljudi. Sve se vraa, sve se plaa. Kako biste izbjegli da primite neopravdane kritike na raun vaeg pamenja, sljedite sljedea pravila bontona pri ocjenjivanju tuih sjeanja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993). Nemojte svjesno isticati nedostatke tueg pamenja ukoliko niste pozvani da to uradite. Budite ljubazni pri ispravljanju netanih sjeanja druge osobe. Ignoriite nebitne ili trivijalne greke u pamenju. Ne skreite panju na nenamjerno ponavljanja sjeanja, naroito meu starijim osobama.

53

Ako morate da prekinete razgovor, prisjetite se prije toga o emu je razgovarano. Pamtite uspjeno pamenje drugih, a zaboravite neuspjehe.

1. Panja i sluanje

2.3.3. Manipulacije spoljanjim pomagalima

Manipulacije spoljanjim pomagalima bave se fizikim okruenjem onog ko ui (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str.121-147). Fiziki stimulusi, prije nego mentalni procesi, koriste se za pospjeivanje rada pamenja. Spoljanja pomagala su esto efikasnija od mentalnih manipulacija zato to fiziki stimulusi biljee ivlje tragove u pamenju i zato to su fiziki stimulusi moni i pokreu bre reakcije pamenja. Spoljanja pomagala se iroko koriste za ispomo pamenju. Neki komercijalni memorijski proizvodi koriste manipulacije fizikim stimulusima, a ljudi esto nesvjesno koriste neformalna spoljanja pomagala. Zapravo, istraivanja ukazuju da je nesvjesna upotreba spoljanjih pomagala uobiajenija nego upotreba mentalnih manipulacija. Neki kritiari tvrde da preveliko oslanjanje na spoljaanja pomagala moe umanjiti ukupne memorijske sposobnosti. Meutim, dokazi ukazuju da takve posljedice zavise od vrste zadatka. Drugim rijeima, upotreba spoljanjih pomagala za jedan zadatak moe zaista umanjiti memorijske sposobnosti za taj zadatak, ali drugi memorijski zadaci nee biti pogoeni. Na primjer, upotreba brzog pozivanja na telefonu moe umanjiti sposobnosti pamenja telefonskih brojeva, ali nee uticati na sposobnost pamenja drugih oblika informacija. Ako student visoko vrednuje odreene memorijske sposobnosti, savjetuje mu se da izbjegava spoljanja pomagala pri obavljanju tih zadataka. Sa druge strane, korienje memorijskih pomagala za memorijske sposobnosti koje student smatra nebitnim moe unekoliko ukloniti mentalni teret obavljanja tih zadataka. Stoga, student bi trebalo da odlui kojim memorijskim zadacima eli da pristupi koristei spoljna pomagala. Tri smjernice se mogu koristiti pri izboru i upotrebi manipulacija spoljnim pomagalima. Prva, i vjerovatno najvanija, jeste svrha pomagala. Neke manipulacije utiu na biljeenje informacija u pamenje, neke utiu na pronalaenje, a druge na retenciju (zadravanje). Spoljna pomagala se razlikuju prema zadacima. Spoljna pomagala se razlikuju i u zavisnosti od konteksta. Drugi faktor koji treba razmotriti jeste uspjenost spoljanjeg pomagala. Kako bi bili efikasni, fiziki stimulusi bi trebalo da smisleno budu povezani sa eljenim memorijskim zadatkom. Na primjer, uprkos tome to je simbol za pamenje, vrpca vezana oko prsta je tako uoptena, i nevezana za specifian zadatak,da nije uspjeno spoljanje pomagalo. Tree, trebalo bi uzeti u obzir lino iskustvo i sklonosti pri odabiranju spoljnjeg pomagala. Faktori koje treba uzeti u obzir obuhvataju vremenski input potreban za uenje i upotrebu pomagala i tip obuhuvaenog fizikog stimulusa. Strategije spoljanjih pomagala mogu biti grupisane prema ciljanom memorijskom zadatku. Iako postoje mnogi memorijski zadaci za koje spoljna pomagala jo uvijek nisu razvijena, postoje strategije raspoloive za sljedee kategorije: uenje, fiziko pamenje, obaveze i odgovornosti i lino pamenje. Svaka od njih je opisana u narednim odjeljcima ovog poglavlja, a specifine manipulacije razmotrene su u okviru svake kategorije. Jo dvije kategorije mentalnih manipulacija razmotrene su na drugim mjestima u ovoj knjizi; manipulacije panjom obraene su u poglavlju Panja i sluanje a strategije ponavljanja su opisane u kasnijem odjeljku ovog poglavlja.

2. Pamenje - memorija

2.3.3.1. Memorijske strategije za uenje

Mada se obino vezuje za kolu ili visokokolsku ustanovu, uenje se obavlja i na poslu i kod kue. Stoga, sljedee strategije su potencijalno iroko primjenljive za raznovrsne memorijske zadatke. Prema Hermanu, Rajbeku i Gutmanu spoljna pomagala pomau uenju na dva naina: time to olakavaju uenje i time to pruaju spoljne izvore ukoliko bismo zaboravili neto ranije naueno (1993, str. 126). Sledei opisi strategija su preuzeti iz istog izvora. Voenje biljeaka Pisanje biljeaka tokom asa ili na sastanku usredsreuje nau panju na nove informacije,

54

pospjeujui biljeenje vanog materijala u pamenje. Vodii za uenje takoe pomau u biljeenju informacija za ispite. Biljeke i vodii za uenje pomau u manipulisanju i organizovanju pravih informacija, ali moraju biti zamjenjeni mentalnim manipulacijama za uspjean rad pamenja. Biljeke mogu posluiti i kao memorijski okidai za vizuelne studente.

Za vie informacija videti

Nastavne maine i softver

dio o voenju biljeaka, zatim dio o pripremanju testova.

1. Panja i sluanje

Raunarski softverski paketi koji olakavaju i/ili ubrzavaju uenje za raznovrsne teme mogu se kupiti u veini raunarskih prodavnica. Memorijska umjetnost Unaprijed pripremljeni paketi slika, crtea, mapa i skica koji pomau u pamenju su dostupni. Iako je to neuobiajena strategija, memorijska umjetnost moe pospjeiti efikasnost odreenih mentalnih manipulacija. Sujeverna pomagala za pamenje Sujevjerna pomagala za pamenje obuhvataju predmete, poput dijelova odjee, za koje se vjeruje da donose sreu u memorijskim zadacima. Takvo uvjerenje je obino zasnovano na prethodnim memorijskim uspjesima. Mada ne utiu neposredno na pamenje, sujeverna pomagala za pamenje pruaju samopouzdanje potrebno za dobro funkcionisanje pamenja. Izvori znanja Budui da je mali broj ljudi koji mogu da zapamte svaki detalj o nekoj temi, esto je korisno konsultovati izvore znanja kako bi se dokumentovale informacije koje e vjerovatno biti zaboravljene. Izvore znanja moe razviti pojedinac (tj. biljeke) ili ih moe kupiti u obliku knjiga ili prirunika, rjenika, enciklopedija.

2. Pamenje - memorija

2.3.3.2. Strategije fizikog pamenja

Fiziko pamenje se odnosi na upamivanje odreenih akcija kao to je vonja bicikla, zamjena probuene gume ili igranje ragbija. Uspjeno upamivanje akcije obuhvata upamivanje dijelova te akcije i preciznost redosljeda u kome se ti dijelovi spajaju u cjelinu (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 125). Za akcije koje se redovno obavljaju, prosta vjeba esto poboljava pamenje. Rijetko obavljane akcije, sa druge strane, nisu podlone vjebi; spoljanja pomagala su najefikasnija u tom sluaju. Dokumentovanje u koracima Ova manipulacija obuhvata podjelu akcije na manje korake i dokumentovanje svakog koraka, obino pismeno. Pismena dokumentacija moe biti u obliku biljeaka, grafikona ili podsjetnika. Usmena dokumentacija moe se stvorii pomou diktafona/kasetofona. Ilustracije ili dijagrami svakog koraka poboljavaju dokumentovanje. Sve vea popularnost video rekordera ini vizuelno dokumentovanje takoe izvodljivim. Prirunici sa uputstvima Prirunici sa uputstvima pruaju unaprijed zabiljeenu dokumentaciju koraka potrebnih za obavljanje neke fizike akcije. Sport Kako biste upamtili atletske pokrete, napravite njihove skice koristei obiljeja polja (npr. aut-linije, mree, itd.) kao referentne take. Obiljeja polja slue kao spoljanji stimulusi za podsticanje pamenja pri izvoenju pokreta.

2.3.3.3. Zapamtiti obaveze i odgovornosti

Obaveze da se posjete odreeni dogaaji i ispotuju rokovi javljaju se u koli, na studijama, na poslu i u kui. Uspjeh u kolovanju ili na poslu moe zavisiti od pamenja i obavljanja razliitih obaveza.

55

Sljedee strategije mogu pospjeiti upamivanje niza memorijskih zadataka koje student ili zaposleni sree svakodnevno (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993).

1. Panja i sluanje

Zapamtiti obaveze Veina obaveza zahtjeva da upamtimo detalje i obavimo zadatke do odreenog datuma. Moramo stalno biti u toku sa svojim dnevnim i buduim obavezama kako bismo uspjeno isplanirali zavravanje zadataka na vrijeme. Koristan nain da se pozabavimo optereenjima po pamenje koja nameu obaveze jeste da koristimo sistem biljeenja koji e umjesto nas urediti te detalje. Za mnogo ljudi, glavni sistem biljeenja je agenda ili neki obik biljeaka, kao to je spisak stvari koje treba uraditi (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 128-129). Kalendari su takoe efikasna spoljaanja pomagala za pamenje obaveza i njihovih rokova. Zabiljeite kada vam misao o predstojeoj obavezi padne na pamet u neobinom trenutku. Zatim koristite tu biljeku kao podsjetnik ili je prepiite u agendu, kalendar ili spisak za obavljanje poslova. Drite blokie za podsjetnice kod kue, na fakultetu, na poslu - njihova pristupanost je kljuna za uspjeh. Neka vam voenje biljeaka o obavezama postane svakodnevna navika. Strategija nonog pisanja Misli o predstojeim obavezama i odgovornostima esto se javljaju kasno nou dok se pripremamo za spavanje. Zapravo, takve misli nas mogu sprijeiti da zaspimo jer se brinemo da li emo zaboraviti ili ne i da li emo uspjeti da obavimo zadatak. Neka vam blok, olovka i lampa budu pored kreveta kako biste pribiljeili obaveze i namjere. Mogu se nabaviti i olovke iji vrhovi svetle. Spoljanja pomagala e pospjeiti pamenje i, kao dodatni bonus, umanjiti stres tako da moete mirnije da spavate. Upravljanje vremenom Za obaveze i odgovornosti koje se javljaju u utvrenom ritmu, pomagala za upravljanje vremenom pomau u uspostavljanju i odravanju linog rasporeda. Rutina nam omoguuje ponavljanje potrebno za pamenje stvari.

2. Pamenje - memorija

Pogledati dio o upravljanju promjenama

Elektronski notes Prenosivi elektronski notesi obuhvataju laptop raunare i manje, depne. I jedni i drugi su opremljeni da pohranjuju podatke, obavljaju raunske operacije i pruaju podsjetnike za zakazane obaveze. Vei modeli imaju i telefonske terminale. Zapamtiti zakazane sastanke Mada nije uobiajeno, zaboravljanje sastanka se deava. A kada se desi, moe mati dubok negativan uticaj na to kako nas drugi posmatraju. Zbog toga, raznovrsna spoljna pomagala su razvijena kako bi se izbjeglo zaboravljanje sastanaka. Dokumentovanje o Poput obaveza, sastanci se mogu biljeiti u agendama, u biljenicama ili na kalendarima. o Postoje raznovrsni oblici, ukljuujui dnevne, nedjeljne, mjesene i godinje planere. Viestruke zabiljeke o Kako biste se obezbjedili da ne zabroavite sastanke, vodite viestruke biljeke o buduim sastancima. o Koristite agende, spiskove za obavljanje, dnevnike ili kalendare. o Vodite viestruke biljeke na razliitim lokacijama. o Voenje viestrukih biljeaka prua dodatno uvjebavanje detalja koje treba zapamtiti i prua nekoliko fizikih stimulusa za pokretanje sjeanja.

56

Memorijski satovi Ovi ureaji mogu da memoriu ifrovane poruke, ukljuujui alarm u tano vrijeme i prikazujui poruke. Neki memorijski satovi su opremljeni hardverom za povezivanje sa mikroraunarima. Tajmeri i /tajming ureaji Tajming ureaji su programirani da pohranjuju informacije o obavezama i da podsjete korisnika u odgovarajue vrijeme pomou svjetla ili zvuka. Tajmeri su manje sofisticirani od tajming ureaja zato to ne uvaju poruke i rade u ogranienom vremenskom okviru. Tajmeri mogu biti mehaniki, poput tajmera na navijanje koji se koriste u kuvanju, ili mogu biti elektronski, poput depnih digitalnih tajmera. Satovi sa alarmom se mogu takoe koristiti kao podsjetnici za kratkorone zadatke. Dokumenta za podsjeanje Napravite dokumentacionu kutiju za uvanje memorijskih indeksnih kartica. Koristite kutiju bez poklopca ili izreite prednju stranu kutije. Na karticama, zabiljeite datum i ta treba uraditi tog dana. Uredite kartice prema hronolokom redu i stavite ih u dokumentacionu kutiju sa prvim danom na poetku. Odstranite kartice svaki dan kao podsjetnik obaveza. Prenosno memorijsko mjesto Odredite dio odee (dep na koulji, pregradu u novaniku, tani) kao prenosivo memorijsko mesto. Smjetajte sve prenosive predmete koje ne elite da zaboravite, kao to je digitron, avionske karte, rauni, na to mjesto i esto ga provjeravajte. Uoljivo smjetanje Odredite mjesto u svojoj sobi, kancelariji ili kui za smjetanje stvari koje morate ponijeti pri polasku. To mjesto treba da bude prigodno smjeteno blizu izlaza. Razvijte naviku da ga provjerite svaki put kad odlazite. Ako je predmet prevelik da bi se smjestio na ovo mjesto, postavite biljeku tu kao podsjetnik. Sjetiti se potreptina Ako se odreene potreptine, kao to je selotejp, blokii, markeri i papir, uobiajeno koriste u dnevnim aktivnostima, napravite prenosiv paket opreme i drite ga na prethodno pomenutim mjestu. Upotreba telefona Nekoliko tipova ureaja za pohranjivanje telefonskih brojeva su dostupni na tritu. Veina uva esto koriene brojeve i za njih vezane informacije. Usluge automatskog pozivanja pomau u oslobaanju optereenja pamenja telefonskih brojeva. Kako biste upamtili sadraj telefonskih razgovora, zapiite biljeke ili snimite razgovor. Ako odaberete ovo drugo, preporuuje se da druga strana bude o tome informisana. Zabiljeite na dokumentima o razgovoru datum i vrijeme poziva. Organizacija prostora Napravite radno okruenje koje pomae pamenju tako to ete urediti svoj radni prostor. Raznovrsni organajzeri su dostupni na tritu; oni sadre olovku i drae za olovke, pregrade za fascikle, i kutije za dokumenta. Kada se stvari uvaju na ureenim mjestima, lake je zapamtiti gdje ih potraiti. Organizacija ne mora biti pod konac, ve samo predvidljiva.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Za vie informacija
Strani jezici

vidjeti dio o Organizaciji

Rjenici ili elektronski programi za prevoenje mogu pomoi u pamenju stranih rijei i izraza. Ili, rijei i izrazi iz stranih jezika mogu se koristi kao okidai za pamenje. Sjetiti se svojih stvari Oznaite line stvari jasno i oigledno. Koristite etikete za prtljag, obojene kaieve za kamere i

57

fotoaparate ili kutije za muzike instrumente, i omote za paso. Simbolino podsjeanje Promjena neposrednog fizikog okruenja slui kao brz i lak podstrek za pamenje. Neobian poloaj nekog predmeta poveava vjerovatnou da emo se sjetiti [neke obaveze] zato to prizor predmeta na pogrenom mjestu predstavlja oigledan simbol koji treba da nas podsjeti (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 131). Ova strategija je naroito korisna kada nemamo vremena da dokumentujemo obavezu ili kada dokumentacija nije od koristi. Moe se koristiti i kao rezervna strategija za satove sa alarmom, agende ili druga spoljna pomagala. Uspjenost simbolikog podsjeanja moe se uveati kada izmjena okruenja ima neko znaenje ili je na neki nain povezana sa informacijom koju treba zapamtiti. Primjeri simbolikog podsjeanja su: Zategnete kai za jednu ili dvije rupe vie. Okrenete runi asovnik ili ga premjestite na drugu ruku. Nosite upadljiv nakit za podsjeanje ili neobinu odjeu za podsjeanje. Neobino postavite nametaj. Stavite zihernadlu ili spajalicu u rupu od dugmeta na koulji ili u depPromjenite dep u kom nosite novanik. Nosite neki predmet dok ne obavite memorijski zadatak.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

2.3.3.4. Poboljavanje linog pamenja

Zadaci iz linog pamenja obuhvataju prisjeanje da se urade stvari vezane za line finansije, zdravlje, imovinu, kune poslove i linu prolost. Oito, vano je za osobe koje su zaposlene ili imaju porodice da paze na takve stvari. Meutim, studenti se takoe esto suoavaju sa ovim vanim memorijskim zadacima, naroito oni koji ive samostalno po prvi put u ivotu i odvojeni od roditelja i porodice. Line finansije Ima mnogo memorijskih zadataka koji su potrebni za voenje rauna o linim finansijama. Meu njima jedan od najvanijih je zapamtiti da se plate rauni na vrijeme. Za studente koji ive sami po prvi put, fakultetske godine mogu oznaiti poetak uzimanja kredita; dobar poetak je kljuan, a sjetiti se da se rauni plate na vrijeme je visok prioritet. Pokuajte da koristite kalendar da jasno oznaite datume dospjea rauna, ili napravite indeksnu karticu za svaki mjesec sa rokovima dospjea i iznosima za svaki raun. Jasno obiljeavanje rauna takoe pomae. Za one koji jo uvijek imaju potekoa da se sjete da plate raune, prijavite se za usluge direktnog skidanja sa tekueg rauna u svojoj banci. Odolite iskuenju da odloite sravnjivanje ekovne knjiice; ako je to problem, uloite u specijalne digitrone i druge ureaje koji obraunavaju stanje na knjiici i kreditnim karticama. Zdravlje i fizika sprema Uspjeh na studijama i u drugim aktivnostima zahtjeva dobro zdravlje i fiziku pripremljenost. Razvijte redovnu rutinu u jelu, spavanju i vjebanju (vidite poglavlje Upravljanje vremenom za ideje). Osmislite sistem drugara kako biste se sjetili i bili motivisani za dnevno ili nedjeljno vebanje. Zapamtite da uzmete lijekove tako to ete okaiti podsjetnike, kupiti boice za pilule obiljeene danima u nedjelji ili mjesecu, ili spremiti sve pilule za taj dan u posudu i provjeriti preostali broj pri svakom uzimanju lijeka. Postoje i ureaji koji emituju zvuk ili svjetlo u vrijeme kada treba popiti lijek. Voenje evidencije o linim stvarima Voenje evidencije o linim stvarima moe biti poseban izazov kada ivite sami u studentskim domovima. Jedan od najjednostavnijih naina da se to uini jeste biti organizovan (vidite poglavlje

58

Organizacija za ideje). Organizovanje ne zahtjeva da budemo uredni, ve samo da razvijemo stalnu i predvidljivu emu ostavljanja predmeta. Razvijte knjigu pamenja za biljeenje opisa i lokacija vrijednih stvari kao to su polise osiguranja, testamenti, pasoi, nakit, itd.. Za esto koriene predmete, kao to su tane ili kiobrani, obiljeite ih jasno ili upadljivo izmjenite njihov izgled kako biste izbjegli da ih zaboravite. Odredite posebno mjesto za uvanje kljueva, kupite velik aren privjesak za kljueve ili kupite privjesak sa biperom/koji piti. Odredite svesku u kojoj ete biljeiti kome ste pozajmili knjige ili biljeke i adrese i telefonske brojeve tih ljudi. Kuni poslovi Razvijte redovnu rutinu ili raspored za obavljanje dnevnih ili nedjeljnih kunih poslova (vidite poglavlje Upravljanje vremenom za ideje). Postavite podsjetnike na prekidae za svjetlo kako biste se sjetili da ih iskljuite kada nisu u upotrebi, ili kupite tajming ureaje za automatsko ukljuivanje i iskljuivanje svjetla i kunih ureaja. Postavite oping-listu (za namirnice, kozmetiku, poklone, itd.) na uoljivo mjesto kako biste zapamtili ta treba da kupite. Nabavite naveliko punjenja za heftalicu kako ne biste morali esto da se podsjeate da ih kupite. Lina istorija Odredite svesku u kojoj ete biljeiti datume i detalje bolesti, lijekova, injekcija, ljekarskih kontrola, sistematskih pregleda i zakazanih posjeta doktoru. Koristite kalendar da zabiljeite datume posebnih dogaaja kao to su roendani, vjenanja i porodina okupljanja, i steknite naviku da redovno provjeravate taj kalendar. Zabiljeite vane dogaaje u dnevniku, pomou fotografija, video-zapisa, kolaa ili suvenira.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

2.3.4. Mentalne manipulacije

Mentalne manipulacije obuhvataju mentalni sadraj svijesti koji utie na biljeenje, retenciju i prisjeanje (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 79-118). Oni definiu mentalnu manipulaciju kao mentalnu emu, prikaz ili klju koji pomae ... u memorisanju informacije (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993, str. 79). Herman, Rajbeck i Gutman (1993) primjeuju da je najbolji pristup poboljanju pamenja usavravanje vie ovih mentalnih manipulacija budui da nijedna strategije nije adekvatna svakoj situaciji. Pored toga, oni upozoravaju da pojedinac koji nastoji da pobolja rad pamenja mora da obrati panju na fiziko stanje, drutveni kontekst i fiziko okruenje takoe. Mentalne manipulacije su bitne ne samo za namjerne memorijske zadatke, u kojima ste svjesni informacije koju morate da nauite ili pronaete u pamenju. ... Sluajni zadaci, u kojima se informacija automatski kodira u dugorono pamenje ili iz njega izbija, ne mogu se obaviti bez mentalnih manipulacija. ... Mentalne manipulacije funkcioniu tako to pojaavaju vau panju na informaciju tokom faza uenja, retencije i pronalaenja u procesu pamenja. Manipulacija izaziva da obraujete na neki nain tu informaciju, a vaa uveana panja dovodi do jednog ili dva mentalna procesa koji utiu na memorijske tragove u vaem dugoronom pamenju. U jednom procesu, nova informacija moe biti upijena iz radnog u dugorono pamenje. U drugom procesu, vaa panja moe da aktivira postojee tragove u dugoronom pamenju koji imaju slian informacioni sadraj (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 81-82). Poto je potrebno vremena i energije da se koriste mentalne manipulacije, one nee uvijek biti najefikasnije strategije za odreeni memorijski zadatak. Neke od strategija ne odgovaraju odreenom stilu uenja, pa u tom sluaju one nee biti efikasne. Ovdje opisane memorijske manipualcije su uoptene; kako bi bile uspjenije, potrebno je modifikovati ih prema odreenom memorijskom zadatku. Poznavanje nekoliko manipulacija pomae u pripremi studenata za raznovrsne memorijske situacije. Mnoge od strategija mentalnih manipulacija opisanih u narednim odjeljcima ovog poglavlja pominju se i na drugim mjestima, na primjer u poglavlju o Pamenju, kao i u drugim odjeljcima u poglavlju Strategija uenja opte svrhe. Obraene su sljedee teme: manipulacije atributima, asocijativne manipulacije, manipulacije pronalaenjem i manipulacije retencijom.

59

Manipulacije atributima
Manipulacije atributima odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije koju treba zapamtiti. Manipulacije atributima su osmiljene da pospjee upamivanje vie atributa nego to biste inae uoili. to vie atributa ukljuite u memorijski trag, tim bolje. Svaki dodatni atribut prua jo jedan nain da se pronae trag (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93). to je vie svojstava sauvano u pamenju, to je jai memorijski trag i bolje ete razumjeti materijal. Manipulacije atributima su korisne za uenje informacija koje su isprva teke ili nezanimljive, ili koje se moraju upamtiti posebno detljano (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93). Sljedee strategije manipulacije atributima su preuzete od Hermana, Rajbeka i Gutmana(1993), uz neke dodate primjere. Izmamljivanje osjeanja Usredsredite se na osjeanja sree, bijesa, itd. pri upamivanju informacija. Izvucite na povrinu ta osjeanja kada ponavljate i prisjeate se informacija. Ocjenjivanje atributa Napravite ocjene vezane za prirodu elemenata. Na primjer, ocjenite koliko bogato zvui svako od imena koje treba da nauite (kao to Abercrombie zvui imunije od, recimo, Smith) (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93). Opis Koristite rijei koje stimuliu ula da verbalno opiete ono to planirate da nauite. Prouavajte svoj opis iznova i iznova. Na primjer, stijena je vrlo gusta i teka, ima crne, bijele i ruiaste minerale i ima grubu hrapavu povrinu. Analiza znaenja (semantika) Razmotrite znaenje informacije i suptilne varijacije u znaenju. Na primjer, da biste zapamtili da je Bill mehaniar, analizirajte znaenje rijei mehaniar: onaj koji popravlja mehanizme, obino automobilske, ali i druge maine (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93). Fonetska analiza Ponavljajte glasove u informaciji ili u sa njom povezanim rijeima. Na primjer, kako biste zapamtili da je granit vulkanska stijena, izgovorite slogove vul-kan-ska i ponavljajte ih. Odredite prioritete Razmotrite relativnu vanost informacija koje treba zapamtiti. Na primjer, imajte na umu da je zapamtiti sastanak sa profesorom vanije nego zapamtiti klupsko okupljanje. Postavljajte pitanja Postavljajte pitanja ko? ta? gdje? kada? kako? i druga pitanja kako biste upamtili informaciju. Na primjer, kako biste zapamtili da se istraivanje vaeg profesora fokusira na fiziologiju mozga, postavite mu dosta pitanja o tome. Povezivanje sa linim iskustvom Poveite nove informacije sa vama lino: vaim osjeanjima, uverenjima ili prolim iskustvima. Na primjer, da biste zapamtili detalje o Drugom svjetskom ratu, poveite ih sa svojim osjeanjima o ratu ili lanovima vae porodice koji su moda sluili u ratu. Vremensko ureivanje Razmotrite vremenski period koji je protekao izmeu izlaganja razliitim informacijama. Na primjer, proteklo je pet minuta izmeu susreta sa Daveom i Cassie, i deset minuta izmeu susreta sa Cassie i Marge. Razumijevanje iz viestrukih izvora

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

60

 Pristupite novim informacijama iz nekoliko perspektiva kako biste poboljali razumjevanje. Na primjer, da biste zapamtili informacije za govor, nauite ih iz vie izvora. Vizuelna analiza Usredsredite se na vizuelne odlike informacija koje treba nauiti, povezujui slova informacije sa vizuelnom slikom informacije ili neke povezane informacije. Na primjer, kako biste zapamtili da je bazalt vulkanska stijena, zamislite v kao obrnut vulkan, ans kao niz vukanskih ostrva poput Havaja, itd.

1. Panja i sluanje

Asocijativne manipulacije
Asocijativne manipulacije povezuju razliite memorijske tragove, ime pomau u njihovom biljeenju i prisjeanju. Korisne su za pamenje povezanih informacija ili informacija koje su teke za razumijevanje (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993). Asocijativne manipulacije su podjeljene u dvije kategorije. Jednostavne asocijativne manipulacije su najbolje za ograniene informacije i koriste samo dva meusobno povezana traga. Jednostavne asocijativne manipulacije ukljuuju verbalno asociranje, prole i sadanje dogaaje, smislene veze, fonetske veze i vizuelne veze. Organizacione manipulacije ojaavaju elemente u jednom tragu i asocijacije izmeu njih. Koriste se kada informacije koje morate nauiti obrazuju specifinu strukturu (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 96). etiri organizacione manipulacije su grupisanje, prikazivanje kroz dijagram, nizanje i prostorno ureivanje. Za dodatne asocijativne tehnike, vidi odjeljak Asocijativne strategije. Verbalne asocijacije Verbalne asocijacije mogu direktno ili indirektno da poveu elemente nekog spiska na osnovu samih rijei. Na primjer, da biste zapamtili mlijeko, sir, hljeb i puter sa spiska za kupovinu, sjetite se da su mlijeko i sir povezani zato to su mlijeni proizvodi, sir i hljeb su povezani kao topli sendvii sa sirom, a hljeb i puter su povezani. Proli i sadanji dogaaji Poveite sadanje (nove) i prole (stare) dogaaje. Na primjer, poveite predavanje o marketingu sa iskustvima koja ste stekli tokom letnje prakse prole godine. Smislene veze Potraite slinosti, razlike ili druge smislene veze izmeu dva elementa koje treba zapamtiti. Na primjer, kako biste zapamtili da je jedna zemlja u ratu, zabiljeite druge zemlje koje uestvuju u sukobu. Fonetske veze Potraite glasovne slinosti izmeu dva elementa koje treba zapamtiti. Na primjer, panske rijei za crveno i oko zvue slino: rojo i ojo. Vizuelne veze Potraite slinosti u slovima koje ine dvije rijei koje treba zapamtiti. Na primjer, uoite slinosti izmeu dvije zemlje koje treba upamtiti, kao to su Gana u Africi i Gvajana u Junoj Americi. Grupisanje Organizujte elemente u skupove zasnovane na slinim znaenjima ili glasovima. Na primjer, kako biste zapamtili da su Spenser, Morgan i Tyler bili kulturni evolucionisti ali Dunnell i Holland su darvinovci u antropologiji, zapamtite da prva grupa ima glas r a druga grupa ima glas n. Vidite Strategije grupisanja za vie metoda. Prikazivanje pomou dijagrama Koristite grafikone, uzajamno presjeene krugove i druge dijagrame da skicirate odnos elemenata koje treba upamtiti. Na primjer, da biste zapamtili da su kvarc, mika i feldspat silikatni minerali, dok su hematit i limonit oksidni minerali, grupiite ih u dvije kategorije i nacrtajte krugove oko svake grupe.

2. Pamenje - memorija

61

Nizanje U glavi uredite elemente prema logikom redu ili prema redu u kom ste se sa njima susretali. Na primjer, uredite dijelove govora po redu u kom ih treba prei: tvrdnja koja treba da privue panju, teza, pregled, razrada, rezime i zavrna izjava. Prostorno ureivanje Uoite prostorno ureenje elemenata koje treba zapamtiti. Na primjer, da bista upamtili nazive grupa prljenova, krenite od vrata nanie.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Manipulacije strukturom pronalaenja informacija

Prema Herrmanu, Rejboku i Gutmanu (1993), strukture pronalaenja najvie odgovaraju informacijama koje se moraju savreno zapamtiti. esto je sluaj da manipulacije strukturom pronalaenja biljee informacije uspjenije nego panja, ponavljanje, atributne i asocijativne manipulacije. Postoje etiri tipa struktura pronalaenja, od kojih se svaka razlikuje po primjenljivosti i lakoi primjene: elaboracija, redukcija, transformacija i tehnika struktura. Manipulacije mogu obuhvatati i kombinaciju ovih metoda. Elaboracione manipulacije su meu najlakim za upotrebu. Ove strukture se grade na informaciji koju treba zapamtiti putem njenog kombinovanja sa dodatnim informacijama. Dodatne informacije pruaju ifru koja pospjeuje pamenje. Zbog toga, sama elaboraciona struktura mora biti upamena u potpunosti kako bi manipulacija bila efikasna: elaboracione strategije ukljuuju akrostihne manipulacije, ad hoc manipulacije, verbalnu medijaciju, slikovnu elaboraciju, brojanu elaboraciju, iznoenje principa, ismijavanje, stvaranje reenica i stvaranje pria. Dodatne elaboracione manipulacije su opisane na drugim mjestima u ovom poglavlju: vizuelni svijet slika (vizuelno asociranje), rimovanje i pjesme, povezivanje imena i mnemonika pomagala. Redukcione manipulacije su zasnovane samo na dijelu originalne informacije. Redukcione manipulacije su krae i obino lake za pamenje nego elaboracione manipulacije. Meutim, mogu biti dvosmislenije nego elaboracioni metodi. Nekoliko primjera redukcionih manipulacija obuhvata: skraivanje, izbjeljivanje, kodiranje prema prvom slovu, redukciju reenice i iznoenje rezimea (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993). Transformacione manipulacije su tee za upotrebu zato to mijenjaju oblik originalne informacije, iako je transformisana informacija povezana sa originalnim materijalom. Meutim, mogu biti manje dvosmislene od redukcionih metoda i krae od elaboracionih struktura. Transformacije su moda najbolje strukture pronalaenja za razumijevanje i usvajanje, i stoga im se moe dati prednost u situacijama kada informaciju treba razumjeti, a ne samo registrovati. Pet transformacionih manipulacija je opisano nie: nalaenje sinonima, nalaenje kontrasta, nalaenje lana klase, nalaenje homofona i sveobuhvatno generisanje (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993). Tehnike manipulacije, koje su zasnovane na unaprijed memorisanim strukturama, spadaju meu najteim za upotrebu. Nazivaju se tehnike zato to zahtjevaju prethodnu pripremu i uputstva. Za razliku od drugih oblika struktura pronalaenja, specijalne eme kodiranja koje se koriste u tehnikim manipulacijama nisu povezane sa novim materijalom koji treba nauiti. Uprkos posebnom trudu potrebnom za upotrebu tehnikih manipulacija, pokazale su se kao vrlo efikasne u poboljanju rada pamenja. Veze, vezane rijei, loci (kua pamenja) i konverzije broj-slovo su etiri tehnike manipulacije. Akrostihne manipulacije Ovaj tip manipulacija je slian PRVOJ mnemonikoj strategiji opisanoj u daljem tekstu. Kratka pjesma ili stih je sainjen koristei svako slovo novog elementa tako da oformi rije koja opisuje taj element. Na primjer, da biste zapamtili Bilovo ime, razradite ga tako to ete rei da je Bil Bledi Interesantni Luizijanac. Ad hoc manipulacije Ad hoc manipulacija koristi krae ili due pjesmice. Postoje objavljene zbirke uobiajenih ad hoc manipulacija korienih za upamivanje odreene informacije (npr. Pugh, 1970). Na primjer, Kolumbo preplovi daleke puine, hiljadu etiristo devedeset druge godine. Verbalna medijacija

62

 Poveite pojam sa rijeju koja ima utvrenu vezu sa njim. Na primjer, kako biste zapamtili da Bill baca dobru spinovanu loptu, poveite bejzbol sa rundom sa spinovanom loptom. Slikovne elaboracije Slikovne elaboracije mogu imati etiri oblika. Kolorne manipulacije obuhvataju slikovno prikazivanje pojma koji treba zapamtiti u jednoj boji na podlozi razliite boje. Na primjer, da biste zapamtili neuron, naslikajte ga u neutralnoj boji na crvenoj pozadini. Boje sa maniplacijama osjeanjima obuhvataju prikazivanje pojma u boji koja simbolie vaa osjeanja ili emocije o njemu. Na primjer, da biste zapamtili pojam koji vam se ne dopada, naslikajte ga crvenom bojom. Grafike manipulacije obuhvataju mentalno zamiljanje slova rijei koju treba zapamtiti. Na primjer, da biste zapamtili ime neke osobe, vizuelno zamislite slova u mislima. Manipulacije vizuelne integracije obuhvataju razvijanje pojma u vizuelnu sliku. Na primjer, da biste zapamtili ime Deng Xiao-ping, zamislite metak koji udara u zvono (ding), metak koji razbija balon (pau) i metak koji udara u zid (ping).

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Brojane elaboracije Koristite uobiajene numerike iskaze (telefonski brojevi, valute, godine, potanski kodovi, itd.) da zapamtite brojeve. Na primjer, da biste zapamtili procenat azota i kiseonika u atmosferi, 78% i 22%, zapiite ih kao novani iznos $78,22. Iskazivanje principa Potraite i opiite emu ili pravilnost u novom materijalu. Na primjer, nakon to ste odgledali pozorini komad, utvrdite da li je u pitanju komedija ili tragedija i opiite aspekte komada koji su vas doveli do tog zakljuka. Ismijavanje Nainite pojam koji treba upamtiti to smjenijim ili duhovitijim to je mogue. Pokuajte da pretvorite pojam u smijeno ime ili igru rijei. Na primjer, Pera-dera ili Ivan-bonvivan. Obrazovanje reenica Upotrijebite nove informacije kao dio istinite ili netane reenice. Tana reenica je korisna za povezivanje bliskih pojmova. Neispravna reenica bi trebalo da bude upadljivo neistinita kako biste izbjegli mjeanje sa injenicama. Na primjer, da biste zapamtili novog poznanika, razvijte reenicu kao to je Upravo sam upoznao Johna Gatesa, elektriara iz Klivlenda. Smiljanje pria Izmislite priu koja sadri nove informacije. Opet, ona moe biti istinita ili lana. Na primjer, Alan Turing je razvio prvi digitalni raunar, Colossus, kako bi razbio nacistike ifre tokom Drugog svjetskog rata. Skraenice Pomou nekoliko slova iz dotine rijei, napravite krau rije. Na primjer, zapamtite foto umjesto due fotosinteze. Izbjeljivanje Zamislite novi pojam u crno-bijelom. Na primjer, da biste zapamtili antikih sedam svjetskih uda, zamislite ih bez boje. ifrovanje prema prvom slovu Rasporedite prva slova svakog pojma na spisku u akronim. Dobro poznati primjer je HOMES

63

(kue) za pamenje pet Velikih jezera (Huron, Ontario, Michigan, Erie, Superior). Ova strategija je detaljnije prikazana u odjeljku Mnemonika pomagala.

1. Panja i sluanje

Skraivanje reenica Oformite nove rijei od prvih slova svakog pojma na spisku. Stavite nove rijei u reenicu. Dobro poznat primjer je Every Good Boy Does Fine za pamenje linija violinskog kljua u muzici. Ova strategija je detaljnije prikazana u odjeljku Mnemonika pomagala. Iznoenje rezimea Odaberite kljune rijei iz prie ili odlomka teksta koje odslikavaju sveukupnu temu ili sutinu materijala. Na primjer, tekst o dva tipa elija moe se sumirati pomou dvije kljune rijei eukariote i prokariote. Pronalaenje sinonima Zamijenite pojam koji treba zapamtiti najprikladnijim, i najlakim za pamenje, sinonimom. Na primjer, da biste zapamtili da je neka zemlja demokratska, u ponavljanjima je oznaavajte i kao slobodnu dravu. Pronalaenje antonima Zamijenite pojam koji treba zapamtiti odgovarajuim antonimom. Na primjer, da biste zapamtili da je neka zemlja totalitarna, u ponavljanjima je oznaavajte kao totalitarnu i neslobodnu dravu. Pronalaenje pripadnika klase Poveite pojam sa rijeima koje su u istoj klasi ili kategoriji sa pojmom. Na primjer, da biste zapamtili da je neka zemlja demokratska, ponavljajte njen naziv sa drugim poznatim demokratskim dravama poput Kanade i Sjedinjenih drava. Uopteno generisanje Ova strategija koristi kombinacije etiri ostale transformacije kako bi odrazila sve mogue odnose i zvuke informacije koju treba nauiti. Veze Utvrdite veze izmeu parova pojmova na ureenoj i neureenoj listi. Vidite Povezivanje (Sistem povezivanja) u Asocijativnim strategijama za potpuniji opis. Rijei-oznake Oznake mogu biti alfabetske, verbalne ili slikovne. Oznake predstavljaju brojeve na spisku (npr. 1 = sunce, 2 = cipela, itd.). Koriste se da pokrenu asocijacije na pojmove koji su zaista na listi. Vidite Rijeioznake u Asocijativnim strategijama za potpuniji opis. Loci (kua pamenja) Kako biste zapamtili spisak pojmova, zamislite vama poznatu graevinu i smjestite po jedan pojam sa spiska u svaku od prostorija. Vaa kua pamenja moe biti dom, crkva, kancelarija, grad ili pejza, dok god je dotini locus (lat. mesto) lako zapamtiti i vizuelno sebi predstaviti. Dok su mentalne slike memorijskih loci esto dovoljni okidai pamenja, student moe i skicirati loci i za njih vezane pojmove. Na primjer, da biste zapamtili hindu bogove, moete da osmislite sljedeu kuu pamenja.

2. Pamenje - memorija

Brahma

iva

Vinu

Durga

Kali

Lakmi

64

Konverzija broj-slovo Brojevi i slova se zamjenjuju prema unaprijed odreenoj emi: 1 = t, d, , d 2 = n, nj 3=m 4=r 5 = l, lj 6=g 7 = c, k, , 8 = f, v, h 9 = p, b 0 = z, s, ,

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Vokali se ne koriste. Da biste zapamtili neki broj, koristite ifrovana slova da obrazujete navodeu rije. Dodajte vokale da obrazujete navodeu rije, ako je potrebno. Na primjer, da biste zapamtili broj poput godine kada se Kolumbo iskrcao u Novom svijetu, 1492, koristite slova t, r, b i n da obrazujete navodeu rije turban. Da biste zapamtili rije, koristite ifrovane brojeve da obrazujete navodei broj. Na primjer, da biste zapamtili naziv kompjuterskog mogula Billa Gatesa, obrazujte ifrovani broj 955-610.

Manipulacije retencijom (zadravanjem)

Razliiti tipovi informacija zaboravljaju se razliitom brzinom (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993). Na primjer, akcije koje se temelje na vjetinama, kao to je vonja auta pamte se beskonano, kao i neki oblici znanja steeni u koli, kao to je itanje i pisanje. Namjere, meutim, imaju tendenciju da se slabo zadravaju. Dogaaji se mogu dobro zadravati u pamenju ili ne. Manipulacije retencijom pokuavaju da preduprede zaboravljanja usljed neraspoloivosti i nepristupanosti. Postoji tek nekoliko retencionih strategija, a njihova primjenljivost je po prirodi opta. U ovom trenutku ne postoje strategije koje su usmjerene na specifine memorijske zadatke opisane u prethodnom pasusu. Periodino obnavljanje, izbjegavanje slinih informacija, odgovarajui san i odmor, i predvianje situacije u kojima e prisjeanje biti potrebno jesu opte retencione strategije. Za vie informacija o uzrocima zaboravljanja, pogledajte Uvodne informacije o pamenju.

Periodino obnavljanje Kako bi izbjegao zaboravljanje informacija koje su nezanimljive ili nepoznate, student mora da periodino obnavlja. Retencija poinje iznova svaki put kada se neko pamenje u potpunosti iznova biljei. Obnavljajte esto dok niste u stanju da se prisjetite informacije na nivou potrebne tanosti; shodno tome, moete rjee da obnavljate ukoliko nastavite da se adekvatno prisjeate informacije. Pametno je da obnavljanje obuhvati neke od vaih prvobitnih manipulacija biljeenjem, kao to su jaina, atributi, asociranje i strukture pronalaenja. Predupreuje gubitak usljed propadanja, izmjene, mjeanja, potiskivanja i neuenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 110). Izbjegavanje slinih informacija Kako biste izbjegli zaboravljanje novih informacija koje se mogu pomijeati sa starim memorijskim tragovima, izbjegavajte da uite informacije koje su sline po sadraju. Na primjer, ako moete izbjei, ne pokuavajte da uite istovremeno, ili jedan za drugim, dva strana jezika ili detalje dva izuzetno povezana projekta na poslu. Sprjeava gubitak usljed mjeanja, potiskivanja i neuenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 110-111).

65

San ili odmor Kako biste izbjegli zaboravljanje nove informacije koja se moe pomijeati sa starim memorijskim tragovima, ako e do retencije doi tokom kratkog vremenskog perioda (npr. jedan do dva dana), spavajte to je vie mogue tokom perioda retencije. Spavanje vam omoguava da izbjegnete susret sa novim informacijama koje bi se mogle mjieati sa onim to ste nauili ili koje bi vas mogle navesti da potisnete ono to ste nauili kako biste razmotrili novouoene informacije. Odlae propadanje memorijskog traga i sprjeava zaboravljanje usljed mijeanja, potiskivanja i neuenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 111). Predvianje situacija u kojima se treba prisjetiti Kako biste izbjegli zaboravljanje informacija usljed stresa i pritiska ili zbog straha od zaboravljanja pod vremenskim ogranienjem, predvidite situacije u kojima e biti potrebno da se prisjetite tih informacija. Pokuajte da zamislite situacije u kojima se od vas moe traiti da se sjetite. To e vam pomoi da se pripremite da prepoznate, pri obavljanju dotinog zadatka, navodeih tragova koji su bili prisutni tokom uenja, i stoga stimuliete sjeanje da se pojavi kada je potrebno. Sprjieava zaboravljanje usljed neuoavanja nagovjetaja za pronalaenje memorijskih tragova (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 111). Uinite blago neprijatna sjeanja upadljivim Kako biste izbjegli zaboravljanje neprijatnih informacija, pokuajte da taj materijal uinite upadljivijim. Neprijatna sjeanja ukljuuju pisanje zahvalnica ljudima koje ne volite ili informacije o uznemirujuim aktuelnim dogaajima. Ako imate neprijatan memorijski zadatak koji ne elite da zaboravite ... preduzmite korake koji e dovesti do toga da ne potisnete misli o tom sjeanju. Ti koraci mogu obuhvatiti razmiljanje o razlozima zato elite da zapamtite neprijatnu informaciju ili posljedicama koje e usljediti ako ne uspjete da se sjetite. ... Sprjeava potiskivanje, naknadnu izmjenu, namjerno zaboravljanje (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 111).

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

2.3.5. Asocijativne strategije

Asocijativne strategije za pamenje funkcioniu na tvrdnji - da bi se bilo koja nova informacija na najbolji nain mogla zapamtiti, ona mora biti povezana (asocirana) sa neim drugim. Povezivanje se deava zato to se nova informacija vezuje za raniju, poznatu informaciju ili za laku informaciju. Asocijacije pojaavaju snagu memorijskih tragova i pruaju strukturu za pronalaenje.
Ovom prilikom je razmotreno nekoliko asocijativnih strategija: vizuelno asociranje (vizuelni svijet slika), strategija zamjene rijei, povezivanje (sistem veza), poreenje, pojmovne kartice, rijei-oznake, rime i pjesme, povezivanje imena, udesni auto pamenja i mnemonika pomagala. Dodatne asocijativne manipulacije su ukratko opisane u nastavku poglavlja.

2.3.5.1. Vizuelno asociranje i Vizuelni svijet slika

Stvaranje svijeta slika je sposobnost da se stvore mentalne slike stvari koje su prethodno viene ili mogu biti vizuelno zamiljene. Vizuelne asocijacije (REFERENCA) se koriste da olakaju upamivanje kada se stare, poznate slike povezuju sa slikama informacija koje treba upamtiti. Studenti esto koriste ovaj metod nesvjesno kao sredstvo za pamenje informacija. Mogu postati uspjeniji ako prepoznaju ovaj proces i porade na tome da slike uine ivljim. Materijal iz raznovrsnih predmeta se moe simbolizovati i upamtiti korienjem vizuelnih asocijacija. Apstraktni pojmovi i dogaaji kao i stvari mogu se unijeti u memoriju pomou ove strategije. Vizuelno asociranje je slino vizuelnoj elaboraciji, osim to se vizuelna asocijacija oslanja na povezivanje slika koje ve postoje u pamenju dok vizuelna elaboracija to ne ini. Pored toga, vizuelno asociranje obino obavlja sam student i ono se obino ne zapisuje.

Pogledaj dio o vizuelnoj elaboraciji

u ovom poglavlju

66

Uputstva za strategiju vizuelnog asociranja su sljedea: Odredite novu informaciju koju treba zapamtiti. Odredite sliku iz postojeeg znanja koja vas podsjea na novu informaciju. o Neka slika bude velika, sa pretjerano naglaenim svojstvima i poveana do neobinih ili neprirodnih razmjera. o Neka slika bude to je mogue bizarnija ili neobinija. o Napravite asocijacije koje se razlikuju od onoga to bi se moglo oekivati. o Slike mogu biti statine ili, jo bolje, animirane. Kada se pokret doda mentalnoj slici, to pomae umu da zadri informaciju. o Dodajte zvuke ili mirise slici ako moete.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Dva primjera ilustruju kako bismo mogli da primjenimo memorijsku strategiju vizelnog asociranja. Da biste zapamtili da se Bostonska ajanka odigrala 1773, zamislite prekomorski brod sa kostimiranim ljudima koji bacaju kutije aja preko palube. Iznad broda zamislite brojeve 1773 kako svjetle na neonskom znaku na nebu. Osjetite miris morske vode i posluajte zvuk uzburkanih talasa. Da biste zapamtili dijelove raunarskog centralnog procesora (aritmetiko-logika jedinica, upravljaka jedinica, sat, registri i bus), zamislite velik, buan ut autobus koji ostavlja ljude ispred kancelarije, gdje upravnik izdaje nareenja, zaposleni grozniavo radi na matematikim problemima i unosi odgovore u ogromne plave registre, a ogroman neonski digitalni sat visi iznad glava svih.

2.3.5.2. Strategija zamjene rijei

Strategija zamjene rijei (REFRENCA) je slina vizuelnom asociranju. Ali za razliku od vizuelnog asociranja, strategija zamjene rijei se koristi za pamenje informacija koje se ne mogu brzo zamisliti, kao to su apstraktne informacije, tehnike rijei, strane rijei, brojevi, imena i nepoznate rijei. Rije koja ne stvara nikakvu sliku biva povezana sa dobro poznatom rijei koja ima sliku i zvui kao dio rijei koju treba zapamtiti. Ta slika se potom koristi za pamenje prvobitne rijei. Klju za korienje strategije zamjene rijei je mata. esto je teko nai rije za zamjenu i sliku koja se lijepo uklapa. Studenti bi trebalo da zapamte da je zamisao da se pronae nagovjetaj ili asocijacija koja e funkcionisati. Nije bitno koliko je ekscentrina slika sve dok je efikasna. Uputstva za upotrebu strategije zamjene rijei su sljedea. Odredite rije ili termin koji treba upamtiti. Sjetite se neke dobro poznate rijei s upeatljivom slikom koja zvui slino novoj rijei. Koristite smjernice date u Vizuelnom asociranju za razvijanje efikasne slike. Poveite sliku s novom rijei. Kako biste zapamtili da su krabe ljuskari, zamislite krabu kako jede, nosi ljusku jajeta ili hoda po velikoj ljusci jajeta. Kako biste zapamtili dijelove cvatne biljke, mogu se koristiti tri rijei i slike za zamjenu. o Za peteljku, zamislite cvijet na neijem potiljku. o Za pranik, zamislite ovjeka iz sanitarnog preduzea kako zaprauje neku prostoriju protiv tetoina. itavi zvuci povezani sa prskanjem i miris hemikalija ine sliku ivljom. Zapraivanje se moe blie povezati s cvjetovima ako zamislite sliku cvijeta koji vene u zapraenoj prostoriji. o Za tuak, zamislite dva namrgoena cvijeta u tui.

Slijede dva primjera strategije zamjene rijei.

67

2.3.5.3. Povezivanje (sistem veza)

Povezivanje, poznato i kao sistem veza (REFERENCA), memorijska je strategija u kojoj se stvaraju mentalne slike ili asocijacije za po dva elementa. Prvi element pomae nam da se sjetimo drugog, drugi element nam pomae da se sjetimo treeg, i tako dalje dok se ne napravi lanac asocijacija za onoliko elemenata koliko je potrebno zapamtiti. Ova strategija se moe koristiti za raznovrsne predmete, a naroito je korisna za pamenje spiskova podataka. Uputstva za upotrebu strategije povezivanja su sljedea. Odredite spisak podataka koje treba zapamtiti. Uredite spisak elemenata prema odreenom redosljedu, ukoliko tako treba da se zapamte. Pogledajte prvi par elemenata. Stvorite ivu mentalnu sliku koja povezuje ta dva elementa. Pogledajte informacije o strategiji vizuelnog asociranja za prijedloge o stvaranju efikasnih mentalnih slika. Pogledajte sljedei par elemenata, koji su pod brojem dva i tri na spisku. Razvijte ivu mentalnu sliku koja ih povezuje. Ponavljajte ovaj proces sve dok svi elementi spiska ne budu povezanii.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Sljedea ilustracija strategije povezivanja se koristi za pamenje dijelova uha koji prenose zvune talase do mozga (bubna opna, eki, nakovaj, uzengija, ovalni prozor, kohlea/pu i sluni nerv). Pomou mentalnih slika, ovi elementi se povezuju na sljedei nain: Zamislite da bubanj udara ogroman eki.

Zamislite eki kako lei ispod nakovnja.

Zamislite nakovanj kako jae konja sa stopalom u uzengiji.

Zamislite kako se uzengija zanjie i razbije ovalan prozor.

68

1. Panja i sluanje

Rije cochlea (lat. pu) nije lako vizualizovati, tako da bi student mogao ili da zamisli slovo c pomou ovalnog prozora, ili bi mogao da zamisli pua kako puzi kroz ovalan prozor budui da cochlea podsjea na pua.

2. Pamenje - memorija

Zamislite pua kako jae munju koja predstavlja nekoliko slova n povezanih zajedno. N oznaava nerv i elektrohemijski nervni impuls.

2.3.5.4. Strategija poreenja

Strategija poreenja obuhvata pronalaenja slinosti, bilo figurativne ili bukvalne, izmeu dvije stvari koje se moraju povezati i zapamtiti. Ova strategija je naroito efikasna za pamenje specifinih detalja ili vanih funkcija ili pojmova. Moe se primjeniti na gotovo sve predmete. Ako je mogue pronai neki zajedniki odnos izmeu dvije stvari, lake ih je zapamtiti. Strategija poreenja se esto nesvjesno koristi kao memorijsko sredstvo. Razmotrite naine na koje bi se ova strategija mogla koristiti svjesnije. Ovdje su data opta uputstva za upotrebu strategije poreenja. Budite kreativni i smislite druge naine da se porede elementi koje treba upamtiti. Odredite elemente koje treba upamtiti. Potraite slinosti izmeu tih elemenata. Neki od prijedloga su: o Slini glasovi u nazivima elemenata o Slina slova u nazivima elemenata o Broj slova u nazivima elemenata o Broj slogova u nazivima elemenata o Abecedni redosljed elemenata o Prethodna iskustva ili prethodno znanje

69

2.3.5.5. Pojmovne karte (fle ili indeksne karte)

Strategija pojmovnih kartica se bavi vjetinom prepoznavanja pojmova ili termina. Kod ove strategije memorisanja, jedan podatak se ispisuje na prednjoj strani kartice a drugi, sa njim povezan podatak se ispisuje na pozadini. Jedna strana kartice se potom koristi kao pomo za pamenje informacija sa druge strane. Pojmovne karte se jo nazivaju i fle karte ili indeksne karte. Pojmovne karte su svestrana strategija koja se moe koristiti za bilo koji predmet uenja. Dobra je strategija za pamenje uparenih informacija kao to su rijei i definicije, dogaaji i datumi, ljudi i ostvarenja, i rijei maternjeg jezika sa prevodima na strani jezik. Moe se ak i kombinovati s drugim memorijskim strategijama kao to su vizuelna elaboracija, vizuelno asociranje. Slian metod je strategija nizanih spiskova pojmova, gde se svi termini niu na zasebnim karticama a ne na jednom paretu papira. U poreenju s metodom nizanog spiska pojmova, pojmovne karte su lake za manipulaciju ali zauzimaju vie prostora. Koraci za pisanje pojmovnih kartica su: Zapiite termin ili pojam na jednoj strani karitce veliine 7 x 12 cm. Studenti mogu i da upotrijebe neki simbol na prednjoj strani kartice kako bi pomogli asociranje i podstakli pamenje. Zapiite definiciju ili opis termina ili pojma na drugoj strani kartice. o injenini podaci koji se postavljaju na pozadinu indeksnih kartica bi trebalo da budu saeti i konkretni. o Duge definicije i objanjenja oteavaju povezivanje novih podataka sa starim informacijama. Dodajte primjer primjene dotinog termina uz opis na pozadini kartice. Vjebajte odreivanje definicije ili opisa putem ponavljanja.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Dva primjera pojmovnih kartica data:

Prednja strana: Teorija Zadnja strana: Bilo kakav apstraktan prikaz ili objanjenje pojave. (pr.) Teorija relativnosti (pr.) Teorija evolucije Prednja strana: 8. amandman Zadnja strana: Kaucije, globe, kazne (1791)

2.3.5.6. Rijei-oznake
Strategija rijei-oznaka bavi se vjetinom memorisanja spiskova. Koristi se pri memorisanju spiskova podataka koji moraju odrati odreen numeriki redosljed (npr. stavks #1 na spisku mora biti prva, potom stavka #2, itd.). Strategija rijei-oznaka koristi kljune rijei i vizuelno asociranje kako bi se upamtile stavke nekog spiska. Rijei-oznake su rijei koje se koriste za pamenje broja neke stavke na spisku. To su rijei koje se lako pamte i vizuelno prikazuju. Rijei-oznake se povezuju sa kljunim rijeima za svaku od stavki na spisku.

70

Ovo je asocijacijska strategija zato to su rijei-oznake neto to se ve zna a povezuju se sa kljunim rijeima na spisku koje treba upamtiti. Uputstva za strategiju rijei-oznaka data su nie. Smislite rije-oznaku koju ete povezati sa svakim brojem na spisku. Postoji nekoliko naina da se osmisle rijei-oznake. o Jedan nain je da se koriste poznate rijei koje se rimuju sa brojevima i koje stvaraju ive slike u mislima: - - - - - - - - - - 1 = medan 2 = sva 3 = pri 4 = zefiri 5 = let 6 = vijest 7 = gledam 8 = ko sam 9 = krevet 10 = treset

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

o Jo jedan nain je da se koriste rijei ije slike podsjeaju na dotini broj: - - - - - - - - - - - - 1 = arobni tapi 2 = labud 3 = djetelina s tri lista 4 = sto s etiri noge 5 = petokraka zvijezda 6 = slonovska surla 7 = zastava na stubu 8 = pjeani sat 9 = lula koja se dimi 10 = palica i lopta 11 = pageti 12 = digitalni asovnik u podne

Odaberite kljunu rije ili ideju iz svake stavke u spisku. Poveite neku sliku s kljunom rijei ili idejom (vidi strategiju Vizuelno asociranje u ovom poglavlju za ideje). Dovedite u vezu rije-oznaku i sliku sa odgovarajuom stavkom na spisku. Proces prisjeanja e biti podstaknut ponavljanjem rimovanih rijei-oznaka, slike i stavke koju treba upamtiti.

71

2.3.5.7. Rimovani stihovi, pjesme i poezija

Ritam pjesme moe biti ispomo u zapamivanju odreene informacije. Strategija rimovanja pomae studentima da zapamte spiskove, pravila, proste injenice, pojmove i druge oblike informacija za gotovo svaki predmet. Rima je jo jedan oblik asociranja. Informacije se mogu povezati sa ritmom pjesme koju student ve zna, ili se inforamcije mogu ponavljati u ritmu koji je osmislio student. Veina studenata je upoznata s ovom strategijom, jer je veina uila abecedu pomou pjesmica i rime kao pomoi za pamenje. Ova strategija je naroito korisna kada se kombinuje za vizuelnim asociranjem. Da biste upamtili informacije pomou rimovanih stihova, pjesama i poezije, slijedite ove korake. Odredite nove informacije koje treba upamtiti. Pokuajte da poveete novu informaciju sa nekom pjesmom ili melodijom koju od ranije znate. Poznate melodije kao to je Old MacDonald ili Bingo su esto efikasne. Ako nijedna pjesma ne pomae, pokuajte da pretvorite informacije u obinu pjesmu. Ako ne moete da osmislite pjesmu, ponavljajte informacije u ritmu kako biste pomogli pamenje.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

2.3.5.8. Povezivanje imena

Pamenje imena je lake kada se imena poveu s drugim rijeima ili, jo bolje, djelima. Jedna od svrha ove strategije jeste da se povea pojedineva svijest i panja kada uje ili vidi nova imena. Ako je memorijski zadatak intencionalniji, rad pamenja tei da se pobolja. Poboljano pamenje imena je vano za socijalizaciju i za smanjivanje stresa pri susretu s novim ljudima. Strategije povezivanja imena mogu se koristiti individualno ili u grupnim kontekstima. Strategije povezivanja imena za pojedinanu upotrebu Ponavljanje o Kad god ujete ili vidite novo ime, ponovite ga naglas pri pozdravljanju te osobe. o Na primjer, moete da kaete, Pera Peri. Drago mi je to sam vas upoznao, Pero Periu. Potom ponovite ime nekoliko puta u mislima. Vizuelno zamiljanje o Kad god ujete ili vidite novo ime, zamislite u sebi neto to vas podsjea na dotino ime. o Na primjer, ako sretnete nekog ko se zove Ljiljana Zeevi, zamislite zeca kako preskae preko cveta ljiljana. Strategije povezivanja imena za grupnu upotrebu Grupni niz o Obrazujte krug od lanova grupe. o Svaka osoba se predstavlja na smjenu izgovarajui svoje ime uz jednu opisnu rije koja poinje prvim slovom njegovog imena (npr. Plavokosi Pera ili Visoka Vesna). o Nakon to se predstavila, svaka osoba ponavlja sva imena i opisne rijei ljudi koji su se predstavili prije nje. o Ova strategija je dobra za probijanje leda na poetnim sastancima neke grupe. Opisna rije omoguava da se doda humor zadatku, a aktivnost omoguuje da pamenje imena postane aktivniji proces.

72

Igra klupka o Obrazujte krug od lanova grupe. o Fasilitator grupe poinje igru bacajui klupko drugom lanu grupe i izgovarajui svoje ime. o Nastavite sve dok svi lanovi grupe ne kau svoje ime nekoliko puta. o Ponovo odigrajte igru, ali neka lanovi grupe izgovaraju ime osobe kojoj bacaju klupko.

1. Panja i sluanje

2.3.5.9. udesna auta sjeanja

udesna auta sjeanja (Ellis, 1994, str. 89) se koristi za pamenje spiskova od najvie dvanaest elemenata iz gotovo svakog predmeta. Moe se kombinovati sa vizuelnim asocijacijama da bi se pojaala njena efikasnost. Ova strategija je slina strategiji rijei-oznaka, osim to se dijelovi automobila koriste kao nagovjetaji za brojeve na spisku umjesto rimovanih stihova ili simbola. Uputstva koja daje Ellis (1994) za upotrebu strategije udesnog auto sjeanja jesu sljedea. Napiite spisak pomonih rijei za udesna auta sjeanja. Smislite nove dijelove za vrlo duge spiskove. o 1 = reetka (postoji samo jedna reetka) o 2 = farovi (postoje dva fara) o 3 = ukras na haubi (ima tri dijela) o 4 = vrata (ovo je auto sa etvoro vrata) o 5 = tokovi (ima pet tokova) o 6 = prozori (ima est prozora) o 7 = antena (hvata sedam stanica) o 8 = motor (u pitanju je veliki V-8) o 9 = volan (ima devet preki) o 10 = tabla s instrumentima (ima deset komandi) o 11 = pretinac (ima 11 pruga) o 12 = voza (moe da upamti 12 stavki) Odaberite kljunu rije ili ideju za svaku stavku na spisku ako su u pitanju stavke od vie rijei. Poveite svaku stavku sa spiska sa odgovarajuim dijelom auta. Ako redoslijed spiska nije bitan i stavke se mogu ispremjetati, uinite to kako biste efikasnije uklopili stavke sa spiska i dijelove auta koji su pomone rijei. Zabiljeite asocijaciju za svaku stavku sa spiska rijeima i/ili slikom. Proces prisjeanja e biti podstaknut ponavljanjem dijelova automobila koji su pomone rijei i odgovarajuih stavki sa spiska i obnavljanjem pisanih ili slikovnih asocijacija.

2. Pamenje - memorija

Ellis (1994) daje sljedei primjer koji ilustruje kako se strategije udesnog auta sjeanja koriste za pamenje informacija. Za predavanja iz psihologije, studenti moraju da memoriu spisak dvanaest tehnika pamenja. Budui da su mnoge stavke sa tog spiska duge, kljune rijei se odabiraju kako bi se upotrijebile u strategiji udesnog auta sjeanja. Kljune rijei su ispisane kurzivom.

73

Kreite se od optih ka posebnim idejama. Neka informacije budu smislene. Pravite asocijacije izmeu novih i starih informacija. Uite aktivno i uite jednom. Vizuelno prikaite sebi odnose meu idejama. Recitujte i ponavljajte nove informacije. Smanjite interferenciju pri uenju. Prouite nove informacije. Budite svjesni stavova. Rasporedite uenje na zadatke. Zapamtite neto drugo. Kombinujte tehnike pri pamenju.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

2.3.5.10. Mnemonika sredstva

Naziv mnemonika potie od grke rijei koja oznaava pamenje i odnosi se na upotrebu pomonog sredstva u cilju poboljanja efikasnosti pamenja. Ova strategija se koristi za kodiranje i prizivanje spiskova informacija. Stavke na spisku se mogu pamtiti po odreenom redu ili ne. Nagovjetajne rijei ili reenice se koriste u mnemonikoj strategiji. Rije ili izraz koji se koristi kao mnemoniko sredstvo ne bi trebalo da bude teak za pamenje koliko same stavke. To bi oigledno ponitilo svrhu strategije. Stoga, nastojte da nagovjetajne rijei ili izrazi budu to je mogue jednostavniji. Najee mnemoniko sredstvo, OUPOP strategija, koja obuhvata upotrebu prvog slova svake rijei na spisku za obrazovanje jedne nagovjetajne rijei. Ovaj metod je najlaki za upotrebu kada se stavke na spisku mogu rasporeivati tako da se obrazuje proste nagovjetajne rijei ili reenice. Povezivanje nagovjetajnih rijei sa nekom slikom takoe pomae u kodiranju i prizivanju. Ovu strategiju su osmisli Nejdel, umaker i Deler (Nagel, Schumaker i Deshler). Obrazujte pomonu rije. o Pomou poetnih slova rijei sa spiska obrazujte rije koja je lako pamtljiva. o Ispiite velikim slovima sva slova pomone rijei koja se nalaze na spisku. Ubacite slovo. o Ubacite novo slovo ako postojea slova sama po sebi ne obrazuju rije. o Malim slovima ispiite ono to ubacite kako bi bilo jasno da dotino slovo nita ne znai. Preuredite slova. o Ako redosljed stavki sa spiska nije bitan, preuredite slova kako biste obrazovali najlaku i najpamtljiviju pomonu rije. Obrazujte pomonu reenicu ili izraz. o Ako se ne moe obrazovati pomona rije, pomou poetnih slova rijei obrazujte reenicu ili izraz. Probajte sa kombinovanjem. o Iskombinujte prethodne metode kako biste pronali najpamtljiviju reenicu ili rije.

74

2.3.6. Strategije grupisanja

Strategije grupisanja obuhvataju kategorizovanje stavki koje treba upamtiti prema zajednikim odlikama ili nabrajanje nasuminih stavki prema loginijem redosljedu, lakem za pamenje. Strategije grupisanja se lako mogu kombinovati tako da pomognu pamenju. Nekoliko strategija grupisanja je ovom prilikom opisano: pisanje koncepta, ifrovanje pomou boja, kategorije, grupisanje, rasporeivanje po abecednom redu i kljune take. Koncepti ifrovanje pomou boja Kategorije Grupisanje Abecedni raspored Kljune take

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Koncepti Strategija koncepta obuhvata organizovanje informacija prema kljunim takama i propratnim detaljima. Korisno je sredstvo kada se veliki skupovi podataka moraju urediti radi lakeg memorisanja. Pisanje koncepta je naroito korisno ako materijal ne prati neku logiku emu. Zapamtite da je razumijevanje kljuan korak u procesu upamivanja, i iz tog razloga je vano da materijal koji treba zapamtiti bude ureen logiki.

Za potpune detalje o strategiji pisanja koncepta, pogledajte Pisanje koncepta u poglavlju o

voenju biljeaka. ifrovanje pomou boja Strategjia ifrovanja pomou boja obuhvata grupisanje informacija pomou vizuelnih stimulusa koje pruaju boje. Boja, a ne broj ili slova kao kod koncepata, koristi se za oznaavanje organizavanja podataka. Korisna je strategija kada student moe da unosi oznake na sam materijal. ifrovanje pomou boja je slino konceptima osim to se glavne ideje oznaavaju odreenom bojom, potkrepljujui detalji drugom bojom, druge podteme treom, itd. Ili, ideje vezane za jednu temu mogu se prikazati jednom bojom, ideje vezane za drugu temu nekom drugom bojom, itd. Pored upotrebe kao memorijskog pomagala, ifrovanje pomou boja se moe koristiti na razne druge naine.

Za vie detalja o ifrovanju pomou boja, vidi Voenje biljeaka, Organizacija i Upravljanje
vremenom. Jedan od naina za upotrebu ifrovanja pomou boja radi pomaganja pamenja putem ureivanja je prikazan i opisan. Ovaj primjer pomae u razlikovanju kljunih taaka od propratnih detalja i injenica. Sakupite materijal koji treba organizovati: biljeke s predavanja, rezimei poglavlja, itd. Izaberite kljune take materijala. Ako imate tekoa pri ovome, pokuajte s prouavanjem glavnih podnaslova u svakom od poglavlja u udbeniku. Oni vam mogu dati ideje za razbijanje materijala na glavne take. Obiljeite sve glavne take jednom bojom. Izaberite propratne detalje za svaku od glavnih taaka. Obiljeite sve propratne detalje drugom bojom. Izaberite najvanije injenice za svaki od potkrepljujuih detalja. Obiljeite sve injenice treom bojom. Preuredite ili prepiite materijal prema uspostavljenoj emi boja koristei olovke s mastilom u boji.

75

Svaka glavna taka bi trebalo da bude praena svojim propratnim detaljima, a svaki propratni detalj svojim injenicama.

1. Panja i sluanje

Koncept koji tako nastane izgledae ovako: o CRVENA GLAVNA TAKA Zeleni propratni detalj Plava injenica Plava injenica Zeleni propratni detalj Plava injenica o CRVENA GLAVNA TAKA Zeleni propratni detalj Plava injenica Zeleni propratni detalj Plava injenica Plava injenica Plava injenica

2. Pamenje - memorija

Sljedei primjer pomae u povezivanju srodnog materijala. Sakupite materijal koji treba organizovati: biljeke s predavanja, rezimei poglavlja, itd. Izaberite kljune take materijala. Ako imate tekoa pri ovome, pokuajte s prouavanjem glavnih podnaslova u svakom od poglavlja u udbeniku. Oni vam mogu dati ideje za razbijanje materijala na glavne take. Obiljeite svaku glavnu taku razliitom bojom. Izaberite propratne detalje za svaku od glavnih taaka. Obiljeite sve propratne detalje na jednu glavnu taku odgovarajuom bojom. Izaberite najvanije injenice za svaku od glavnih taaka. Obiljeite sve injenice odgovarajuom bojom. Preuredite ili prepiite materijal prema uspostavljenoj emi boja koristei olovke s mastilom u boji. Svaka glavna taka bi trebalo da bude praena svojim propratnim detaljima, a svaki propratni detalj svojim injenicama i svi treba da budu u istoj boji. Koncept koji tako nastane izgledae ovako: o CRVENA GLAVNA TAKA Crveni propratni detalj crvena injenica crvena injenica Crveni propratni detalj o PLAVA GLAVNA TAKA Plavi propratni detalj plava injenica Plavi propratni detalj plava injenica plava injenica

76

Kategorije U okviru strategije kategorija, rijei ili termini se uproavaju i kategorizuju prema bilo kojoj od generikih odlika koje se mogu prepoznati. Ova strategija se najee koristi kod memorisanja spiskova podataka. Cilj je upotrijebiti bilo koji zajedniki inilac koji se moe uoiti kako bi se napravili krai spiskovi, laki za pamenje od duih spiskova, teih za pamenje. Strategija kategorizacije se moe kombinovati s drugim strategijama grupisanja poput ifrovanja pomou boja i abecednog rasporeda. Uputstva za strategiju kategorizovanja su slijedea. Sastavite spisak termina, osoba ili pojmova koje treba upamtiti. Prouite spisak i potraite bilo kakve slinosti izmeu stavki. Slinosti mogu postojati u tipu termina (osobe, predmeti, mjesta, datumi) ili u samim terminima (poinju suglasnikom ili samoglasnikom, vlastite ili zajednike imenice, broj slogova). Podjelite glavni spisak na manje spiskove prema uoenim slinostima.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Primjer strategije kategorizovanja: Postoji deset termina koje treba znati za ispit iz istorije na temu Graanskog rata: o Monitor o rob o Grant o plantaa o gradovi o Lincoln o Jackson o pamuk o fabrike o Lee Termini se mogu grupisati prema tipu termina: o OSOBE: rob, Grant, Lincoln, Jackson, Lee o PREDMETI: Monitor, plantaa, gradovi, pamuk, fabrike Termini se mogu i grupisati prema sukobljenoj strani s kojom su povezani: o SEVER: Monitor, Grant, gradovi, Lincoln, fabrike o JUG: rob, plantaa, Jackson, pamuk, Lee Grupisanje Strategija grupisanja se koristi da se ne zaborave sredinje stavke sa spiska podataka. Kada se spisak memorie, prve dvije i posljednje dvije stavke na spisku je obino najlake zapamtiti. Stavke izmeu prvog i posljednjeg para je lake zaboraviti. Na primjer, na spisku od deset stavki, etiri e biti lako upamene a est e biti lako zaboravljeno.

77

PRVOBITNI SPISAK 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1. Panja i sluanje

lako se pamti OBNOVLJENI SPISAK List 1 1 2

lako se zaboravlja

lako se pamti

2. Pamenje - memorija

List 2

8 lako se zaboravlja

10

lako se pamti

lako se pamti

Grupisanje obuhvata razbijanje dugog spiska stavki na dva (ili vie) manja spiska. To smanjuje broj sredinjih stavki koje e najvjerovatnije biti zaboravljene. Grupisanje je slino strategiji kategorija, ali se u njemu stavke nasumino grupiu. Ova strategija se moe kombinovati s drugim strategijama grupisanja, kao to je ifrovanje pomou boja ili abecedni redosljed, po potrebi. Uputstva za strategiju grupisanja su jednostavna i konkretna. Odredite spisak informacija koje treba upamtiti. Podjelite taj spisak na dva ili vie manjih spiskova. Memoriite svaki novi podspisak pojedinano. Koristite memorijske strategije da zapamtite svaki od spiskova ako je potrebno.

Abecedni redoslijed Jedna od najjednostavnijih strategija za grupisanje podataka jeste abecedni raspored. Koristi se prvenstveno za memorisanje nasumino organizovanih spiskova podataka, a oslanja se na preureivanje stavki u spisku prema abecednom redu. Ova strategija se moe koristiti i sa strategijama grupisanja i kategorija nakon to su stavke preureene. Uputstva za abecedni redosljed su sljedea. Odredite spisak stavki koje treba zapamtiti. Ako su stavke na spisku due od jedne rijei, odaberite kljunu rije za svaku stavku na spisku. Preuredite stavke ili kljune rijei prema abecednom redu. Ako prosto rasporeivanje prema abecedi nije dovoljno da se zapamti spisak, pokuajte da ga iskombinujete s drugim strategijama pamenja kao to su vizuelno prikazivanje ili mnemonika sredstva.

Jedna primjena ove strategije je memorisanje devet glavnih sistema ljudskog tijela: cirkulatorni, miino-skeletni, endokrini, reproduktivni, digestivni, limpfni, respiratorni, nervni i sistem za izluivanje. Ureivanje ovih stavki po abecednom redu podjelie spisak na dvije konsekutivne kombinacije slova, c-d-e i l-m-n, plus slova r i s. Ove grupe pomau u razbijanju abecednog spiska i smanjuju broj stavki koje bi mogle biti zaboravljene.

78

cirkulatorni digestivni endokrini limfni miino-skeletni nervni reproduktivni respiratorni sistem za izluivanje

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Sljedei primjer rasporeuje po abecedi kljune rijei u spisku stavki sainjenih od vie rijei. Za predavanje iz psihologije, studenti moraju da memoriu spisak dvanaest memorijskih tehnika (Ellis, 1994). Kreite se od optih ka posebnim idejama. Neka informacije budu smislene. Pravite asocijacije izmeu novih i starih informacija. Uite aktivno i uite jednom. Vizuelno prikaite sebi odnose meu idejama. Recitujte i ponavljajte nove informacije. Smanjite interferenciju pri uenju. Preuite nove informacije. Budite svjesni stavova. Rasporedite uenje na zadatke. Zapamtite neto drugo. Kombinujte tehnike pri pamenju. Pamte sljedei pojmovi: aktivno asocijacije interferencija kombinovati neto drugo odnosi opte ponavljati preuiti rasporediti smisleno stavovi

79

Kljune take Grupisanje kljunih taaka se koristi za pojednostavljivanje sloenih informacija, ime one postaju lake za pamenje. Ova strategija uzima duge ili sloene ideje utkane u tekst knjige i saima ih ili pojednostavljuje i grupie ih prema glavnim idejama i propratnim detaljima. Grupisanje kljunih taaka je najbolje koristiti sa velikim informacionim jedinicama. Ono smanjuje koliinu podataka koji se moraju zapamtiti, ime ovaj proces postaje efikasniji. Naroito je korisno za pamenje udbenikih informacija kada se kljune rijei ili ideje mogu pronai u naslovima odjeljaka, dijelovima ispisanim kurzivom ili masnim slovima. Uputstva za strategiju kljunih taaka jesu sljedea. Odredite stavke koje treba upamtiti. Prouite definicije ili objanjenja za svaku stavku. Odaberite kljunu poentu, ili informaciju koja je sutinska za razumijevanje stavke, u svakoj od definicija. Uredite kljune poente grupiui ih prema glavnim idejama i propratnim detaljima. Pogledajte odeljke o konceptima i ifrovanju pomou boja u ovom poglavlju za vie informacija o ovom tipu grupisanja. elije se dijele na dvije velike grupe, prvenstveno na osnovu svoje strukture. Eukariotske elije imaju pravo jezgro, membranom ograen dio u kom se nalazi DNK unutar hromozoma, koji su sloene strukture nalik trakama. Ostatak elije je takoe membranama podjeljen na odjeljke koji obavljaju razliite funkcije. Neki od njih su organele, mala tijela s membranom ija struktura odgovara njihovoj funkciji. Drugi tip elija se zove prokariotska elija zato to nema pravo jezgro. DNK je jedan hromozom smjeten unutar izdvojene oblasti zvane nukleoid. Unutranja membrana ne dijeli eliju na odjeljke, i ima tek nekoliko organela (Mader, Biology, 1993, str. 64).

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Ovaj primjer strategije grupisanja prema kljunim takama zasnovan je na odlomku iz knjige za biologiju:

Ove informacije se rezimiraju u sljedee kljune take i ureuju u koncept: TIPOVI ELIJA o Eukariotske elije elije s pravim jezgrom jezgro membranom odraen odjeljak u kom su smjeteni hromozomi hromozomi sloene strukture nalik trakama koje sadre DNK odjeljci ograeni membranom koji imaju odreene funkcije organele mala tijela s membranom koja imaju odreene strukture i funkcije o Prokariotske elije elije s nukleoidom umjesto pravog jezgra nukleoid izdvojena oblast s jednim hromozomom nema odjeljaka ograenih membranom malo organela

2.3.7. Druge memorijske strategije

Vizuelna elaboracija Nizani spiskovi pojmova Strategije ponavljanja

80

Deklamovanje i pravljenje razmaka izmeu obnavljanja Razbijanje uobiajene eme PPDP strategija OUPN strategija Memorijska svijest Organizovanje informacija

1. Panja i sluanje

2.3.7.1. Vizuelna elaboracija

Strategija vizuelne elaboracije je oblik mnemonikih strategija koja je usmjerena na usmeni jezik i bavi se vjetinama izgradnje vokabulara. Predstavlja adaptaciju nekoliko strategija zasnovanih na istraivanju koje su sproveli Margo Mastropieri, Joel Levin i Frank Bellezza. Ova strategija koristi mentalne slike kao nagovjetaje za reenike definicije. Korisno je upoznati studente s ovom strategijom i provesti ih kroz nekoliko njenih primjena kako bi se izvjetili. Potom studenti mogu samostalno da upotrebljavaju strategiju. Vizuelna elaboracija je slina vizuelnom asociranju, koje je takoe opisano u ovom poglavlju. Uputstva za strategiju vizuelne elaboracije su: Proitajte rije i njenu definiciju iz rijenika. Parafrazirajte definiciju zato to njeno prebacivanje u sopstvene rijei pomae u razumjevanju znaenja i pamenju definicije. Razvijte sliku koja predstavlja definiciju na neki nain. o Sliku bi trebalo nacrtati kako bi postojao konkretan prikaz na koji se student moe pozvati. o Dokazi ukazuju da uspjenost ove strategije ne zavisi od kvaliteta slike ili od toga da li ju je nacrtao student ili fasilitator. Modelujte proces miljenja dok razmatrate kako slika elaborira definiciju. Ponovite proces za preostale rijei. Vjebajte prizivanje definicija iz pamenja na osnovu slika za svaku rije. Pomislite na sliku kada izgovarate rije. Pomislite kako slika predstavlja rije. Ponovite definiciju rijei. Vjebajte dok ne budete u stanju da se prisjetite definicije kad samo ujete ili vidite rije, bez gledanja u sliku.

2. Pamenje - memorija

Primjer vizuelne elaboracija: Termin: zenit o Definicija: taka tano iznad posmatraa o Elaboracija: nacrtajte galvu neke osobe sa televizorom marke Zenith tano znad nje

81

2.3.7.2. Nizani spiskovi pojmova

Strategija nizanih spiskova pojmova bavi se vjetinom prisjeanja termina. Nizani spiskovi pojmovi su raznovrsna strategija koje se moe koristiti za bilo koji studijski predmet. Slina je strategiji pojmovnih kartica, osim to se svi termini navode na jednom papiru a ne na odvojenim karticama. U poreenju s metodom pojmovnih kartica, nizani spiskovi pojmova se saetiji oblici informacija ali se njima tee moe manipulisati. Da biste napravili nizane spiskove pojmova, pratite ova uputstva. Postoje dva formata nizanih spiskova pojmova, napred-nazad i dvije kolone. Napiite termin ili pojam na prednjoj strani lista papira. Na suprotnoj strani papira, direktno u liniji s odgovarajuim terminom navedenim na prednjoj strani, zapiite se svojim rijeima glavnu informaciju ili sliku potrebnu da se prisjetite navedenog termina. Stavite srodne termine ili pojmove na isti list papira. Na primjer, papiri se mogu urediti prema glavnoj temi ili prema poglavlju. Oznaite bojama svaki list papira prema predmetu kurseva radi lakeg prisjeanja. Jo jedan nain za navoenje termina i memorijskih pomagala na razliitim stranama papira jeste da zapiete i jedne i druge na istoj strani papira u dvije kolone, gdje je termin u lijevoj koloni a memorijska pomagala u desnoj.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Primjer nizanog spiska pojmova u dvije kolone su termini za kurs biologije. Termini su ispisani u lijevoj koloni a pomone rijei su u desnoj. teorija hipoteza zakon pojmovi apstraktna, predstavljanje provjerljiva, pretpostavka zasnovana na znanju univerzalan, zakon-posljedica grupisanja, zajednike odlike BIOLOGIJA

2.3.7.3. Strategije ponavljanja

Strategije ponavljanja su osmiljene radi zadravanja novih informacija u kratkoronom pamenju dovoljno dugo da se mogu pohraniti u dugorono pamenje. Zapamtite, bez ponavljanja informacije nestaju iz kratkoronog pamenja u roku od priblino jednog minuta. Svrha strategija ponavljanja je da obezbjede studentima vjetine za aktivno miljenje. Strategije ponavljanja pomau studentima da urade neto s informacijama koje treba nauiti. Prilikom upotrebe strategija ponavljanja, morate uzeti u obzir kvantitet (koliko) i kvalitet (koja vrsta) potrebnog ponavljanja. Koliina ponavljanja direktno utie na koliinu informacija koje se mogu pohraniti u dugorono pamenje. Vrsta informacija koje treba nauiti direktno utie na ovaj proces i strategiju ponavljanja koju treba koristiti. Vjebom se postie savrenstvo?! Studente bi trebalo nauiti da paljivo provjere tanost informacija koje e ponavljati prije nego to otponu taj proces. Vjebom se moda zaista postie savrenstvo, ali moe se desiti da studenti savreno uvjebaju informacije koje su netane ili nepotpune. Strategije recitovanja i obnavljanja Pomou sljedeih strategija recitovanja i obnavljanja ponavljanje postaje aktivniji proces. Studente bi trebalo podstai da koriste ne samo ulo vida (itanjem) pri obnavljanju informacija. Samonadgledanje, ili itanje naglas sebi ili nekoj drugoj osobi Snimanje itanja ili govorenja na traku i potom njeno presluavanje tokom obnavljanja Stavljanje ponavljanja u realistian kontekst (npr. uenje u ispitnoj prostoriji, smanjivanje ometanja)

82

Dnevno rasporeeno obnavljanje, ili rasporeivanje perioda uenja tokom dana

Za vie informacija o recitovanju i obnavljanju, vidi odjeljak Recitovanje i pravljenje razmaka izmeu obnavljanja u ovom poglavlju. Podsjetnici za obiljeavanje obavljenih zadataka Kako biste ostali usredsreeni, vodite podsjetnik za provjeravanje tokom uenja: tipovi zadataka koje treba rijeiti, vjetine koje treba savladati i glavne ideje, termini, teorije, formule i jednaine koje treba zapamtiti. Neka opisi zadataka budu to je mogue krai. Aktivno uite Efikasno ponavljanje obuhvata baratanje novim informacijama. Nekoliko navedenih prijedloga mogu se koristiti i za ponavljanje (pohranjivanje informacija u kratkorono pamenje) kao i za kodiranje (pohranjivanje informacija u dugorono pamenje). Neke od ovih strategija su detaljnije razmotrene na drugim mjestima u ovom poglavlju. Napravite fle karte ili pojmovne karte Prebacite biljeke u alternativne formate za voenje biljeaka Prepiite biljeke ili ih unesite u raunar Napravite pitanja zasnovana na materijalu Upotrebite nove termine u reenicama ili u dnevniku Radite na primjerima zadataka Poduavajte drugog studenta Napravite rezimee ili koncepte zasnovane na materijalu

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Kako tvrde Herman, Rajbek i Gutman (1993, str. 91-92), ponavljanje je naroito korisno za dvije vrste situacija: kada elite da zadrite informaciju u svijesti, ali vam nije bitno da ostvarite dugorono sjeanje; ili kada niste motivisani da koristite zahtjevnije ili razraenije manipulacije da biste ostvarili dugorono pamenje. Oni predlau nekoliko strategija ponavljanja za poboljavanje uspjenosti pamenja: Odigrajte informacije koje treba upamtiti. Na primjer, kada uite sami pretvarajte se da ste neka istorijska linost, ili kada uite sa grupom pretvarajte se da ste atomi koji se ire iz oblasti visoke koncentracije ka oblasti niske koncentracije. Artikulativno ponavljanje obuhvata ponavljanje informacija slog po slog, obraajui panju na poloaj jezik u svakoj fazi. Ritmiko ponavljanje predstavlja ponavljanje neke stavke ritmiki, po slogovima ili po taktovima. Razmaknuto ponavljanje obuhvata ponavljanje informacija naglas ili u sebi sa sve veim vremenskim intervalia izmeu svakog ponavljanja. Na primjer, recite opadanje vrijednosti imovine, saekajte 1 sekundu, ponovite opadanje vrijednosti imovine, saekajte 2 sekunde, ponovite opadanje vrijednosti imovine, saekajte 4 sekunde, ponovite opadanje vrijednosti imovine, saekajte 8 sekundi, itd. Kumulativno ponavljanje obuhvata ponavljanje stavki sa spiska u sve veim grupama, poinjujui od prve stavke svaki put. Na primjer, recite elija, potom recite elija, tkivo, potom recite elija, tkivo, organ, potom recite elija, tkivo, organ, sistem.

83

2.3.7.4. Deklamovanje i pravljenje razmaka izmeu obnavljanja

esto recitovanje i obnavljanje su mona sredstva za borbu protiv zaboravljanja. injenica da se veina zaboravljanja desi u roku od 24 asa od prvobitnog uenja je snaan razlog da obnavljate i, na taj nain, sprijeite takvo isparavanje znanja (Spitzer, 1993). Zapravo, samo jedan minut obnavljanja nakon uenja moe da udvostrui retenciju informacija (Pauk, 1962). Psiholozi izvjetavaju da je samo-recitovanje ili itanje naglas, najjae oruje za odbranu protiv zaboravljanja. Postoji nekoliko razloga zato je to tako (Baron, Byrne i Kantowitz, 1977): Studenti su usmjereniji ka cilju i vie panje obraaju na razumijevanje sadraja kada se presliaju odmah nakon itanja. Recitovanje ima vie funkcija. Pored toga to se trudi da naui materijal, student ga takoe i uje dok recituje naglas. to je vie ula ukljueno u uenje, to su vee anse da e ono dovesti do pamenja. Slino tome, pisanje tokom recitovanja je razumna aktivnost. Provjeravanje onog to recitujete u odnosu na materijal koji treba nauiti otkriva eventualne rupe ili netanosti u znanju u ranoj fazi uenja kada se one lako mogu ispraviti. Tano poetno uenje je od kljune vanosti. Dok na um aktivno obrauje novi materijal, prvobitni neuronski trag (biljeka o nekom iskustvu koja se nalazi u mozgu) postaje sve dublje utisnut u mozak. Razmiljanje o uenju i aktivno ukljuivanje u njega dovodi do prelaska ideja iz kratkoronog u dugorono pamenje. Budui da je samo-recitovanje tako uspjeno, studenti e imati bogatiju osnovu znanja za koju se jo vie novih informacija moe vezati. Pamenje je, stoga, samoojaavajui proces.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Recitovanje i obnavljanje bi trebalo da se obavlja samo nakon to je student odluio kako su ideje povezane i nakon to je zabiljeio te odnose. Drugim rijeima, student mora razumjeti materijal i odnose unutar materijala prije nego to ga pohrani u pamenje. Kako bi recitovanje i obnavljanje bili efikasnije, odredite u rasporedu periode uenja koji kratko traju. To pomae da izbjegnete dosadu i gubitak panje. Ta kratka obnavljanja bi trebalo da se rasporede tokom cijelog dana kako bi se potpuno pojaalo pamenje. Ukratko, kratka i esta obnavljanja su kljuna za pamenje!

2.3.7.5. Razbijanje uobiajene eme

Ovo je stari pristup pamenju slian metodi vezivanja konca oko prsta. Kod ove strategije, stvaramo neku neuobiajenu okolnosti koju mentalno povezujemo s nekom informacijom i koja slui da nas podsjeti. Razbijanje uobiajene eme esto obuhvata da zapravo i uradimo neto. Meutim, ako nije mogue obaviti neku radnju, moe biti uspjeno da smislimo neto ekscentrino u vezi s dotinom informacijom. Razbijanje uobiajene eme se koristi za pamenje nekog elementa ili zadatka, naroito kada pisani podsjetnik nee biti dovoljan ili pamenje mora da se protegne ne dug vremenski period. Podstaknite studente da isprobaju ovu strategiju tako to ete ih zamoliti da iznesu sopstvena iskustva o neemu to su propustili ili zaboravili zato to nije bilo niega to bi ih na to podsjetilo. Uputstva za razbijanje uobiajene eme radi sprjeavanja zaboravljanja su sljedea. Odredite zadatak ili informaciju koju treba upamtiti. Odaberite neku radnju ili mentalnu sliku koja e vam pomoi da se sjetite zadatka ili informacije. Neka mentalna slika bude to je mogue ivlja kako biste obezbjedili pamenje. Ponovite radnju ili mentalnu sliku nekoliko puta. Tri primjera razbijanja uobiajene eme radi sprijeavanja zaboravljanja su: Sjetite se da vratite odreenu knjigu u biblioteku narednog dana tako to ete prevrnuti rukav jakne naopako.

84

Student koji uvijek zaboravljaju da napiu ime na pismenom radu mogli bi da kau sebi: Kada dobijem ispitni papir, moja olovka nee pisati sve dok ne upiem svoje ime na svakoj stranici testa. Potom stvaraju mentalnu sliku toga. Student bi mogao sebi da kae: Kada obujem patike ujutru, sjetiu se da se prijavim za teretanu.

1. Panja i sluanje

2.3.7.6. PPRP strategija

PPRP strategija (Proitaj, Prekrij, Recituj, Provjeri) se koristi za paljivo uenje informacija ili memorisanje informacija. Pomae u uenju definicija, injeninih informacija, matematikih injenica kao to su tablice mnoenja i prevoda stranih rijei. Koraci u PPRP strategiji su: Proitaj: proitaj prvi, a potom i drugi put odreen dio informacija. Prekrij: prekrij materijal paretom papira. Recituj: recituj ono to su proitao sopstvenim rijeima. Proveri: provjeri tanost izdeklamovanog u odnosu na pisani materijal.

2. Pamenje - memorija

2.3.7.7. OUPN strategija

OUPN strategija (Oznai, Ukai, Prikai, Navedi) je nastavna metoda koju nastavnici koriste kako bi pospjeili studentsko pamenje pojmova i s njima povezanih injenica. Ona pomae u nastavi sadraja iz razliitih predmeta. etiri koraka OUPN strategije su rezimirana nie. Oznaite kljune odlike nove informacije. Evo ta treba da zapamtite... Ukaite na sredstvo koje e pomoi pamenje. Evo kako ete to zapamtiti... Prikaite kako se dotino sredstvo moe koristiti za pospjeivanje pamenja. Evo kako koristite ovo sredstvo... Navedite studente kako da razrade sredstvo. Kasnije, pruite nagovetaje na testovima i zadacima. Kako ete koristiti ovo sredstvo?

Primjer OUPN strategije obuhvata pomaganje studentima da zapamte devet sistema ljudskog tela. Treba da zapamtite devet sistema ljudskog tela. Jedan od naina da ih zapamtite je da ih rasporedite po abecedi i grupiete. To ete uraditi tako to ete urediti sisteme prema abecednom redosljedu i potom potraiti eme u ureenom spisku. Abecedni spisak je: cirkulatorni, digestivni, endokrini, limfni, miino-skeletni, nervni, reproduktivni, respiratorni i sistem za izluivanje. Grupite ove stavke u tri grupe: jedna grupa poinje sa c-d-e, druga grupa poinje sa l-m-n, a preostale stavke poinju sa r, odnosno s. Moete da upotrijebite ovo sredstvo na testu tako to ete napisati nagovjetaje c-d-e, l-m-n i r/s na papir im ga dobijete. Potom popunite ostatak rijei. Moete da zapamtite da ima devet sistema po tome to ste u devetom razredu.

85

2.3.7.8. Memorijska svijest

Lo rad pamenja ponekad se moe povezati sa nedostatkom svijesti o procesima memorizacije ili nedovoljno njima posveenom panjom. Aktivnosti vezane za memorijsku svijest pokuavaju da poveaju svijest o procesima kodiranja, pohranjivanja i prizivanja u pamenju. Poveavanje memorijske svijesti obuhvata nekoliko koraka. Studenta bi trebalo upoznati s osnovnim procesom pamenja i uzrocima greaka u pamenju (vidi Uvodne informacije o pamenju u ovom poglavlju). Student bi trebalo da ocjeni uspjenost rada svog pamenja na razliitim zadacima kako bi procjenio koje su mu jae a koje slabije strane. Student isprobava specifine strategije kako bi nadomjestio nedostatke pamenja.

1. Panja i sluanje

2. Pamenje - memorija

Sljedee vjebe su osmiljene da unaprijede pojedinevu svijest o kratkoronom i dugoronom pamenju. Vjeba svijesti o kratkoronom pamenju o Telefonski brojevi: Dajte studentu telefonski imenik i zatraite od njega da pogleda odreen broj. Saekajte 15 sekundi i recite studentu da pozove taj broj preko deijeg telefona-igrake. Pitajte studenta kako se sjetio broja. Vjeba svijesti o dugoronom pamenju o Telefonski brojanik: Dajte studentu prazan model telefonskog brojanika i zatraite od njega da ispie brojeve (0-9) na odgovarajue tastere. Zatraite od studenta da pronae tastere * i #. Zatraite od studenta da unese abecedna slova na odgovarajue tastere. Ova strategija je vrlo korisna za pojaavanje injenice da puko ponavljanje ne dovodi obavezno do upamivanja, ve da pojedinac mora da ima namjeru da zapamti kako bi do toga zaista i dolo.

2.3.7.9. Organizovanje informacija

Organizacione vjetine su kljune za veinu procesa uenja, i pamenje nije izuzetak. Sposobnost da se efikasno organizuju informacije je jedna od kritinih vjetina potrebnih za upamivanje. Postoje dva osnovna naina organizovanja informacija. Lijeva polovina mozga o Kod ovih osoba postoji tendencija da su skloniji logikim, ureenim, linearnim i niuim organizacionim alatkama. o Primjeri organizacionih sredstava koji mogu biti efikasni za one koji u uenju koriste lijevu polovinu mozga obuhvataju nizane spiskove pojmova, pojmovne kartice i koncepte. Desna polovina mozga o Kod ovih osoba postoji tendencija da su skloniji kreativnim, ematskim, vizuelnim i intuitivnim organizacionim alatkama. o Primjeri organizacionih sredstava koji mogu biti efikasna za one koji u uenju koriste desnu polovinu mozga obuhvataju vizuelno asociranje, ulanavanje i rimovanje. Vano je primjetiti da dihotomija lijeva polovina:desna polovina nije uvijek tako crno-bijela kako se ini. Neki studenti su kombinacija ove dvije kategorije, dok neki drugi studenti koriste jednu ili drugu polovinu za razliite situacije.

Za vie podataka o organizacionim strategijama, pogledajte opise drugih strategija u ovom

poglavlju kao i u poglavlju Organizacione strategije.

86

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

87

1. Panja i sluanje

88

3.1. Uvodne informacije o motivaciji

Motivacija je unutranje stanje potrebe ili elje koje pokree pojedinca da uini neto to e zadovoljiti tu potrebu ili elju.

Nezadovoljena potreba

Zadovoljena potreba

1. Panja i sluanje

AKCIJA
3. Motivacija
Poto motivacije potiu iz potrebe ili elja koje su unutar pojedinca, drugi ne mogu da motiviu pojedinca ve moraju da manipuliu varijablama iz okoline koje bi mogle dovesti do poveanja ili opadanja motivacije. Motivatori se nalaze na kontinuumu od intrinsikih (unutranjih) do ekstrinsikih (spoljanjih) i opisuju odnos cilja prema aktivnosti koja je neophodna da bi se on ostvario. Intrinsiki motivatori su povezani sa ciljem i aktivnosti, dok ekstrinsiki imaju malo veze sa ciljem ili zadatkom. Oba tipa motivatora mogu biti djelotvorni. Intrinsiki motivatori imaju tu prednost to su konstantni; drugim rijeima, kada pojedinac identifikuje aktivnost potrebnu za ostvarenje cilja, ona ostaje konstantna. Ekstrinsiki motivatori, sa druge strane, obuhvataju prethodnu procjenu okoline svaki put kako bi se odredila aktivnost potrebna za ostvarenje eljenog zavretka. Ali ako pojedinac ne moe da identifikuje neophodnu aktivnost okida, ekstrinsiki motivatori su logian prvi korak. Svrha motivacionih strategija Osnovna svrha motivacionih strategija jeste da se razvije ili pokrene unutranja elja za otpoinjanjem ili zavravanjem neke aktivnosti. Prednosti motivacionih strategija Jedna od prednosti motivacionih strategija jeste njihova primjenljivost. Mogu biti primjenjene na raznovrsne kontekste ukljuujui fakultet, posao i lina pitanja. Pored toga, mogu se koristiti za bilo koji predmet ili zadatak. Fleksibilnost je jo jedna njihova prednost. Motivacione strategije mogu biti modifikovane kako bi zadovoljile potrebe jednog posebnog pojedinca, predmeta ili zadatka. Mogu se koristiti u kombinaciji tako da formiraju djelotvoran motivacioni program. Specifine motivacione strategije Neke motivacione strategije su zamiljene tako da ih koriste studenti, druge su relevantne za predavae, a neke mogu primijeniti i studenti i predavai. Studenti mogu imati koristi od sljedeih strategija: osjeaja kontrole, zdravstvenih pitanja, razgovora sa samim sobom, sistema podrke, linog grafikona ciljeva i strategija za motivaciju i pohaanje asova. Predavai mogu da u svoj rad i aktivnosti na predavanjima/vjebama ukljue ove strategije: uenike potrebe, relevantnost, kako uenje uiniti aktivnim, kako da nastava postane katalizator uenja, nivo teine zadataka i znanje rezultata evaluacije. Strategije zabrinutost i ton glasa, stvaranje zainteresovanosti, promjena stavova i elje za uenjem prikladne su i za studente i za predavae. Vano je zapamtiti da nijedna strategija nije monija od drugih i da su strategije meusobno povezane. Djelotvornost strategija mijenja se u zavisnosti od pojedinca i situacije. Iako nastojimo da se usredsredimo na one okolnosti na koje najvie reagujemo, kada je jedna okolnost van kontrole, treba da pokuamo da manipuliemo drugom okolnosti.

89

3.2. Studentske potrebe

Ova Hoksmajerova strategija (Hoxmeier, 1987) zasnovana je na Maslovljevom (Maslow, 1943) modelu ljudskih potreba. Maslov je utvrdio pet potreba i rasporedio ih u piramidu, u kojoj nii nivoi predstavljaju najjae potrebe. Na najniem nivou nalaze se fizioloke potrebe, ili osnovne potrebe za hranom, vodom, snom i zaklonom. Sljedei nivo potreba odnosi se na sigurnost. Potreba za pripadanjem je trei nivo. Ljubav i samopotovanje zauzimaju etvrti nivo potreba. Potreba za samoostvarenjem je najvii nivo. Ove potrebe su hijerarhiijski postavljene, to znai da snanije potrebe na dnu moraju biti zadovoljene prije nego to slabije potrebe blie vrhu mogu da budu ispunjene. Potrebe se mogu javljati i nestajati u razliito vreme.

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

Samoostvarivanje Ljubav i potovanje Pripadanje Sigurnost Osnovne potrebe (hrana, voda, san)

Oito, osnovne fizioloke potrebe ne bi trebalo koristiti kao motivatore, ali potrebe za sigurnou, odobravanjem i samopotovanjem, kao i samoostvarivanjem mogu. Cilj je da uenje postane osjetljivo na ove uenike potrebe. Sljedei pasusi objanjavaju kako se to moe ostvariti. Potreba za sigurnou Potreba za sigurnou obuhvata sposobnost da se zadovolje osnovne fizioloke potrebe, bezbjednost, finansijska sigurnost, poslovna sigurnost i tehnoloka kompetentnost. Na dva naina se uenje moe uiniti osjetljivim na studentsku potrebu za sigurnou. Upotreba straha Strah je kontraproduktivan. Treba izbjegavati upotrebu straha u pokuaju da se studenti motiviu jer strah uruava njihovu potrebu za sigurnou i esto je suvie dvosmislen da bi bio od pomoi. Umjesto toga, trebalo bi otkriti naine koji dovode do studentovog osjeanja nesigurnosti pa zatim pokuati da se podstakne njegov osjeaj sigurnosti konkretnim djelima koja e prevladati taj osjeaj nesigurnosti. Primjer, zamislite studenta koji je nesiguran u svoj rad zbog svojih sposobnosti pamenja. Umjesto da mu kaete Paete ovaj predmet ako ne poboljate pamenje, upoznajte ga sa raznovrsnim memorijskim strategijama koje su usmjerene na poseban memorijski zadatak o kome je rije. Naglasite ono pozitivno Studentima je potrebno da se osjeaju sigurno u svoje sposobnosti i rad. Osmislite zaduenja koja e im to razviti odnosno izgraivati. Studenti su motivisaniji da urade neto ako imaju osjeaj da e ga uspjeno obaviti. Potreba za odobravanjem i samopotovanjem Potreba za odobravanjem i samopotovanjem obuhvata elju da se bude cijenjen kao lan grupe i kao ljudsko bie. Traimo potvrdu i divljenje za nae vjetine i sposobnosti. Na tri naina se moe uenje uiniti osjetljivim na studentske potrebe za odobrenjem i samopotovanjem. Za vie informacija treba pogledati Panju i sluanje

90

Pohvala Predavai mogu da motiviu studente upuujui im pohvalu ak i za mala dostignua. Meutim, trebalo bi izbjegavati neiskrenu pohvalu i moralizatorske komentare. Koristite specifine komentare poput Odlino si upotrijebio primjere da ilustruje glavne take u svom radu prije nego Rad ti je dobar. Studenti obino mogu da prepoznaju neiskrene ili suvie tipske pohvale. Struktura Predavai mogu studentima pruiti strukturu potrebnu za uspjeh. Prvo, pruite jednostavna i jasna uputstva za obavljanje zadatka. Drugo, raspodijelite velika zaduenja na manje, pristupanije zadatke. Zatim razvijte strukturiran plan rada za obavljanje svakog mini-zadatka. Izbegavajte upotrebu trikova ili toseva. Kako studenti postaju struniji, mogu da naue da sami postave strukturu. Podsjeanje studenata na uspjehe i ciljeve Podsjeanje na prethodne uspjehe ili budue ciljeve moe biti snaan motivator. Predavai i studenti podjednako mogu da vode zabiljeke o akademskim i drutvenim uspjesima u obliku dnevnika; zabiljeite datum i prirodu svakog uspjeha. Koristite dnevnik ili poster da zabiljeite kratkorone i dugorone ciljeve, i esto se podsjetite spiska za inspiraciju. Pokuajte da poveete trenutni zadatak sa jednim ili vie od tih ciljeva, i naglasite kako e obavljanje zadatka voditi ka ostvarivanju cilja. Pogledati line ciljeve na stranicama poglavlja o praenju. Potreba za samoostvarenjem Motivacija se moe javiti iz pojedineve potrebe za samoostvarenjem ili potrebe da iskae kreativnost i ostvari svoj potencijal. Postoje dva naina da se uenje uini osjetljivim na studentsku potrebu za samoostvarenjem. Stvorite iekivanje Motiviite studente da ue tako to ete stvoriti iekivanje. Ova strategija nije poput upotrebe trejlera u filmskoj industriji kako bi motivisali ljude da dodju i pogledaju film ili radijska emisija Pola Harvija koja pria ostatak prie. U amfiteatru, predava moe da unaprijed predstavi temu i ohrabri studente da pitaju ta e se zatim desiti ili da unaprijed razviju neko objanjenje. Stvorite osjeaj napetosti kako biste motivisali uenje. Studenti mogu da naue da sami stvore iekivanje koristei prethodne lekcije i obavezne tekstove kako bi iekivali ta e sljedee biti obraeno na asu. Kreativna struktura Razvijte jedinstvene i kreativne metode predstavljanja vanih pojmova. Na primjer, odigrajte ratne bitke ili vane dogaaje u istoriji. Ili, pruite studentima priliku da primjene svoje znanje na kreativan nain. Neka odglume nastavnike ili vodie i predstave nove informacije na kreativan nain.

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

3.3. Nastava (katalizator uenja), kontrola, zdravlje, evaluacija

3.3.1. Neka nastava postane katalizator uenja
Tri strategije pomou kojih nastava moe postati katalizator uenja jesu profesor kao umjetnik, profesor kao tehniar i profesor kao uzor (Hoxmeier, 1987). Profesor kao umjetnik U okviru strategije profesor kao umjetnik, predava postaje verbalni dizajner znanja kako bi motivisao studente. U ovom pristupu, predava koristi raznovrsne glumake tehnike, oblike izraavanja i matu kako bi ukljuio studente u proces uenja. Glumake tehnike obuhvataju pokrete tijela, promjenu glasa, neverbalne oblike komunikacije i igranje uloga. Humor, originalnost, zadovoljstvo, prijatnost i briga su oblici izraavanja koji se mogu upotrijebiti kao katalizatori znanja. Matovitost obuhvata ukljuivanje u igru

91

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

svih ula pri prenoenju znanja. Profesor kao tehniar Strategija profesor kao tehniar obuhvata nastavu radi poveanja uenja do maksimuma. Nekoliko pristupa se moe koristiti pojedinano ili u kombinaciji kako bi se pospjeila motivacija za uenje. Strukturiite program rada prema sljedeoj emi: obnavljanje prethodnog rada, uvod u ono to se danas radi, predavanje dananjeg sadraja, vjebanje dananjeg sadraja, utvrivanje dananjeg rada, uvod u sutranji sadraj. Potraite precizne primjere za glavne take. Podstaknite zainteresovanost naglaavajui vrijednost novih informacija ili povezujui ih sa prethodnim znanjem ili linim iskustvima. Razvijte sposobnost improvizacije. Dajte studentima prostor za predah. Pruite studentima priliku da postavljaju pitanja. Pruite studentima priliku da odgovaraju na pitanja. Pruite studentima priliku da dijele lina iskustva. Budite osjetljivi na studentske eme uenja. Profesor kao uzor U okviru strategije profesor kao uzor, predava prikazuje, kroz svakodnevno vjebanje, prikladne oblike ponaanja svojstvena uspenom i motivisanom studentu. Sljedei prijedlozi pomau predavau da postane dobar uzor. Podijelite lina iskustva povezana sa predmetom. Pokaite ljubav ka uenju, predavanju i predmetu. Pokaite relevantnost informacije naglaavajui njenu vrijednost i vezu sa postojeim informacijama. Pokaite studentima razliite naine da se pristupe materijalu iz lekcije. Pokaite ljudska osjeanja. Osjeaj kontrole Nivoi motivacije mogu biti vrsto povezani sa osjeajem kontrole u razliitim vidovima ivota. Visoko motivisane osobe esto imaju djelotvorne vjetine upravljanja vremenom, organizovane su, imaju jasno odreene line ciljeve i imaju kontrolu nad fizikim i mentalnim dobrostanjem.

3.3.2. Zdravstvena pitanja

Dostizanje i odravanje visokog nivoa motivacije je teko ako je pojedinac loeg fizikog ili mentalnog zdravlja. Vano je dovoljno se odmarati, vjebati i ispravno se hraniti. Mentalno zdravlje se mora nadzirati kako bi se izbjegao pretjeran stres, anksioznost ili depresija. Pojedinci mogu nauiti tehnike za relaksaciju i prevazilaenje problema.

3.3.3. Poznavanje rezultata evaluacije

Jedna od najzapostavljenijih oblasti uea u motivaciji jeste precizno poznavanje rezultata evaluacije. Uobiajeno studentsko pitanje je Kako mi ide? Studentima je potrebno da razumiju jasno i precizno kako su evaluacije utvrene i zato su dobili odreenu ocjenu. Predavai bi trebalo da objasne ta je dobro uraeno u zadatku a ta je potrebno za napredak. to je specifiniji oblik evaluacije, to vie motivie studente. Prosto navoenje ocjene je jedan od najgorih metoda evaluacije. Taj pristup ne nudi pozitivno ohrabrenje i nikakve smjernice za budunost. Pisani ili usmeni komentari su daleko bolji i trebalo bi uvek da prate ocjene.

92

3.4. Relevantnost, aktivno uenje, teina zadatka, anksioznost / ton glasa

Studenti esto nisu zainteresovani za neki predmet ili predavanje zato to ne mogu da prepoznaju kako je dotini materijal relevantan za njihov ivot ili planiranu karijeru. Ova nezainteresovanost se moe pretvoriti u nedostatak motivacije za pohaanje asova, hvatanje zabiljeki, obavljanje zadataka ili uestvovanje. Predavai mogu poboljati studentsku motivaciju tako to e uenje uiniti smislenijim (Hoxmeier, 1987). Studenti, uz vostvo fasilitatora, takoe mogu da rade na poveanju sopstvenih nivoa motivacije tako to e prepoznati relevantnost predmetnog sadraja. Tri naina da se to postigne su: naglasiti vrijednost novih informacija, utvrditi informacione veze sa prethodnim znanjem i paljivo osmisliti zadatke. Vrijednost informacija Jedan nain da uenje bude smislenije jeste naglasiti vrijednost nove informacije. Nov materijal moe biti vaan drutveno, ekonomski, kulturno, moralno ili etiki. Sljedee strategije mogu koristiti kako predavai tako i studenti. Predavai mogu istai kako su nove informacije od koristi njima lino ili drutvenoj grupi, dok studenti mogu da potrae vrijednost novih informacija u nekim aspektima svojih ivota. Pitanja zato? Koji? Gdje? Kome? Kada? Razmotrite vrijednost informacije odgovarajui na ovih pet pitanja. Zato je ova informacija od koristi meni ili nekom drugom? Koji njeni aspekti su korisni? Gdje (u kojim situacijama) je od koristi? Kome je korisna? Kada je ovaj materijal od koristi? Vremenski okvir Podsjetite druge ili sebe o vrijednostima informacije na dugi rok nasuprot vrijednosti na kratak rok. Da li postoji razlika? Zato? Ubacite u kontekst Predava moe da opie aktivne situacije u kojima je informacija upotrebljena i moe da ohrabri studente da isto uine. Neka to bude grupni projekat ili neka studenti vode pojedinane dnevnike tokom semestra ili godine. Informacione veze Predavai ili fasilitatori mogu pomoi studentima da poveu nove informacije sa prethodnim znanjem i/ili iskustvima. To motivie studente zato to pomae u utvrivanju vrijednosti informacije i lake je zabiljeiti i prisjetiti se informacije povezane sa postojeim znanjem. Prethodno znanje moe poticati iz drugih kurseva, preporuenih tekstova, radnog iskustva, drutvenih iskustava, medija, porodice itd. Sljedee strategije pomau u uspostavljanju informacionih veza. Dnevnici Ohrabrite studente da vode dnevnike u kojima e biljeiti izvjestan broj novih informacija i povezivati ih sa prethodnim znanjem. Trebalo bi da oznae izvore prethodnog znanja ako je to mogue. Dnevnici se mogu voditi dnevno ili nedeljno. Grupni projekti Obrazujte male grupe studenata koje e utvrditi veze izmeu novog i postojeeg znanja i navesti izvore prethodnog znanja. Svaka grupa moe da predstavi svoje rezultate ostatku odjeljenja. Posteri za povezivanje Neka studenti pojedinano ili u grupama osmisle postere za povezivanje sa novim informacijama i prethodnim informacijama sa kojima se mogu povezati. Osmiljavanje zadataka Ova strategija je zamiljena da je koriste predavai. Njen cilj je da im pomogne da isplaniraju djelotvorne zadatke koji naglaavaju relevantnost rada prije nego ostvarenje vanog posla. Navedene smjernice pomau predavau u osmiljavanju zadataka koji uenje ine smislenijim.

3.4.1. Relevantnost (kako da uenje postane korisno)

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

93

Kada osmilja zadatak, predava treba da sebi postavi sljedea pitanja: Da li je zadatak vrijedan truda? Na koji nain?

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

Da li zadatak studentima djeluje vrijedan truda? Da li su veze sa prethodnim znanjem steene iz obavezne lektire ili drugih izvora jasne? Da li zadatak prua studentima priliku da razmotre i procjene relevantnost rada? Da li je zadatak jasan studentima? Da li je zadatak konaan? Da li je zadatak razuman? Da li student zna kako da pripremi zadatak? Da li student ima neophodne vjetine i osnove da uspjeno obavi zadatak?

3.4.2. Kako da uenje postane aktivno

Studentska motivacija se moe poveati ako se uenje uini aktivnim. To naroito vai za one koji kinestetiki ue (Pogledaj poglavlje 1 - Stilovi uenja). Aktivnost poboljava motivaciju zato to podstie studente da koriste vie ula i poveava njihovo uee. Strategije opisane u narednim pasusima namijenjene su i predavaima i studentima (Hoxmeier, 1987). esto, aktivno uenje je njihov zajedniki trud. Strategije se razlikuju po koliini uea predavaa i nezavisnosti studenata. Dodatne strategije za postizanje aktivnog uenja, kao to je unoenje novine, razmotrene su u odjeljku Stvaranje interesovanja. Direktno poduavanje ukljuuje vie predavaevog uea nego otkrivake strategije. To moe biti radije odabrana strategija za teke zadatke uenja ili fizike vjetine. Direktno poduavanje: Metod postepenog uvoenja i postepenog ukidanja (Singer, 1978) Predava: Predstavlja vjetinu ili zadatak kojem treba da podui uz pomo opisivanja ili djelanja. Predava: Objanjava posebne korake u vjetini ili zadatku. Predava: Pokazuje kako dotina vjetina funkcionie. Predava i student (-i): Zajedno rade na primjeru vjetine ili zadatka. Predava: Osmilja slian primjer ili problem. Student (-i): Primjenjuju novo znanje. Student (-i): Ponavljaju i objanjavaju osnovne komponente vjetine ili zadatka. Otkrivake strategije: Metod problema Otkrivake strategije znae vie studentovog uea nego direktnog poduavanja. Mogu biti radije odabrane za zadatke kritikog miljenja ili rjeavanja problema. Ovde prikazani metod problema uzet je od Lumera, Kuna i Tarnera (Loomer, Kuhn i Turner, 1977). 1. Student postaje svjestan problema. 2. Student definie i razgraniava problem. 3. Student sakuplja dokaze za rjeavanje problema. 4. Student formulie pretpostavljeno rjeenje. 5. Student provjerava tanost svoje pretpostavke. 6. Student rjeava problem ili ponavlja korake 2-5.

94

3.4.3. Nivo tekoe zadatka

Nivo tekoe zadatka je blisko povezan sa nivoom anksioznosti i moe da pobolja ili omete motivaciju. Za postizanje najboljih rezultata, zadatak bi trebalo otpoeti na odgovarajuem nivou tekoe i trebalo bi ga podizati postepeno. Ako se suvie naglo povea ili zapone suvie visoko, studenti mogu biti preoptereeni, neuspjeni i nemotivisani. Ako se podie suvie polako ili se otpone suvie nisko, studentima moe biti dosadno i mogu izgubiti motivaciju. Izvjestan broj inilaca treba uzeti u obzir pri izboru djelotvorne poetne take ili stope porasta tekoe zadatka. Oni obuhvataju studentovu pripremu, mogunosti, nivo zaintersovanosti, vjetine potrebne za obavljanje zadatka, prirodu zadatka i vrijeme dato za obavljanje zadatka. Korisno je traiti od studenata povratnu informaciju u vezi sa teinom zadatka. Dajte studentima priliku da iskau pitanja i sumnje oko poetnog nivoa i stope rasta teine zadatka. Zamolite ih da ih uporede sa sopstvenim stilovima uenja, sposobnostima i nivoima pripreme.

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

3.4.4. Anksioznost i ton glasa

Izvjestan nivo anksioznosti, ovde definisan kao zabrinutost za zadatak koji treba nauiti, neophodan je kako bi dolo do uenja. Bez anksioznosti, malo osoba bi bilo motivisano da obavi zadatke ili da ui. Ako uzmemo u obzir odnos izmeu panje i krive uenja, vidjeemo da anskioznost i uzbuenost moraju biti blago povieni kako bi dolo do uenja. Drugim rijeima, tenzija i anksioznost poveavaju motivaciju do izvjesne take. Meutim, ako su anksioznost i uzbuenost suvie veliki, previe energije je usmjereno ka ublaavanju anksioznosti i uenje je ometeno. Ukratko, umjeren nivo anskioznosti moe motivisati pojedince da obave zadatke uenja. Taka na kojoj anksioznost postaje kontraproduktivna razlikuje se kod pojedinaca. Anksioznost moe nastati usljed postavljanja rokova za zavravanje zadataka, poveanja nivoa teine zadatka ili postavljanjem ciljeva za odreene nivoe izvoenja. Takva anksioznost moe sama nastati ili je mogu nametnuti drugi. Ton glasa je jo jedan oblik motivacije. Prijatan ton ima najvei pozitivan uticaj na uenje. Za pojedince koji ne reaguju, blago neprijatan ton moe biti efikasan motivator; meutim, moe doi do neeljenih propratnih posljedica. Neutralni tonovi, u veini situacija, imaju malo ili nikakvog uticaja na motivaciju.

95

3.5. Razgovor sa samim sobom, sistemi podrke

3.5.1. Razgovor sa samim sobom
1. Panja i sluanje
Razgovor sa samim sobom se odnosi na proces dovoenja naih stavova na nivo svijesti. To je ono to govorimo sebi i to odraava nae samopotovanje. Razgovor sa samim sobom moe biti negativan, pozitivan ili neutralan. Nauiti kako voditi ohrabrujui razgovor sa samim sobom je efikasna motivaciona strategija. Pojedinac mora biti svoj najbolji prijatelj, a da bi se to postiglo moraju se prepoznati sopstvena preimustva i moramo sami sebe podseati na njih. Predava ili fasilitator moe izloiti studente procesu pozitivnog razgovora sa samim sobom. Kada postanu vjetiji u ovoj strategiji, mogu nastaviti da sami vjebaju. Neki prijedlozi za primjenu pozitivnog razgovora sa samim sobom su navedeni ali mogu biti modifikovani kako bi odgovarali potrebama pojedinca. Sastavite spisak individualnih preimustava i uspjeha. o Preimustva se mogu odnositi na drutvene vjetine, upravljanje vremenom, organizaciju, pravljenje zabiljeki, komunikacione vetine i radno iskustvo. Navedite pozitivne atribute to je mogue jasnije i preciznije. Na primjer, umjesto da navedete Posjedujem dobre drutvene vjetine, recite Umijem da paljivo i saoseajno sluam. Odaberite format za dokumentovanje individualnih preimustava i uspjeha. o Neki ljudi mogu odabrati da prosto napiu spisak atributa. Drugi e poeljeti da naprave poster, vode dnevnik ili zabiljee sve na traci. Ohrabrite kreativnost izraza. Koristite to je mogue vie ula. Razvijte dnevnu rutinu vraanja individualnim preimustvima i uspjesima. o Odvojite specijalni vremenski period svaki dan za vraanje spisku i podsjeanje na sopstvene line prednosti. Ne mora se itati cjelokupni spisak svaki dan. Stvorite naviku vraanja spisku tokom perioda loeg raspoloenja. o Podsjetite se da su uspjesi postignuti u prolosti i da e ih jo biti ostvareno u budunosti. Usvojite spisak preimustava tako da ga se moete prisjetiti bez provjeravanja dokumentacije. o Sauvajte preimustva i uspjehe u pamenju kako biste ih se mogli prisjetiti dok idete na ispit ili se vozite na razgovor za posao. Stalno obnavljajte spisak kako biste unijeli nova preimustva koja se razvijaju kako vi sazrijevate i doivljavate nove uspjehe.

3. Motivacija

3.5.2. Sistemi podrke

Ponekad ljudi kao da ne mogu samostalno da se motiviu. Ponekad, pak, samomotivisani ljudi se pokolebaju i potrebna im je pomo da se vrate na pravi put. U tim sluajevima vano je znati gdje potraiti pomo. Utvrdite motivacioni sistem podrke kod kue, na fakultetu ili na poslu. Sistem podrke moe biti jednostavan poput drugarskog sistema sa pouzdanim prijeteljem ili kolegom, ali moe biti i sloeniji i da obuhvati odreen broj pojedinaca iz razliitih aspekata ivota kojima se obraamo u razliitim situacijama. Ljudi u sistemu podrke mogu biti izvori motivacionih strategija ili mogu biti uzori. Provjerite sljedee izvore za motivacionu podrku: lanovi porodice profesionalni savetnici treneri lanovi strunog osoblja u instituciji kolege iz razreda profesionalni tutori ili studenti-tutori duhovnici/svetenici kolege sa posla prijatelji

96

3.6. Stvaranje zainteresovanosti

Vano sredstvo poveanja motivacije jeste stvaranje zainteresovanosti za odreeni zadatak ili temu. Naalost, to moe biti lake rei nego uraditi. Metodi za stvaranje zainteresovanosti e se znaajno razlikovati u zavisnosti od linih sklonosti, linog iskustva i prolosti, i konkretne materije. U nastavku su navedeni prijedlozi za poveanje ili stvaranje zainteresovanosti. Za vie informacija, pogledajte odjeljak Promjena stavova. Novina Motiviite se da obavite uobiajen ili svakodnevan zadatak dodajuu mu malo novine. Obavite aktivnost obrnutim redosljedom. Naite partnera ili zamijenite uloge. Ova strategija je naroito korisna u poetnom periodu predstavljanja zadatka ili teme. Zadatak ija je sadrina da se naue minerali ili stijene za geoloku laboratoriju prua dobar primjer upotrebe novine. Studenti se okupljaju u grupe (od tri do pet studenata), s tim da svaki student u grupi dobija drugaiju stijenu i smilja ime za nju. Zatim studenti , govorei o stijenama, zapoinju razgovor koji naglaava odlike stijene. Zdravo Bazalte Boni! Zaista si tamne boje i ima male minerale. To je tano, Deka Granite. Ti si mnogo svjetliji od mene i ima velike minerale. Zaista mi se dopada ruiasti feldspat u tebi. Raznovrsnost Sledea strategija je pronalaenje informacija o zadatku iz raznovrsnih izvora. Razliiti uglovi posmatranja odreene teme esto pomau u stvaranju zainteresovanosti. Neka tema ne mora djelovati zanimljivo ako je prikazana u knjizi ali moe biti zanimljiva u nekom drugom formatu. Ne oslanjajte se iskljuivo na udbenike ili predavanja kao izvore informacija, ve ih dopunite lancima iz asopisa, novina, televizijskim emisijama, radio programima, razgovorima sa studentima, razgovorima sa drugim strunjacima ili ljudima koji poznaju temu, muzejskim postavkama, itd. Na primjer, da bi se nauilo o vanim bitkama u nekom ratu mogu se itati romani, gledati filmovi ili razgovarati sa uesnicima ili njihovim potomcima. Relevantnost Trea strategija je prepoznavanje relevantnosti zadatka u odnosu na lina iskustva i prethodna znanja osobe (za vie informacija, vidjeti odjeljak Relevantnost). Zadaci esto postanu smisleniji kada za njih veemo postojee informacije. Smisleni zadaci poboljavaju motivaciju. Na primjer, poveite matematike geometrijske jednaine sa vaim ljetnjim poslom radnika na graevini ili vaim iskustvom u naruivanju tepiha ili tapeta. Primijenite novo znanje o odnosima meu braom i sestrama iz psihologije na sopstvena porodina iskustva. Poveite geoloka prouavanja pejzaa sa vaim znanjem o obraivanju zemlje. Personalizovanje Personalizovanje novih infomracija pomae da se probudi interesovanje za nezanimiljive teme. Pokuajte da poveete nove informacije sa pitanjima od linog znaaja. Na primjer, poveite ono to se izuava u istorijskim predmetima sa trenutnim politikim pitanjima koja vas zanimaju. Poveite ono to se radi u okviru biolokih predmeta sa vaim miljenjem o abortusu ili eutanaziji. Poveite nove informacije iz sociologije sa linim porodinim pitanjima. Aktivno korienje znanja Aktivno upotrijebite novo znanje kako bi se razvilo i zadralo interesovanje za njega. Postavite pitanja o sebi, svojim kolegama iz grupe i svom predavau. Predvidite naredne korake na kursu. Razgovarajte o novim informacijama sa prijateljima, porodicom i drugovima. Razmiljajte o njemu tokom dodatnog slobodnog vremena dok idete na predavanje ili ekate u redu. Piite o novom znanju u dnevniku ili smislite priu koristei te informacije. Primjena znanja Stvorite zainteresovanost primjenjujui novo znanje steeno na jednom kursu na drugi kurs. Na primjer, primijenite znanje iz hemije u prouavanju stijena i mineralnog sastava za predmete iz oblasti geologije. Primijenite informacije iz kursa istorije na kurs iz politikih nauka. Informacije o ubjeivanju mogu se primijeniti na kursu marketinga. Rad sa drugima Napravite studijsku grupu ili manje formalne sastanke sa kolegama kako biste razgovarali o novim

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

97

informacijama. Drugi studenti esto mogu da ponude nove naine posmatranja informacija koji bi vam mogli biti zanimljiviji od onih ponuenih na predavanju. Drugi studenti mogu da podjele lina iskustva vezana za nova znanja koja su vam interesantna.

1. Panja i sluanje

Vie informacija na stranicama o studijskim grupama u okviru Grupnog i kooperativnog uenja.

3. Motivacija

3.7. Lini ciljevi, stavovi, pohaanje nastave, elja za uenjem

3.7.1. Tabela linih ciljeva
Tabela linih ciljeva je strategija za postavljanje realistinih ciljeva i paljivo procjenjivanje naina na koji bi se ti ciljevi mogli postii. Ona ukljuuje motivaciju za ispunjenje odreenih ciljeva. Tabela je podjeljena na est dijelova/kolona: U prvoj koloni treba nabrojati line ciljeve u uenju. Njih treba napisati to je mogue odreenije. U drugoj koloni treba nabrojati motivacije za ostvarenje svakog od ciljeva. Koji su razlozi, nae elje da ostvarimo svaki od njih? Trea kolona razmatra ostvarljivost svakog cilja. Koje sposobnosti, vjetine, nivo zainteresovanosti i posveeno vrijeme je potrebno za postizanje svakog od ciljeva? Mjerljivost svakog cilja se biljei u etvrtoj koloni. Kojim specifinim jedinicama (npr. datum zavretka) se cillj moe izmjeriti? Peta kolona je za vrijednost svakog cilja. Zato su ti ciljevi vrijedni truda? Poslednja kolona navodi specifine korake potrebne za postizanje svakog cilja. MOTIVACIJA OSTVARLJIV MERLJIV
Istraivake vjetine

Primjer tabele linih ciljeva

1. Nai reference 2. Napraviti Volim da radim biljeke istraivanja 3. Organizovati 10-12 strana Rad iznosi 50% Organizacija biljeke konane ocjene 4. Prva verzija Potrebna 5. Korektura korektura 6. Druga verzija 7. Napraviti kopije Proitati poglavlja Pogreno Upravljanje Pog. 5 u etvrtak Bolja priprema 1. Pregledati 5-9 za istoriju odgovoreno na vremenom za ispit 2. Pitati Pog. 6 u petak 3. Proitati 15/10 pitanja iz Samopouzdanje 4. Prepriati knjige na prolom Tiha soba Pog. 7 u za ispit 5. Ponoviti testu SQ3R metod ?? ponedeljak Pog. 8 u srijedu Pog. 9 u etvrtak

CILJ

Uraditi pozorino Predmet istraivanje potreban za diplomiranje

Rok je 30. maj

VREDNOST
Volim temu

KORACI

Za dodatne informacije pogledati definisanje linih ciljeva u okviru dijela o Praenju u okviru Glavnih strategija uenja.

98

3.7.2. Promjena stavova

Stavovi veoma utiu na motivaciju. Loe miljenje o zadacima esto se pretvara u nedostatak motivacije. Slino tome, pozitivni stavovi obino pospjeuju motivaciju. Sreom, stavovi su promjenljivi i podloni oblikovanju i mogu se promijeniti. Sljedei pasusi nude prijedloge za promjenu stavova kako bi se poboljala motivacija. Stavovi o sadraju zadatka Kada se osoba sretne sa zadacima koje smatra nezanimljivim, trebalo bi da joj se ugasi crvena lampica. Budui da je za veinu ljudi teko da se motiviu da ue stvari koje im nisu zanimljive, poseban napor treba uloiti kako bi se poveali nivoi zainteresovanosti. Jedan od naina da se zadri motivacija za obavljanje nezanimljivih zadataka jeste stalno podsjeanje dugoronih i kratkoronih koristi od obavljanja dotinog zadatka. Kako e pomoi u ostvarenju linih ciljeva? Kako e dovesti do daljih uspjeha? Vie detalja naiete u odjeljku Vrijednost informacija. Druge strategije za razvijanje interesovanja za sadraj zadatka obuhvataju dobijanje informacija iz raznovrsnih izvora, povezivanje novih informacija sa starim znanjem, personalizovanje novih informacija, aktivna upotreba novog znanja na drugim predmetima, rad sa drugima i unoenje novine u svakodnevne zadatke. Pored nezainteresovanosti, nedostatak motivacije moe nastati i usljed zadataka iji sadraj pokree snane negativne emocije. Na primjer, student moe imati tekoa da uradi zadatak iz geografije o zemlji u kojoj je imao izuzetno negativno iskustvo. U tom sluaju, moe se pokuati da se razloi dogaaj ili iskustvo povezano sa negativnim emocijama, da se utvrde njegovi pozitivni aspekti i koncentrie na te pozitivnije komponente. Konano, zadaci moralno uznemirujueg sadraja mogu dovesti do niskog nivoa motivacije. To se razlikuje od prethodne situacije utoliko to ukljuuje sadraj zadatka koji se protivi sutinskim moralnim ili etikim idealima. Na primjer, moe biti teko obaviti zadatak vezan za eutanaziju ako se osoba izrazito protivi njoj ili je nalazi uvredljivom. Od ova tri ometaa motivacije vezanih za sadraj zadatka, s ovim je vjerovatno najtee suoiti se pomou strategija za uenje. Stavovi o tipu zadatka Neki ljudi smatraju odreene tipove zadataka neukusnim ili mogu smatrati da oni ne mogu da budu ukljueni u te zadatke. Shodno tome, moe im nedostajati motivacije za otpoinjanje ili zavravanje tih zadataka. Na primjer, neki studenti vole da javno govore i izbjegavaju kurseve ili zadatke koji ukljuuju ovu vrstu izvoenja. Neki predavai vjeruju da nisu dobri u pisanju prijedloga projekata i izbjegavaju taj zadatak. Jedna od prvih stvari koju treba uiniti u tom sluaju jeste procijeniti to je objektivnije mogue individualnu uspjenost u specifinom zadatku. Moe biti da pojedinci imaju netano vienje svojih sposobnosti da uspjeno obave odreeni zadatak. Slabo izvoenje moe biti uzrokovano i drugim uzronicima a ne samo nedostatkom sposobnosti, kao to je nedostatak pripreme ili zdravstveno stanje. Napravite lanu situaciju koja trai od pojedinca da obavi dotini zadatak ili koristite upitnike da odredite olakavajue okolnosti koje mogu uticati na uspjenost osobe u stvarnim zadacima. Na primjer, student moe misliti da je uasan u polaganju testova. To vienje moe biti zasnovano na neuspjesima iz prolosti. Koristite strategiju Prikupljanja informacija o ispitu (opisanu u odjeljku o Praenju) da biste odredili da li je neuspjenost u zadatku izazvana nedostatkom sposobnosti ili neodgovarajuom pripremom. Moe se pokuati i sa pravljenjem spiska razloga zato je zadatak vrijedan truda. esto se deava da je pojedinac motivisan da obavi zadatak koji mu se ne dopada zato to njegova ocjena ili posao zavisi od toga. U drugim sluajevima neophodno je povezati obavljanje zadatka sa dugoronim ciljevima zavravanja studija ili dobijanja unapreenja. Ono to predavai mogu da urade jeste da organizuju kurseve tako da obuhvate raznovrsne zadatke ili da prue studentima mogunost izbora zadataka. Na primjer, dajte studentima mogunost izbora izmeu predaje pisanog istraivakog rada ili dranja govora pred studentskom grupom. Neka testovi sadre raznovrsna pitanja, kao to su viestruki izbor, popunjavanje i esej.

1. Panja i sluanje

3. Motivacija

99

3.7.3. Motivacija i pohaanje asova

1. Panja i sluanje
Ponekad je teko motivisati se da pohaamo as kada smo umorni, nezainteresovani za kurs ili kada imamo rano as a nismo jutarnji tip osobe. Sljedee strategije mogu pomoi da se motiviemo da odemo na as. Odredite ambicije ili ciljeve koji se mogu ostvariti kroz uspjeh na asu. Koncentriite se na pozitivne aspekte krusa; izbegavajte zadravanje na negativnim aspektima. Zamislite sebe uspjenog. Koristite strategije za Stvaranje zainteresovanosti za dotini predmet.

3. Motivacija

3.7.4. elja za uenjem

Kako bi se poveale anse za akademski uspjeh, treba razviti motiv ili snanu elju za uenjem. Sljedee strategije mogu pomoi da se to postigne. Odredite dugorone i kratkorone ambicije i ciljeve koji se mogu ispuniti kroz uspjeh na studijama. Razvijte realistian ivotni plan. Zamislite sebe uspjenog. Proitajte biografije ljudi koji su uspjeli uprkos nepovoljnim okolnostima.

100

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima - grupno i kooperativno uenje

101

1. Panja i sluanje

102

4.1. Izgradnja tima i uloge u timu

Tim je grupa ljudi koja dijeli zajedniko ime, misiju, istoriju, set ciljeva ili zadataka i oekivanja. Karakteristike tima koji dobro funkcionie:
Ciljevi: lanovi tima sa ponosom dijele osjeaj zajednikih ciljeva i ulau napore i sredstva u

postizanju misije i ciljeva tima.

Prioriteti: lanovi tima znaju sve korake koje treba poduzeti da bi se postigli ciljevi tima, redosljed

1. Panja i sluanje

koraka i izvrioce, te vremenske okvire svakog koraka.

Uloge: lanovi tima znaju svoje specifine uloge u izvravanju timskih zadataka to pretpostavlja

odgovoran i fleksibilni odnos prema vlastitoj ulozi jer ukljuuje i dozvolu vjetijim lanovima tima da obave odreeni specifian zadatak.

Odluke: Raspodjela odgovornosti i ovlatenja, kao i proces donoenja odluka jasno su definisani

4. Izgradnja tima

i prepoznatljivi.

Sukobi: Sukobi i razlike u miljenjima rjeavaju se otvoreno, te se smatraju vanim za proces

donoenja odluka i lino napredovanje.

Line osobine/karakteristike: lanovi tima znaju da je njihova linost uvaavana i da su njihove

line osobine i kvaliteti dobro uklopljeni u radu tima. standardi jedanki za sve lanove grupe.

Pravila: Grupna pravila zajednikog rada su podeena i doivljavaju se od lanova tima kao Efektivnost: lanovi doivljavaju grupni rad i sastanke tima kao produktivnu i efikasnu djelatnost,

te se raduju zajedniki provedenom vremenu.

Uspjeh: lanovi tima jasno znaju kada je tim uspjean i podjednako sa ponosom dijele taj kvalitet. Obuka: U okviru tima obezbjeene su mogunosti za unapreivanje linih vjetina i sposobnosti za

rjeavanje timskih zadataka, to se od strane lanova tima doivljava kao prednost.

Prema navodima autora John Katzenbacha i Douglasa Smitha u publikaciji The Wisdom of Teams da bi se postigao dobar tim moraju da budu zastupljene sljedee karakteristike:
Zajednikih vrijednosti koje dijele svi lanovi tima; Komplementarne vjetine lanova tima koji se meusobno dopunjavaju; Dobro definisan radni pristup; Dobro osmiljeni ciljevi tima; Jasno postavljeni radni zadaci; Zajedniko i meusobno povjerenje, odgovornost i obaveze; Sastav tima nije prevelik;

Interesantni su rezultati dobijeni anketom na internet forumu Ten3 BUSINESS e-COACH o uticaju pojedinih faktora na uspjeh tima. U tom kontekstu sljedee vrijednosti su dobile odgovarajue procente glasova: Zajednikih vrijednosti koje dijele svi lanovi tima ....................................................... 37 % Zajedniko i meusobno povjerenje, odgovornost i obaveze ...................................... 32 % Inspirirajua vizija u timu . ........................................................................................... 21 % Komplementarne vjetine lanova tima koji se meusobno dopunjavaju . .................... 6 % Nagrade za uspjeh . ....................................................................................................... 4 % Principi funkcionisanja tima: Kohezija Utvrdjena pravila i principi Stalna i iskrena komunikacija Jasno definisani ciljevi Meusobni uticaji

103

Izgradnja tima (team building) je strategija i proces koji pomau timu da se razvije u neformalnu organizaciju sposobnu da ispuni misiju odn. ciljeve i zadatke zbog kojih je tim izgraen. Team Building je takoe i proces osposobljavanja svih lanova tima da ostvare postavljene ciljeve.

1. Panja i sluanje

Izgradnja tima je proces jaanja i osposobljavanja grupe ljudi da postignu zajednike ciljeve. To je proces koji je potreban da bi se kreirao, vodio i obezbijedio razvoj ove grupe ljudi u kohezivnu jedinicu. To je takoe proces koji inspirie ljude da brzo prerastu u veoma efikasnu radnu grupu koja ostvaruje uspjene rezultate za svoju organizaciju. Proces izgradnje tima moe imati razliite forme i oblike a u zavisnosti od karaktera i prirode tima. Izgradnja tima jeste: nain ivota odgovornost svakog lana tima stalni proces razvoj jasnog i jedinstvenog identiteta fokusirana na jasnim i konzistentnim ciljevima u skladu je sa potrebama i ambicijama svakog lana tima i prepoznaje doprinos svakog lana svijest o potencijalima tima kao jedinice orijentisana na rezultate prijatna i podsticajna; Izgradnja tima nije i ne moe biti: kratkorona postavljena bez obzira na ljudska osjeanja stegnuta rezervisana samo za neke lanove tima izvinjenje to ne obezbijeuje linu odgovornost proces u kome akcije nemaju jasne intencije rutinski posao Faze u procesu izgradnje tima: Definisati ciljeve tima; Identifikovati probleme koji su mogu pojaviti u ostvarenju ciljeva; Pronai naine da se prevaziu potencijalni problemi i da se ciljevi ostvare; Izgradnju meusobnih odnosa; Uenje odgovorajuim vjetinama; Razvoj liderskih vjetina; Slijed promjena; Razvoj novih projekata; Prevazilaenje gapova; Uvoenje razliitih metoda; Da bi se obezbijedila dinamika atmosfera meu lanovima; Da bi se ostvarila otvorena i stimulativna komunikacija; Da bi se stimulisala kreativnost; Da bi se istraili novi naini stratekog rjeavanja izazova; Da bi se istraili skriveni problemi; Da bi se uvaile invididualne razlike i snage; Da bi se razvilo povjerenje; Da bi se pozdravile i prihvatile promjene; Da bi se pojaala motivacija; Da bi se u isto vrijeme uivalo;

4. Izgradnja tima

ta obuhvata izgradnja tima?

Zato izgradnja tima?

104

4.2. Uloge u timu

Uloge u timu zavise od: ponaanja pojedinca linosti pojedinca zahtjeva posla - kvalifikacije

Postoji razlika izmeu uloga u timu i funkcionalnih uloga lanova tima. Funkcionalne uloge se odnosi na zahtjeve posla pojedinca, dok lina uloga u timu podrazumjeva (prema Mereditu Belbinu): Uloga Karakteristike odlino procjenjuje Prednosti dobre osobine Zreo Pouzdan Dobar rukovodilac Pojanjava ciljeve, Prihvatljive slabosti Moe da djeluje
manipulativno Nekad nekritiki daje drugima svoj lini posao

1. Panja i sluanje

talente trai prave naine da prevazie slabosti odlian je u dvosmjernoj komunikaciji inspirie i iri entuzijazam razumije tekoe u Team-leader interakciji lanova Koordinator tima (Co-ordinator) ima strog osjeaj za prioritete Trai nove lanove tima i razvija timski duh. Koordinira ima sposobnost da tim i sve uklapa u kohezivni prevazilazi gapove plan dobro brine o meusobnim odnosima sposoban je da rjeava tekoe sposoban da ostvari uspenu interakciju sa drugima dobro radi sa talentovanim ljudima najefikasniji u saradnji sa podstrekaem dobar je i u saradnji plant-om kao efom sarauje sa timskim radnikom i realizatorom

4. Izgradnja tima

ohrabruje donoenje odluka Dobro delegira poslove

105

 entuzijasta, okrenut ka
novim idejama

prihvata ideje drugih

Voli izazove Dinamian Voli da radi pod Ima energiju i

pritiskom hrabrost da premosti prepreke

Moe da izaziva

druge i vrijea tua oseanja

1. Panja i sluanje
Podstreka Osoba za ideje (Shaper)

vidi probleme kao

mogunosti za uspjenu inovaciju, prije nego kao propadanje problem u radnom okruenju u interakciji sa drugima

predstavlja poseban

Podrava inovativnost, vitalnost i energiju tima

4. Izgradnja tima

donosi rezultat i uspjeh ostvaruje svoju

promociju i promociju organizacije

predmet je ljudskih kriza vie panje posvetiti

drugima u timu da bi se prevazili problemi koje moe da izazove podstreka

uspjean ef podstrekau je uspjean

ef monitor/evaluator

cijeni dinamine kolege

kojima moe da vjeruje istraiva resursa

lako se uklapa u sistem potrebno je da ga neko idealan ef mu je

koordinator usmjerava i podrava ili predvodi

lako se uklapa u

sistem stimulativan je za kolege

potrebno je da ga

neko usmjerava i podrava ili predvodi ne slae se dobro sa ostalim radilicama

Radilica/pogon (Plant)

stimulativan je za kolege drui se sa

koordinatorom, istraivaem resursa i timskim radnikom

106

 Striktna, precizna ak Dobro procjenjuje

rezultate ljudi

i pedantna osoba u ispunjavanju standarda

Ne ustee se da prihvati
Nadzornik/evaluator Obezbjeuje visoke standarde i brine o njima probleme i da se izbori sa njima otkriti

Trezven Strog Otrouman Vidi sve mogunosti Tano i precizno

procjenjuje

Nedostaje

mu energija i sposobnost da pokrene druge Previe kritian

1. Panja i sluanje

pritajen je i treba ga potrebna mu je podrka

drugih da bi iskazao potencijale

najmanje uspjean tim je

onaj koji je sastavljen od monitora koordinator

4. Izgradnja tima

najbolji ef mu je dobro sarauje sa

koordinatorom i realizatorom i interakciju podstreka

najlaki za rad, saradnju najbolji ef mu je je sarauje posebno dobro Timski radnik (Team worker)
sa drugim timskim radnicima

Kooperativan Blag Prijemiva Diplomata Slua Gradi Uoava nesuglasice

i smiruje situacije

Neodluan

u prelomnim situacijama i podloan uticajima

dobro radi sa

radilicama na razvoju ideja pomjeranja ili nepotovanja rokova stvari

ne dozvoljava

voli da precizira i fiksira spreman da realizuje u Realizator (Implementer)

Obezbjeuje tok svih aktivnosti tima praksi i radi sa drugima i da bude ef zahtjevima (podstrekae i radilice)

Disciplinovan Pouzdan Metodian Konzervativan Efikasan Pretvara zamisli u

praktina djela

U izvjesnoj mjeri

nefleksibilan i sporo odgovara na nove mogunosti maloduan

Moe da bude

voli efove sa jasnim sarauje i drui se

sa koordi-natorom, monitorom, istraivaima resursa drutven i tolerantan

najvie mu odgovara
podstreka kao ef i timskim radnikom nijedna strana ne maltretira drugu

drutven tolerantan dobro sarauje sa

saradnji

precjenjuje svoju loe planira

ulogu pojedinane poslove/akciju

sarauje sa realizatorom tei saradnji u kojoj Istraiva resursa (Resource Investigator)

tei kooperantskoj

timskim radnicima

107

 uvijek isprati svaku

aktivnost do kraja

podreen je efu koji

1. Panja i sluanje

je inicijator i vrednuje rezultate om, podstrekaem i istraivaem resursa realizatori

Izdrljiv Savjestan Brian Trai greke i

Sklon da nepotrebno Ne voli da delegira Moe da bude

cjepidlaka svoj posao brine

dobro radi sa plantoOnaj koji zavrava radove (Completer)

propuste Obavlja posao na vrijeme

najvie ga cijene veoma je ponosan na

svoj rad i svoje radne aktivnosti

Usmjeren ka jednom
cilju Samostalan Posveen Prua rijetko znanje i vjetine

Doprinosi samo na Suvie se bavi

uskom polju tehnikim detaljima i gubi veliku sliku

4. Izgradnja tima

kljuni faktor mu je cilj

koji mu ef prenese Specijalista (Specialist)

potreban mu je ef najbolji ef mu je
realizator

koji vrednuje znanje i sposobnosti

voli efove koji mu daju

odrjeene ruke (timski radnik, koordinator) najbolje se slae sa timskim radnikom i realizatorom

Uloge u malim timovima jedan lan tima ima vie uloga tim lider moe da preuzme i ulogu koordinatora i inspektora osoba koja je zaduena za ideje moe da se bavi i spoljnim kontaktima realizator moe biti i kritiar u malom timu menader moe da ima ulogu planera, onog koji obezbjeuje i koji titi realizaciju procesa

Najvanija funkcija tima jeste da ostvari zadatke koji su mu dati, postavljeni ili definisani. Timski igra treba da bude prijateljski orijentisan u timu, otvoren i spreman da radi u grupi i slijedi instrukcije i tima i onog ko vodi tim. Lider tima je kljuna uloga u timu. Tim je dobar onoliko koliko je dobar njegov lider. Nain na koji lider vodi tim odreuje ton ostalih uloga u timu i deavanja u timu. Lider se mora uvijek fokusirati na pobjedu odn. uspjenu realizaciju postavljenih ciljeva. Vodi inspirie realizuje Planira uloge u timu i bira pojedince za ostvarenje tih uloga Vodi tim na sastancima Obezbjeuje ostvarenje zadataka, posmatra i prati tim i kvalitet realizacije Analizira greke i tekoe Uvijek pohvaljuje i slavi uspjeh Brine o lanovima tima Obezbjeuje odgovorno ponaanje lanova tima prema drugima

108

uenika radi zajedno kako bi obavili odreeni zadatak. Takvo zajedniko uenje moe da vodi predava ili ga samostalno moe pokrenuti grupa uenika. Ovo drugo se esto oznaava kao studijska grupa.

4.3. Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom uenju Grupno i kooperativno uenje nudi alternative samostalnom uenju. Pomou ovih strategija, nekoliko
1. Panja i sluanje

Male grupe su najbolje za zajedniko uenje. Optimalna veliina grupe je tri uenika, ali uspjene grupe mogu imati od dva do pet lanova. Vee grupe bolje rade kao forum za razmjenu podataka meu manjim podgrupama. Svaka grupa funkcionie kao tim i lanovi tima su odgovorni za sopstveno uenje kao i za uenje svojih kolega u timu. ... Svako ima zadatak i aktivno uestvuje. ... studenti moraju osjeati da su potrebni jedni drugima kako bi zavrili zadatak grupe (Mickel, 1993, str. 659). Da bi bile uspjene, grupe moraju slijediti opte radne procedure i pravila ponaanja. Pored toga, lanovi grupe bi trebalo da budu svjesni svojih uloga u zajednikim sastancima. Mogu se napraviti radne tabele u kojima e se formalno iznijeti ove napomene.

4. Izgradnja tima

4.3.1. Opte radne procedure

Vrlo esto, studijske grupe su neuspjene zato to lanovi ne razmatraju naine na koji e ostvariti ciljeve grupe. Na osnovu sljedeih radnih procedura studenti mogu da preduprijede katastrofe i da kooperativno uenje uine efikasnijim i efektivnijim. Pravila koja su ovde navedena a koja su definisali Gomon i Guenzel (1987), mogu izmijeniti ili dopuniti lanovi studijske grupe kako bi ih prilagodili sopstvenim posebnim potrebama. Dogovorite eljene ishode ili ciljeve grupe. Dogovorite grupne aktivnosti i uloge radi ostvarivanja ishoda. Dogovorite specifini vremenski raspored za aktivnosti na svakom sastanku. Radite pod kontrolom uvara vremena. Dogovorite se oko obaveza i prirema za naredni susret. Evaluirajte grupne ishode i odvijanje sastanka.

4.3.2. Pravila ponaanja

lanovi grupe bi trebalo da dogovore pravila ponaanja za studijske sastanke. Pravila koja su ovde data (Gomon i Guenzela,1987), mogu izmijeniti ili dopuniti lanovi grupe kako bi ih prilagodili sopstvenim posebnim potrebama. lanovi grupe e se sloiti da usvoje Opte radne procedure (vidi prethodno poglavlje) koje je odredila grupa. lanovi grupe e se lino zaloiti da doprinesu grupi tako to e... o donositi materijal relevantan za zadatak. o prethodno pregledati teme koje grupa treba da prijee. o potovati rokove za aktivnosti. o obavjetavati lanove o potencijalnim promjenama rasporeda prije sastanaka. U evaluiranju grupnih ishoda i procesa, lanovi e se sloiti da se dre objektivnog kritikog ponaanja a ne linih napada.

109

4.3.3. Uloge lanova grupe

1. Panja i sluanje

lanovi efektivnih studijskih grupa imaju specifine uloge. Svaki lan grupe obavlja nekoliko uloga na datom sastanku; zapravo, za manje grupe bie neophodno da svaki lan ima vie od jedne dunosti. Gomon i Guenzel (Gomon i Guenzela,1987) definiu sljedeih sedam uloga lanova grupe. Grupna aktivnost koja definie razlike izmeu uloga lanova grupe razmotrena je kasnije u ovom poglavlju. Predsjedavajui ili Voa o Ova osoba je fasilitator postavljanja agende. o Drugim rijeima, predsjedavajui ili voa postavlja agendu za odreeni sastanak, uz input drugih lanova grupe.

4. Izgradnja tima

uvar vremena o Ova osoba je fasilitator agende. o uvar vremena vodi rauna o koliini vremena koja se potroi pri svakoj aktivnosti na sastanku i stara se da unaprijed dogovoreni vremenski rokovi u agendi budu ispotovani.

Onaj koji je zaduen za prostorije o Ova osoba dogovara datum, vrijeme i mjesto studijskog sastanka sa kolskom administracijom, ako je to potrebno. o Osoba koja rezervie prostorije moe takoe biti odgovorna za kontaktiranje lanova studijske grupe kako bi ih podsjetio za sastanak.

Onaj koji brine o resursima o Ova osoba obezbjeuje zalihe i resurse za sastanak. o Resursi mogu obuhvatati knjige iz biblioteke, kolege-tutore ili projektore.

Evaluator grupnog procesa o Ova osoba evaluira efektivnost i efikasnost sastanka. Proizvoa ili Uesnik o Ova osoba uestvuje u predvienim aktivnostima na sastanku. o U veini sluajeva, svi lanovi studijske grupe su uesnici.

Osoba za resurse o Ova osoba nije nuno stalni lan grupe. o Osoba za resurse je prisutna kada je potrebno da prui dodatne resurse lanovima grupe. o Osoba za resurse moe biti lan nastavnog osoblja, tutor ili neka druga osoba sa odgovarajuim znanjem.

4.3.4. Radne tabele za studijske grupe

Radne tabele koriste studentima i pomau im da ostvare efektivne i efikasne studijske grupe. One pruaju studijskoj grupi zajedniki smjer i svrhu, i stoga bi ih trebalo popuniti nakon svakog grupnog sastanka. Radne tabele kombinuju: radne procedure, pravila ponaanja i uloge. Posebne aktivnosti i vremenski rokovi obiljeavaju se na radnoj tabeli. Prazan model radne tabele (Gomon i Guenzela, 1987) koji je ovde prikazan i daje agendu budueg sastanka i koliinu vremena koja e se utroiti na razliite aktivnosti na sljedeem sastanku. Data su i dva primjera ispunjenih tabela za studijske grupe za pripremu ispita i obavljanje domaeg zadatka.

110

 Bilo koja od ovih radnih tabela moe se prepraviti prema specifinim potrebama studijske grupe. Dobra je ideja iskopirati radne tabele i podijeliti ih svim lanovima studijske grupe. RADNA TABELA GRUPNE AGENDE Uputstva o Dogovorite se oko dodjeljivanja uloga. o Utvrdite specijalne uloge. o Slijedite procedure. o Radite pod kontrolom uvara vremena. IME . . . . . lanovi grupe i dodijeljene uloge ULOGA . . . . . Vrijeme, mjesto i datum sastanka __________________________________________________________ __________________________________________________________ Pravila __________________________________________________________ __________________________________________________________ Procedure

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

PROCEDURE

SPECIFINI ISHODI I AKTIVNOSTI * * Dogovorite specifine ishode (2-5 minuta) * * * * __________________(___ min.) * __________________ (___ min.) * __________________ (___ min.) Dogovorite specifine aktivnosti i vremenske odrednice za svaku od njih * __________________ (___ min.) * __________________ (___ min.) Komentari: * * * * * * * * * * * * * * * Ukupno = ___ minuta

Obavite specifine aktivnosti (Ukupno = ___ minuta)

Dogovorite obaveze i pripreme za sljedei sastanak (2-5 minuta)

Evaluirajte grupne ishode i procese (2-5 minuta)

111

DUGORONA PRIPREMA ZA ISPIT Radna tabela studijske grupe Vrijeme: 60 minuta

1. Panja i sluanje

Uputstva o Dogovorite se oko dodijeljivanja uloga. o Utvrdite specijalne uloge. o Slijedite procedure. o Radite pod kontrolom uvara vremena.

4. Izgradnja tima

lanovi grupe i dodijeljene uloge ULOGE uvar vremena, uesnik, evaluator Predsjedavajui, uesnik, evaluator Osoba koja rezervie prostorije, osoba za resurse, uesnik, evaluator

IME Majkl Heder Don

Vrijeme, mjesto i datum sastanka o 9:30 - 10:30, Uionica 330, 06/11/95 Pravila o Uesnici su saglasni da e dati doprinos i slijediti procedure. Procedure

PROCEDURE
Dogovoriti specifine ishode (3 minuta)

SPECIFINI ISHODI I AKTIVNOSTI

* Odgovori na pitanja sa posljednjeg sastanka * Biljeke sa predavanja sa tri poslednja asa * Set neodgovorenih pitanja * Navesti odgovore na pitanja (10 min.) * Uporediti biljeke sa predavanja parafrazirajui i utvrujui kljune teme (12 min. za svako predavanje) * Izlistati nova pitanja i zadati ih lanovima grupe (2 min.) Ukupno = 48 minuta Komentari:

Dogovoriti specifine aktivnosti i vremenske odrednice za svaku od njih (3 minuta)

Obaviti specifine aktivnosti (Ukupno = 48 minuta)

* Moda e biti potreban dodatni rad na prvom predavanju * Pitati predavaa za dve definicije * Don da iznese odgovore na pitanja * Svi da donesu definicije za poglavlje 7 i 8 * Svi da rade na prvom predavanju * Odlian sastanak * Zavrili na vrijeme * Malo traarili * Odlian sumarni prikaz odgovora na pitanja

Dogovoriti obaveze i pripreme za sljedei sastanak (3 minuta)

Evaluirati grupne ishode i procese (3 minuta)

112

OBAVLJANJE DOMAEG ZADATKA Radna tabela studijske grupe Vrijeme: 60 minuta Uputstva o Dogovorite se oko dodijeljivanja uloga. o Utvrdite specijalne uloge. o Slijedite procedure. o Radite pod kontrolom uvara vremena. lanovi grupe i dodijeljene uloge
IME Dejv Kesi Damal ULOGE Predsjedavajui, uesnik, evaluator Osoba koja rezervie prostorije, osoba za resurse, uesnik, evaluator uvar vremena, uesnik, evaluator

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

Vrijeme, mjesto i datum sastanka o 4:00 - 5:00, Uionica 137, 28/04/96 Pravila o Uesnici su saglasni da e dati doprinos i slijediti procedure. Procedure SPECIFINI ISHODI I AKTIVNOSTI
* Rjeenja za tri laka problema u domaem zadatku * Rjeenja za dva teka problema u domaem zadatku * Svaki lan prepriava rjeenje lakog problema uz input ostalih (4 min. svaki)

PROCEDURE
Dogovoriti specifine ishode (3 minuta)

Dogovoriti specifine aktivnosti i vremenske odrednice za * Grupa zajedno radi na tekim problemima koristei svaku od njih (3 minuta) metod modela rjeavanja probema i osobu za resurse (17 min. svaki) Komentari: Ukupno = 46 minuta

Obaviti specifine aktivnosti (Ukupno = 46 minuta)

* Pitanje o redosljedu operacija * Svi da donesu dva problema za probni test * Damal da se raspita kod profesora o rjeenju nerjeenog tekog problema * Svi da se vide sa tutorom * Ispotovan vremenski raspored * Jedan teak problem nerjeen

Dogovoriti obaveze i pripreme za sljedei sastanak (3 minuta)

Evaluirati grupne ishode i procese (3 minuta)

4.3.5. Upozorenje

Kooperativno uenje moe biti uspjenije ako se uzmu u obzir sljedea upozorenja. Neki od ovih prijedloga se odnose na studijske grupe koje su sami studenti organizovali, dok se drugi vie odnose na predavae koji sprovode kooperativne aktivnosti.

113

Za studente o Paljivo odaberite lanove svoje studijske grupe. o Postarajte se da studijska grupa uzajamno odlui o nainu provjere da li svi lanovi doprinose jednako i poteno grupi. o Na prvom sastanku, odluite o kaznama za neadekvatan doprinos. o Drite se programa na sastancima studijske grupe. Sastanci nisu prikladni za askanje, traarenje i druge neproduktivne aktivnosti. o Zapamtite da studijske grupe nisu zamjena za samostalno uenje sveg potrebnog materijala. Drugim rijeima, svrha nije samo podijeliti teret rada ve osigurati da razumijete sav materijal.

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima
Za predavae o Uputstva i oekivanja u vezi sa zadacima treba da budu jasna. o Grupne aktivnosti treba da budu povezane sa ciljevima kursa. o Izmjerite uspjenost koliinom nauenog radije nego obavljenim zadatkom. o Preuzmite odgovornost za formiranje grupa. o Pomozite izgradnji grupne kohezije tako to ete zamoliti studente da podijele line informacije i iskustva. o Koristite vrijeme od predavanja/vjebe za grupne aktivnosti; lake ih je nadgledati nego grupne aktivnosti van predavanja/vjebe. o Pruite studentima dodatne informacije ili resurse potrebne za obavljanje grupne aktivnosti.

4.3.6. Tipovi grupa

Studijske grupe se esto klasifikuju prema primarnom cilju grupe. Po tom osnovu moe se izdvojiti osam tipova grupa: dugorona priprema za ispit, obavljanje domaeg zadatka, sinteza i primjena, obavljanje specijalnog projekta, rjeavanje problema, voenje biljeaka, strategije uenja i itanje sadraja. Svaki od ovih tipova je opisan, a naznaeni su minimalni potrebni resursi i specifinije aktivnosti koje se uobiajeno vezuju za svaku grupu (neke od informacija - Gomon i Guenzel, 1987). Neki tipovi grupa su detaljnije razmotreni u odjeljku o Studijskim grupama. Grupe za dugoronu pripremu za ispit o Cillj Priprema za ispite o Potrebni resursi Kompletirane zabiljeke sa predavanja Sumirani prikazi iz obaveznih tekstova Umnoni materijal i drugi za kurs relevantni materijal o Aktivnosti Utvrivanje kljunih tema i njihovo definisanje i objanjenje Sakupljanje svih biljeki sa predavanja i tekstova Pisanje setova pretpostavljenih ispitnih pitanja o Primjer radne tabele grupe za pripremu ispita dat je u odjeljku Radne tabele studijskih grupa.

114

Grupe za obavljanje domaeg zadatka o Cilj Obaviti domae zadatke o Potrebni resursi Dobijeni setovi zadatih problema Udbenici ili laboratorijski prirunici Digitron, milimetarski papir, olovke u boji ili drugi neophodni pribor o Aktivnosti Grupno rjeavanje problema Pojedinano rjeavanje problema i zatim razmatranje rezultata Objanjavanje rjeenja drugim lanovima grupe Pisanje setova pretpostavljenih ispitnih pitanja o Primjer radne tabele grupe za oabvljanje domaeg zadatka dat je u odjeljku Radne tabele studijske grupe.

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

Grupe za sintezu i primjenu o Cilj Integrisanje informacija sa kursa i/ili njihova primjena na problem ili situaciju o Potrebni resursi Sakupljene sve zabiljeke sa predavanja/vjebi Sumirani prikazi obaveznih tekstova Umnoeni i drugi relevantan materijal o Aktivnosti Razvijanje usmenih iskaza pomou upotrebe tehnikih termina kako bi se napredovalo od uenja napamet do sinteze i primjene Razvijanje informacionih organizacionih pomagala poput matrica, pojmovnih mapa i grafikona Pisanje setova pretpostavljenih ispitnih pitanja o Grupne aktivnosti koje pospjeuju sintezu i primjenu su etiri ugla, slagalica, dijagrami uzroka i posljedice i dijagrami slinosti. Svaka od ovih aktivnosti opisana je na drugim mjestima u ovom odjeljku.

Grupe za obavljanje specijalnih projekata o Cilj Izraivanje istraivakih radova, eksperimenata, istraivakih projekata itd. o Potrebni resursi Opis projekta Zahtjevi projekta (sadraj i format) Referentni materijal o Aktivnosti Razbijanje projekta na dijelove, odjeljke, korake ili komade

115

 Nabrajanje kriterijuma za obavljanje svakog od dijelova Razvijanje rasporeda rada za svaki dio (rokovi i odgovorni lan /lanovi) grupe)

1. Panja i sluanje

Izrada prvih verzija dijelova projekta Odluke / ureivanje projekta prva verzija Pravljenje konane verzije kompletnog projekta o Viestruko glasanje i nominalna grupa su dve grupne aktivnosti koje pomau u prioritizaciji zadataka i izradi specijalnih projekata. Ove strategie su opisane na drugim mjestima u ovom poglavlju.

4. Izgradnja tima

Grupe za rjeavanje problema o Cilj Rjeavanje problema o Potrebni resursi Izjava problema Uputstva, smjernice i zahtjevi Skup osnovnih podataka ili istorijskih podataka o Aktivnosti Razvijanje modela moguih rjeenja Evaluiranje moguih rjeenja Donoenje odluka o odgovarajuem rjeenju Razvijanje plana za rjeavanje problema o Grupne aktivnosti koje pomau u rjeavanju problema su SNS, etiri ugla, viestruko glasanje, nominalna grupa, slagalica, dijagrami uzroka i posljedice i dijagrami slinosti. Te strategije su razmotrene na drugim mjestima u ovom poglavlju.

Grupe za voenje zabiljeki o Cilj Timsko voenje zabiljeki o Potrebni resursi Svaki lan grupe donosi svoj dio zabiljeki sa predavanja/vjebi Audio snimanje predavanja (opciono) o Aktivnosti Razmjena zabiljeki sa predavanja Razjanjavanje informacija i ispravljanje neusaglaenih dijelova Utvrivanje glavnih taaka i propratnih detalja Prepisivanje i preureivanje zabiljeki

Grupe za strategije uenja o Cilj Razmjena strategija uenja za pristupanje zadatku i njegovo obavljanje

116

o Potrebni resursi Uputstva za obavljanje zadatka Osnovno znanje o strategijama uenja vezanim za zadatak o Aktivnosti Uvoenje i objanjavanje strategija uenja Povezivanje strategija uenja sa zadatkom Grupe za itanje sadraja o Cilj Poboljanje studentovog razumijevanja sadraja zadatih tekstova o Potrebni resursi Zadati tekstovi iz iste oblasti Audio snimanje itanja materijala (opciono) o Aktivnosti Upoznavanje nove leksike itanje zadatka naglas Osmiljavanje pitanja vezanih za zadatak Odgovaranje na pitanja vezana za zadatak Utvrivanje glavnih taaka i propratnih detalja Evaluacija aktivnosti o Vie informacija o grupnim aktivnostima vezanim za itanje sadraja nalazi se u odjeljku Specifine strategije grupnog i kooperativnog uenja.

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

117

4.4. Svrhe strategija grupnog i kooperativnog uenja

Sutinska svrha grupnog uenja je rad sa drugim studentima na obavljanju nekog zadatka. Tanije, grupno uenje moe imati jedan od nekoliko ciljeva, od kojih je najea priprema ispita. Studijske grupe se mogu formirati i za obavljanje domaih zadataka, za sintezu i primjenu materijala iz predmeta, za obavljanje specijalnih projekata, za rjeavanje problema, za voenje zabiljeki, za razmjenu strategija uenja ili za itanje sadraja. Ovi tipovi grupa su opisani u okviru odjeljka Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom uenju. Specifiniji detalji o nekim tipovima grupa dati su u odjeljku Specifine strategije grupnog i kooperativnog uenja nie.

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

4.5. Strategije - Prednosti strategija grupnog i kooperativnog uenja

Postoji nekoliko prednosti rada u grupama. Kooperativno uenje pomae u razvoju vjetina i ponaanja, kao to su saradnja i timski rad, moe biti korisno za profesionalne karijere. Kada je prikladno obavljen, grupni rad moe da razvije odgovornost za uenje kod pojedinca. Grupe mogu biti produktivnije i efikasnije od individualnog uenja kod nekih zadataka i za neke studente (npr. ekstrovertne). Kooperativno uenje omoguava studentima da razmjenjuju informacije, strategije i lina iskustva. Grupni rad esto poveava zainteresovanost za temu i motivaciju za njeno uenje. Kooperativno uenje poveava akademsko dostignue zahvaljujui novom znanju steenom kroz grupne aktivnosti. Uz odgovorajue voenje, kooperativno uenje pospjeuje razvoj drutvenih vjetina. Grupni rad esto tedi vrijeme u poreenju sa samostalnim obavljanjem zadatka. Grupni rad esto slui za oslobaanje stresa prije ispita ili vanog zadatka. Grupni rad pomae da se u velikim zadacima izvri adekvatna podjela na manje dijelove.

4.6. Specifine strategije grupnog i kooperativnog uenja

Ovom prilikom je razmotreno nekoliko strategija grupnog i kooperativnog uenja. Mnoge od strategija zahtijevaju ukljuivanje fasilitatora koji vodi proces, mada se neke mogu modifikovati i primijeniti u grupu studenata. Strategija obavljanja zadatka obuhvata: itanje sadraja i formiranje studijske grupe. Strategije rjeavanja problema su: SNS, etiri ugla, viestruko glasanje, nominalna grupa, slagalica, dijagrami uzroka i posljedice i dijagrami slinosti. Strategije koje podstiu uee svih uenika su etiri ugla, slagalica, dijagrami uzroka i posljedice, dijagrami slinosti i povezivanje imena. Strategije viestrukog glasanja i nominalne grupe pomau u procesima postavljanja ciljeva i proriteta. Odslikavanje pomae studentima da razumiju ulogu lidera i sljedbenika u grupi. Nekoliko strategija prua priliku da se grupno pokriju informacije specifinog sadraja: itanja sadraja, etiri ugla, slagalica, dijagrami uzroka i posljedice i dijagrami slinosti.

118

Sljedee strategije grupnog i kooperativnog uenja su razmotrene. itanje sadraja SNS etiri ugla Viestruko glasanje Tehnika nomilnalne grupe Slagalica II Dijagram uzroka i posljedice Dijagram slinosti Odslikavanje Povezivanje imena Studijske grupe

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

4.6.1. itanje sadraja

Primjer kooperativnog uenja iji je cilj itanje materijala iz nove sadrinske oblasti iznio je Mikel (Mickel, 1993). Ova strategija je namjenjena predavaima, mada je mogu korsititi i studenti uz vostvo tutora s tim da se modifikuje prema studentskim potrebama. Za ovu aktivnost, a u zavisnosti od duine zadatih tekstova, moe biti potrebno nekoliko dana. Strategiju je bolje uvoditi odjeljak po odjeljak kako bi se maksimalno razumila oekivanja. Aktivnost razumijevanja proitanog u 9 koraka obuhvata sljedee aktivnosti:

1. Podijelite ukupnu studentsku grupu na grupe od po etiri studenta

o Ako je to mogue, svaka grupa bi trebalo da ukljui jednog iznadprosjenog studenta, jednog ispodprosjenog i dva prosjena studenta.

2. Oznaite stranice u udbeniku koje e se koristiti u ovoj aktivnosti kooperativnog uenja. 3. Podijelite leksike zadatke.
o Dajte studentu #1 u svakoj grupi zadatak da upozna ostale lanove svoje grupe sa novim rijeima iz teksta. o Student #1 nabraja svaki termin i podstie druge lanove da ga definiu. Ako niko od njih ne umije da definie ispravno rije, ona se posebno oznaava.

o Dodijelite svakom studentu nasumino broj (od 1 do 4), bez obzira na njihovu sposobnost.

4. Podijelite italake zadatke.

o Dajte studentu #2 u svakoj grupi zadatak da proita naglas novi materijal svojoj grupi dok ga ostali sluaju.

5. Dodijelite ispitivake zadatke.

o Svaki student je slobodan da naglasi vane podatke tokom ovog procesa. o Dajte studentu #3 u svakoj grupi zadatak da postavi grupi pitanja zasnovana na usmenom itanju. o Student #3 bi trebalo da zabiljei odgovore svoje grupe. o Ako eli, predava moe da razvije ova pitanja unaprijed kako bi obezbijedio da studenti obuhvate glavne take teksta.

119

6. Dodijelite propratne zadatke.

o Dajte studentu #4 zadatak da vodi propratnu aktivnost koja ojaava opte i specifine pojmove iz teksta.

1. Panja i sluanje

7. Spojite grupe i pregledajte rezultate.

o Ovde takoe moe biti potrebno vostvo predavaa. o Spojite ponovo sve grupe u jednu veliku grupu kako bi se pregledali rezultati svake podgrupe. o Ovo omoguava studentima da usvoje svoje novo znanje. o Studenti #1 predstavljaju rijei koje su njihove grupe znale ili rijei koje nisu znale.

4. Izgradnja tima

o Studenti #3 predstavljaju odgovore svojih grupa na pitanja.

8. Predava evaluira razumijevanje proitanog.

o Studenti #4 predstavljaju rezultate svojih grupa iz propratne diskusije. o Predava moe da koristi evaluacionu aktivnost da procijeni kako su studenti ovladali novim materijalom.

9. Studenti evaluiraju grupnu aktivnost.

o Predava bi takoe trebalo da evaluira uee svakog pojedinca u okviru njegove grupe. o Svaki student evaluira aktivnost kooperativnog uenja. o Sljedei obrazac omoguava studentu da procijeni svoj rad kao i rad drugih lanova grupe. o Za ocjene od 1 do 5 potrebno je dati objanjenje na pozadini obrazca. o Svi obrasci su povjerljivi i vidi ih samo predava. o Periodina i nenajavljena upotreba ovog oblika evaluacije odrae studente u pripravnosti.

GRUPNA EVALUACIJA

dodjeljene obaveze u grupi.

5 Vrlo dobar 4 Dobar

Tvoje ime: Datum prezentacije: Zaokrui svoju ocjenu sebe i svakog od lanova tvoje grupe. Ocijeni lanove grupe na osnovu njihovog doprinosa u pripremi prezentacije i ispunjenja Ocjene od 1 do 5 moraju biti objanjene na pozadini ovog obrasca.
3 Zadovoljavajui 2 Nezadovoljavajui 1 Lo 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1 1 1

IME
_________________________ _________________________ _________________________ _________________________ 5 5 5 5

OCJENA

Predava posmatra i evaluira cijelu grupu. o Rad cijele grupe evaluira predava dok se kree meu grupama u radu. o Svi lanovi grupe dobijaju istu ocjenu na osnovu svoje sposobnosti da uspjeno rade zajedno.

120

Predava evaluira razumijevanje proitanog pomou tradicionalnih testova. o Tradicionalni testovi ine etvrto sredstvo evaluiranja aktivnosti kooperativnog uenja. o Ispit moe biti sainjen od glavnih taaka koje su grupe iznijele.

1. Panja i sluanje

4.6.2. SNS

SNS strategiju koriste grupe kao osnaujui proces za savladavanje Strahova, Nesigurnosti i Sumnji. Ona ima dva glavna cilja: da pomogne lanovima grupe da postanu svjesni negativnih osjeanja ili osjeanja nesigurnosti i pomogne im da usmjere svoju energiju na rjeavanje ili otklanjanje tih osjeanja. Jedna od prednosti SNS-a je ta to pomae studentima da odgovorno prepoznaju, vokalizuju i razrijee sumnje vezane za zadatke i/ili evaluaciju rada. Pored toga, ova strategija je efikasno sredstvo osnaivanja sposobnosti rjeavanja problema kod odraslih. Uputstva za SNS preuzete su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994)

4. Izgradnja tima

1. Utvrdite problem.
o Grupa razmatra i dogovora se o optem problemu ili pitanju kojim treba da se pozabave. o Primjeri potencijalnih problema ili pitanja koji izazivaju zabrinutost obuhvataju lo uspjeh lanova grupe na ispitu, nedovoljno jasne instrukcije za obavljanje zadatka, nedovoljno razumijevanje jednog ili vie glavnih pojmova na asu, ili nedostatak discipline na asu.

2. Brejnstorming.
o lanovi grupe iznose svoje zabrinutosti u vezi sa problemom. o Jedan lan grupe sastavlja mapu razliitih briga. o Sve brige se moraju iskazati i zabiljeiti na mapi prije bilo kakve rasprave. o Raspravlja se o razlikama izmeu kontrole i uticaja kada je u pitanju njihova povezanost sa brigama.

3. Grupna rasprava.

4. Razmatranje svih pitanja koja izazivaju brigu.

o Raspravlja se koje vrste rezultata su mogue. o lanovi grupe se bave svakim elementom na mapi i diskutuju to.

o Neka pitanja se mogu rijeiti prostim pruanjem informacija koje su nedostajale.

o Sloenija pitanja mogu zahtijevati detaljnije ispitivanje uzroka i posljedica, dodatnih resursa, ili pomo izvan grupe.

4.6.3. etiri ugla

Strategija etiri ugla se koristi da bi se obezbijedilo uee svih studenata u grupnim aktivnostima. Ona pomae u razvoju vjetina sluanja, verbalne komunikacije, kritikog miljenja i donoenja odluka. Jedna od prednosti ove strategije je ta to se moe koristiti za ojaanje sadraja kursa, za razjanjavanje studentskih vrijednosti i razvijanje razumijevanja razlika u vrijednostima i miljenjima. Ne samo da podstie studente da uestvuju u aktivnostima donoenjem odluka, ve ih ona ohrabruje da kognitivno opravdaju svoje odluke. Uputstvo za strategiju etiri ugla prikazano je u ovom odjeljku. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).

121

1. Priprema.
o Napravite etiri velika znaka sa sljedeim natpisima VEOMA SE SLAEM, SLAEM SE, NE SLAEM SE, VEOMA SE NE SLAEM.

1. Panja i sluanje

o Postavite znakove u etiri ugla uionice. o Raspremite uglove i prostor uz zidove tako to ete ukloniti stolice i stolove u sredinu. o Pripremite svrstavajue iskaze na projektoru za upotrebu tokom grupne aktivnosti. o Svrstavajui iskazi treba da budu tako izraeni da ih studenti lako razumiju. Na primjer, jedan svrstavajui iskaz bi mogao da glasi Uzrast u kome je legalno piti u Ohaju treba smanjiti na 18. Primjer svrstavajueg iskaza vezanog za sadraj na asu sociologije mogao bi da glasi Novu adresu nasilnog seksualnog prestupnika bi trebalo dati susjedima po njegovom putanju iz zatvora.

4. Izgradnja tima

2. Predstavite svrstavajue iskaze.

o Predstavite prvi iskaz pomou projektora. o Dajte studentima vremena da proitaju iskaz. o Verbalno ponovite pitanje. o Zamolite studente da odu u ugao koji najbolje opisuje njihov stav o iskazu.

3. Svrstajte se.

4. Obrazloenje.

o Recite studentima da u bilo kom trenutku mogu da promijene ugao. o Kada su svi studenti odabrali svoj ugao, nasumino prozivajte jednog po jednog studenta da daju proste (jednoreenine) iskaze kojima e podrati svoje miljenje izloeno u svrstavajuem iskazu.

5. Ponovite ili propratite.

o Nakon to je odgovarajui broj studenata dao svoje izjave, i tako izraena raznovrsnost stavova, predava moe da predstavi novi svrstavajui iskaz i pone proces iz poetka, ili moe da proprati nekom aktivnou kritikog miljenja. o Jedna aktivnost kritikog miljenja obuhvata stvaranje dijagrama slinosti sa odjeljenjem (vidi Dijagrami slinosti). o Druga aktivnost kritikog miljenja obuhvata podjelu odjeljenja na etiri grupe (koje odgovaraju stavovima) i zahtjev svakoj grupi da pripremi kratak pregled dotinog pitanja i svojih miljenja; pregledi se mogu napisati ili usmeno predstaviti ostatku odjeljenja

4.6.4. Viestruko glasanje

Strategija viestrukog glasanja se koristi kao pomo za postavljanje ciljeva i prioriteta kada grupe imaju problema pri donoenju odluka. Primjer primjene ove strategije je odluivanje o specifinim ishodima i aktivnostima pri popunjavanju radne tabele grupnog sastanka (vidi Radne tabele studijskih grupa u odjeljku Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom uenju). Jedna od prednosti metoda viestrukog glasanja je ta to prua relativno brzo i demokratsko sredstvo stvaranja spiskova prioritetnih ideja i ciljeva. Strategija viestrukog glasanja slina je tehnici nominalne grupe, meutim, viestruko glasanje se koristi kada ima previe ideja i ciljeva da ih pokrije tehnika nominalne grupe. Uputstvo za strategiju viestrukog glasanje prikazano je u ovom odjeljku. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio,

122

Newsletter, 14. septembar, 1994). 1. Identifikujte problem ili aktivnost. 2. Pomou brejnstorming tehnike napravite spisak ciljeva ili prioriteta vezanih za taj problem ili aktivnost. Biljeite ih na papiru ili tabli. 3. Svaki lan bira tri do pet elemenata koji su mu prvi na listi. Zatim svaki lan oznaava svoje izbore brojem, gdje je 1 najvaniji. 4. Svode se ocjene prioritetnosti za svaki element. o Elementi su ureeni prema svedenoj ocjeni. o Element sa najmanjim ukupnim zbirom imae najvei prioritet na listi, a element sa najveim ukupnim zbirom imae najnii prioritet. 5. Posljednja 1/3 do elemenata na spisku biva eliminisana. 6. Ponovite ovaj proces (korake 3-5) dok ne dobijete prikladan broj ideja.

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

4.6.5. Tehnika nominalne grupe

Strategija nominalne grupe se koristi kao pomo u postavljanju ciljeva i prioriteta kada grupe imaju problema da donesu odluku. Primjer primjene ove strategije je odluivanje o specifinim ishodima i aktivnostima pri popunjavanju radne tabele za grupni sastanak (vidi Radne tabele studijske grupe u odjeljku Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom uenju). Jedna od prednosti metoda nominalne grupe je ta to prua relativno brzo i demokratsko sredstvo za pravljanje spiskova prioritetnih ideja i ciljeva. Strategija nominalne grupe je slina tehnici viestrukog glasanja. Meutim, tehnika nominalne grupe se koristi kada postoji samo nekoliko alternativa koje treba rasporediti po prioritetima. Uputstvo za strategiju tehnika nominalne grupe prikazano je u ovom odjeljku. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994). 1. Identifikujte problem ili aktivnost. 2. Pomou brejnstorming tehnike napravite spisak ciljeva ili prioriteta vezanih za taj problem ili aktivnost. Zabiljeite ih na papiru ili tabli. 3. Svaki lan grupe odreuje prioritetnost elemenata na spisku brojem, gdje je 1 najvaniji. Ocjene prioritetnosti za svaki element se svode. Element sa najniim ukupnim zbirom e imati najvei prioritet, a element sa najveim ukupnim zbirom imae najnii prioritet.

4.6.6. Slagalica II
Strategija slagalice se koristi za razvijanje vjetina i strunosti potrebnih za uspjeno uestvovanje u grupnim aktivnostima. Fokusira se na vjetine sluanja, govora, saradnje, razmiljanja i rjeavanja problema. Sluanje Studenti moraju aktivno da sluaju kako bi nauili potrebni materijal i mogli da ga prenesu drugima u svojim originalnim grupama. Govor Studenti e imati obavezu da prenesu znanje steeno u jednoj grupi i ponove ga novim sluaocima u svojim originalnim grupama. Saradnje Svi lanovi grupe su odgovorni za uspjeh ostalih u grupi. Razmiljanje Kako bi se uspjeno obavila aktivnost u originalnoj grupi, mora postojati

123

razmiljanje na nekoliko nivoa o onome to je naueno u ekspertskoj grupi. Kreativno miljenje Grupe moraju osmisliti nove naine za pristup, predavanje i predstavljanje materijala.

1. Panja i sluanje

Slijedi uputstvo za strategiju tehnika slagalica II. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994). 1. Definiite grupni projekat na kome e kompletna studentska grupa raditi.

4. Izgradnja tima

2. Principom sluajnosti podijelite tu grupu na grupe od 4-5 uenika i dodijelite broj (1 do 4-5) studentima u svakoj grupi. 3. Dodijelite svakom studentu/broju temu u kojoj e postati ekspert. o Teme bi mogle da budu dijelovi opteg sadraja predmeta. o Na primjer, na predavanju/vjeabama iz raunarstva opa tema bi mogao biti hardver a posbne podteme/zadaci mogu biti centralni procesor (student #1), memorija (student #2), ulazni ureaji (student #3) i izlazni ureaji (student #4). 4. Podijelite studente u ekspertske grupe na osnovu dodijeljenih brojeva i tema. o Obezbijedite ekspertima materijale i resurse koji su im neophodni da naue svoje teme. o Ekspertima bi trebalo pruiti mogunost da steknu znanje kroz itanje, istraivanje i diskusiju. 5. Ponovo spojite originalne grupe. o Eksperti zatim poduavaju ostatak grupe onome to su nauili. o Smjenjujte se dok svi eksperti ne predstave svoj novi materijal. 6. Grupe predstavljaju rezultate itavoj studentskoj grupi ili mogu da uestvuju u aktivnosti ocjenjivanja.

Dijagrami uzroka i posljedice razvrstavaju i povezuju uzroke neke posljedice kao to je problem, dogaaj ili pitanje. Nazivaju se i dijagrami riblja kost. Grupe koriste dijagrame kao kreativan proces za stvaranje i organizovanje vanijih i manje vanih uzroka neke posljedice. Jedna od prednosti dijagrama uzroka i posljedice je jaanje lanova grupe. Svi uesnici uestvuju u aktivnosti. Ovo je korisna pomo kada je cilj grupne aktivnosti u kojoj treba doi do dubinskih uzronika neke posljedice. Dijagrami uzroka i posljedice pomau studentima da razdvoje uzroke i simptome nekog problema, dogaaja ili pitanja. Slijedi uputstvo za strategiju dijagram uzroka i posljedice. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994). 1. Podijelite kompletnu studentsku grupu na manje grupe. 2. Dodijelite jednu posljedicu (pitanje, problem ili dogaaj) svakoj grupi. Ako grupe rade bez predavaa ili fasilitatora, svaka grupa bi trebalo da sama izabere posljedicu. 3. Metodom brejnstorming tehnike ili pomou drugog resursa osmislite uzroke tog dogaaja. Zabiljeite uzroke na tabli ili papiru. 4. Napravite dijagram uzroka i posljedice.

4.6.7. Dijagram uzroka i posljedice

124

o Glavna osa dijagrama navodi posljedicu. o Kraci koji kreu od glavne ose navode glavne uzronike posljedice; oni odgovaraju odgovorima na 5 pitanja kada, gdje, ko, zato i ta plus kako. o Manji urzonici su navedeni pored kraka svakog glavnog uzroka.
O
O R

1. Panja i sluanje
uzrok uzrok uzrok uzrok

uzrok POSLEDICA uzrok uzrok

ZR

uzrok uzrok
U U

O
R

uzrok

uzrok uzrok

4. Izgradnja tima

5. Ispitajte spisak uzroka koji su napravile grupe. o Potraite modele/eme. o Razdvojite glavne uzroke od manjih. Napiite ih na dijagram glavne uzroke na glavne krake a manje uzroke na manje krake koji kreu od glavnog kraka. 6. Prouite dijagram, uz pomo dodatnih resursa ako je potrebno, kako biste odredili relativnu vanost glavnih uzroka. 7. Svaka grupa moe da predstavi svoj dijagram ostalima radi diskusije. Dijagrami se mogu koristiti i za vjebanje odgovaranja na pitanja u esejima koja se odnose na posljedice. Slijedi hipotetiki primjer popunjenog dijagrama uzroka i posljedice (D. Applegate, CAL).
K

PE

AT E

nakon igre kod kue nakon zabava etvrtkom UENIK

sjedi pozadi mnogo studenata velika prostorija OMETA sa drugovima

AT I

ED

ZR

ZR

ZR

nezreo

2. godina nije mu glavni predmet ostali se smiju nastavnik ignorie

ne voli predmet

sa samim sobom
A

H R AB

AZ

4.6.8. Dijagram slinosti

Strategiju dijagrama slinosti koriste grupe kao kreativan proces za stvaranje i organizovanje ideja. Koristi se kada je potrebno napredno i novo razmiljanje usljed zbrkanosti ili sloenosti injenica ili misli. Jedna od prednosti dijagrama slinosti jeste zajedniko razumijevanje ideja i njihovih odnosa koje stiu svi lanovi grupe. Pored toga, informacije koje se stvaraju u ovoj strategiji mogu se kasnije koristiti za druge aktivnosti kao to su sloeno rjeavanje problema, stvaranje kreativnih ideja i razvoj novih programa. Svi lanovi grupe, ak i oni koji moda izbjegavaju verbalne razmjene u grupnom okruenju, mogu lako da uestvuju u procesu razvijanja dijagrama slinosti.

N
EU TI

R EN

125

 Slijjedi uputstvo za strategiju dijagram slinosti. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

1. Grupa bira problem ili pitanje koje e razmatrati. Kada je tema odabrana, nema vie razgovora u naredna tri koraka. 2. Na karticama veliine 7 x 12 ili velikim Post-It nalepnicama, svaki lan grupe ispisuje odgovore na problem ili pitanje tokom unaprijed dogovorenog vremenskog perioda. Svaki odgovor bi trebalo da bude napisan na odvojenoj kartici ili naljepnici. 3. Kartice ili naljepnice se zatim izlau na zidu ili stolu. 4. Svaki lan grupe na smjenu ispituje kartice i fiziki ih sortira na gomile ili povezane odgovore. o Ovaj proces se nastavlja dok se sve kartice ne grupiu i svi lanovi grupe nisu zadovoljni grupisanjem. o Kako bi se izbjeglo pretjerano regrupisanje, kartica koja je pomjerena vie od 10 puta trebalo bi da se ostavi po strani odvojeno od ostalih. 5. Diskusija se sad moe nastaviti. o lanovi grupe diskutuju o grupisanju i objanjavaju zato su postavili kartice na odreene gomile. o Grupisane gomile se mogu neprestano obnavljati tokom ovog procesa, a nove kartice koje predstavljaju nove ideje mogu se u svakom trenutku dodavati. 6. Grupa bira naslove u kojima e sumirati svaku gomilu kartica. Gomile se mogu i grupisati i staviti pod druge obuhvatne naslove. 7. Grupa zapisuje konane naslove i informacije na karticama na dijagram ili u kratkom pregledu. o Kartice se mogu duplirati ako dotina informacija pripada u vie od jedne gomile.

4.6.9. Odslikavanje

Strategija odslikavanja upoznaje studente sa ulogama i odnosima moi meu liderima i sljedbenicima u grupi. Ona naglaava potrebu za uzajamnim potovanjem i saradnjom meu lanovima grupe sa razliitim ulogama. Jedna od prednosti odslikavanja je u tome to se studentima iz prve ruke prikazuju prednosti i mane uloge voe i uloge sljedbenika. Ona ih takoe izlae ponaanjima koja podstiu ili ometaju komunikaciju izmeu lidera i sljedbenika. Kinestetiki studenti mogu imati koristi od strategija odslikavanja zato to obuhvata djelovanje/akciju. Slijedi uputstvo za strategiju odslikavanje. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994). 1. Principom sluajnosti podijelite itavu studentsku grupu na parove i neka stanu jedni nasuprot drugih. 2. Neka jedan partner iz svake grupe bude lider a drugi partner sljedbenik. 3. Opiite i demonstrirajte proces odslikavanja grupi. o Lider svake grupe e se fiziki kretati kao da je ispred ogledala. o Sljedbenik iz svake grupe e imitirati pokrete lidera. o Govorenje se moe uvesti kada se studenti dobro uvjebaju.

4. Dajte uputstvo parovima da ponu proces odslikavanja u odreenom vremenskom trajanju. 5. Nakon tog unaprijed odreenog vremenskog perioda, neka partneri zamijene uloge i ponove cijeli proces. 6. Sa itavom grupom razgovarajte o tome ta su uesnici osjeali dok su bili voe, odnosno dok su bili sljedbenici. 7. Kao grupa razgovarajte o tome zato je lako i/ili teko biti lider, a zato je lako i/ili teko biti sljedbenik.

126

4.6.10. Povezivanje imena

Zapamtiti imena je lake kada se ona poveu sa drugim rijeima ili, jo bolje, djelima. Jedna od svrha toga je poveati pojedinevu panju ili svijest kada uje ili vidi nova imena. Ako je memorijski zadatak svrsishodniji, rad memorije tei da se pobolja. Poboljana memorija za imena je vana za socijalizaciju i smanjenje stresa pri upoznavanju novih ljudi. Grupa ukrug o Svaka osoba se predstavlja na smjenu izgovarajui svoje ime uz jednu opisnu rije koja poinje prvim slovom njenog imena (npr. Pametni Pera ili Lijepa Lana). o Nakon to se predstavila, svaka osoba ponavlja sva imena i opisne rijei ljudi koji su se predstavili prije nje. o Ova strategija je dobra za razbijanje treme na prvim sastancima grupe. Opisne rijei pomau time to zadatak ine duhovitijim, a zahvaljujui ovoj aktivnosti pamenje imena postaje aktivniji proces. Igra klupka o Neka lanovi grupe naprave krug. o Fasilitator grupe otpoinje igru klupkom, bacajui ga drugom lanu grupe i izgovarajui svoje ime. o Nastavite dok svi lanovi grupe nisu rekli svoje ime nekoliko puta. o Odigrajte igru ponovo, ali neka lanovi grupe izgovaraju ime osobe kojoj e baciti klupko.

1. Panja i sluanje

4. Izgradnja tima

4.6.11. Studijske grupe

Studijske grupe esto formiraju i vode sami studenti. Opta svrha studijskih grupa je da se zadatak podijeli na manje dijelove koji se dodjeljuju lanovima. Podijeli pa vladaj! Jedna od popularnih funkcija studijskih grupa je pripema ispita, ali raznovrsni zadaci se mogu obaviti na ovaj nain. Oni obuhvataju zavravanje domaih azdataka, voenje zabiljeki, itanje, rjeavanje problema, sintezu i razmjenu strategija uenja. Slijede uputstva za formiranje efikasnih studijskih grupa. Odredite kolege sa godine ili smjera koji e biti dobri lanovi studijske grupe. Dobri lanovi studijske grupe bi trebalo da budu pouzdani i dostojni povjerenja, i trebalo bi da budu sposobni da obave zadatke na vrijeme. Dogovorite sastanak sa studijskom grupom na mjestu gdje vam nita nee odvraati panju. Ispunite radnu tabelu grupne agende (vidi Radne tabele studijske grupe u odjeljku Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom uenju). o Preite ukratko zadatak sa lanovima studijske grupe: koji materijal treba obraditi, koji su zahtjevi, kada je rok za zavretak zadatka. o Podijelite posao podjednako meu lanovima studijske grupe. Materijal se moe podijeliti prema poglavljima, glavnim temama, problemima ili skupovima problema, ili ispitnim pitanjima. o Odluite kako e lanovi studijske grupe razmjenjivati informacije: kopije, tabla, projektor, usmeno, mejlom itd. Razmotrite kako e lanovi studijske grupe odgovarati za zavravanje i razmjenu svojih zadataka. Odredite datum, vrijeme i mjesto gdje e se studijska grupa ponovo sastati kako bi razmjenila informacije.

127

Sastanite se sa studijskom grupom ponovo kako biste sakupili informacije i provjerili rezultate.

1. Panja i sluanje

Slijede primjeri studijskih grupa koje se mogu obrazovati radi obavljanja odreenih zadataka. Studijska grupa za pripremu ispita o Za test iz menadmenta, predava e testirati studente preko zabiljeki sa predavanja i obaveznih tekstova. o lanovi studijske grupe dijele materijal na sljedee teme: strategije proizvoda, strategije procesa, strategije lokacije i strategije ljudskih resursa.

4. Izgradnja tima

o Svaki lan pie kratak pregled svoje teme, kombinujui predavanje i materijal za itanje. o Svaki lan takoe smilja tri pitanja za esej u vezi sa svojim materijalom. o Studijska grupa se sastaje da razmijeni informacije. Studijska grupa za zavravanje domaih zadataka o Zadatak za geoloku laboratoriju podrazumijeva etnju po kampusu i prepoznavanje razliitih vrsta stijena. o lanovi studijske grupe dijele oblast na etiri dijela: oblast oko spavaonica, etvrtastu dvorinu oblast, oblast za rekreaciju i juni dio kampusa. o Svaki lan obilazi jednu od oblasti i biljei kamenje u njoj. o Zatim studijska grupa obilazi sve oblasti zajedno i svaki lan objanjava svoje reziltate za svoju oblast. Studijska grupa za voenje zabiljeki o Tri studenta koji su auditivni studenti imaju tekoa u hvatanju zabiljeki na predavanjima iz umjetnosti i knjievnosti. o Svaki lan grupe hvata zabiljeke tokom (otprilike) 18 minuta asa. o Kada ne hvataju zabiljeke, drugi lanovi grupe paljivo sluaju predavanje i samo zapisuju glavne take. o Zatim se grupa sastaje nakon asa kako bi spojili zabiljeke u ureenu cjelinu, provjerili razlike i preli glavne take. Studijska grupa za strategije uenja o Grupa studenata biologije obrazuju studijsku grupu za uvodni kurs. o Razmatraju strategije za uenje materijala za ispite. o Odluuju da koriste fle-karte, tabele i uzorke pitanja. o Svaki lan grupe je odgovoran za primjenu jedne od ovih strategija u pripremi ispitnog materijala. o Sastaju se da razmjene rezultate. Studijska grupa za itanje o Zadatak za itanje teksta iz marketinga se razdvaja na dijelove i dodjeljuje lanovima studijske grupe. o Svaki lan intenzivno ita svoj odjeljak i priprema rezime. o Zatim svaki lan pregleda ostale odjeljke. o Studijska grupa se sastaje da razmijeni zabiljeke i razgovara o tekstu.

128

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

129

1. Panja i sluanje

130

5.1. Uvodne informacije o voenju biljeki

Jedna od najvanijih vjetina koje treba nauiti i savladati tokom studija jeste voenje biljeki. Vjetine voenja biljeki su takoe korisne i na poslu za biljeenje sastanaka ili seminara. Voenje biljeki obuhvata pravljenje trajnog pisanog zapisa o glavnim takama i propratnim detaljima koje moemo konsultovati kasnije. Mada se voenje biljeki uglavnom koristi za biljeenje usmenih prezentacija, strategije voenja biljeki se mogu koristiti i za biljeenje podataka iz pisanih izvora. Vjetina voenja biljeki je vjerovatno najtea za auditivne i kinestetike studente zato to je nain na koji primaju i obrauju informacije (vidi Prednost/Jaina modaliteta u poglavlju Praenje). Meutim, svi studenti, bez obzira na stil uenja, mogu imati koristi od strategija uenja koje su razmotrene u ovom poglavlju. Mnoge od ovdje prikazanih strategija voenja biljeki zahtjevaju izvjesnu koliinu poduavanja. Kako bi bile najefikasnije, trebalo bi da ih pojedinano uvede i ilustruje konkretnim primijerima predava ili fasilitator. Svrhe strategija voenja biljeki Biljeke nisu samo skupovi informacija. Informacije moraju biti zabiljeene ispravno i biti ureene kako bi bile od koristi kasnije. Strategije voenja biljeaka su, stoga, osmiljene da poboljaju nau sposobnost da vodimo tanije, potpunije i organizovanije biljeke. Strategije voenja biljeki nisu samo za studente. Neke od ovdje opisanih strategija mogu koristiti predavai u svrhu poboljanja strukture predavanja i unapreenja studentskog razumijevanja materijala. Ove strategije se mogu primijeniti i na radnom mjestu. Prednosti strategija voenja biljeki Poboljanje naih vjetina voenja biljeki upotrebom opisanih strategija predstavlja prednost iz brojnih razloga. Vjetine voenja biljeki pomau nam da bolje obratimo panju na usmenu prezentaciju ili pisan dokument zato to zbog njih ostajemo aktivni. Tokom studija, dobre vjetine voenja biljeki pomau u razumijevanju materijala, uspjenom pripremanju za ispite i obavljanju zadataka. Takoe poboljavaju razumijevanje proitanog. Strategije voenja biljeki su iroko primjenljive na raznovrsne zadatke i predmete. Kada se jednom uvedu i njima se ovlada, strategije esto postaju druga priroda za pojedinca i stoga za njihovu upotrebu nije potreban ponavljan rad, za razliku od nekih memorijskih strategija.

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

131

5.2. Specifine strategije voenja biljeki

Ovaj odjeljak o strategijama voenja biljeki pokriva ta treba zabiljeiti pri hvatanju biljeki, kako zabiljeiti informacije, i ta raditi sa biljekama. Strategije se bave hvatanjem biljeki na usmenim przentacijama kao to su predavanja, iz pisanih izvora, kao to su udbenici i iz referentnih izvora kao to su istraivaki radovi. Pregled odjeljka o strategijama je primjenljiv i za studente i za predavae, a naroito je koristan kao izvor savjeta za rjeavanje problema u primjeni. Strategije su organizovane u priblinom vremenskom slijedu. Nakon odjeljka sa pregledom, opisane su strategije koje se koriste prije procesa hvatanja biljeki. Za njima slijede strategije koriene tokom hvatanja biljeki i, konano, strategije koriene nakon hvatanja biljeki. Sledee strategije za voenje biljeki su pokrivene: Panja i sluanje Priprema Kljune rijei i kljune take Znaci i nagovjetaji Oblici organizovanja o Kornelov metod o Metod dvije kolone o Strategija REAP o Format opteg pregleda o Strategija FOON o Tematske i pojmovne kartice Uee o Alternativni formati

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

Skraenice, simboli, stenografija i sakupljanje Registratori ifrovanje pomou boja Snimanje traka Pregledanje biljeki o Strategija SKRAIVANJE o Strategija RAZGOVOR o Strategija RAZMILJANJE

Note taking for Research Papers Vidi i speluj (Homofoni) Voenje tekstualnih biljeki o Strategija blokia

Prepisivanje i preureivanje biljeki

Razni savjeti

o Strategija isjeenih traka

132

5.2.1. Pregled strategija voenja biljeki

Sljedea tabela opisuje uobiajene probleme u uenju vezane za voenje biljeki i predlae mogue strategije za studente i predavae.
PROBLEMI U UENJU Rukopis je neitljiv INDIVIDUALIZOVANE STRATEGIJE I METODI ZA PRIMJENU U UIONICI PODRKA ZA STUDENTE ZA PREDAVAE I TRENERE * Diktafon i slualice * Mikroraunar i program za obradu teksta * Biljeke * Diktafon * Grafiki organizatori1 * Diktafon i slualice * Mikroraunar i program za obradu * Grafiki organizatori * Spiskovi podjeljeni na take * Umnoeni materijala za kurs (handouts)

1. Panja i sluanje

Ne moe da ostane povezan na internet * Mikroraunar i program za obradu teksta . Ima tekoa u prepisivanju slova ili rei Pie i tampa u istom zadatku * Posebni dogovori za zadatke i ispitivanja * Posebni dogovori za zadatke i ispitivanja * Grafiki organizatori za aktivnosti na asu * Prikaz podjeljen na take na projektoru

5. Voenje biljeki

Ima tekoa u odluivanju ta da ukljui u biljeke sa sastanaka ili predavanja

* napredni organizatori koji pokazuju * Oznaavanje i naglaavanje markerima teme koje treba prei * Utvrivanje ta je najvie a ta najmanje vano * Spiskovi zasnovani na redosljedu (podjeljeni na take)

Ima tekoa u razvijanju grafikih organizera za planiranje prepisanja

* Grafikon koji prikazuju redosljed * Kolege-tutori * Posebne potrebe ili pojedinano savjetovanje * Grafiki organizatori * Spiskovi prema redosljedu

* Grafiki organizatori za predavanja i ispitna pitanja * Napredni organizeri za rad u uionici

Ne moe da odabere glavne ideje koje * Naglaavanje i obiljeavanje markerima treba ukljuiti u pisane zadatke * Kombinovanje reenica * Upotreba indeksnih kartica * Kombinovanje reenica Ima potekoa u sklapanju reenica i pasusa * Kolege-tutori * Grafiki organizatori kao to su grafikoni redosljeda * Upotreba indeksnih kartica ili velikih papira za grafikone i markera * Naglaavanje i obiljeavanje markerima * Mikroraunar i provera spelinga u Ima problema u pregledanju, programu za obradu teksta ureivanju i provjeravanju napisanog * Diktafon i slualice teksta * Kolege tutori Obraa malo panje na raspored, razmake i uvlaenje redova * Ureivake usluge * Usluge kucanja i ureivanja * Kolege-tutori

* Grafiki organizatori za rad na asu * Napredni organizatori za prikazivanje napretka

* Povratna informacija (feedback) o zadacima

* Povratna informacija (feedback) o zadacima * Obratiti se savjetniku za savetovanje

* Modelovanju na asu

133

Sporo pie

* Diktafon i slualice * Dnevnik za samopraenje * Posebne potrebe ili pojedinano savjetovanje * Kolege-tutori * Posebne potrebe ili pojedinano savjetovanje

* Audiovizuelna oprema

1. Panja i sluanje

Izostavlja velika slova i interpunkciju

Ne zna da pie gramatiki

* Usluge kucanja i ureivanja * Kolege-tutori * Kombinovanje reenica * Posebne potrebe ili pojedinano savetovanje * Upotreba metoda trube * Kolege-tutori * Elektronski kompjuterizovani rjenici

Ne zna da koristi rijenik

5. Voenje biljeki

Ima ozbiljne probleme u primjeni gramatikih pravila

* Obiljeavanje greaka pri * Posebne potrebe ili pojedinano savjetovanje i dnevnik greaka / ispravki ocenjivanju pisanih radova * Upotreba indeksnih kartica poreanih po abecedi * Usluge ureivanja * Posebne potrebe ili pojedinano savetovanje

Ne moe da zapamti informacije koje * Audiovizuelni i viestruki metodi * Voenje biljeki po kolanama (Kornel, je uo na predavanju ili sastanku prezentovanja dve kolone) * Naglaavanje i obiljeavanje markerima

5.2.2. Panja i sluanje

Prvi korak ka poboljanju voenja biljeki jesu bolje vjetine sluanja i posveivanja panje. Nemogue je dobro hvatati biljeke ako se ne moe posvetiti panja pri sluanju prezentacije ili itanju knjige. Dobre vjetine sluanja zahtjevaju od osobe da vodi osnovnu brigu o zdravlju, ukloni unutranje i spoljanje faktore odvraanja panje i odri pozitivnu sliku o sebi. Za vie informacija o strategijama panje i sluanja vidjeti dio o Panji i sluanju.

5.2.3. Priprema
Priprema za zadatak hvatanja biljeki jeste strategija efikasne upotrebe vremena za bolje voenje biljeki. Dok se ona najlake primjenjuje na hvatanje biljeki na predavanju, priprema se moe koristiti i za druge zadatke. Postoji nekoliko aspekata pripreme pred zadatak: itanje zadatih tekstova, pregledanje prethodnih biljeki, obavljanje domaih zadataka ili laboratorijskih problema, i obezbjeivanje potrebnog pribora; oni su detaljnije opisani u sledeim pasusima. Priprema prije svakog zadatka voenja biljeki ima mnoge prednosti. Zahvaljujui njoj materijal postaje poznat, tako da ga neemo uti ili vidjeti po prvi put. Poznavanje, pak, pomae razumijevanju i pomae nam da bolje obratimo panju. Priprema pomae nam da odredimo najvanije take koje treba zabiljeiti i da razlikujemo glavne ideje od prorpatnih detalja. Pomae nam u pamenju novog materijala.

134

 Oito, zahvaljujui svojim prednostima priprema je vrlo efektivna i efikasna, naroito kad se uzme u obzir relativno minimalni vremenski zahtjevi potrebni za primjenu ove strategije. Priprema bi trebalo da postane dio dnevne rutine svakog uenika. Zadati tekstovi Provjerite u silabusu koji su tekstovi zadati za sljedee predavanje. Proitajte ih. Isprobajte neke od strategija u odjeljku Razumijevanje proitanog kako biste osigurali razumijevanje materijala. Napravite kratak spisak glavnih naslova i kljunih termina u zadatim tekstovima. Oni mogu posluiti kao smjernica pri pisanju biljeki na sljedceem asu. Spisak kljunih termina moe pomoi kod tekoa pri spelingu ili nepoznatih rijei. Iskopirajte bitne informacije iz tekstova. Ako postoji vie ilustracija i tabela, iskopirajte ih za as. Tako neete morati da gubite vrijeme precrtavajui ilustracije u svoje biljeke. Moe biti korisno da iskopirate sadraj kako biste ga koristili kao spisak kljunih termina za tekoe u spelingu ili za nepoznate rijei. Odredite pitanja iz tekstova koja mogu biti postavljena na sljedeem asu. Iitajte biljeke sa prethodnog predavanja. Odredite glavne take u predavanju. Odredite najvanije detalje koji podravaju svaku glavnu taku. Napiite kratak (nekoliko reenica) sumirani prikaz predavanja. Razmotrite kako se predavanje uklapa sa prethodnim, sa zadatim tekstovima, i sa ciljevima kursa navedenim u silabusu. Odredite pitanja iz biljeki koja mogu biti postavljena tokom slijedeeg asa. Zavrite domai ili laboratorijske zadatke na vrijeme. Razmotrite kako se ti problemi uklapaju sa predavanjima sa asa, sa zadatim tekstovima i sa ciljevima kursa navedenim u silabusu. Odredite pitanja iz domaeg ili laboratorijskih zadataka koja mogu biti postavljena tokom idueg asa. Prikupite odgovarajui pribor prije predavanja ili zadatka pisanja biljeki. Pribor obuhvata jedno ili vie od sljedeeg: o hemijske ili obine olovke o markere o olovke u boji

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

Pribor

Pregled prethodnih biljeaka

Domai zadatak ili laboratorijski zadaci

o spravu za buenje rupa u papiru o prazan papir ili sveske o registratori i graninici o digitron o lenjir i/ili uglomer

o biljeke ili koncepti napravljeni tokom itanja tekstova o uraeni domai ili laboratorijski zadaci Drite pribor u rancu kako biste mogli lako da ga pronaete i odnesete na as.

135

5.2.4. Kljune rijei i kljune take

Vaan inilac dobrih vjetina pisanja biljeki jeste znanje ta zapisati u biljekama. Razlikovanje vanih od nevanih informacija je vjetina koja se poboljava sa pripremom i vjebom.

1. Panja i sluanje

Slijedei prijedlozi mogu pomoi studentima da utvrde kljune rijei i kljune take koje bi trebalo zapisati u biljekama. Za dodatne ideje, pogledajte odjeljak Znakovi i nagovetaji. Kljune rijei Kljune rijei oznaavaju da je sama informacija ili informacije koja slijedi vana i da bi je trebalo zapisati. Kljune rijei mogu biti vezane za sadraj, smijernice ili rijei-nagovjetaji. Kljune rijei vezane za sadraj, vezane su direktno za temu sadraja koji treba prijei. Na primer, kljune rijei za sadraj na predavanju iz istorije mogu biti imena predsjednika SAD od 1920. do 1948. Kljune rijei za sadraj na predavanju psihologije mogu biti dijelovi neurona. Kljune rijei za sadraj esto su prikazane masnim slovima ili kurzivom u udbenicima, i mogu biti pobrojane u sumiranim pregledima na kraju odjeljaka u veini udbenika. Prepiite ili iskopirajte ove spiskove termina i ponesite ih na as da vam pomognu u prepoznavanju i spelingu. Kljune rijei-smijernice su rijei ili izjave koje su vezane za specifine stvari za koje se oekuje da ih student uradi. To su esto glagoli koji oznaavaju radnju. Na primjer, rijei treba i konsultujte su kljune rijei-smijernice u slijedeim izjavama: Rad treba predati do etvrtka i Konsultujte stranicu 45 u knjizi. Rijei-nagovjetaji ukazuju da slijede vane informacije. Primjeri rijei-nagovjetaja su prije svega, zatim, pored toga, najvanije, prednosti, mane, razlika, slinosti, razlozi i tipovi. Kljune take Postoji nekoliko naina da se utvrde glavne ideje ili kljune take u predavanju. Zadati tekstovi i dodatni materijal koje daje predava nude dvije alternative. Udbenik je odlian izvor ideja. Kljune take u predavanju esto odgovaraju glavnim naslovima u poglavlju. Ponesite spisak tih naslova na as i ekajte da ih ujete tokom predavanja. Prva strana poglavlja esto sadri opti pregled materijala. Iskopirajte ga i koristite kao smijernicu za hvatanje biljeki. Pitanja za obnavljanje na kraju svakog poglavlja obuhvataju glavne ideje u poglavlju. Mogu se javiti kao kljune take u predavanju. Neki predavai ispisuju pregled svakog predvanja na tabli ili projektoru. Kljune take predavanja e se pojaviti kao glavni naslovi u pregledu. Potrudite se da uoite/ujete taj materijal tokom predavanja. Umnoeni materijal koji daje predava moe takoe pruiti ideje za utvrivanje kljunih taaka.

5. Voenje biljeki

5.2.5. Znakovi i nagovetaji

Oslukivanje i traenje znakova i nagovjetaja pomau nam da prepoznamo vane informacije koje bi trebalo ukljuiti u biljeke. Ova strategija pomae u praenju i poveava tanost i potpunost biljeki sa predavanja ili sastanka. Slijedei prijedlozi mogu pomoi studentu da razlikuje vaan od nevanog materijala. Za dodatne ideje, pogledajte odjeljak Kljune rijei i kljune take. Obratite panju na sluanje promjena u glasu predavaa. Kada se vana informacija iznosi, predavaev glas esto postaje vii i/ili bri a nain govora se moe uveati. Gestovni znaci su vani pokazatelji vanosti informacije. Pisanje na tabli ili projektoru su oigledni nagovjetaji. Dodatni gestovi koji oznaavaju da e vaan materijal uslijediti jesu pribliavanje studentima, istupanje naprijed na podijumu, izlazak ispred stola, kontakt oima sa studentima, naginjanje naprijed ili ustajanje iz sjedeeg poloaja.

136

5.2.6. Oblici organizovanja

Postoji vie naina za organizovanje informacija u biljekama. Upotrebljeni oblik organizovanja zavisie, djelimino, od linih sklonosti, studentovog stila uenja, naina prezentovanja materijala i tema. Student ne treba da koristi isti oblik organizovanja za sve zadatke pisanja biljeki. Stoga, moe biti korisno upoznati se sa nekoliko organizacionih stilova. Veina ovdje opisanih strategija namijenjena je studentskoj upotrebi, ali OBLIK jeste za predavae. Kornelov metod Metod dve kolone REAP strategija Format opteg pregleda FOON strategija Tematske i pojmovne kartice Alternativni formati

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

5.2.6.1. Kornelov metod

U Kornelovom metodu, razliiti dijelovi papira iz sveske imaju razliite funkcije. Biljeke se zapisuju na jednoj polovini, kljune rei i pojmovi se biljee na drugom dijelu zvanom kolona za podsjeanje, a sumirani pregled se zapisuje na dnu papira. Kornelov metod je slian metodu dve kolone i strategiji etve. Vie informacija vezanih za Kornelov metod obuhvaeno je u odeljku Pregledanje biljeki. Kornelov metod pisanja biljeki nudi nekoliko prednosti. Rezultat su organizovanije biljeke. Omoguava studentima da brzo prepoznaju kljune rijei i kljune pojmove sa predavanja. Biljeke se lako mogu koristiti kao vodi za uenje u pripremanju ispita. Ureenje informacija je estetski zadovoljavajue i lako za pregledanje, zbog ega je lako uoiti odreene informacije. Ova strategija se moe primjeniti na vie formata prezentovanja. Uputstva za upotrebu Kornelovog metoda su slijedea. Podjelite papir. Koristite pojedinaan papir za sveske i piite samo na jednoj strani. Podjelite papir vertikalno linijom od vrha do dna na otprilike 5 cm od lijeve strane papira.

137

Dokumentovanje o Napiite siljedee informacije na vrhu svake strane: ime studenta, kurs, datum i broj strane.

1. Panja i sluanje

Zapiite biljeke o Tokom predavanja, zabiljeite glavne ideje i pojmove na desnoj strani papira. To je kolona za biljeke. o Parafrazirajte informacije o spstvenim rijeima prije nego to ih zapiete. o Preskoite jedan red izmeu ideja i nekoliko redova izmeu tema. o Izbjegavajte da zapisujete cijele reenice; koristite umjesto toga simbole i skraenice. o Format ili stil biljeki moe se razlikovati, ali izbegavajte da koristite formalni prikaz. Prijedlozi za organizovanje biljeki su: Paragrafni stil: Za nestrukturirane informacije, zapiite biljeke u paragrafnom stilu sa kratkim, telegrafskim reenicama i izrazima. Stil tema i ideje: Za ire informacije o temi, zabiljeite teme i ideje. Reenini stil: Za ideje i pojmove, zapiite biljeke u kratkim reenicama. Definicijski stil: Za glavne teme i obiljeja, zapiite definicije i objanjenja rijei u kraktim reenicama.

5. Voenje biljeki

Pregledajte i razjasnite o to je prije mogue nakon asa, pregledajte biljeke u desnoj koloni i razjasnite sve dvosmislene informacije. o Uporedite informacije sa knjigom i/ili biljekama drugih studenata. o Zatim izvucite glavne ideje, pojmove, termine, mjesta, datume i linosti iz desne kolone i zapiite ih u lijevoj koloni za podsjeanje. o Napiite sumirani prikaz (rezime).

Pripremite rezime materijala sa predavanja i zabiljeite ga na kraju biljeki. o Rezime moe biti u reenicama i li kratkim sintagmama. Trebalo bi da obuhvati samo glavne ideje sa predavanja.

Uenje o Koristite oba dijela biljeki za pripremu testova i ispita. o Strategije obnavljanja koje odgovaraju Kornelovom fomartu su Smanjenje biljeki, Prianje biljeki i Razmiljanje o biljekama.

138

Primer Kornelovog metoda pisanja biljeki:

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

5.2.6.2. Metod dvije kolone

Metod voenja biljeki u dvije kolone obuhvata podjelu papira na dvije kolone i biljeenje razliitih tipova podataka u svakoj koloni. Slian je Kornelovom metodu. Glavne razlike izmeu ova dva metoda su u tome to se, kod metoda dve kolone, kljune rijei i ideje zapisuju dok se hvataju biljeke i ne ponavljaju se u obe kolone. Ime Datum

Kljune rijei

Opisi

Poput Kornelovog metoda, metod dve kolone omoguava lako pregledanje biljeki u potrazi za odreenim informacijama. Biljeke zapisane pomou ovog metoda mogu se koristi kao vodii za uenje za pripremu ispita ili testa. Uputstva za upotrebu formata dve kolone su slijedea: Podjelite papir o Koristite pojedinaan papir za sveske i piite samo na jednoj strani. o Podjelite papir vertikalno na dve kolone pomou linije od vrha do dna. Dokumentovanje o Napiite slijedee informacije na vrhu strane: ime studenta, kurs, datum i broj strane.

139

Zabiljeite kljune rijei i ideje o Zabiljeite sve kljune rijei, ideje, linosti ili dogaaje u lijevoj koloni.

1. Panja i sluanje

o Informacije u ovoj koloni moraju biti veoma kratke. Zabiljeite opise ili razmatranja o Za svaku kljunu rije ili ideju, zabiljeite odgovarajui opis ili objanjenje pored u desnoj koloni. Pregledajte i razjasnite o to je prije mogue nakon asa, pregledajte biljeke u desnoj koloni i razjasnite sve dvosmislene informacije.

5. Voenje biljeki

o Uporedite informacije sa knjigom i/ili biljekama drugih studenata. Uenje o Koristite obe kolone biljeki za pripremu za testove i ispite. Modifikovanje o Ubacite dodatne kolone ako je potrebno, u zavisnosti od materijala. o Na primjer, mogli biste da ubacite dodatnu kolonu za biljeenje relevantnih informacija iz udbenika kasnije. Dva primjera metoda dve kolone:

140

5.2.6.3. REAP Strategija

REAP oznaava Relacioniranje, Ekstenziju, Aktualizaciju i Profitiranje (Devine, 1987). Svrhe ove strategije su da se organizuju biljeke i sadraj kursa uini linijim za studente. Biljeke sa asa se piu na jednoj strani papira a suprotna strana se koristi za biljeenje pokretaa pamenja i povezane informacije. REAP je slian Kornelovom metodu pisanja beleaka i povezan je sa strategijom Razmiljanje o biljekama za pregledanje biljeki. Srodne informacije se nalaze i u motivacionim strategijama u odjeljcima Stvaranje zainteresovanosti i Relevantnost Uiniti uenje smislenim. Uputstva za REAP strategiju su slijedea: Podijelite papir o Koristite spiralnu svesku ili registrator sa pojedinanim papirom. o Podijelite lijevu stranicu na dve kolone pomou vertikalne linije od vrha do dna. Oznaite lijevu kolonu Pokretai a desnu kolonu REAP. o Ostavite desnu stranicu onako kako jeste. Dodajte ime studenta, kurs, datum i broj strane na vrhu desne stranice.

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

Zapiite biljeke Zapisujte biljeke samo na desnim stranicama. o Koristite kratke reenice i preskaite redove izmeu vanih ideja.

Zapiite pokretae o Kolona pokretaa se koristi za biljeenje rijei, izraza ili vizuelnih slika koje e pokrenuti odgovarajui glavnu ideju u odjeljku za biljeke. o Pogledajte poglavlje Pamenje za strategije koje e pomoi pokretanju pamenja. o Ispunite ovaj odjeljak odmah ili nedugo nakon asa.

Zabiljeite REAP rei o REAP kolona bi takoe trebalo da se ispuni odmah ili nedugo nakon asa. o U REAP koloni, student zapisuje rijei ili fraze koje... Dovode u Relaciju materijal sa njegovim/njenim ivotom Dovode do Ekstenzije materijala u spoljanji svijet Aktualizuju materijal; zabljeite kako bi informacije mogle da funkcioniu u svijetu Profitiraju od ideja razmotrite kako bi student i drutvo mogli da profitiraju od dotinih ideja

141

Primer REAP strategije biljeenja:

Marcus Black Astronomija 7/9/2008 str. 1

1. Panja i sluanje

as geologije

TEORIJA VELIKOG PRASKAstvaranje svemira od prvobitne estice materije, prije 10-15 milijardi g.

zvuk pitaljke lokomotive Mlijeni putnaa galaksija

DOPLEROV EFEKATpromjena talasne frekvencije zbog kretanje tijela GALAKSIJAveliki skup zvijezda, preine i gasa sa strukturom: eliptinom

5. Voenje biljeki

spiralnom spiralnom sa prekom

5.2.6.4. Format opteg pregleda

Strategija opteg pregleda obuhvata organizovanje informacija tako da je sveobuhvatan materijal praen specifinijim ali povezanim informacijama. Drugim rijeima, informacije su ureene od optih ka posebnim. Ovaj format se moe koristiti tokom pisanja biljeki, ili se moe upotrijebiti pri prepisivanju i preureivanju biljeki. Opti pregled je prilino svestran format za organizovanje biljeki zato to se moe modifikovati tako da odgovara linim potrebama i sklonostima. Na primjer, opti pregledi mogu biti formalni ili neformalni (npr. sa ili bez rimskih brojeva) a simboli za razlikovanje optih i posebnih materijala mogu biti razliiti. Biljeke u optem pregledu pomau studentu da otkrije i razumije odnose i veze izmeu razliitih informacija. Bljeke u obliku opteg pregleda takoe se mogu lako izmjeniti u vodie za uenje za pripremu ispita. Uputstva za pisanje ili prepisivanje biljeki u obliku opteg pregleda su slijedea: Napravite ablon o Dio zadatka pravljenja opteg pregleda moe se obaviti prije asa. o Proitajte zadate tekstove koje treba prei na asu, i razvijte kostur opteg pregleda ili ablon zasnovan na tekstu. o Upotrebite glavne naslove u poglavlju da obrazujete glavne odjeljke pregleda. o Detalji se popunjavaju tokom predavanja. Ureenje informacija o Svaki vei odjeljak pregleda treba da pokrije jednu veu temu. o Uredite informacije u okviru odjeljka od najoptijih do najposebnijih, uvlaei red u kom ispisujete informaciju svaki put kada se nivo optosti promijeni. o Svi nivoi mogu ali ne moraju biti iskorieni. Simboli o Najei simboli korieni u optim pregledima su rimski brojevi, velika i mala slova, i brojevi. o Drugi simboli poput krugova i kvadrata mogu biti dodati ili zamjenjeni ovima prema linom izboru.

142

Zapiite biljeke o Kratke reenice, simboli, stenografske skraivanja i skraenice se mogu koristiti za pisanje biljeki u optem pregledu. o Crtei ili slike mogu biti ukljueni desno od biljeki ili izmeu redova.

Slijedi primjer opteg pregleda. I. NAJOPTIJA INFORMACIJA O NEKOJ TEMI (GENERALNA) o A. Optija 1. Najmanje opta a. najmanje posebna (1) posebnija (2) posebnija (a) najposebnija (specifina) 2. Najmanje opta o B. Optija 1. Najmanje opta II. NAJOPTIJA INFORMACIJA O NEKOJ TEMI (GENERALNA) o A. Optija 1. Najmanje opta a. najmanje opta (1) posebnija (a) najposebnija (specifina) (2) posebnija

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

Primjer formalnog opteg pregleda. Marge Feser Uvod u praistoriju 25/10/95. - Strana 2 POECI ZEMLJORADNJE I. ZEMLJORADNJA U POREENJU SA LOVOM-SAKUPLJANJEM PLODOVA o A. Prednosti zemljoradnje 1. Efikasnija upotreba zemlje a. zemlj.: 1 km2 hrani 50 osoba b. lov-s.p.: 25-30 km2 hrani 5-6 osoba 2. Stabilniji izvor hrane tokom godine (uz skladitenje) 3. Vie slobodnog vremena u nekritinim godinjim dobima

143

o B. Mane zemljoradnje 1. Neuhranjenost a. zemljoradnicima esto nedostaje proteina 2. Intenzivan rad u kritinim godinjim dobima 3. Visok rizik ako etva/stoka propadne II. UTVRIVANJE PRIPITOMLJAVANJA U ARH. ZAPISIMA o A. Biljke 1. Sjeme je krupnije 2. Opna sjemena je deblja

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

o B. ivotinje

1. Veliina se mjenja 2. Meke ili deblje krzno 3. Razliit oblik rogova

Slijedi primjer neformalnog opteg pregleda. Marge Feser Uvod u preistoriju 25/10/95. - Strana 2 POECI ZEMLJORADNJE I. ZEMLJORADNJA U POREENJU SA LOVOM-SAKUPLJANJEM PLODOVA Prednosti zemljoradnje o Efikasnija upotreba zemlje o zemlj.: 1 km2 hrani 50 osoba

o lov-s.p.: 25-30 km2 hrani 5-6 osoba

o Stabilniji izvor hrane tokom godine (uz skladitenje) Mane zemljoradnje o Neuhranjenost

o Vie slobodnog vremena u nekritinim godinjim dobima

zemljoradnicima esto nedostaje proteina

o Intenzivan rad u kritinim godinjim dobima o Visok rizik ako etva/stoka propadne II. UTVRIVANJE PRIPITOMLJAVANJA U ARH. ZAPISIMA Biljke o Sjeme je krupnije ivotinje o Opna sjemena je deblja o Veliina se menja

o Meke ili deblje krzno o Razliit oblik rogova

144

5.2.6.5. FOON strategija

FOON strategija je napredna organizaciona predavaka rutina koju nastavnici koriste na poetku asa. Ona pomae u organizovanju predavanja sadraja. Ciljevi su - pruiti studentima osnovnu ideju predavanja i uvodni pregled naina na koji e informacije biti prezentovane. Ova strategije pomae studentima da prate predavanja i odaberu najvanije informacije koje e zapisati u biljekama. Steknite iru sliku predavanja... Fokus predavanja o O emu e biti predavanje? o Koje su kljune take kojima e se pozabaviti? o Na koja pitanja se studenti nadaju da e dobiti odgovor? Organizacija predavanja o Kako e kljune take biti predstavljene? o Koja sredstva za olakavanje uenja e biti upotrebljena? o Koji je slijed aktivnosti koje ete koristiti tokom ovog predavanja? Odnos o Odnos sa prolou: ta su studenti nauili u prolosti a olakae im uenje? o Odnos sa budunou: Ako studenti savladaju ovaj materijal, kakve e koristi od toga imati? Najvanije to treba nauiti o Ako studenti ne naue nita drugo iz ove lekcije osim jednog, ta bi to bilo?

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

5.2.6.6. Tematske i pojmovne kartice

Tematske i pojmovne kartice nude alternativu pojedinanom papiru za pisanje biljeki. Biljeke se zapisuju ili prepisuju na indeksne kartice veliine 7 x 12 ili 12 x 17. Tema ili pojam se zapisuju na jednoj strani kartice, a objanjenje ili opis na drugoj. Obino, samo jedna tema ili pojam se zapisuju na jednoj kartici. U poreenju sa biljekama na pojedinanom papiru, tematske ili pojmovne kartice nude prednost toga to se mogu iskoristiti na mnogo naina. Kartice mogu biti ureene i preureene u gomile povezanih elemenata. Poput Kornelovog i metoda dve kolone, kartice se mogu koristiti za pripremu ispita i samotestiranje. Meutim, strategija kartica za pisanje biljeki moe se upotrijebiti samo za odreene tipove informacija, naroito tematska predavanja. Takoe mogu zahtjevati vie upotrebljenog papira. Koncept karata moete vidjeti detaljnije u dijelu o Pamenju. Generika tematska kartica i popunjen primjer :

TEMA
Prednja strana

Glavna ideja
Propratni detalji Zadnja strana POLJOPRIVREDNA REVOLUCIJA

145

Prednja strana Zemljoradnja ima mnoge prednosti nad lovom i sakupljanjem plodova:

1. Panja i sluanje

1. stabilan izvor hrane 2. manje neuhranjenosti 3. efikasna upotreba zemlje Zadnja strana Generika pojmovna kartica i popunjen primjer prikazani su nie. POJAM Prednja strana Opis Zadnja strana LOGOS Prednja strana Ubjedljivi argumenti koji se pozivaju na oseaj za logiku i racionalnost slualaca (Aristotel). Zadnja strana

5. Voenje biljeki

5.2.6.7. Alternativni formati

Alternativni formati voenja biljeki koriste nekonvencionalnije metode organizovanja informacija. Biljeke se mogu prepisati i preurediti u pojmovne mape, mape-paukove mree, grafikone i druge formate. Primjeri mapa-paukovih mrea dati su nie. Za kompletni opis i ilustracije pogledati Organizacione informacije u djelu o Organizaciji

Primer 1

Primjer 1

146

crvene

bijela

Primjer 2

MINERALI ispod 3 taman

AJ

BO

crne

ruiasta

JA

E UG PR

1. Panja i sluanje

3 do 5
SJ

5. Voenje biljeki

staklast

preko 5

NA TI RS V

5.2.7. Uestvovanje
Svrha uestvovanja je da uenje postane aktivniji proces. to se tie voenja biljeki, uestvovanje na predavanju/vjebama je korisno jer pomae studentu da bolje razumije materijal. To, opet, poboljava tanost biljeki. Uestvovanje u asu takoe pomae studentu da pobolja panju tokom predavanja, to unaprijeuje potpunost biljeki . Saveti za uestvovanje su: Ako ne razumijete neto, zamolite predavaa da ga jo jednom objasni. Ako ste propustili neku vanu informaciju, zamolite predavaa da je ponovi. Postavljajte relevantna pitanja koja ste osmislili tokom pripreme prije asa (vidite odjeljak Priprema). Odgovarajte na predavaeva pitanja. Iznosite informacije iz udbenika koje se odnose na materijal predavanja. Ponudite anegdotske informacije koje su povezane sa materijalom predavanja.

Studenti moraju paziti na slijedee kada uestvuju u diskusijama na asu. Postarajte se da sva pitanja i komentari budu relevantni za dotinu temu. Neka vam sva pitanja i komentari budu kratki i precizni. Izbegavajte da monopolizujete diskusiju ili dominirate u njoj. Ne traite od predavaa da ponovi ili objasni informaciju vie od jednom ili dvaput. Ako je ne zapiete, zamolite predavaa opet nakon asa ili tokom njegovih konsultacija. Ili, saznajte informaciju od drugog studenta ili iz udbenika.

147

5.2.8. Skraivanje, simboli, stenografska skraivanja i prikupljanje podataka

1. Panja i sluanje
Skraivanje obuhvata upotrebu skraenih verzija rijei koje predstavljaju puni oblik rijei. Simboli, kao to su naa abeceda, apstraktni su prikazi neke rijei ili ideje. Stenografija koristi i skraenice i simbole. Strategija prikupljanja podataka (Hulme, 1993) obuhvata prikazivanje glavnih ideja zadatog teksta (ili beleaka sa predavanja) u stenografskoj verziji. Kod prikupljanja, vokali se izostavljaju, rei se skrauju i simboli se koriste da prikau glavne ideje u tekstu. Ove strategije su korisne u pisanju biljeki jer omoguuju nam da piemo bre, nakon to smo usvojili simbole i stenografske sisteme. To pomae studentu da odri korak sa predavanjem i zabiljei vie informacija. Pored toga, ovakav materijal zauzima manje prostora u svesci. Strategija prikupljanja podataka ima dodatnih prednosti. Materijal se prelazi nekoliko puta, to pospjeuje pamenje. Kroz prikupljanje itanje postaje aktivniji proces. Kartice sa prikupljenim informacijama su korisne za pripremu ispita. Ova strategija pospjeuje studentovo samopouzdanje (Hulme, 1993).

5. Voenje biljeki

Smjernice za upotrebu skraenica, simbola i stenografije Uputstva za upotrebu skraenica, simbola i stenografije pri pisanju biljeki su: Koristite standardne matematike, naune i simbole raunskih operacija. Primjeri: o + plus o // paralela

Koristite standardne skraenice i izostavite take. Primjeri: o ministarstvo = min o Bosna i Hercegovina = BiH

Koristite samo prvi slog + konsonant rei. Primjeri: o subj = subjekat o tot = totalitarizam

o ind = individualizam

Kako biste napravili razliku izmeu razliitih oblika iste rijei, upotrijebite prvi slog rijei, apostrof, i zavretak rei. Primjeri: o arhija = arheologija o arhlog = arheolog o arhki = arheoloki

Upotrijebite samo poetak rijei koji je dovoljan da se napravi prepoznatljiva skraenica. Primjeri: o info informacija o dok dokument o dost dostignue

Izostavite vokale iz sredine rijei, ostavljajui samo onoliko konsonanata koji su dovoljni za prepoznatljiv kostur rei. Primjeri: o prblm = problem o pzdna = pozadina o krtnje = kretanje

148

Obrazujte mnoinu simbola ili skraene rijei dodajui i, e ili a. Primjeri: o pglvlja = poglavlja o fe = frekvencije o /e = proporcije

1. Panja i sluanje

Ispiite krae rijei u potpunosti. Primjeri: o na o u o ka o ali o kao o za

5. Voenje biljeki

Izostavite nebitne glagole. Primjeri: o je o bio o bili

Ako je termin, izraz ili ime prvobitno u cjelini ispisano tokom predavanja, inicijali ih mogu zamijeniti kad god se ponovo upotrijebe. Primjeri: o Drugi svjetski rat DSR

Koristite simbole za este veznike ili prijedloge. Primjeri: o & = i o vs = protiv

Osmislite sopstveni skup skraenica i simbola. Moete razviti odvojene skupove simbola i skraenica za razliite kurseve ili teme. kao rezultat / posljedica <---> to rezultira u ---> i / takoe + jednako je / isto je = najvanije * manje od < vee od > naroito = nar.

Drugi simboli i skraenice

Strategija prikupljanja podataka Uputstva za Hulmeovu (1993) strategiju prikupljanja podataka su sljedea. Proitajte tekst.

149

Utvrdite glavne ideje zadatka. Predstavite glavne ideje pomou stenografije, simbola i skraenica. Zabiljeite prikupljene ideje na karticama. Obnovite lekciju prepriavajui u punim reenicama glavne ideje predavanja, zasnovanim na informacijama zabiljeenim stenografski na karticama.

1. Panja i sluanje

Sledei primer prikupljanja je Hulmeov (1993, str. 404). Tekst: panija pokuava da okona kubansku pobunu iz 1895. Promena u carinskoj politici SAD prema Kubi bila je inilac koji je doprineo pobuni iz 1895. Kubanskom eeru je bilo dozvoljeno da ue u SAD bez napalte carine svaki put kada bi Mekinlijev carinski dekret iz 1890. stupio na snagu. Kao posledica toga kubanska industrija eera je doivela izuzetan napredak i to se odrazilo na ostrvsku privredu. Ali 1894. godine nova carinska politika je obnovila znatnu carinu na kubanski eer to je dovelo do pada cena eera. U najboljem sluaju kubanski radnici su bili tretirani tek neto bolje od robova. Kako se stanje industrije eera pogoravalo, uslovi za kubanske radnike postali su uasni. To je posejalo nezadovoljstvo koje je vremenom buknulo u pobunu protiv panske vlasti. Simpatizeri u SAD su brzo odgovorili na poziv za pomo koji je doao od mobilisanih Kubanaca. Poto panska vlada nije mogla da zaustavi kubansku pobunu svojim utvrenim policijskim metodama, pribegla je otrijem pristupu. Suprotstavila se gerilskoj borbi pobunjenika okupljanjem civila iz uzburkanih podruja i njihovim smetanjem u utvrene gradove. Protiv ove politike rekoncentrisanja pobunila se vlada SAD. Epidemije bolesti pogodile su ove koncentracione logore i ivo su prikazivane u amerikoj tampi. Novine su podgrevale situaciju prenaglaavanjem priama o panskim zlodelima. Ovo konstantno bombardovanje emocionalnim priama u vestima uznemirilo je ameriki narod i izazvalo njihov zahtev da SAD povede rat radi oslobaanja Kube od nepravedne panske vladavine. Glavne ideje prikupljene iz teksta su prikazane nie u stenografskom obliku. Mekin carina 1890 r osl. carine = zarada 1894. vraena carina pobuna vs p. polic. metod neefksn geril. borba = pol rekonc zaraza, SAD prenagl. vesti pokret za osl. Ku Posljednji korak obuhvata obnavljanje informacija vraajui stenografske zapise u cijele reenice. o Kubanski eer je u SAD osloboen carine zbog Mekinlijevog zakona o carini iz 1890. Zarada izuzetno porasla. o Carina na eer povraena 1894, to je dovelo do kubanske pobune protiv panije. o Policijski metodi su bili neefikasni protiv pobune, i kubanskoj gerilskoj borbi panci su se suprotstavili politikom rekoncentracije. o irenje zaraza i drugi problemi u rekoncentracionim logorima prenaglaeni su u tampi u SAD, to je izazvalo pokret u SAD za osloboenje Kube od panske vlasti.

5. Voenje biljeki

5.2.9. Registratori

Registratori nude brojne prednosti u odnosu na sveske sa spiralom. Prvo, biljeke se mogu lako ubaciti ili izvaditi u cilju reorganizovanja, prepisivanja ili pregledanja. Drugo, dodatni predmetni papiri mogu se organizovati i dodati pomou sprave za buenje papira. Time se svi predmetni materijali smjetaju na jedno mjesto radi lakeg uenja. Tree, graninici se mogu ubaciti radi razdvajanja biljeki prema vanijim temama ili radi odvajanja biljeki od silabusa, umnoenog materijala, testova, domaih zadataka ili drugih predmetnih

150

papira. etvrto, registratore je lako prenijeti iz uionice u sobu ili biblioteku. Peto, registratori omoguavaju da se lake pronae materijal nego u sveskama sa spiralom. Konano, veina registratora imaju unutranje depove za smjetanja dodatnog papira. Sljedei spisak sumira savjete za uspjeno korienje registratora. Kupite registrator za svaki predmet svakog semestra. Kupite odreene boje za razliite predmete ako elite. Na primjer, koristite crvene registratore za glavne predmete, plave registratore za naune predmete, zelene za istoriju, itd. Upotreba razliitih boja olakava pronalaenje pravih registratore kada su potrebni za as ili uenje. Obiljeite ui dio i/ili prednju koricu svake sveske imenom predmeta i vaim imenom. Zapiite i svoju adresu i/ili telefonski broj unutar nje u sluaju da bude izgubljena. Koristite naljepnice umjesto da piete markerom direktno na registrator; naljepnice se mogu ukloniti i zamjeniti lake ako registrator budete koristili u neku drugu svrhu. Kupite granine stranice koje ete staviti u registratore. Upotrijebite ih da razdvojite razliite teme u biljekama ili da odvojite biljeke od drugih predmetnih papira kao to su ispiti, umnoeni materijali i domai zadaci. Preuredite i prepiite svoje biljeke po potrebi. Stavite biljeke u odgovarajue odjeljke registratora.

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

Kupite ili pozajmite spravu za buenje papira kao biste mogli da dodate predmetne papire u registrator. Stavite silabuse, ispite, domae zadatke i umnoeni materijal u odvojene odjeljke registratora, ili ih dodajte prema temi iza svakog od odjeljaka biljeki.

ifrovanje pomou boja se koristi kako bi se napravila razlika izmeu razliitih tipova informacija i organizovale se biljeke. Ova strategija se moe koristiti dok se zapisuju biljeke tokom predavanja, ali ee se koristi nakon asa. Ova strategija ima nekoliko prednosti. Prua priliku za obnavljanje sadraja biljeki, to pomae u razumijevanju i biljeenju u memoriju. ifrovanje pomou boja prua sredstvo za pravljenje razlike izmeu vanog materijala pri uenju za ispit. Takoe omoguava da se bolje organizuju biljeke. Uputstva za upotrebu ifrovanja pomou boja radi prepoznavanja razliitih tipova informacija i organizovanja informacija data su u sljedeim pasusima. Prepoznavanje informacija Tokom prezentacije, ifrovanje pomou boja se moe korristiti kako bi se napravila razlika izmeu razliiith tipova informacija ili izmeu vanijih i manje vanih informacija. Kako bi se napravila razlika izmeu razliitih tipova informacija, razliita boja mastila se koristi za svaku veu temu. Na primjer, na kursu o obrazovanju u ranom djetinjstvu, biljeke o predavanju matematike i prirodnih nauka ispisuju se plavim mastilom ali biljeke o igrama u dvoritu piu se crvenim mastilom. Kako bi se napravila razlika u vanosti informacija, kljune rijei, imena, datumi ili ideje koji slue kao pokretai pamenja biljee se bojom drugaijom od propratnih ili opisnih informacija. Na primjer, na kursu fizike, nazivi vanih zakona kao to je Gausov zakon, Kulonov zakon i Lencov zakon piu se crvenim mastilom dok se definicije i jednaine ispisuju crnim mastilom.

5.2.10. ifrovanje pomou boja

Postoje mane ifrovanja pomou boja tokom prezentacije. Potrebna je koncentracija da bi se sjetili da zamjenimo boje u odgovarajuem trenutku. Priprema prije asa je esto potrebna da bi se utvrdile glavne teme koje bi trebalo zapisati u razliitim bojama. Strategija razliita boja = razliita tema je teka za upotrebu na asovima na kojima se predava vraa i preskae sa teme na temu.

151

 ifrovanje pomou boja za prepoznavanje vanih informacija se ee radi nakon prezentacije. Prvo, pregledajte biljeke kako bi ste stekli opti utisak o sadraju predavanja. Zatim upotrijebite marker da obiljeite vane termine, linosti, datume i ideje.

1. Panja i sluanje

Koristite jednu boju da oznaite sve vane informacije vezane za jednu temu. Zatim upotrijebite drugu boju da oznaite sve vane informacije vezane za drugu informaciju. Ili, moete upotrijebiti razliite boje markera za svaki tip informacija, na primjer utu za termine, rozu za linosti itd. Jo jedna mogunost je upotrebiti jednu boju da se oznae termini ili ideje a drugu boju da se oznae kljune rijei u definicijama ili opisima. Na primjer, sljedei termin i definicija sa asa hemije mogu biti oznaeni pomou dve razliite boje, ovdje predstavljene masnim i kurzivnim slovima: izotop = atomi istog elementa sa razliitim brojem neutrona u jezgru.

5. Voenje biljeki

Bez obzira na to kako se boje koriste, vano je biti selektivan u oznaavanju informacija. Ne elite da zavrite sa stranicama potpuno ispunjenim bojom. Odaberite samo najvanije termine i ideje. Ne oznaavajte itavo objanjenje ili definiciju, ve odaberite kljune rei. Organizovanje informacija Jedan od naina na koji se ifrovanje pomou boja moe koristiti za organizovanje informacija razmotren je u odjeljku Isjeene trake u okviru Voenja biljeki za istraivake radove. ifrovanje pomou boja se moe koristiti i za organizovanje biljeki nakon asa. Da biste to uinili, prvo pregledajte biljeke kako biste stekli opti utisak o sadraju predavanja. Zatim uporedite biljeke sa udbenikom i/ili silabusom kako biste odredili glavne teme pokrivene u biljekama. Dodijelite po jednu boju svakoj od glavnih tema, i obiljeite sve informacije koje pripadaju jednoj temi njoj dodjeljenom bojom. Biljeke se zatim mogu preurediti prema glavnim temama. Ova strategija je naroito korisna za kurseve na kojima se predavai vraaju i preskau sa teme na temu. Takoe omoguava i da se materijal iz udbenika ukljui u biljeke, ime e te biljeke postati potpunije i tanije za upotrebu u pripremi ispita.

5.2.11. Snimanje na traku

Svrha snimanja predavanja ili sastanaka je da se napravi trajan i potpun zapis prezentacije. Snimanje se vri tokom asa ili sastanka, a trake se kasnije presluavaju. Ova strategija ima nekoliko prednosti. Snimanje je posebno korisna strategija za auditivne studente, koji esto imaju tekoa sa biljeenjem pisanog jezika. Audio-trake pruaju mogunost koncentrisanja na sluanje tokom predavanja ili sastanka i pisanja biljeki kasnije sa traka, koristei dugmad za pauzu i premotavanje ako je potrebno. Jo jedna prednost je u tome to trake pomau svim osobama da naprave potpunije i tanije biljeke. Konano, snimanje omoguava osobi da uje materijal ponovo, to predstavlja efikasno obnavljanje materijala. Kada se upari sa vizuelnim pregledom, snimanje aktivira dodatna ula, ime se poveava efikasnost biljeenja u pamenje. Savjeti za snimanje predavanja ili sastanaka izneseni su nie. Razgovarajte sa predavaem ili govornikom da vam da dozvolu za snimanje. Objasnite zato je snimanje neophodno i u koje svrhe e trake biti koriene. Nabavite odgovarajuu opremu. Kupite najmanji mogui diktafon koji snima uz prikladan nivo zvuka i jasnoe. Poeljni su diktafoni koji automatski okreu na drugu stranu trake bez njenog vaenja. Kupite kasete sa najduim trajanjem. Eksperimentiite sa kontrolom jaine zvuka pre nego to predavanje ili sastanak pone. Podesite jainu tako da snimite govornika ali ne i zvuke u pozadini. Ako je jaina suvie visoka, na snimku se mogu javiti smetnje.

152

Sjedite u prednji dio prostorije kako biste dobili najbolji mogui kvalitet zvuka. Osim ako nije apsolutno neophodno, izbjegavajte da ostavite diktafon bez nadzora dok snima. Kada mjenjate trake ili ih okreete, budite to je mogue tii. Pokuajte da ne ometate druge ljude ili prekidate predavanje ili sastanak. Zabiljeite naziv kursa ili sastanka i datum na traci. Ako imate vie od jedne trake po predavanju ili sastanku, napiite 1 od 2 i 2 od 2 na trakama. Posluajte traku to je prije mogue nakon predavanja ili sastanka, dok su informacije jo svjee. Dopunite informacije koje nedostaju u pisanim biljekama na osnovu snimljenog materijala. Prepiite ii preuredite po potrebi. Za kolska predavanja, koristite trake kada obnavljate za testove ili ispite.

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

5.2.12 Pregledanje biljeki

Obaveze vezane za voenje biljeki ne zavravaju se nakon to su biljeke zapisane. Kako biste uspjeno vodili biljeke, morate stei naviku pregledanja biljeki ubrzo nakon predavanja ili sastanaka. Pregledanje biljeki je neophodno iz vie razloga. Pregledanje vam omoguava da utvrdite nejasne ili nepotpune informacije koje morate razjasniti. Pregledanje vam omoguava da osmislite pitanja koja ete postaviti na narednim predavanjima ili sastancima. Ako se biljeke ne pregledaju, 70-80% informacija e zauvijek biti izgubljeno iz pmaenja i morae ponovo da bude u njemu zapisano, tp e uzeti dodatno vrijeme i trud (vidite odjeljak o stopama gubitka pamenja u poglavlju o Pamenju). Pregledanje biljeki ima mnoge prednosti. To je vaan prvi korak u pripremi ispita. Pregledanje je veoma vremenski efikasna forma uenja. Pomae studentu da razumije iru sliku predavanja tako to e povezati specifine take i detalje zapisane u biljekama. Pregledanje vam omoguava da napravite asocijacije i uvidite odnose izmeu ideja predstavljenih tokom duih vremenskih perioda. Savjeti za efikasno pregledanje biljeki su: Uvijek pregledajte biljeke to je prije mogue nakon asa ili neposredno pred sljedei as iz tog predmeta. Uporedite sadraj biljeki sa zadatim tekstovima kako biste razjasnili dvosmislene informacije, dodali propratne informacije ili crtee i poboljali razumijevanje.

Tri strategije pregledanja su razmotreni u sljedeim pasusima: Skraivanje biljeki, Diskusija o biljekama i Razmiljanje o bljekama. Druge strategije koje pomau u pregledanju biljeki su razmotrene na drugim mjestima u ovom poglavlju: strategija prikupljanja podataka, ifrovanje pomou boja i snimanje na traku.

5.2.12.1. Strategija skraivanja biljeki

Strategija skraivanja biljeki (Bragstad i Mueller Stumpf, 1987) se koristi za skraivanje biljeki na njihovu sutinu. Ona pretpostavlja da su biljeke zapisane u Kornelovom stilu, sa kolonom za biljeke sa desne strane i kolonom za podsjeanje ili test sa lijeve. Istraite biljeke tako to ete proitati prvu reenicu svakog pasusa ili segmenta. Za svaki pasus, rezimirajte u jednoj ili dve rijei o emu govori itavi pasus. Podvucite ili markerom naglasite te teme. Istraite sve teme i odredite koji su najvei mogui segmenti misli? zabiljeite te glavne koncepte u koloni za test.

153

5.2.12.2. Strategija govorenja o biljekama

Strategija govorenja o biljekama (Bragstad i Mueller Stumpf, 1987) obuhvata govorenje naglas kako bi se povealo razumijevanje informacija i informacije se smjestile u pamenje. To je izuzetno efikasna strategija za uenje i pamenje podataka. Ova strategija se koristi sa Kornelovim formatom pisanja biljeki. Pokrijte glavnu kolonu u biljekama. Pogledajte svaku kljunu rije ili izraz u koloni za test (podsjeanje) i prisjetite se svih relevantnih informacija iz biljeki koje su vezane za tu temu. Izloite informacije svojim rijeima, i izgovorite ih naglas. Otkrijte biljeke i provjerite tanost.

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

5.2.12.3. Strategija razmiljanja o biljekama

Strategija razmiljanja o biljekama (Bragstad i Mueller Stumpf, 1987) obuhvata personalizovanje novih informacija kako bi se stvorilo interesovanje i poboljalo pamenje. Za vie informacija, pogledajte odjeljak Stvaranje zainteresovanosti u plogavlju o Motivaciji i REAP strategiju u ovom poglavlju. Uzmite u obzir lina iskustva (kod kue, na poslu) vezana za materijal. Razmotrite kako se dotine informacije mogu iskoristi ili su ve iskoriene na drugim kursevima. Potraite sline situacije ili osobe sa analognom funkcijom u savremenom drutvu. Zabiljeite line utiske u razliitoj boji u biljekama ili u posebnom odjeljku sveske. Pregledajte line biljeke prije ispita kako biste olakali prisjeanje.

5.2.13 Prepisivanje i preureivanje biljeki

Prepisivanje obuhvata ponovno ispisivanje ili prilagoavanje biljeki kako bi bile urednije, dok preureivanje obuhvata izmjenu redoslijeda informacija. Prepisivanje i preureivanje biljeki omoguava studentima da aktivno obnove nove informacije i zabiljee materijal u efikasnijim formatima. Jedna od prednosti ovih strategija jeste ta to pruaju mogunost da se obnove biljeke, to opet pomae u biljeenju informacija u pamenju. Ne samo da je obnavljanje korisno, ve procesi prepisivanja i preureivanja ine uenje aktivnijim nego prosto pregledanje biljeki; prije emo zapamtiti informacije kada je vie ula ukljueno. Ove strategije nam omoguavaju da kombinujemo materijal sa predavanja i iz udbenika, ime se biljeke upotpunjuju. Slino tome, prepisivanje i preureivanje nam omoguava da proverimo tanost biljeki. Preureivanje nas primorava da aktivno razmiljamo o materijalu i da pravimo veze izmeu razliitih informacija. Prepisivanje biljeki Prepisivanje biljeki se najee radi runo. ifrovanje pomou boja se moe dodati pri prepisivanju biljeki, koristei razliite boje mastila za razliite teme ili koristei razliite boje mastila za razliite tipove informacija (npr. termine, linosti, datume, itd.). Pogledajte odjeljak Prepoznavanje informacija u dijelu o ifrovanju pomou boja za vie detalja. Raunari ili programi za obradu teksta takoe se mogu koristiti za prepisivanje biljeki. Neki specijalni programi, kao to je iscrtavanje ablona, raspoloivi su za ovaj zadatak. Ako se biljeke prepisuju pomou softvera za obradu teksta, postarajte se da imate dve kopije na odvojenim diskovima pored odtampane verzije. Jedna od prednosti prilagoavanja biljeki jeste ta to tako zauzimaju manje prostora (manje listova papira). Pored toga, prepisivanje biljeki na raunaru omoguava nam da uredno i lako dodamo ili obriemo informacije kasnije u budunosti.

154

Preureivanje biljeki Preureivanje biljeki moe obuhavtiti promjenu formata biljeki i prepisivanje informacija u tom formatu. Nekoliko opcija je mogue, ukljuujui Kornelov metod, metod dve kolone, formate opteg pregleda, FOON strategiju, REAP strategiju i tematske i pojmovne kartice. Ovi oblici organizovanja su detaljno pokriveni na drugim mjestima u ovom poglavlju. Organizovanje biljeki moe takoe obuhvatiti odvajanje i prepisivanje razliitih tipova informacija na razliita mesta. Na primjer, moemo staviti sve termine i definicije na jedan list papira, sve datume na drgui, sve linosti i njihove doprinose na trei, itd. Svaki od ovih pristupa organizovanju moe se odraditi runo ili na raunaru. Ako predava skae sa jedne teme na drugu, moe biti potrebno ifrovati informacije pomou boja prije njihovog preureivanja. Kao to je razmotreno u odjeljku o ifrovanju pomou boja, moemo markerom oznaiti informacije vezane za razliitime teme u razliitim bojama, ili moemo da naglasimo razliite oblike informacija (npr. termine, imena, datume, itd.) razliitim bojama.

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

5.2.14 Vaenje biljeki iz teksta

Voenje biljeki o zadatim tekstovima nije onoliko uobiajena praksa meu studentima koliko bi trebalo da bude. Postoji nekoliko prednosti vaenja biljeki iz tekstova. Ono poboljava panju i koncentraciju, to opet moe pozitivno da se odrazi na biljeenje informacija u memoriji. Vaenje biljeki iz teksta podstie studente da prepoznaju glavne ideje i propratne detalje u tekstu kako bi bolje razumijeli odnose izmeu ideja i sveukupno ureenje teksta. Ono za posljedicu ima skraenu verziju teksta sa svim sutinskim informacijama potrebnim za budue obnavljanje pred ispit. Konano, vaenje biljeki iz teksta ojaava uenje materijala koji se ita, i ini itanje aktivnijim procesom. Sledei pasusi opisuju prijedloge i strategije za vaenje biljeki iz udbenika kao i istraivakih ili referentnih izvora. Prikupljanje podataka, opisano na drugom mjestu u ovom poglavlju, jo jedna je strategija za pisanje biljeki iz pisanog materijala. Zavrite sa itanjem prije zapisivanja biljeki. o Mada nije neophodno da studenti proitaju cijelo poglavlje prije pisanja biljeki, morate zavriti naslovljene odjeljke ili duge pasuse prije nego to ete odabrati glavne ideje i parafrazirati. Teko je znati ta zapisati osim ako nemate dovoljno informacija iz kojih ete izabrati. Saznajte ta da zabiljeite. o Odredite glavne teme zasnovane na naslovima odjeljaka. Pokuajte da odaberete jednu glavnu ideju po pasusu uz nekoliko propratnih detalja. Potraite rijei odtampane masnim ili kurzivnim slovima. Predavaevo predavanje bi trebalo da prui dodatne nagovjetaje u pogledu toga ta treba naglasiti u tekstu. Budite selektivni u onome to biljeite. o Zapamtite da je cilj pisanja biljeki napraviti skraenu verziju teksta. To znai da morate biti selektivni u onom to zapisujete u biljekama. To je vjetina koja se poboljava s vjebom. Koristite sopstvene rijei. o Informacije bi trebalo parafrazirati pre nego to budu zapisane u biljekama. Vrijeme provedeno u pokuaju da razumijete pasus i zapiete glavne ideje sopstvenim rijeima najvanije je vremensko ulaganje koje moete da napravite. anse da ete zapamtiti vee su ako ovo uradite sopstvenim rijeima. Parafraziranje je razmotreno detaljnije u odjeljku Navoenje, citiranje, parafraziranje i rezimiranje u poglavlju Pisanje i korektura.

155

Radite brzo i efikasno. o Voenje biljeki ne mora i ne treba da bude naporno i vremenski zahtjevno. Proitajte, razmislite, zapiite i nastavite dalje. Nagrada e doi na testu.

1. Panja i sluanje

Koristite odgovarajui oblik organizovanja. o Odaberite oblik organizovanja koji e omoguiti brzo i aktivno prisjeanje glavnih taaka zadatka. Oblik organizovanja bi takoe trebalo da omogui da uvidite veze izmeu ideja. Odabrani metod e zavisiti od prirode materijala kao i linih sklonosti. o Kornelov metod organizacije se veoma preporuuje. Pogledajte odjeljak Oblici organizovanja za detalje o Kornelu i drugim formatima.

5. Voenje biljeki

5.2.15 Voenje biljeki za istraivake radove

Voenje biljeki o istraivakim i bibliografskim izvorima slino je vaenju tekstova iz zadatih tekstova, osim to je poeljan fleksibilniji i manipulativniji format. Zapisujui biljeke na papirnim trakam ili karticama, moemo lako da preuredimo informacije iz raznovrsnih izvora u eljeni redosljed za pisani rad. Dve strategije za voenje biljeki za istraivake radove, Kartice i Isjeene trake, razmotrene su u ovom poglavlju. Ove metode su korisne u svojoj fleksibilnosti i manipulativnosti. Olakavaju spajanje informacija iz nekoliko razliitih referenci, ukljuujui line intervjue, knjige, asopise i novine. Ove strategije takoe pruaju studentima opti pregled iz kog mogu napisati prvu verziju rada.

5.2.15.1. Strategija kartica

Strategija kartica obuhvata ispisivanje biljeki na karticama veliine 5 x 7 ili 7 x 12. Budui da se blokii sa karticama mogu kupiti u raznim bojama, esto je korisno upotrebiti razliite boje za razliite reference. Principi rada: Zabiljeite bibliografske podatke. o Bibliografski podaci obuhvataju autorovo puno ime, naziv lanka ili knjige, naziv asopisa ili novina (ako je relevantan), broj asopisa ili novina, broj strane, godinu izdanja i grad i izdavaa knjige. Postoji nekoliko opcija za biljeenje bibliografskih podataka. o Zabiljeite potpune informacije na vrhu svake kartice. Mada je manje vjerovatno da e ovaj pristup dovesti do pomjeanih ili izgubljenih informacija, zahtjeva vie vremena za rad. o Zabiljeite potpune bibliografske podatke na vrhu prve kartice. Stavite samo autorovo prezime na vrh narednih kartica. Dok god dve reference nemaju istog autora, ne bi trebalo da doe do puno zabuna u bibliografskim podacima. o Zabiljeite potpune bibliografske podatke na prvoj kartici. Dodijelite toj referenci jedinstvenu vrijednost (npr. 1, 2, 3...) i koristitte taj broj na narednim karticama. Proitajte referentni materijal. o Nakon to ste proitali materijal, pronaite glavne ideje i odredite propratne detalje za svaku glavnu ideju. Zapiite biljeke na karticama. o Zapiite biljeke o glavnim idejama i propratnim detaljima na karticama. Svaku veu temu, uz njene propratne detalje, trebalo bi smjestiti na zasebnu karticu. o Zapiite glavne ideje kao naslove u prvom redu kartice; podvucite ih ili zapiite velikim

156

slovima kako biste ih naglasili. Zapiite propratne detalje ispod glavnog naslova, uvlaei red na poetku svakog i/ili odvajajui ih crticama. Ako je mogue, piite samo na jednoj strani kartice; ako propratni detalji moraju da se nastave na zadnjoj strani, stavite strelicu na prednjoj strani kako biste se podsjetili da su podaci zapisani i na pozadini kartice. o Osim ako ne piete direktne citate, koristite skraenice, simbole i stenografska skraivanja kao biste sabili informacije. Direktne citate bi trebalo prepisati od rijei do rijei i oznaiti znacima navoda. Postarajte se da zapiete broj strane na kojoj se citat javlja u referenci. Ponovite prethodne korake za svaku narednu referencu. Preuredite kartice. o Nakon to ste napisali kartice za sve bibliografske izvore, preuredite kartice prema eljenom redosljedu za istraivaki rad. Za vie detalja o ovom procesu, pogledajte odeljak Skiciranje u poglavlju o Pisanju i korekturi. Ovde je dat primer strategije kartica. Zasnovan je na odlomku iz knjige Arnhajma Moderni principi atllestkog treninga (Arnheim, Modern Principles od Athletic Training,1989, str. 174). Sportisti koji su izloeni produenom stresu zbog preteranog treniranja mogu postati istroeni. Termin istroen odnosi se na gubitakj snage, inicijative i uspene performanse. Ova situacija se moe pripisati veoma raznovrsnim uticajima. Opti uzrok istroenosti kod sportista je stres, koji se obino javlja tokom dugog vremenskog perioda bez odgovarajueg odmora. Nekada se naziva sportska iscrpljenost, slino psiholokoj iscrpljenosti, koja se deava na bilo kom polju sa velikim odgovornostima. Postoji bezbroj razloga zato sportisti postanu istroeni. Naime, sportista moda trenira previe i predugo bez odgovarajueg odmora. ... sportista moda ne jede dovoljno ugljenih hidrata da uskladiti glikogen za odgovarajue napajanje. Iako su loe navike u ishrani vaan uzrok istroenosti, esto se ona javlja usljed emocionalni problema koji nastaju iz dnevnih briga, strahova i, najvanije, anksioznosti. Anksioznost je jedan do najeih uzroka mentalnog i emocionalnog stresa. Odraava se kroz neodreen poduhvat, oseaj zebnje i uznemirenost. Uobiajeno, anksiozan sportista ne moe da opie problem. Lupanje srca, kratak dah, znojavi dlanovi, knedla ugrlu i glavobolja mogu da prate anksioznost. Sportisti su mnogo skloniji znacima istroenosti ako su nagrade za njihov trud minimalne. Loa sezona esto izaziva kod mnogih sportista znakove istroenosti. Kartice za ovaj odlomak su sljedee. Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174. DEF ISTROENOSTI gubitak snage gubitak inicijative neuspjene performanse

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

157

Arnheim UZROCI ISTROENOSTI

1. Panja i sluanje

pretjeran trening neodgovaraju odmor nepravilna ishrana (nedovoljno ugljenih hidrata) emocionalni problemi o brige o strahovi anksioznost *

5. Voenje biljeki

min nagrade duga loa sezona

5.2.15.2. Strategija iseenih traka

Strategija isjeenih traka (Stoner, 1990) ima istu svrhu kao i strategija kartica, osim to je medijum donekle razliit. Umjesto zapisivanja biljeki na pojedinanim karticama, biljeke se piu na listovima pojedinanog papira i zatim se zasebne ideje isjecaju pomou makaza. Opet, to omoguava da lako manipuliemo redosljedom i organizacijom biljeki. Stonerova (1990) uputstva za upotrebu strategije isjeenih traka jeste sljedea: Zabiljeite bibliografske podatke. o Bibliografski podaci obuhvataju autorovo puno ime, naziv lanka ili knjige, naziv asopisa ili novina (ako je relevantan), broj asopisa ili novina, broj strane, godinu izdanja i grad i izdavaa knjige. o Ovi podaci se ispisuju pri vrhu papira. Budui da e ovaj dio papira na kraju postati bibliografija konane verzije rada, najbolje je zabiljeiti bibliografske podatke u obliku traenom za zavrni rad. Podijelite papir. o Podijelite papir vertikalnom linijom od vrha do dna na oko 2,5 5 cm od desne strane papira. Ova uska desna kolona e se koristiti kasnije za ifrovanje biljeki. Zapiite biljeke. o Izvadite biljeke iz reference, parafrazirajui glavne ideje i propratne detalje. Preskoite barem jedan red izmeu redova biljeki, i preskoite nekoliko redova izmeu glavnih ideja kako biste kasnije mogli da sjeete. Uvijek stavite broj stranice sa koje su podaci uzeti na kraj reda biljeki. Ostavite desnu marginu praznu dok zapisujete biljeke. ifrujte biljeke pomou boja. o Nakon to ste zapisali biljeke iz jednog izvora, ifrujte ih pomou boja tako to ete povui liniju u boji du strane u uskoj desnoj koloni. Markeri debljeg vrha su dobri za ovo. Koristite istu boju za sve strane biljeki iz istog izvora. Koristite razliite boje za svaki izvor. Ako vam je na raspolaganju samo jedna boja, koristite jednu liniju boje za jednu referencu, dve linije u boji za drugu referencu, tri linije za treu itd.

158

Isjecite biljeke na trake. o Paljivo isjecite strane izmeu glavnih ideja ili, ako je neophodno, izmeu pojedinanih redova. Ako su redovi odvojeni, postarajte se da su strane numerisane. Sjecite horizontalno, sa lijeva na desno.

Razvrstajte trake. o Razvrstajte na trake isjeene biljeke iz razliitih izvora u gomile koje sadre povezane ideje. Svaka gomila treba da predsatvlja glavne teme pokrivene u radu. Dodijelite slovo (npr. A, B, C itd.) svakoj gomili, i zapiite to slovo u uskoj desnoj margini na svakoj traci u gomili.

1. Panja i sluanje

Rasporedite trake u svakoj gomili. o Rasporedite trake u svakoj gomili prostorno, vremensko, tematski ili u nekom drugom logikom slijedu (pogledajte odjeljak Struktura i organizacija u poglavlju Pisanje i korektura za detalje). Zapiite broj u uskoj desnoj margini na svakoj traci svake gomile da oznaite redosljed traka. Svaka traka bi sada trebalo da ima ifru u boji, slovo i broj.

5. Voenje biljeki

Organizujte rad. o biljeke su sada spremne da budu organizovane u prvu verziju rada. Za vie detalja o ovom koraku, pogledajte Pisanje prvih verzija u poglavlju Pisanje i korektura.

Sljedei primer strategije isjeenih traka zasnovan je na odlomku iz Arnhajmove knjige prikazane u prethodnom odjeljku. PANJA: referentna linija u boji koju bi trebalo iscrtati na desnoj strani papira nije oznaena u primjeru. Prvi koraci su zapisivanje bibliografskih podataka i biljeki.

Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174. Istroenost = gubitak snage ili inicijative, neuspjene performanse (174) Istroenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajueg odmora (174) Istroenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174) Istroenost izazvana emocionalnim problemima (174) Anksioznost je jedan od najeih uzronika mentalnog i emocionalnog stresa. (174) Zatim isjecite trake sa biljekama.

Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174. Istroenost = gubitak snage ili inicijative, neuspjene performanse (174) Istroenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajueg odmora (174) Istroenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174) Istroenost izazvana emocionalnim problemima (174) Anksioznost je jedan od najeih uzronika mentalnog i emocionalnog stresa. (174)

159

Razdvojite trake na gomile povezanih informacija i ifrujte svaku traku u svakoj gomili. o Bibliografska gomila

1. Panja i sluanje

Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174. o o Definicijska gomila Istroenost = gubitak snage ili inicijative, neuspjene performanse (174) o o Uzronika gomila A

5. Voenje biljeki

Istroenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajueg odmora (174) o Istroenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174) o Istroenost izazvana emocionalnim problemima (174) o Anksioznost je jedan od najeih uzronika mentalnog i emocionalnog stresa. (174) Poslednji korak je postaviti trake u svakoj gomili po redu i obiljeiti ih brojevima. o Bibliografska gomila Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174. o o Definicijska gomila Istroenost = gubitak snage ili inicijative, neuspjene performanse (174) o o Uzronika gomila Istroenost izazvana emocionalnim problemima (174) o Anksioznost je jedan od najeih uzronika mentalnog i emocionalnog stresa. (174) o Istroenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajueg odmora (174) o Istroenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174)

B B B B

A1

B1 B2 B3 B4

160

5.2.16 Razni savjeti

Najefikasniji redosljed aktivnosti pri pisanju biljeki jeste: sluati, gledati, misliti, razumijeti, parafrazirati, zatim zapisati. Stil pisanja biljeki bi trebalo uskladiti sa tipom prezentacije. o Predavanja sluati i pisati biljeke kako predava govori. o Seminari sluati diskusiju, zapisati glavne take nakon asa. o Laboratorija drati svesku pri ruci radi zapisivanja kratkih biljeki o procedurama i rezultatima. Obratiti panju na sljedee tipove informacija tokom predavanja; ovo je vaan materijal koji bi trebalo zapisati u biljekama. o Informacije koje nisu sadrane u zadatim tekstovima o Objanjenja manje poznatog materijala u okviru tekstova koji studenti moda nee razumijeti o Demonstracije ili primjeri koji pruaju vee razumijevanje teme o Opte informacije koje materijal kursa stavljaju u odreeni kontekst Nastojte da shvatite iru sliku predavanja. Ne gubite vrijeme zapisujui detalje i prepisujui tabele ili ilustracije koje se mogu nai u knjizi i kasnije prepisati. Umjesto toga, zapiite kratke biljeke o predmetu o kom se raspravlja. Izbjegavajte pisanje punih reenica. Kada ste u nedoumici oko vanosti neke informacije, zapiite je. Provjerite njen znaaj kasnije pomou zadatih tekstova ili sa predavaem. Piite na sopstvenom papiru iz sveske. Na rezimeima ili umnoenom materijalu koje daje predava nema dovoljno mjesta za pisanje biljeki. Ne budite krti sa papirom. Preskaite redove ili ostavljajte prazan prostor da dodate informacije, razjasnite ih ili napiete pitanja. Budite oprezni kada pozajmljujete svoje biljeki drugom studentu. Dajte mu umjesto toga fotokopiju i uvijek uzmite njegovo ime i telefonski broj. Izgubljene biljeke su nezamjenljive. Napravite sopstveni set biljeki. Mada naravno moete da dopunite svoje biljeki tuim, ne oslanjajte se iskljuivo na biljeke koje je zapisao neko drugi. One mogu biti ne tako potpune ili tane kao vae, moda neete razumijeti tue skraenice ili simbole, i druga osoba moda nee zabiljeiti ono to ve zna a vi ne znate. Uvek datirajte svoje biljeke. Zapiite dan, mjesec i godinu na vrhu svake strane. Datiranje biljeki pomae da se pronau odreene informacije i organizuju biljeke. Uvijek numeriite svoje biljeke. Kao i zapisivanje datuma, numerisanje pomae da pronaemo informacije i organizujemo biljeke. Ono je naroito korisno ako se biljeke pobrkaju i u njima se pogubi red. Zapiite broj strane na vrhu svake strane. Moda ete htjeti da ponete od strane 1 svaki dan, ili ete moda odabrati da vam strane teku za svaku lekciju (izmeu ispita) ili za cijeli semestar ili tromjeseje. Ako prepisujete ili preureujete biljeke, postarajte se da ponovo numeriete i datirate strane. Provjerite tanost i potpunost biljeki upotrebom kombinacije sljedeih izvora propratnih informacija: udbenik i drugi zadati tekstovi, kolege iz razreda, predava i tutori.

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

161

1. Panja i sluanje

5. Voenje biljeki

162

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

163

1. Panja i sluanje

164

6.1. Uvodne informacije o upravljanju sa vremenom

Savremena civilizacija namee informaciono obilje kako u kvantitetu informacija, tako i prema broju i vrsti informacionih i komunikacionih kanala. Naime, fond nauno relevantnih informacija udvostruava se svakih pet godina a svijet kao globalno selo eksponencijalno umnoava koliinu svakodnevnih i trivijalnih informacija, jer bilo koja zemlja ili geografska regija na planeti postaje faktiko susjedstvo. Klasine kanale: usmena rije, knjige i novine dopunjavaju i u velikoj mjeri zamjenjuju savremeni mediji, ili bolje reeno multimediji gdje se pisana gutembergova civilizacija zamjenjuje audio-vizuelnom civilizacijom, sa novim interaktivnim informacionim kanalima kao to je Internet. Komunikacioni proces se ubrzava, jer su informacije iz svih kanala trenutno dostupne. ivei u informacionom obilju, teko razaznajemo komunikacioni um tj. nepotrebne informacije, ili manje potrebne informacije, to bitno smanjuje odn. onemoguava linu efikasnost i produktivnost. ivei U civilizaciji treptaja, digestirane, preraene i sadrajno pojednostavljene informacije preuzimaju se iz obilja izvora i prenosnika u treptajima i u instant formi, tako da teko moemo da obavimo selekciju ak i namjenski disemeniranih informacija. Fokusiranje na predmet sazananja odn. znanja postaje potreban uslov selekcije informacija ali ne i dovoljan. Prouavanje izvornih informacija postaje esto kontraproduktivno zbog njihovog obilja, dok fokusiranje na predmet sazananja ustvari predstavlja vjetinu pronalaenja i selekcije informacija. U tom procesu gotovo uvijek nam je potreban tutor, jer samo znanje ima metodoloki karakter, tj. bez kritine mase znanja ne moemo ni da postavimo prava pitanja, niti da izvrimo potrebnu selekciju informacija. Slino stanje je i kada su u pitanju line obaveze odn. radni zadaci. Sporedni efekti ubrzanog radnokomunikacionog procesa su izraeni kroz multipliciranje obaveza, jer koliko god primjenjivali savremenu tehnologiju u procesu rada i odluivanja, faktor humanih kapaciteta, koji su psiholoki, bioloki i genetiki determinisani i koji se ne mogu tehnoloki inovirati i ubrzati, predstavlja konaan ograniavajui faktor. Stoga nam objektivni pesimizam (koji je time i pozitivan kada ga prepoznamo i priznamo) kae da nikad neemo uspjeti da preduhitrimo obaveze, ve emo kaskati za njima, nikad neemo moi da uradimo sve planirane zadatke, da proitamo sve planirane knjige odn. asopise, ili da odgledamo sve filmove. Uvijek emo biti u vremenskom deficitu, imati previe posla a premalo vremena. Nikad stvarno neemo nadoknaditi sve zaostatke i uvijek emo kasniti u izvravanju pojedinih obaveza. Koja su mogua rjeenja ovog civilizacijskog problema?

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

165

6.2. Organizacija i upravljanje vremenom kao kljuni problemi line efikasnosti i produktivnosti
Nema nikakve tajne u vezi s upravljanjem vremenom. Svi imamo 24 asa svakog dana i 168 asova svake nedjelje da jedemo, spavamo, radimo, odmaramo se, vjebamo, idemo na asove i uimo. Cilj je da izvuemo najvie to moemo iz tih asova; potrebno je odgovarajue planiranje, ali i koritenje potpuno novih strategija, te uvid u sutinu problema. Upravljanje vremenom zaista zahteva samodisciplinu i kontrolu dok se promjene u ponaanju ne usvoje i upravljanje vremenom postane svakodnevna navika. Strategije, planovi i rasporedi za upravljanje vremenom su beskorisni ako ih se ne drimo. Uspjeno upravljanje vremenom zahtjeva oseaj ravnotee. Bilo koja krajnost na kontinuumu vjetina upravljanja vremenom moe biti problematina. S jedne strane, savrene vjetine upravljanja vremenom ne ine nas savrenim studentom, rukovodiocem ili radnikom. Mogue je pretjerivati po pitanju vremena, tako da pojedinac bude toliko obuzet minutaom detalja a da se cjelina i smisleni zadaci ne mogu ostvariti. S druge strane, loe vjetine upravljanja vremenom ne ine nas apriori hendikepiranim. Neke izuzetne linosti su poslovino za jedan dan u zakanjenju i za jednu marku kratki. Zato se onda muiti upravljanjem vremenom? Glavni razlog za savladavanja metoda, tehika i vjetina upravljanja vremenom jeste da damo strukturu svom ivotu i, zauzvrat, budemo uspjeniji, bolji i bogatiji. Upravljanje vremenom je prosto neto to inimo radi sebe, da bismo preuzeli kontrolu nad svojim ivotom. Za razliku od srednje kole, fakultet zahtjeva da studenti provode mnogo vie vremena uei van uionice, kao i za ostale aktivnosti praktinog karaktera van klasine uionice. Osnovno pravilo na fakultetu jeste da student za jedan sat na asu (tzv. kontaktni as) provode dva sata u uenju, te jedan sat ostalih aktivnosti. Na primjer, ako imate neki predmet tri sata nedjeljno, isplanirajte da morate da provedete najmanje est sati uei taj predmet svake nedjelje, kao i da ete u prosjeku nedjeljno imati tri sata ostalih aktivnosti u vezi sa predmetom (laboratorijske vjebe, grupni rad, praktian rad, razliite pedagoke radionice, seminarski radovi, pisanje eseja itd). Ako student ima ukupno 60 kontaktnih sati jednog predmeta planiranih u Nastavnom planu u jednom semestru, tada treba da provede barem 120 sati uei taj predmet tokom semestra i imat e u prosjeku bar 30 sati ostalih obaveza. Zaista, kolovanje je kao posao u firmi! Na kraju, vano je zapamtiti da prosto odvajanje vremena za uenje nee garantovati da e studenti biti akademski uspjeni. Podjednako je vano da se efikasno iskoristi vrijeme za uenje upotrebom efektivnih strategija uenja poput onih opisanih u drugim poglavljima ove knjige. Na primjer, odvajanje tri sata za itanje jednog poglavlja je gubljenje vremena ako ne razumijete ili ne zapamtite ono to ste proitali. Slino tome, ako provedete deset sati prosto iitavajui biljeke kako biste pripremili ispit, vjerovatno neete dobiti desetku (ili devetku). Ukratko, uspjeh u obrazovanju zavisi kako od efikasnog upravljanja vremenom za uenje i obradu pedagokih jedinica predvienih nastavnim planovima i programima tako i od efikasne upotrebe tog vremena. Upravljanje vremenom (time management) je interdisciplinarna nauna oblast primjenjene psihologije, teorije upravljanja i organizacije, teorije odluivanja i projektnog menadmenta koja sa aspekata navedenih naunih oblasti prouava problem upravljanja vremenom kao kljunog resursa izvrenja projekata i zadataka odn. obavljanja ivotnih i radnih aktivnosti, te praktinih strategija odn. metoda rjeavanja vremenskog deficita i vremenskih konflikata. Metaforiki reeno, upravljanje vremenom je u stvari upravljanje ivotom i preuzimanje kontrole odn. odgovornosti u ivotu. Poveavanje line produktivnosti je pozitivan faktor upravljanja vremenom, ali predstavlja faktor ublaavanja, a ne i rjeavanja problema. Klju rjeenja je u primjeni novih strategija upravljanja vremenom, preuzimanjem kontrole nad svojim vremenom i ivotom te u promjeni naina razmiljanja odn. pristupa problemu. Novi pristup problemu pretpostavlja sposobnost i volju da se izvri pozitivna selekcija aktivnosti i zadataka na bazi odreivanja prioriteta, ukljuujui i racionalno odbacivanje neproduktivnih zadataka i obaveza. Pritom, osnovni kriterij selekcije postaje radna, ivotna i socijalna relevantnost odreenih aktivnosti odn. zadataka. To znai da biramo odn. fokusiramo se na one aktivnosti koje zaista unose pozitivne promene, odn. koje unose najvee promjene u naim ivotima. Uspjeni ljudi nisu u mjeri svoga uspjeha sposobniji ili pametniji od onih neuspjenih, ve rade prave stvari u pravo vrijeme, primjenjujui inteligentno (i esto intuitivno) pobjednike strategije upravljanja vremenom i obrazce personalne organizacije. Oni posjeduju psihiku sposobnost koncentracije i snano izraenu volju za rjeavanjem pojedinanih, ali po njih bitnih ivotnih i radnih problema. Oni su u stanju da svojim analitikim sposobnostima (koje se mogu trenirati) ili svojom egzistencijalnom intuicijom (koja je uroena), determiniu kljune probleme koji utiu na njihov ivot odn. najvanije radne zadatke i suoavaju se sa tim problemima i zadacima bez odlaganja i beskompromisno koristei sve svoje intelektualne i fizike potencijale, rjeavajui probleme i obavljajui zadatke kako valja i u cjelosti.

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

166

6.3. Opte strategije upravljanja vremenom

Strategije upravljanja vremenom ispunjavaju brojne funkcije. Ove strategije nam pomau da predvidimo kada emo biti najzauzetiji tako da moemo unaprijed napraviti planove za obavljanje poslova. Drugi cilj ovih strategija je da pomognu ljudima da budu taniji, jer nam pomau da se sjetimo obaveza kao to su sastanci, zakazani termini i specijalni dogaaji. Meutim, svakako najvaniji cilj primjene ovih strategija je da unaprijedimo svoj radni proces, postignemo mnogo vie - kako u radnom, tako i u materijalnom i finansijskom smislu -, poveamo svoju efikasnost i efektivnost, da preuzmemo kontrolu nad svojim ivotom i svojim poslom, te da ivimo bogatijim, uspjenijim i ispunjenijim ivotima. Jedna od prednosti strategija upravljanja vremenom jeste, da kada ih jednom nauimo i usvojimo, nije potrebno puno vremena za njihovu primjenu! Na primjer, semestarski planeri za studente mogu se napraviti u nekih sat vremena, a nedjeljne tabele zadataka i obaveza u samo 30 minuta. Potrebno je oko 20 minuta nedjeljno da se auriraju rasporedi, da se dodaju i obnove stavke. Pored toga, ove strategije su vrlo lake za upotrebu i trae malo upuivanja od strane fasilitatora 2. S napretkom vjetina upravljanja vremenom, kod ljudi se javlja tendencija da doivljavaju manje stresnih situacija koje nastaju zbog odugovlaenja i/ili pretjeranog angaovanja (pokuavajui da se obavi previe aktivnosti) u poslovnim zadacima. Ukratko, strategije upravljanja vremenom daju ljudima osjeaj kontrole nad njihovim ivotima. Strategije upravljanja vremenom slue i kao korisno memorijsko pomagalo, podsjeajui nas na obaveze koje moramo obaviti u odreeno doba dana ili nedjelje ili mjeseca. Pomau nam i da organizujemo odreene aspekte svog ivota. U daljem tekstu su analizirane sljedee opte strategije upravljanja vremenom 3, a u zasebnom poglavlju i odreene specifine tehnike upravljanja vremenom kao i tehnike prevazilaenja odugovlaenja: (1.) (2.) (3.) (4.) (5.) (6.) (7.) (8.) (9.) (10.) (11.) (12.) (13.) (14.) (15.) (16.) (17.) (18.) (19.) (20.) OPTI PRINCIP - Izbor prioriteta i usredsreenost na najvanije i najtee zadatke; Definisanje i analitika razrada ciljeva; Svakodnevno planiranje pravilo 10/90; Paretovo pravilo 80/20; Analiza posljedica (metod odreivanja prioriteta); ABCDE metod; Fokus na oblast kljunih rezultata; Personalna SWOT analiza; Strategija Kreativnog odugovlaenja; Zakon nametnute efikasnosti; Metod Od teeg ka lakem; Strategija Korak po korak; Stvaranje velikih segmenata vremena; Osjeaj za hitnost mentalna bujica; Koncentracija i ometai; Radno okruenje i pripreme; Unapreivanje kljunih znanja i vjetina; Fiziki faktori efikasnosti; Psiholoki faktori efikasnosti; Zakon nametnutih uinaka - Pritisnite sebe;

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

2 Fasilitator (eng. facilitator) je osoba koja struno pomae grupi ljudi da spoznaju i razumiju njihove standardne svakodenvne ciljeve i koja im asistira u planiranju naina postizanja tih ciljeva, a da se pri tom ne svrstava ni na jednoj strani suprotstavljenih miljenja lanova grupe. Fasilitator nastoji da pomogne grupi u postizanju saglasnosti (konsenzusa) za neslaganja bilo da su te razlike u miljenjima postojale prije sastanka odn. rasprave ili su nastali tokom samog procesa usaglaavanja, ime se stvara kljuna osnova za buduu akciju odn. realizaciju analiziranih ciljeva. Uloga fasilitatora se moe uporediti sa ulogom babice koja pomae u procesu kreacije dogovora ali nije i subjekt odn. stvaralac konanog rezultata. 3 Kategorizacija i opis optih strategija upravljanja vremenom su preuzeti od jednog od najpoznatijih autora u oblasti upravljanja vremenom Brajana Trejsija iz njegove knjige Tracy, B. (2001). Eat that Frog! 21 Great Ways to Stop Procrastinating and Get More Done in Less Time. Solana Beach, CA: Brian Tracy International. http://www.briantracy.com/

167

6.3.1. OPTI PRINCIP - Izbor prioriteta i usredsreenost na najvanije i najtee zadatke.

1. Panja i sluanje

Sve to radimo predstavlja projekt, a ivot kojim ivimo je na najvei projekat!

Najvei neprijatelj upravljanja vremenom je taktika odugovlaenja. Odugovlaenje je psihiki fenomen imanentan ovjeku, jer intuitivno eli da izbjegne neugodnosti, obzirom da su oportunizam i konformizam dio prirode ovjeka. Stoga ljudi ele da odgode (ponekad i nesvjesno) teke odluke i teke i neugodne situacije odn. zadatke. Najvei neprijatelj implicira i najvaniji element strategije upravljanja vremenom: Svakodnevno odn. u svim radnim i ivotnim ciklusima potrebno je da se prvo odabere i izvri najvaniji, najvei i najtei zadatak koji ima najpozitivniji uticaj na ivot i rezultate rada i za koji postoji najvea vjerovatnoa da e se odugovlaiti. (Pojedi svoju ivu abu odmah ujutro4) Vremenska dispozicija pojedinanih zadataka tokom radnog odn. projektnog ciklusa, takoe mora da uvai kriterij najvee relevantnosti zadataka idui od vanijeg ka manje vanom i od teeg ka lakem.

6. Upravljanje vremenom

(Ako mora da pojede dvije abe, pojedi prvo onu runiju5) Najvanija odluka vezana za upravljanje vremenom je izbor prioriteta: ta e se uraditi odmah a ta kasnije. Vanije, tee i neugodnije mora da dobije prioritet i da predstavlja izazov, pri emu rjeavanje takvih zadataka podstie pozitivnu ovisnost (inicira oslobaanje endorfina6). Pozitivna ovisnost je posljedica osjeanja pojaane jasnoe, samopouzdanja i sposobnosti koji proizilaze iz euforije uspjenog rjeavanja tekih i neugodnih zadataka. Kljuni psihiki kvaliteti koji utiu na ovu strategiju su odlunost (odluka da se zadaci obavljaju u cjelosti) i disciplina. Iniciranje pozitivne mentalne predstave o sebi kroz vizuelizaciju sebe kao linosti kakvu elite da ostvarite ima snaan uticaj na ponaanje i motivaciju. (Osoba koju vidite je osoba koja ete postati im Katkart). Uspjeni i produktivni ljudi su oni koji se bacaju direktno na svoje glavne zadatke i potom disciplinuju sebe da rade stabilno i usredsreeno sve dok ih u cjelosti ne obave (Brajan Trejsi Pojedi tu abu, str. 16). (Ako ve mora da pojede ivu abu, pojedi je odmah7).

6.3.2. Definisanje i analitika razrada ciljeva

Osnovni razlozi za odugovlaenje i uzroci nedostatatka motivacije su neodreenost, konfuzija i neodlunost u vezi sa ciljevima i prioritetima ukoliko nisu jasno sagledani i argumentovani. Pojedinci koji imaju jasno sagledane i postavljene ciljeve, koji su uz to jo i analitiki razraeni (tj. definisana je struktura pojedinanih koraka i aktivnosti sa uzrono-posljedinim vezama i razraenim odn. analiziranim resursima koji su potrebni za ostvarivanje tih koraka), ispoljavaju i do deset puta veu produktivnost od onih koji ne definiu i analitiki ne razrauju ciljeve, iako imaju isti nivo obrazovanja i sposobnosti. Algoritam definisanja i razrade ciljeva: 1 Definiite ciljeve odn. zadatke metodom line introspekcije, analizom problema ili metodom brainstorminga u kontradiktornoj raspravi sa prijateljima, lanovima porodice, u uoj grupi saradnika odn. sa pretpostavljenim (zavisno od vrste ciljeva tj. da li su line prirode ili se odnose na posao). Ciljevi moraju biti jasni, precizni i u cjelosti razumljivi. 2 Ciljevi ili zadaci definisani u prethodnoj taki moraju se materijalizirati u pisanoj formi unutar linog organizera odn. personalnog digitalnog asistenta ili u slobodnoj formi u linoj biljenici odn. rokovniku.
4 Trejsi, B. (2003). Pojedi tu abu, 21 nain da prevaziete odugovlaenje i postanete efikasni u biznisu i privatnom ivotu, Beograd: Finesa. 5 Pojedi tu abu je matafora za otpoinjanje dana najteim i najizazovnim zadatkom koji ima najvei pozitivan uticaj na ivot. aba je metafora najgorega to nas moe snai, gdje je sve ostalo to slijedi bolje i pozitivnije. 6 Blum, D. (2003). Efekat endorfina. Beograd: Finesa. 7 Ibid.

168

V Zapisivanjem se ciljevi kristaliu sa opipljivom materijalnom formom i ulae se nulta energija u njihovu realizaciju. Pisani ciljevi/zadaci su jasniji a proces pisanja doprinosi boljoj definiciji i odreenosti cilja. Pri evidentiranju ciljeva treba upotrebljavati sadanje vrijeme, u afirmativnom a ne u kondicionalnom obliku i u prvom licu. Time se podsvjesno podstie prihvatanje i unutranja motivacija. Jasni i zapisani ciljevi snano motiviu i podstiu na akciju, razvijaju kreativnost, osobaaju energiju i predupreuju odugovlaenje.

U t c

1. Panja i sluanje

S p

3 Ciljevi odn. zadaci se moraju vremenski odrediti u smislu definisanja rokova za ostvarenje. Definisanjem rokova prihvata se konkretna odgovornost za izvravanje cilja odn. zadatka u cjelosti i time predupreuje taktika odugovlaenja. Rokovi se mogu naknadno redefinisati poslije koraka 4 i 5, ali samo kao posljedica objektivnih razloga proizalih iz dubljeg uvida u strukturu i algoritam realizacije samog cilja odn. izvrenja zadatka. 4 Utvrivanje spiska pojedinanih koraka i aktivnosti odn. pod-zadataka koje je potrebno izvriti da bi se ostvario definisani cilj. Spisak se mora neprestano aurirati u smislu izvravanja pojedinih pretpostavljenih aktivnosti i zadataka i u smislu dodavanja novih. Novi i dodatni zadaci i aktivnosti su prirodna pojava dubljeg uvida u prirodu, sadraj i kompleksnost cilja odn. zadatka koja nastaje tokom izvravanja pojedinih elemenata iz kojih je sastavljen sam cilj. Pojedinane aktivnosti odn. zadaci koji pretpostavljaju izvravanje postavljenog cilja proizilaze iz injenice da su veina ciljeva kompleksne voljne tvorevine (odn. svojevrsni projekti) koji pretpostavljaju izvrenje niza pojedinanih aktivnosti odn. sloenih i manje sloenih zadataka.

N z c r

6. Upravljanje vremenom

5 Izradite plan realizacije postavljenog cilja odn. zadatka. Plan predstavlja analitiku razradu projektnih zadataka i aktivnosti koje ine postavljeni cilj odn. zadatak sa stanovita vremenskog i uzrono posljedinog struktuiranja tih aktivnosti tj. organizovanja aktivnosti odn. zadataka prema prioritetima i redosljedu, te definisanja resursa potrebnih za izvrenje Resursi projektnih zadataka mogu biti vremenski, materijalni, finansijski, humani, psiholoko-motivacioni i dr. Plan je potrebno po mogunosti vizuelizirati u grafikom obliku uz pomo dijagrama toka odn. gantograma.

6 Planirani koraci u izvrenju plana realizacije moraju se zapoeti odmah (naredni dan ili to je prije mogue). Aktivnosti na izvrenju plana moraju se ugraditi u dnevne rasporede. 7 Odlunost i disciplinovanost predstavljaju preduslov produktivnosti i line efikasnosti. Ciljevi moraju biti predmetom svakodnevnog razmiljanja i panje, dok postupna ali sigurna realizacija pojedinanih zadataka i aktivnosti vezanih za sprovoenje cilja doprinosi smanjenju mogue anksioznosti izazvane stresom zbog svakodnevnog bavljenja i razmiljanja o cilju odn. postavljenom zadatku. Pozitivno razmiljanje, samopouzdanje i optimizam u pogledu realizacije postavljenog cilja i savladavanju tekoa koje u tom procesu iskrsnu su izuzetno vani psiholoki mehanizmi koji doprinose realizaciji ciljeva odn. zadataka. PRAVILO: Jedan od najgorih naina da iskoristite vrijeme jeste da odlino radite neto to uopte ne mora da se uradi8.

Brajan Trejsi, Pojedi tu abu, str. 22

169

6.3.3. Svakodnevno planiranje pravilo 10/90

1. Panja i sluanje

Planiranje je dovoenje budunosti u sadanjost kako bismo mogli odmah da uradamo neto u vezi s njom Alan Lejkin

Pravilo 10/90 kae da 10 % vremena provedenog u prethodnom planiranju tedi 90 % vremena u izvrenju. Sposobnost planiranja unapred, prije stupanja u akciju predstavlja mjeru ukupne kompetencije pojedinca. Prema procjenama sistem-analitiara vrijeme provedeno u planiranju ima efekat utede 10 puta vie radnog vremena u odnosu na samo vrijeme utroeno za proces planiranja, pri emu planiranje aktivnosti poveava produktivnost za bar 25 %. Svakodnevno planiranje predstavlja proces stalnog planiranja svih relevantnih, uoblienih i struktuiranih aktivnosti i zadataka (tzv. netrivijalnih aktivnosti) bez obzira da li su autohtoni ili su dio analitike razrade irih ciljeva ili zadataka. Liste planiranih aktivnosti i zadataka izrauju se prema vremenskom (hronoloke liste) i funkcionalnom (projektne liste) principu. Glavna lista predstavlja nesreeni repozitorij svih aktivnosti i zadataka u oviru koje se trenutno evidentiraju sve ideje, novi zadaci i obaveze koji iskrsnu. Mjesena lista se izrauje krajem mjeseca za naredni mjesec. Moe da sadri stavke prenesene iz glavne liste. Nedeljne liste su skup aktivnosti planiranih za narednu nedjelju. Ova lista se kontinuirano izgrauje tokom cijele nedjelje. Dnevne liste predstavljaju stavke i aktivnosti preneene iz mjesenih i nedjeljenih lista namjenjene za izvravanje narednog dana. Planiranje dnevnih aktivnosti treba izvriti uvee tekueg dana za naredni dan. U dnevni plan narednog dana treba ukljuiti sve aktivnosti koje nisu uraene prethodnog dana. Veernje liste planova omoguavaju podsvjesnom umu da tokom noi procesira dio planova, to esto ima za posljedicu raanje izvrsnih ideja kojima se ujutro moe aurirati dnevni plan i/ili ostali srednjoroni odn. dugoroni planovi. Sve realizovane stavke moraju se aurno evidentirati kao zavrene ukljuujui i grafiko predstavljanje realizacije stavke (precrtana stavka, izmjenjena boja, oznaka posebnom ikonom i sl.) to doprinosi vizuelizaciji napredovanja, stvara osjeaj uspjenosti i podstie motivaciju i unutranju energiju, te jaa samopouzdanje i samopotovanje. Vidljiv i stabilan napredak u realizaciji planiranih aktivnosti podstie na dalju realizaciju i pomae u prevazilaenju odugovlaenja. Ralizacija srednjoronih i dugoronih planova, aktivnosti i zadataka unosi osjeaj kontrole nad ivotom i podstie kreativnost, te razvija pozitivni odnos prema obavezama i samom sebi. VJEBA: 1/ Izradite plan aktivnosti za naredna dvadesetetiri asa. Aurirajte listu tokom narednih dvadesetetri asa i nakon tog perioda analizirajte odnos primarnih prema novim stavkama, te sagledajte razloge naknadnog unoenja stavki u planu aktivnosti. 2/ Izradite listu svih projekata i velikih vieslojnih zadataka vanih za budunost. Zadatke sortirajete prema prioritetu a zatim hronoloki.

6. Upravljanje vremenom

Paretovo pravilo9 glasi 20 % aktivnosti odn. zadataka e biti odgovorno za 80 % postignutih rezultata. Ove aktivnosti i zadaci predstavljaju tzv. vitalnu manjinu skupa zadataka/aktivnosti. Primjer: 20 % klijenata e biti kupci 80 % proizvoda, 20 % proizvoda ili usluga e ostvariti 80 % ukupnog
9 Vilfred Pareto, italijanski ekonomista, koji je definisao ovo pravilo u ekonomiji jo 1895 godine

6.3.4. Paretovo pravilo 80/20

170

profita, 20 % poslova bit e odgovorno za 80 % stvorene vrijednosti, to znai da e na spisku od 10 stavki (ili zadataka) u prosjeku dvije biti vrijedne koliko osam ostalih. Meutim, prosjena osoba najee primjenjuje taktiku odugovlaenja upravo sa vitalnim stavkama odn. zadacima, a zamajavaju se sa onih manje vanih 80 %. To je stoga to je navredniji zadatak najee i najtei i najsloeniji. Ali, izvravanje vitalnih zadataka donosi ogromne benificije, te se moraju nepopustljivo odbijati zadaci iz donjih 80 % ukoliko nisu zavreni oni iz gornjih 20 %. Stoga je pravilo da se odupremo iskuenju da prvo rasistimo trivijalne i jednostavnije poslove, jer takva strategija proizvodi gubitak dragocjenog vremena i inicijative, te motivacije koju imamo na poetku radnog dana odn. posla. Najtei dio svakog zadatka je njegovo zapoinjanje (Trejsi, 2001, str. 32). Zadatak koji je zapoet ima prirodnu inerciju (koja lei u pokrenutoj motivaciji) da se dalje obavlja odn. da se zavri. Vani zadaci iz vitalne grupe podstiu ego pojedinca koji je svjestan njihove vanosti, ime i cijela osoba koja izvrava takav zadatak dobija na vanosti u vlastitoj percepciji. Nakon zavretka vanog zadatka dobijamo osjeaj ogromnog ponosa i zadovoljstva. Ulaganje velike energije u realizaciju nevanih zadataka esto donosi razoarenje i gubitak opte motivacije. Kljuna determinanta uspjeha je sposobnost da se razlikuju vani od nevanih zadataka odn. ciljeva, tj. sposobnost da se u svakom momentu identifikuje vitalna manjina kljunih zadataka. Pojedinac mora da se disciplinuje tako da uvjek pone od najvanijih zadataka u okvirima skupa zadataka koji predstoje.

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

6.3.5. Analiza posljedica (metod odreivanja prioriteta)

Potencijalne posljedice neke aktivnosti predstavljaju kljune determinante znaaja i vanosti te aktivnosti u arsenalu kratkoronih i dugoronih planova. Sagledavanje uticaja i posljedica neke aktivnosti analizira se u relaciji sa dugoronom perspektivom i vizijom razvoja i poeljnog odn. oekivanog stanja u buduem vremenu. Aktivnosti, odluke i ponaanja koja vie doprinose ostvarivanju te prieljkivane dugorone perspektive u viziji vremenskog horizonta pojedinca, preduzea ili neke organizacije su vrednije i vanije. Postojanje jasnih zamisli o bitnim dugoronim vrijednostima i postojanje vizije perspektive razvoja doprinosi profilisanju odluka o kratkoronim prioritetima. Vane odluke i aktivnosti imaju potencijalno dugoronije posljedice a nevane su kratkorone ili uopte ne proizvode bitne posljedice. Odgovor na pitanje koje su potencijalne posljedice obavljanja ili neobavljanja nekog zadatka predstavlja jedan od kriterija definisanja prioriteta tog zadatka (prema Brajanu Trejsiju, Pojedi tu abu 2001, str. 36). PRAVILO: Budue namjere odreuju sadanje postupke. Dakle, sagledavanje odn. postojanje vlastite vizije razvoja i perspektiva poeljnog i oekivanog stanja i sposobnou analize posljedica neke odluke odn. izvravanja neke aktivnosti i zadatka u kontkestu ostvarivanja te perspektive odn. tog oekivanog stanja, predstavlja kljuni kriterij odreivanja prioriteta u kratkoronim planovima odn. identifikacije tzv. vitalne manjine kljunih zadataka. Sagledavanje perspektive i vizije razvoja je predmetom inovativnog menadmenta i tehnolokih odn. ekonomskih predvianja, a analiza posljedica odluka i izvravanja zadataka je predmetom risk-menadmenta i teorije odluivanja, dok je uporeivanje rezultata ovih dvaju analitikih linija predmetom projektnog menadmenta. Stoga, uspjeni odlau trenutno zadovoljenje i rtvuju se na kratke staze, kako bi uivali u dugoronim plodovima svojih napora, dok se neuspjeni neposredno zadovoljavaju i ispunjavaju kratkorone ciljeve, rtvujui na duge staze vlastitu prespektivu i budunost 10. Neuspjeni rade ono to im ublaava tenziju, dok pobjednici rade ono ime se ostvaruje cilj Denis Vejtli. Zadaci ije izvravanje ima potencijalno vane pozitivne posljedice, kao i zadaci ije neizvravanje ima velike negativne posljedice imaju vrhunski prioritet.

10

Brajan Trejsi, Pojedi tu abu, str. 36

171

6.3.6. ABCDE metod

1. Panja i sluanje

Metod ABCDE je tehnika odreivanja prioriteta pridruivanjem odreenog stepena prioriteta svakoj stavci planiranih obaveza odn. zadataka, koji se kree na skali od 5 stepeni definisanih sa slovima A, B, C, D i E. Prioritet A imaju obavezne stavke koje su veoma vane i koje se moraju neizostavno izvriti odn. obaviti. jer se radi se o stavkama koje imaju najvee posljedice na ivot pojedinca odn. na posao. Ukoliko postoji vie obaveza klasifikovanih sa prioritetom A tada opadajui prioritet definiemo sa indeksom 1, 2, 3, ..., tako da je konano oznaavanje prioriteta A-1, A-2, A-3, ... A-n. Prema ovoj notaciji apsolutno najvanija stavka markirana je sa prioritetom A-1. Prioritet B imaju zadaci koji bi trebalo da se obave i ije su posljedice umjerene. Ne bi trebalo preuzeti izvravanje B zadatka ukoliko postoji neobavljen A zadatak. Prioritet C imaju zadaci za koje bi bilo dobro da se obave, ali nee biti nikakvih posljedica ukoliko se ne obave. Prioritet D imaju zadaci odn. obaveze koje mogu da se bez posljedica proslijede drugoj osobi odn. drugom izvriocu. Drugima treba prosljeivati to vei broj nevanih zadataka, obzirom da i u sluaju osrednjeg ili loeg izvravanja tog zadatka nee biti bitnih posljedica po cjelinu organizacije ili sistema.

6. Upravljanje vremenom

Prioritet E imaju zadaci koji se mogu bez posljedica odbaciti, a da se to ne odrazi na posao ili ivot pojedinca. Ovaj prioritet mogu da dobiju i nekada vani zadaci koji vie nisu relevantni i koji se obavljaju iz navike ili zbog tradicije. Zadaci klasifikovani sa A prioritetom, a naroito zadatak A-1, moraju se izvriti mobilizacijom svih potencijala i koritenjem svih voljnih potencijala linosti.

6.3.7. Fokus na oblast kljunih rezultata

Kad se usredsrede sve fizike i mentalne sposobnosti, mo osobe da rei problem viestruko se uveava Norman Vinsent Pil

Oblast kljunih rezultata u radnom procesu nekog pojedinca je skup radnih postignua koja se moraju nuno ostvariti da bi se postigao bitan doprinos organizaciji ili projektu, odn. da bi se odreeni zadatak obavio sa najveim rezultatima. Primjer: Oblasti kljunih rezltata u menadmentu su planiranje, organizacija, rukovoenje osobljem, davanje zaduenja, nadgledanje, procena rezultata i izvetavanje. Poslovi se uglavnom mogu razloiti na mali broj poslova u oblasti kljunih rezultata i mnogo vei broj u oblasti sporednih rezultata. Oblast kljunih rezultata predstavlja Paretovu vitalnu manjinu od 20 % bitnih zadataka. Ostvarivanje kljunih rezultata predstavlja najvaniji element izvravanja radne obaveze. To je element koji odreuje uspjenost ili neuspjenost na poslu i ije loe obavljanje ugroava radni status radnika. Identifikovanje oblasti kljunih rezultata:
Zadaci odn. aktivnosti za koje je jedino odgovoran izvrioc nekog posla; Zadaci odn. aktivnosti koji e ostati neobavljeni ukoliko ih izvrioc posla ne obavi; Zadaci odn. aktivnosti koje su pod punom kontrolom izvrioca posla; Zadaci koji predstavljaju izlazni parametar rada izvrioca a koji su istovremeno ulazni parametri za

rad drugih izvrioca;

PRAVILO: Oblast kljunih rezultata u kojoj se postiu najslabiji uinci odn. efeketi odreuje visinu procjene i koritenja ostalih vjetina i sposobnosti na poslu. Stoga je unapreivanje efekata i korekcija negativnih posljedica elemenata iz oblasti kljunih rezultata u kojima postiemo slabije odn. loe rezultate bitan faktor unapreenja line efikasnosti i produktivnosti.

172

VJEBA: (1.) Identifikujte i zapiite oblasti kljunih rezultata u vlastitom poslu, a takoe na posebnim listama i oblasti kljunih rezultata u vlastitom ivotu odn. karijeri; (2.) Izvrite SWOT analizu vlastitih sposobnosti, znanja i vjetina u identifikovanim oblastima kljunih rezultata i dodjelite sebi ocjenu za svaki element iz ove oblasti na skali od 1 do 10. (3.) Liste oblasti kljunih rezultata na poslu, u ivotu i u karijeri, sa definisanim ocjenama, analizirajte metodom line introspekcije, analitiki ili metodom brainstorminga u kontradiktornoj raspravi sa prijateljima, lanovima porodice, u uoj grupi saradnika odn. sa pretpostavljenim. Pokuajte da pred sobom i pred drugima budete objektivni i da odbacite racionalizaciju i opravdanje svojih slabih strana. (4.) Identifikujte vjetinu ije bi izvoenje sa maksimumom kvaliteta i efikasnosti ostvarilo najvee efekte u poslu, odn. najpozitivniji uticaj u ivotu i karijeri. Identifikujte znanja koja omoguavaju najbolje rezultate u poslu i najpozitivniji uticaj u ivotu odn. u karijeri. (5.) Razradite planove i ponite da ostvarujete program linog unapreenja vjetine identifikovane u prethodnoj taki odn. sticanja nedostajuih znanja. Steknite naviku da tokom ivota i karijere redovno vrite analizu iz taaka (1) do (4) i da analizirate rezultate sprovoenja take (5).

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

6.3.8. Personalna SWOT analiza

SWOT analiza, je alat stratekog planiranja koji se koristi za evaluaciju (procjenu): snaga, slabosti, prilika/ pogodnosti i prijetnji ukljuenih u projektima odn. poslovnim poduhvatima. S - Strengths snaga (atributi organizacije koji podstiu odn. pomau u ostvarivanju ciljeva); W - Weaknesses slabosti (atributi koji odmau odn. onemoguavaju postizanje ciljeva); O - Opportunities prilika/pogodnosti (vanjski povoljni uslovi koji pomau postizanje ciljeva); T - Threats prijetnji (vanjski uslovi koji odmau postizanje ciljeva);

SWOT analiza podrazumjeva prethodno utvrivanje ciljeva ili poeljnog krajnjeg stanja poslovnog poduhvata odn. projekta, kao i identificiranje unutranjih i vanjskih faktora koji su znaajni za postizanje planiranih zadataka odn. faktora koji podstiu odn. onemoguavaju postizanje ciljeva poslovnog poduhvata odn. projekta: Unutranji faktori mogu da se sagledaju kao Snage i Slabosti zavisno od prirode njihovog uticaja na ciljeve organizacije, pri emu snaga jedne osobe odn. organizacije moe da predstavlja slabost druge; Vanjski faktori su Mogunosti i Pretnje koji su elementi vanjskog okruenja. SWOT matrica

Unutranji (atributi organizacije) Spoljanji (atributi okruenja)

Podsticajni (u postizanju ciljeva) SNAGE MOGUNOSTI

Oteavajui (u postizanju ciljeva) SLABOSTI PRIJETNJE

173

Primjer kratke SWOT analize menaderske profesije: Snage Slabosti

Slabosti u postizanju rezultata kroz posredno koritenje line energije; Potekoe u oralnom izraavanju vlastitih stavova; Potekoe u pisanom izraavanju apstraktnih ideja;

Mogunosti
Nove menaderske potrebe zahtijevaju rezvoj nove menaderske infrastrukture;

Prijetnje
Decentralizacija organizacije koja ima za posljedicu ukidanje odjeljenja u kojima je lice zaposleno; Eliminisanje potreba za srednjim menaderskim slojem; Formiranje ravne strukture organizacije;

1. Panja i sluanje

Entuzijazam; Energija; Imaginacija; Ekspertna znanja u predmetnim podrujima;

Izvrsne preporuke u specijalistikim podrujima; Posjedovanje ideja koje su meutim nekoherentne; Ograniena menaderska iskustva i ekspertna znanja;.

Personalna SWOT analiza moe da se koristiti kao alat za identifikovanje vlastitih snaga, sposobnosti i talenata s jedne strane i slabosti odn. mana sa druge strane.

6. Upravljanje vremenom

Prije izvoenja SWOT analize potrebno je definisati ciljeve odn. poeljno stanje koje elimo postii u svakoj od oblasti kljunih rezultata a SWOT analiza treba da odgovori na dole navedena pitanja u kontekstu svakog od tih elemenata. SWOT analizu moemo izvesti i generalno u odnosu na ciljeve odn. poeljno stanje koje elimo da lino postignemo u domenu vlastitih sposobnosti, znanja, vjetina, karijere, profesije ili ivota. Rezultati personalne SWOT analize tada prestavljaju ulaz za kreativno generisanje moguih strategija u procesu vlastitog razvoja i unapreenja line produktivnosti. Personalne strategije se utvruju viestrukim postavljanjem i odgovaranjem na sljedea pitanja postavljena za svaki od identifikovanih atributa personalne SWOT analize: Kako moemo da koristimo identifikovane Snage? Kako moemo da otklonimo utvrene Slabosti? Kako moemo da pozitivno iskoristimo utvrene Mogunosti/prilike? Kako moemo da se odbranimo od svake utvrene Prijetnje?

Rezultati personalne SWOT analize treba prvenstveno da utvrde posebne talente i sposobnosti koje svaki pojedinac posjeduje i naine efektivnog anaovanja tih talenata u potizanju ivotnih i radnih ciljeva. Identifikujte i inventariite specijalne oblasti u kojima posjedujete jedinstvene talente i sposobnosti metodom SWOT analize odgovarajui na sljedea pitanja: te naroito dobro radim i u emu sam zaista dobar? ta mi lako polazi za rukom (ta radim sa lakoom), dok isti posao ili aktivnost drugima teko ide? ta je do sada bilo najzaslunije za moj uspjeh u radu, u ivotu i za moju karijeru? Koje su najvanije teke stvari i odluke koje sam u prolosti donjeo i uradio? U emu najvie uivam radei svoj posao i ta najvie volim da radim? U kojim poslovima odn. aktivnostima dobijam najvie komplimenata i pohvala od drugih? ta od mojih radnih aktivnosti i poslova najvie i najpozitivnije utie na rad i uinak drugih? Prirodan psiholoki mehanizam uslovljava da ovjek osjea najvee zadovoljstvo radei poslove i bavei se aktivnostima koje dobro obavlja i u kojima ostvaruje najbolje rezultate. Identifikacija linih talenata i sposobnosti je bitna zbog sljedeih razloga: U pronalaenju profesionalne oblasti i izgradnji karijere; Ljudi se trebaju baviti oblastima u kojima imaju talente i sposobnosti jer e u tim oblastima ostvarivati najbolje rezultate sa najefektivnijim koritenjem resursa i osjeae najvee zadovoljstvo u svom radu; Omoguava pravilniju i kvalitetniju selekciju metoda u bilo kojem drugom poslu, jer se metodi prioritetno selekcioniu unutar polja sposobnosti i talenata;

174

 Predstavlja pomoni kriterij u profilisanju oblasti kljunih rezultata, jer sposobnosti i talenti predodreuju rezultate i efektivnost posla, te bitno utiu na uspjeh. Stoga unutar oblasti kljunih rezultata prioritet imaju poslovi i zadaci koji koresponiraju sa talentima i sposobnostima. S druge strane, metodom SWOT analize treba da se identifikuju vlastita kljuna ogranienja koja predstavljaju limitirajue faktore u postizanju ciljeva odgovorom na pitanja: ta me usporava? Koji su unutranji a koji vanjski faktori? ta odreuje brzinu kojom postiem svoje ciljeve? ta me spreava da postignem planirane zadatke? Zato ve nisam postigao svoj cilj? Identifikacija limitirajuih faktora svakog posla, zadatka ili cilja bitna je za odreivanje strategije postizanja tog cilja i selekcije primjenjenih metoda, jer limitirajui faktori predstavljaju uska grla realizacije posla. Limitirajui faktori su eksterni (uslovljeni objektivnom prirodom posla ili cilja) i interni (uslovljeni linim ogranienjima pojedinaca). Psiholoke i organizacione analize pokazuju da interni limitirajui faktori preovladavaju u odnosu na eksterne faktore. Identifikacija limitirajuih faktora je bitna zbog sljedeih razloga: Jer predstavlja jedan od najvanijih elemenata line produktivnosti i efikasnosti. Otklanjanje uskih grla ili ogranienja su jednako vani zadaci kao i sam primarni zadatak obzirom da bitno utiu na vremensku osu izvrenja dugotrajnih zadataka. Ponekad je otklanjanje kljunog limitirajueg faktora uslov bilo kakvog izvrenja zadatka. S druge strane otklanjanje linih ogranienja odn. ublaavanje personalnih limitirajuih faktora doprinosi bilo kojem poslu jer unapreuje opte kapacitete pojedinca u izvravanju bilo kojeg zadatka. Pomoni kriterij u profilisanju oblasti kljunih rezultata, jer poslovi i zadaci koji imaju najvie limitirajuih faktora predodreuju primjenjene metode i prioritete zbog strategija ublaavanja tih kritinih taaka; Faktori koji multivarijantno odreuju konano vrijeme izvravanja nekog zadatka nemaju isti znaaj. Pojedini od tih faktora su bitniji od drugih i razliito utiu na vrijeme izvrenja zadatka. Faktor koji kljuno odreuje brzinu izvravanja zadatka (bilo da ga ubrzava ili usporava) predstavlja ujedno i limitirajui faktor tog zadatka. Poznavanje tog faktora odreuje i prioritet fokusiranja mentalne energije odn. predstavlja bitan element menadmenta vremena i ostalih resursa. VJEBA: Identifikujte SWOT analizom specijalne oblasti svojih talenata i sposobnosti odgovarajui na pitanja postavljena u prethodnom tekstu Ukoliko bi bili osloboeni ekonomskog pritiska (hipotetiki veliki dobitak na lutriji) i bili u mogunosti da potupno slobodno birate, ime bi se bavili do kraja ivota? Kakvu specijalnu pripremu bi zahtijevao ovaj slobodno izabrani posao odn. ivotna aktivnost? Identifikacija slobodno izabranog posla i specifinih priprema tog posla treba da najozbiljnije uestvuje u profilisanju vae budue i tekue karijere i profesionalnih aktivnosti!!! Izvrite SWOT analizu poslovanja vaeg preduzea ili SWOT analizu CASEstudy preduzea. Posebno utvrdite limitirajue faktore i definiite kljuni limitirajui faktor poslovanja, a zatim odredite strategiju otklanjanja ili ublaavanja kljunog limitirajueg faktora poslovanja Identifikujte najvaniji ivotni cilj (ili cilj u karijeri) i metodom analize posljedica (Odgovor na pitanje: Koje bi postignue u ivotu i karijeri imalo najvei pozitivan uticaj?). Identifikujete kljuni limitirajui faktor ostvarivanja tog ivotnog (karijernog) cilja metodom SWOT analize i definiite strategiju otklanjanja ili ublaavanja tog faktora.

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

175

6.3.9. Strategija Kreativnog odugovlaenja

1. Panja i sluanje

Strategija Kreativnog odugovlaenja je odgovor na tzv. stihijno odugovlaenje ili uroeno odugovlaenje koje predstavlja najtei destruktivni element efikasnog upravljanja vremenom. Strategija Kreativnog odugovlaenja tretira i razvrstava poslove i zadatke u etiri kategorije kao: neizostavne, odloene i odgoene, delegirane i eliminisane, primjenjujui multifunkcionalni metod odreivanja prioriteta koji ukljuuje analizu posljedica, identifikaciju oblasti kljunih rezultata, instrumente nametnute efikasnosti, te identifikaciju, SWOT analizom, vitalne manjine zadataka i limitirajuih faktora. Svi poslovi koji nisu neizostavni prema analizi prioriteta, kreativno se odugovlae, a dio poslova se delegira drugima odn. eliminie. Radni proces je u stvari proces stalnog procjenjivanja i donoenja odluka o prioritetima i o kreativnom odugovlaenju pojedinih poslova. Iz injenice da se ne moe postii sve to je planirano i sve to je nametnuto razliitim okolnostima na poslu i u ivotu, proizilazi da odreeni poslovi, aktivnosti i zadaci moraju da se odgode odn. odloe, a odreeni poslovi se moraju delegirati drugima, ili da se odbiju odn. eliminiu. Kreativno odugovlaenje je promiljeno i svjesno odluivanje da se odreeni poslovi i zadaci ne urade odmah, ve da se odloe, a moda delegiraju drugima odn. eliminiu (odbiju) u cjelosti. Kreativno se odugovlae poslovi i zadaci koji nemaju veliku vrijednost i ne znae naroit doprinos organizaciji, karijeri odn. ivotu, te zadaci koji se rade rijetko i koji se mogu preskoiti bez stvarnih gubitaka, da bi se oslobodilo vrijeme za neizostavno izvrenje velikih, tekih, vrijednih i vanih zadataka koji mogu da imaju znaajne dugorone posljedice po posao, organizaciju, karijeru i ivot. Poslovi iz kategorije neizostavnih moraju se zavriti zakonom nametnute efikasnosti. Uslov za preuzimanje novih obaveza i zadataka je zavretak nekog od postojeih zadataka ili redefinisanje prioriteta, tako da se neki od postojeih zadataka ponu kreativno odugovlaiti. Recite NE svemu to nije vrijedno troenja vremena i ivota! Kreirajte NOT-TO-DO listu! VJEBA: Primjenite strategiju Kreativnog odugovlaenja na vae svakodnevne netrivijalne ivotne aktivnosti, definisanjem tih aktivnosti (npr. gledanje TV, itanje tampe, itanje knjiga, rekreacija, hobiji, izlasci i druenje sa porodicom, izlasci sa prijateljima, umjetnike aktivnosti i dr.) i utvrivanjem skale vrijednosti tih aktivnosti prema aksiolokim i utilitarnim kriterijima. Zatim pokuajte da izvrite repozicioniranje vrednijih aktivnosti po vremenskoj osi, a na manje vrijedne aktivnosti primjenite tehnike Kreativnog odugovlaenja. Dopunite ABCDE listu zadacima koje moete da eliminiete

6. Upravljanje vremenom

6.3.10. Zakon nametnute efikasnosti

Zakon nametnute efikasnosti glasi: Pojedinac nema dovoljno vremena da uradi sve potrebne aktivnosti odn. zadatke, ali mora imati vremena da uradi najvanije.11 (Ako ne moemo da pojedemo sve abe u bari, moramo da pojedemo najveu i najruniju.12) Studije su pokazale da prosjean direktor ima 300 do 400 sati zaostalog itanja i projekta, bilo kod kue bilo na poslu (prema navodima B. Trejsi, 2003, str. 48). Stres zbog rokova (pritisak rokova) prouzrokuje greke, dovodi do defekata i poveanih trokova zbog proizvedenih teta i probijanja rokova. Primjenom zakona nametnute efikasnosti negativni efekti probijanja rokova i neizvrenih poslova se minimiziraju, obzirom da u zoni stresa ostaju manje vani poslovi i aktivnosti.
11 12 Brajan Trejsi, Pojedi tu abu, str. 47 Ibid.

176

Instrumenti nametnute efikasnosti:

Identifikacija najvanijih aktivnosti odn. zadataka

Primjenom pravila 80/20 i metodom analize posljedica definiu se oblasti kljunih rezultata i zadaci odn. aktivnosti koji ine vitalnu manjinu na osnovu kojih se razrauju liste prioriteta formatirane po metodu ABCDE.

Identifikacija poslova i zadataka koje jedino vi moete da uradite i koji se bezuslovno ne mogu Identifikacija i kvantifikacija pozitivnih efekata po projekat, organizaciju odn. zadatak koje proizvodi

1. Panja i sluanje

delegirati drugima.

potpuno i kvalitetno izvravanje najvanijih aktivnosti odn. zadataka i negativnih efekata koje proizvodi neizvravanje. Analiza svrsishodnosti sadanjih aktivnosti procjenom odluke o otpoinjanju tih aktivnosti u trenutku njihovog nastanka u svjetlu sadanjih saznanja. Da li postoji aktivnost za koju se sa aspekta sadanjeg znanja danas ne bi ponovo odluio da se njome bavim. Svakodnevna analiza efektivnosti koritenja trenutnog radnog vremena u funkciji ostvarivanja nametnute efikasnosti.

6.3.11. Metod Od teeg ka lakem

Metod od teeg ka lakem podrazumjeva da se prvo rade tei poslovi i zadaci, pa onda oni laki. Uobiajeni metod od lakeg ka teem je neprimjeren u oblasti upravljanja vremenom zbog konstantnog deficita vremena (tako da tei zadaci ne bi uopte dobili ansu da se obave) i zbog injenice da je kljuni kriterij odabira redosljeda posla odn. zadatka njihov prioritet. Praksa pokazuje da su prioritet i teina zadatka najee direktno proporcionalni, tj. vii prioritet najee znai i veu sloenost odn. teinu zadatka. Iscrpljivanje sa gomilom lakih i rutinskih zadataka drastino smanjuje prostor za zaista bitne i kompleksnije zadatke i pothranjuje kompenzacioni mehanizam odugovlaenja odn. smanjuje motivaciju, radnu i psiholoku energiju. Metodska uputstva za realizaciju ove strategije (prema Trejsiju 2003, str. 81): Izradite listu poslova i zadataka za naredni period metodom analitike razrade Lista se ureuje odn. sortira koristei metod ABCDE i pravilom 80/20. Jednoznano definiite zadatak A-1 (najozbiljnije potencijalne posljedice ukoliko se ne obavi ili se odgodi) Izvrite pripreme posla i radnog okruenja za efikasno obavljanje tog zadatka (u skladu sa preporukama iz take 6.3.16. Radno okruenje i pripreme) Metodom nametnute efikasnosti pristupiti rjeavanju ovog zadatka

6. Upravljanje vremenom

6.3.12. Strategija Korak po korak

(Veliku abu najlake emo pojesti zalogaj po zaloga13j)

Velike i obimne zadatke i poslove treba analitiki ralaniti na faze odn. pod-zadatke ili manje cjeline (parie), uvaavajui sistemsku struktuiranost svakog posla i potom realizovati faze odn. cjeline ponaosob metodom korak po korak. ak i ukoliko posao nije ralanjen na jasno struktuirane faze odn. manje cjeline, potrebno je otpoeti sa realizacijom prve pretpostavljene cjeline jer e se time poveati motivacija i dublje sagledati priroda posla u cjelini i njegova struktura. Ostvarivanje strategije korak po korak je istovremeno i jedna od strategija prevazilaenja odugovlaenja. Otpoinjanje i zavravanje prve faze ili prve cjeline obimnog posla ili zadatka pokree itav niz psiholokih mehanizama koji omoguavaju kompletno zavravanje posla odn. zadatka. Podsvjesnim porivom za dovravanjem ili prinudom da se zatvori krug aktiviraju se psiholoki mehanizmi osjeaja sree, zadovoljstva, snage, dovrenosti, samopotovanja, te efekat endorfina, to motivie da se obavi naredni dio posla i tako dalje do zavretka posla.
13 Brajan Trejsi, Pojedi tu abu, str. 85

177

1. Panja i sluanje

Druga tehnika ekspliciranja strategije korak po korak je metod rada zvan vajcarski sir. Zadatak se nane tako da se voljno radi jedno izvjesno vrijeme poslije kojeg se privremeno odlae i prelazi se na drugi zadatak odn. posao. Nakon izvjesnog vremena se vraamo na prvobitni zadatak i tako u krug, obavlja se vie zadataka paralelno u istom vremenskom ciklusu (kao kad se u koturu vajcarskog sira prosvrdla rupa). I ovom tehnikom se pokreu slini psiholoki mehanizmi kao i kod dijeljenja zadatka na parie. Sutina je da se na bilo koji nain otpone sa izvravanjem velikih i obimnih zadataka koji svojom masivnou, kompleksnou i duinom izvravanja djeluju destimulirajue i zastraujue, te podstiu kompenzacione mehanizme odugovlaenja. Put od hiljadu yina14 poinje prvim korakom Konfuije VJEBA: Odaberite bilo koji veliki cilj, zadatak ili projekat s kojim se odugovlai i preduzmite samo jedan korak u pravcu dovrenja; Otponite ciklino raditi na velikom zadatku alocirajui relativno male vremenske segmente;

6. Upravljanje vremenom

6.3.13. Stvaranje velikih segmenata vremena

Da bi se uspjeno zavrili veliki, kompleksni i (zbog toga) dugi zadaci, potrebno je izvravati ih prema planiranom rasporedu metodom korak po korak, tako da se ciklino i u kontinuitetu obezbjede i oblikuju blokovi vrijednog i produktivnog vremena posveeni jednom zadatku. Ovaj metod podrazumjeva kvalitetno planiranje dnevnih i sedminih rasporeda sa kreiranim slobodnim blokovima vremena koji nee biti ometani rutinskim poslovima i u okviru kojih su obezbjeeni i ostali potrebni resursi, te alociranje dijelova duih i kompleksnijih zadataka i drugih zaokruenih poslova tim segmentima vremena, prema definisanim prioritetima. Segmenti odn. blokovi kvalitetnog i neugroenog vremena iz kojeg su eliminisani svi ometai moraju se sistematski planirati. kao svojevrsne vremenske pregrade radnog dana za smjetanje odreenih konkretnih aktivnosti. Ovi blokovi vremena namjenjeni za koncentrisani rad najlake se planiraju u okviru linih organizera ili planera odn. u okviru PDA (Personal Digital Assistant) ureaja sa odgovarajuim softverom. Mogue rjeenje je alociranje pojedinih vremenskih blokova namjenjenih kompleksnim zadacima, za rad kod kue (prije ili poslije radnog vremena), pri emu se oficijelno radno vrijeme moe skratiti. Drugo alternativno rjeenje je da se vrijeme tzv. praznog hoda (vrijeme provedeno na putovanju, u prevozu itd.) sistematski koristi u vidu blokova neugroenog vremena, to zahtjeva paljivu pripremu.

6.3.14. Osjeaj za hitnost mentalna bujica

Nemojte ekati, nikad nee biti pravi trenutak Napoleon Hil

Visokoproduktivni ljudi odvajaju vrijeme za razmiljanje, planiranje i odreivanje prioriteta. Zatim se brzo i snano bacaju u pravcu svojh ciljeva. Rade postojano glatko i kontinuirano i obavljaju ogromnu gomilu posla, ...dok prosjene osobe trae vrijeme u bavljanu aktivnostima male vrijednosti (Tracy, 2003, str. 90). Osjeaj za hitnost je aktivistiki koncept i unutranji poriv da se odmah otpone sa rjeavanjem problema i da se poslovi zavre to prije. Osjeaj za hitnost ubrzava unutranji ivotni tempo, a zbog principa impulsa kretanja ulae se manja energija u odravanje tog tempa, nego u pokretanje inertne mase. to se bre kreemo kroz ivot, akumuliramo vie energije, stiemo vie iskustva, vie saznajemo i uimo i postajemo kompetentniji u struci.
14 yin tradicionalna kineska mjera za duinu. Iznosi priblino 33,33 metra.

178

Kada se rjeavaju vani zadaci velike vrijednosti sa ubrzanim tempom aktivnosti ulazi se u posebno psiholoko stanje mentalne bujice koju karakterie vii nivo jasnoe misli, odvanost, lakoa i preciznost izvoenja, poveana mo spoznaje i intuicija ... Osjeaj za hitnost umnogome lii na utrkivanje sa samim sobom (Tracy, 2003, str. 90, 91).

1. Panja i sluanje

6.3.15. Koncentracija i ometai

Koncentracija ond. duboka usredsreenost na zadatak koji se trenutno obavlja je klju line produktivnosti. Koncentracija podrazumjeva rad bez ometanja i rad na jednom pojedinanom zadatku u kontinuitetu dok se ne zavri. Tendencija viestrukog zaustavljanja u radu i ponovnog poinjanja moe da viestruko pridui vrijeme potrebno za obavljanje zadatka, jer svako novo otpoinjanje proizvodi vraanje na mentalni sklop one faze zadatka u kojoj smo se nalazili prije prekida i podrazumjeva rekonstrukciju bogatstva misli kroz koju smo prolazili rjeavajui problem. Nakon prekida se mora prevazii i prirodna inercija svakog posla koji se zapoinje i izgubiti dio vremena i energije na ulazak u produktivni radni ritam. Samodisciplina, vladanje sobom i samokontrola osnovni su gradivni blokovi karaktera i visokog uinka... a istrajavanje na prioritetnom zadatku jest istinski test vaeg karaktera, snage volje i rjeenosti (Tracy, 2003, str. 94).

6. Upravljanje vremenom

6.3.16. Radno okruenje i pripreme

Podsticajno radno okruenje predstavlja bitan element motivacije u izvravanju poslova i zadataka, a zajedno sa odgovarajuom pripremom i prethodnim pribavljanjem i prikupljanjem cjelokupnog analitikog i emirijskog materijala neophodnog za izvravanje tekueg zadatka, predstavlja jedan od bitnih elemenata line produktivnosti.

Uredite radni prostor tako da bude ergonomski udoban i vizuelno odn. estetski privlaan. Ergonomski

zahtjevi za pojedine poslove predstavljaju predmet specijalnih prouavanja i razraenih pravila koja treba pronai, saznati i primjeniti. Urednije i istije radno okruenje koje je uz to i personalizovano odgovarajuim linim elementima daje osjeaj samopouzdanja, djeluje motivirajue, razvija pozitivne psiholoke mehanizme i poveava produktivnost. Na primjer: Ergonomski zahtjevi za standardne administrativne i intelektualne poslove pretpostavljaju odgovarajuu stolicu i stol, osvjetljenje, dostupnost sredstava rada (tastatura, monitor, ulazno-izlazni ureaji, telekomunikacioni ureaji, organizeri kartica, nosioci optikih medija itd.), odgovarajui poloaj svih dijelova tijela u operacijama rada na raunaru i kucanja na tastaturi, itanji i pisanju itd. Svi ovi elementi su utvreni detaljnim istraivanjima i precizno kvantificirani o emu postoje obimni izvori, uputstva i preporuke. Vizuelno i estetski privlaan prostor zadovoljava opte kriterije dizajna interijera i odgovarajueg stila, ali i linog ukusa. To znai da radni prostor mora biti personaliziran odgovarajuim linim detaljima u mjeri u kojoj to ne naruava funkcionalnost prostora i korporativna pravila vizuelnog identiteta.

Raistite radni prostor ostavljajui samo elemente tekueg odn. najvanijeg zadatka/posla.
Elemente ostalih poslova ili zadataka uredno odloite u odgovarajue pretince odn. omote sortirane prema vanosti i prioritetima.

Prikupite, pripremite i postavite na lice mjesta (na dohvat) svu analitiku grau i ostale materijale
potrebne za izvravanje tekueg zadatka (radne materijale, podatke, izvjetaje, studije, strune i ostale knjige, izvore na elektronskim i optikim medijima, pristupne lozinke za elektronske baze znanja, E-mail adrese i druge izvore). VJEBA: (1.) Paljivo pogledajte svoje radno okruenje i pokuajte da objektivno odgovorite na pitanje Kakva osoba radi u ovakvom okruenju?, ili da sagledate kakav bi utisak imala neka druga osoba u susretu sa vaim radnim okruenjem; Raistite odmah svoj radni stol i uredite svoje radno okruenje.

(2.)

179

6.3.17. Unapreivanje kljunih znanja i vjetina

1. Panja i sluanje

Ako ne postaje bolji, znai da postaje loiji Pat Rajli koarkaki trener

Bitno naelo line produktivnosti je sistematsko i stalno produbljivanje znanja i unapreivanje vjetina u oblastima kljunih rezultata. Ovo naelo je posebno aktuelno zbog injenice da znanja i vjetine koje pojedinac posjeduje zastarjevaju velikom brzinom. Cjeloivotno uenje postaje imperativ uspjenog bavljenja bilo kojom profesijom i minimalan uslov uspjeha u bilo kojoj oblasti. Jedno od naela psihologije uenja i stvaralatva je da se sve vjetine mogu nauiti, pa ak, u zadovoljavajuoj mjeri i vjetine u oblasti umjetninog stvaralatva. S druge strane, dublje znanje omoguava dalje produbljivanje znanja (zbog metodske vrijednosti svakog znanja), a svakodnevno uenje poveava psiholoke sposobnosti i intelektualne kapacitete za dalje uenje i razumjevanje. Nedovoljne kompetencije za obavljanje odreenih zadataka odn. poslova koje proizilaze iz nedovoljnih znanja i neodgovarajueg stepena vladanja potrebnim vjetinama predstavljaju osnovni razlog odlaganja i odugovlaenja zbog osjeanja nesposobnosti i nestrunosti, te pomanjkanja samopouzdanja. Stalno uveavanje znanja, vjetina i sposobnosti daje osjeaj entuzijazma i u velikoj mjeri poveava psiholoku energiju.

Planirajte i odvojite odreeno vrijeme SVAKOG DANA na itanje literature u oblastima kljunih rezultata,

6. Upravljanje vremenom

kao i vrijeme posveeno uenju.

Pohaajte u najveoj moguoj mjeri sve neformalne oblike unapreivanja znanja i vjetina (kurseve i

seminare odn. profesionalne skupove) vezane za posao. Preduzmite aktivnu ulogu na ovim skupovima primjenjujui sve tehnike i akademske vjetine vezane za sticanje i unapreivanje znanja.

Izvrite detaljnu i cjelovitu procjenu vlastitih potreba i raspoloivih resursa vezanih za ukljuivanje

u formalno obrazovanje u sistemu cjeloivotnog uenja (naredni stepen ili ciklus profesionalnog ili akademskog obrazovanja, formalno obrazovanje u drugoj kompatibilnoj ili interdisciplinarnoj akademskoj odn. profesionalnoj oblasti). Koristite one oblike formalnog obrazovanja koji su najprimjereniji vaim bitnim ivotnim i radnim obavezama (vanredni studij, studij u sistemu uenja na daljinu, koritenje obrazovnih ICT sistema itd). Saznajte vie o tim obrazovnim tehnologijama. vaem poslu i radnom okruenju.

Prisustvujete bitnim poslovnim sastancima zbog sticanja neposrednih informacija i stratekih znanja o Motiviite sebe i svoje radno okruenje na zdrave kompetitivne (takmiarske) obrazce ponaanja.
Donesite odluku da budete najbolji u kljunim oblastima vae profesije.

Pribavite i ostale multimedijalne izvore informacija i znanja (audio i video diskove) koje moete
konzumirati prilikom obavljanja rutinskih poslova paralelno sa tim poslovima i koji ne zahtijevaju posebnu koncentraciju odn. angaovanje specifinih psiholokih sposobnosti (kao npr. vonja automobila, obavljanje rutinskih kunih poslova, obavljanje repetitivnih poslova nie sloenosti itd.);

6.3.18. Fiziki faktori efikasnosti

a) Odmor

Biofiziki faktori odmora, pravilne ishrane, te zdravstveno-kondicionog stanja osobe utiu na linu produktivnost i predstavljaju indirektno faktor upravljanja vremenom. Postoji individualni bioritam svakog pojedinca koji namee periode tokom dana kad je osoba najproduktivnija. Identifikujete period vaeg fizikog i intelektualnog dnevnog maksimuma i disciplinujete sebe da taj period koristite za obavljanje najvanijih i najteih zadataka odn. poslova. Period fizikog i intelektualnog dnevnog maksimuma je razliit za razliite ljude, ali najvei broj je najsposobniji ujutro poslije nonog sna i odmora (jutarnji tip), jedan broj najvie energije ima poslijepodne a najmanji broj je najkreativniji i najproduktivniji uvee odn. nou (noni tip). Produktivnost odmorne osobe je do pet puta vea od produktivnosti osobe koja je umorna. Psiholokim

180

istraivanjem je utvreno da produktivnost poinje da opada poslije osam do devet sati rada. Umorne osobe rade loije i prave vie greaka i kad dosegnu plafon obustavljaju radni proces. Najgora solucija za poveanje line produktivnosti je nasilno produenje radnog vremena kada se zbog previe rada a premalo odmora posao obavlja u stanju mentalne zamagljenosti sa smanjenom produktivnou, smanjenim kvalitetom i velikim brojem greaka. Pored dnevnog odmora i fizikog oporavka, bitan element ublaavanja i onemoguavanja negativnih efekata umora je i sedmini odmor. Sedminim odmorom se dograuje fiziki oporavak osobe, ali to je vanije, ovim odmorom se omoguava psiholoki oporavak osobe. Koliko god u okviru radnog procesa postojali razliiti radni zadaci i radne aktivnosti ovaj proces je zbog profesionalnog i specijalistikog karaktera uvijek jednoobrazan. Intenzivno obavljanje radnog procesa izaziva svojevrsno zasienje tokom sedmice. Profesionalni karakter radnog procesa uvijek izaziva psiholoki pritisak. Ma koliko na posao bio kreativan i ma koliko nam donosio istinsko zadovoljsto zbog rezultata koje postiemo i mogunosti da se samopotvrdimo, u naem radnom procesu ne moemo da se opustimo i istinski relaksiramo, zbog odgovornosti za profesionalne rezultate naeg posla i zbog injenice da tim procesom privreujemo za ivot. Stoga je nuan bar jedan slobodan dan sedminog odmora u kojem ne smijemo da obavljamo ni jednu aktivnost naeg radnog procesa. Taj dan treba da bude posveen relaksaciji i sportskim aktivnostima, zabavi, hobijima, porodici i svojim blinjim, te svim drugim aktivnostima koji nam omoguavaju i donose psiholoki oporavak (tzv. punjenje baterija). Po istom principu i zbog istih razloga treba da se planira i realizuje godinji odmor, kao svojevrsno dugotrajnije godinje punjenje baterija. Godinji odmor je standardizovan u trajanju od najmanje dvije sedmice. b/ Pravilna ishrana Pravilna ishrana je proces obuhvaen velikom naunom i praktinom oblasu savremene dijetetike i nutricionizma. Od izuzetnog je znaaja ne samo za linu produktivnost i rezultate rada, ve i za zdravlje osobe u cjelini. Svaki akademski graanin, ali i ostale kategorije stanovnitva bi trebali da se detaljnije upoznaju sa osnovnim saznanjima i praktinim preporuka iz ovih naunih oblasti. U okviru akademskih vjetina ne moemo da se detaljnije bavimo ovim predmetom, ali moemo da iznesemo najkrae preporuke. Pravilna ishrana podrazumjeva kao prvo pravilnu raspodjelu dnevnog konzumiranja jela (u vie obroka), te odgovarajuu dnevnu i ukupnu kvantitativnu i kvalitativnu strukturu uneenih namirnica. Doruak treba da sadri najvie bjelanevina, malo masnoe i malo ugljenih hidrata. Ruak treba da sadri najvie povra (po mogunosti svjeeg u vidu salata) i bijelog mesa odn. ribe. Mljeni proizvodi i jaja trebaju da se konzumiraju umjereno. U najveoj mjeri moraju se izbjegavati rafinisani bijeli eer, proizvodi od bijelog brana, deserti, gazirani napitci i vjetaki zaslaeni voni sokovi, slatke i slane grickalice i peciva. ema pravilne ishrane treba uglavnom da slijedi reim sportske ishrane. c/ Tjelesno vjebanje Tjelesno vjebanje obuhvata veliki broj razliitih kategorija uglavnom fizikih aktivnosti kojima se jaaju bioloki, fiziki i psihiki potencijali ovjeka. Kategorije fizikih aktivnosti koji spadaju u oblast fizike kulture su: sport (sa velikim brojem razliitih sportskih grana), fitnes, aerobik, wellness, ples, planinarenje i kampiranje, sportski turizam, sportska rekreacija i dr. Sve fizike aktivnosti iz domena fizike kulture omoguavaju jaanje biolokih i psiholokih potencijala ovjeka ime pozitivno djeluju na unapreenje njegove radne produktivnosti. VJEBA: Metodom SWOT analize odredite poeljne i nepoeljne fizike aktivnosti odgovarajui na sljedea pitanja: Koje fizike aktivnosti bi trebalo da radim u veoj mjeri? Koje fizike aktivnosti bi trebalo da radim u manjoj mjeri? Koje fizike aktivnosti ne upranjavam, a trebalo bi da otponem sa njima? Koje aktivnosti koje radim tete mome zdravlju i sa kojima bi trebalo da prestanem?

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

181

6.3.19. Psiholoki faktori efikasnosti

1. Panja i sluanje

Psihika i emocionalna stanja utiu na motivaciju koja je bitan element line produktivnosti i faktor upravljanja vremenom. Preovlaujua emocionalna stanja pojedinca su subjektivne prirode, uslovljena subjektivnom procjenom deavanja, a ne i objektivnim karakterom samih dogaaja. Emocije snano utiu na motivaciju i psihiki status odn. energiju pojedinca. Tehnike poveanja motivacije i ouvanja psiholokog integriteta pojedinca: Razvoj optimistinog stava prema stvarnosti i optimistinog reagovanja na tekoe i prepreke svakodnevnog ivota. Optimizam je prema nekim istraivanjima najvanija psiholoka osobina za lini i profesionalni uspjeh. Iz optimistinog stava prema stvarnosti proizilaze sljedei pozitivni i podstiui obrazci ponaanja: o Optimisti u svakoj looj situaciji pronalaze i otkrivaju elemente dobrog; o Optimisti iz svake prepreke i tekoe izvlae pouke. Tekoe ne dolaze da bi nas muile, ve da bi nas pouile! o Optimisti tragaju za rjeenjem svakog problema i nastoje da preduzmu akciju u vezi rjeavanja problema, umjesto da krivicu prebacuju na druge; o Optimisti prihvataju odgovornost za sebe i deavanja oko sebe i ne kritikuju druge traei izgovore. Pozitivne reakcije na postupke i reakcije ljudi u okruenju i situacije koje se deavaju i pozitivan pristup i odnos prema ivotu je izuzetno znaajan. Onome koji misli pozitivno i ima pozitivan odnos prema stvarnosti i koji ima vjeru u sebe i ljude koji ga okruuju, zaista se i deavaju pozitivne stvari. Misli i energija moraju biti usmjereni ka budunosti i na akciju ostvarivanja poeljne budunosti. Najee postajemo ono to mislimo, stoga treba kontrolisati svoje misli ka pozitivnim ishodima, a sa optimizmom i vjerom se suoavati sa problemima i rjeavati ih. Stalno unapreenje samopotovanja stavom i djelom; Prevazilaenje defetizma, sumnji i strahova. Ponavljajte neprestano samom sebi: Ja to mogu! Okrenutost prema budunosti kroz planiranje i projekcije poeljnih stanja i vizuelizaciju ciljeva i ideala nasuprot okrenutosti prema prolosti to je odlika pesimista. VJEBA: Metodom SWOT analize i drugim analitikim sredstvima analizirajte probleme i reagujte pozitivno odgovorom na sljedea pitanja: Koja je pouka iz problema koji je nastao i koje aktivnosti moram da uradim da bi predupredio problem u budunosti? Koje je rjeenje problema? ta se moe uiniti odmah za rjeavanje problema? Koji je sljedei korak u rjeavanju problema?

6. Upravljanje vremenom

6.3.20. Zakon nametnutih uinaka - Pritisnite sebe

Vlastiti standardi vezani za lini rad, ispunjenje obaveza, izvravanje zadataka i ponaanje trebaju da budu vii od standarda koji odreuju pretpostavljeni ili druge osobe, ili koji su uobiajeni u vaem okruenju. Natjerajte sebe da uvijek ostvarite vie od planiranog i vie od oekivanog. Nauite se da vremenski kvantificirate sve poslove i zadatke i da im odreujete realne rokove. Drite se vlastitih rokova i pokuajte da ih sistematski prestiete. Nametanje samopritiska omoguava vie obavljenih zadataka, bolje rezultate i bre zavravanje poslova i zadataka. Navika brzog obavljanja zadataka doprinosi stvaranju osobe sa visokim uinkom i velikim ostvarenjima.

182

Uspjeni nameu sebi neprestano visok nivo uinka, dok neuspjenim norme nameu drugi i kontroliu ih drugi. Voe su osobe koji su u stanju da rade samostalno i posjeduju osobine inicijativnosti i samokontrole. Svaki put kad se obavi teak i izvanprosjean zadatak i kad se odustane od odustajanja raste samopotovanje (ugled koji ovjek ima u vlastitim oima), to je bitan psiholoki motivacioni faktor. VJEBA: Zamislite da morate naredni dan da hitno otputujute na period od mjesec dana Utvrdite poslove koje morate svakako uraditi prije odlaska

1. Panja i sluanje

6.4. Specifine strategije upravljanja vremenom

Efikasno upravljanje vremenom je vaan dio uenja. Jedna od vanih stavki u upravljanju vremenom je da se drite onoga to kod vas funkcionie. Jedna od uobiajenih greki je pokuavanje da se stvori pretjerano strog raspored koji ne funkcionie i zbog ega se razvija osjeanje krivice. Jo jedna esta greka je da kaete sebi da pravljenje rasporeda jednostavno nije za vas. Sljedei koraci e vas voditi kroz upravljanje vremenom. 1. Napravite raspored Odredite redovno vrijeme i mjesto za uenje svaki dan. To vam pomae da uete u atmosferu uenja jer se razvija svojevrsni uslovni refleks. 2. Odredite prioritete Sastavite spisak onoga to treba da uradite i rasporedite ga prema redu vanosti. Prvo rasporedite ono to je najvanije. 3. Isplanirajte faze uenja Prvo uradite teke dijelove. Na taj nain, dok iscrpljeni doete do lakih dijelova, to e biti sve to vam je preostalo. 4. Pripremite se Prikupite sve to e vam biti potrebno PRIJE nego to ponete s uenjem. 5. Pravite pauze Nemojte uiti due od 50 minuta zaredom. Upotrebite preostalih deset da optrite oko zgrade ili prezalogajite. Hmm... Moda da optrite oko zgrade NAKON jela. 6. Izbjegavajte da se zaglavite Ako neto ne moete da rastumaite ili razreite, preskoite taj dio gradiva i potraite pomo kasnije. Nije dozvoljeno preskakati poglavlja ili vee cjeline gradiva. 7. Podijeli pa vladaj Podijelite projekte na manje dijelove i zavravajte ih jedan po jedan. 8. Postavite oznake napredovanja Postavite sebi oznake napredovanja. Moete da odredite i nagrade za dostizanje tih oznaka. 9. Nagradite sebe Nagrada moe biti mala, na primjer da sebe astite sladoledom, ili vea, na primjer da kupite novi komad odjee. Nagrade takoe ne moraju da budu materijalne prirode moete da odigrate basket sa prijateljima u parku. Ugodite sebi kad proete oznaku napredovanja, drite se svog plana nagraivanja kako biste savladavanje pojedinih taaka plana uinili vrednijim dostizanja. 10. Mudro koristite svoje vreme Koristite dane za tee aktivnosti kao to je uenje, a veeri za lake stvari kao to je obnavljanje gradiva. 11. Redovno obnavljajte gradivo Ve smo ovo ranije napomenuli, ali je toliko vano pa je bolje da ga jo jednom proitate. 12. Recite Ne! svim ometaima Ma kako da su privlani osim ako su, naravno planirani po rasporedu. Slijede strategije za poboljavanje vaih vjetina upravljanja vremenom.

6. Upravljanje vremenom

183

6.4.1. Samoevaluacija upravljanja vremenom i rasporeivanje obnavljanja gradiva i uenja

1. Panja i sluanje
6.4.1.1. Samoevaluacija upravljanja vremenom
Postoje dva aspekta samoevaluacije. Jedan je da se odredi da li student ima slabe vjetine upravljanja vremenom i njihove posljedice, pri emu su prikazana dva upitnika za ocjenjivanje statusa vjetina upravljanja vremenom: refleksivni upitnik i kvantitativni upitnik. Drugi aspekt je da se evaluira napredak ka poboljavanju vetina upravljanja vremenom... Evaluirajte napredak ka poboljavanju vetina upravljanja vremenom Nakon to su studenti utvrdili da su njihove vjetine upravljanja vremenom u zaostatku i da to utie na njihov rad, i nakon to su otpoeli primjenjivati neke od strategija upravljanja vremenom za nadoknaivanje toga hendikepa, vrlo je vano da se evaluiraju dvije stvari: efektivnost upotrebljenih strategija i napredak ka poboljavanju vjetine upravljanja vremenom. Obavite to barem jednom svake dvije sedmice. Postoji nekoliko naina da se evaluira efektivnost odreene upotrebljene strategije upravljanja vremenom. Prvo to treba da uradite kada osjetite da strategije ne funkcioniu jeste da razmotrite da li je to zato to pokuavate da uradite previe. Da li ste zagrizli vie nego to moete da progutate? Da li imate nerealna oekivanja od broja asova i aktivnosti koje moete da obuhvatite? Da li pokuavate da se drite rasporeda koji ste postavili u srednjoj koli? To moe biti neizvodljivo na fakultetu. Da li koristite dnevnike ili rasporede ifrovane pomou boja da ocjenite vrijeme provedeno na akademskim nasuprot drutvenim dogaajima. Zatraite miljenje nepristrasne tree strane, kao to je mentor, trener, savjetnik, predava ili tutor. Ako i dalje mislite da je raspored realan i da je problem u primjenjenim strategijama, pokuajte da upotrebite druge strategije upravljanja vremenom. Dodajte motivacione strategije, ili tehnike za poboljanje vae panje i koncentracije. Da biste evaluirali svoj napredak u primjeni strategija upravljanja vremenom, razmotrite kako ste planirali da utroite vrijeme a kako ste ga zapravo utroili. Koristite dva primjera nedjeljnog rasporeda; jedan primjer je planirani raspored a drugi je biljeka o tome kako je vrijeme zaista provedeno. Uporedite ih nakon nekoliko nedjelja. Da li ste postigli sve to ste zacrtali? Ako niste, zato niste? Da li je raspored bio nerealan? Moda ste potcijenili vreme potrebno za obavljanje zadataka, da li su vam dodijeljeni neoekivani zadaci ili pokuavate da obavite previe. Ili, moda ste uenje odloili zbog neakademskih aktivnosti. Ako je tako, kojim tipovima neakademskih aktivnosti ste se bavili tokom vremena rasporeenog za uenje? Da li ste proveli dvaput vie sati uei van uionice nego to je provedeno na asu (to je minimalna akademska norma)? Ako niste, zato niste? Koje akadmeske posljedice su uslijedile? Objektivni odgovori na ova postavljena pitanja su od izuzetne vanosti za evaluaciju vae efektivnosti koritenja vremena. Sljedei pristup je da koristite samo jedan primjerak raposreda. Svaki put kada zavrite zadatak prema rasporeenom vremenu, tiklirajte ga. Ako na kraju budete imali puno tikliranih obaveza, vjerovatno uspjeno upravljate vremenom. Ako ima malo toga tikliranog, ne upravljate dobro vremenom. Zato ne? Da li je raspored bio nerealan? Ili ste zapostavili uenje na raun drugih aktivnosti?

6. Upravljanje vremenom

6.4.1.2. Razdvajanje aktivnosti obnavljanja gradiva i aktivnosti uenja

Uenje se odvija dnevnim ritmom u relativno kratkim fazama. Najbolji nain da se iskoristi vrijeme za uenje jeste da se radi u kratkim vremenskim periodima na razliitim predmetima ili zadacima. Pravljenje razmaka izmeu obnavljanja gradiva i aktivnosti uenja je vano zato to vam pomae da zadrite zainteresovanost i koncentraciju. Takoe pojaava razumijevanje i pamenje preenih informacija. Raspon panje veine ljudi je 20 do 30 minuta. U kasnijim godinama studija, kao rezultat viegodinjeg uenja i intelektualnog rada, efektna panja i koncentracija je penje na 60 minuta. Stoga, vrijeme za uenje bi trebalo da se podijeli na poluasovne (ili jedno-asovne) faze za rad na razliitim aktivnostima ili predmetima. Prelaskom s jednog predmeta na drugi izbjegava se dosaivanje i prezasienje. Istovremeno kombinovanje razliitih predmeta i aktivnosti pomae da obradite informacije na raznovrsne naine. Kako biste izbjegli zaboravljanje informacija koje su nezanimljive ili ranije nepoznate, morate da periodino obnavljate gradivo. Pamenje se obnavlja svaki put kada se neko sjeanje u potpunosti iznova

184

zabiljei. Obnavljajte gradivo tako esto dok ne budete u stanju da se prisjetite injenica na zahtjevanom nivou tanosti; shodno tome, moete da obnavljate rijee ukoliko je i dalje vae sjeanje na adekvatnom nivou. Mudro je da u obnavljanju pamenja ukljuite tehnike koje ste izvorno primjenjivali prilikom memorisanja istih sadraja (kao npr. motivacija, koritenje atributa, tehnike asocijacije, strukturno pamenje itd) Spreite gubitak informacija i gradiva zbog postupnog opadanja pamenja, iskrivljavanja memorijskih slika, meusobnog mijeanja slinih sadraja, psiholokih pritisaka ili neuenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, p. 110). Prouite sledei primjer. Student humanistikih nauka odvaja tri sata za uenje jednog jutra. Poto je uenje tokom est poluasovnih sesija mnogo efikasnije nego uenje tri sata za redom, student planira dole prikazani raspored uenja. Uoite da su razliite aktivnosti kombinovane u okviru plana uenja. 6:30-7:00 Istorija: pregled 6. poglavlja i itanje prvog odjeljka 7:00-7:30 Istorija: obnavljanje i preureivanje biljeki sa zadnjeg predavanja 7:30-8:00 Psihologija: pravljenje fle karti za 3. poglavlje 8:00-8:30 Nagrada: gledanje omiljene jutarnje TV emisije 8:30-9:00 Istorija: itanje drugog odjeljka 6. poglavlja 9:00-9:30 Sociologija: pregled sutranjeg seminarskog zadatka 9:30-10:00 Istorija: itanje posljednjeg odjeljka 6. poglavlja i obnavljanje

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

Sljedei savjeti mogu pomoi studentima da efikasno rasporede obnavljanje gradiva i da poboljaju kodiranje informacija u memoriji. Razradite plan djelovanja. o Razradite plan za uenje, uzevi u obzir aktivnosti koje morate da uradite i koliko vremena imate za te aktivnosti. o Bilo koja kombinacija ovih aktivnosti moe biti ukljuena u plan uenja: zavravanje itanja gradiva, obavljanje laboratorijskih zadataka, zavravanje domaih zadataka, sastanak sa predavaem ili mentorom, sastanak sa lanovima studijske grupe, preureivanje i prepisivanje biljeki sa predavanja, ponavljanje (presliavanje) informacija iz biljeki i tekstova i pripremanje pomagala za uenje (fle-karte, pitanja za vjebanje, vizuelna pomagala, itd.). o Odabir aktivnosti e zavisiti od prirode zadataka koje treba obaviti (npr. priprema ispita, priprema za as), prirode informacija i linog stila uenja. Rasporedite vrijeme. o Procjenite koliko e vam trebati vremena da obavite svaku od aktivnosti u planu za uenje. o Organizujte svoje sate tako da obuhvatite dosta vremena za obavljanje radnih aktivnosti, odmaranje i spavanje. o Dnevne i nedjeljne tabele su efikasna sredstva za rasporeivanje vremena. Primjeri su dati na drugim mjestima u ovom poglavlju. o Napravite raspored i drite ga se. Dobar nain da se motiviete je da odredite nagrade ili razmotrite kako e vai ciljevi biti ispunjeni ako se budete drali rasporeda. Napravite razmake izmeu uenja i obnavljanja gradiva. o Podijelite vrijeme za uenje na zgodne vremenske periode kako biste izbjegli dosadu i gubitak koncentracije, i, zauzvrat, unaprijedili kodiranje informacija u memoriji. Faze od dvadeset do trideset minuta su najbolje. o Kombinujete aktivnosti (pravljenje kratkih pregleda, obnavljanje gradiva, organizovanje informacija, itd.) tako da informacije budu obraene na vie naina.

185

Ponavljanje.

o Uenje u kraim (poluasovnim) fazama je mnogo efikasnije od viesatnog uenja zaredom. o Kodiranje informacija u memoriji se pospeuje kada obnovite materijal nekoliko puta.

1. Panja i sluanje

o Da bi ponavljanje bilo efikasno, od kljune je vanosti da se naprave vremenski periodi obnavljanja gradiva kako bi se razliit materijal pokrio u uzastopnim fazama obnavljanja. o Ili, kombinujete aktivnosti tako da obraujete informacije na raznovrsne naine u svakoj fazi uenja. Mudro iskoristite slobodno vreme. o Kratki periodi odmora izmeu asova ili prije obroka mogu se efikasno iskoristiti za obnavljanje gradiva. o Iskoristite takve prilike za jednostavne zadatke, kao to je pregledanje fle-karti ili zavravanje nekoliko matematikih zadataka.

6. Upravljanje vremenom

6.4.2. Odugovlaenje
Miel je student prve godine drutvenih nauka na lokalnom fakultetu. Tokom prvih nekoliko nedjelja predavanja pozvan je da uestvuje u raznovrsnim aktivnostima, od kojih mu svaka oduzima vrijeme za uenje. Kada treba da odlui da li da ode na koncert ili da ita poglavlja iz osnova ekonomije, Miel gotovo uvijek bira koncert. Sam sebi kae: Kasnije u to nadoknaditi. Ne shvata da e svaki put kada napravi takav izbor, pretrpjeti posljedice kada za to doe vrijeme. Kako se semestar nastavlja, posljedice poinju da se javljaju, to znai da ostaje budan itavu no da bi bubao za ispit iz istorije umjetnosti, zavrava rad iz filozofije jedan sat prije asa, ali ne moe da ga odtampa na vrijeme. Posljedice postaju sve ozbiljnije. Kako se semestar blii kraju, Miel uri da zapone seminarske radove, da proita zadate tekstove i da se pripremi za zavrne ispite, ali ima problema sa spavanjem. Osjea se preoptereen koliinom rada koji mu predstoji. Zbog pritiska poinje slabije da jede i doivljava blokadu na ispitu iz istorije. Mielove ocjene na kraju semestra su nie nego to je predvidio kada je zapoela kolska godina, a mnogo su nie nego njegove ocjene iz srednje kole. Slian niz dogaaja se deava i narednog semestra. Razmiljajui da ne moe da se izbori s fakultetom, Michael postaju deprimiran i razmatra naputanje studija. Da li je Miel glup? Nesposoban? Nije stvoren za fakultet? Ne. Mielova hipotetika situacija je klasian sluaj odugovlaenja. Odugovlaenje je odlaganje obaveza za kasnije. ema odugovlaenja se moe javiti kada pojedinac ima slabe vjetine upravljanja vremenom, neodgovarajue prioritete i nerealno vienje odnosa uuzroka i posljedice. Naalost, ovaj zamiljeni scenario je previe uobiajen na visokokolskim ustanovama. A odugovlaenje utie i na studente i druge ljude izvan akademskog okruenja. Ljudi esto odlau zadatke koji im se ne dopadaju, kao to je plaanje rauna, pranje sudova, pranje vea, kune popravke i pisanje pisama. Postoji nekoliko razloga zato bi trebalo da izbjegavate odugovlaenje. Prvo, oni koji odugovlae a loe prou na nekom zadatku mogu da pripiu neuspjeh nedostatku sposobnosti prije nego loem upravljanju vremenom. A kada izgubite povjerenje u sopstvene sposobnosti, teko ga je povratiti. Drugo, odlaganje zadataka do posljednjeg trenutka esto dovodi do stresa i anksioznosti, koji utiu na va rad pa ak i zdravlje. Tree, odugovlaenje esto vodi ka osjeanju krivice jer razmiljate o svemu onome to bi trebalo da uradite. etvrto, oni koji odugovlae su naroito podloni Marfijevom zakonu, ako neto moe da poe loe, poi e, zato to ne ostave dovoljno vremena da obave zadatak a kamoli da imaju vremena u rezervi za nepredviene tekoe. Konano, odugovlaenje koje postane navika negativno utie na nain na koji nas drugi vide. Postoje razliiti nivoi odugovlaenja. Jedan nain da se izmjeri odugovlaenje je uestalost s kojom pojedinac odlae zadatke. Neki ljudi odugovlae samo povremeno i sporadino, ili mogu da odloe neke zadatake, ali uspiju da zavre druge zadatke na vrijeme. Ozbiljni odlagai, s druge strane, po navici odlau sve vrste zadataka; njihovo ponaanje moe postati tako predvidljivo da budu oznaeni kao uobiajeni odlagai. Jo jedan nain da se izmjeri odugovlaenje je da se razmotre posljedice takvih ponaanja. Ako

186

je pojedinac zadovoljan svojim postignuima i uspjehom na zadacima, i ako moe da zavri zakasnjele zadatke a da ne doivi stres, onda odugovlaenje moda i nije preozbiljan problem. Samo manje promjene u ponaanju mogu biti neophodne da bi se izbjeglo odugovlaenje u budunosti. Meutim, ako ocjene trpe i stres nastaje usled odlaganja obaveza, onda je odugovlaenje ozbiljan problem. U tom sluaju vjerovatno je potrebna velika promjena u ponaanju. Ponekad je rjeenje u tzv. kreativnom odugovlaenju (vidi poglavlje 6.3.9.) tj. u preraspodjeli obaveza i zadataka prema definisanim prioritetima, tako da se zadaci i obaveze koji su objektivno nieg prioriteta odlau nakon to se obave zaista najvaniji zadaci. Dakle, kako pojedinac moe da izbjegne da upadne u zamku odugovlaenja? Iznjete smjernice mogu da prue odlagaima strategije koje e im pomoi da razbiju taj zaarani krug ponaanja. Plan protiv odugovlaenja

1. Panja i sluanje

Napravite raspored
Odredite posebne vremenske periode za obavljanje zadataka pomou semestralnih, mjesenih, nedjeljnih ili dnevnih planera.

Motiviite se
Nema nikakve koristi od pravljenja rasporeda ako ga se neete drati. Radite sa prijateljem kako biste jedan drugog motivisali. Razmotrite kako e dugoroni i kratkoroni ciljevi biti ispunjeni time to ete obaveze zavriti na vrijeme. Zamislite kakav je bio oseaj obaviti zadatke na vrijeme i sjetite se kako je stresno bilo odlagati rad.

6. Upravljanje vremenom

Ponovo procjenite svoje prioritete

Kako su vam na skali prioriteta rasporeeni uspjeh u koli, drutveni ivot, posao i druge aktivnosti u vaem ivotu? Ako vam je kola prvi prioritet, taj posao morate obaviti prije bilo koje druge aktivnosti. Ako odluite da uspjeh u koli nije va prvi prioritet, ne oekujte visoke ocjene.

Preuzmite odgovornost
Nemojte smiljati izgovore za odugovlaenje, i nemojte kriviti druge kada vam je panja ometena. Rei Toliko sam zauzet da nikad ne uspjevam... je samo izgovor i oblik odugovlaenja. Ostanak na pravom putu je vaa lina odgovornost. U vaim je rukama.

Uzrono-posljedini odnosi
Udaljite se na tren i kritiki preispitajte uzrono-posljedine odnose u svom ivotu. Kako objanjavate neuspjehe? Kojim iniocima ih pripisujete? Budite iskreni. Da li ste dobili lou ocjenu na projektu zato to ste otpoeli kasno ili niste uloili dovoljno vremena u njega? Izbjegavajte racionalizacije poput Profesor me mrzi ili Nisam razumio zadatak. Paljivo ispitajte posljedice svog ponaanja.

Rad pod pritiskom

Neki ljudi za sebe govore da bolje rade pod pritiskom. Ako i vi tako mislite, iskreno i kritiki ocjenite ovu tvrdnju. Kada radite pod pritiskom, da li zaista obavljate posao najbolje to moete? Ako nije tako, odugovlaenje ima negativan uticaj na vas. Ako zaista mislite da dajete svoj maksimum, postarajte se da pritisak dolazi od vas a ne od nekog drugog.

Raznovrsnost je ivotni zain

Napravite dva spiska aktivnosti: Ono to volim da radim i Ono to moram da radim. Pomjeajte aktivnosti sa oba spiska i radite na svakoj od aktivnosti kratko. Kretanje izmeu zabave i neprijatnih zadataka pomae vam da odrite motivaciju i zainteresovanost.

Razmiljajte u malim koracima

Budui da je lake odloiti obimne zadatke od malih, podijelite velike zadatke na manje dijelove i rjeavajte ih jedan po jedan.

187

 Budite realni
Neki ljudi odugovlae zato to imaju previe toga da urade. Imaju namjeru da urade sve na vrijeme, ali im ponestane vremena. Postoje samo 24 asa u danu. Paljivo ispitajte svoje obaveze i odgovornosti. Da li je va raspored realan? Da li ste ukljueni u previe aktivnosti? Nemojte se rasprodati na sto strana jer nijedan od vaih projekata nee dobiti punu panju koju zasluuje.

1. Panja i sluanje

Usredsredite se na vae talente i specifine sposobnosti

Neki ljudi su dobri u rezimiranju vanijih ideja. Drugi izuzetno dobro piu. Neki ljudi dobro funkcioniu u radu s drugima. Otkrijte koji su vai talenti i line sposobnosti. Potom ih ugradite u sve to radite. To e vam pojaati samopouzdanje i motivaciju da se suoite sa neprijatnim poslom.

Nagrade
Nagradite se izdano kada obavite zadatke na vrijeme. Neka nagrada odgovara teini i nezanimljivosti zadatka. Rezime: sedmodnevni plan protiv odugovlaenja Ponedjeljak: osmislite svoje zadatke; Utorak: podijelite velike zadatke na manje dijelove; Srijeda: napiite vlastitu izjavu o namjerama (mission statement); etvrtak: recite svima o svojim planovima i rasporedima; Petak: pronaite nagradu za to to ste obavili zadatke na vrijeme; Subota: razrjeite sve probleme sada; Nedjelja: RECITE NE! svim ometaima i obavezama odn aktivnostima koje nisu vrijedne troenja vremena! Kreirajte NOT-TO-DO listu!

6. Upravljanje vremenom

6.4.3. Kako zapamtiti ugovorene sastanke i kako biti taan

Zapamtiti ugovorene sastanke Jedan od aspekata upravljanja vremenom jeste pamenje ugovorenih sastanaka i drugih posebnih obaveza. Vrlo je vano sjetiti se takvih stvari jer to utie na nain na koji nas drugi vide. Sljedee strategije se mogu koristiti za pamenje sastanaka sa profesorima ili efovima, zakazanih pregleda kod doktora, sastanaka studijskih grupa i drugih obaveza. Za vie informacija o ovim strategijama, pogledajte potpune opise u poglavlju Pamenje. Razbijte uobiajenu emu Ovo je strategija vezivanja vrpce oko palca. Zamislite ili uradite neto ekscentrino i neuobiajeno da biste pokrenuli sjeanje na sastanak. Na primjer, zaveite novi za olovku da biste se sjetili da se sastanete sa bankarskim slubenikom zaduenim za kredite. Stavite flaster na ruku da biste se sjetili zakazanog pregleda kod doktora. Recite sebi da e vas kad vidite nekog prijatelja to podsjetiti na neki sastanak. Ponavljanje Ponavljajte detalje o sastanku (ko, gdje, kada) iznova i iznova. Rimovani stihovi i pjesme Smislite stihove ili pjesmu kako biste zapamtili detalje o sastanku. esto je lake zapamtiti podatke kada su ispjevani uz dobro poznatu melodiju. Ostavite podsjetnike i napomene

188

 Ostavite sebi napomene svuda: na knjigama, ogledalu, vratima, friideru, volanu, rancu, tani, novaniku, kljuevima od kola, raunaru i mikrotalasnoj. Naljepnice su vrlo praktine za veinu povrina. Koristite papir i selotejp ako naljepnice ne mogu da se zalijepe. Vizuelne asocijacije Pokuajte da vizuelno zamislite neku sliku vezanu za sastanak kako bi ona podstakla pamenje. Kako bi bila uspjena, neka slika bude to je mogue ivlja, sa bojama, zvukovima, prizorima, mirisima i kretnjom. Na primjer, kako biste zapamtili sastanak sa tutorom za kurs umjetnosti u 15:00? Zamislite slikara u jarko crvenoj koulji, kako vriti dok baca purpurnu, plavu i utu boju na platno u obliku trojke. Kako biti taan Malo toga e profesore, efove i profesionalce iznervirati kao ljudi koji kasne na asove i sastanke. Kanjenje na ispit ili prezentaciju proizvoda je nezamislivo. Nekulturno je i bezobrazno ui u uionicu ili na sastanak sa zakanjenjem. To odaje utisak da dotinoj osobi taj dogaaj nije dovoljno vaan da bi garantovao tanost. Uobiajeno kanjenje navodi druge da nas posmatraju u negativnom svjetlu. Ovi savjeti imaju za svrhu da pomognu ljudima da postanu taniji. Navijte satove unapred Podesite satove i asovnike unaprijed onoliko minuta koliko obino kasnite. Na primjer, ako obino kasnite pet minuta, podesite satove i asovnike da idu pet minuta bre nego to bi trebalo. Potom pokuajte da zaboravite da ure kako ne biste mislili da imate jo vremena. Navijte dva budilnika Ako imate problema sa ustajanjem ujutru, podesite dva budilnika. Jedan bi trebalo da zvoni oko pet minuta nakon drugog. Za rane sastanke koji su zaista vani, podesite jedan budilnik koji nije na struju u sluaju da nestane struje tokom noi. Bez priguivanja Kupite budilnike koji nemaju opciju za dremanje (snooze) jer vam oni suvie olakavaju da ostanete u krevetu. Brinite o zdravlju Lake je biti taan ako ste odmorni i zdravi.

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

6.5. Uvod u planere upravljanja vremenom

Postoje etiri glavna tipa planera za upravljanje vremenom: semestralni (ili kvartalni), mjeseni, nedjeljni i dnevni. Semestralni i mjeseni planeri nam omoguavaju da zabiljeimo rokove za vane zadatke, dok se nedjeljni i dnevni rasporedi koriste za biljeenje redovnih aktivnosti, kao i rokova za zadatke. Svaki od njih je razmotren i ilustrovan u narednim odjeljcima. Nakon to je student odabrao tip (tipove) planera koji e najbolje odgovarati njegovim potrebama, trebalo bi da iscrta planer sa potrebnim karakteristikama ili da napravi kopije modela datih u ovom poglavlju. Postoje raznovrsni ukorieni vremenski planeri u knjiarima koji se takoe mogu koristiti. Ako biste radije htjeli svojeruno napravljen planer, razmotrite koja struktura i odlike su najbolje za vae line potrebe. Na primjer, kod nedjeljnih tabela treba da odluite da li ete staviti jednoasovne ili poluasovne vremenske blokove. Ako odaberete one prve, odluite da li e svaki blok poinjati na pun as (npr. 8:00-9:00) ili na pola asa (npr. 8:30-9:30). Trebalo bi i da razmotrite koje podatke treba zabiljeiti, i koliko prostora e biti potrebno da se ispiu ti podaci. Ako koristite svojeruno pravljen planer, iskopirajte ga u nekoliko primjeraka kako biste mogli da ih upotrijebite u budunosti i da biste mogli da uporedite kako ste zaista proveli vrijeme i kako ste planirali da ga provedete. Kako biste utedeli vrijeme, zabiljeite sve redovne aktivnosti koje se ne mijenjaju prije kopiranja dnevnih ili nedjeljnih tabela. Nakon to ste odabrali i iskopirali (ako je potrebno) planere, moete da zabiljeite podatke.

189

1. Panja i sluanje

Razmotrite koji tipovi informacija e biti unijeti u planer i koje skraenice e se korsititi. Provjerite nastavne planove predmeta zbog rokova periodinih obaveza, i podijelite velike zadatke na nekoliko manjih prije nego to ih zabiljeite u raspored. Moete po elji da pomou boja obiljeite razliite aktivnosti u planeru. Na primjer, napiite asove crnim mastilom, zadatke crvenim a drutvene dogaaje plavim. Ili, zapiite aktivnosti jednom bojom a upotrijebite razliite markere da napravite razliku izmeu razliitih tipova zadataka. Da bi postali efikasno sredstvo upravljanja vremenom, planeri se moraju provjeravati svaki dan ili svakih nekoliko dana. Neka vam to postane dio svakodnevne rutine. Pored toga, esto je neophodno aurirati i revidirati planere jer se rokovi mijenjaju ili se dobijaju novi zadaci. Vrlo je vano periodino procjenjivati koliko se drite rasporeda. Da li se zadaci zavravaju do rokova navedenih u planeru? Da li se vrijeme odreeno za uenje i koristi za to? Za vie informacija o evaluaciji, pogledajte odeljak Samoevaluacija. Semestralni planeri Svrha semestralnih (kvartalnih) planera je da prue studentu sveopti uvid u to kada su zakazani vani studijski projekti i drutveni dogaaji. Semestralni planeri daju pregled vanih obaveza koje pojedinac ima tokom semestra.

6. Upravljanje vremenom

Semestralni planeri su korisni jer pomau studentu da vidi kada e biti najzauzetiji tokom semestra. Detalnji planovi se potom mogu napraviti unaprijed za obavljanje svih zadataka i aktivnosti na vrijeme. Jo jedna korist od semestralnih planera je ta to pomau da se umanji napetost koja je izazvana odugovlaenjem. Konano, semestralni planeri pruaju studentu osjeaj kontrole nad njegovim akademskim i drutvenim angaovanjem. Uputstva za pravljanje semestralnih (kvartalnih) planera Kupite veliki kalendar ili napravite sopstveni model u skladu sa linim potrebama. Upiite datume i rokove za vane studentske aktivnosti, ukljuujui: ispite i testove prezentacije istraivake radove laboratorijske zadatke grupne projekte izlete

Upiite datume vanih drutvenih dogaaja koje ne smijete propustiti. Budite selektivni, ne moete obaviti sve! vane sportske dogaaje vjenanja kolske plesove klupske sastanke i dogaaje

Postavite kalendar na uoljivo mjesto u sobi gdje ete esto moi da ga provjeravate. Mjeseni planeri Mjeseni planeri su slini semestralnim planerima, osim to vam omoguuju da detaljnije isplanirate akademske i drutvene dogaaje. Vie tipova informacija i dogaaja se moe organizovati u mjesenim planerima. Ova tehnika upravljanja vremenom je korisna zato to podstie studenta da podijeli velike zadatke na manje dijelove i da razvije raspored za zavravanje svakog od njih. Jo jedna prednost mjesenih planera je ta to pomau u smanjenju napetosti nastalih odugovlaenjem. Pored toga, mjeseni planeri su prenosivi, za razliku od veine semestralnih. Konano, mjeseni planeri daju studentu oseaj kontrole nad njegovim akademskim i drutvenim obavezama.

190

Uputstva za pravljenje mesenih planera Kupite prenosiv meseni kalendar veliine sveske sa odjeljcima dovoljno velikim da se u njih unese nekoliko informacija. Ili napravite svojeruno prazan model. Pogledajte vanije akademske zadatke navedene u semestralnom planeru (ili nastavnim planovima predmeta). Podijelite svaki od zadataka na manje dijelove. Na primjer, istraivaki rad se moe podijeliti na ove aktivnosti: odabir teme i njeno usaglaavanje sa mentorom, istraivanje u biblioteci, pisanje prve verzije, korektura i lektura prve verzije, revizija prve verzije, unoenje ispravki i tampanje konane verzije. Razvijte raspored za obavljanje svakog od zadataka. Osmislite svoja zaduenja za svaki dio i zapiite ih u mjeseni planer. Koristite primjer istraivakog rada: tema do 2. nedjelje, istraivanje do 6. nedjelje, prva verzija do 8. nedjelje, lektura do 9. nedjelje, revizija do 10. nedjelje, predaja konane verzije do 11. nedjelje. Redovno evalirajte svoj napredak na zadacima u odnosu na rokove u mesenom planeru. Dobar trenutak za to je svako nedeljno vee. Nagradite se kada zavrite veliki zadatak prema rasporedu.

1. Panja i sluanje

Nedjeljne tabele aktivnosti Svrha nedjeljnih tabela aktivnosti jeste da se vrlo detaljno isplaniraju aktivnosti kako bi se vrijeme najbolje mogue iskoristilo. Ova strategija je naroito korisna tokom nedjelje zavrnih ispita ili prije vanih poslovnih aktivnosti, kada imate milion toga da uradite u kratkom vremenskom periodu. Kada biljeite predstojee aktivnosti u nedjeljenu tabelu, budite to je mogue specifiniji. Svaki unos bi trebalo da odreuje dvije stvari. Za studente, to su tema koju treba nauiti i kako e ona biti nauena. Primjeri nedjeljnih unosa u planer studenata su: biblioteko istraivanje za seminarski rad, pisanje prve verzije rada iz sociologije, itanje poglavlja 7 iz fizike, zavravanje raunskih zadataka 1-5, otpoinjanje projekta iz ekonomije, odreivanje memorijskih pomagala za test iz marketinga. Za zaposlene, to su dva neophodna podatka: projekat na kome treba da se radi i priroda zadatka. Primjeri nedjeljnih unosa u planer zaposlenih su: pripremanje tabela sa podacima za budet za narednu godinu, pripremanje vizuelnih pomagala za prezentaciju proizvoda, korespondencija o projektu renoviranja, zavravanje ponude za projekat zamjene mosta. Nedjeljne tabele aktivnosti mogu se kupiti u knjiari ili ih pojedinac sam moe napraviti. Ukorieni planeri kupljeni u radnji imaju tu prednost to su trajni i prenosivi. Planeri iz kune radinosti, s druge strane, nude prednosti fleksibilnosti, niske cijene i detaljnijeg planiranja. Kuni planeri tede i vrijeme jer se aktivnosti koje se ne mijenjaju iz nedjelje u nedjelju mogu ispisati na planeru pre kopiranja, ime se uklanja potreba za unoenjem istih podataka svake nedjelje. Nedjeljne tabele aktivnosti se mogu urediti u jednom od dva formata. Obino su podijeljene na jednoasovne periode. Svaki jednosatni blok moe da pone na pun sat 8:00-9:00, 9:00-10:00, itd.) ili na pola sata (7:30-8:30, 8:30-9:30, itd.), u zavisnosti od rasporeda asova ili rasporeda zaposlenog. Manje uobiajen ali savreno prihvatljiv format je prema poluasovnim periodima. Za ovaj tip nedjeljne tabele aktivnosti vrijeme je podijeljeno na sljedee blokove: 7:00-7:30, 7:30-8:00, 8:00-8:30, itd. Poluasovni stil omoguava vam da detaljnije zabiljeite aktivnosti, ali jednoasovni format zauzima manje prostora. Sjetite se ovog osnovnog pravila pri planiranju i usaglaavanju nedjeljnih aktivnosti: provedite dva sata uei van asa za svaki sat proveden na asu. Uputstva za pravljenje nedeljnih planera Uputstva za izradu nedjeljnih tabela aktivnosti su data u daljem tekstu. Primjer tabele napravljene kod kue i popunjena tabela napravljena kod kue prikazani su na kraju ovog poglavlja. Osmislite nedjeljnu tabelu aktivnosti koja e zadovoljiti vae line potrebe, ili kupite ukorien planer. Podijelite polja tabele na jednoasovne ili poluasovne blokove. Oznaite dane u nedjelji, poev od nedjelje ili ponedjeljka. Prvo to treba zabiljeiti u tabelu jesu one redovne aktivnosti ije se satnice ne mijenjaju iz nedjelje

6. Upravljanje vremenom

191

u nedjelju. Kod kunih planera, zabiljeite ove podatke prije kopiranja tabele za buduu upotrebu. Primjeri redovnih aktivnosti su:

1. Panja i sluanje

o obroci

o spavanje o posao

o klupski sastanci o asovi s tutorom

o sportski treninzi, igre ili vjebanje Zabiljeite sve druge aktivnosti koje nisu redovni dogaaji. Provjerite mesene planere (ili nastavne planove predmeta) kako biste utvrdili rokove za sve aktivnosti, ne samo one vanije. Podijelite velike zadatke na manje, i odredite sopstvene rokove za svaki od njih. Procijenite koliko dugo e vam biti potrebno da zavrite svaki od zadataka. Ako niste sigurni, odaberite dui period vremena. Napiite kratke opise svake aktivnsoti na odgovarajuim mestima u nedeljnoj tabeli. Primjeri aktivnosti su: o itaki zadaci o sport ili vjebanje o studijske grupe o sluanje traka sa predavanja o odmaranje i rekreacija

6. Upravljanje vremenom

o prepisivanje ili pregledanje biljeki o preureivanje informacija

o razvijanje memorijskih pomagala o klupski sastanci ili aktivnosti o obnavljanje gradiva

o obnavljanje materijala iz biljeki ili tekstova

o sastanci s predavaem, trenerom ili mentorom o istraivanje u biblioteci o laboratorijski rad

Drite popunjenu tabelu, ili njene kopije, na uoljivom mestu gde je moete provjeravati esto. Steknite naviku da periodino pogledate tabelu, na primjer svako jutro ili veer.

Dnevne tabele aktivnosti Dnevne tabele aktivnosti imaju istu funkciju kao nedjeljni rasporedi da detaljno isplaniraju aktivnosti koje treba obaviti tokom dana. Jedina razlika izmeu ova dva planera jeste da dnevne tabele prikazuju samo jedan dan, dok nedjeljne tabele prikazuju sedam dana aktivnosti na jednom grafikonu. Dnevne tabele aktivnosti se mogu kupiti ili ih pojedinac moe sam napraviti. One prve obino obuhvataju asove od 8:00 ujutru do 5:00 popodne i dolaze u prenosivom i stonom formatu. One druge se mogu osmisliti tako da poinju i zavravaju sa bilo kojim satom. Vremenski blokovi obino traju jedan sat i poinju na pun sat, ali ovaj format se moe modifikovati da odgovara linim eljama. Razliiti tipovi podataka se mogu zabiljeiti u dnevne tabele, ukljuujui domae zadatke, drutvene dogaaje, sastanke i radne obaveze. Zadaci bi trebalo da budu to je mogue detaljnije opisani; ukljuite predmet zadatka i specifine aktivnosti koje treba obaviti. Vidite odjeljak o nedjeljnim tabelama aktivnosti za dalja uputstva.

192

6.6 ifrovanje pomou boja i planeri domaeg rada

ifrovanje pomou boja U pogledu upravljanja vremenom, ifrovanje pomou boja ima dvije primjene. Moe se koristiti za organizovanje informacija u vremenskim planerima ali i za evaluiranje upotrebe vremena. Organizovanje informacija Kada biljeite informacije u semestralne, mjesene, nedjeljne ili dnevne tabele, koristite razliite boje mastila da oznaite razliite tipove aktivnosti. Na primjer, moete da zabiljeite asove crnim mastilom, zadatke crvenim, posao zelenim a drutvene aktivnosti plavim. Slian pristup je da ispiete sve aktivnosti jednom bojom, ali da koristite razliite markere da napravite razliku izmeu tipova aktivnosti. Ocjenjivanje upravljanja vremenom ifrovanje pomou boja takoe predstavlja sredstvo za brzo procjenjivanje koliko je efikasno iskorieno vreme. Pokuajte da obiljeite sve asove markerom u jednoj boji, a sve uenje van asa markerom druge boje. Ako je vrijeme efikasno iskorieno, trebalo bi da bude duplo vie ovih drugih asova nego onih prvih. Ili, obiljeite sve akademske aktivnosti markerom jedne boje, a sve drutvene dogaaje markerom druge boje. Ako ima vie sati ovog drugog nego onog prvog, trebalo bi da ponovo ispitate svoje prioritete i rasporedite vie vremena za akademske obaveze u budunosti. Trei pristup je da iskopirate originalni planer i potom upotrebite markere da oznaite kad su zadaci obavljeni. Ako je zadatak obavljen u roku, obiljeite ga jednom bojom. Ako je obavljen dan ili dva nakon roka, obiljeite ga drugom bojom. Upotrijebite treu boju da oznaite zadatke koji su obavljeni tri ili vie dana nakon roka. Ako ima vie tree boje nego prve dve, ne upravljate ba najbolje vremenom.

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

Planer domaih zadataka (domaeg rada) Sljedeu tabelu moete koristiti da organizujete rokove za zavretak zadataka na svakom od kurseva. Planerr domaeg rada je postavio Mengel (1992). Stavite kopiju planera domaeg rada na prednje korice sveski iz svakog predmeta. Zaljepite kopije na tablu u svojoj sobi. Provjeravajte tabelu svaki dan kako biste se podsjetili predstojeih zadataka. Precrtajte zadatke nakon to ih zavrite. KURS: PREDAVA: DOMAI RAD
. . . . . . . . . . . . Rok za predaju . . . . . . . . . . . . . . . . Opis . . . . . . . . . . . . . . . . Posebni zadaci

LABORATORIJSKE VJEBE
Rok za predaju

Opis

Posebni zadaci

RADOVI / PROJEKTI
Rok za predaju

Opis

Posebni zadaci

TESTOVI
. . . . Rok za predaju

Opis

Posebni zadaci

193

1. Panja i sluanje

6. Upravljanje vremenom

194

1. Panja i sluanje

7. Organizacija

195

1. Panja i sluanje

196

7.1 Uvodne informacije o organizaciji

Organizacija oznaava uvanje stvari na predvidljivim mijestima ili njihovo uredno i strukturirano ureenje. Postoje dva aspekta organizacije. Biti organizovan znai odravati lini prostor urednim kako bismo mogli da pronaemo neto kada nam je potrebno. Biti organizovan takoe obuhvata uvanje informacija koje nauimo tokom studija urednim kako bismo ih bolje razumjeli, obradili i zapamtili. Jedno moe ii bez drugog, ali obe komponente organizacije su vrijedne vaeg truda da ih dostignete. Organizacija nije nepromjenljivo pitanje. Postoje razliita stanja organizacije koja variraju od osobe do osobe. Organizacija je lina stvar. Ono to je organizovano po miljenju jedne osobe ne mora da deluje organizovano nekoj drugoj. Vano je razviti organizacione strategije koje vama lino odgovaraju. Strategije opisane na ovoj strani trebalo bi da vam pomognu da razvijete spektar pristupa koji su u skladu sa vaim linim potrebama. Svrhe organizacionih strategija Organizacione strategije utiu na brojne aspekte studentskog ivota. Neke strategije su osmiljene da organizuju njihov lini prostor. Druge su namjenjene organizovanju informacija iz knjiga, predavanja i drugih izvora. Prednosti organizacionih strategija Jedna od prednosti bolje organizovanosti je u tome to ona tedi vreme provedeno u traenju zagubljenih knjiga, biljeaka i drugih predmeta. To, opet, pomae osobi da izbegne frustracije, i stres koji nastaju kad ne uspeva da pronae neto vano. Dobre organizacione vjetine pomau u odstranjivanju jednog inioca koji navodi ljude da odugovlae. Ako ne moete da pronaete zadatak, lako je odloiti njegovo otpoinjanje. Ako moete da pronaete zadatak, izgubili ste jedan izgovor za odugovlaenje. Na slian nain, biti organizovan umanjuje uzronike odvraanja panje. Neki ljudi ne mogu da ponu projekat ako njihovo ureenje nije ureeno. Ako odravate stvari u nekom vidu reda, moda e vam panja manje lutati i biete koncentrisaniji na zadatak koji imate. Informacije koje su organizovane lake je zabeleiti u memoriji i prizvati iz nje. Proces reorganizovanja informacija nakon to ste ih proitali, ili uli na asu odlian je nain sumiranja novog materijala. Koristi toga su oite; mogunost da djelotvorno uredite informacije pozitivno e uticati na uestvovanje u asu kao i uspeh na testu.

1. Panja i sluanje

7. Organizacija

197

7.2. Specifine organizacione strategije

Strategije za organizovanje linog prostora i informacija su : Prostorna organizacija Uvod u prostornu organizaciju Organizovanje svoje sobe Organizovanje prostora za uenje Organizovanje informacija Uvod u organizovanje informacija ifrovanje pomou boja Registratori Biljenica za slinosti-razlike Hijerarhijske biljenice (rasporedi) Dijagrami Kratki pregledi Grafikoni kontinuuma (grafikoni skala) Matrice (tabele) Mape riblja kost Paukove mree Mapa rei-uzorka (pojmovna ili semantika mapa) Grafikon miljenja Model resa Fle-karte (pojmovne karte) Spiskovi tekueg pojma (spiskovi razdvojenih stranica renika)

1. Panja i sluanje

7. Organizacija

Uvod u prostornu organizaciju

Strategije prostorne organizacije bave se odravanjem reda u sopstvenom fizikom prostoru. Za studente, vano je da im soba i prostor za uenje budu uredni kako bi lako pronali materijal za uenje i kako im nita ne bi odvraalo panju.

7.2.1. Organizovanje sopstvene sobe

Prostorna organizacija je vana za pronalaenje materijala za uenje i drugih predmeta kada su potrebni. Ako je soba uredna, manje e nam odvraati panju od akademskih zadataka i utedie vrijeme potroeno na traenje predmeta. Organizovanje svoje sobe ne znai da ona treba da bude tip-top sreena i uredna. Biti organizovan znai da stvari imaju svoje mjesto i da moete lako da ih pronaete. Stoga, ak i neuredni i aljkavi ljudi mogu i treba da budu organizovani. Organizujte sobu tako da postoji mesto za sve vae radne materijale i da im moete pristupiti lako. Organizovanje prostora za uenje je razmotreno u sledeem odjeljku ove strane. Odvojite dio sobe za line predmete poput kozmetike, fena za kosu itd. Odredite drugi dio za hranu, posudu za kafu, aparat za kokice, itd. Ureivanje sobe trebalo bi da postane deo studentove svakodnevne ili nedelje rutine. Moe biti potrebno reorganizovati sobu periodino.

198

7.2.2. Organizovanje prostora za uenje

Prostorna organizacija je vana za pronalaenje materijala za uenje i drugih predmeta kada su potrebni. Ako je prostor za uenje ureen, predstavlja jedan manje uzronik odvlaenja panje od akademskih zadataka i tedi vrijeme utroeno na traenje stvari. Odvojite poseban dio sobe gde se veina radnih zadataka moe obavljati. Obino je pisai sto sredinja taka prostora za uenje. Prostor za uenje bi trebalo da ima sljedee odlike. Treba da bude tih i bez ometaa poput postera, prozora, televizije i/ili muzikog ureaja. Treba da omoguava lak pristup materijalima za uenje. Treba da bude udoban u smislu temperature i fizike udobnosti, ali ne toliko udoban da podstie osobu da zaspi. Za vie informacija o eliminisanju spoljnih ometanja panje, pogledajte taj odjeljak na strani Panja i sluanje. Kupite police ili komode za knjige kako biste razvrstali udbenike, prirunike za laboratorijske vijebe, registratore, itd. Cigle i komadi perploe su relativno jeftina alternativa komodama za knjige. Kupite nekoliko kutija za papire kako biste razdvojili zadatke, klupske aktivnosti i pisane radove, i line papire, raune ili pisma. Razdvojite papire prema prioritetu pomou fascikli. Na primjer, obiljeite fasciklu sa Hitno za zadatke kojima se hitno treba pozabaviti, a drugu fasciklu Manje hitno za manje hitne obaveze. Neka pomone alatke za uenje budu pri ruci, na policama ili stolu. Pomone alatke ukljuuju rijenik maternjeg i rijenike stranih jezika, rijenik sinonima i stilske prirunike. Postavite planere i rasporede upravljanja vremenom na istaknuta mesta kao to su povrina stola, iznad stola, na vrata, iznad friidera ili na ogledalo. Za vie informacija, pogledajte strategije upravljanja vremenom na strani o Upravljanju vremenom. Organizujte pribor za uenje i uvajte ga na jednom mestu na ili u stolu. Trebalo bi da imate sledei pribor pri ruci za obavljanje zadataka: hemijske i grafitne olovke, gumice, markere, olovke u boji, ljepljivu traku, ljepak, spajalice, heftalicu, spravu za buenje rupa u papiru, digitron, uglomjer i lenjir. Mogli biste i da razmislite o tome da napravite putnu torbu pribora koju lako moete ubaciti u ranac za upotrebu u uionici ili laboratoriji.

1. Panja i sluanje

7. Organizacija

7.2.3. Uvod u organizaciju informacija

Informacije dobijene na predavanjima, iz udbenika, filmova i drugih izvora mogu se organizovati pomou jedne ili vie strategija. Organizacija informacija pomae pamenju, pisanju biljeaka, pripremi za testove, polaganju testova i pisanju. Studenti bi trebalo da pokuaju da koriste nekoliko strategija organizacije informacija. Tip organizacije e zavisiti od prirode informacija, prirode zadatka koji treba obaviti i uenikovog omiljenog stila uenja. Pored ifrovanja pomou boja i registratora, ovaj odeljak opisuje i prikazuje trinaest pristupa organizovanju informacija. Barem tri slike date su uz svaku strategiju: prazan model koji se moe odtampati za linu upotrebu, opta slika koja prikazuje kako se organizator informacija koristi i barem jedan ispunjen primer sa informacijama iz sadraja odreenog predmeta. Tih trinaest strategija su: 1. Planer 2. i slinosti-razlika 3. Hijerarhijski planeri 4. Grafikoni 5. Sumiranja 6. Grafikoni kontinuuma (grafikoni skale) 7. Matrice (tabele) 8. Mape riblja kost 9. Paukove mree 10. Mapa rei-uzorka (pojmovna mapa ili semantika mapa) 11. Grafikon miljenja 12. Model resa 13. Fle-karte (pojmovne karte) 14. Spiskovi tekueg pojma (spiskovi podeljenih strana renika)

199

7.2.4. ifriranje pomou boja

ifriranje pomou boja moe se koristiti za organizovanje biljeaka sa predavanja, materijala za uenje i kolskog pribora, planera upravljanja vremenom i materijala za pripremu za testove.

1. Panja i sluanje

Biljeke sa predavanja ifrovanje pomou boja se moe koristiti za organizovanje biljeaka sa predavanja nakon asa. Strategija je detaljnije opisana u odjeljku ifrovanje pomou boja u odeljku Hvatanje biljeaka. Za organizovanje biljeaka pomou boja, prvo ovla pregledajte biljeke kako biste stekli opti utisak o sadraju predavanja. Zatim uporedite biljeke sa udbenikom i/ili silabusom da biste odredili vanije teme obraene u biljekama. Dodjelite boju svakoj od vanijih tema, i obiljeite odgovarajuom bojom sve informacije koje pripadaju svakoj od tema. Biljeke se potom mogu reorganizovati prema vanijim temama. Ova strategija je posebno korisna za kurseve na kojima se predava eta meu razliitim temama. Takoe omoguava da se materijal iz udbenika ubaci u biljeke, ime e one postati potpunije i tanije za upotrebu u pripremi ispita. Materijali za uenje i kolski pribor

7. Organizacija

Koristite boje da organizujete materijale za uenje i kolski pribor. Kupite sveske, registratore i fascikle razliitih boja, i dodjelite svakom predmetu drugaiju boju. Time ete lake pronai potreban mateijal pre nego to odjurite na as ili uenje. Naljepnice na disketama za raunare takoe se mogu obojiti u skladu sa odreenim predmetima ili zadacima. Upravljanje vremenom Jo jedna organizaciona upotreba ifrovanja pomou boja odnosi se na upravljanje vremenom. Sa jedne strane, boje se mogu koristiti za naglaavanje ili razlikovanje razliitih aktivnosti (npr. as, rad, uenje, vjebanje, drutveni dogaaji) u planerima upravljanja vremenom. Sa druge strane, ifrovanje pomou boja moe se koristiti za procjenu navika u upravljanju vremenom. Za vie informacija o ovim strategijama, vidite ifrovanje pomou boja na strani o Upravljanju vremenom. Priprema za test ifrovanje pomou boja moe se koristiti na raznovrsne naine tokom pripremanja ispita. Prvo, pokuajte da ispiete fle karte o razliitim temama u razliitim bojama mastila ili na razliitim bojama karata. Drugo, koristite razliite boje mastila da uredite informacije u sumiranom obliku. Kako bi se razlikovale glavne take od propratnih detalja, napiite one prve u jednoj boji, a ove druge u drugoj. Kako bi se razlikovale informacije vezane za razliite teme, napiite glavne take i propratne detalje za svaku temu u razliitoj boji. Tree, odredite vane informacije u biljekama ili udbeniku pomou markera u boji. Budi kreativni! Smislite druge naine za upotrebu boja kako bi se oznaili odnosi i veze izmeu informacija koje treba nauiti za test.

7.2.5. Registratori
Registratori, papir i graninici se veoma preporuuju za organizovanje biljeaka i drugih papira. Predmetni papiri, ukljuujui biljeke, ispite, domae zadatke, umnoene materijale i silabuse, uspjeno se organizuju pomou registratora. Registratori nam omoguuju da organizujemo predmetne materijale na jednom mjestu i lako ih je preneti do uionice ili biblioteke. Registratori nude brojne prednosti u odnosu na sveske sa spiralom. Prvo, biljeke se mogu lako ubaciti ili izvaditi u cilju reorganizovanja, prepisivanja ili pregledanja. Drugo, dodatni predmetni papiri mogu se organizovati i dodati pomou sprave za buenje papira. Time se svi predmetni materijali smetaju na jedno mjesto radi lakeg uenja. Tree, graninici se mogu ubaciti radi razdvajanja biljeaka prema vanijim temama ili radi odvajanja biljeaka od silabusa, umnoenog materijala, testova, domaih zadataka ili drugih predmetnih papira. etvrto, registratore je lako prenjeti iz uionice u sobu ili biblioteku. Peto, registratori omoguavaju da se lake pronae materijal nego u sveskama sa spiralom. Konano, veina registratora imaju unutranje depove za smjetanja dodatnog papira.

200

Sljedei spisak sumira savete za uspjeno korienje registratora. Kupite registrator za svaki predmet svakog tromjeseja ili semestra. Kupite odreene boje za razliite predmete ako elite. Na primer, koristite crvene registratore za glavne predmete, plave registratore za naune predmete, zelene za istoriju, itd. Upotreba razliitih boja olakava pronalaenje pravih registratore kada su potrebni za as ili uenje. Obiljeite ui dio i/ili prednju koricu svake sveske imenom predmeta i vaim imenom. Zapiite i svoju adresu i/ili telefonski broj unutar nje u sluaju da bude izgubljena. Koristite naljepnice umesto da piete markerom direktno na registrator; naljepnice se mogu ukloniti i zamjeniti lake ako registrator budete koristili u neku drugu svrhu. Kupite granine stranice koje ete staviti u registratore. Upotrijebite ih da razdvojite razliite teme u biljekama ili da odvojite biljeke od drugih predmetnih papira kao to su ispiti, umnoeni materijali i domai zadaci. Preuredite i prepiite svoje biljeke po potrebi. Stavite biljeke u odgovarajue odjeljke registratora. Kupite ili pozajmite spravu za buenje papira kao biste mogli da dodate predmetne papire u registrator. Stavite silabuse, ispite, domae zadatke i umnoeni materijal u odvojene odjeljke registratora, ili ih dodajte prema temi iza svakog od odeljaka biljeaka.

1. Panja i sluanje

7.2.6. Planeri slinosti i razlika

Planeri slinosti i razlika se koriste da grafiki ilustruju ili rezimiraju ono po emu se dva ili vie pojmova razlikuju ili su slini. Vrlo su korisni za ifrovanje informacija za eseje na ispitima. Planeri slinosti i razlika mogu biti u tri oblika: kolone, matrica i Venov dijagram. Svaki od njih je opisan i ilustrovan u nastavku poglavlja. Planer slinosti i razlika sa kolonama Ovaj format nam omoguava da uporedimo dva ili vie aspekata opte teme. Informacije se ureuju u odvojene kolone radi uoavanja slinosti i razlika izmeu stavki. Opti format organizatora sa kolonama

7. Organizacija

OPTA TEMA Stavka 1 Prva glavna ideja Druga glavna ideja Trea glavna ideja
detalj detalj detalj detalj detalj detalj

Stavka 2
detalj detalj detalj detalj detalj detalj

201

Primjer popunjenog planera sa kolonama iz geografije prikazan je nie.

1. Panja i sluanje

VULKANI titasti Tip Lave Oblik Erupcije

bazni sastav nizak nivo silicijuma iroke strane nizak reljev

Naslagani
granitni sastav visok nivo silicijuma strme strane visok reljef

tihe

eksplozivne

7. Organizacija

Primjeri

Mauna Lua

Mt. St. Helens

(D. Applegate, CAL)

Prazan planer sa kolonama

Planer slinosti i razlika sa matricom Matrica slinosti i razlika je slina planeru sa kolonama po funkciji, ali ne i po formatu. Kod ove strategije, jednostavne kolone se koriste za biljeenje slinosti i razlika dva ili vie pojmova (npr. osoba, dogaaja, mesta, ideja). Matrice su takoe razmotrene na drugim mjestima u ovom poglavlju.

202

Format matrice slinosti i razlika

STAVKA 1 Atribut 1 STAVKA 2 STAVKA 3

1. Panja i sluanje

Atribut 2

Atribut 3

Atribut 4

Popunjena matrica slinosti i razlika iz istorije i arheologije

ANTIKE CIVILIZACIJE Bliski istok Monumentalna arhitektura Pismo Politike voe Navodnjavanje zigurati Egipat piramide hramovi hijeroglifi koptsko vjerske Peru piramide terase nijedno vjerske

7. Organizacija

klinasto sekularne

kanali

aduf

kanali

(D. Applegate, CAL)

Nepopunjena matrica

203

Venov planer slinosti i razlika Venov dijagram je grafiki planer koji nam omoguava da uporedimo samo dva aspekta opte teme. Informacije se ureuju u dva velika kruga koji se meusobno sjeku i od kojih je svaki oznaen nazivom pojma. Odlike koje su jedinstvene za svaki od pojmova ispisuju se u onim dijelovima krugova koji se ne sjeku meusobno. Odlike koje dijele oba pojma ispisuju se u meusobno presjeenim dijelovima krugova. U poreenju sa planerima sa kolonama i sa matricama, slinosti i razlike su jasnije oznaene u Venovom dijagramu. Venovi planeri se ispisuju u sledeem formatu :

1. Panja i sluanje

STAVKA 1

STAVKA 2

7. Organizacija

svojstva jedinstven za stavku 2

svojstva slian kod obje stavke

svojstva jedinstven za stavku 2

Primjeri popunjenog Venovog planera iz istorije i komunikacije

NELLIE BLY
roena 1867 napisala knjigu tokom 1890-ih moda je prekoraila put za Earthartovu proputovala oko svijeta na brodu za 72 dana

AMELIA EARHART
roena 1898. posle blyeve prva ena koja je preletjela Atlantski okean nestala pokuavajui da preleti oko svijeta

putnice avanturiste usudile se da pokuaju nemogue

(Hennings, 1993, str. 369)

204

TRADICIJE U ISTRAIVANJU KOMUNIKACIJE SAD

objektivno evrocentrino naglaava racionalnost fokus na pojedince fokus na dijelove

EVROPA
istorijsko kulturno kritiko uticaj marksizma

1. Panja i sluanje

kvantitativno

nauno

Prazan Venov dijagram

7. Organizacija

7.2.7. Hijerarhijski planeri (skupovi)

Hijerarhijski planeri (skupovi) se koriste za ureivanje informacija koje se kreu od opte kategorije ka sve pojedinanijim kategorijama. Jedna od prednosti hijerarhijskih mapa je ta to one pomau studentima da shvate odnose izmeu povezanih termina ili ideja. Uz to, kod hijerarhijskih mapa studenti mogu da uvide da termini na istom nivou u hijerarhiji imaju nivo optosti i pojedinanosti koji se moe porediti. Takoe, hijerarhijske mape su vjerovatno poznate veini studenata u obliku genealogija ili porodinih stabala. Hijerarhijske mape se esto ureuju odozgo nadole; drugim reima, glavni pojam se smjesti na vrh strane, a njemu podreeni pojmovi se smetaju ispod. Hijerarhijske mape se mogu crtati i sa glavnim pojmom na levoj strani, a podreenim pojmovima desno. Ovaj drugi format moe biti koristan ako hijerarhija implicira prostorne distinkcije. Ovde su opisana i ilustrovana tri hijerarhijska formata: kolona, mrea i stablo. Mrea i stablo su vrlo slini. Hijerarhija u kolonama Ova hijerarhijska strategija obuhvata ureivanje glavnih ideja i propratnih detalja za neku temu u niz kolona poredanih jedna pored druge. Ukljuen je i prostor za pisanje rezimirajueg iskaza.

205

Opti format hijerarhije:

TEMA

1. Panja i sluanje

GLAVNA IDEJA propratni detalj propratni detalj propratni detalj

GLAVNA IDEJA propratni detalj propratni detalj propratni detalj rezimirajui iskaz

GLAVNA IDEJA propratni detalj propratni detalj propratni detalj

7. Organizacija
Primjer popunjene hijerarhije u kolonama sa informacijama iz antropologije

KOLSKA POLITIKA ZA AMERIKE STAROSJEDEOCE (poetak XX vijeka) RAZDVAJANJE daleko od kue razdvajanje plemena razdvajanje roaka
KULTURNA PROMJENA

DISCIPLINA fizika verbalna mentalna

jezik religija odjea

Djeci je uskraivan kontakt sa kuom, drugom djecom iz plemena i roacima. Bila su primoravana da napuste svoje tradicije i svoj evropski jezik, vjeru i odjeu. Militaristiki oblik discipline ukljuivao je fiziko, verbalno i mentalno zlostavljanje (D. Applegate. CAL)

206

Primjer nepopunjene eme za hijerarhiju u kolonama:

1. Panja i sluanje

7. Organizacija
Mrena hijerarhija Mreni planeri koriste balone (ili neki drugi oblik) da urede informacije od optih ka pojedinanim. Moe se koristiti da se organizuju uzrone informacije (npr. uzroci inflacije), hijerarhijske informacije (npr. porodino stablo) ili grananje proceduralnih informacija (npr. sistem organa za varenje). Primjer opteg formata mrene hijerarhije.

TEMA

Osnovna ideja

Osnovna ideja

Osnovna ideja

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

207

Primjer popunjene mrene hijerarhije pomou informacija iz raunarstva :

RAUNARSKI SISTEM

1. Panja i sluanje
hardver

softver

ulazni ureaji

izlazni ureaji

operativni sistem

aplikacije

tastatura

CPU

tampa baza podataka radne tabele mrea obrada teksta

7. Organizacija

mi

monitor

ALU

CU

registri

bus

Primjer praznog modela mrene hijerarhije:

208

Hijerarhija u obliku stabla Planer u obliku stabla, varijacija mrenog planera, koristi linije da uredi informacije od optih ka pojedinanim. Moe se koristiti za organizovanje uzronih informacija (npr. uzroci inflacije), hijerarhijskih informacija (npr. porodino stablo) ili grananje proceduralnih informacija (npr. sistem organa za varenje). Primjer opteg formata hijerarhije u obliku stabla:
A B C

1. Panja i sluanje

7. Organizacija
N O P Q R

Ispod su prikazani popunjeni primjeri hijerarhija u obliku stabla pomou podataka iz sociologije i biologije.
DEVIJANTNO PONAANJE

DROGE

SEKSUALNO

MENTALNE BOLESTI

KRIMINAL

prostitucija

brojni partneri

psihoze

neuroze nasilan administrativni

bez imovina rtava

(D. Applegate, CAL)

pronevjera

monopol kockanje

209

CARSTVO BILJAKA nezelene biljke jednoelijske vaskularne sjemenaste biljke angiosperme graak pasulj paprat zelene biljke vieelijske nevaskularne rastavi mahovine

1. Panja i sluanje

gimnosperme bor

hrast kedar

7. Organizacija
Primjer prazne hijerarhije u obliku stabla:

7.2.8. Grafikoni
Grafikoni koriste strijelice i kvadrate, krugove ili druge geometrijske oblike da prikau odnose izmeu razliitih informacija. Obimno se koriste u raunarskom programiranju, a mogu se iscrtati tako da organizuju informacije u irokom spektru predmeta. Naroito su korisni za organizovanje proceduralnih informacija i ciklinih odnosa. Ako elite da napravite razliku izmeu drugaijih tipova informacija na grafikonu, moete koristiti razliite geometrijske oblike ili mastilo u razliitoj boji. Strijelice povezuju srodne elemente na grafikonu i ukazuju pravac. Ovom prilikom je prikazano nekoliko tipova grafikona: ciklini, linearni, lanac dogaaja i kombinacije.

210

Ciklini grafikon

Interakcije izmeu niza povezanih dogaaja ili pojava (npr. raunarska mrea, ciklus kretanja vode) prikazane su na ciklinim grafikonima. Oni obino prikazuju zatvorene sisteme pojava. Opti format ciklinog grafikona:

1. Panja i sluanje

7. Organizacija
3

Primjer popunjenog ciklinog grafikona sa prikazom koraka u naunom metodu:

NAUNI METOD

posmatranja

testiranje

obavjetenje (D. Applegate, CAL)

211

Model ciklinog grafikona:

1. Panja i sluanje

7. Organizacija

Linearni grafikon Informacije ili pojave koje su neciklino povezane najbolje se prikazuju linearnim grafikonima. Kod ovog tipa grafikona, pojave imaju poetnu taku i zavrnu taku, sa sredinjim koracima ili elementima izmeu. Odnosi su prikazani strijelicama. Linearni grafikoni se mogu urediti odozgo nadole ili slijeva nadesno. Jedan ili nekoliko geometrijskih oblika se moe koristiti za prikazivanje informacija. Opti format linearnih grafikona:

212

Primjeri popunjenih linearnih grafikona za retoriku, biologiju i matematiku:

DIJELOVI GOVORA privlaenje panje MOTIVISANI NIZ panja

1. Panja i sluanje

teza

potreba

pregled

zadovoljenje

razrada vizualizacija rezime akcija zavrni iskaz (D. Applegate, CAL)

7. Organizacija

DIOBA ELIJA MITOZA

Profaza

Metafaza

Anafaza

Telofaza
(D. Applegate, CAL)

213

SABIRANJE RAZLOMAKA

1. Panja i sluanje

nai najmanji zajedniki imenilac

pomnoi svaki razlomak sa 1

saberi brojioce

svedi na cijeli broj

(D. Applegate, CAL)

Prazni modeli linearnih grafikona:

7. Organizacija

Lanac dogaaja Lanac dogaaja je poseban oblik grafikona koji prikazuje redosljed deavanja u nekom dogaaju. Lanac poinje poetnim dogaajem, a zavrava se konanim ishodom.

214

Opti format lanca dogaaja:

uzroni dogaaj Dogaaj 1

1. Panja i sluanje

Dogaaj 1

Dogaaj 1

Dogaaj 1

Dogaaj 1

Dogaaj 1 konani ishod

7. Organizacija

Specifian primjer lanca dogaaj za istoriju i arheologiju :

PAD ACTEKA 1519 - 1521 legende i tajanstveni predznaci

Cortesov dolazak

panci se ujedinjuju sa neprijateljima Acteka

panci ubijaju Motecuhzomu

dvogodinja borba

pad prestonice Acteka (D. Applegale. CAL)

215

Model praznog lanca dogaaja:

1. Panja i sluanje

7. Organizacija
Grafikon kombinacija Grafikoni kombinacija kombinuju aspekte ciklinih i linearnih grafikona da prikau sloenije odnose meu idejama. Korisni su ako postoji nekoliko alternativa u jednom ili vie koraka procesa koji se prikazuje. Uopteni format grafikona kombinacija:

3d

3c

2 3 3b

216

Popunjen primjer grafikona kombinacija koji prikazuje proces pisanja :

PROCES PISANJA Odabrati temu

1. Panja i sluanje

Obaviti istraivanje

Organizovati ideje

Napisati 1. verziju

Izvriti korekturu

7. Organizacija

Konana verzija

Napraviti kopije (D. Applegate, CAL)

Prazan model grafikona kombinacija:

7.2.9. Kratki pregledi

Strategija kratkih pregleda obuhvata organizovanje informacija tako da je ukljueni materijal praen spoljanjim, ali srodnim informacijama. Drugim rijeima, informacije se ureuju od optih ka posebnim. Pravljenje kratkih pregleda je prilino svestran format za ureivanje informacija jer se moe modifikovati tako da odgovara linim potrebama i eljama. Na primjer, pregledi mogu biti formalni ili neformalni (npr. sa ili bez rimskih cifara), a simboli za razlikovanje ukljuenog i spoljanjeg materijala mogu se razlikovati. Informacije u obliku kratkog pregleda pomau studentu da otkrije i razumije odnose i asocijacije izmeu razliitih pojmova i ideja. Pregledi se mogu praviti i za materijal sa predavanja i iz udbenika.

217

 Sljedei pasusi opisuju i prikazuju tri oblika kratkih pregleda: konvencionalne pisane preglede, preglede problem-rjeenje i preglede ljudske interakcije. Pisanje kratkih pregleda je obraeno i u poglavlju Voenje biljeaka.

1. Panja i sluanje

Pisani pregledi Koristite glavne naslove u poglavljima u tekstu da napravite glavne stavke pregleda. Svaka glavna stavka pregleda bi trebalo da pokriva jednu glavnu temu. Uredite informacije unutar stavke od najoptijih ka najposebnijim, uvlaei red svaki put kada se nivo optosti promeni. Svi nivoi se mogu, ali ne moraju, upotrebiti. Najei simboli korieni u kratkim pregledima su rimske cifre, velika i mala slova, i brojevi. Drugi simboli se mogu dodati ili oduzeti za pravljenje manje formalnog pregleda. Kratki izrazi, simboli, stenografija i skraenice se mogu koristiti za biljeenje informacija u pregled. Crtei ili slike mogu se dodati desno od biljeki ili izmeu redova. Primjer formata formalnog pisanog pregleda: I. NAJOPTIJA INFORMACIJA O TEMI A. Optija 1. Najmanje opta a. najmanje posebna b. najmanje posebna (1) posebnija (2) posebnija (a) najposebnija (specifina) (b) najposebnija B. Optija 1. Najmanje opta 2. Najmanje opta a. najmanje posebna b. najmanje posebna 3. Najmanje opta a. najmanje posebna b. najmanje posebna (1) posebnija II. NAJOPTIJA INFORMACIJA O DRUGOJ TEMI A. Optija 1. Najmanje opta a. najmanje posebna B. Optija 1. Najmanje opta 2. Najmanje opta a. najmanje posebna b. najmanje posebna 3. Najmanje opta a. najmanje posebna b. najmanje posebna (1) posebnija C. Optija 1. Najmanje opta 2. Najmanje opta a. najmanje posebna

7. Organizacija

218

III. NAJOPTIJA INFORMACIJA O TREOJ TEMI A. Optija 1. Najmanje opta a. najmanje posebna B. Optija 1. Najmanje opta 2. Najmanje opta Primjer popunjenog formalnog kratkog pregleda za arheologiju ( Applegate, CAL):

1. Panja i sluanje

PORIJEKLO POLJOPRIVREDE
I. POLJOPRIVREDA U POREENJU S LOVOM-SAKUPLJANJEM A: Prednosti poljoprivrede 1. Efikasnije iskoriavanje zemlje a. zemljoradnja: 1km2 izdrava 50 ljudi b. lov-sakupljanje: 25-30 km2 izdrava 5-6 ljudi 2. Pozdaniji izvor hrane tokom godine (uz skladitenje) 3. Vie slobodnog vremena u nekritinim sezonama B. Mane poljoprivrede 1. Neuhranjenost a. poljoprivrednici esto pate od nedostatka proteina 2. Intenzivan rad u kljunim sezonama 3. Visok rizik ako propadne ljetina/stoka II. PREPOZNAVANJE PRIPITOMLJENIH VRSTA U ARHEOLOKIM IZVORIMA A. Biljke 1. Sijeme je vee po veliini a. primer: od teosinta do kukuruza b. primer: pripitomljeni suncokret je barem 5 mm 2. Opne sijemena su deblje 3. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti B. ivotinje 1. Morfologija rogova se menja a. primer: ovca 2. Veliina tijela se mijenja 3. Promjene u krznu i omotau 4. Rasprostranjenost pola-uzrasta u zbirkama skeleta a. malo starih muijaka b. mnogo ubijenih mladih muijaka c. mnogo starih enki 5. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti Primer popunjenog pregleda ali u manje formalnom obliku (D. Applegate, CAL):

7. Organizacija

PORIJEKLO POLJOPRIVREDE
POLJOPRIVREDA U POREENJU S LOVOM-SAKUPLJANJEM Prednosti poljoprivrede 1. Efikasnije iskoriavanje zemlje zemljoradnja: 1km2 izdrava 50 ljudi lov-sakupljanje: 25-30 km2 izdrava 5-6 ljudi 2. Pozdaniji izvor hrane tokom godine (uz skladitenje)

219

3. Vie slobodnog vremena u nekritinim sezonama

1. Panja i sluanje

Mane poljoprivrede 1. Neuhranjenost poljoprivrednici esto pate od nedostatka proteina 2. Intenzivan rad u kljunim sezonama 3. Visok rizik ako propadne ljetina/stoka PREPOZNAVANJE PRIPITOMLJENIH VRSTA U ARHEOLOKIM IZVORIMA Biljke 1. Sijeme je vee po veliini primer: od teosinta do kukuruza primer: pripitomljeni suncokret je barem 5 mm 2. Opne sijemena su deblje 3. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti ivotinje 1. Morfologija rogova se menja primer: ovca 2. Veliina tijela se menja 3. Promjene u krznu i omotau 4. Rasprostranjenost pola-uzrasta u zbirkama skeleta malo starih muijaka mnogo ubijenih mladih muijaka mnogo starih enki 5. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti

7. Organizacija

220

Prazan model kratkog pregleda:

I. A.

1.

a. b. c.

(1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2)

1. Panja i sluanje

2.

a. b. c.

3.

a. b. c.

II.

A.

1.

a. b. c.

(1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2)

7. Organizacija

2.

a. b. c.

3.

a. b. c.

III. A.

1.

a. b. c.

(1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2) (1) (2)

2.

a. b. c.

3.

a. b. c.

Pregled problem-reenje Informacije o nekom problemu, kao to je bliskoistona kriza ili vonja u pijanom stanju, mogu biti organizovane grafiki pomou pregleda problem-reenje. Ovaj pregled ima tri polja za ureivanje informacija. Problem se navodi u gornjem polju; u pitanju moe biti ko, ta ili zato. U sredinjem polju zapisuju se pokuana rjeenja za problem i rezultati svakog od njih. Krajnji rezultat je rezimiran u donjem polju.

221

Opti format pregleda problem-rjeenje :

ta Ko Zato

1. Panja i sluanje

PROBLEM

RJEENJE

Pokuana rjeenja 1 2 3

Rezultati 1 2 3

7. Organizacija

KRAJNJI REZULTAT

Primjer popunjenog pregleda problem-reenje za sociologiju:

PROBLEM

TINEJDERSKA TRUDNOA

RJEENJE

Pokuana rjeenja 1 obrazovanje 2 smanjeno finansiranje

Rezultati 1 bez efekta 2 manje roenja

KRAJNJI Manja socijalna pomo je smanjila broj REZULTAT roenja meu meugradskim tinejderima

222

Prazan model pregleda problem-reenje:

PROBLEM

1. Panja i sluanje

RJEENJE

KRAJNJI REZULTAT

7. Organizacija

Pregled ljudske interakcije Ova strategija, osmiljena da organizuje informacije o interakcijama izmeu dvoje ljudi (npr. eril i Staljin) ili dve grupe ljudi (npr. Izraelci i Palestinci), daje kratak pregled ciljeva, postupaka i ishoda dodira dveju kultura. Gornji nivo odreuje ciljeve svake od grupa, srednji nivo rezimira postupke i reakcije izmeu grupa, a donji nivo navodi krajnje ishode tih interakcija. Primjer pregleda ljudske interakcije :

CILJEVI

Osoba ili grupa 1

Osoba ili grupa 2

akcija

reakcija

INTERAKCIJA

akcija

reakcija

akcija

reakcija

ISHODI

Osoba ili grupa 1

Osoba ili grupa 2

223

Primjer popunjenog pregleda ljudske interakcije za istoriju i arheologiju :

1. Panja i sluanje

ASTEKO CARSTVO CILJEVI INTERAKCIJA samoouvanje

PANSKI KONKISTADORI potraga za blagom i teritorijima kidnapovanje i ubistvo Motecuhzome ujedinjavanje actekih neprijatelja zauzimanje prestonice Tenochtitlan kontrola nad Meksikom

dobrodolica strancima proterivanje panaca iz prestonice odbrana

7. Organizacija
ISHODI
CILJEVI INTERAKCIJA ISHODI

gubitak carstva depopulacija

Prazan model pregleda ljudske interakcije:

224

7.2.10. Grafikon kontinuuma (SKALARNI GRAFIKON)

Vremenske linije, stepeni i nijanse znaenja mogu se urediti u okviru grafikona kontinuuma ili skalarnog grafikona. Dogaaji ili pojave se dodaju izmeu dve krajnje take grafikona. Grafikoni kontinuuma mogu biti usmjereni vodoravno ili uspravno. Ovdje su prikazani opti formati vodoravnih i uspravnih grafikona kontinuuma. to se tie stepeni i nijansi znaenja, krajevi kontinuuma predstavljaju dve krajnje take. Kod vremenski linija, najstariji dogaaji se smjetaju lijevo ili na dno, dok se skoranjiji dogaaji smetaju desno ili na vrh.
zavrna taka najstarija zavrna taka najnedavnija

1. Panja i sluanje

najnedavnija

zavrna taka

7. Organizacija

najstarija

zavrna taka

Primjeri popunjenih grafikona kontinuuma prikazani su ovde. Prva dva grafikona su vremenske linije, vodoravna za antropologiju i uspravna za religiju. Trei primer je vodoravan grafikon stepeni za arheologiju ili botaniku.
100 GODINA TEORIJE KULTURNE ANTROPOLOGIJE Spenserova kulturna evolucija 1890 istorijski partikularizam Vajtijeva kulturna evolucija 1940 kulturni proces simbolijska 1990

(D. Applegale. CAL)

225

GLAVNI DOGAAJI U BIBLIJSKOJ ISTORIJI

1. Panja i sluanje

RIMSKO CARSTVO 63. p.n.e.

Pompej osvaja Judeju Herod Veliki Hrist roen 6. p.n.e. (?), umro 26. n.e. (?) Aleksandar Veliki grki uticaj

HELENIZAM 328. p.n.e.

MEKABEJA 333. p.n.e. NAKON PROGONA 538. p.n.e.

Seleukid (Sirija) Antioh IV Vavilonci pokoreni / Persijanci

7. Organizacija

VAVILONSKI PROGON 538. p.n.e.

pad Jerusalima 587. p.n.e. narod Judeje / Vavilonija

KRALJEVSTVO 1020. p.n.e.

Saul ujedinio Izrael David - najvei kralj Izraela Solomon podjela - sjever / Izrael jug / Judeja Baal = bog plodnosti Joua vodi Jevreje da pokore Hanan Samuel - poslednji sudija

SUDIJE 1200. p.n.e.

PROGON 1280. p.n.e.

Mojsije vodi iz Egipta u Arapsku pustinju 10 zapovijesti na Sv. Snaju

PATRIJARHAT MATRIJARHAT 1859. p.n.e. PREISTORIJA

Osnivai jevrejske nacije: Avram, Isak, Jakov

Postojanje I-II Stvaranje ovjekov grijeh (J. Scheltz, CAL)

Kain / Abel Noje Vavilonska kula

226

FAZE U PRIPITOMLJAVANJU BILJAKA divlje nezavisno od ljudskog djelovanja

(D. Applegate, CAL)
Prazni modeli grafikona kontinuuma:

korijenje

obraivane

pripitomljene zavisno od ljudskog djelovanja

1. Panja i sluanje

7. Organizacija

7.2.11. Matrice

Matrice ili tabele su popularan format za organizovanje informacija. U okviru ove strategije, glavne teme se navode u naslovima kolona (ili redova). Atributi opisani za svaku stavku mogu ali ne moraju biti navedeni u naslovima redova (ili kolona). Posebni detalji se ispisuju u poljima nastalim presjekom kolona i redova; mogu se dodati linije razdvajanja. Opta matrica (sa linijama) :
STAVKA 1 Atribut 1 Atribut 2 Atribut 3 Atribut 4 STAVKA 2 STAVKA 3

227

Primjeri popunjenih matrica iz istorije dati su nie. U prvoj su upotrebljene linije i atributi, dok ih u drugoj nema.

ANTIKE CIVILIZACIJE

1. Panja i sluanje

Bliski istok Monumentalna arhitektura Pismo Politike voe Navodnjavanje zigurati

Egipat piramide hramovi hijeroglifi koptsko vjerske

Peru piramide terase nijedno vjerske

klinasto sekularne

kanali

aduf

kanali

7. Organizacija

(D. Applegate, CAL)

ANTIKE VLADAVINE
ATINA
Demokratija Svetost polisa interes itave grupe nasuprot pojedinanom interesu Odluke donoene po principu volje veine slobodnih mukih graana Takoe i tiranin / vladar Nema procesa naturalizacije Grad-drava Republika Rimski senat i narod - suverenitet je poivao u narodu a ne u bilo kom obliku vladavine Odluke donoene po principu narodnih skuptina (izraavaju volju) Senat (stvarna vlast) Bogati vladali kroz senat (oligarhija) Kako su osvajali teritorije, pokorenim mukim iteljima davano pravo graana Carstvo

RIM

(E. Granitsas, CAL)

228

Prazan model matrice:

1. Panja i sluanje

7.2.12. Mape u obliku riblje kosti

Tehnika riblje kosti je osmiljena da prikae uzrone interakcije nekog sloenog dogaaja (npr. oruanog sukoba) ili sloene pojave (npr. tekstonskih ploa). Ona opisuje glavnu ideju kroz sledeih est pitanja: Ko je bio ukljuen? ta se desilo? Kada se dogodilo? Gde se dogodilo? Kako se dogodilo? Zato se dogodilo? Jedna od prednosti tehnike riblje kosti jeste to pomae studentima da kodiraju informacije na nain koji pospjeuje njihovu sposobnost odgovaranja na esejska pitanja. Korisna je strategija za kurseve istorije. Kao to je ispod prikazano, mapa riblja kost je postavljena poput ribljeg skeleta. Kima mape predstavlja glavnu ideju ili pojam. Kosti mape predstavljaju est pitanja o glavnoj ideji. Propratne informacije za svako od est pitanja napisane su pored svake od kostiju.

7. Organizacija

Ko detalj detalj

detalj

Uradio ta

detalj detalj detalj

Kada detalj detalj

detalj

detalj Gdje Kako

detalj Zato

detalj

Primjer popunjene mape riblja kost :

PE

AT E

nakon igre kod kue nakon zabava etvrtkom UENIK

sjedi pozadi mnogo studenata velika prostorija OMETA sa drugovima

AT I

ED

2. godina nije mu glavni predmet ostali se smiju nastavnik ignorie

nezreo
N
EU TI

ne voli predmet

sa samim sobom
A

H R AB

AZ
G O V

R EN

229

Prazan model mape u obliku riblje kosti je dat nie.

1. Panja i sluanje

7.2.13. Paukove mape

7. Organizacija

Paukove mape se koriste za opisivanje cetralne ideje pomou tri kljuna okvirna pitanja: ta je centralna ideja? Koji su njeni atributi? Koje su njene funkcije? Jedna od prednosti paukovih mapa jeste ta to pomau studentima da naprave asocijacije i uvide odnose izmeu centralnih pojmova, glavnih ideja i propratnih detalja. Informacija vezane za raznovrsne teme mogu biti organizovane pomou paukovih mapa: Predmeti minerali elije Afrika atomi centralni procesor Procesi mejoza metamorfizam radioaktivno propadanje Pojmovi altruizam evolucija operantno uslovljavanje ponuda i potranja Predlozi s potkrepljenjem kontrola naoruanja nije neophodna pacijenti oboleli od AIDS-a bi trebalo da koriste eksperimentalne lijekove abortus bi trebalo da ostane legalan Kao to je prikazano, paukove mape imaju tri sastavna dela. Glavna tema ili pojam su smeteni u krugu u centru strane ili kartice; on predstavlja telo pauka. Paukove noge predstavljaju glavne ideje vezane za centralnu temu ili pojam. Propratni detalji se smetaju na kratke crtice koje polaze od linija na kojima su glavne ideje.

230

EMA

Primjeri popunjenih paukovih mapa za sociologiju, dramu, geologiju, istoriju i biologiju:

G LA

JA detalj D detalj A N V detalj

I E

1. Panja i sluanje

7. Organizacija
LE
DEVIJACIJA nasilje imovina bez rtava I administrativni svingeri prostitucija

ST

IS NO ST

alkoholozam narkotici

AV

(D. Applegate, CAL)

EN TA L

NA

BO

neuroze

psihoze

S AL

NA

KR

L NA MI

231

rukopis

plan scenario

1. Panja i sluanje

TA SE IZVODI

POZORITEI

PUBLIKA muzika svjetlo

(D. Applegate, CAL)

IZVODJENJE gluma scenografija kostimi

7. Organizacija

crvene
BO

bijela crne ruiasta

JA
E UG PR

MINERALI ispod 3 taman

AJ

3 do 5
SJ

staklast

preko 5

NA TI RS V

232

erke PORODICA sanitarni sistem asovnik s kalendarom maina za kopiranje PRONALAZA THOMAS JEFFERSON VIRGINIA PREDSJEDNIK
(Roe, Stoodt, and Burns, 1987. p. 121)

PISAC

pisma dnevnici Ustav

1. Panja i sluanje

dravni voa

Kabinet

EVOLUCIONI PROCESI izmeu populacija

N

SE LE

nasumino unutar malih populacija

normalizujua

KC

IJ A

diskreciona

7. Organizacija

JE

MI JE

KR

diversifikujua

ET

Prazan model paukove mree:

N
E

3 do 5 hromozomska

(D. Applegate, CAL)

JA CI TA MU

233

7.2.14. Mapa rijei-uzorka (POJMOVNA MAPA, SEMANTIKA MAPA)

1. Panja i sluanje
Mape rijei-uzorka, poznate i kao pojmovne mape ili semantike mape, pomau u organizovanju novih pojmova i njihovih odlika. One rezimiraju odlike neke stavke i pruaju primjere za nju. Mape rijeiuzorka mogu se koristiti za organizovanje informacija o ljudima, mjestima ili idejama. Jedna od prednosti mapi rijei-uzorka je ta to pomau studentima da poveu sutinske odlike i primjere za vanije i manje vane pojmove. Ove mape takoe pomau u organizovanju informacija za odgovaranje na pitanja u objektivnim testovima i esejima. Postoje etiri dela mape rijei-uzorka. Termin ili pojam se smjeta u polje u sredini strane ili kartice. Neposredno iznad njega je jo jedno polje gde se ispisuje glavna kategorija kojoj ono pripada. Ovo polje bi trebalo da odgovara na pitanje ta je to?. Desno od termina ili pojma je niz polja koje ukazuju na njegove sutinske odlike. Ova polja odgovaraju na pitanje Kakvo je to?. Ispod termina ili pojma je niz polja koja pruaju primjere za dotini pojam.

ta je to? Kakvo je to?

7. Organizacija

POJAM

Primjeri
Primjeri popunjenih mapa rijei-uzorka za sociologiju, hemiju i istoriju/zapadnu civilizaciju:
ta je to? tip drutva Kakvo je to? specijalizacija racionalnost individualnost impersonalnost

GESELLSCHAFT

Amerika Primjeri?

Velika Britanija (D. Applegate, CAL)

234

Odlike

KISELINA

eludac

boji u crveno lakmus papir joni vodonika kiselina + baza = so

(Walker, 1989, str. 133)

1. Panja i sluanje

ta je to? grka kultura Kakvo je to? harmonija

KLASINI PERIOD

ravnotea red

skulptura Primjeri?

epska knjievnost (C. Krause, CAL) (C. Krause, CAL)

Prazan model mape rijei-uzorka:

Odlike

jednostavnost

7. Organizacija

235

7.2.15. Grafikon miljenja

1. Panja i sluanje
Grafikon miljenja je matrica redova i kolona za organizovanje neijih ideja o nekom dogaaju, pojmu ili osobi (npr. teoriji evolucije, Ruzveltu i velikoj depresiji). Grafikoni miljenja se ne koriste samo za organizovanje informacija; oni pomau u razvijanju vjetina kritikog miljenja i logiko konstruisanje ubjedljivog argumenta. Iz tih razloga naroito su korisne u pripremi za ispite sa esejima u kojima se trai tumaenje. Prva kolona grafikona miljenja sadri oblasti u kojima e glavna tema biti ocjenjena. Druga kolona navodi pojedinevo miljenje o glavnoj temi u odnosu na svaku od oblasti. Trea kolona rezimira informacije koje potkrepljuju miljenje. Kolone i redovi mogu biti iroki i dugaki onoliko koliko je potrebno. Korisno je napisati naslov za grafikon. Ovde je prikazan opti format grafikona miljenja.
EVOLUIRANE OBLASTI MILJENJE POTKREPLJENJE

7. Organizacija

Navedeni su primjeri popunjenih grafikona miljenja za politike nauke i odnose s javnou:

SKORANJA AMERIKA SPOLJNA POLITIKA

POLITIKA Slanje trupa u jugoistonu Aziju (1960-1970) Priznavanje komunistike Kine Vazduni napadi u bivoj Jugoslaviji Humanitarna pomo u Somaliji Vojno prisustvo na Bliskom istoku MILJENJE protiv POTKREPLJENJE - bez prethodnog plana - nevjerovatni ljudski gubici - pozitivni efekat na ameriku ekonomiju - nema vitalnih amerikih bezbijednosnih interesa - pomo ljudima - nedostatak meunarodne podrke

za

protiv

za

protiv

236

EVALUACIJA ZAPOSLENIH
Ocjena komunikacione vjetine liderstvo 3/5 Razlozi - treba da bude strpljiv sa klijentima - Douglass izvjetaj - predsjedavajui odbora
- u skladu sa vrijednostima kompanije . volonterski rad

1. Panja i sluanje

5/5

line vrijednosti

4/5

posveenost

4/5

- spreman da preuzme dodatne obaveze - prethodni rad u PR odsjeku

7. Organizacija

iskustvo

5/5

Prazan model grafikona miljenja :

237

7.2.16. Frajerov model (Frayer)

1. Panja i sluanje
Frajerov model je organizacija od etiri polja koje rezimira sutinske odlike centralne ideje, obino nekog predmeta, ili procesa, i daje primjere za nju. Jedna od prednosti Frajerovog modela je ta to daje odlike i primjere ideje, kao i one odlike i primjere koji se na nju ne odnose, to pomae studentima da poveu informacije za postojee znanje. Ovo pomae u ispravnom ocjenjivanju i odgovarajnju na pitanja u objektivnim testovima kao to su pitanja viestrukog izbora i tano-netano. Gornji red Frajerovog kvadrata je namenjen za odlike centralne ideje, a donji red je za primjere. Desna kolona je za odlike i primjere koji ilustruju centralnu ideju, a lijeva kolona je za odlike i primjere koji ne ilustruju centralnu ideju. Frajerov model se postavlja na sljedei nain.

Odlike +

Odlike -

7. Organizacija
TEMA

+ Primjeri

Primjeri

Popunjen Frajerov kvadrat za biologiju:

OSNOVNE ODLIKE - stvara pokriveno sjeme - stvara cvjetove - stvara plodove NISU ODLIKE - broj cvjetova - broj sjemena - vrsta ploda

PRIMJERI - graak - trava - rue - javor

ANGIOSPERME NISU PRIMJERI - bor - kedar - mahovina - paprat

238

Prazan model Frajerovog kvadrata:

1. Panja i sluanje

7. Organizacija

7.2.17. Fle karte (POJMOVNE KARTE)

Organizacija uparenih informacija se postie primjenom fle karti. Jedna informacija je zapisana na prednjoj strani kartice, a sa njom povezana informacija se zapisuje na zadnjoj strani. U skladu s tim, jedna strana kartice se koristi kao nagovetaj za pamenje informacije sa druge strane. Fle karte se jo nazivaju i pojmovne karte ili indeksne karte. Fle karte su svestrana strategija i mogu se koristiti za bilo koji predmet prouavanja. Dobra su strategija za pamenje uparenih informacija kao to su rijei i definicije, dogaaji i datumi, ljudi i njihova ostvarenja, engleske rei i prevodi na stranim jezicima, i formule i simboli. Ova strategija se moe uspeno kombinovati sa memorijskim strategijama kao to su vizuelna elaboracija, vizuelno asociranje. Fle karte pomau u pripremi i za objektivne i za subjektivne testove. Ovaj metod je slian strategiji spiskova nizanih pojmova, osim to su svi termini navedeni na zasebnim kartama, a ne na jednom listu papira. U poreenju sa metodom spiskova nizanih pojmova, pojmovne karte su lake za manipulaciju, ali zauzimaju vie mjesta. Predlozi za upotrebu pojmovnih kartica. Napiite termin ili pojam na jednoj strani kartice veliine 7 x 12. Studenti bi trebalo da koriste i vizuelnu sliku ili simbol na prednjoj strani karte kako bi pomogli asociranje i da bi podstakli pamenje. Napiite definiciju ili opis termina ili pojma na drugoj strani karte. injenini podaci stavljeni na pozadinu indeksnih karti trebalo bi da budu kratki i neposredni. Podue definicije i objanjenja oteavaju asociranje novih informacija sa starim. Ako je mogue, dodajte primjer termina uz definiciju na pozadini karte. Vjebajte odreivanje definicije ili opisa posmatrnajem termina na karticama i ponavljanjem.

239

Osnovni format fle karti za termine, ljude, datume ili vremenske periode i spiskove:

1. Panja i sluanje

POJAM

definicija primjeri

prednja strana

zadnja strana

IME OSOBE
7. Organizacija

doprinosi koje je osoba ostvarila

prednja strana

zadnja strana

DATUM ILI VREMENSKI PERIOD

prednja strana

dogaaji koji su se desili i zato su bili znaajni

zadnja strana

NASLOV SPISKA
prednja strana

1. prvi lan spiska 2. drugi lan spiska 3. trei lan spiska 4. etvrti lan spiska zadnja strana

240

Primjeri popunjenih fle karti :

bilo kakvo apstraktno objanjenje ili prikaz neke pojave

POJAM

(pr.) teorija relativnosti (pr.) teorija socijalne ocjene zadnja strana teorija modifikovanog porekla ideja prirodne selekcije O porijeklu vrsta rad na Galapagoskim ostrvima Porijeklo ovjeka zadnja strana poeci pripitomljavanja i proizvodnje hrane prvi gradovi brz rast stanovnitva razvoj metalurgije 10 000 do 8 000 p.n.e. (stari svijet) zadnja strana 1. panja 2. potreba (problem) 3. zadovoljenje (rjeenje) 4. vizualizacija 5. akcija zadnja strana (D. Applegate, CAL)

1. Panja i sluanje

prednja strana

ARLS DARVIN

prednja strana

7. Organizacija

NEOLETSKI PERIOD

prednja strana

MONROOV MOTIVISANI NIZ

prednja strana

241

Prazni modeli fle karti:

1. Panja i sluanje

prednja strana

zadnja strana

7. Organizacija

prednja strana

zadnja strana

prednja strana

zadnja strana

prednja strana

zadnja strana

Strategija spiska nizanih pojmova usmerena je ka vjetinama organizovanja i memorisanja informacija. Spiskovi nizanih pojmova, koji se ponekad nazivaju rijeniki spiskovi na podeljenoj stranici, svestrana su strategija i mogu se koristiti za bilo koji predmet prouavanja. Spiskovi nizanih pojmova su slini strategiji fle karti, osim to su svi termini navedeni na jednom listu papira, a ne na zasebnim kartama. U poreenju sa metodom fle karti, spiskovi nizanih pojmova su saetiji oblici informacija, ali se njima tee manipulie. Spiskovi se mogu koristiti za samotestiranje prekrivajui jednu ili drugu kolonu. Uputstva za upotrebu spiskova nizanih pojmova: Podelite list papira na dve kolone. U levoj koloni, zabeleite termine (ili imena, datume i naslove spiskova) vezane za neku temu.

7.2.18. Spiskovi nizanih pojmova

242

Definicije (ili doprinosi, dogaaji i elementi spiska) biljee se u desnoj koloni neposredno nasuprot terminu. Stavite srodne termine ili pojmove na isti list papira i obiljeite temu na vrhu strane. Na primjer, papiri se mogu urediti prema glavnim idejama ili po poglavljima. ifrirajte pomou boja svaki list papira prema predmetima kurseva radi lakeg prisjeanja. Opti format za spiskove nizanih pojmova:
TEMA ILI PREDMET pojam pojam pojam pojam pojam osoba osoba osoba datum datum definicija definicija definicija definicija definicija doprinosi doprinosi doprinosi znaaj znaaj

1. Panja i sluanje

7. Organizacija

Primjer popunjenog spiska nizanih pojmova za termine i osobe iz antropologije:

PRIMITIVNI PRIVREDNI SISTEMI

opti reciprocitet balansirani reciprocitet distribucija razmjena robe i usluga bez oekivane trenutne i jednake nadoknade razmjena robe i usluga uz oekivanu trenutnu i jednaku naknadu kada se simboline reprezentacije resursa razmjenjuju umjesto samih roba i usluga

trini sistem

distribucioni sistem zasnovan na novcu

redistribucija potlatch

robu i usluge sakuplja i isplauje jedna centralna organizacija velikoprodajni sistem redistribucije koji obuhvata periodino unitavanje robe na svetkovinama (pr. Kwakiuti na sjeverozapadnoj obali) privreda stanovnika ostrva Trobriand privreda ipiba i Perua

Mallnowski H. Hoffman

(D. Applegate, CAL)

243

 Primjer popunjenog spiska nizanih pojmova za geografiju. Ovaj primjer obuhvata vizuelnu elaboraciju koja treba da pomogne pamenju.

1. Panja i sluanje

GLAVNI GRADOVI JUNE AMERIKE Peru Lima nacrtaj zrno peruanskog pasulja

Kolumbija Bogota nacrtaj luk i kozu Ekvador Kito

7. Organizacija

nacrtaj klju i kamion za vuu

Venecuela Karakas

nacrtaj automobil

(D. Applegate, CAL)

Prazan model spiska nizanih pojmova:

244

1. Panja i sluanje

8.Postavljanje pitanja/ presliavanje

245

1. Panja i sluanje

246

8.1. Uvodne informacije o ispitivanju

Ispitivake vjetine odnose se na sposobnost da se formuliu pitanja o situacijama, predmetima, pojmovima i idejama, kao i odgovara na njih. Pitanja mogu poticati od same osobe ili od drugih ljudi. Postoje dva nivoa pitanja: pitanja niskog nivoa i pitanja visokog nivoa. Ona prva se odnose na pitanja za koje je potrebno prisjetiti se podataka zabeleenih u memoriji. Pitanja niskog nivoa funkcioniu na nivou znanja, crpei iz baze znanja koju osoba posjeduje o nekoj temi. Druga vrsta obuhvata pitanja koja zahtevaju od osobe da obradi informacije, a ne da ih se prosto prisjeti. Pitanja visokog nivoa ukljuuju sposobnost razumjevanja, primjene, analiziranja, sinteze i evalucije informacija. Pitanja visokog nivoa mogu se dalje podeliti na dve grupe: opisivanje i poreenje. Opisna pitanja zahtevaju od osobe da posmatra i opie neki predmet pomou ilustracija, demonstracija, mapa, grafikona ili tabela. Primjeri opisnih pitanja su ta primeujete ovde? i Opiite predmet ispred sebe. Poredbena pitanja zahtjevaju da osoba ispita dva ili vie predmeta ili ideja i pomou tvrdnji ili ilustracija odredi njihove slinosti i razlike. To su vrlo djelotvorna pitanja visokog nivoa budui da podstiu studente da obrade inforamciju na razliite naine. Primjeri poredbenih pitanja su Koje su slinosti i razlike izmeu ova dva predmeta? i Uporedite i napravite razliku izmeu ova dva predmeta. Pitanja se takoe mogu grupisati i prema broju odgovora do kojih dovode. Neka pitanja su konvergentna, to znai da postoji samo jedan taan odgovor. Konvergentna pitanja se ponekad nazivaju objektivna pitanja. Primjer konvergentnog pitanja je Koje godine su SAD ule u koreanski rat? Divergentna pitanja, sa druge strane, imaju vie od jednog prikladnog odgovora. Mogu se oznaiti i kao subjektivna pitanja. ta je izazvalo Drugi svetski rat? je primjer divergentnog pitanja. Svrhe ispitivakih strategija Ispitivake strategije su korisne predavaima za uspeno planiranje aktivnosti na asu, za osmiljavanje domaih zadataka i za pisanje ispita. Strategije pomau predavaima da uklope svoje ciljeve u zadatku sa stvarnim komponentama zadatka. Ostale funkcije ispitivakih strategija su sledee: da motiviu i zainteresuju da rano otkriju pogreno razumjevanje materije da evaluiraju da vode miljenje da disciplinuju, upravljaju ili kontroliu da podstaknu uee pasivnih studenata da prikau jae i slabe strane da razumiju kako studenti oformljuju pojmove da pomognu studentima da stvore naviku razmiljanja da steknu uvid u interesovanja studenata da poveaju studentsku inicijativu da postavljaju pitanja da pomognu studentima da naue da oforme znaenje da pomognu studentima da postave realistina oekivanja da sumiraju podatke da poveu pojmove da obezbede povratnu informaciju od studenata da prue nagovjetaje ta treba sluati

1. Panja i sluanje

8. Postavljanje pitanja/presliavanje

Prema Keriju (Kerry, 1982), predava postavi oko 1000 pitanja nedeljno. Kojim svrhima slue ova pitanja? da odrede ta studenti znaju a ta ne znaju da razviju vetine kritikog i kreativnog miljenja da prue pregled materijala i sadraja da pripreme studente za ono to treba nauiti da provjere razumjevanje ili nivo shvatanja da privuku panju studenata da vjebaju vjetine doivotnog uenja da uenje postane zabavno da ukljue studente u diskusiju da naue studente da postavljaju pitanja

247

1. Panja i sluanje

Za studente, ispitivake strategije pomau u kategorizaciji i predvidjanju ispitnih pitanja, to omoguava uspjeniju pripremu. Ove strategije su korisne i za studijske grupe jer usmeravaju trud i omoguavaju lanovima da testiraju jedni druge. One poboljavaju studentima sposobnost da razjasne, reorganizuju i tano objasne nove informacije. Ispitivanje takoe pomae u samoprocjeni i samostalnom praenju napretka. Prednosti ispitivakih strategija Pitanja i tehnike ispitivanja utiu na dostignua studenata, njihove stavove i vjetine miljenja. Nivo pitanja tei da dobije slian nivo odgovora. Uspenost se moe poboljati ako visoke nivoe pitanja prate tehnike vremenske pauze, preusmeravanja i istraivanja. Jedna od prednosti ispitivakih strategija je to to su fleksibilne i iroko primenljive. Mogu se skrojiti tako da odgovaraju potrebama razliitih predmeta, raznih tipova informacija i razliitim nivoima strunosti. Ispitivake strategije mogu koristiti i predavai i studenti. Studenti mogu koristiti ove strategije uz pomo fasilitatora ili mogu samostalno da razvijaju vetine.

8.2. Specifine ispitivake strategije

8. Postavljanje pitanja/presliavanje Nekoliko ispitivakih strategija za profesionalce i studente razmotrene su na ovoj strani.

8.2.1. Uzajamno ispitivanje

Studentovo uzajamno ispitivanje odnosi se na interaktivni verbalni dijalog koji prvobitno poinje pod vostvom fasilitatora ali se razvija u dijalog samoureen od strane samog uenika. Fasilitator moe biti predava,mentor ili drugi student. Proces uzajamnog ispitivanja moe se podeliti na etiri komponente. Prva obuhvata sumiranje informacija. Zatim sledi razjanjavanje informacija. Trea komponenta je stvaranje pitanja na osnovu informacija. Predvianje tokom verbalne interakcije izmeu fasilitatora i studenta je etvrta komponenta. Studentova verbalizacija, samostalna ili uz pomo fasilitatora, podstie obnavljanje, reorganizaciju i razjanjavanje novog materijala. Postavljanje pitanja ohrabruje usmeno uvjebavanje i ponovno osmiljavanje novog materijala. Ove oblike studenti usvoje tokom vremena te tako mogu da se ispituju bez fasilitatora. Studije ukazuju da uzajamno ispitivanje ohrabruje studente da daju odgovore visokog nivoa razraenosti i smanjuje broj odgovora niskog nivoa elaboracije (King, 1990). Veb (Webb, 1989) je otkrio da kada su studenti obuavani za stvaranje odgovora, uzajamno ispitivanje poveava razumevanje novog materijala. Uzajamno ispitivanje meu studentima prua kontekst koji vodi studente u izgraivanje ideja zasnovanih na znanju koje su tane i dobro razraene. Palinscar i Brown (1984) su utvrdili da voeno ispitivanje podstie objanjenja i elaborirane odgovore meu studentima i da oni postepeno tokom vremena u izvoenju postaju sve sliniji fasilitatoru-modelu.

8.2.2. Pitanja za poveavanje razumevanja

Sljedei uzorci pitanja koncentriu se na vjetine miljenja i cilj im je da poveaju studentovo razumjevanje informacija. Pitanja su podeljena prema kognitivnoj vjetini ka kojoj su usmjerena (Dr. Judy Van Voorhis, Education Department, Muskingum College).

248

Posmatranje i prisjeanje ta ste primjetili/primjeujete u vezi s ovim _____ ? ta ste osjetili/uli/vidjeli/omirisali _____ ? ta pamtite o ____ ? ta ste otkrili o _____ ? Kako ste _____ ? Odnosi, rezimiranje, organizovanje i prepriavanje Recite mi svojim rijeima kako _____ ? Kako bi se to jo moglo rei/objasniti/iskazati? Po emu se razlikuju/su slini? ta mislite da ide zajedno? Zato mislite da ide zajedno? Zato se ostalo ne uklapa? ta se dogodilo da izazove _____ ? Koji su dogaaji doveli/ta je dovelo do _____ ? Koji su po vaem miljenju razlozi/uzroci za _____ ? Koje osjeanje je po vaem miljenju navelo _____ da se ponaa onako kako se ponjeo/-la? Da se _____ promjenilo, ta mislite da bi se desilo/da se ne bi desilo? Zato mislite da bi se to desilo? Zato mislite da se ne bi desilo? ta mislite da se desilo pre toga/jue/ranije/kada _____ ? Sudei prema naslovu/slici, ta mislite da e se desiti?

1. Panja i sluanje

Predvianje, zakljuivanje i oekivanje

8. Postavljanje pitanja/presliavanje

8.2.3. Misaono ispitivanje

Svrha misaionih pitanja je da podstaknu studente da paljivo razmisle o materijalu i da obrade informacije na nov nain. Slijede primjeri misaonih pitanja, preuzeti of Kinga (1992). ta je glavna ideja _____ ? Kako _____ utie na _____ ? Koje je znaenje _____ ? ta bi jo bilo primjer za _____ ? Objasnite zato _____ ? Objasnite kako _____ ? Koji se zakljuci mogu izvesti iz _____ ? Koja je razlika izmeu _____ i _____ ? Po emu su _____ i _____ slini? Kako bih iskoristio _____ da _____ ? Koje su prednosti i mane _____ ? ta je najbolji _____ i zato? Ova ideja je vana zato to _____ .

249

8.3. Razvijanje ispitivakih vetina, nivoi ispitivanja: Veba

8.3.1. Razvijanje ispitivakih vetina
1. Panja i sluanje
Predlozi za razvijanje boljih ispitivakih vjetina. Govorite manje ali pitajte vie. Analizirajte svoja pitanja. Koristite vie divergentnih pitanja. Smanjite broj pitanja na koja se moe odgovoriti samo sa da ili ne. Postavljajte vie pitanja kako biste otkrili viestruke talente. Ne zaustavljajte diskusiju tanim odgovorom. Poveajte vremensku pauzu izmeu postavljanja pitanja i odgovaranja na njih na barem pet sekundi. Vodite vie diskusija uenik-na-uenika koarkakog tipa. Pruite dobro vrijeme za predah. Izbegavajte postavljanje viestrukih pitanja. Razvijte osjetljive tehnike sluanja. Razvijte vrijeme utanja. Postavljajte pitanja koja su u skladu sa razvojnim nivoom. Dajte direktna uputstva pomou zanimljivog materijala. Modelujte dobre ispitivake vjetine. Stvorite atmosferu povjerenja i ohrabrujte pitanja. Ukljuite uenika itanja kasnije u predavanje, kviz ili zadatke. Neka vai odgovori budu ohrabrujui. Pomozite djeci da poboljaju svoje ispitivake vjetine.

8. Postavljanje pitanja/presliavanje

8.3.2. Nivoi ispitivanja: Vjeba

Razliiti nivoi pitanja usmjereni su ka razliitim kognitivnim sposobnostima, ukljuujui znanje, razumevanje, primjenu, analizu, sintezu i evaluaciju. Sljedea vjeba, koju je razvila Margaret Farguhar (Grosset & Dunlap, New York), a sumirala Dr Dudi Van Voris (Dr Judy Van Voorhis,Education Department, Muskingum College), primenjuje ove nivoe ispitivanja na dobro poznatu priu za djecu. Pria: Zlatokosa i tri medveda Zlatokosa je zalutala u kuu tri medvjeda. Okusila je njihovu kau i otkrila da je jedna inija suvie vrua, druga suvie hladna a trea ba kako treba. Zatim je isprobala krevete medvjeda, i otkrila da je jedan krevet suvie tvrd, drugi suvie mek, a trei ba kako treba. Zaspala je u medvjedievom krevetu, koji je ba kako treba. Kada su se medvjedi vratili, otkrili su da je neko jeo njihovu kau, sjedio u njihovim stolicama i spavao u njihovim krevetima. Zatekli su Zlatokosu u krevetu koji je ba kako treba i ona je pobegla. Pitanja Nivo 1: Znanje o Nabrojite likove u prii. o ta su medvjedi jeli? o Gde je bila Zlatokosa kada su je medvjedi pronali?

250

Nivo 2: Razumjevanje o Prepriajte dogaaje iz prie svojim reima. o Zato se Zlatokosa uplaila medvjeda? o Zato je Zlatokosa spavala u Medvjedievom krevetu?

Nivo 3: Primjena o Ispriajte ta bi se moglo dogoditi da ste vi bili Zlatokosa. o Ispriajte priu iz ugla Medvjedia. o Neka vam podaci iz prie pomognu da napravite model kue medvjeda.

1. Panja i sluanje

Nivo 4: Analiza o Uporedite Zlatokosino iskustvo sa Crvenkapinim. o Odredite dijelove prie koji bi se vama mogli desiti. o Napravite spisak dogaaja iz prie koji ukazuju da je u pitanju bajka.

Nivo 5: Sinteza o Kombinujte crtanje i glumu da napravite nov zavretak prie. o Pretpostavimo da je Zlatokosa pronala kuu tri rakuna. ta bi se moglo desiti? o ta bi se moglo desiti da je Zlatokosa povela drugaricu u kuu tri medveda?

Nivo 6: Evaluacija o Ocijenite da li je Zlatokosa donjela ispravnu odluku kada je pobjegla od medvjeda. Objasnite. o Zamislimo da je Zlatokosa na suenju pod optubom da je provalila i ula na tui posjed. Odluite da li je kriva ili ne. Objasnite svoju odluku. o Ocijenite ponaanje Zlatokose kao gosta u kui medvjeda.

8. Postavljanje pitanja/presliavanje

251

1. Panja i sluanje

8. Postavljanje pitanja/presliavanje

252

1. Panja i sluanje

9.Govorne komunikacione strategije

253

1. Panja i sluanje

254

9.1. Strategije za prvi govor i improvizovane govore

Strategije za prvi govor
Bilo da je u pitanju predavanje iz retorike, neko drugo predavanje ili drutveni kontekst, iskustvo prvog govora moe biti uznemirujue. Izbjegnite nervozu pratei neke od opisanih strategija. Ovaj odjeljak obuhvata predgovorne strategije i savjete za prezentovanje (K. Buchanan, A. Mueser, CAL). Predgovorne strategije Vremensko ogranienje Uzmite u obzir vremenska ogranienja data za govor. Predavai zaista oduzimaju poene ukoliko govorite krae ili due od propisanog vremena. Na poslovnim sastancima, obino se striktno dre vremenskih ogranienja. U manje zvaninim prilikama uobiajeno se smatra prikladnim govoriti samo koliko je za to odreeno. Stoga, kada pripremate govor vano je drati se vremenskog limita. Organizacija Organizujte informacije u skladu sa prihvatljivim modelima govora. Poput istraivakih radova, veina govora se dijeli na tri dijela: uvod, razradu i zakljuak. Uvod bi trebalo da obuhvata element za privlaenje panje, tezu i prikaz. Informacije u razradi se mogu urediti hronoloki, prostorno, prema temi, prema uzrono-posljedinom nizu, prema slijedu problem-rjeenje ili pomou Monroovog motivacionog niza. Zakljuci obino ukljuuju sumirani prikaz i zavrni iskaz. Koristite prelazne elemente izmeu svakog dijela. Uzmite u obzir sluaoce Informacije predstavljene u govoru trebalo bi uskladiti sa publikom. Razmotrite svrhu govora u odnosu na odlike slualaca. Analiza publike obuhvata demografsku analizu (uzrast, obrazovanje, pol, etniko porijeklo, prihod, itd.) kao i uzimanje u obzir vjerovanja, stavova, referentnih taaka i miljenja publike. Koristite vizualne alatke i pomoni materijal Sva vizuelna pomona sredstva bi trebalo da budu velika, jasna, u boji i relevantna. Ne stavljajte previe informacija na bilo koje vizuelno sredstvo. Pomoni materijali, kao to su statistike, svjedoanstva i primjeri, dodaju na vjerodostojnosti i odravaju zainteresovanost. Kada koristite pomone materijale, uvijek navedite originalni izvor informacije. Pripremite kartice Ako je dozvoljeno, pripremite kartice koje e posluiti kao podsjetnice tokom govora. Odtampajte informacije jasno i itljivo. Ne stavljajte previe informacija na jednu karticu jer biste se mogli zapetljati traei dokle ste stigli na kartici. Izbegavajte cijele reenice, osim za citate ili drugi pomoni materijal. Numeriite kartice kako biste mogli sauvati redosljed. Vjebajte, vjebajte, vjebajte Vjebajte govor koristei kartice (ako su dozvoljene) iznova i iznova. Radite zajedno sa drugim studentom i dajte jedan drugom povratne informacije. Vjebanje pred ogledalom je dobar nain da vidite kako iznosite svoju prezentaciju, ali ne treba to pretvoriti u glumu. Biljeite govor na video ili audio traku pri vjebanju. Budite sopstveni kritiar. Ako e se vizuelna sredstva koristiti tokom govora, obavezno vjebajte sa tom opremom. Vjeba gradi samopouzdanje, poboljava izvedbu i pomae nam da izbjegnemo itanje govora.

1. Panja i sluanje

9. Govorne komunikacione strategije

Savjeti za dranje govora i prezentovanje

Dranje Ustanite, govorite jasno i glasno, a kad zavrite, zautite. Budui da je govor tijela veoma vaan za uspostavljanje kredibiliteta, pravilno dranje je obavezno. Postarajte se da govorite glasno, polako i jasno. Kontakt oima Prelazite pogledom preko prostorije dok drite govor. Nemojte se usredsrediti na predavaa, sudiju ili pojedinanog studenta. Odravajte kontakt oima osim kada bacate pogled na svoje kartice.

255

Govor tijela Koristite se neverbalnim jezikom i gestovima tokom govora. Oni su djelotvorni u prenoenju stavova i emocija.

1. Panja i sluanje

Sreni zavreci Obino je neprikladno rei hvala vam na kraju govora. Improvizovani govori Poetni kao i napredni kursevi komunikacijskih vjetina esto zahtjevaju da studenti dre improvizovane govore. Jedan nain za njihovu pripremu jeste smisliti teme i vjebati unaprijed. Vjebanje improvizacije je najuspjenije kada studenti rade u parovima ili malim grupama, mada je mogue i da studenti koriste ovu strategiju samostalno (D. Applegate, CAL): Koraci u vjebanju improvizovanih govora Zahtjevi Otkrijte zahtjeve za improvizovani govor. Koliko vremena e biti dozvoljeno za pripremu govora? Koliko dug treba da bude govor? Da li su podsjetnici ili koncepti dozvoljeni? Da li se trai odreeni format (npr. motivisani niz, hronoloki, prostorni, itd.)? Odaberite temu Smislite temu za vjebanje govora, ili neka vam drugi student zada temu. Primjeri ideja za teme dati su u tabeli nakon ovog spiska. Takoe treba da razmotrite i tip govora koji treba odrati (npr. ubjedljiv, zabavan, informativan, itd.) i publiku. Pripremite govor Tokom dodijeljenog vremena, pripremite govor. Koristite topericu ili sat da biste pratili vrijeme. Napiite govor u obliku koncepta ili na karticama. Prijedlozi za pripremu govora su sljedei: Ponite sa razradom. Pokuajte da upotrebite barem tri glavne ideje u razradi. Napiite uvod i zakljuak nakon razrade. Obavezno obuhvatite sve neophodne dijelove govora. Dijelovi e zavisiti od organizacionog formata koji ste upotrijebili. Na primjer, opti govori obino imaju etiri dijela: privlaenje panje, tezu, razradu i zakljuak/sumirani prikaz. Koristite mnemonike metode da budete sigurni da ste obuhvatili sva etiri dijela. Ne zapisujte cijele reenice jer to oduzima previe vremena. Koristite kljune rijei i kratke reenice umjesto toga. Ako podsjetnici ili koncepti nisu dozvoljeni za vrijeme govora, ostavite minute pripremnog vremena da pregledate govor. Usredsredite se na kljune rijei koje e se lako zapamtiti. Koristite mnemonike elemente, vizualno asociranje ili neku drugu potrebnu memorijsku strategiju. Odrite govor Odrite govor u za to odreenom vremenu. Koristite topericu ili sat da pazite na vrijeme. Ako radite sami, odrite govor ispred ogledala da biste stekli uvid u svoj stil prezentovanja, kontakt oima i gestove. Mogli biste da snimite govor i kasnije posluate audio traku kako biste stekli uvid u ton glasa, gramatiku i brzinu. Ako radite sa jo jednim studentom ili studentima, zamolite ih da vam daju povratne informacije o svemu tome kao i o sadraju i organizaciji govora. Zapamtite, kritike bi trebalo da budu konstruktivne! Ponovite itav proces Odaberite drugu temu i ponovite proces. to vie budete vjebali pisanje i dranje improvizovanih govora, to ete biti manje nervozni i imati vie uspjeha. Ako radite sa drugim studentom na smjenu predstavljajte i kritikujte govore. Velike su anse da ete mnogo toga nauiti gledajui i sluajui tue govore kao i radei na sopstvenim.

9. Govorne komunikacione strategije

256

PRIMJERI TEMA ZA INFORMATIVNE IMPROVIZOVANE GOVORE TEMA kakav je ivot na fakultetu va omiljeni praznik ili obiaj va rodni grad va glavni predmet vae preduzee ili odsjek znamenitost, grad, park, itd. vaa omiljena knjiga ili film ono to vas najvie iritira najbolji kuni ljubimac savrena kua PUBLIKA grupa srednjokolskih maturanata grupa stranih studenata na razmjeni grupa vaih kolega na jednom od predavanja grupa uenika osnovne kole novi pripravnici ili zaposleni grupa turista grupa prijatelja grupa prijatelja grupa studenata grupa prijatelja

1. Panja i sluanje

PRIMERI TEMA ZA UBEDLJIVI IMPROVIZOVANI GOVOR TEMA pomozite nekom kolskom fondu uzmite odreeni predmet na X fakultetu ne pijte dok vozite registrujte se da glasate i glasajte podrite vannastavne sportske timove prestanite da puite i pijete budite u toku sa vjestima pridruite se klubu ili organizaciji PUBLIKA alumni grupa studenata grupa prijatelja grupa studenata grupa uenika brat/sestra ili prijatelj grupa uenika grupa studenata

9. Govorne komunikacione strategije

9.2. Umanjiti nervozu prije i za vrijeme govora

Strah od govora je uobiajen problem za one koji treba prvi put da govore kao i za veterane. Nervoza zbog nastupa u javnosti kree se od leptiria u stomaku i znojenja do gubitka pamenja i ozbiljne munine. Ovdje opisane strategije pomau u smanjenju takve nervoze (D. Applegate, K. Buchanan, A. Mueser, CAL; Ross 1995). Pogledati Ispitnu Aneksioznost Osejaj sadrunitva Sjetite se da je svako ranije bio u situaciji da dri govor i sjetite se da i ostali iz vae studentske grupe moraju to isto da urade prije ili kasnije. Ili, ovako to posmatrajte. Ako ima 25 studenata u grupi i svaki od njih odri po 5 govora, vi drite samo jedan od 125 govora koji e moi da se uju na asu! Odvlaenja panje Kako biste razbili tenziju neposredno pred govor i tokom njega, duhovito sebi odvlaite panju. Time ete skrenuti misli sa nervoze. Na primjer, zamislite da govorite gomili bundeva sa izdubljenim licem. Ili, zamislite da svi u publici sjede u donjem veu. Odvlaenje panje pomae smanjenju nervoze i ini publiku pristupanijom. Strategije oputanja Postoji vie strategija koje pomau oputanju pred javni govor. Uobiajena tehnika ukljuuje duboko disanje. Pristupi vezani za kontrolu miia, koji obuhvataju stezanje i oputanje razliitih miinih grupa progresivno, esto su efikasni sami po sebi ali se mogu kombinovati sa vizualizacijom prijatnih misli i iskustava. Sluanje umirujue muzike esto pomaa smirivanju nerava. Tehnike dubokog disanja i miine kontrole su naroito korisne zato to se mogu koristiti satima prije govora u osami ili diskretno samo par minuta prije samog dogaaja.

257

Objektivizacija ili racionalizacija Objektivizacija ili racionalizacija se odnosi na logiko objanjavanje neprijatnih fizikih posledica stresa izazvanog nervozom pred govor. Zamisao je da ako razumijete ta se deava fiziki kada osjeate nervozu, manje ete od nje strahovati. Na primjer, pokuajte da logiki sebi objasnite da su leptirii u stomaku fizika reakcija (poveana proizvodnja adrenalina usljed stresa ometa varenje i izaziva grenje stomaka) a ne emocionalna reakcija (biti smrtno preplaen). Izbjegavajte iracionalna, emocionalna objaenjenja stresa. Ponaajte se KAO DA Poznato i kao kognitivno restrukturisanje ili pozitivni razgovor sa samim sobom, ponaanje kao da se odnosi na namjerne pokuaje da va stav i slika o sebi budu pozitivniji tako to ete se ponaati kao da se zaista tako osjeate. Postoji nekoliko strategija za ponaanje kao da, od kojih se neke koriste prije a neke tokom govora. Zamjenite pozitivne iskaze negativnim u pokuaju da promjenite svoj stav i stanje uma. Drugim rijeima, ponaajte se kao da niste uplaeni, nervozni ili zabrinuti ak i ako to jeste. Na primjer, umjesto da kaete sebi Pozlie mi recite sebi Uspjeu (Ross, 1995:18). Isprobajte ovu strategiju prije nego to ete odrati govor. Zamislite sebe oputenog, srenog i uspjenog dok se pripremate da odrite govor. Kompenzacija obuhvata preusmjeravanje panje sa stresnog dranja govora na podnoljivije i prijatnije stvari ili aktivno ukljuivanje u neku drugu aktivnost. Tokom govora, koncentriite se na nepretea lica u publici ili gledajte u vrhove glava ljudi. Time uspjevate da odrite kontakt oima bez suvinog stresa.

1. Panja i sluanje

9. Govorne komunikacione strategije

Kanaliite suvinu tenziju Oslobodite suvinu energiju i tenziju prije govora kroz vjebanje ili upotrebu relaksacionih strategija. Dok ekate u prostoriji da odrite govor, isprobajte tehnike dubokog disanja, zijevanje ili blago podizanje ili pritiskanje stolice kako biste se oslobodili pritiska (Ross 1995). Odvojite vrijeme prije govora da uvjebate hod od stolice do podijuma ili pozornice. Disciplinujte sebe da privremeno uklonite strah iz vaeg uma i kocentriete se na zadatak koji je pred vama. Tokom govora, kanaliite suvinu tenziju tako to ete se pomjeriti korak ulijevo ili udesno nakon svakog odjeljka govora, tako to ete podii knjigu ili podsjetnicu kod svakog prelaska, koristiti i rukovati vizuelnim pomagalima, ili pomjeriti stopalo iza podijuma tako da se ne vidi. Kada koristite ove strategije tokom govora, precizan tajming je obavezan. Paljivo odaberite teme za govor Jedan od naina da se umanji stres jeste odabrati temu govora koja je zanimljiva vama ili o kojoj ve znate neto. Kada ste zainteresovani za svoj predmet, taj entuzijazam e se prenijeti u vaem glasu i izrazima lica. Pomozite svom pamenju Neto anksioznosti se javlja zato to se govornik plai da e zaboraviti govor. Pomozite svom pamenju upotrebom sljedeih strategija prije ili tokom govora. Prije govora, odaberite temu o kojoj ve neto znate, stvorite pozitivan stav o temi tako to ete je povezati sa stvarima koje poznajete i volite, ili organizujte podatke sistematino (hronoloki, prema temi, prostorno, itd.) tako da ih lake zapamtite. Ako drite govor ex tempore, izbjegavajte memorisanje govora rije po rije jer vas jedna zaboravljena rije moe potpuno izbaciti iz ritma. Umjesto toga, fokusirajte se na glavne ideje i kljune rijei. Napravite vizuelna pomagala koja e pomoi vaem pamenju. Stvaranje vizuelnih pomagala zahtjeva aktivno obraivanje informacija i pomae skladitenju informacija u dugoronoj memoriji. Korienje vizuelnih pomagala tokom govora daje nagovjetaje vaem pamenju i pomae vam da se prisjetite podataka.

258

Ako vam se pamenje izda tokom govora, ponovite posljednji red ili posljednji dio kog se sjeate kao smjernicu za nastavak. Ili ako ste blizu kraja, samo sumirajte kljune take i zavrite.

Realistino zamiljajte Budite to je mogue realistiniji kada pristupate govoru. Procjenite publiku realistino, uzimajui u obzir uzrast, obrazovanje, vjerovanja, stavove i druge demografske inioce. Postarajte se da potpuno razumjete zahtjeve i oekivanja zadatog govora; drugim rijeima, upoznajte publiku, fiziki i fizioloki kontekst, i mogue ometae panje. Procjenite svoju ulogu u komunikacijskom procesu. Priprema i vjebanje Anksioznost se esto javlja zato to je govornik nepripremljen ili nije prikladno uvjebao govor. Pripremite koncepte, podsjetnike i vizuelan pomagala dosta unaprijed. Obezbjedite dosta vremena da vjebate sa prijateljem, ispred ogledala, sa diktafonom ili kamerom. Kad god je to mogue, vjebajte u prostoriji u kojoj ete drati govor. Vjeba gradi samopouzdanje i pomae umanjenju stresa. Priprema i vjebanje su relativno laka rjeenja za problem anksioznosti pred govor sve to je potrebno je vrijeme i planiranje!

1. Panja i sluanje

9.3. Strategije organizovanja informacija za govor

Organizaciona sredstva prikladna za mnoge kurseve iz retorike i komunikacije obuhvataju flekarte, grafikone, matrice i organizatore sa slinostima-razlikama (D. Applegate, CAL). Fle-karte Fle-karte su korisne za organizovanje komunikacijskih pojmova i definicija, ljudi i doprinosa, i spiskova informacija. Primjeri su dati nie.
voa koji zadobija mo ubjedljivim argumentima koji podilaze emocijama i predrasudama

9. Govorne komunikacione strategije

demagog

prednja strana

zadnja strana * argumentovati dokazima logos, patos i etos

Aristotel

* toposi - situacija ili mjesta ubjeivanja zadnja strana statistike

prednja strana

Vrste pomonih dokaza

primjeri svjedoanstva zadnja strana

prednja strana

Grafikoni Procesualne informacije u govoru i komunikaciji se lako organizuju pomou grafikona, poput ovih dolje prikazanih za dijelove govora i Monroov motivisani niz organizovanja ubjedljivog govora.

259

DIJELOVI GOVORA privlaenje panje

MOTIVISANI NIZ panja

1. Panja i sluanje

teza

potreba

pregled

zadovoljenje

razrada vizualizacija rezime akcija zavrni iskaz

Organizatori sa slinostima-razlikama

(D. Applegate, CAL)

9. Govorne komunikacione strategije

Organizatori sa slinostima-razlikama, poput prikazanog Venovog dijagrama, sumiraju slinosti i razlike izmeu dva pojma, metodologije, teorije ili osobe.

TRADICIJE U ISTRAIVANJU KOMUNIKACIJE SAD

objektivno evrocentrino naglaava racionalnost fokus na pojedince fokus na dijelove

EVROPA
istorijsko kulturno kritiko uticaj marksizma

kvantitativno

nauno

Matrice Matrice su korisne za organizovanje informacija o ljudima ili teorijama u govoru i komunikaciji. Matrice vam pomau da uvidite odnos izmeu razliitih podataka.

260

9.4. Strategije itanja i pamenja za govor

Memorijske strategije
Mnemonike Spiskovi podataka su uobiajene komponente mnogih asova dranja govora i komunikacije. Jedan od naina da se spiskovi ifruju i vraaju u svijest je upotreba mnemonikih pomagala. Ako su lanovi spiska duge reenice i izrazi, pokuajte da svedete svaku od njih na kljunu rije/rijei koju ete koristiti u mnemonikom pomagalu. Uzmite prvo slovo svakog elementa sa spiska i napravite rije ili reenicu koja e vam sluiti za navoenje. Na primjer, tri tipa pomonih dokaza za govore su statistike, primjeri i svedoanstva. Oni se mogu zapamtiti koristei ovo mnemoniko sredstvo (D. Applegate, CAL): SPS Standardna Pomona Sredstva Statistike Primjeri Svjedoanstva Panja, Teza, Prikaz, Razrada, Sumirani prikaz, Zakljuni iskaz

1. Panja i sluanje

Da biste zapamtili est dijelova govora, koristite ovu reenicu za navoenje (D. Applegate, CAL): Vizuelno povezivanje Pojmovi, spiskovi i osobe mogu se zapamtiti tako to emo ih povezati sa slikama koje vezuju novu informaciju sa prethodnim znanjem. Na primjer, upotrijebite ovu sliku da zapamtite pet koraka Monroovog motivisanog niza: Panja, potreba, zadovoljenje, vizualizacija, akcija Vozite se putem i iznenada vam auto privue PANJU kada otpadne auspuh. POTREBNO je da ga popravite te se odvezete do najblie MONRO radionice za popravku auspuha. Oni ga poprave i daju vam garanciju da ete biti ZADOVOLJNI radom auspuha. Vi zadovoljno VIZUALIZUJETE auspuh kako traje narednih pet godina. Toliko ste zahvalni da preduzimate AKCIJU i zapisujete zahvalnicu radnji. (D. Applegate, CAL).

9. Govorne komunikacione strategije

Strategije za itanje
Razumijevanje proitanog i ispitivanje Sljedea strategija je osmiljena prvenstveno da pobolja razumijevanje proitanih uvodnih tekstova o govoru (A. Mueser, CAL). Meutim, ovaj pristup takoe pomae studentima da se samotestiraju i pripreme za ispite. On kombinuje elemente SQ3R strategije za itanje, organizaciju informacija pomou fle-karti i uvjebavanja za ifrovanje informacija u dugoronu memoriju. Pregledajte Ponite tako to ete pregledati poglavlje koje treba proitati. Uoite glavne teme, podteme, dijagrame, grafikone i spiskove. Proitajte Paljivo proitajte poglavlje od poetka do kraja. Ako je mogue, proitajte cjelokupno poglavlje odjednom; ako to nije mogue, barem ga proitajte u toku jednog dana. Sumirajte Ubrzo nakon to ste zavrili itanje poglavlja, napravite sopstveni sumirani prikaz glavnih taaka u tekstu i/ili proitajte sumirani prikaz poglavlja. Pitajte Napravite pitanja na koja se moe odgovoriti spiskovima. Napiite pitanje sa jedne strane flekarte a odgovor (spisak) na drugoj. Primjeri pitanja su: Kojih pet elemenata je uvreno u koristan model javnog govora? Koja tri tipa pomonih dokaza postoji uz primjer za svaki? Koje etiri funkcije ima uvod u govor? Kojih je pet naina da se organizuje govor? Koje su glavne smjernice u upotrebi vizuelnih pomagala tokom govora?

261

1. Panja i sluanje

Uvjebajte Uvjebavajte pitanja i odgovore periodino dok ih dobro ne nauite. Koristite fle-karte da ih obnovite pred ispite. Spisak-podsjetnik za teorije Teorije komunikacije mogu biti teko tivo. Dvije strategije se predlau za itanje teorijskih zadataka. Prvo, odvojite dovoljno vremena da proitate teorijski materijal dva ili po mogustvu tri puta. Drugo, koristite dolje prikazani spisak-podsjetnik da sumirate teoriju tokom ili nakon itanja (D. Applegate, CAL). NAZIV TEORIJE OSOBE VEZANE ZA TEORIJU: OBLAST ILI DISCIPLINA U KOJOJ JE TEORIJA RAZVIJENA: NIVO KOMUNIKACIJE KOJIM SE TEORIJA BAVI: ____ meupersonalni ____ grupni ____ organizacioni ____ masovne komunikacije ASPEKT KOMUNIKACIJE KOJIM SE TEORIJA BAVI: ____ stvaranje poruka ____ primanje i obraivanje poruka ____ simboli i znaenja poruka ____ komunikacioni sistem ____ neverbalna komunikacija ____ diskurs i interakcija ____ kontekst GLAVNI POJMOVI I DEFINICIJE: PRETPOSTAVKE: OSNOVNA NAELA ILI PRINCIPI:

9. Govorne komunikacione strategije

9.5. Strategije prezentiranja

9.5.1. Komunikacione osnove prezentacije
Poruka je ono to elite da kaete, pri emu poruka moe biti direktna ili indirektna. Kanal je nain slanja poruka. Moe da se ostvari razliitim sredstvima jezikim govorom, vizuelnim sredstvima, govorom tijela.... Komunikacija uvijek pretpostavlja postojanje bar dvije aktivne strane koje komuniciraju to znai kako odailjanje tako i prijem poruka. Pravila dobre komunikacije: Imajte jasne misli od kojih polazite u komunikaciji Poruku izloite jezgrovito Vau poruku treba da razumiju korektno

262

Osnovna sredstva komunikacije:

pisana rije

vizuelna slika

pisma izvetaji zapisnici ugovori dokumenta planovi

izgovorena rije

konverzacija intervjui sastanci telefonski pozivi debate oglasi govori izlaganja

simbolini gest/gestikulacija

fotografije slike crtei ilustracije grafike karikature video filmovi kolai

kombinacija prethodnih metoda

1. Panja i sluanje

TV novine posteri lifleti Web CD kasete

gestikulacije lica ton glasa tiina pauza pokret odsustvo prisustvo

9. Govorne komunikacione strategije

Prezentacija se ostvaruje u razliitim situacijama i na razliite naine. Prezentator (osoba koja prezentuje) moe da stoji ili sjedi, govori nepoznatim osobama ili ljudima koje dobro poznaje, prezentuje individualno ili kao dio tima, koristi vizuelna sredstva (PowerPoint i dr) ili prezentuje bez njih, postavlja pitanja koja mogu biti veoma formalna ili sasvim obina. Postoje brojne varijacije u pogledu nivoa formalnosti prezentacije. Publika moe biti jedan ovek ili stotine slualaca, a prezentacija moe da se realizuju u okviru sastanaka, predavanja, seminara... itd. Vrste prezentacija obzirom na lokaciju u kojoj se deava: Na fakultetu/univerzitetu Na intervjuima Na radnom mjestu Na sastancima Na seminarima, strunim i naunim skupovima

9.5.2. Prednosti i mane prezentacije

Prezentacija moe biiti namjenjena kupcima, poslovnim partnerima, profesorima, kolegama itd. pri emu prezentacija ima prednosti u odnosu na pisani dokumenat. Prezentacija je uvek dvosmjerna komunikacija u kojoj uesnici postavljaju pitanja i dobijaju potrebne odgovore to je velika prednost obzirom na zahtjeve

263

1. Panja i sluanje

razumijevanja i jasnoe prezentovanog sadraja. Velika prednost prezentovanja je da moe da se vidi reagovanje publike i u skladu sa tim mogu se odmah korigovati pojedini elementi prezentacije. Takoe vizuleni elementi prezentacije (slike, grafikoni, animacije, audio i video klipovi) i ostali grafiki efekti daju dodatnu prednost prezentaciji. U prezentaciji prezenter/govornik moe da primjeni razliite tehnike i metode komunikacije u daleko veoj mjeri i mnogo efektnije nego prilikom klasinog govora. Prezenter moe sa veim stepenom da kontrolie publiku, informacije i tok diskusije, jer mu na raspolaganju stoji itav niz materijalnih i komunikacionih sredstava. Prezenter slijedi svoju strukturu i plan izlaganja a publika to mora da slua.. Meutim prednosti prezentacije mogu da budu i kontraproduktivne jer prezentacija jasno i nedvosmisleno pokazuje koliko brzo mislite; kako moete da konstruiete argumente za i protiv onoga to izlaete; koliko dobro iznosite svoje ideje; vau energiju; va entuzijazam; vau posveenost ideji ili temi; kako radite i funkcioniete u situacijama pod pritiskom;

Poslodavci ili klijenti takoe mogu iz prezentacije da procjene: koliko mogu da vam vjeruju; koliko i da li elite da radite sa njima ili za njih; koliko dobro prezenter reprezentuje i svoj tim odn. svoju organizaciju, preduzee, ustanovu; Ambivalentan odnos prema prezentacijama:

9. Govorne komunikacione strategije

U odnosu na klasian govor i pisani materijal, prezentacija po pravilu zahtjeva vee napore i sposobnosti autora (jer mora da razmilja multimedijalno i polivalentno), vee sposobnosti prezentatora (jer istovremeno mora da manipulie sa velikim brojem komunikacionih sredstava i elemenata) poveana kontrola komunikacionog toka i auditorijuma donosi veu koncentraciju i vee napore, kao i razvijanje ostalih personalnih komunikacionih kanala kao to je govor tijela, geste idr. U odnosu na klasian govor i pisani materijal, prezentacija po pravilu zahtjeva i poveane napore auditorija (sluaoca i gledaoca) jer vie istovremenih komunikacionih kanala kojima su sluaoci i gledaoci izloeni djeluju kao ometai u razumijevanju sadraja prezentacije i fokusiranju panje; To s druge strane povlai poveanu odgovornost prezentatora na tehnikama osiguranja panje i fokusiranja auditorija; Mnogi ljudi ne vole prezentacije zbog vee izloenosti auditoriju koja proizilazi iz vee interaktivnosti prezentacije u odnosu na govor i zbog manipulacije sa multimedijalnim sredstvima; Prezentovanje je nepoznata situacija (svaka publika i sredina su drugaije); Znaaj i uticaj prezentacije je vei u odnosu na obian govor; Vrijeme u prezentovanju je ograniavajui faktor . Takoe vrijeme igra veu ulogu u prezentovanju nego kod klasinog govora; Ostala lina komunikaciona sredstva kao to su simbolini gest/gestikulacija i govor tijela igraju veu ulogu prilikom prezentacije nego prilikom klasinog govora; Anksioznost prezentovanja ne treba da destimulie opredjeljenje da se govor zamjeni prezentacijom potrebu za prezent ne treba se bojati slabe prezentacije ili negativnog efekta prezentacije sljedei put e biti bolje

9.5.3. Priprema prezentacije

Prije nego to ponete prezentaciju treba da uradite: odluite ta namjeravate da kaete kako ete organizovati tehnike podsjeanja definiete ta koristite od vizuelnih sredstava da li ete postavljati pitanja publici i koja da li i kada ete dijeliti handouts materijale da li ete stajati ili sjediti

264

definiite kakav raspored u prostoriji elite ta ete obui

Na poetku pripreme neophodno je : da definiete svrhu prezentacije da saznate ko je publika i da prilagodite prezentaciju publici da definiete osnovnu poruku koju elite da prenesete publici (samo jedna osnovna poruka). Poruku treba ilustrovati primjerima, injenicama, brojkama, istraivanjima, anegdotama ili priama, poreenjima... Struktutirajte prezentacije po principima trodjelne strukture na: Uvod Sredina Kraj

1. Panja i sluanje

Izvrite detaljan i paljiv izbor i pripremu vizuelnih sredstava: Prezentacioni softver (PowerPoint ili drugi) Table (klasine ili elektronske) Slajdovi i drugi grafiki elementi Flip charts Projekcioni ureaji Principi u korienju vizuelnih sredstava Jednostavnost; Prezentacione stranice (slides) trebaju biti osloboene vika teksta; Prezentacioni elementi (grafiki i tekstualni) moraju biti vidljivi i razumljivi; Unositi dovoljno slika i drugih grafikih i vizulenih elemenata (jedna slika zamjenjuje 1000 rijei); Paljivo ukljuivati brojeve i kvantitativne podatke; Ukljuiti grafikone; Voditi rauna o bojama i kolornim emama; NE ITATI ono to je napisano na slajdu ili tabli Vizuelna i komunikaciona sredstva prezentacije ne amnestiraju prezentatora od obaveze da pripremi govorni dio prezentacije po retorikim principima dobrog govornitva i po principima dobrog edukatora. Prezentator mora da razumije sadraj koji se prezentuje na nivou ekspertnog znanja, te da ima visoke kompetencije u oblasti u kojoj vri prezentaciju. Tokom prezentacije razmiljajte gdje stojite kako stojite koristite biljeke koristite vizuelna sredstva brinite o svom glasu da vas svi uju i da zainteresuje publiku zadrite panju publike i potrudite se da vas sluaju i budu zainteresovani traite odgovore od publike.

9. Govorne komunikacione strategije

Uspjena prezentacija pretpostavlja mnogo napora i rada u pripremi, veliku koncentraciju tokom realizovanja i maksimalni napor prezentera.

265

Tokom prezentacije uradite sljedee:

1. Panja i sluanje

Recite publici da e uivati u prezentaciji i ta vi elite da dobijete od njih; Pripremite dobru prezentaciju da biste dobili dobar odgovor publike odn. auditorijuma; NE odustajte. Pamtite da slaba prezentacija znai da e sljedea biti bolja
Nemojte:

da sluate druge koji vam govore o svojim loim iskustvima u prezentovanju. A ako ba
ele da vam to kau samo uite iz tog iskustva

da budete sigurni i samouvjereni da ako ste imali odlinu prezentaciju da e svaka biti
isto tako uspjena

Koliko ste adekvatni za grupu

Koliko je relevantan va kontekst

Koliko je vidljiva vaa posve enost

Kakvi su vai maniri

Kako upravljate svojim glasom

Govor pokreta

Vaa pozicija i lokacija tokom prezentacije

Nivo energije za grupu

Dobra i uspena prezentacija

Kako koristite "handouts"

9. Govorne komunikacione strategije

Va entuzijazam za temu

Raspored u prostoriji

Koliko dobro upravljate vizuelnim sredstvima

Kako koristite beleke

Interakcija sa publikom

Izbor vizuelnih sredstava

Kako "rukovodite" pitanjima

Prezentacija je dobra prilika da prezenter iskae i svoje liderske odn. menaderske sposobnosti, tj. da pokaete drugima koliko je dobar u ulozi koju ima, koliko ima entuzijazma i koliko je posveen i orijentisan na projekat, proizvod ili ideju koju predstavlja.

266

1. Panja i sluanje

10.Razumjevanje proitanog

267

1. Panja i sluanje

268

10.1. Uvodne informacije o razumjevanju proitanog

Razumjevanje proitanog se odnosi na sposobnost da se razumiju informacije predstavljene u pisanom obliku. Mada ovaj proces obino obuhvata razumjevanje zadataka vezanih za udbenik, vjetine razumjevanja proitanog mogu uticati i na tumaenje uputstava na ispitima, u laboratorijskim vjebama i domaim zadacima i popunjavanje prijava za posao i upitnika.

1. Panja i sluanje

Studenti sa dobrim italakim vjetinama nasuprot onima sa loim vjetinama pokazuju izrazita kognitivna ponaanja prije, tokom i nakon itanja zadatka. Sljedea Kukova tabela (Cook,1989) sumira ova ponaanja. DOBRI ILI ZRELI ITAOCI PRIJE ITANJA TOKOM ITANJA Aktiviraju prethodno znanje Razumiju zadatak i zadatu svrhu Odabiraju odgovarajue strategije Usredsreuju panju Predviaju i razmiljaju unapred Koristite popravne strategije kada doe do nedostatka razumjevanja Koriste kontekstualne analize kako bi razumjeli nove termine Koriste tekstualnu strukturu kako bi pomogli razumjevanje Organizuju i integriu nove informacije Samo-nadgledaju razumjevanje tako to: o znaju da dolazi do razumjevanja LOI ILI NEZRELI ITAOCI Poinju da itaju bez pripreme itaju a da ne znaju zato to ine itaju ne razmatrajui kako da pristupe materijalu

10.1.1. Metakognitivna ponaanja dobrih i loih italaca

Lako im biva odvuena panja itaju kako bi obavili zadatak Ne znaju ta da rade kada doe do nedostatka razumjevanja Ne prepoznaju vane rijei Ne uviaju nikakvu organizaciju Dodaju vie nego to integriu nove informacije Ne uviaju da ne razumiju

10. Razumijevanje proitanog

NAKON ITANJA

o znaju ta se razumjeva Razmiljaju o proitanom Misle da je uspjeh posljedica truda Rezimiraju najvanije ideje Trae dodatne informacije iz spoljnih izvora

Prestaju da itaju i razmiljaju Misle da je uspjeh posljedica sree

10.1.2. Razlozi za nedostatak razumjevanja

Do nerazumjevanja proitanog dolazi iz vie razloga. Studenti, uz pomo fasilitatora ako je to potrebno, trebalo bi da pokuaju da odrede uzrok(-e) izostanka razumjevanja i zatim da odrede odgovarajue strategije itanja da bi nadoknadili taj nedostatak. Pet razloga za nedostatak razumjevanja proitanog su (prva etiri - Twining, 1991). Neuspjeh da se razumije jedna rije Neuspjeh da se razumije jedna reenica Neuspjeh da se razumije meusobni odnos reenica Neuspjeh da se razumije kako se informacije meusobno uklapaju na smislen nain (organizacija) Nedostatak interesovanja ili koncentracije

269

10.1.3. Pomo u rjeavanju problema

1. Panja i sluanje

Svrha sljedeih savjeta je da pomognu studentima i fasilitatorima da utvrde razloge za izostanak razumjevanja proitanog. Studenti mogu otkriti da su razlozi za nedostatak razumjevanja situacioni, da zavise od tipa tiva, teme materijala i njihovog sopstvenog mentalnog ili fizikog stanja. Nee se svi neuspjesi u svim kontekstima moi pripisati istom faktoru. Na primjer, nedostatak razumjevanja teksta iz biologije moe nastati zbog problema sa rjenikom, dok se nedostatak razumjevanja teksta iz istorije moe pripisati organizacionoj greci. Stoga, korisno je da studenti budu upoznati sa nekoliko strategija razumjevanja proitanog kako bi mogli uspjeno da se snau u razliitim situacijama. itajte raznovrsne materijale. Nemojte se ograniiti na udbenike. Proitajte dosta materijala. Bilo bi teko procijeniti razumjevanje proitanog na osnovu jednog ili dva pasusa. Umjesto toga, pokuajte da proitate itav odjeljak ili poglavlje. Zaokruite nepoznate rijei dok itate. Nakon itanja, prisjetite se to je mogue vie informacija. Zatim provjerite tanost i potpunost vaeg sjeanja. Ako su glavne ideje predstavljene prema odreenom redu, provjerite da li moete da se sjetite tog ureenja. Razmislite o tome koliko je dotina tema zanimljiva i koliko ve o njoj znate. Odgovorite na pitanja o materijalu nakon to ste ga proitali. Pitanja mogu biti iz same knjige, od predavaa ili tutora ili ih moe smisliti student.

10.2. Svrhe strategija razumjevanja proitanog

10. Razumijevanje proitanog
itanje je jedan od najvanijih akademskih zadataka sa kojima se studenti suoavaju. Strategije osmiljene za unapreivanje razumjevanja proitanog mogu imati vie svrha. Da poboljaju razumjevanje sadraja prikazanog u tekstu Da poboljaju razumjevanje organizacije informacija u tekstu Da poboljaju panju i koncentraciju tokom itanja Da itanje uine aktivnijim procesom Da poveaju lino ukljuivanje u materijal koji se ita Da podstaknu kritiko miljenje i evaluaciju materijala za itanje Da poboljaju biljeenje i prisjeanje informacija iz teksta u pamenju

10.3. Prednosti strategija razumjevanja proitanog

Poboljavanje vjetina razumjevanja proitanog moe pozitivno da utie na mnoge aspekte studentovog akademskog uspjeha. Studenti koji efikasno itaju i razumiju italake zadatke bolje su pripremljeni za as, to dovodi do boljeg uestvovanja u asu i tanijih i potpunijih biljeaka. Uspjenost na ispitima i testovima moe da se uveliko pobolja kako studenti postaju vjetiji i efikasniji itaoci. Studentsko interesovanje i motivacija za predmet se esto poboljavaju kada oni razumiju italake zadatke. Pored toga, kako studenti postaju vjetiji u itanju, poveava se njihovo samopotovanje.

10.4. Specifine strategije razumjevanja proitanog

Kao to je ranije naznaeno, neuspjesi u razumjevanju proitanog esto se mogu pripisati jednom ili vie faktora: nedostatku interesovanja, nedostatku koncentracije, nemogunosti da se razumije neka rije, reenica ili odnosi izmeu reenica, ili nemogunost da se razumije kako se informacije meusobno uklapaju. Veina ovde razmotrenih strategija ureena je prema ovim faktorima.

270

 Neke od ovih strategija itanja mogu koristi sami studenti, dok druge zahtjevaju uee fasilitatora ili u poetku, kako bi upoznao studente sa strategijom ili stalno, kako bi naglasio kljune ideje. Veina strategija je osmiljena da ih koriste studenti, ali nekoliko njih je namenjeno upotrebi samo od strane predavaa. Raznovrsne strategije o o o o o o o o o o o Opte popravne strategije Tempo itanja u porastu Zahtjevan materijal za itanje Knjige na traci Strategije itanja za studente sa ESL/EFL itaka priprema za standardizovane testove Vaenje biljeaka iz udbenika Grupna aktivnost za itanje sadraja Studijske grupe za itanje Grafiki organizeri za spajanje itakih i kooperativnih strategija Diskusioni kontinuum

1. Panja i sluanje

o Stvaranje aktivnih italaca kroz debatu o Razumjevanje netekstualnog proitanog o itanje tekstova na stranom jeziku o itanje naunog materijala o Odravanje budnosti tokom itanja o Pisanje rezimea Strategije vezane za zainteresovanost i koncentraciju o Stvaranje zainteresovanosti o Poboljavanje koncentracije o Poboljavanje motivacije Strategije vezane za rjenik o Opti pristup nepoznatim rijeima o Predivanja zasnovana na kontekstu o Elementi rijei: afiksi i korjeni o Antonimi, sinonimi i slini pristupi o LINCS strategija o DISSECT strategija o CSSD strategija o Igra rjenika o Grafiki organizeri i grupe o ematski jeziki pristup o Rjenik u nastavi ta treba i ne treba raditi Strategije vezane za organizaciju o Organizacija udbenika o Brzo pregledanje teksta

10. Razumijevanje proitanog

271

1. Panja i sluanje

o o o o o o o o o o o o

Kreativno mapiranje za sadrajno itanje Posredovano uvoenje teksta (PUT) za sadrajno itanje SQ3R strategija PQ4R strategija RAP strategija SNIPS strategija PARTS: strategija paljivog itanja/prelistavanja REAP strategija MultiPass Strategy PRSR strategija PROR strategija Vodii za itanje udbenika

o Vjebe za smislenu/znaensku organizaciju o KWL strategija o Okviri zvijezde prie/ mape prie o Prikupljanje

10.4.1. Raznovrsne strategije

10. Razumijevanje proitanog
10.4.1.1. Opte popravne strategije
Kada doe do neuspjeha u razumjevanju proitanog, nekoliko optih mogunosti je na raspolaganju itaocu. Ako ove strategije ne budu uspjene, itaocu se savetuje da konsultuje specifinije strategije opisane u ostatku poglavlja. Ako doe do neuspjeha u razumjevanju proitanog . . . ignoriite taj dio teksta i itajte dalje. saekajte sa ocjenom i potraite dalje razjanjenje. formuliite probnu hipotezu i itajte dalje da vidite da li ste u pravu. ponovo proitajte trenutnu reenicu. ponovo proitajte prethodni kontekst. potraite struan izvor.

10.4.1.2. Poveanje tempa itanja

Tempo itanja je mjera brzine kojom itate. Izraunava se dijeljenjem broja proitanih rijei brojem minuta potrebnim da se one proitaju. Tempo itanja se najee izraava jedinicama rijei po minuti (RPM). Potrebno je uloiti svijestan napor da bi se unapredio tempo itanja. Moramo postati svjesni navika koje umanjuju tempo itanja i zatim preduzeti mjere da ih eliminiemo. Poluglasno itanje, itanje usnama i regresija su tri takve navike. itanje usnama, esta navika, obuhvata pokretanje usana dok itamo a da ne proizvodimo zvuk. Poluglasno itanje se odigrava kada djelimino aktiviramo svoje glasne ice. Nedostatak koncentracije dovodi do regresije, ili zaboravljanja prethodno proitane informacije. Treba upozoriti da brzo itanje nije efikasno ako ne razumjemo ili pamtimo ono to smo proitali. Stoga, vano je razviti fleksibilnost u itakim navikama. Prilagodite tempo itanja tipu materijala koji itate i nivou teine. Oito, treba itati tehnike opise genetike sporije nego novinski lanak o odnosima SADRusije. Pored toga, ne preskaite ilustracije i tabele da biste utedeli vrijeme. Vrlo vane informacije su esto uvuene u tim pomonim formatima.

272

 Jo jedna napomena vezana je za obiaj poluglasnog itanja. Mada je istina da ova navika umanjuje tempo itanja, moe biti neophodna strategija za auditivne studente koju e koristiti tokom itanja. Mjerenje tempa itanja Da biste izmjerili tempo itanja, pronaite odgovarajui materijalk za itanje i odaberite dio teksta. Obiljeite poetak odjeljka. itajte odreeno vrijeme (koristite topericu ili sat) ili odreenu koliinu teksta. Obiljeite kraj odjeljka, i zapiite ukupni broj minuta provedenih u itanju. Zabiljeite nivo razumjevanja tako to ete se prisjetiti glavnih ideja iz odjeljka. Ako itate due od tri minuta, treba da se sjetite tri glavne ideje. Ako itate pet minuta, treba da se sjetite pet glavnih ideja. Zapiite te glavne take. Izbrojte koliko ima rijei izmeu dve oznake, i podjelite taj broj sa brojem minuta provedenih u itanju. To je tempo itanja, izraen u rijeima po minuti (RPM). Tempo itanja u porastu Postavite ciljni tempo itanja na neto vii nivo od poetnog tempa itanja. Koristite materijal za itanje koji je lak i zanimljiv. Vjebajte barem 15 minuta svaki dan u pojaanom tempu. Poveavajte ciljni tempo malim poviavanjima kako se itanje poboljava. Napredak se moe pratiti na dnevnom grafikonu na ijim su osama predstavljeni tempo (RPM) i vrijeme. Biljeite napredak barem dve nedelje. Prelazite pogledom bre preko teksta. Umjesto da upijate tri rijei po pogledu, upijte est. Pratite redove prstom, olovkom, hemijskom ili karticom veliine 7 x 12 dok itate. Smanjite regresije poveanjem svijesti o njima i poboljanjem koncentracije. Kako biste poveali svijest, koristite kartice veliien 5 x 12 da pokrijete rijei i redove nakon to ih proitate. Kada regresirate, moraete da pomjerite karticu kako biste se sjetili ta ste proitali. Uskoro ete primjetiti koliko esto morate da stajete i pomjerate karticu. Kako biste poboljali koncentraciju, personalizujte temu i napravite pitanja vezana za materijal prije itanja zadatka. Za specifinije strategije, pogledajte Stvaranje zainteresovanosti, Poboljavanje koncetracije i Poboljavanje motivacije. Klju za poveanje tempa itanja jeste vjeba. Shvatite da se brzina itanja nee poveati preko noi, ve da je za taj proces potrebno neko vrijeme. Ne odustajte.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

10.4.1.3. Zahtjevan materijal za itanje

italaki zadaci mogu biti zahtjevni ako su informacije visoko specijalizovane ili tehnike, ili ako je materijal iznad studentovog nivoa pripremljenosti. U tim situacijama je uobiajeno da studenti izgube interesovanje i motivaciju. Sljedei saveti mogu im pomoi da preguraju teke zadatke za itanje. Ponavljanje. o Proitajte zadatak jednom. Preite na drugi zadatak za neko vrijeme ili prespavajte. Ponovo proitajte materijal kasnije ili narednog dana. Periodino obnavljajte zadatak. Popravljanje. o Konsultujte dodatne izvore da biste nauili osnovne informacije potrebne za razumjevanje dobijenog zadatka. Mogunosti obuhvataju udbenike, uenike vjebanke ili vodie za uenje uz udbenike, laboratorijske prirunike i uvodne knjige. Posavjetujte se sa profesionalcima. o Dodatna pomo za razumjevanje tekih tekstova moe se dobiti od predavaa tokom konsultacija, od asistenata i profesionalnih tutora. Kolege-tutori ili kolege iz viih razreda mogu takoe pruiti vrijednu pomo. Sutinske rijei. o Usredsredite se na kljune rijei u tekstu. Naglasite samo glagole i imenice; ignoriite ili precrtajte nepotrebne pridjeve i priloge. Potraite rijei ispisane masnim ili kurzivnim slovima.

273

Pregledajte i rezimirajte. o Nakon itanja pregledajte svaki pasus teksta. Utvrdite glavnu ideju svakog od njih. Budite sigurni da razumijete svaki pasus prije nego to preete na sljedei. Pregledajte ponovo materijal nakon svakog odjeljka kao i na kraju poglavlja. Napravite sopstveni rezime poglavlja i uporedite ga sa rezimeom datim u knjizi.

1. Panja i sluanje

Uinite itanjem aktivnijim. o Razumjevanje se moe unaprediti ako koristite i druga ula osim vida tokom itanja. Stimuliite sluh itanjem naglas ili sluanjem audio-snimaka teksta (vidi Knjige na traci). Zapisujte biljeke tokom i nakon itanja tekog materijala (vidi Vaenje biljeaka iz udbenika).

Uinite itanje interaktivnim. o Radite sa drugim studentom. itajte jedno drugom, i smjenjujte se u rezimiranju odjeljaka ili poglavlja teksta. Poduavajte jedno drugog teim pojmovima, slobodno koristei vizuelna pomagala. Poveite materijal sa linim iskustvima.

Pregledajte ponovo pitanja. o Ocjenite svoje razumjevanje materijala tako to ete odgovoriti na pitanja za obnavljanje na kraju poglavlja ili u studentskim vodiima za uenje ili radnim sveskama. Ako pitanja nisu raspoloiva, smislite sopstvena pretvarajui naslove odjeljaka u pitanja.

Rijei i definicije. o Potraite definicije nepoznatih rijei, ak i ako nisu ispisane masnim slovima ili kurzivom. Sastavite spisak nepozantih rijei (i definicija) koje se ponavljaju, ili zabiljeite rijei i definicije na audio-trake i sluajte ih tokom obnavljanja. Koristite rjenik da pronaete rijei koje nisu tehnike prirode, i pogledajte rjenik u knjizi za definicije tehnikih rijei. Postavite obojenu spajalicu na stranice sa rjenikom kako biste mogli brzo da im pristupite. Dodatne rjenike strategije su razmotrene dalje u ovom poglavlju.

10. Razumijevanje proitanog

Druge strategije. o Druge strategije opisane u ovom poglavlju mogu biti korisne pri susretu sa tekim itakim zadacima.

10.4.1.4. Knjige na traci

Razumjevanje proitanog se moe poboljati ukljuivanjem drugih ula, pored ula vida. Jedna od naina da se itanje uini aktivnijim jeste da sluate materijal dok ga itate. Pored itanja naglas, sluanje tekstova snimljenih na traku je efikasan nain poboljavanja razumjevanja proitanog. Naroito je korisno za studente koji su auditivni studenti (vidi poglavlje Jaina modaliteta za definicije i istraivanja). Knjige snimljene na traku mogu biti napravljene kod kue ili profesionalno producirane. Kolege iz grupe, prijatelji ili lanovi porodice mogu za vas snimiti trake ako ne elite to samo da uinite. Profesionalni servisi za snimanje obezbeuju audio-kasete i/ili kasetofone uz naknadu. Primjer toga je Snimanje za slijepe (Recording for the Blind), koji obezbeuju obrazovne i strune knjige na traci za sve predmete od srednje kole do postdiplomskih studija. Ova usluga, meutim, dostupna je samo osobama sa oteenjem vida, tekoama u uenju ili drugim fizikim poremeajima koji ometaju itanje. Pri pravljenju sopstvenih traka, imajte sljedee na umu. Govorite jasno i razgovjetno, prikladnom brzinom. Protiajte i naslove odjeljaka, tabele sa podacima i opise ispod ilustracija. Trebalo bi i da snimite zavretke rezimea poglavlja, spiskove kljunih termina i pitanja za obnavljanje.

274

10.4.1.5. Strategije itanja za ESL/EFL studente

Razumjevanje proitanog moe naroito biti teko za studente iji prvi jezik nije engleski. Zadatak itanja esto vie vremena oduzima ESL (English as a Second Language engleski kao drugi jezik)) ili EFL (English as a Foreign Language engleski kao strani jezik) studentima. Sljedee strategije su zamiljene da pomognu stranim studentima u razumjevanju proitanog. Rjenici engleskog kao stranog jezika Strani studenti koji imaju tekoa sa engleskim vokabularom mogu uspjeti da se snau prosto upotrebljavajui rjenike za prevoenje nepoznatih rijei. Jedna od problema kod ove strategije je taj to tehnike rijei u specifinim kontekstima moda nisu navedene u tradicionalnim rjenicima. Pored toga, korienje prevodilakih rjenika moe oduzimati dosta vremena. Stoga, ako se rijei iznova upotrebljavaju, moe biti korisno sastaviti spisak engleskih rijei i njihovog prevoda. Kontekstualni nagovjetaji Kontekstualni nagovjetaji se odnose na rijei smjetene na nekom drugom mjestu u reenici ili pasusu koje nam pomau da rastumaimo nepoznate rijei. Svi detalji o kontekstualnim nagovjetajima mogu se nai dalje u ovom poglavlju. Druge strategije vezane za vokabular Dodatne strategije vezane za vokabular i razumjevanje proitanog razmotrene su dalje u ovom poglavlju. Strategija prianja prie u paru Strategija prianja prie u paru (Lie, 1993) je razvijena kao alternativa strategijama koje se oslanjaju iskljuivo na prevoenje rijei i izraza. Ona podstie strane studente u srednjoj koli i fakultetu da koriste prethodno znanje kako bi poboljali razumjevanje itakih zadataka. I vjetine itanja i vjetine pisanja se integriu sa grupnim aktivnostima u strategiji prianja prie u paru. Ovaj pristup obuhvata pet odlika koje su vane u poduavanju studenata da itaju na stranom jeziku: (a) da kulturno porijeklo studenata igra vanu ulogu u razumjevanju proitanog; (b) da itaoci kojima je to L2 (drugi jezik) koriste istu vrstu vjetina koje koriste i uspjeni itaoci kojima je to L1 (prvi jezik); (c) da itanje budeno integrisano sa pisanjem; (d) da se studenti angauju u nepreteim kooperativnim kontekstima; i (e) da imaju priliku da obrade informacije uspjeno i da komuniciraju na ciljnom jeziku (TL, Target Language) (Lie, 1993, str. 656). Strategija prianja prie u paru ima nekoliko prednosti. Prvo, daje ESL studentima priliku da razgovaraju na ciljnom jeziku u neformalnom okruenju jedan-na-jedan. Budui da je grupna aktivnost, prianje prie u paru podstie saradnju, motivaciju i samopouzdanje. Na samopotovanje se esto vri pozitivan uticaj. Drugo, verbalna upotreba ciljnog jezika poboljava studentove vjetine u itanju i pisanju na tom jeziku. Trea prednost ove strategije je kontekstualizovano vjebanje vokabulara koje ona prua. Nove rijei koriste na smislen nain oba partnera u svakom od parova. Strategija prianja prie u paru zahtjeva vostvo fasilitatora. Uputstva za upotrebu ove strategije opisana su nie. 1. Podjelite studente. o Podjelite odjeljenje na parove studenata. 2. Predstavite teme. o Predstavite temu itakog zadatka i napiite je na tabli ili projektoru. 3. Brejnstorming. o Pomozite studentima da pristupe ovoj temi kroz brejnstorming. Koje prethodno znanje imaju o temi? Kako je ona povezana sa linim iskustvom? o Fasilitator bi trebalo da naglasi da ne postoje tani odgovori ili komentari u ovoj poetnoj

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

275

fazi. Cilj je aktivirati studentska prethodna iskustva i znanja i podstai ih da predvide ta mogu oekivati od zadatka.

1. Panja i sluanje

o Za fasilitatora, faza brejnsotrminga je vana za ocjenjivanje da li je baza znanja koju studenti posjeduju odgovarajua za itaki zadatak. Ako je potrebno, fasilitator moe pruiti dodatne informacije relevantne za itanje. 4. Podjelite zadatak. o Podjelite itaki zadatak na dva dijela. Dajte kopiju prvog odjeljka po jednom studentu u svakoj grupi, i kopiju drugog odjeljka drugom studentu u svakom paru. 5. Proitajte i obiljeite. o Dok svaki od studenata ita svoj odjeljak, trebalo bi da zapite glavne ideje po redu po kom se pojavljuju u tekstu. Moe biti korisno ograniiti broj glavnih taaka koje treba zabiljeiti za svaki od dva odjeljka teksta. 6. Razmjenite spiskove. o Studenti u svakom paru zatim razmjenjuju svoje spiskove kljunih ideja sa partnerima. Studentima se daje nekoliko minuta da ocjene spisak svog partnera u odnosu na odjeljak koji su proitali i obiljeili. U ovoj fazi, ako student ne razumije neku od stavki na spisku svog partnera, fasilitator ili parnter mogu da ga definiu ili upotrebe u reenici na ciljnom jeziku. 7. Napiite priu. o Koristei spisak svog partnera kao i sjeanja na odlomak koji je sam proitao, svaki student sasatvlja sopstvenu verziju odjeljka koji nedostaje. Student koji je proitao prvi odjeljak predvia ta se deava na kraju, a student koji je itao drugi odjeljak predvia ta se desilo na poetku, 8. Proitajte prie. o Partneri potom jedan drugom itaju svoje verzije odjeljaka koji nedostaju. Fasilitator takoe moe da pita da li ima dobrovoljaca koji bi proitali svoje verzije itavom odjeljenju. Tokom ove faze, vano je zabraniti zadirkivanje ili ismijvanje meu studentima. 9. Uporeivanje. o Odjeljci koji nedostaju se zatim razdjeljuju studentima, koji ih itaju i uporeuju sa sopstvenim verzijama. 10. Rasprava. o O itavoj prii se zatim razgovara u ovkiru svakog od parova i/ili u itavom odjeljenju. Prva situacija je bolja ako studenti imaju tremu da govore pred drugima. Fasilitator se moe kretati meu parovima kako bi nadgledao diskusiju. 11. Evaluacija. o Fasilitator moe odabrati da studentima da test o itakom zadatku. U tom sluaju, evaluacije bi trebalo da se ispune pojedinano.

10. Razumijevanje proitanog

10.4.1.6. Priprema za standardizovane testove kroz itanje

Vaan sastavni dio veine standardizovanih testova kao to je ACT i SAT jeste razumjevanje proitanog. Ovaj odjeljak opisuje strategije koje e pomoi u pripremi za odjeljke stadardizovanih testova u kojima se procjenjuje razumjevanje proitanog. Budui da su dobri rezultati na standardizovanim testovima neophodni za prijem na dodiplomske, diplomske i profesionalne programe, vano je dobro uraditi zadatke na ovim testovima u kojima se trai razumjevanje proitanog. Testovi razumjevanja proitanog obino sadre odlomke tekstova duine nekoliko stotina rijei. Teme teksta se iroko kreu, od popularne kulture do prirodnih nauka i aktuelne politike. Svaki pasus prati

276

nekoliko pitanja zasnovanih na tekstu. Broj pitanja je proporcionalan duini pasusa. Tri strategije za poboljanje uspjeha na testovima razumjevanja proitanog su tipina pitanja na razumjevanju proitanog, itanje pasusa prije pitanja i vjebanje vjetina itanja . Druge strategije, kao to je podvlaenje i obiljeavanje . Za vie strategija, pogledajte odjeljak Testovi razumjevanja proitanog u poglavlju Polaganje testova. Tipina pitanja za razumjevanje proitanog Studenti bi trebalo da se upoznaju sa glavnim kategorijama pitanja za razumjevanje proitanog koja se postavljaju na standardizovanim testovima. Ako imate ova pitanja na umu, to e vam pomoi da usredsredite panju dok itate odlomke. Pitanja razumjevanja proitanog obino imaju jedan od ova tri oblika: pitanja zasnovana na itavom odlomku, pitanja zasnovana na odjeljcima odlomka i pitanja zasnovana na odreenim rijeima ili reenicama. Svaki od ovih oblika je razmotren i opisan : Pitanja zasnovana na itavom odlomku Pitanja zasnovana na itavom odlomku obino se odnose na glavne poente teksta, autorove namjere, glavne ideje i sadraj. Deset tipova pitanja zasnovanih na itavom odlomku dato je nie uz primjere formulacija iz SAT pitanja. TIP PITANJA Glavna poenta: ta odlomak pokuava da vam kae? Primarni autorov cilj: PRIMJER FORMULACIJE Odlomak se prvenstveno bavi ...

1. Panja i sluanje

Autorov primarni cilj u ovom odlomku je da ... ta autor eli da vam kae? Autorovo raspoloenje ili stav: Na osnovu odlomka, autorov stav prema ___ se moe najtanije oznaiti kao ... Koji ton ili stav autor ima? Pretpostavke koje je autor iznjeo: Koje pretpostavke autor iznosi ali ne navodi direktno Koja od sljedeih je pretpostavka koju je izneo autor? u datom odlomku? Implikacije odlomka ili autora: Autor implicira da ____ je ... ta autor ili odlomak implicira? Autor prua informacije koje bi odgovorile na sva od Primjene glavnih ideja: sljedeih pitanja osim ... Kako moete proiriti glavne ideje odlomka? Prema autoru, ___ bi dovelo do ... Koji od sljedeih naslova najbolje rezimira sadraj Rezime odlomka: odlomka? Ukratko, kako biste opisali odlomak? Koji naslov biste Koji od sljedeih bi bio najprikladniji naslov za ovaj dali odlomku? odlomak? Sadraj odlomka: Koji od sljedeih navoda opisuje sadraj odlomka? O emu zaista govori odlomak? Zakljuci: Iz ovog odlomka se moe zakljuiti da ... ta moete zakljuiti iz ovog odlomka kao cjeline? Tvrdnje sa kojima bi se autor sloio: Sa kojom od sljedeih tvrdnji u vezi sa ___ bi se autor Sa ime bi se po vaem miljenju autor sloio, budui vjerovatno sloio? da znate kako je napisao ovaj odlomak?

10. Razumijevanje proitanog

277

Pitanja zasnovana na odjeljcima odlomka Kako bismo odgovorili na pitanja o specifinim odjeljcima odlomka, moramo znati da odredimo i razumijemo glavne take i svakom pasusu. Potraite nagovjetavajue rijei kao to su prednosti, mane, slinosti, razlike, suprotno od, u poreenju sa, najvanije, prvenstveno i sa druge strane. Pitanja zasnovana na dijelovima teksta obino se bave zakljucima, primjenama i implikacijama informacija. est tipova pitanja zasnovanih na odjeljcima odlomka uz primjere formulacija iz SAT pitanja dati su u sljedeoj tabeli.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

TIP PITANJA PRIMJER FORMULACIJE Zakljuci: Moe se zakljuiti da je stara teorija o atomima bila ta se moe zakljuiti iz specifinih odjeljaka u ovom prvenstveno zasnovana na ... odlomku? Primjene: Autor prua informacije koje odgovaraju na koje od Kako moete primjeniti informacije u specifinim sljedeih pitanja? odjeljcima ovog odlomka u drugim oblastima? ta prethodi ovom odlomku ili sljedi za njim? Moe se zakljuiti da je u pasusima koji nesporedno ta mislite da je napisano neposredno prije ovog prethode ovom odlomku, autor razmatrao ... odlomka ili neposredno nakon njega? Iznesene ideje: Prema odlomku, crncima je zabranjen ulazak u Da li moete pronai u odlomku specifino pozivanje udruenja protiv ropstva zbog ... na iznesenu ideju? Autor implicira da je posveenost mnogih Amerikanaca Implikacije: idealu pravde ... ta implicira odjeljak u odlomku? U opisu aerikih stavova o zemlji (red 7-8), autor implicira da ... Ton ili atmosfera: U zakljuku ovog odlomka, autorov ton je ... Kakav je ton ili atmosfera odjeljka iz odlomka? Pitanja zasnovana na rijeima, izrazima ili reenicama Specifini detalji i podaci mogu biti predmet pitanja na testu. Sam sadraj obino nije predmet pitanja. Umjesto toga, razlozi za upotrebu informacija ili znaenje informacija su obino predmet pitanja. Dva tipa pitanja zasnovanih na rijeima, izrazima ili reenicama su navedena u sljedeoj tabeli uz primjere formulacija iz SAT pitanja. TIP PITANJA PRIMJER FORMULACIJE Razlozi za upotrebu: Zato su odreene rijei, izrazi ili relenice pomenute ili Autor pominje Njutnove Principe kako bi ... upotrebljene u odlomku? Neprijatelj koji se pomine u posljednjoj reenici je vjerovatno ... Znaenje rijei ili izraza: Koje je znaenje odreene rijei, izraza ili reenice u Prema autoru, rijei u Deklaraciji nezavisnosti svi ljudi su roeni jednaki, treba da predstave ... odlomku? Pod skepticizmom (red 35) autor podrazumijeva ... Proitajte odlomke prije pitanja Neki autori (npr. Lunenfeld i Lunenfeld, 1981) navode da uvijek treba pogledati pitanja prije itanja odlomka, tvrdei da se time tedi vrijeme i usredsreuje panja na odreene informacije. Ali drugi tvrde da je to u sluaju standardizovanih testova vjerovatno gubljenje vremena. Budui da su standardizovani testovi vremenski ogranieni, vano je efikasno se kretati kroz odlomke i pitanja.

278

 Ako ste upoznati sa uobiajenim tipovima pitanja koja se postavljaju na standardizovanim testovima, kao to je opisano u prethodnim tabelama, ve ete znati ta da oekujete. itanje odlomka prvo primorava vas da se ukljuite u odlomak i autorovu nameru. Ukljuivanjem ete, naime, predvidjeti mnoga ako ne i sva pitanja koja sljede nakon odlomka . Ako prvo proitate pitanja, biete u iskuenju da prebrzo proete krooz odlomak u potrazi za pitanjima. Kao posljedica toga, autorove namjere i ton bie izgubljeni. Vrlo je vjerovatno i da neete pravilno razumjeti optu temu cijelokupnog odlomka. Vjebajte vjetine itanja Jedan od najboljih naina da se pripremite za testove razumjevanja proitanog jeste da vjebate. Relativno je lako nai materijal za itanje prikladan za pripremu za standardizovane testove. Moete i da radite sa partnerom, tako to ete pronalaziti odlomke i smiljati pitanja jedan za drugog. Pronaite odlomke teksta duine oko tri do est pasusa iz sljedeih izvora: novinske prie, novinska rije urednika, novinske politike kolumne, eseji i kolumne u asopisima poput Time ili Newsweek, nauni asopisi, enciklopedijski lanci, knjige koje ne spadaju u beletristiku i opte asopise kao to je Readers Digest. Proitajte odlomak, imajui na umu uobiajene tipove pitanja na standardizovanim testovima koji su prethodno razmotreni. Nakon to ste zavrili itanje, smislite pitanja zasnovana na cijelokupnomo dlomku, na odjeljcima odlomka i na specifinim rijeima ili reenicama. Zatim odgovorite na svoja pitanja. Primjer vjebanja razumjevanja proitanog je dat u nastavku. Pitanja i odgovori prate primjer odlomka teksta : Primjer odlomka Treba da znamo i da pohlepa ima malo veze sa ekolokom krizom. Dva glavna uzroka za nju su populacioni pritisak, naroito pritisak velikih gradskih populacija, i elja koja je vrlo pohvalna da se omogui pristojan ivot po najnioj moguoj cjeni najveem moguem broju ljudi. Ekoloka kriza je posljedica uspjeha uspjeha u smanjenu stope smrtnosti kod djece (to je dovelo do populacione eksplozije), uspjeha u poveanju poljoprivrednog roda dovoljno da se sprjei masovna glad (to je dovelo do zagaenja pesticidima i hemijskim ubrivom), uspjeha u izvlaenju ljudi iz stambenih zgrada u gradovima 19. veka i njihovog uvoenja u zelenilo i privatnost pojedinanih porodinih kua u predgraima (to je dovelo do gradskog irenja i guve u saobraaju). Ekoloka kriza, drugim rijeima, uglavnom je posljedica previe pravilnog postupanja. Kako bi se prevladali problemi koje uspjeh uvijek stvara, moramo ga nadograivati. Ali odakle poeti? Proiavanje okoline zahtjeva odluan, stalan napor sa jasnim ciljevima i vremenskim rokovima. Zahtjeva, iznad svega, koncentrisan napor. Do sada smo pokuavali to da uinimo kroz novinske naslove - dok je trebalo da prvo osmislimo spisak prioriteta. Primjeri pitanja 1. Ovaj odlomak pretpostavlja poeljnost (a) upotrebe atomske energije radi utede goriva. (b) udobnog porodinog ivota. (c) mirnog rjeavanja sukoba. (d) borbe protiv raka i sranih oboljenja putem energinog istraivanja. (e) veeg ukljuivanja vlade u svakodnevni ivot ljudi. 2. Prema ovom odlomku, prvi korak u bilo kakvom nastojanju da se pobolja okolina bi bio (a) povratak iskljuivoj upotrebi prirodnog ubriva. (b) visok porez na profitne industrije. (c) zabrana upotrebe automobila u gradovima. (d) prouavanje uspjenih nastojanja u drugim zemljama. (e) postavljanje vremenskog rasporeda za korektivno djelovanje. 3. Ovaj odlomak ukazuje da su uslovi koji su doveli do pretrpanih puteva izazvali i (a) atraktivnije uslove ivota za mnoge ljude. (b) zdraviju mladu generaciju.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

279

(c) vee poslovne mogunosti. (d) populacionu eksploziju. (e) veu koncentraciju populacionog pritiska.

1. Panja i sluanje

4. Moe se logiki pretpostaviti da bi autor ovog odlomka podrao da se zakonom (a) zabrani upotreba pesticida. (b) sprijei upotreba automobila u gradovima. (c) izgrade dodatne nuklearne elektrane. (d) organizuje agencija koja bi nadgledala nastojanja da se rijee ekoloki problemi. (e) ogranii novinsko izvjetavanje o protestima. Odgovorite na primjere pitanja. 1. Opcija (b) je tana zato to autor razmatra to to ljudi naputaju gradske stamebne zgrade i sele se u atraktivnije kue u predgrau. Druge opcije se ne pominju u odlomku. 2. Opcija (e) je tana zato to se autor zalae za jasne ciljeve i vremenske rokove. Ostale opcije se ne pominju u odlomku. 3. Opcija (a) je tana zato to ivot u predgrau dovodi do problema u saobraaju. Druge opcije nisu pomenute u vezi sa guvama na putu. 4. Opcija (d) je tana zato to se autor zalae za direktne i koncentrisane napore radi rjeavanja ekolokih problema. Prva opcija nije tana zato to autor samo ukazuje da je zagaenje od pesticida ishod moderne poljoprivredne prakse. Opcije (b) i (c) nisu opravdane sadrajem odlomka. Autor bi vjerovatno radije prihvatio vie novinskog izvjetavanja ukoliko to nije jedini oblik djelovanja protiv ekolokih problema, tako da posljednja opcija nije tana. Druge strategije za pripremu za standardizovane testove itanja

10. Razumijevanje proitanog

Dodatne strategije za pobojavanje razumjevanja proitanog na standardizovanim tesotvima obuhvataju podvlaenje kljunih rijei i numerisanje glavnih ideja ili kljunih taaka dok itate odlomak. Moete odabrati i da napiete vrlo kratke napomene na marginama dok itate. Klju ovih strategija je da budete kratki kako ne biste troili dragoceno vrijeme. Treba da brzo radite dok odgovarate na pitanja iz razumjevanja proitanog. Laki odlomci se obino daju prvi, tako da ih nemojte preskoiti. Ne preskaite pitanja nakon itanja odlomka budui da se time gubi vrijeme. Ne dodajte sopstvena tumaenja i injenice odlomku kako biste odgovorili na pitanja. Odgovori bi trebalo da budu zasnovani na informacijama iznesenim samo u tekstu, ak i ako se ne slaete sa materijalom. Provjerite svaki odgovor nakon to ste ga obiljeili. Da li ste odgovorili na sve djelove pitanja? Da li je odgovor sadran u tekstu?

10.4.1.7. Vaenje biljeaka iz udbenika

Mada je vaenje biljeaka iz udbenika opirno razmotreno u poglavlju Voenje biljeaka, neke od glavnih ideja su rezimirane ovdje. Pisanje rezimea iz udbenikog materijala je takoe razmotreno dalje u poglavlju. Postoje barem etiri razloga za vaenje biljeaka o materijalu iz udbenika. To pojaava uenje informacija. Podstie odabir glavnih ideja i detalja kako bi se uvidijela sveukupna organizacija teksta. Stvara skraenu verziju teksta sa svim sutinskim podacima zabiljeenim za budue obnavljanje pred ispit. Pomae u poboljavanju koncentracije. Pet najvanijih savjeta za vaenje biljeaka iz udbenika : Zavrite itanje prije pisanja biljeaka. o Studenti ne bi trebalo da proitaju cijelo poglavlje, ali bi trebalo da iitaju due pasuse ili naslovljene odjeljke teksta prije zapisivanja biljeki. Ako ekate do kraja da biste poeli sa

280

pisanjem, moete zaboraviti neke od vanih ideja i propratnih detalja. Ali ako itate male djelove, imate dovoljno informacija iz kojih ete odabrati najvanije ideje, a da ne izgubite tok ideja. Najvaniji pojmovi su ojaani prije nego to italac pree na sljedei odjeljak, ime uenje postaje kumulativan proces. Budite veoma selektivni po pitanju onoga to biljeite. o Potrebna je vjeba da bi se znalo kako odabrati najvanije ideje u tekstu, ali zapamtite da je cilj pisanja biljeaka stvoriti skraenu verziju teksta. Budite selektivni tako da samo osnovni pojmovi budu zabiljeeni. Kako biste odluili koje podatke treba zapisati, preite pogledom ili pregledajte prvo tekst ili pogledajte taj je predava naglasio na predavanju. Koristite sopstvene rijei. o Budui da su anse da ete razumjeti i zapamtiti informacije izrazito vee ako je u pitanju va sopstveni rad, uloite dodatno vrijeme da parafrazirate vaan materijal. Vrijeme provedeno pokuavajui da se razumije neki pasus i zabiljee glavne ideje sopstvenim rijeima jeste najvaanije ulaganje vremena koje italac moete obaviti. Radite brzo i efikasno. o Pisanje biljeaka ne mora biti naporno ili vremenski zahtjevno. Proitajte, razmislite, zapiite i produite dalje. Nagrade e doi na ispitu. Koristite organizacione strategije. o Biljeke bi trebalo organizovati prema jednoj od strategija razmotrenih u poglavlju Voenje biljeaka ili Organizacija. Kornelov metod je dobar izbor budui da vam omoguava da organizujete i aktivno se i brzo prisjetite glavnih taaka u tekstu.

1. Panja i sluanje

10.4.1.8. Grupna aktivnost za sadrajno itanje

Primjer kooperativnog uenja sa ciljem itanja materijala iz nove sadrajne oblasti opisao je Mickel (1993). Ova strategija je osmiljena tako da je primjeni predava na kursu, iako je studenti mogu koristiti uz vostvo tutora ili se moe izmeniti tako da je oni koriste. U zavisnosti od duine zadatih tekstova, ova aktivnost bi mogla da potraje od jednog do nekoliko dana. Moe biti korisno uvesti ovu strategiju dio po dio kako bi se omoguilo maksimalno razumjevanje oekivanja. Aktivnost razumjevanja proitanog opisana u jedanaest koraka: 1. Podjelite odjeljenje na grupe od po etiri studenta. a. Ako je to mogue, svaka grupa bi trebalo da ukljuuje jednog iznadprosjenog studenta, jednog ispodprosjenog i dva prosjena studenta. b. Dodjelite svakom studentu nasumino broj (od 1 do 4), bez obzira na njihovu sposobnost. 2. Oznaite stranice u udbeniku koje e se koristiti u ovoj aktivnossti kooperativnog uenja. 3. Podjelite leksike zadatke. a. Dajte studentu #1 u svakoj grupi zadatak da upozna ostale lanove svoje grupe sa novim rijeima iz teksta. b. Student #1 nabraja svaki termin i podstie druge lanove da ga definiu. Ako niko od njih ne moe da deifnie ispravno rije, ona se posebno oznaava. 4. Podjelite italake zadatke. a. Dajte studentu #2 u svakoj grupi zadatak da proita naglas novi materijal svojoj grupi dok ga ostali sluaju. b. Svaki student je slobodan da naglasi vane podatke tokom ovog procesa.

10. Razumijevanje proitanog

281

5. Dodjelite ispitivake zadatke. a. Dajte studentu #3 u svakoj grupi zadatak da postavi grupi pitanja zasnovana na usmenom itanju.

1. Panja i sluanje

b. Student #3 bi trebalo da pribiljei odgovore svoje grupe. c. Ako eli, predava moe da razvije ova pitanja unapred kako bi obezbedio da studenti pokriju glavne take teksta. 6. Dodjelite popratne zadatke. a. Dajte studentu #4 zadatak da vodi propratnu aktivnost koja ojaava opte i specifine pojmove iz teksta. b. Ovde takoe moe biti potrebno vostvo predavaa. 7. Spojite grupe i povedite pregled rezultata. a. Spojite grupu nazad u jednu veliku grupu kako bi se pregledali rezltati svaku podgrupe. b. Ovo omoguava studentima da usvoje svoje novo znanje. c. Studentii #1 predstavljaju rijei koje su njihove grupe znale ili rijei koje nisu znale. d. Studenti #3 predstavljaju odgovore svojih grupa na pitanja. e. Studenti #4 predstavljaju rezultate svojih grupa iz propratne diskusije. 8. Predava evaluira razumjevanje proitanog. a. Predava moe da koristi evaluacionu aktivnost da procjeni kako su studenti ovladali novim materijalom.

10. Razumijevanje proitanog

b. Predava bi takoe trebalo da evaluira uee svakog pojedinca u okviru njegove grupe. 9. Studenti evaluiraju grupnu aktivnost. a. Svaki student evaluira aktivnost kooperativnog uenja. b. Sljedei obrazac omoguava studenta da procjeni svoj rad kao i rad drugih lanova grupe. c. Za ocjene od 1 do 5 potrebno je dati objanjenje na pozadini obrazca. d. Svi obrasci su povjerljivi i vidi ih samo predava. e. Periodina i nenajavljena upotreba ovog oblika evaluacije odrae studente u pripravnosti. _______________________________________ GRUPNA EVALUACIJA

o Tvoje ime: o Datum prezentacije: o Zaokrui svoju ocjenu sebe i svakog od lanova tvoje grupe. o Ocjeni lanove grupe na osnovu njihovog doprinosa u pripremi prezentacije i ispunjenja dodjeljene
obaveze u grupi.

o Ocjene od 1 do 5 moraju biti objanjene na pozadini ovog obrasca.

282

5 Vrlo dobar IME

4 Dobar

3 Zadovoljavaju

2 Nezadovoljavaju OCIJENA 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3

1 Lo 2 2 2 2 1 1 1 1

_________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ________________________________________ 10. Predava posmatra i evaluira cijelu grupu.

1. Panja i sluanje

o Rad cijele grupe evaluira predava dok se kree meu grupama u radu. o Svi lanovi grupe dobijaju istu ocjenu na osnovu svoje sposobnosti da uspjeno rade zajedno. 11. Predava evaluira razumjevanje proitanog pomou tradicionalnih testova. o Tradicionalni testovi ine etvrto sredstvo evaluiranja aktivnosti kooperativnog uenja. o Ispit moe biti sainjen od glavnih taaka koje su grupe iznjele.

10.4.1.9. Studijske grupe za itanje

Kao to je razmotreno u poglavlju Grupno i kooperativno uenje, studentske studijske grupe su efikasna strategija za mnoge akademske zadatke, ukljuujui ispitnu pripremu i voenje biljeaka. Studijske grupe se mogu koristiti na raznovrsne naine za zadatke itanja. Ovde su razmotrena etiri primjera. Jedan od pristupa je da se obrazuje studijska grupa za obavljanje dugih ili sloenih itakih zadataka. Svaki lan studijske grupe dobija dio teksta. Paljivo ga ita i biljei najvanije ideje i propratne detalje na grafikon, koncept, kreativnu mapu ili neku drugu organizacionu alatku. Zatim brzo pregleda ostale djelove teksta. Grupa se sastaje kako bi razmjenila biljeke o svakom od odjeljaka i analizirala itav tekst. Razmatraju autorov cilj, svrhu teksta, glavne ideje i propratne detalje kako bi povezali meusobno odjeljke. Razmatraju kako je tekst povezan sa materijalom sa predavanja, drugim zadatim tekstovima i ciljevima kursa. U drugoj varijanti, lanovi studijske grupe se sastaju kako bi analizirali zadatak kao grupa. Svaki student je paljivo proitao cijeli tekst unapred. Grupa utvruje autorov cilj i motivaciju za pisanje teksta. Odreuju glavne take i propratne detalje. Raspravljaju o vizuelnim pomagalima koje autor koristi. Pojedinci iznose prola iskustva i prethodno znanje vezane za temu. Informacije se organizuju u tabelu, grafikon, koncept ili spisak, a kopije se prave za sve lanove grupe. Prema treem pristupu, studenti sami itaju zadatak i pripremaju pitanja za obnavljanje zasnovana na kljunim takama i propratnim detaljima teksta. lanovi se sastaju kako bi razmenili pitanja i odgovorili na njih. Pitanja za obnavljanje se mogu koristiti za testiranje drugih lanova, ili se na njih moe timski odgovarati. Odgovori se kopiraju i djele svim lanovima grupe. etvrti pristup obuhvata rad sa partnerom za uenje. Nakon itanja cijelokupnog zadatka, jedan student objanjava informacije svom partneru. Ovaj drugi se stara da su sve kljune take pokrivene i da su opisi tani. Ili, partneri mogu na smjenu da opisuju po jedan odjeljak teksta.

10. Razumijevanje proitanog

Studijske grupe za itake zadatke pomau u razjanjavanju glavnih ideja teksta i obezbeivanju razumjevanju teksta. Pojaavaju se vjetine parafraziranja i pamenja. Informacije koje pripremi grupa mogu se koristi kasnije za ispitnu pripremu. Samo upamtite da odaberete odgovarajue studente za studijsku grupu.

10.4.1.10. Grafiki planeri za spajanje strategija itanja i saradnje

Grafiki planeri su vizuelne slike za organizovanje informacija. Avery i Avery (1994) predstavljaju pristup za poboljavanje razumjevanja proitanog upotrebom grafikih planera u aktivnostima kooperativnog uenja. Mada je osmiljen da ga koriste srednjokolski studenti knjievnosti, ovaj pristup se moe modifikovati za itanje na drugim nivoima i za druge predmete.

283

Kooperativno uenje za itake zadatke autori smatraju blagotvornim iz nekoliko razloga. Kroz pozitivan pritisak kolega, lanovi grupe motiviu jedni druge da poboljaju vjetine itanja. Kooperativno uenje podstie interesovanje za itanje i razumjevanje knjievnosti budui da lanovi grupe brane tumaenja i stvaraju ideje kako bi stigli do zajednikih tema. Strategije kooperativnog uenja mogu se koristiti kroz zadatak uenja: radi usredsreivanja pretitakih aktivnosti, radi poveanja obraivanja informacija tokom itanja i radi uveanja djelotvornosti zavrnih aktivnosti (Avery i Avery, 1994, str. 689). Kooperativne lekcije ... pruaju paradigmu za uspjeh i stoga sredstvo za razvijanje studentskog samopotovanja. Takoe pomau studentima da se emocionalno kao i akademski ukljue u itanje. Stoga, kooperativne strategije koje izgrauju razumjevanje proitanog takoe ine itanje privlanijim za studente (Avery i Avery, 1994, str. 690).

1. Panja i sluanje

Strategije koje kombinuju grafike planere i grupne aktivnosti u svrhu poboljanja razumjevanja proitanog mogu se koristiti prije itanja, tokom itanja ili nakon itanja, kao to je dalje objanjeno. Strategije kooperativnog uenja prije itanja Vokabular o Smisleno pouavanje novom vokabularu moe se postii u grupnom okruenju. o Podjelite odjeljenje na grupe. o Prije itanja teksta, studenti ue izvjestan broj tekih ili novih rijei koje se mogu nai u odlomku. Broj rijei e zavisiti od duine teksta, nivoa teine i vremenskih ogranienja. o Svaki student u svakoj grupi je odgovoran za biljeenje novih rijei i njihovih definicija na svom papiru. Pogledajte strategije za vokabular u ovom poglavlju za ideje o definisanju novih rijei. o Zatim se od studenata trai da nacrtaju sliku koja prikazuje neki odnos izmeu dva od tih termina. Studenti u svakoj grupi bi trebalo da upotrebe razliite parove rijei. o Svaki student zatim objanjava svoju vizuelnu prezentaciju ostatku svoje grupe. o Evaluacija moe zadobiti nekoliko oblika: monitoring grupne aktivnosti, pojedinane evaluacije od strane drugih lanova grupe ili testiranje svih studenata za sve rijei. ZN strategija o ZN strategija, detaljnije razmotrena kasnije u poglavlju, moe se koristiti za podsticanje prethodnog znanja i interesovanja prije nego to je tekst proitan. Ovaj pristup izvlai od studenata povratne informacije o onome to ve znaju o temi, ta ele da naue i ta su nauili. o Podjelite itavu studentsku grupu na manje grupe. o Podjelite svim studentima grafiki planer sa tri kolone obiljeene sa ta znate, ta mislite da ete nauiti i ta ste nauili. o Prve dve kolone popunjava svaka grupa kooperativno, a svaki student zapisuje biljeke. o Nakon odreenog vremena, studenti se nasumino prozivaju da daju odgovor na odjeljensku raspravu u toku. o Nakon odjeljenske rasprave, studenti pojedinano itaju odlomak. o Evaluacija se obavlja tako to se od svakog studenta zatrai da popuni treu kolonu u podjeljenom materijalu. Strategije kooperativnog uenja tokom itanja Vizuelna pomagala o Studenti mogu da rade u grupama da razviju jedno od vie vizuelnih pomagala zasnovanih na tekstu dok itaju.

10. Razumijevanje proitanog

284

o Vizuelni planeri obuhvataju vremenske linije, lanane nizove dogaaja, mape uma, grafikone, koncepte, matrice, mape rijei, hijerarhijske mape, mape u obliku paukove mree, mape u obliku riblje kosti, dijagrami slinosti i razlika, grafikoni miljenja i grafikoni ciklusa dogaaja. Oni su opisani i prikazani u poglavlju Organizacija. o Podjelite itavu studentsku grupu na grupe od po tri studenta. o Svaki lan ita jednu treinu zadatka, zapisujui biljeke o kljunim idejama i propratnim detaljima. o Potom lanovi zajedno rade na razvijanju vizuelnog pomagala. Svi lanovi grupe bi trebalo da crtaju dotini grafiki planer. o Sljedi razgovor u odjeljenju i prikazivanje rezultata. o Evaluacija moe obuhvatiti pisanje rezimea cijelokupnog teksta ili testiranje. Kooperativno ispitivanje o Za duze odlomke iz teksta ili tekst podjeljen na odjeljke, postavite pitanja kako biste podstakli razumjevanje. Istraivaka pitanja daje predava. o Nakon itanja odlomka ili odjeljka teksta i postavljanja pitanja, podjelite odjeljenje na male diskusione grupe od po dva ili tri studenta. Oni rade kao tim za stvaranje odgovora, koji se biljee na radnom papiru ili u grafikom obliku. o Jedan lan svake grupe se odabira da podjeli odgovore grupe sa ostatkom odjeljenja. o Sljedei odjeljak ili odlomak se ita, i nove grupe se obrazuju da bi odgovorile na predavaevo pitanje. o Ponovite proces dok tiav tekst nije proitan, starajui se da je svim studentima data prilika da uestvuju u usmenoj diskusiji. o Evaluacija moe biti u obliku ocjenjivanja individualnih prezentacija ili testa. Strategije kooperativnog uenja nakon itanja Vizuelna pomagala o Vizuelna pomagala mogu razviti grupe studenata nakon to je svaki student pojedinano proitao tekst. o Opet, postoje raznovrsni grafiki planeri koji se mogu koristiti. Predava moe odabrati da zada svim grupama da popune isti oblik vizuelnog pomagala, ili moe zatraiti od razliitih grupa da popune razliite grafike organizere za tekst. o Neka studenti obave zadatak itanja. Zatim ih podjelite na grupe. o Podjelite kopije modela vizuelnog pomagala svim studentima. Drugim rijeima, unapred pripremite i iskopirajte model vizuelnog pomagala kako bi studenti imali samo da urede i ispune informacije. Upotreba modela je naroito korisna ako studenti nisu ba vini strategijama grafikog organizovanja. o lanovi grupe rade kao tim kako bi organizovali i ispunili bitne informacije na vizuelnom pomagalu. Kontroverzni tekstovi o Tekstovi o kontroverznim ili polemikim pitanjima plodno su tlo za uvoenje grafikih planera u grupne aktivnosti. Kooperativno popunjavanje vizuelnih pomagala za tekstove koji zahtjevaju izjanjavanje prua vrstu osnovu i most ka drugim odjeljenskim aktivnostima kao to su debate i panel diskusije. o Uvedite kontroverznu temu odlukom ili pitanjem. o Podjelite grupu na manje grupe od po etiri studenta. o Podjelite kopije teksta svakoj grupi. Jedan lanak bi trebalo da predstavlja afirmativnu stranu pitanja a drugi bi trebalo da zastupa negativnu stranu. Upotreba dva lanka pomae u izgradnji vjetina sinteze.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

285

o Jedan par studenata u svakoj od grupa ita i obiljeava prvi lanak, a drugi par radi to isto sa drugim lankom.

1. Panja i sluanje

o Zatim svaka grupa poredi biljeke i odabira est ili osam glavnih pitanja iz lanaka na koje e se usredsrediti. o Pitanja se unose u grafiki organizer kao to je grafikon, dijagram slinosti i razlika ili grafikon miljenja. o Studenti se mogu ocjenjivati prema planeru ili svojim kolaborativnim vjetinama.

10.4.1.11. Diskusioni kontinuum

Stefenov i Braunov (Stephen i Brown, 1994) diskusioni kontinuum je jedan od naina da se studenti aktivno ukljue u itake zadatke. On podstie studente da prave ire i u veoj mjeri ispitivake veze izmeu sopstvenih iskustava i porekla i ideja, pojmova i pitanja iznesenih u tekstu. Bolja internalizacija tekstualnog materijala poboljava studentovo uee u diskusijama i na pismenimn zadacima kao to su eseji i ispiti. Prema autorima, jedna od prednosti ovog pristupa jeste to to ukljuuje studente u grupne diskusije. Jo jedna korist diskusionog kontinuuma jeste da ohrabruje studentsku interakciju sa tekstom. Primoravajui studente da zauzmu i obrazloe stav o nekoj temi, ova strtaegija pomae u razvijanju vjetina kritikog miljenja. Konano, diskusioni kontinuum slui kao efikasna odskona daska za druge aktivnosti, kao to je pisanje istraivakih eseja ili radova u kojima se iznosi stav. U poetku, diskusioni kontinuum zahtjeva vostvo predavaa ili fasilitatora. Vjebajui, meutim, studenti mogu stvoriti sopstvene suprotstavljene stavove i vodite sopstvene diskusije u okviru studijskih grupa. Strtaegija diskusionog kontinuuma je proces u etiri koraka. 1. Odredite pitanje. o Znaajnu kontroverzu ili polemiku u tekstu odreuje predava. Formulisana je u dvije izjave, jednu afirmativnu i jednu negativnu. o Te dve izjave se zatim zapisuju na tabli ili projektoru i kontinuum se iscrtava izmeu te dvije krajnje take. o Primjeri izjava su Testiranje na ivotinjama u psihologiji je neetino nasuprot Testiranje na ivotinjama u psihologiji je etino i Vrste nastaju boanskim djelovanjem nasuprot Vrste nastaju procesima evolucije. 2. Studenti zauzimaju stavove. o Od studenata se trai da zauzmu stav o dotinom pitanju. On se moe nai bilo gdje na kontinuumu. Studenti zapisuju svoje inicijale na dijelu kontinuuma koji odgovara njiihovom miljenju. 3. Grupna diskusija o miljenjima. o Studenti objanjavaju i brane svoje pozicije tokom odjeljenske rasprave. Trebalo bi da se pozovu na specifine aspekte teksta. o Svim studentima treba dati priliku da govore prije nego to srugi mogu ponovo da govore. Vano je uputiti studente da izbjegavaju line napade i da s potovanjem sasluaju miljenja drugih. o Dok se diskusija ne zahukta, moe biti neophodno prozivati studente sa suprotstavljenim stavovima da naizmjenino govore. o Studenti mogu odluiti da promjene svoje stavove kao posljedica diskusije. 4. Propratne aktivnosti. o Nekoliko propratnih aktivnosti se moe isplanirati. o Propratno itanje dodatnih referenci moe biti zadato.

10. Razumijevanje proitanog

286

o Predava moe zadati pisane zadatke kao to su radovi u kojima se iznosi stav ili eseji zasnovani na tekstu. o Studentima koji su promjenili miljenje moe se zatraiti podjele svoje poglede. o Studenti sa suprotstavljenim stavovima mogu intervjuisati jedan drugog.

1. Panja i sluanje

10.4.1.12. Stvaranje aktivnih italaca kroz debatu

Kako biste probudili kod studenata interesovanje istvorili entuzijazam za pitanja predstavljena u tekstovima, auer i Bejsdorfer (Schauer i Beyersdorfer) tvrde da je grupna debata efikasna strategija. Debata unapreuje vjetine kritikog miljenja i ini itanje aktivnijim procesom. Kontroverze i polemike postoje u gotovo svakom predmetu, i pogodne su za grupne aktivnosti kao to je debata. Studenti vrlo brzo naue da je klju da se postane uspean debatnik paljivo sluati kako bi se napali argumenti protivnika i logiki i jasno govorilo kako bi se prenjeli sopstveni argumenti. Debata motivie adolescente zato to se prirodno uklapa u njihove razvojne potrebe da izazivaju miljenje drugih i omoguava im da rade sa svojim kolegama na kooperativan nain (Schauer and Beyersdorfer, godina, strana). Kako bi debata bila uspjena aktivnost u uionici, predava mora da se postara da studenti imaju dovoljno materijala za itanje kako bi se adekvatno upoznali sa temom. Takoe je korisno i ako je tema vezana za studentsko prethodno znanje i program kako bi mogli da crpe i iz tih informacija. Moe biti potrebno da se procjeni studentska informaciona osnova prije planiranja debatnih aktivnosti. Predloeni koraci za stvaranje aktivnih italaca kroz debatu su : 1. Odaberite kontroverzno ili polemiko pitanje. o Predava prvo odabira kontroverzno ili polemiko pitanje u tekstu koje e posluiti kao fokus debate. Pitanje bi trebalo da bude dominantna tema u tekstu. 2. Proitajte tekst. o Tekst bi se mogao proitati na asu ako je relativno kratak. Za due materijale, uputite studente da obave itanje van asa. 3. Diskutujte o tekstu na asu. o Odjeljenske diskusije usredsreene na dominantnu temu u tekstu prethodi debati. Studenti bi trebalo da izbegavaju da iznose miljenja i zauzimaju stavove u ovoj fazi, ve bi trebalo da ukratko ponove glavne ideje u tekstu. 4. Iznesite predlog. o Predava iznosi kratak predlog zasnovan na kontroverznom pitanju i glavnoj temi teksta. Aspekti za i protiv trebalo bi da budu jasni i oigledni. Napiite predlog na tabli ili projektoru. 5. Podjelite odjeljenje na grupe. o Studenti se djele u dva tima koji predstavljaju za i protiv stranu rasprave, ili mogu da zauzmu stranu koju lino podravaju. Ta dva tima se dalje djele na male grupe. 6. Potraite dokaze u tekstu. o Svaka grupa trai u tekstu dokaze koji podravaju njen stav. Radne tabele za prkupljanje dokaza sa kolonama za broj strane, citate i komentare pomau studentima da organizuju svoje misli i strukturiu argumente. 7. Osmislite uvodne izjave. o Timovi za i protiv se ponovo okupljaju kako bi razmotrili ono to su otkrili. Dva ili tri glasnogovornika za svaki tim koriste dokaze kako bi razvili trominutnu uvodnu izjavu koja ukratko iznosi stav i dokaze koji ga podravaju. Ohrabrite studente da navedu brojeve strana i specifine odlomke teksta.

10. Razumijevanje proitanog

287

8. Debatujte o temi. o Rasporedite stolove i stolice tako da su timovi okrenuti jedan ka drugom. Predava igra moderatora, ili se za tu ulogu moe odabrati jedan od studenata.

1. Panja i sluanje

o Objasnite raspored debate. Samo glasnogovornici mogu da govore tokom uvodnih i zavrnih izjava, budui da bi one trebalo da budu strukturisani govori. Bilo koji lan tima moe da doprinese pobijanju argumenata uz dozvolu moderatora. Afirmativna (za) uvodna izjava Negativna (protiv) uvodna izjava Vrijeme da grupa formulie opovrgavajue argumente Afirmativni opovrgavajui argumenti Negativni opovrgavajui argumenti Vrijeme da grupa formulie zavrnu izjavu Afirmativna zavrna izjava Negativna zavrna izjava 9. Evaluirajte debatu. o Argumenti koje su predstavile obe strane biljee na tablu ili projektor predava ili za to odreen student. Tim sa najvie argumenata koje drugi tim nije uspjeno eliminisao je pobjednik. 3 minuta 3 minuta 10 minuta 2 minuta 2 minuta 10 minuta 2 minuta 2 minuta

10.4.1.13. Razumjevanje proitanog netekstualnog materijala

Veina strategija razumjevanja proitanog u ovom poglavlju namenjene su za upotrebu pri itanju udbenika, novinskih lanaka, knjievnih radova i drugih tradicionalnih itakih zadataka. Meutim, do nerazumjevanja moe doi pri itanju uputstava za domai zadatak, laboratorijska uputstva ili uputstva za ispit. U tim situacijama, druge strategije su potrebne. Nedostatak razumjevanja pri itanju uputstava za zadatak esto nastaje iz jednog od ova dva razloga: upotrebe nepoznatih termina ili upotrebe sloenih reeninih struktura. Strategije za vokabular koje koriste pomone materijale (npr. rjenike) mogu biti uspjene za domae zadatke ili laboratorijski rad, ali nisu odgovarajue za ispitna uputstva. Za ispite, isprobajte druge strategije za vokabular kao to je analiziranje afiksa i korjena ili razmatranje kontekstualnih nagovjetaja. Pored toga, vano je da budete upoznati sa znaenjima rijei koje se esto javljaju u ispitnim pitanjima. Morate znati ta predava trai kada vam kae da opiete, objasnite, razmotrite ili navedete informacije (vidite Ispitni eseji u poglavlju Polaganje ispita za vie informacija). Kada se susretnete sa sloenim reeninim strukturama, pokuajte sljedee strategije. Prvo, razbijte duge reenice na krae; zarezi su obino dobro mjesto za razdvajanje ideja. Zatim numeriite svaki dio kako biste se osigurali da ete ispratiti sva uputstva. Jo jedan pristup je da podvuete sve vane rijei ili izraze, odgovorite na jedan od dva ili odgovori moraju biti otkucani na primjer.

10. Razumijevanje proitanog

Ali iznad svega, PITAJTE! Najefikasniji pristup dvosmislenim uputstvima je da zatraite razjanjenje od predavaa. On moe preformulisati nejasne reenice ili deifnisati rijei ako to zatraite.

10.4.1.14. itanje tekstova na stranom jeziku

itanje tekstova na stranom jeziku bie olakano upotrebom jedne ili vie od sljedeih strategija. Koristite rjenik stranog jezika za prevoenje nepoznatih rijei. Sastavite spisak novih rijei i njihovog prevoda, naroito ako se rijei esto koriste. Dodajte nove stavke na spisak nakon svakog itakog zadatka. Voenje spiska umanjuje vrijeme provedeno u traenju rijei u rjeniku. Prepoznajte i koristite srodne rijei, tj. rijei u razliitim jezicima koje imaju isti korjen i stoga lie jedna na drugu. Primjeri srodnih rijei u engleskom i panskom su confederacion i confederation i por exemplo i for example.

288

Znajte kada je prikladno da preskoite nepoznate rijei. Koristite kontekstualne nagovjetaje da pretpostavite znaenje nepoznatih rijei.

10.4.1.15. itanje naunog materijala

U ovom poglavlju je opisano nekoliko strategija za poboljanje razumjevanja naunih tekstova . Pregledanje poglavlja iz naunih tekstova

1. Panja i sluanje

Pregledanje naunih poglavlja prije nego to ih proitate poboljava razumjevanje i pamenje materijala (D. Hurst, CAL). Ovaj proces vam pomae da stvorite mentalnu mapu koja se koristi kako se italac kree kroz tekst. Mentalna mapa obuhvata optu strukturu teksta i koristi se za voenje studenta dok ita. Mentalno povezujui tekstualne nagovjetaje, student moe bolje da prati tok ideja u tekstu i da otkriva odnose izmeu pojedinanih informacija. Pregledanje poglavlja Glavni naslov Proitajte prvo naslov poglavlja. To slui za aktiviranje opteg znanja o dotinoj temi. Naslovi odjeljaka Zatim proitajte naslove odjeljaka i podnaslove u poglavlju. To slui za podijelu materijala na logike jedinice za uenje i aktiviranje specifinog prethodnog znanja. Ilustracije Pogledajte tabele, grafikone, dijagrame i druge ilustracije. Postarajte se da proitate njihove naslove i tekstove ispod njih. Termini Zabiljeite nepoznate termine i potraite njihove definicije. Veina naunih tekstova ima glosare termina i definicija na kraju knjige. Rezime Proitajte rezime poglavlja. Rezime govori itaocu koje je ideje autor smatrao vanim. Pitanja Pregledajte pitanja na kraju poglavlja. Pitanja obino pokrivaju najvanije informacije u poglavlju. Nepoznati materijal Zapiite sve pojmove, definicije i termini koji su nejasni ili zbunjuju. Ako, nakon to je predava odrao predavanje o tom materijalu, i dalje ne razumijete podatke, potraite pomo od predavaa, studenta asistenta ili tutora. Dok itate tekst Biljeke na marginama Izbegavajte upotrebu markera kad prvi put prolazite kroz tekst. Umjesto toga, koristite olovku ili hemijsku da zapiete biljeke na marginama. Obiljeavanje markerom Ako apsolutno imate potrebu da obiljeavate markerom, uradite to pri drugom prelasku poglavlja, nakon to je predava ispredavao taj materijal. U toj fazi bi trebalo da imate mnogo bolji oseaj ta je vano. Samo najvanije informacije bi trebalo podvui markerom. Problemi Ako su dati primjeri problema, to je est sluaj u knjigama o fizici, pokuajte da ih sami rjeite. Ako ne moete da rjeite probleme, vratite se i proitajte jo jednom tekst, a potom ponovo pokuajte da rjeite probleme. Jo jednom, potraite pomo ako se izgubite. Primjeri problema u knjigama su obino vodii za itanje naunih tekstova i kritikovanje istraivakih lanaka.

10. Razumijevanje proitanog

289

Vodii za itanje naunih tekstova Vodii za itanje pomau studentima da razlikuju najvanije informacije u naunom tekstu (G. Zellers, CAL). Vodii za itanje, sastavljeni od niza izjava i pitanja, mogu se razviti za itavo jedno poglavlje ili za svaki odjeljak u poglavlju. Ako se vodii za itanje ne mogu dobiti od predavaa, tutora ili iz radnih svezaka, studenti mogu da sastave sopstvene koristei sljedee primjere kao smjernice. Primjeri elemenata vodia za itanje, koji se mogu formulisati kao izjave ili pitanja, i dva popunjena vodia za itanje, dati su u nastavku. Vodii za itanje su detaljnije obraeni u poglavlju Razumjevanje proitanog. Primjeri elemenata vodia za itanje Glavna iznesena ideja je _______________________ (ili Koja je glavna iznesena ideja?) Ilustracije u tekstu pokazuju _______________________ (ili ta ilustracije u tekstu pokazuju?) Primjeri glavne ideje su _____________________ (ili Koji su primjeri?) Glavna ideja se moe podjeliti na __________________ (ili Koje su podjele glavne ideje?) Formula za proraun ____________ je __________ ili Koja je formula za proraun ________________? Vodi za itanje je napravljen za sljedei odlomak iz knjige za hemiju (REFERENCA). Primjer je za to kako se vodi za itanje moe napraviti i popuniti za tekst iz prirodne nauke. Vodi za itanje je napravljen za sljedei odlomak iz knjige o sociologiji. Primjer je za to kako se vodi za itanje moe napraviti i popuniti za tekst iz drutvenih nauka. Tokom vijekova, o otkriu divlje djece je s vremena na vrijeme izvjetavano. Navodno, tu djecu su napustili ili izgubili roditelji u vrlo ranom uzrastu i zatim su ih odgajile ivotinje. U jednom trenutku, divlje dijete, poznato kao divlji djeak iz Aveyrona, prouavali su tadanji naunici. Taj djeak, koji je pronaen u umi u Francuskoj 1798. godine, kretao se etvoronoke, napadao je manje ivotinje, prodirui ih nekuvane. Nije umio da govori i nije davao znake da osjea hladnou. Drugi izvjetaji o divljoj djeci su tvrdili da su se po otkriu ta djeca ponaala kao divlje
ODLOMAK: Razliiti elementi kmbinuju se u stalnim i nepromjenljivim proporcijama kako bi sainili jedinjenja. Na primjer, jedinjenje vode ima stalnu proporciju dva elementa: 11,9% vodonika na 88,1% kiseonika po masi. Jedinjenja se razlikuju od smjea, u kojima dva ili vie elemenata moe biti prisutno u razliitim proporcijama. Morska vodaa je smjea. Sastoji se od natrijuma, hlora, kalijuma, kalcijuma, sumpora, magnezijuma i drugih supstanci rastvorenih u vodi, ali procenti svake od supstanci razlikuju se od jednog mjesta do drugog. Jedinjenje vode sadri 11,9% vodonika i 88,1% kiseonika gdje god da ga naete.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

PRIMJER VODIA ZA ITANJE: Glavna iznesena ideja je Moe se definisati kao Primjeri su Autori razvijaju ideju razmatrajui razliku izmeu i . . . .

POPUNJEN VODI ZA ITANJE Glavna iznesena ideja je Moe se definisati kao Primjeri su
jedinjenja razliiti elementi sjedinjeni u stalnimi nepromjenljivim proporcijama

. . .

voda (uvjek 11,9% vodonika i 88,1% kiseonika)

Autori razvijaju ideju razmatrajui razliku izmeu

jedinjenja

smjetanje

290

ivotinje: nisu umjela da govore, grizla su, grebala, reala i hodala etvoronoke; jela su travu, halapljivo kidala meso, pila vodu lapui i pokazivala neosjetljivost na bol i hladnou (Henslin, 1995, str. 60). Sociologija Koja je glavna iznesena ideja? Kako je definisana? Koji je primjer za nju? Koje su njene odlike? Sociologija Koja je glavna iznesena ideja? Divlja djeca Kako je definisana? Djeca koju su odgajile ivotinje nakon to su ih u ranom uzrastu izgubili ili ostavili roditelji Koji je primjer za nju? Divlji djeak iz Aveyrona Koje su njene odlike? Ne umije da govori, rei, hoda etvoronoke, neosjetljiv na bol i hladnou, kida zubima meso, lape vodu Podsjetnik za kritikovanje istraivakog lanka Predavai naunih predmeta esto trae od studenata da proitaju i ocjene istraivake lanke u kolskim asopisima. Kuyper (1991) nudi podsjetnik koji e voditi studente kroz prces kritikovanja istraivakog lanka. Dvadeset pitanja u podsetniku pokriva pet aspekata istraivakog rada: uvod, metode, rezultate, diskusiju i pregled. tiklirajte ove elemente kako ih zavrite.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

10.4.1.16. Odrati budnost tokom itanja

Sljedei saveti mogu pomoi studentima da ouvaju budnost tokom itanja zadataka. Za vie ideja, pogledajte strategije u poglavlju Panja i sluanje. Odaberite odgovarajue mjesto za itanje. Uklonite sve spoljanje ometae. Motiviite se i razvijte interesovanje za temu. Dovoljno se odmorite kako ne biste bili u iskuenju da zaspite. Uklonite druge unutranje ometae. Isprobajte strategiju SQ3R ili neku slinu strategiju za itanje. Radite u kratkim vremenskim intervalima i pravite pauze izmeu njih. Pomjeajte predmete ili zadatke kako biste izbegli dosadu. Nagradite sebe za zavretak svakog itakog zadatka.

10.4.1.17. Pisanje rezimea

Jedna od strategija za poboljavanje razumjevanja proitanog jeste pisanje rezimea. Funkcija rezimea jeste da smanji koliinu informacija koje treba zapamtiti i da ih organizuje na nain koji pomae razumjevanju i pamenju. Rezimiranje je obraeno i u poglavlju Pisanje .

291

etiri pravila za pisanje rezimea su sljedea. Smanjite spiskove. o Ako vidite spisak neega, pokuajte da se sjetite rijei ili izraza koji bi bio naziv itavog spiska. o Na primjer, ako ste vidjeli spisak poput oi, ui, vrat, ruke i noge, mogli biste da zamenite sa dijelovi tela. Ili ako ste vidjeli spisak poput klizanje, skijanje i sankanje, mogli biste da upotrebite izraz zimski sportovi. o Ukratko, zamjenite nadreenim pojmom spisak predmeta ili radnji. Koristite tematske reenice. o esto autori napiu reenicu koja rezimira itav pasus. Ona se naziva tematska reenica ili glavna ideja. o Ako vam autor da takvu reenicu, moete je iskoristiti u svom rezimeu. o Neki pasusi nemaju eksplicitne tematske reenice ili glavne ideje. Moda ete morati da smislite jednu za svoj rezime. Odbacite nepotrebne detalje. o Neki podaci iz teksta se mogu ponoviti u odlomku. Isto se moe rei na vie razliitih naina, sve u istom dijelu teksta. o Druge tekstualne informacije mogu biti nevane ili trivijalne. o Budui da su rezimei zamiljeni da budu kratki, trebalo bi da obriete trivijalne i suvie podatke.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

Smanjite pasuse. o Pasusi su esto meusobno povezani. o Neki pasusi objanjavaju jedan ili vie drugih pasusa. Drugi pasusi prosto proiruju informacije iznesene u prethodnim pasusima. Neki su potrebniji ili vaniji od drugih. o Odluite koje pasuse treba zadrati, koji mogu biti obrisani a koji se mogu udruiti sa drugima.

Pet koraka u pisanju rezimea (REFERENCA) dati su nie. 1. Postarajte se da razumijete tekst. o Zapitajte se, O emu je ovaj tekst? i ta je autor rekao? o Pokuajte da saoptite sebi optu temu prije nego to ponete sa rezimiranjem teksta. 2. Pogledajte nazad. o Ponovo proitajte tekst kako biste se osigurali da ste dobro shvatili optu temu. o Takoe ponovo proitajte da biste potvrdili sebi da zaista razumijete koji su vani dijelovi teksta. o Oznaite vane dijelove teksta. o Zatim upotrebite etiri specifina pravila za pisanje rezimea. 3. Ponovo osmislite. o Ponovo proitajte pasus teksta. o Pokuajte da saoptite sebi temu tog pasusa. o Da li je tema tematska reenica? (Glavna ideja?) Da li ste je oznaili? o Ili da li je tematske reenice nema? Ako je nema, da li ste napisali jednu, na marginama, na primjer?

292

4. Provjerite i ponovno provjerite. o Da li ste ostavili neki spisak? Postarajte se da ne navodite nita u spiskovima u svo rezimeu. o Da li ste se ponovili? Postarajte se da to ne inite. o Da li ste preskoili neto? o Da li su sve vane informacije u rezimeu? 5. Sredite rezime. o Kada je mnogo informacije saeto iz originalnog odlomka, tako nastale koncentrisane informacije esto zvue vrlo neprirodno. Ispravite taj problem i stvorite rezime koji djeluje prirodnije. o Prilagoavanja mogu obuhvatiti ali nisu ograniena na: parafraziranje, ubacivanje veznika kao to su i i zato to, i ubacivanje uvodnih ili zavrnih izjava. o Parafraziranje je naroito korisno ovde, iz dva razloga: poboljava vau sposobnost da zaapmtite materijal i izbegava upotrebu autorovih rijei, to je inae poznato kao plagiranje. Parafraziranje i plagiranje su detaljno razmotreni u poglavlju Pisanje i korektura.

1. Panja i sluanje

10.4.2. Strategije vezane za zainteresovanost i koncentraciju

10.4.2.1. Stvaranje zainteresovanosti
Nedostatak razumjevanja moe utzrokovan nezainteresovanou za materijal koji se ita. Svi detalji o stvaranju zainteresovanosti za tekstove i druge materijale obraeni su na drugom mjestu (vidi odjeljak Stvaranje zainteresovanosti u poglavlju o motivaciji), ali osnovne ideje su sljedee: Novina. Raznovrsnost. o Uinite itaki zadatak svjeijim igranjem uloga ili pretvaranjem da ste predava. o Dopunite itaki zadatak drugim izvorima informacija o temi: druge knjige, asopisi, magazini, novine, filmovi, televizijski programi i radio emisije. Relevantnost. o Razmotrite kako je tekst relevantan za va sopstveni ivot. Kako je povezan sa prolim iskustvima? Personalizovanje. o Personalizujte materijal tako to ete ga povezati sa uvjerenjima i stvarima od linog interesa. Upotreba informacija. Primjena informacija. o Aktivno upotrebite informacije razmiljajui, piui i razgovarajui o njima.

10. Razumijevanje proitanog

o Poveite zadate tekstove i materijal sa predavanja. Potraite veze izmeu tekstova i drugih predmeta ili vaeg posla. Rad sa drugima. o Radite sa drugim studentima na zavravanju i/ili obnavljanju itakih zadataka. Pogledajte odjeljak Studijske grupe za itanje u ovom poglavlju za vie ideja.

293

10.4.2.2. Poboljavanje koncentracije

Opte strategije za poboljavanje koncentracije razmotrene su u poglavlju Panja i sluanje. Veina njih se moe primjeniti na itake zadatke. Te strategije su navedene ovde, ali se vie detalja moe dobiti u odjeljcima Koncentracija, Odravanje budnosti tokom itanja, Uklanjanje spoljanjih ometaa i Uklanjanje unutranjih ometaa u poglavlju Panja i sluanje. Indeksne kartice o Nedostatak koncentracije esto dovodi do regresije, ili zaboravljanje onoga to je proitano. Kako bi se umanjila zastupljenost regresije, koristite indeksne kartice veliine 7 x 12 cm (ili lenjir, olovku, prst) koje ete pomjeriti red po red kroz tekst. Ili, koristite indeksne kartice da pokrijete ono to ste ve proitali kako biste uvidjeli koliko puta se kartica mora pomjeriti kako biste se sjetili onog to je proitano. Uklonite ometae o Uklonite spoljanje ometae odabirom odgovarajuim mjesta za itanje: tiho, sa prosjenom temperaturom, udobno ali ne previe udobno. Izbjegavajte televizore, radio aparate, razgovore, prozore i vrata. Uklonite spoljanje ometae motivisanjem sebe, stvaranjem zainteresovanosti za temu i ohrabrujuim razgovorom sa samim sobom. Starajte se o zdravlju o Uravnoteena ishrana i prikladan odmor su vani za ouvanje dobrog zdravlja i sposobnosti koncentrisanja na itake zadatke. Organizacija i upravljanje vremenom o Izbjegavajte da vas ometaju drugi zadaci time to ete se organizovati i efikasno upravljati vremenom. Lake je koncentrisati se na itanje kada ne brinete o drugim zadacima i aktivnostima. Smanjite sanjarenje o onome to elite da radite tako to ete odvojiti vrijeme da to zaista i uradite. Razbistrite um sastavljanjem spiska onoga to ete obaviti nakon zavretka itakog zadatka. Budite usredsreeni na zadatak o Razumite svrhu, uputstva i oekivanja itakog zadatka prije nego to ga otponete kako biste lake ostali na pravom putu. Koristite nagrade o Postarajte se da nagradite produktivnost. Odredite ciljeve za obavljanje itakih zadataka i potom nagradite sebe kada ih ispunite. Pomjeajte o itanje u kratkim vremenskim intervalima omoguava vam da ostanete usredsreeni na zadatak. itajte 20-30 minuta, napravite pauzu i itajte jo 20-30 minuta. Mjenjajte predmete kako biste ouvali zainteresovanost i koncentraciju. Budite aktivni o Pasivni itai koriste samo oi tokom itanja. Moe im biti tee da se potpuno koncentriu na zadatak nego aktivnim itaima koji koriste vie od jednog ula. Vodite biljeke dok itate (vidi Vaenje biljeaka iz udbenika za ideje). itajte naglas sebi ili sluajte audio-snimke materijala za itanje (pogledajte Knjige na traci). Strategija sinopsisa u 60 sekundi o Ovo je grupna strategija osmiljena da unapredi koncentraciju i razumjevanje proitanog (Huffman, 1992-1993). Grupama od 3-4 studenta daje se zadatak itanja. Svi lanovi grupe itaju tekst i potom sastavljaju biljeke o kljunim takama. Rezultati se predstavljaju ostatku odjeljenja usmeno. Svi detalji o strategiji sinopsisa u 60 sekundi se mogu nai u poglavlju Panja i sluanje.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

294

10.4.2.3. Poboljavanje motivacije

Obavljanje itakih zadataka ponekad zahtjeva da se radi na odravanju visokog nivoa motivacije. Nekoliko savjeta za poboljavanje i odravanje motivacije tokom itanja opisano je u nastavku: Za detaljniju diskusiju o motivacionim strategijama, pogledajte poglavlje Motivacija. Budite usredsreeni na zadatak o Razumite svrhu, uputstva i oekivanja itakog zadatka prije poetka kako biste odrali motivaciju. Imajte u vidu ciljeve o Poveite obavljanje zadatka sa kratkoronim ciljevima, kao to je ispunjavanje ciljeva i zahtjeva kursa, i dugoronim ciljevima, kao to je zavravanje kole. Radite sa drugima o Razvijte sistem podrke za obavljanje tekih ili nezanimljivih itakih zadataka. Radite sa drugim studentima, itajui na sjmenu, rezimirajui i predajui materijal za itanje. Potraite motivacionu podrku od lanova porodice, prijatelja, trenera i predavaa. Relevantnost o Razmotrite kako je tekst relevantan za kurs, za vau akademsku karijeru ili ivot. Zato su dotine informacije vrijedne? Kako ete ih upotrebiti u budunosti? Kako su povezane sa vaim linim iskustvima i uvjerenjima?

1. Panja i sluanje

10.4.3. Strategije vezane za vokabular

10.4.3.1. Opti pristup nepoznatim rijeima
Poevi od udbenika pa sve do lanaka iz asopisa i ispitnih pitanja, studenti se uobiajeno susreu sa rijeima koje ne razumiju. U tim situacijama, studenti imaju na raspolaganju nekoliko mogunosti za uenje znaenja nepoznatih termina. Sljedei pristup predlae Tviining (Twining,(1991). 1. Posluajte rije o Prva strategija je da izgovorite naglas nepoznatu rije i pokuate da ujete neto poznato u njoj dok izgovarate i sluate. Ponekad e samo izgovaranje rijei i paljivo sluanje podstai seanje na znaenje rijei ili neku slinu rije. 2. Razmotrite kontekst o Potom, ponovo proitajte reenicu koja sadri nepoznatu rije, ili eventualno nekoliko reenice koje joj prethode ili za njom sljede, kako biste odredili da li se znaenje moe izvui iz konteksta. Specifiniji detalji o kontekstu dati su u odjeljku Predvianja zasnovana na kontekstu. 3. Deifrujte o Ako se nikakvi nagovjetaji ne mogu prikupiti iz konteksta rijei, pokuajte da deifrujete samu rije na osnovu sufiksa, prefiksa i korjena rijei unutar nepoznatog termina. Specifiniji detalji o deifrovanju dati su u odjeljku Elementi rijei. 4. Rjenici o Kada deifrovanje i kontekstualni nagovjetaji nisu uspjeni, upotrebite rjenik da nauite znaenje nepoznate rijei. Standardni rjenik je esto dovoljan za pronalaenje veine rijei. U suprotnom, moda ete morati da konsultujete struan rjenik (kao to je medicinski) ili glosar iz udbenika. o Ako koristite rjenik, napravite skraenu biljeku o definiciji na margini teksta blizu rijei. Na taj nain, ako opet naiete na tu rije, neete morati da je ponovo traite u rjeniku.

10. Razumijevanje proitanog

295

o Budui da konsultovanje rjenika zahtjeva dosta vremena i moe ometati vae razumjevanje teksta, nastojte da ih ne koristite preesto.

1. Panja i sluanje

o Ako ne moete da koristite rjenik tokom ispita, probajte da pitate predavaa da vam kae definicije nepoznatih rijei, naroito ako te rijei nisu vezani za dotini sadraj. 5. Preskoite rije o Moda je u odreinim situacijama najefikasnije preskoiti nepoznatu rije ukoliko to nee dovesti do zbunjenosti ili nedostatka razumjevanja kljunih reenica ili cijelih pasusa. Ako rije djeluje nebitno, jednostavno je preskoite. 6. Iskustvo o Zapamtite da se nepoznate rijei najbolje shvataju kroz razliita iskustva. Stoga, kako biste postojano unapreivali svoje poznavanej rijei, esto itajte s namjerom da nauite nove rijei.

10.4.3.2. Predvianja zasnovana na kontekstu

Kad se susretnu sa nepoznatom rijei, studenti esto nasljepo nagaaju njeno znaenje. Efikasniji pristup je razmotriti kontekst rijei kako bi se pronali nagovjetaji za predvianje znaenja rijei. Kontekstualni nagovjetaji Nekoliko kontekstualnih nagovjetaja se moe koristiti za odreivanje znaenja nepoznate rijei (D. Applegate, CAL). Tip rijei: da li je rije upotrebljena kao imenica, glagol, pridjev, prilog, itd.? Okolne rijei: druge rijei u reenici mogu pruiti nagovjetaje za znaenje rijei. o Imenica (-e) u reenici mogu pruiti nagovjetaj za znaenje glagola. Na primjer, vidovnjak je koristio kristalnu kuglu za proricanje budunosti. o Glagol (-i) u reenici mogu pruiti nagovjetaj za znaenje imenice. Na primjer, djeca su plivala u prozrano plavoj laguni. o Imenice i glagoli mogu pruiti nagovjetaje za znaenje neke druge rijei u reenici. Na primjer, Justin je zabiljeio svoje putne planove u itinerer. Oblik glagola: da li je glagol u prolom, sadanjem ili buduem vremenu? o Glagol u prolom vremenu se odnosi na dogaaje koji su se ve desili u prii ili istoriji. o Glagol u buduem vremenu odnosi se na dogaaje koji se jo nisu desili ili e se desiti u budunosti. Jednina ili mnoina: da li se rije odnosi na jedno ili vie od jednog?

10. Razumijevanje proitanog

Primjeri upotrebe kontekstualnih nagovjetaja Data su etiri primjera koji primenjuju principe kontekstualnih nagovjetaja (D. Applegate, CAL). Sjedio je, a mrtvi su bili oko njega u Hadovom domu sa njegovim irokim portalima, neki su sjedili a neki stajali, dok je svaki pitao sudiju za odluku (Homer, Odiseja). o o o o o o rije je upotrebljena kao imenica taj predmet se nalazi u kui rije je u mnoini, to znai da ih ima vie od jednog u kui portali bi mogli biti zidovi, prozori ili vrata zidovi se obino ne opisuju kao irokitako da su portali vjerovatno prozori ili vrata rjenika definicija portala je vrata, kapija ili ulaz

296

Zevs je bio jedini krivac i niko drugi, zato to je mrzeo danajske domaine tako silno, i izazvao vau propast (Homer, Odiseja). o rije je upotrebljena kao prilog o rije opisuje glagol mrzeo o rije mrzeo implicira snano oseanje, nasuprot rijeima poput ne voljeti ili prezirati o silno moe znaiti snano ili estoko o rjenika definicija rijei silno je silovitost izraza, snage i energinosti

1. Panja i sluanje

... ne marimo nimalo za vae slutnje, potovani gospodine; nee se ostvariti, i zbog toga ete ispasti samo jo vea tetoina nego to ste bili (Homer, Odiseja). o rije je upotrebljena kao imenica u mnoini o rije se tie budunosti budui da se nee ostvariti o ima neeg negativnog u vezi sa tom rijeju zato to e zbog nje neko ispasti tetoina o rije moe oznaavati pretnje ili predvianja o rjenika definicija slutnji je predvianja

Grupne aktivnosti u vezi sa kontekstima rijei Poindexter (1994) opisuje grupnu aktivnost za upoznavanje studenata sa vjetinom predvianja znaenja rijei na osnovu konteksta. Ova strategija je korisna jer aktivno ukljuuje studente u uenje znaenja rijei, poveava zainteresovanost i motivaciju studenata, podstie saradnju meu studentima i omoguava studentima da iz prve ruke ocjene prednosti predvianja znaenja rijei na osnovu konteksta nasuprot pogaanju znaenja rijei. Strategija je namjenjena upotrebi pri uenju opteg vokabulara, ali se moe modifikovati tako da obuhvati i termine vezane za kontekst koji se esto pojavljuju, bez definicija, u strunim novinskim lancima. Nakon to ju je opisao i ilustrovao fasilitator, strategiju mogu koristiti studenti samostalno. Ovde su data neznatno modifikovana uputstva za Poindexterov pristup. 1. Odaberite materijal za itanje. o Fasilitator odabira dio teksta pomou kog se objanjava strategija i za nju daje primjer. Tekst moe biti poglavlje iz knjige ili novinski lanak. 2. Odredite rijei za vokabular. o U okviru odabranog teksta, odredite rijei pri ijem definisanju bi studenti mogli imati tekoa. Broj odabranih rijei zavisie od koliine vremena odreene za ovu grupnu aktivnost, duine teksta i nivoa teine teksta. 3. Napravite radnu tabelu. o Napravite radnu tabelu koju studenti mogu da popune kasnije na asu. Trebalo bi da ima etiri kolone: nepoznate rijei, pretpostavljeno znaenje, kontekstualno znaenje i rjeniko znaenje. Prepiite tabelu na tablu ili projektor. Nepoznata rije zefir Pretpostavljeno znaenje * mala ivotinja * boginja * krava koja lee jaja 4. Oformite grupe studenata. o Podjelite odjeljenje na timove od tri do etiri studenta, u zavisnosti od veliine grupe. Podjelite radne tabele svakom studentu. Kontekstualno znaenje * zvuk * mala ivotinja * povjetarac lagan, blag povetarac Rjeniko znaenje

10. Razumijevanje proitanog

297

5. Uvedite ciljne rijei. o Uvedite odabrane rijei ispisujui ih u koloni nepoznate rijei u radnoj tabeli na tabli ili projektoru. Uputite studente da prepiu rijei na svoje radne tabele, ostavljajui nekoliko redova razmaka izmeu svake. 6. Osmislite pretpostavljena znaenja. o Radei u timu, studenti osmiljaju spiskove pretpostavljenih znaenja svake od rijei. Svaki student moe da zabiljei znaenja, ili jedan student moe da zapisuje za itav tim. Ovaj brejnstorming moe biti vremenski ogranien ili neogranien. 7. Popunite pretpostavljena znaenja. o Fasilitator popunjava potpuni spisak pretpostavljenih znaenja i biljei ih na tabli ili projektoru. Svaka grupa moe imati glasnogovornika, ili se svim studentima moe dati prilika da uestvuju. Fasilitator moe odluiti da se prodiskutuje o tome kako su studenti doli do svojih pretpostavljenih znaenja. 8. Proitajte tekst. o Zatim svi studenti itaju tekst iz kog su uzeti termini. To moe obaviti svaki student u tiini, student doborvoljac u svakoj grupi naglas ili fasilitator za itavo odjeljenje. Obiljeite termine kako na njih nailazite. 9. Osmislite kontekstualna znaenja. o Radei opet u timu, studenti koriste tekst da razviju spisak znaenja zasnovanih na kontekstu. Ona se biljee u radnu tabelu. 10. Popunite kontekstualna znaenja. o Fasilitator sastavlja potpuni spisak kontekstualnih znaenja i biljei ih na tabli ili projektoru. Fasilitator moe odluiti da prodiskutuje o tome kako su studenti doli do svojih kontekstualnih znaenja i koje nagovjetaje su koristili. 11. Konsultujte rjenik. o Rjenika znaenja odabranih rijei potom predstavlja fasilitator. Ove definicije mogu ve biti zabiljeena (ali pokrivene) na radnoj tabeli na tabli ili projektoru, ili sem ogu dodavati kako se svaka od njih razmatra.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

10.4.3.3. Elementi rijei: afiksi i korjeni

Efikasan pristup razumjevanju nepoznatih rijei je deifrovati ih dio po dio. Ova strategija je korisna kod itanja materijala specifinog sadraja kao kod itanja pitanja na testu, kada se moe desiti da rjenici nisu od pomoi ili nisu dostupni. Kako biste deifrovali nepoznate rijei, morate se upoznati sa uobiajenim prefiksima, sufiksima i korjenima rijei. Spiskovi ovih djelova rijei dati su na sljedeim tabelama. Znati ta ovi elementi rijei znae esto je korisno pri deifrovanju znaenja nepoznatih rijei. Poznavanje djelova rijei i njihovo struno korienje dolaze sa vjebom. Upoznavanje studenata sa ovom strategijom predstavlja prednost jer je veoma uspjena kada se susretnu sa nepoznatom rijeju tokom ispita. U tom sluaju, ne mogu da konsultuju rjenik, a ispitno pitanje moe biti suvie kratko da prui adekvatan kontekst za predvianje znaenja rijei. Deifrovanje elemenata rijei moe biti jedina alternativa koju ima. Deifrovanje nepoznatih termina razmatranjem elemenata rijei vana je komponenta drugih strategija opisanih u ovom poglavlju: strategija disekcije i igra vokabulara. Ovde su sumirani koraci u ovom pristupu. 1. Odredite nepoznatu rije. 2. Razbijte rije na manje djelove. Izgovorite je naglas kako biste olakali prepoznavanje slogova i djelova rijei. Potraite poznat prefiks, sufiks i/ili korjen.

298

3. Konsultujte spisak djelova rijei kako biste pronali znaenja tog prefiksa, sufiksa i/ili korjena. Sastavite sopstveni spisak dodatnih djelova rijei koji su specifini za temu o kojoj itate. Na primjer, studenti biologije e moda morati da naprave svoj spisak sa uobiajenim sufiksima kao to su -cist ili blast i prefiksima kao to su neuro- i endo-. 4. Koristite djelove rijei da predvidite znaenje rijei. 5. Provjerite svoje deifrovanje u kontekstu rijei.

1. Panja i sluanje

10.4.3.4. Antonimi, sinonimi i srodni pristupi

Pri uenju novog vokabulara, nastavnici i studenti esto koriste strategije vezane za kontekst i elemente rijei. Meutim, postoje alternativni pristupi uenju novih termina koji su podjednako efikasni. etiri takve strategije koriste antonime, sinonime, apsolutne suprotnosti i analogije. Ti pristupi se mogu koristiti individualno ili se mogu ubaciti u okviru drugih strategija, kao to je igra vokabulara opisana na drugom mjestu u poglavlju. Antonimi su rijei koje predstavljaju suprotnost neke druge rijei. Na primjer, neki antonimi za tuan su srean, radostan, veseo i razdragan. Sinonimi, sa druge strane, rijei su koje su sline po znaenju nekoj drugoj rijei. Na primjer, sitan, malen, zdepast, mali su sinonimi za nizak. Apsolutne suprotnosti su slien antonimima, ali postoji samo jedna tana suprotnost za svaku od rijei. Ne postoje razliite nijanse ili nivoi razliitosti izmeu rijei. Na primjer, svijetao, blijed, sjajan su antonimi za crn, ali bijel je apsolutna suprotnost. Analogije obuhvataju poreenje znaenja jedne rijei sa drugom rijei slinog znaenja. Na primjer, jevrejska sinagoga je poput hrianske crkve. Da biste nauili termin silovito o . . . uvedite antonime tako to ete rei silovito nije kao neno. o . . . uvedite sinonime tako to ete rei silovito je kao snano i energino. o . . . uvedite apsolutnu suprotnost tako to ete rei silovito je potpuna suprotnost od neznatno. o . . . uvedite analogiju tako to ete rei kada neko govori silovito, govori glasno i energino, poput svetenika koji strastveno dri propovjed o neemu to snano osea.

Dajemo dva primjera koji primenjuju ove pristupe uenju vokabulara (D. Applegate, CAL):

10. Razumijevanje proitanog

10.4.3.5. NZPVS strategija

NZPV strategija je razmotrena u poglavlju Pamenje kao nastavna vjeba koju nastavnici koriste da poboljaju studentsko pamenje pojmova i za njih vezanih ienjnica. NZPVS strategija, sa druge strane, razlikuje se po svojoj svrsi i koracima. NZPVS je strategija vezana za specifine zadatke koje se koristi za uenje vokabulara . Kao takva, ova strategija je korisna za poboljanje razumjevanja proitanog u sluajevima kada se odreene rijei ponavljaju u tekstovima. Koraci u NZPVCS stratefgiji, koju mogu koristiti studenti sami ili uz pomo fasilitatora su: Navedite djelove koje treba da znate.. o Odredite termin koji treba da znate. o Analizirajte definiciju te rijei. o Odredite najvanije djelove definicije. o Navedite kljune djelove definicije koje treba da zapamtite na kartici za uenje.

299

Zamislite sliku. o Stvorite u mislima sliku znaenja tog termina. o Opiite sliku pomou pravih rijei.

1. Panja i sluanje

Pribiljeite rije koja slino zvui. o Sjetite se poznate rijei koja zvuui slino kao novi termin ili dio novog termina. Veite termine u prii. o Napravite kratku priu o znaenju termina u kojoj je upotrebljena rije koja slino zvui. o Stvorite sliku prie u mislima.

Samotestirajte se.

10.4.3.6. OIOUIPP strategija

OIOUIPP je strategija prepoznavanja rijei koja kombinuje nekoliko strategija pokrivenih u prethodnim pasusima. Ova stategija, koju su razvili Deler (Deshler) i saradnici naglaava sistematinu analizu rijei upotrebom nagovjetaja iz konteksta i elemenata rijei. Ovu strategiju prepoznavanja vokabulara moe predstaviti fasilitator pojedinanim studentima ili grupama. Predava daje model strategije i primjere rijei sa kojima studenti mogu da vjebaju. Studente bi trebalo podstai da naglas razmiljaju dok ue ovu strategiju. Nakon to je uvjebaju, studenti mogu da je koriste samostalno ili sa studijskim grupama. OIOUIPP se moe koristiti za uenje novog vokabulara u optim tiakim zadacima i u tekstocima specifinog sadraja. Ova strategija prua jednostavno mnemoniko sredstvo za pamenje kombinacije uspjenih strategija za vokabular (Deshler, et al, godina).

10. Razumijevanje proitanog

Otkrijte kontekst rijei. Izdvojite prefiks. Odvojite sufiks. Utvrdite korjen rijei. Istraite korjen rijei. Provjerite sa nekim. Pokuajte sa rjenikom. Primjena OIOUIPP strategije je sljedea (D. Applegate, CAL):

Povratne privredne krize prolih vremena bile su potpuno nepotrebne i sad im se ne doputa da se pojave, ali se drugi, isto tako krupni poremeaji mogu pojaviti, i odista se pojavljuju, a da ne ostave politikih rezultata, jer ne postoji nain na koji bi nezadovojstvo moglo postati jasno izraeno (iz romana 1984 Dorda Orvela). Povratne

10.4.3.7. KSZR strategija

KSZR strategija kombinuje nekoliko pristupa za uenje novih rijei i znaenja (Dulin). Sljedi procedura u etiri koraka: ontekst o Prvi korak je razmotriti kontekst rijei. o U kom okruenju se rije pojavljuje? Kako je rije upotrebljena? Na osnovu ostatka reenice ili pasusa, ta bi trebalod da rije znai kako bi tekst imao smisla?

300

o Pogledajte odjeljak Predvianja zasnovana na kontekstu ovog poglavlja za vie detalja. Struktura o Razbijte rije na manje djelove i potraite poznate prefikse, korjene rijei i sufikse. o Moete li se sjetiti drugih rijei ija znaenja poznajete a koja sadre te elemente rijei? o Vie informacija o elementima rijei moe se nai na drugim mjestima u ovom poglavlju. Zvuk o Analizirajte rije fonetski tako to ete je razbiti na jedinice zvuka. Da li su vam neki od zvukova poznati? Rjenik o Ako ovi metodi ne pomognu, konsultujte rjenik.

1. Panja i sluanje

10.4.3.8. Igra vokabulara

Igra vokabulara, koju je razvio Rudman (1993), prua studentima strategiju za odreivanje znaenja rijei izvan konteksta kroz razumjevanje morfema, djelova rijei i etimologije (porekla rijei). Iako zahtjeva uee fasilitatora, igra vokabulara je osmiljena da ojaa vjetine studenata i podstakne njihovu odgovornost za uenje. I mada je namenjena upotrebi unutar uionice sa 10-20 studenata, ova strategija se moe modifikovati za upotrebu u manjim studentskim studijskim grupama. Igra vokabulara nudi mnoge prednosti. Prvo, pomae u poduavanju studenata rjenikim vjetinama. Drugo, ova strategija pretvara uenje u aktivan proces i podstie grupnu solidarnost i kooperativno uenje budui da svi studenti igraju protiv fasilitatora. Tree, poto su nepoznate rijei preuzete iz raznovrsnih izvora, studenti su izloeni mnogim temama i njima obogaeni. etvrto, ova strategija je fleksibilna. Moe biti modifikovana tako da postoje dva tima studenata koji igraju jedan protiv drugog, moe se koristiti sa materijalom specifinog sadraja kako bi ojaala uenje novog vokabulara za odreeni predmet, i moe biti modifikovana tako da odgovara razliitim nivoima vjetine ili razliitim uzrastima studenata. Konano, studenti obino uivaju u ovoj igri. Bogaenje vokabulara i jezike vjetine su prikrivene pod platom zabavne igre. Za igru vokabulara vai pet osnovnih pravila (Ruddiman, 1993, str. 400). Svaki student je odgovoran za jednu rije svake nedelje koja e biti predstavljena na za to odreeni Dan vokabulara. Rije mora biti iz stvarnog svijeta (tj. bez rjenikih rijei i bez izmiljenog jezika iz tekstova naune i epske fantastike), iz neega to je student proitao (asopisi, romani, udenici) ili uo. Ne smiju se koristiti vlastita imena. Studenti bi trebalo da mogu da ispriaju kako je rije iskoriena u kontekstu i da daju izvor. U ovoj strategiji studenti se nadmeu protiv nastavnika ili fasilitatora. Koristi se sistem poena za raunanje uspjeha u igri. Odjeljenje kao cjelina sastavlja tabelu poena svake nedelje. Rezultat poinje od nule. Odjeljenje zarauje pet poena za svaku rije koju nastavnik ne zna i za svaku rije koju studenti tano definiu. Ojdjeljenje gubi pet poena ako neko od studenata ne donese rije. Nakon to se sakupi vei broj poena, na primjer 100, odjeljenje biva nagraeno. Koraci u igri vokabulara su ( Ruddiman,1993). 1. Podjelite ukupnu studentsku grupu na manje grupe. o Za velike grupe (preko deset studenata), studenti se djele u grupe od po etiri do est studenata, u zavisnosti od veliine ukupne grupe. Podijela na grupe nije neophodna ako postoji deset ili manje studenata. 2. Razmotrite i odaberite rijei. o Radei u malim grupama ili kao jedna grupa studenti u oko 10 minuta razmatraju rijei koje su donjeli za tu nedelju.

10. Razumijevanje proitanog

301

o Kako svaki od studenata predstavlja svoju rije, grupa koristi rjenik da provjeri njeno znaenje, afikse, korjene i etimologiju. Takoe razmatraju i kontekst rijei.

1. Panja i sluanje

o Rijei koje se ne poklapaju sa pravilima igre bivaju eliminisane. U velikim studnetskim grupama, svaka manja grupa odabira jednu rije koju e predstaviti fasilitatoru. 3. Odaberite onog ko e pratiti rezultat i biljenika. o Odaberite dva studenta ili potraite dobrovoljce koji e imati ulogu odgovornog za rezultat i biljenika. Onaj prvi je odgovoran za zapisivanje trenutnog rezultata na papir, a drugi ispisuje sve rijei, djelove rijei, etimologije idefinicije na tabli ili projektoru tokom igre. o Budui da ovi studenti ne mogu da uestvuju u igri, mjenjajte ove obaveze meu studentima. 4. Predstavite rijei. o Po jednu rije predstavlja svaki student (u malim odjeljenjima) ili predstavnik svake grupe (u velikim odjeljenjima). Rije se ispisuje na tabli ili projektoru. 5. Definiite rijei. o Fasilitator objavljuje da li zna rije. Potom drugi studenti ili druge grupe nude mogue definicije rijei. Sve definicije se biljee na tabli ili projektoru. 6. Analizirajte rijei. o Fasilitator pokuava da definie rije na osnovu djelova rijei. Odreuje sufikse, prefikse i korjene rijei i objanjava ta svaki od njih znai. Zatim fasilitator nudi svoju definiciju rijei na osnovu analize. Ova faza igre je kljuna, i tehniku analiziranja bi fasilitator trebalo jasno da modeluje. Kako se studenti upoznaju sa djelovima rijei, podstiu se da uestvuju u analizi.

10. Razumijevanje proitanog

7. Provjerite definicije. o Student ili grupa koja je ponudila rije ita definiciju iz rjenika. Etimologija se provjerava i povezuje sa definicijom. 8. Zabiljeite poene. o Poeni se biljee po potrebi. o Za rijei sa viestrukim definicijama, kontekst se koristi za utvrivanje tane upotrebe. 9. Grupna diskusija. o Istorija rijei, istorijske definicije i druga pitanja se razmatraju u odjeljenju. Razmatraju se srodne rijei. Sinonime i antonime nudi fasilitator ili studenti. Analogije se mogu koristiti ako je potrebno. 10. Zabiljeite spiskove rijei.. o Nakon svake runde, fasilitator sastavlja spisak rijei, djelova rijei, etimologija, srodnih rijei i definicija koji treba iskopirati i podjeliti svakom studentu. o Prednost toga da ovo obavlja fasilitator je u tome to su, nasuprot tome da studenti sami piu biljeke, tanost i potpunost osigurani i to omoguava studentima da budu spontaniji. 11. Ocjenite studente. o Studenti se mogu ocjeniti putem testiranja sastavljenom od kratkih pria ili reenica sa rijeima ije se definicije trae. o Studentima se mogu dati liste rijei i od njih zatraiti da napiu kratku priu, ili mogu raditi u grupama u kojima svaki student pie jedan dio prie. o Trebalo bi u ocjenama naglasti sposobnost tane upotrebe novog vokabulara, prije nego same ocjene.

302

10.4.3.9. Grafiki planeri i grupe

Ejvori i Ejvori (Avery i Avery, 1994) predstavljaju strategije za upotrebu grafikih planera i kooperativnog uenja u cilju poboljanja razumjevanja proitanog. Grupni pristup koji se koristi prije nego to se protia tekst ima za cilj da studenti naue novi vokabular koji se pojavljuje u tekstu. Moe se kombinovati sa drugim strategijama za vokabular. Podjelite odjeljenje na grupe. Prije itanja teksta, studenti prouavaju odreen broj tekih ili novih rijei koje se mogu nai u odlomku. Broj rijei e zavisiti od duine teksta, nivoa teine i vremenskih ogranienja. Svaki student u svakoj grupi ima obavezu da biljei sve rijei i njihove definicije na sopstveni papir. Pogledajte strategije za vokabular u ovom poglavlju za ideje za definisanje novih rijei. Potom se od studenata trai da nacrtaju sliku koja ilustruje neki odnos izmeu dva od datih termina. Studenti u svakoj grupi bi trebalo da koriste razliite parove rijei. Svaki student potom objanjava svoj vizuelni prikaz ostatku svoje grupe. Ocjenjivanje se moe sprovesti u nekoliko oblika: monitoring grupne aktivnosti, individualne evaluacije od strane ostalih lanova grupe ili testiranje svih studenata koje obuhvata sve rijei.

1. Panja i sluanje

10.4.3.10. Pristup ematski jezik

Pristup ematski jezik bavi se vjetinama prepoznavanja rijei sa naglaskom na znaenju rijei. Zamiljen je da ga koriste nastavnici koji pomau studentima osnovne kole da naue da itaju. Veze izmeu usmenog jezika i pisane rijei uspostavljaju se itanjem tekstova sa ematskim jezikom, kao to su djeje pjesme. Studenti se podstiu da prepoznaju tampanu rije. Kako biste koristili pristup ematski jezik, pratite ove korake. 1. Odaberite materijal za itanje. o Nastavnik odabira odgovarajui materijal za itanje sa ematskim jezikom. Potraite vrlo repetitivne i predvidljive materijale koji doputaju horsko itanje. 2. Proitajte odabrani materijal. o Nastavnik i uenik (studenti) itaju zajedno materijal. U ovoj fazi, studenti bi trebalo da prave veze izmeu usmenog i pisanog jezika. 3. Napravite i uklopite trake teksta. o Dijelovi teksta se ispisuju na trakama od papira (ovo se moe odraditi unapred ako elite) i od uenika se trai da postave trake pored odgovorajueg teksta u knjizi. o Ako se ini da studenti koriste slikovne nagovjetaje da uklope tekst, prepiite tekst na papir na kvadratie i zatraite od uenika da uklope trake sa mreom kvadratia. 4. Ispiite kartice sa rijeima. o Kartice sa rijeima se prave iz teksta, i studenti uklapaju rijei sa mreom kvadratia.

10. Razumijevanje proitanog

10.4.3.11. Rjenik u nastavi ta treba i ne treba raditi

Dulin nudi sljedee savjete za nastavu vokabulara.

ta treba raditi pri poduavanju novim rijeima . . . Predajte vokabular vezan za nov predmet-temu u kontekstu i prije nego to studenti prvi put proitaju novi materijal; to je obaveza svih nastavnika. Objasnite nove rijei u smislu strukturne analize prefiksi, korjeni, sufiksi kad god je to mogue. Na ovaj nain studenti e nauiti porodice rijei, a ne samo nekoliko novih krupnih rijei za taj dan.

303

Neprestano upuujte panju uenika na rijei njihovu prikladnost, mo i specifine nijanse znaenja. Ponudite dva izbora kada je neka rije potrebna; pruite studentima priliku za vjebanje odabira ba prave rijei za ba pravo znaenje. Povremeno ukljuite odjeljenje u odluku; pokuajte da njegujete potovanje za dobro odabranu rije i dobro osmiljen izraz. Nauite studente konanim oblicima ili emama za saeto iznoenje definicija; sljedee su pogodne za najvanije vrste rijei. o Imenice Navedite rije, kojoj klasi pripada i kako se razlikuje od drugih rijei u toj klasi. Na primjer, Pisai sto je komad nametaja koji se koristi za pisanje i skladitenje. Potom, kako biste izotrili definiciju, suzite klasu. Na primjer, Pisai sto je komad kancelarijskog ili kolskog nametaja koji se koristi za pisanje i skladitenje. o Glagoli Koristite infinitiv praen sinonimom ili reenicom. Na primjer, Ratifikovati znai odobriti. o Pridjevi Koristite biti sa pridjevom, praen sinonimom ili reenicom. Na primjer, Biti iscrpljen znai biti izmoren. o Prilozi Koristite glagol u infinitivu i prilog, praen sinonimom ili reenicom. Na primjer, Brzo hodati znai kretati se velikom brzinom.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

Poduite studente kako da svjesno koriste vane kontekstualne nagovjetaje koje su upotrebili autori; povremeno odvojite vrijeme da vjebate ovu vanu vjetinu sa cijelim odjeljenjem. Upamtite, studenti neete uvijek pored sebe imati vas i/ili rjenik kada itaju! Poduite studente sistemu ili strategiji za deifrovanje nepoznatih rijei. Nekoliko takvih rjenikih strategija, kao to su OIOUIPP i KSZR, razmotrene su na drugim mjestima u ovom poglavlju.

ta ne treba raditi pri poduavanju novim rijeima . . . Ne oslanjajte se iskljuivo na sluajne pristupe bogaenju rjenika; aktivno, svjesno tragajte za programom razvoja rjenika, ali izbegavajte otupljujui dril. Kako bi uenje vokabulara bilo aktivno i zanimljivo, isprobajte igru vokabulara opisanu ranije u ovom poglavlju. Ne kockajte se pukim rijeima bez znaenja; obezbedite sigurno proirivanje novih rijei u govor, pisanje i razmiljanje. Na taj nain izgraujete pojmove, a ne ohrabrujete prosto upijanje mnogobrojnih izdvojenih etiketa koje odgovaraju podjednako izdvojenim definicijama paketa. Ne zaboravite konotacijske implikacije odreenih rijei; one podjednako ine dio definicije kao i denotacijske implikacije. Nemojte predavati korjene, afikse, itd. poptuno izolovano od stvarnih rijei; pokuajte da ovim elementima rijei pristupite induktivno, a zatim ih primjenite. Neka vam definicije ne budu tee od rijei koej treba definisati. Paljivo odaberite rijei u definiciji i primjere nieg (konkretnijeg) nivoa apstrakcije. Nemojte zanemariti razliite naine pristupanaj defincijama. Analogija je dobar nain da se doe do znaenja; isto vai povremeno i za traenje antonima, prije nego za stalno traenje sinonima. Za mnoge rijei, postavljanje apsolutne suprotnosti je najbolji nain da se da definicija.

304

 Strategije za itanje obraene u nastavku ovog poglavlja zamiljene su da pomognu stundetima da bolje razumiju organizaciju informacija u tekstu i da prue efikasne pristupe za obraivanje sadraja teksta. Prvi odjeljak o organizaciji udbenika koristan je uvod za onu prvu namjenu, dok se preostale stategije bave ovom drugom namjenom. Mnoge od strategija prate istu osnovnu emu koraka, samo sa razliitim nazivima, tako ete naii na dosta redundantnih podataka pri njihovom pregledanju. Ovo ponavljanje, meutim, dobar je pokazatelj vanosti dotinih procedura za poboljavanje razumjevanja proitanog. Neke od strategije su zamiljene da ih koriste predavai, ali veina je razvijena tako da ih upotrebljavaju studenti i drugi.

10.4.4. Strategije vezane za organizaciju

1. Panja i sluanje

10.4.4.1. Organizacija udbenika

Ovaj odjeljak obrauje nekoliko aspekata organizacije udbenika: opta organizacija, specifini organizacioni stilovi, vjebe prepoznavanja organizacionog stila i radne tabele za organizaciju udbenika. Opta organizacija Veina udbenika ima isti opti format (D. Applegate, CAL). Udbenici su podjeljeni na poglavlja; spisak poglavlja se moe nai u Sadraju na poetku knjige. Poglavlja koja se odnose na istu temu ili optu temu mogu biti ureena u jedinice. Veina poglavlja ima sljedee komponente: naslov, uvod, podnaslove, ilustracije i rezime. Svi oni se mogu koristiti za poboljanje razumjevanja materijala. Naslov stimulie itaoevo prethodno znanje o temi i pomae u stvaranju zainteresovanosti. Uvod ukazuje na optu svrhu teksta i nagovjetava glavne ideje koje e biti obraene. Budui da djele tekst prema temi, naslovi poglavlja ocrtavaju glanve ideje teksta i mogu se koristiti za organizovanje itaoevih misli. Ilustracije pomau u razjanjavanju podataka prikazujuii ih u alternativnim formatima. Mogu se koristiti i za biljeenje podataka u pamenje i prizivanje iz njega. Rezime rekapitulira glavne take i ponavlja autorove zakljuke.

10. Razumijevanje proitanog

Unutar svakog odjeljka teksta oznaenog podnaslovom, autor proiruje glavnu ideju obraenu u tom odjeljku. Vrlo esto, svaki pasus iznosi jedan detalj koja podrava glavnu ideju odjeljka. Primjeri, statistike, citati, datumi i drugi podaci obino sainjavaju opise. Dodatne informacije koje se mogu nai u poglavlju udbenika su ciljevi, spisak vokabulara, pitanja za obnavljanje, pitanja za diskusiju i predloena literatura. Ciljevi, navedeni na prvoj strani poglavlja, objanjavaju svrhu teksta i mogu se koristiti u pripremi za itanje i ocjenjivanju razumjevanja nakon itanja. Spisak vokabulara, na kraju poglavlja, sumira vane termine uvedene u poglavlju. Mogu se koristiti za ocjenjivanje razumjevanja teksta. Pitanja za obnavljanje na kraju poglavlja testiraju itaoevo poznavanje sadraja teksta kako bi obezbedila razumjevanje. Pitanja za diskusiju na kraju poglavlja idu jedan korak dalje, podstiui itaoca da povee nove podatke sa prethodnim znanjem i iskustvima i da obradi ili primjeni informacije na nove naine.

Veina tekstova ima glosare na kraju knjige. Glosar je dragocjen izvor za traenje definicija rijei upotrebljenih u tekstu a vezanih za specifian kontekst. Specifini organizacioni stilovi Studentsko razumjevanje itakih zadataka moe se pospjeiti upoznavanjem sa uobiajenim stilovima organizacije udbenika. Prepoznavanje naina na koji su podaci organizovani olakava identifikovanje glavnih pojmova u tekstu zato to italac moe da zna ta da oekuje.

305

 itaoce bi trebalo upozoriti da jedan tekst, poput novinskog lanka ili udbenikog poglavlja, moe sadrati informacije ureene u vie od jednog stila organizacije. Budite pripremljeni da menjate brzine u okviru istog teksta. Sljedei opisi specifinih organizacionih stilova pripadaju Tviningu ( Twining,1991, str. 117).

1. Panja i sluanje

Slinosti-razlike o Tekstovi koji iznose slinosti -razlike obrauju dve strane ili dva pristupa temi. o Glavne take obe strane mogu biti prikazane odvojeno. Na pimjer, razmatranje ciljeva, vostva, jaih i slabijih strana Sjevera u Graanskom ratu moe pratiti razmatranje istih tih elemenata kod Juga. o Ili, obadvije strane nekog velikog problema mogu biti predstavljene jedna po jedna. Na primjer, tekst iz biologije moe razmatrati pretpostavke evuliocne teorije i kreacionizma, a potom ciljeve obeju teorija, osnovne principe obije teorije, jae i slabije strane obije teorije. o Stil slinosti-razlike moe biti obiljeen ovim kljunim rijeima i izrazima: poput, slino, istovremeno, analogno, nasuprot, ali, meutim, prije nego i sa druge strane.

Glavne take o Neki tekstovi ili dijelovi teksta, poput uvoda i rezimea, ureeni su prema glavnim takama. o Kljuni izrazi koji ukazuju na ovaj stil su: glavne take su, postoji nekoliko razloga zato, najznaajniji je, najvanije, posebno i primarna svrha je.

Uzrok-posljedica o Organizacioni stil uzrok-posljedica predstavlja neku temu ili pojavu i zatim nudi objanjenja za nju. Na primjer, razmatranje teorije velikog praska ili velieke depresije moe biti ureeno prema uzroku i posljedici. o Kljune rijei i izrazi ovog stila su: zato to, razlozi za, izvor toga, dovelo je do, stoga, usljed toga, kao posljedica toga.

10. Razumijevanje proitanog

Problem-rjeenje o Matematiki, statistiki i raunovodstveni tekstovi su esto ureeni u stilu problem-rjeenje. o Kod ovog oblika organizacije, za objanjenjem novog pojma sljedi problem i rjeenje koji ga ilustruju.

Niz vremenski redosljed o Informacije poreane u nizu ili prema vremenskom sljedu koriste se za prikazivanje istorijskog ili procesualnog redosljeda. Primjeri za ono prvo obuhvatau tekstove koji razmatraju bitke iz Graanskog rata ili panskog pokoravanja Acteka. Primjeri za ovo drugo su tekstovi koji opisuju procese mitoze ili klasinog uslovljavanja. o Ovaj stil organizacije slian je enumjeraciji, koja je razmotrena nie. o Kljune rijei i izrazi koji ukazuju na u nizu ili prema vremenskom sljedu ureene podatke su: prvi, drugi, potom, za tim sljedi, naredni, nakon, prvi korak i konano.

Nabrajanje (enumjeracija) o Podaci ureeni u enumjeracionom stilu ureeni su prema tematskom redu. Takvi tekstovi mogu podsjeati na katalog ili detaljan spisak glavnih taaka i propratnih detalja. Poglavlje koje obrauje uzroke Prvog svijetskog rata moe biti ureeno u enumjeracionom stilu. o Kljune rijei i izrazi koji ukazuju na enumjeraciju su: prvo, takoe, pored toga, jo jedan, potom i konano.

Primjeri i ilustracije o Kod ovog stila organizacije, svaka glavna taka je praena primjerima i ilustracijama koje se na nju odnose. Na primjer, tekst o tipovima stijena obuhvata primjere i fotografije svakog od njih. o Kljune rijei i izrazi koji ukazuju na ovaj stil su: na primjer, ilustracije radi, zamislite, tanije i primjer za to je.

306

Vjebe prepoznavanja organizacionih stilova Odaberite odgovarajue rijei koje e oznaiti tip organizacije korien u sljedeim primjerima teksta: glavna taka, primjeri i ilustracije, enumjeracija, niz, uzrok i posljedica i slinosti-razlike. Odredite tekstualne nagovjetaje koji ukazuju na tip organizacije . 1. Usvajanje 14. amandmana u junu 1866. praeno je udruenim naporom da se primoraju junjake drave da ga ratifikuju uslovljavajui njegovim prihvatanjem ponovni ulazak u savez. ___________________ Tekstualni nagovjetaji: 2. Voenje knjiga je tek mali, jednostavan ali vaan dio raunovodstva. Raunovodstvo, sa druge strane, obuhvata osmiljavanje informacionog sistema koji ispunjava potrebe korisnika. ___________________ Tekstualni nagovjetaji: 3. Budui da je potranja za elikom izvedena potreba, menadment nije uspio da shvati industrije u velikom porastu, kao to su telekomunikacije, nisu veliki potroai elika. ____________________ Tekstualni nagovjetaji: 4. Sistemi organa u ljudskom tijelu su cirkulacijski, digestivni, endokrini, limfni, miini, nervni, reproduktivni, skeletni i mokrani sistem. ____________________ Tekstualni nagovjetaji: 5. Glavni razlog za uenje raunovodstva jeste sticanje znanja i vjetina sa kojima se moe uestvovati u vanim ekonomskim odlukama. ____________________ Tekstualni nagovjetaji: 6. Naroito vaan federalni doprinos ekonomskom porastu u doba nakon Graanskog rata bila je povoljna poreska politika. ____________________ Tekstualni nagovjetaji: 7. I dendriti i akson neurona prenose informacije u obliku nervnih impulsa. ____________________ Tekstualni nagovjetaji: 8. Nakon 1870-ih, tarifa je rasla praktino bez prestanka sve do dvadesetog vijeka. ____________________ Tekstualni nagovjetaji: 9. Visoka itkost granitne lave nastaje zbog visokog procenta silicijum-dioksida. ____________________ Tekstualni nagovjetaji:

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

307

1. Panja i sluanje

10. Nakon to se hromozom udvoji i podjeli, elija se djeli na dve erke-elije sa istim genetskim materijalom. ____________________ Tekstualni nagovjetaji: Odgovori na ove vjebe su sljedei. 1. Ovo je nizan (ili u skladu sa vremenskim redosljedom) iskaz. Oznaava redosljed dogaaja. Kljune rijei obuhvataju praeno je. 2. Ovo je iskaz u stilu slinosti-razlike. Dva elementa, voenje knjiga i raunovodstvo, imaju razliite definicije, ukazujui na suprotnost. Sa druge strane je kljuni izraz u ovom sluaju. 3. Ovo je iskaz u stilu primjeri i ilustracije. Rijei poput kao to je i poput su pokazatelji ovog stila. 4. Ovo je enumjeracioni iskaz. Spisak elemenata je glavni nagovjetaj ovde. 5. Ovo je glavna taka. Jedan od nagovjetaja je izraz glavni razlog. 6. Ovo je iskaz uzroka i posljedice. Reenica ukazuje da jedno dovodi, barem djelimino, do drugog. Izraz doprinos bi se mogao zamjeniti sa uzrok. 7. Ovo je jo jedan iskaz slinosti-razlika. Dve pojma u reenici, dendriti i akson, imaju sline funkcije, to ukazuje na slinost. 8. Ovo je jo jedna glavna taka. Iskaz iznosi jednu glavnu taku ne ukazujui na primjere ili uzroke. 9. Ovo je iskaz uzroka i posljedice. Jedno dovodi do drugog. Kljuni izraz je nastaje zbog. 10. Ovo je nizani iskaz (ureene prema vremenskom sljedu). Redosljed dogaaja u nekom procesu je oznaen. Nakon je kljuna rije. Radna tabela organizacije udbenika

10. Razumijevanje proitanog

Sljedea radna tabela se moe koristiti za evaluaciju organizacije odreenog udbenika. Razjanjavanje organiazcije knjige pomae studentima da naprave razliku izmeu svrha i glavnih ideja i da razumiju informacije dok itaju .
PREGLED UDBENIKA za ________________________________ (naslov knjige) SADRAJ: Kako su poglavlja ureena?

_____ u nizu _____ hronoloki _____ tematski _____ drugo _____________________

REZIME POGLAVLJA/JEDINICE: Napiite u jednoj reenici rezime svakog poglavlja i/ili jedinice. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10. . . . . . . . . .

308

POMAGALA ZA UENJE: Koja pomagala za uenje se mogu nai u knjizi? U kom poglavlju?

U knjizi

o o o o o o o o o o o o o o o o o o o

_____ glosar _____ bibliografija _____ apendiksi _____ drugo _______________ _____ spiskovi ciljeva _____ uvodi _____ naslovi _____ podnaslovi _____ rezimei _____ predloena literatura _____ pitanja za obnavljanje _____ pitanja za diskusiju _____ spiskovi vokabulara _____ vokabular u masnim ili kurzivnim slovima _____ tabele _____ grafikoni _____ fotografije _____ slike _____ drugo _______________

1. Panja i sluanje

U poglavljima

VIZUELNA POMAGALA: Koju ulogu imaju vizuelna pomagala?

10. Razumijevanje proitanog

_____ da stvore interesovanje za predmet _____ da rezimiraju podatke _____ da ilustruju kljune ideje _____ da predstave nove informacije _____ drugo _______________

DODATNI MATERIJAL: Koji dodatni materijal je dostupan u knjizi?

_____ studentska radna sveska _____ prirunik za predavae _____ laboratorijski prirunik _____ audio-kasete _____ slajdovi _____ filmovi _____ drugo _______________

10.4.4.2. Brzo itanje teksta

Efikasan i efektivan italaki pristup itakom zadatku sa ciljem ili svrhom na umu. Taj cilj ili svrha e voditi itaoca dok se kree kroz materijal. Jedan od naina da se razvije cilj ili svrha za itaki zadatak jeste na brzinu ga pregledati prije detaljnog itanja. Pregledanje poglavlja ili kratkog lanka bi trebalo da potraje ne vie od nekoliko minuta. Kod

309

pregledanja, student ita samo prvu reenicu svakog pasusa. Nakon pregledanja teksta, italac se prisjea svega i odreuje najvanije take. Zatim postavlja cilj za taj zadatak i planira kako da obavi intenzivno itanje cijelog dokumenta u sporijem ritmu.

1. Panja i sluanje

Pregledanje se moe koristiti zajedno sa drugim itakim strategijama opisanim u ovom poglavlju.

10.4.4.3. Kreativno mapiranje za sadrajno itanje

Strategija kreativnog mapiranja (Naughton, 1993-1994) koristi slike da pomogne studentima da prepoznaju organizaciju podataka u sadrajnom itanju i da reorganizuju glavne ideje i detalje teksta. Ona kombinuje koncepte grafikih organizera i likovnih umjetnosti da prikae informacije, to ne samo da unapreuje itanje i miljenje ve podstie i razvoj pamenja (Naughton, 1993-1994, str. 324). Kreativno mapiranje pomae studentima da zabiljee i prizovu iz seanja informacije iz tekstova i da shvate kako su glavne ideje i propratni detalji povezani. Uspostavljanje asocijacija izmeu postojeih i novih informacija je jo jedna svrha kreativnog mapiranja. Kreativno mapiranje se moe primjeniti na vrlo raznovrsne teme. Trebalo bi da ga modeluje fasilitator, koji moe pruati povratne informacije dok se ne ovlada strategijom. Fasilitator bi trebalo da razbije studentovu suzdranost u pogledu sopstvenih umjetnikih sposobnosti. Kvalitet i organizacija informacija su mnogo vaniji nego kvalitet samog crtea. Efikasan pristup razumjevanju proitanog u uionici jeste da predavai vode grupnu aktivnost u stvaranju mape za itaki zadatak. Predava podstie predloge od studneta za osmiljavanje vizuelne slike, ili studenti mogu raditi u grupama da razviju mape. Mapa koja tako nastane koristi se da stimulie dalje grupne diskusije o temi. Strategija kreativnog mapiranja je korisna zato to je usmjerena na vane sposobnosti pamenje podataka i razabiranje i razumjevanje odnosa meu idejama. Pored toga, vizuelni prikazi su naroito korisne za manje vjete itaoce, koji esto imaju tekoa u organizovanju informacija iz teksta koji itaju (Naughton, 1993-1994, str. 324). Budui da dananji studenti imaju iskustva u prikupljanju znaenja iz raznovrsnih vizuelni medija, poput muzikih spotova i reklama u asopisima, trebalo bi da se pronau u ovoj strategiji i da brzo njome ovladaju. Jo jedna prednost kreativnog mapiranja je zainteresovanost i lino ukljuivanje koje ona stvara. Vizuelna slika sama moe esto da stimulie kritiko miljenje i da podstakne ponovno itanje teksta. Poto su studenti eljni da popune ojdeljke na svojim mapama, esto e ponovo itati tekst u potrazi za ili bukvalnim informacijama ili onim iz kojih mogu izvui zakljuke (Naughton, 1993-1994, str. 324). Autor takoe zapaa da je prednost kreativnog mapiranja u odnosu na tradicionalne mape rijei u tome to sastavlja mape ne povezuje prosto ideje grafo-fonemski ili ak sintaksiki, ve ih takoe povezuje i na grafiko semantiki nain (Naughton, 1993-1994, str. 325). Konano, ali moda i najvanije, kreativna mapa nudi konrektan vizuelni pokazatelj razumjevanja ili njegovog nedostatka. Stoga, iako kreativno mapiranje na garantuje razumjevanje, moe jasno da ilustruje kada je razumjevanje nepotpuno i koje ideje iz teksta su proputene (Naughton, 1993-1994, str. 326). Koraci u Naughtonovoj (1993-1994) strategiji kreativnog mapiranja su sljedei. 1. Proitajte tekst. 2. Razvijte sliku. o Dok student ita tekst, ohrabrite ga da zabiljei glavne ideje i propratne detalje. o Kreativno mapiranje obuhvata razvijanje vizuelne slike za predstavljanje glavnih koncepata u zadatku. Isprva, studenti mogu biti skloni da koriste slike koje odraavaju temu. S vjebom, studente bi trebalo ohrabriti da odaberu slike koje oznaavaju autorovu glavnu ideju, koja je esto apstraktnija. Veoma je vano ukljuiti informacije koje studenti ve znaju o temi a koje se mogu povezati sa novim materijalom. o Sveukupna slika bi trebalo da predstavlja glavni koncept ili svrhu teksta. o Kategorije koje odgoavraju glavnim idejama prikazuju sekao razliiti odjeljci slike. Naslovi u tekstu mogu pruiti nagovjetaje za prepoznavanje glavnih ideja. o Propratni detalji za svaku glavnu ideju biljee se na odgovarajuim dijelovima mape. Oni mogu obuhvatiti imena, datume, deficinije ili statistike.

10. Razumijevanje proitanog

310

 Naughton (1993-1994) nudi sljedei primjer strategije kreativnog mapiranja. Zasnovan je na lanku, Smrt nepotopivog Titanika, koji se moe nai u knjizi Katastrofe! . Vizuelni prikaz oslikava autorovu glavnu poruku, da je potapanje ovog broda usljed sudara sa ledenim brijegom dovelo do gubitka velikog broja ivota. Pet glavnih ideja vezanih za ovu tezu su prepoznate i prikazane kao odvojeni dijelovi slike: uzroci nesree, posada, preiveli, poginuli i Karpatija (spasilaki brod). Uzroci su slikovno predstavljeni ledenim brijegom, a posada gomilama na brodu. Ideje vezane za preivele su predstavljene amcem za spasavanje, dok voda ispod slike Titanika koji tone predstavlja poginule. Slika manjeg broda predstavlja spasilaki brod. Propratni detalji za svaku od ovih ideja su zabiljeeni na odgovarajuim odjeljcima ove vizuelne slike. Slika takoe pokazuje asocijacije sa prethodnim znanjem. Na primjer, ledeni brijeg, glavni uzrok nesree, ilustruje se sa veim dijelom leda ispod nivoa mora. Drugi sakriveni uzroci koji su doprinjeli potapanju prikazani su ispod vode.

1. Panja i sluanje

10.4.4.4. Medijacijska nastava teksta (MIT) za sadrajno itanje

Medijacijska nastava odnosi se na predavaeve intervencije koje za cilj imaju da vode studente kroz zadatak. Kad su u pitanju itaki zadaci, nastavna medijacija moe obuhvatiti uklapanje studentskog prethodnog znanja i iskustava sa sadrajem i organizacijom teksta, vodei studente u uoavanju i razumjevanju znaenja teksta, i pruajui prilike studentima da upotrebe nove informacije na raznovrsne naine (Neal i Langer, 1992). Ovi oblici medijacije se mogu koristiti u raznim kombinacijama prije, tokom i nakon itanja zadatka. Filozofija medijacijske nastave pretpostavlja da su predavai odgovorni za podsticanje interakcije izmeu studenata i podataka iz udbenika i za omoguavanje procesa razumjevanja kod uenika koji definiu uspjeno itanje ekspozitornog materijala (Neal i Langer, 1992, str. 229). Kod sadrajnog itanja, nastava itanja kao medijacija zahtjeva dva uslova. Prvo, fleksibilnost u planiranju je neophodna zato to se nastava odvija u razliitim tematskim poljima. ... Drugi uslov je jasna slika o tome kako nastavnici pomau studnetima da ue iz teksta. ... Stoga, nastavnici u razliitim poljima treba paradigma koja prua predavake opcije prema potrebama njihovog premdeta i njihovih studenata i koja specifikuje nastavnikove odgovornosti u svakoj fazi voenja studenata u itanju (Neal i Langer, 1992, str. 229-230). Neal i Langer su razvili takvu paradigmu. Strategiju medijacijske nastave teksta (MIT) razvili su Neal i Langer (1992) a ona nudi nastavnicima uoptenu emu za planiranje zadataka vezanih za itanje u raznovrsnim predmetnim oblastima. Ovaj pristup uzima itanje kao proces koji se odvija u tri faze: prije, tokom i nakon. Glavne komponente MIT paradigme su: nastavni ciljevi za svaku fazu osnovni procesi razumjevanja koji osiguravaju da je svaki cilj postignut nastavne strategije koje pospeuju razumjevanje proitanog nastavne odgovornosti za svaku fazu itanja

10. Razumijevanje proitanog

MIT nudi nekoliko prednosti u odnosu na druge pristupe nastavi sadrajnog itanja, kao to su SQ3R i usmjerena itaka aktivnost (directed reading activity DRA). Medijacijska nastava teksta je osmiljena da bude dovoljna iroka da se moe primjeniti na bilo koji predmet, od prirodnihnauka do muzike i istorije. Ona je i fleksibilna utoliko to obuhvata veliki broj strategijskih izbora, zbog ega je lako prilagodljiva razliitim ciljevima, prolim iskustvima i nivoima vjetine predavaa i uenika. MIT takoe pomae u razjanjavanju predavaevih odgovornosti.

311

MIT paradigma
FAZA ITANJA CILJ ITANJA PROCES RAZUMJEVANJA STRATEGIJE UENJA NASTAVNIKOVA ODGOVORNOST

1. Panja i sluanje

Pripravnost | | | | | PRIJE ITANJA | | | | | | | | | | | | | | TOKOM ITANJA Shvatanje | | | | | | | | | | | | | | | Retencija | | | | | | Primjenjuje znanje * ispitivanje Aktivira prethodno znanje * brejnstorming Pokree istraivanje * postavljanje problema * igranje uloga * istraivanje ideja * demonstracija ili eksperiment Vodi studente * semantiki organizeri * izgradnja znaenja rijei * postavljanje pitanja svrhe * strukturirani pregledi * odgovaranje na pitanja svrhe * provjeravanje predvianja * zavravanje vodia za uenje * postavljanje pitanja ili razgovor o idejama * pisanje biljeaka * testovi koje prave studenti * rezimiranje * pisanje odgovora * grafiki organizeri * poduavanje drugih * igre za uenje * diskusija * projekti * eksperimenti * kreativni rad Prua vostvo

Predvia sadraj

Konstruie znaenje

Nadgleda razumjevanje

Prua vostvo

10. Razumijevanje proitanog

Obrauje ideje

Prepisuje strukture za uanpreivanje retencije ideja

NAKON ITANJA

312

Primjeri primjena MIT strategije preuzeti su iz Neal i Langer (1992, str. 229). Predmet: Hemija TEMA: Uvod u pojam materije PRIJE ITANJA o Ispitivanje: pitajte Od ega je sve sainjeno? Da li je sve jedinstveno? Ili mislite da postoji samo nekoliko tipova supustanci od kojih je sve ostalo sainjeno? o Demonstracija: prikaite balsa-drvo koje gori i objasnite kako su Grci mislili da je sve sainjeno od zemlje (pepela), vazduha (dima) i vode (zgunjavajua para). TOKOM ITANJA o Vodi za uenje: neka studenti odgovore na selektivan vodi za itanje dok uestvuju u ispitivanju. o Ispitivanje: razgovarajte o idejama, koristei proceduru itanja i ispitivanja u maloj grupi. NAKON ITANJA o Rezimiranje: uputite studente da rezimiraju glavne ideje i razmotre svoje dnevnike uenja. o Eksperiment: dajte uputstva za propratni laboratorijski eksperiment. PREDMET: muzika TEMA: uvod u drvene duvake instrumente PRIJE ITANJA o Demonstracija: pokaite i svirajte razliite drvene duvake instrumente. Pitajte ta svi oni imaju zajedniko? o Semantiki organizer: sastavite dijagram sa odlikama drvenih duvakih instrumenata i njihovim osnovnim grupama. Uputite studente da prepiu dijagram kako bi ga kasnije proirili prilikom pisanja biljeaka. o Pitanja svrhe: postavite pitanja koja e voditi studente kroz svaki odjeljak teksta. TOKOM ITANJA o Odgovaranje na pitanja svrhe: neka studenti pronau informacije i usmeno odgovore na pitanja svrhe. o Pisanje biljeaka: ukaite studentima gdje da dodaju ideje semantikom organizeru. NAKON ITANJA o Pisanje odgovora: neka studenti i napiu u svojim muzikim biljekama odgovore na sljedea pitanja: Koje su odlike drvenih duvakih instrumenata? Koji instrument vam se najvie dopada? Zato? o Projekat: podjelite spisak muzikih dijela u ijem izvoenju uestvuju drveni duvaki instrumenti. Uputite studente da rade u parovima, odaberu tri dijela za sluanje i odrede koji su drveni duvaki instrumenti ukljueni.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

313

PREDMET: fiziko vaspitanje TEMA: drutveni ples kantri sving PRIJE ITANJA o Brejnstorming: pitajte ta vam pada na pamet kada ujete rijei kantri sving? o Demonstracija: proite kroz osnovne korake kantri svinga. o Graenje znaenja rijei: kroz diskusiju, pruite studentima definicije glavnih termina; neka studenti unesu nove rijei u svoje rjenike i definiu svaku od njih sopstvenim rijeima. TOKOM ITANJA o Ocjenjivanje tanosti predvianja: na osnovu prouavanja rijei, recite studnetima da predvide glavne ideje koje e se proitati za svaki odjeljak teksta, Nauiti kantri sving. Uputite studente da proitaju svaki odjeljak kako bi odredili tanost svojih predvianja. Razmotrite ideje svakog odjeljka i poveite ih sa demonstracijom. NAKON ITANJA o Pojekat/kreativni rad: uputite studente da se podjele u parove kako bi vjebali korake kantri svinga. Neka osmisle sopstvene korake i prikau svoje plesove odjeljenju.

1. Panja i sluanje

10.4.4.5. IIRO strategija

IIRO oznaava istraivanje, ispitivanje, itanje, recitovanje i obnavljanje . Ova strategija je nezavisan metod uenja koji pomae studentima da razumiju organizaciju i znaenje pisanih tekstova. To je procedura u pet koraka sa ciljem da se itanje uini aktivnijim i da se pobolja studentovo razumjevanje itakih zadataka. Obezbeujui strukturu i konkretan plan djelovanja, IIRO ojaava studentove vjetine i prua oseaj kontrole na zadacima itanja. A time to zahtjeva od studenta da pogledaju tekst nekoliko puta i obrade podatke na nekoliko naina, IIRO poboljava biljeenje novih informacija u pamenje i njihovo prisjeanje. Jedna od prednosti IIRO je ta to se moe koristiti za itake zadatke u gotovo svim akademskim disciplinama, ukljuujui drutvene nauke, prirodne nauke i umjetnost i humanistike nauke. Ovaj metod, meutim, nije pogodan za numeriki orijentisane predmete kao to je matematika i statistika. Pored toga, IIRO se moe koristiti za itanje raznovrsnih materijala, ukljuujui udbenike i novinske lanke, dok god struktura i organizacija materijala nije suvie sloena. IIRO se pokazala kao efikasna strategija za veinu itakih zadataka na fakultetskom nivou. Jo jedna prednost je to je ova strategija relativno prosta i direktna. Budui takva, modelovanje i odgovor fasilitatora obino nisu neophodni. Zahvaljujui IIRO itanje postaje aktivan proces, koji pomae odravanju panje i poboljavanju pamenja. U novije doba, ogranienja IIRO strategije su ispitivana. Prema Nilu i Langeru ( Neal i Langer, 1992), IIRO nije tako irokog obuhvata kao neke druge strategije razumjevanja proitanog, poput njihove strategije medijacijske nastave teksta (MIT). IIRO predstavlja samo jednu strategiju dok je MIT skup strategija koje se mogu primjeniti u raznovrsnim kombinacijama ta efikasan pristup razumjevanju proitanog. Mek Kormik i Kuper ( McCormick i Cooper, 1991) iznose da nekoliko studija koje su obuhvatile srednjokolce ukazuju da IIRO, koja je osmiljena za prosjene studente, nije uspjena strategija za poboljavanje bukvalnog razumjevanja kod uenika sa smetnjama u uenju. Takoe primjeuju da ovi studentii razumiju i pamte vie informacija kada itaju krae (npr. 300 rijei) pasuse. Tako da je za studente sa smetnjama u uenju umetanje pitanja za obnavljanje nakon kratkih pasusa uspjenije nego stavljanje pitanja na kraj teksta. Uprkos ovim navodnim ogranienjima, IIRO nudi efikasan pristup itanju za veinu studenata. Naravno, pojedinani rezultati u razumjevanju poitanog sa IIRO e se razlikovati. Ali svi studentii bi trebalo da budu izloeni ovoj strategiji, i ona bi trebalo da postane dio njihovg strategijskog arsenala koji e koristiti u odgovarajuim situacijama. Jo neke strategije razumjevanja proitanog (PQ4R, RAP, SNIPS, PARTS, itd.) vrlo su sline IIRO. Opisane su na drugim mjestima u ovom poglavlju.

10. Razumijevanje proitanog

314

Istraivanje Prvi korak u IIRO strategiji je istraivanje itakog zadatka. Istraivanje obuhvata stvaranje mentalne mape teksta i selektivno itanje.Da biste otpoeli istraivanje, pregledajte na brzinu da li u materijalu ima tekstualnih markera ili nagovjetaja o nainu organizacije teksta. Oni obuhvataju sadraje, naslove poglavlja, podnaslove i sisteme numerisanja. Organizacioni nagovjetaji se koriste za stvaranje mentalne mape koja e pomoi ueniku da se kree kroz materijal. Mentalna mapa obuhvata optu strukturu teksta i koristi se da vodi studenta dok ita. Mentalno povezujui tekstualne nagovjetaje, student moe da bolje prati tok misli u tekstu i da otkriva odnose izmeu informacija. Ako tekst nema naslove odjeljaka i druge tekstualne markere, student bi trebalo da obrati panju da razdvajanja pasusa i navodee izraze kao najvanije i ukratko. Koristite te informacije da odredite autorove glavne ideje i da stvorite sopstvene naslove na margini. Zapravo, tane mentalne mape koje student napravi mogu biti efikasniji od onih zasnovani na autorovim naslovima. Neki studenti se odlue da zabiljee organizacionu mapu na papir prije nego da je pohrane u pamenje. Postoje raznovrsni metodi biljeenja; vidite poglavlje Organizacija za ideje. Razvijanje mentalne mape je vano zato to se detaljne informacije mogu zapamtiti samo ako se ue povezane sa vanijim idejama (Bragstad i Stumpf, 1987, str. 251). Mapa se moe i kasnije koristiti pri obnavljanju teksta. Drugi aspekt istraivanja je selektivno itanje djelova teksta (Bragstad i Stumpf, 1987). Prvo, ponovo proitajte naslov i razmislite o njemu. Koje prethodno znanje posedujete o temi? Moete li se sjetiti prolih iskustava u vezi sa predmetom teksta? ta oekujete da ete nauiti na osnovu naslova? Zatim proitajte prvi pasus poglavlja ili apstrakta lanka. U njima bi trebalo da su opisane glavne teme koje e biti pokrivene u poglavlju ili radu kao i autorove svrhe i ciljevi. Ponekad e rezultati ili zakljuci biti dati u apstrtaktu. Ponovo proitajte podnaslove kako biste osvjeili pamenje o glavnim temama teksta i provjerili tanost svoje mentalne mape. Proitajte prvu reenicu svakog pasusa, a potom proitajte posljednji pasus ili rezime kako biste stekli uvid u glavne pojmove ili zakljuke. Brzo pregledajte vizuelna pomagala poput slika, fotografija i tabela. Ispitivanje Drugi korak IIRO strategije obuhvata predvianje pitanja na koja odgovor moe dati materijal. Ta pitanja su razraeni elementi mentalne mape razvijene u fazi istraivanja, i slue kao individualizovani okvir znanja ili ema na koju kasnije mogu biti dodati detalji. Aktivno ukljuujui panju i radoznalost, ispitivanje prua itaocu svrhu i dodatno istie vane ideje. Student stvara sam za sebe znaenje. Razumjevanju pomae pronalaenje odgovora na predviena pitanja pri itanju kao i lociranje vanih informacija koje nisu obuhvaene pitanjima. Predviena pitanja se mogu kasnije koristiti za uenje za testove i ispite. Da biste razvili pitanja, pretvorite glavne naslove odjeljaka i podnaslove u pitanja. Iskoristite prethodno znanje i iskustva da razvijete pitanja na koja se moe odgovoriti tokom itanja. Pitanja koja nastanu tokom istraivanja zadatka takoe treba zabiljeiti. Predviena pitanja se mogu uporediti sa onima na kraju poglavlja. Numerisanje pitanaj olakava prepoznavanje odgovora kasnije tokom itanja. Sa mentalnom mapom i predvienim pitanjima, pripremili ste svoj okvir znanja koji e vas voditi tokom itanja zadatka. itanje Sa strukturom znanja na umu, proitajte zadatak odjeljak po odjeljak radi otkrivanja sadraja. Umjesto da se usredsredite na zasebne detalje, potraite veze izmeu glavnih ideja i detalja koji ih podravaju. Traite informacije koje odgovaraju na predviena pitanja i zabiljeite neoekivane ideje. itaocu se savjetuje da se uzdri od podvlaenja teksta tokom itanja zato to mu to moe odvui panju od sadraja teksta. Bolji pristup je zapisati kratke biljeke na marginaam ili obiljeiti brojeve pitanja pored djelova teksta koji nude odgovore na njih.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

315

Recitovanje Nakon to ste proitali svaki odjeljak teksta, odvojite nekoliko minuta da se prisjetite vanih taaka. Kako biste aktivno uspostavili veze izmeu glavnih ideja i detalja, izrecitujte ih naglas ili ih zapiite. Preite odgovore na predviena pitanja i/ili rezimirajte odjeljak. Recitovanje bi trebalo obaviti bez gledanja u knjigu osim ako nije neophodno. Parafraziranje pomae u razumjevanju. Podseanje neposredno nakon itanja je od sutinske vanosti za biljeenje informacija u dugoronom pamenju. Bez recitovanja, gotovo polovina onoga to proitamo biva izgubljeno iz pamenja nakon samo jednog dana! Obnavljanje Nakon itanja i recitovanja teksta odjeljak po odjeljak, obnovite itavo poglavlje ili lanak kako biste vidjeli kako se informacije meusobno uklapaju. Ovaj sveukupni ponovni pregled omoguava itaocu da ocjeni svoje razumjevanje teksta, da organizuje sve glavne ideje i podravajue detalje i da ih ojaa u pamenju. Pri obnavljanju, vratite se na naslove i podnaslove kao i na predviena pitanja i odgovore. Pogledajte biljeke zapisane na marginama tokom itanja. Informacije koje su podvuene ili obiljeene markerom takoe mogu da budu obnovljene. Grafikoni, sumirani pregledi i druga vizuelna pomagala mogu se koristiti za organizovanje informacija, i oni pruaju pomo u uenju za buduu ispitnu pripremu. U nekoliko reenica, rezimirajte svrhu i glavne ideje teksta; napiite rezime ili ga izgovorite. Ili, informacije nastale tokom obnavljanja mogu biti zabiljeene na audio-traku za budue konsultovanje. Ponavljanje procesa obnavljanja svake nedelje uveliko poveava nau sposobnost da zapamtimo informacije. I, ono skrauje vrijeme provedeno u kasnijem pripremanju ispita.

1. Panja i sluanje

10.4.4.6. PIRRO strategija

10. Razumijevanje proitanog

Poput IIRO, strategija PIRRO je individualizovan metod za poboljanje razumjevanja proitanog. Ovaj proces u est koraka obuhvata pregledanje, ispitivanje, itanje, razmiljanje, recitovanje i obnavljanje. Pored toga to dodaje jo jedan korak, PIRRO zahtjeva da tekst bude proitan u cjelini prije razmiljanja, a ne odjeljak po odjeljak kao kod IIRO. PIRRO strategija ima mnoge od istih prednosti kao i popularnija IIRO. Laka je za upotrebu i moe se primjeniti na tekstove u veini akademskih predmeta. Studentii mogu koristiti PIRRO samostalno, bez uea fasilitatora. Poto je PIRRO u tolikoj mjeri slina IIRO, koraci su ukratko opisani. Za vie detalja, pogledajte odjeljak IIRO. Pregledanje Ova faza strategije PIRRO je sutinski ista fazi istraivanja u IIRO. Da biste pregledali tekst, preite pogledom preko glavnog naslova, naslova odjeljaka i vizuelnih pomagala. Proitajte prvi i posljednji pasus. To bi trebalo da itaocu prui opti uvid u svrhu teksta i glavne pojmove koji e biti obraeni. Informacije prikupljenje u pregledanju koriste se u narednom koraku. Ispitivanje Jo jednom, druge po redu faze strategija PIRRO i IIRO su identine i obuhvataju predvianje pitanja na koja bi se moglo odgovoriti u tekstu. Pretvorite naslove odjeljaka u pitanja ili na osnovu prethodnog iskustva formuliite pitanja. Potraite odgovore na pitanja tokom itanja u sljedeem koraku. itanje Za razliku od IIRO, tekst se ita u cjelini kod PIRRO strategije. Paljivo proitajte cijeli tekst, zapisujui biljeke na margini ili podvlaei vane informacije koje odgovaraju na predviena pitanja.

316

Razmiljanje Informacije iz cijelokupnog poglavlja ili lanka se povezuju meusobno u fazi razmiljanja. italac bi trebalo da pokua da stekne uvid u temu i oformi asocijacije meu vanim materijalom zabiljeenim tokom itanja. Recitovanje Recitovanje obuhvata rezimiranje glavnih taaka i podravajuih detalja cijelokupnog teksta. Kako biste ukljuili vie ula i poboljanje razumjevanja, izgovorite rezime naglas ili ga zapiite koristei alatku za organizovanje informacija kao to su grafikoni ili kratki pregledi. Obnavljanje Zavrno obnavljanje obuhvata naglaavanje kljunih taaka teksta markerom. Postarajte se da prije toga odgovorite na predviena pitanja i da ste u potpunosti razumijeli autorov cilj.

1. Panja i sluanje

10.4.4.7. PP strategija
PP strategija (Schumaker, Denton i Deshler, 1984) usmjerena je na itaoevu sposobnost da shvati glavne ideje i propratne detalje naglaavajui vjetine parafraziranja. Ovaj pristup u tri koraka obuhvata itanje, postavljanje pitanja i parafraziranje. PP mogu koristiti studentii samostalno ili uz pomo fasilitatora. Pristup se moe modifikovati za upotrebu u grupnim aktivnostima koje predvodi predava. Tekstovi iz veine predmetnih oblasti su prikladni za ovu strategiju. Uopteno, PP je po svrsi i strukturi slian IIRO, PIRRO i drugim strategijama razumjevanja proitanog koje se usredsreuju na to kako su informacije organizovane. PP, meutim, nema poetne korake istraivanja i ispitivanja koji se mogu nai u drugim pristupima. itanje ita se po jedan pasus teksta. itanje moe obaviti fasilitator, ali je efikasnije ako to uradi student. Student moe da ita u sebi ili naglas. Zapitajte se ta je glavna ideja U sljedeem koraku italac se pita ta je glavna ideja pasusa. Terbalo bi da prepozna detalje koji podravaju glavnu ideju. Parafraziranje Informacije se potom parafraziraju itaoevim rijeima i biljee na papir ili audio-traku. Pisani materijal iz nekoliko pasusa bi trebalo organizovati pomou kratkih pregleda, mapa rijei, matrica ili drugih organizacionih alatki. Parafraziranje je detaljnije obraeno u odjeljku Parafraziranje poglavlja Pisanje i korektura.

10. Razumijevanje proitanog

10.4.4.8. 3PUO strategija

Razumjevanje proitanog se moe poboljati upotrebom 3PUO strategije . To je pristup itanju u pet koraka koji olakava direktno obraivanje kroz tumaenje vizuelnih pomagala. Postoje neke slinosti u tipovima zadataka ukljuenih u 3PUO i druge strategije razumjevanja proitanog kao to su IIRO i PP. 3PUO se, meutim, usredsreuje iskljuivo na slike, grafikone, mape, vremenske linije i druge vizuelne prikaze koji se mogu nai u tekstovima. Budui takva, 3PUO se moe koristiti uspjeno sa pristupima koji su u veoj mjeri zasnovani na tekstu radi poboljanja studentskog razumjevanja itakih zadataka.

317

Ponite sa pitanjima italac poinje tako to e razjasniti svoje ciljeve pitajui se Zato gledam ovo vizuelno pomagalo?. italac potom postavlja pitanja da bi odredio vrste informacija na koje e se usredsrediti, u zavisnosti od tipa prikazanog vizuelnog pomagala. Za slike, italac moe da pita ta je prikazano na ovoj slici? i Koja je radnja ili oseanje?. Za grafikone, italac razmatra ta se poredi? i Kako se elementi porede?. Za mape, italac pita Koje kljune oblasti je bitno vidjeti? i Zbog ega su ba te oblasti kljune?. Pitanja poput Vremenska linija pokazuje ta? i Koji su datumi poetka i zavretka i vremenski intervali? mogu se postaviti za vremenske linije. Primjetite ta se moe nauiti iz nagovjetaja Kako biste odgovorili na pitanja, potraite nagovjetaje ili naznake u vezi sa znaenjem vizuelnog pomagala u naslovu, tekstu ispod slika, linijama, brojevima ili bojama. Aktivirajte prethodno znanje vezano za temu. Prepoznajte ta je vano Prepoznajte glavnu ideju grafikona kao i dvije injenice prikazane na grafikonu.

1. Panja i sluanje

Ukljuite to u poglavlje Razmotrite kako je vizuelno pomagalo povezano sa glavnim idejama poglavlja ili lanka.

Otkrijte da li moete da objasnite vizuelni prikaz nekome

10. Razumijevanje proitanog

Objasnite vizuelno pomagalo nekome drugom, ili ga naglas sebi objasnite ako nema nikog drugog na raspolaganju. O emu je vizuelno pomagalo? Kako je povezano sa poglavljem? Koji su najbolji nagovjetaji u vezi sa znaenjem, i zato su to dobri nagovjetaji?

10.4.4.9. OAPSN: strategija paljivog itanja teksta

OAPSN strategija vodi studente kroz paljivo itanje zadatka kako bi se poboljalo uenje. Slinosti sa IIROO strategijom obuhvataju itanje u dijelovima, postavljanje pitanja i odgovoranej na njih, i obnavljanje. OAPSN se moe koristiti za itanje zadataka iz veine predmeta, i mogu je koristiti pojedinani studentii, studentii i fasilitatori ili grupe studenata. Obavite postavljanje cilja Razmotrite zato analizirate dijelove teksta. Da li da biste pomoglo razumjevanju? Da biste poboljali uee na asu? Da biste poboljali kvalitet biljeaka sa predavanja? Odredite cilj vezan za taj razlog, kao to je davanje komentara ili postavljanj pitanja na sljedeem asu, ili poboljavanje rezultata na sljedeem testu za pet poena. Napravite pozitivan iskaz o sebi. Analizirajte male dijelove Podjelite tekst na djelove, kao to je naslov, naslovi odjeljaka, vizuelna pomagala i rijei. Analizirajte dio po dio. Koja je glavna ideja svakog od dijelova? Koji detalji podravaju svaki od dijelova? Objasnite podatke obuhvaene svakim od dijelova. Potom, na osnovu jednog dijela, predvidite ta e biti razmotreno u sljedeem dijelu. Nakon to ste proitali sve dijelove, poveite ih. U kakvoj su vezi dijelovi? Pregledajte velike dijelove Pregledajte uvod i rezime teksta. Potraite signalne rijei, kao to su najvanije ili svrha toga je, koje ukazuju na glavne ideje. Odluite ta je autorov glavni cilj ili svrha. Poveite nove informacije sa znanjem koje ve posjedujete o datoj temi. Parafrazirajte glavne ideje svojim rijeima.

318

Smislite pitanja na koja se nadate da e biti odgovoreno Osmislite svoja sopstvena pitanja zasnovana na naslovima i podnaslovima, prethodnom znanju i predvianjima. Provjerite pitanja na kraju teksta. Navedite odnose Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa ostalim tekstovima u toj nastavnoj jedinici. Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa ciljevima kursa navedenim u silabusu. Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa onim to ve znate o datoj temi.

1. Panja i sluanje

10.4.4.10. AP strategija
Inet i Manco (Eanet i Manzo,1976) su razvili strategiju AP za sastavaljanje anotacija tekstova. Upotrebljeni akronim znai itati, ifrovati, anotirati i promiljati. Zamiljena je da je upotrebljavaju srednjokolci i studenti, a obuhvata deset varijeteta anotacija, od kojih se svaka usredsreuje na razliite aspekte teksta i koje pomau uenike vjetine pisanja, metakognitivnu svijest i razumjevanje glavnih ideja (Strode, 1993). Za predavae, tipovi anotacija pomau u ilustrovanju procesa itanja i ohrabrivanju zrelog itanja i upotrebe strategije uenja (Strode, 1993, str. x). Tumaenje ima nekoliko prednosti (Strode, 1993). Pored toga to ini tekst smislenijim, tumaenje poboljava studentovu panju dok ita i ini itanje aktivnijim procesom. Pisanje anotacija poboljava obraivanje informacija i, zauzvrat, unapreuje biljeenje informacija u pamenju. Postoji manje informacija koje treba zapamtiti kada su sumirane u anotaciju, a anotacije su zapisane studentovim sopstvenim rijeima. Studentii izloeni pisanju anotacija sposobniji su da napiu jezgrovite rezimee teksta, to moe poboljati uspjenost na ispitima i standardzovanim testovima. Anotiranje usredsreuje ueniku panju na one aspekte teksta koji se esto previde tokom itanja. Mada se ova strategija moe koristiti za gotovo svaki predmet, naroito je korisna na asovima engleskog na kojima su pisanje rezimea i kritika uobiajeni zahtjevi. itati Prvi korak u ovoj strategiji je itanje teksta. Po elji, druge strategije itanja kao to je IIRO ili OAPSN mogu se koristiti u ovoj fazi, budui da su vezane za tip anotacija koje e biti zapisane. ifrovanje Nakon itanja teksta, student parafrazira informacije svojim rijeima.

10. Razumijevanje proitanog

Anotiranje Anotacije su kratki rezimei teksta koji objanjavaju i/ili kritikuju tekst. Razliitim aspektima teksta se razliito pristupa pri pisanju anotacija. Stoga, postoji nekoliko tipova anotacija koje mogu biti napisane za jedan tekst. Strodeov (1993, str. x) rezime Eanetovih i Manzovih (1976) deset tipova anotacija prikazan je nie. Promiljanje Student ocjenjuje tanost i potpunost anotacija. Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa drugim tekstovima, ciljevima kursa i aktivnostima u uionici. Tipovi anotacija u AP strategiji Deset tipova anotacija upotrebljenih u AP strategiji opisani su u nastavku (Strode, 1993): 1. Anotacija rezimea o Studentovo tumaenje teksta se daje u anotaciji rezimea. Samo najvanije ideje se ukljuuju u jasan, saet rezime. Detalji kao to su primjeri, statistike, sadraj radnje i opisi ne ukljuuju se u anotaciju rezimea.

319

2. Anotacija teze o Anotacija teze je slina anotaciji rezimea utoliko to jasno navodi glavnu ideju teksta, odgovarajui na pitanje Koji je glavni zakljuak koji autor pokuava da prenese itaocu?. Za razliku od anotacije rezimea, anotacija teze se ne mora pisati u cijelim reenicama. 3. Anotacija pitanja o Studentovo tumaenje glavne poente teksta daje se u ovom tipu anotacija. To tumaenje se moe i ne mora poklopiti sa autorovom iznesenom ili impliciranom tezom. Da biste napisali anotaciju pitanja, odgovorite na pitanje Na koje pitanje/pitanja autor pokuava da odgovori u tekstu?. Anotaciju bi trebalo napisati u obliku pitanja. 4. Kritika anotacija o U kritikoj anotaciji, italac navodi svoj stav o autorovoj tezi. italac se moe sloiti, ne sloiti ili djelimino sloiti sa autorovim stavom. Tri reenice ine kritiku anotaciju: prvi reenica ponavlja autorovu glavnu ideju, druga reenica daje itaoev odgovor, a trea reenica objanjava ili brani itaoev stav. 5. Heuristika anotacija o Ovaj tip anotacije mjea autorove i itaoeve rijei u odnosu na glavnu ideju teksta. Napisana na stimulativan nain, heuristika anotacija ponovo iznosi tezu autorovim i itaoevim rijeima. Rijei onog prvog su oznaene znacima navoda () a rijei ovog drugog su izdvojene uglastim zagradama ([ ]) u anotaciji. 6. Anotacija namjera. o Autorova namjera, svrha ili cilj pisanja teksta se daje u anotaciji namjera. Koristei znanje o autoru, autorovom jeziku i stilu pisanja, i vaa oseanja vezana za tekst, naznaite ta mislite da je autorov razlog za pisanje teksta. 7. Anotacija motivacije o In the motivation annotation, the reader speculates on what motivated the author to write the text and to include the facts included in the text. Consider What kind of person would write something like this? Use clues in the text to write interpretations about the author. 8. Anotacija temeljnog istraivanja o Pitanja, praktini zakljuci i problemi u tekstu koji zasluuju dalje objanjenje daju se u anotaciji temeljnog istraivanja. italac bi trebalo da se zapita O emu elim da saznam vie? i Zato je to ba tako? . 9. Anotacija linog stava o itaocu se daje prilika da iskoristi svoja lina iskustva i prolost pri pisanju anotacije linog stava. Uporedite svoja uvjerenja i miljenja o temi sa autorovim. Razmotrite slinosti i razlike u vaem i autorovom miljenju. 10. Inventivna anotacija o Usredsreujui na zakljuak teksta, iskoristite svoju kreativnost da napiete nov i razliit zavretak teksta na osnovu autorovih ideja. Nastavite tamo gdje je autor stao. Prepustite se temi i otkrijte kuda e vas odvesti!

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

10.4.4.11. Multipas strategija

Multipas je skup strategija namenjenih poboljanju razumjevanja proitanog, sticanja znanja i vjetina uoptavanja i parafraziranja. Ovaj pristup, koji su razvili umaher, Deler, Elej i Denton (Schumacher, Deshler, Alley, Warner i Denton,1982), zahtjeva da italac tri puta proe tekst. Razliite strategije se koriste u svakom od prolazaka za istraivanje teksta, procjenjivanje informacija i razvrstavanje glavnih ideja. Jedna od prednosti Multipasa je taj to se biljeenje u dugorono pamenje poboljava kroz

320

prelaenje teksta u vie navrata sa razliitim ciljevima na umu. Pored toga, ovaj pristup se moe koristiti za unapreivanje razumjevanja tekstova iz raznih predmeta. Takoe, moe se koristiti za itanje udbenikih zadataka kao i novinskih lanaka i drugih oblika teksta. Kroz stvaranje pisanih materijala i obnavljanjem tekstova, Multipas pomae u ispitnoj pripremi. Prvi korak: istraite tekst italac se upoznaje sa organizacijom i glavnim idejama teksta tako to brzo istrai naslov, uvod, naslove, vizuelna pomagala i rezime. Razmotrite sljedea pitanja: Koja je opta tema teksta? Koja je autorova svrha ili cilj? Koje glavne ideje su obraene u tekstu? ta autor zakljuuje? Drugi korak: procjenjivanje teksta U drugom koraku, italac paljivo ita tekst, traei etkstualne informacije i vizuelne prikaze koji podravaju glavne ideje. Obratite posebnu panju na ilustracije, statistike i rijei ispisane masnim slovima ili kurzivom. italac moe poeljeti da zabiljei glavne ideje i propratne detalje na aduio kasete ili napismeno uz pomo neke organizacione alatke kao to je kratak pregled, mapa rijei, vremenska linija ili grafikon. Trei korak: razvrstajte informacije Zavrni korak omoguava itaocu da ocjeni svoje razumjevanje teksta. Trebalo bi da odredi ta je nauio i ta jo treba da naui. Proces razvrstavanja se moe sprovesti na nekoliko naina, koji se koriste pojedinano ili u kombinaciji. Prvo, ako postoje pitanja za obnavljanje na kraju teksta, italac moe da se samoocjeni odgovarajui na njih pomou procesa proitaj-odgovori-obiljei. To obuhvata itanje svakog pitanje, odgovaranje na ona na koja italac ume da odgovori i obiljeavanje onih koja se moraju provjeriti u tekstu. Drugo, ako tekst nema pitanja za obnavljanje, student (ili predava ili partner za uenje) moe da smisli i odgovori na sopstvena pitanja. Objanjavanje glavnih taaka teksta nekome drugom je trei nain ocjenjivanja svog razumjevanja materijala.

1. Panja i sluanje

10.4.4.12. PSO strategija

PSO strategija razumjevanja proitanog prati istu optu emu kao i veina drugih organizacionih strategija u ovom odjeljku. PSO oznaava pregledanje, itanje, samotestiranje i obnavljanje. Naglasak je na organizaciji teksta, parafraziranju i samoevaluaciji. Pregledanje Proitajte naslov i uvod. ta ve znate o datoj temi? Proitajte naslove odjeljaka i podnaslove kako biste odredili glavne ideje obraene u tekstu. Prouite ilustracije radi dodatnih informacija. Pogledajte rijei ispisane masnim ili kurzivnim slovima. Proitajte rezime i potom pregledajte pitanja za obnavljanaj ili za diskusiju na kraju poglavlja. Read Pretvorite naslove odjeljaka u pitanja i potom tiajte sa ciljem da odgovorite na ta pitanja. Prepoznajte vane poente podvlaei ili zapisujui biljeke. Pomou razmiljanja naglas proite kroz znaenje teksta. Znaenja dalje razjasnite pomou vizuelnog zamiljanja. Samotestiranje Nadgledajte razumjevanje odgovarajui na pitanja koja ste sami pripremili kao i na pitanja za obnavljanje i diskusiju na kraju poglavlja bez gledanja u tekst. Koristite rezimee da organizujete vane informacije. Pokuajte da objasnite kljune ideje i koncepte nekome drugom.

10. Razumijevanje proitanog

321

Obnavljanje Provjerite u tekstu odgovore na pitanja za obnavljanje. Ponovo razmotrite informacije koje ste zaboravili ili pogreno razumijeli. Ponovite faze samotestiranja i obnavljanja dok ne ovladate materijalom. Potom periodino obnavljajte kako biste zadrali informacije u dugoronom pamenju.

1. Panja i sluanje

10.4.4.13. POO strategija

POO strategija je jo jedna varijacija mnogobrojnih strategija organizovanja itanja u ovom poglavlju.

Pretitanje Upotrebite naslov, naslove odjeljaka, uvod i rezime da oformite pitanja za voenej itanja. Prisjetite se prethodnog znanja vezanog za temu kako biste smislili jo pitanja. itanje itajte sa ciljem da odgovorite na pitanja. Zabiljeite kljune pojmove, propratne detalje i primjere. Razmotrite kako su ilustracije povezane sa tekstom. Organizovanje Razvijte strategije uvjebavanja za organizovanje vanih informacija i njihovo pohranjivanje u pamenje. Odgovarajte naglas na pitanja. Uporedite tekst sa materijalom sa predavanja. Obnavljanje

10. Razumijevanje proitanog

Samite informacije na golu sutinu. Usredsredite se na informacije koje su vam bile nejasne. Preite materijal kroz razgovor sa samim sobom ili drugim studentom.

10.4.4.14. Vodii za itanje udbenika

Vodii koji e pomoi studentiima u itanju tekstova mogu se razviti za gotovo svaki predmet ili nivo itanja. Oni pomau studentiima da prepoznaju organizaciju informacija i da shvate kljune take teksta. Fasilitatori ili perdavai mogu razviti radne tabele itanja za studente, ili studentii mogu pojedinano ili u studijskim grupama da osmisle sopstvene. Studentii i fasilitatori biraju iz skupa pitanja i iskaza osmiljenih da vode itaoce kroz glavne ideje i propratne detalje teksta. Ili mogu da osmisle sopstvene stavke. Ova strategija je posebno korisna kada se u obzir pri pravljenju vodia za itanje uzmu u obzir informacije sa predavanja, ciljevi kursa i prethodni ispiti. Primjeri stavki koje se mogu ukljuiti u vodi za itanje udbenika dati su nie. Stavke se mogu formulisati kao iskazi ili kao pitanja. Glavna iznesena ideja je ... Koja je glavna ideja? Autorova svrha pisanja ovog teksta je ... Koja je autorova svrha pisanja ovog teksta? Autorova teza je ... Koja je teza ovog teksta? Glavna ideja je znaajna zato to ... Zato je glavna ideja znaajna? Glavna ideja se moe definisati kao ... Koja je definicija glavne ideje? Primjeri glavne ideje su ... Koji su primjeri glavne ideje? Autor razvija glavnu ideju razmatrajui razlike izneu __ i __ .

322

Koje dve pojave ili ideje se porede? Vizuelna pomagala u tekstu pokazuju ... ta nam vizuelna pomagala govore o temi? Vani datumi razmotreni u tekstu su ... Koji vani datumi su razmotreni su tekstu? Najvaniji doprinos ___ bio je ... Koji su najvaniji doprinosi ljudi o kojima se govori u tekstu? Glavna ideja je povezana sa itaoevim iskustvima u ... Koja lina itaoeva iskustva su vezana za glavnu ideju teksta? Autorova motivacija za pisanje teksta je bila ... ta je bila autorova motivacija za pisanje teksta?

1. Panja i sluanje

Razvijen je vodi za itanje za sljedei odlomak iz knjige za hemiju . Primjer vodia za itanje i popunjen vodi za itanje su ilustrovani. Razliiti elementi kombinuju se u fiksnim i nepormjenljivim proporcijama pri formiranju jedinjenja. Na primjer, jedinjenje vode ima fiksnu proporciju dva elementa: 11,9% vodonika na 88,1% kiseonika po masi. Jedinjenja su nejednake mjeavine, u kojima dva ili vie elemenata mogu biti prisutni u razliitim proporcijama. Morska voda je smjea. Sastoji se od natrijuma, hlora, potasijuma, kalcijuma, sumpora, magnezijuma i drugih supstanci rastvorenih u vodi, ali procenti svake od njih razlikuj se od jednog mjesta do drugog. Jedinjenje vode predstavlja 11,9% vodonika i 88,1% kiseonika bez obzira gdje na nju naiete. Glavna iznesena ideja je ____________________ . Moe se definisati kao ___________________ . Primjer je ______________________________ . Autori razvijaju ideju razmatrajui razlike izmeu ____________ i ______________ . Glavna iznesena ideja je jedinjenje. Moe se definisati kao razliiti elementi kombinovani u fiksnim i nepromjenljivim proporcijama. Primjer je voda (uvijek 11,9% vodonika i 88,1% kiseonika) . Autori razvijaju ideju razmatrajui razlike izmeu jedinjenja (voda) i smjea (morska voda).

10. Razumijevanje proitanog

10.4.4.15. Vjebe smislenog organizovanja

Sljedee vjebe se mogu koristiti da bi se studentiima demonstriralo koliko je vano pregledati tekst prije itanja kako bi se uoila smislena organizacija informacija. Prouavanjem naslova, naslova odjeljka i ilustracija u tekstu, italac dobija vaan uvid u ono to tekt obrauje i moe da aktivira prethodno znanje o datoj temi. Sljedei pasusi prikazani su bez naslova, naslova odjeljaka i drugih kontekstualnih nagovjetaja koji ukazuju na temu teksta. Zamolite studente da proitaju pasuse i pokuaju da rezimiraju sadraj u jednoj reenici. Ako ne mogu to da uine, dajte im naslove i provjerite da li tekst tako ima vie smisla. Vjeba 1 Uz materijalnu podrku zaloenih dragulja, na junak je hrabro porazio sav prezrivi podsmjeh koji je pokuao da sprjei njegov poduhvat. Oi vas varaju. Poput jajeta je, ne poput stola. Sada su tri krepke sestre tragale za istinom. Napredujui, ponekad kroz mirna prostranstva, ali ee preko uzburkanih vrhova i dolina, dani su postajali nedelje dok su mnogobrojni sumnjiavci irili uplaene glasine oko ivice. Najzad, niotkuda, krilata stvorenja su se pojavila, oznaavajui trenutni uspjeh (Ellis, godina, str. 101). Rezime:

323

Vjeba 2 Postupak je zapravo prililno jednostavan. Prvo uredite stvari u razliite grupe. Naravno, jedna gomila moe biti dovoljna, u zavisnosti od toga koliko posla imate. Ako morate otii nekud drugog usljed nedostatka ureaja, to je sljedei korak; u suprotnom, spremni ste da ponete. Vano je ne preterati. To jest, bolje je uraditi nekoliko stvari odjednom nego previe njih. Na kratke staze, to moe djelovati nebitno ali komplikacije se lako mogu pojaviti. Greka moe biti skupa, takoe. Isprva e itav postupak djelovati sloeno. Uskoro e, meutim, postati tek jo jedan aspekt ivota. Teko je predvideti kraj potrebe za ovim zadatkom u neposrednoj budunosti, ali nikad se ne zna. Nakon to je postupak zavren, uredite materijal u razliite grupe ponovo. Zatim ih moete staviti na odgovarajua mjesta. Prije ili kasnije, ponovo ete ih upotrebiti i itav ciklus e morati da bude ponovljen. Meutim, to je dio ivota (Nist i Diehl, godina, str. 118). Rezime:

1. Panja i sluanje

Naslovi vjebi Naslov prve vjebe je Kolumbovo putovanje u Amerike. Naslov druge vjebe je Pranje vea. Prilino dvosmisleni tekstovi trebalo bi da postanu razumljiviji kad se saznaju naslovi i kad se razmotre teme. italac moe koristiti naslove da podstakne prethodno znanje koje je korisno u tumaenju materijala.

10.4.4.16. ZN strategija

10. Razumijevanje proitanog

Ogle je razvio ZN strategiju da aktivira itaoevo prolo znanje i da pokae studentiima kako se tekst moe povezati sa onim to znaju i to ele da naue. U tom smislu, ZN se moe koristiti da dopuni ili zamjeni neke djelove ili itavu prvu fazu strategije voene aktivnosti itanja (DRA). Zamiljeno je da ovu strategiju koriste predavai, ali neke obaveze padaju na teret studenata takoe. ZN obezbeuje da nastavnici dobiju strukturu koja omoguuje studentiima da kontroliu sopstveno istraivanje i koja proiruje potragu za znanjem izvan jednog odabranog teksta. Studentii prepoznaju svoja pitanja vezana za sadraj i pokuavaju da odrede autorovu svrhu pisanja teksta. ZN je proces u tri koraka: (1) ta pojedinac zna, (2) ta pojedinac eli da naui i (3) ta je pojedinac nauio. ta pojedinac zna U ovoj poetnoj fazi, studentii uestvuju u brejnstormingu u odgovor na kategoriju ili vie kategorija koje je predloio predava. Cilj je probuditi zainteresovanost za temu na osnovu prethodnog znanja i iskustava. Klju uspjeha u ovom koraku je da kategorije budu specifine i relevantne za tekst. Kako Ogle primjeuje, kada odjeljenje treba da ita o morskim kornjaama, koristite rijei morska kornjaa kao stimulus, a ne ta zante o morskim ivotinjama? ili Da li ste ikada bili na obali okeana?. Opta diskusija o prijatnim iskustvima sa plae nikada ne moe da proizvede trajnu emu. ... Ako se ispostavi da postoji premalo znanja o morskim kornjaama u iskustvima vaih studenata, onda postavite prvo sljedee optije pitanje, ta znate o kornjaama?.

Studentiima proces brejnstorminga moe biti teak isprva; ako je to sluaj, dajte model procesa nekoliko puta. Pojedinane radne tabele i grupne diskusije su korisne u ovoj fazi. Krajnji cilj je dovesti studente do nezavisnosti u ovom zadatku. Trebalo bi da budu u stanju da razmiljaju o prethodnom zadataku prije itanja teksta bez uplitanja predavaa. ta pojedinac eli da naui Ova faza se izgrauje na rezultatima prve. ta je to to privlai studentovo interesovanje i radoznalost iz brejnstorminga u Z fazi? Nastavnik moe da podstakne to pomaui studentiima da odrede

324

kada imaju rupe u idejama, neslaganjima, intrigantnim idejama, itd. Cilj bi trebalo da bude pretvoriti njih u pitanja za pojedince kao i za grupu. Konano, pitanja bi trebalo pretvoriti u svrhe itanja (barem bi svrha trebalo da bud odgovor na ova pitanja). ta je pojedinac nauio Studente bi trebalo ohrabriti da zapisuju ono to su nauili kako zavravaju itanje. Studentii se moraju ohrabriti da odu dalje od jednog odlomka. Trebalo bi da idu za svojim interesovanjima za uenje a ne da se zadovolje svrhama autora jednog teksta. Modifikacije ZN strategije Jedna od modifikacija ZN strategije obuhvata upotrebu mapiranja kao ispomoi u organizovanju kategorija nastalih tokom brejnstorminga. Tehnike mapiranja se mogu koristiti i za ojaavanje razumjevanja nakon itanja. Na raspolaganju imamo raznovrsne formate mapiranja; oni obuhvataju mape rijei, paukove mape, mape riblja kost, mape uma i hijerarhijske grafikone. Za naprednije studente, moe se dodati aktivnost rezimiranja. Studente bi trebalo nauiti da pismeno rezimiraju odlomak teksta. Trebalo bi ih nauiti da se usredsrede na glavnu ideju, da eliminiu redundantnost, da samu spiskove u jednu kategoriju i da budu sigurni da su shvatili autorovu namjeru. Upozorenja Najvanije pitanje je da bi ZN strategija trebalo da bude usmjerena kao nekom cilju uenja. Drugim rijeima, ta je to to elite da studenti, u idealnim okolnostima, naue? Kada se ovaj postupak koristi, predava bi trebalo da se zapita taje to to eli da studentii naue iz teksta. Odredite ono to bi studentii trebalo da razumiju i prisjetite se da li su imali potekoa sa itanjem. Uputite ZN aktivnosti ka tom cilju, ako studenti to sami ne uine. Drugo, ZN najbolje funkcionie sa obrazlauim tekstovima zato to je njihova primarna svrha da prue precizna objanjenja i iznesu znaenja o nekoj temi. Moe da funkcionie sa narativnim tekstovima, ali nee biti isto zato to oni imaju ugraenu strukturu zbog koje je razumjevanje pria drugaije. Za prie, koristite okvirnu mapu prie umjesto ZN. Budite sigurni da studenti mogu da prepoznaju razliite tipove teksta i pitanja koja treba postaviti. Konano, obezbedite uslove da studentii postanu nezavisni u primjeni bilo koje od ovih tehnika. Pruite obuhvatnu strukturu i vostvo na poetku i tek neto malo nakon to se studenti izvjete.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

10.4.4.17. Zvijezda prie / Okvirna mapa prie

Zvijezda prie i mapa prie su organizacione alatke za rezimiranje glavnih ideja nekog knjievnog dijela: likova, okvira radnje i zapleta (Dr. Judy Van Voorhis, Education Department, Muskingum College). Zvijezda prie je petokraka zvijezda koja se koristi za odgovaranje na vie pitanja o tekstu. Svako pitanje i odgovor se smjetaju na jedan krak zvijezde prie. Gdje se radnja odvija? Ko je u prii? Kada se pria odvija? Kako se pria zavrava? O emu je pria?

325

Okvirna mapa prie koristi niz kvadratnih polja, slinih grafikonu, da rezimira likove, okvir ranje i zaplet teksta. NASLOV KNJIGE

1. Panja i sluanje

Likovi: 1 2 3 4. || Problem: . . .

Vrijeme:

Mjesto:

|| Radnja:

|| Rjeenje ili ishodi:

10. Razumijevanje proitanog

10.4.4.18. Prikupljanje
Upustva za Hulmeovu (Hulme,1993) strategiju prikupljanja su sljedea: Proitajte tekst. Utvrdite glavne ideje zadatka. Predstavite glavne ideje pomou stenografije, simbola i skraenica. Zabiljeite prikupljene ideje na karticama. Obnovite lekciju prepriavaju u punim reenicama glavne ideje predavanja, zasnovanim na informacijama zabiljeenim stenografski na karticama. Sljedei primjer prikupljanja je Hulmeov (1993, str. 404). Tekst: panija pokuava da okona kubansku pobunu iz 1895. Promjena u carinskoj politici SAD prema Kubi bila je inilac koji je doprinjeo pobuni iz 1895. Kubanskom eeru je bilo dozvoljeno da ue u SAD bez napalte carine svaki put kada bi Mekinlijev carinski dekret iz 1890. stupio na snagu. Kao posljedica toga kubanska industrija eera je doivela izuzetan napredak i to se odrazilo na ostrvsku privredu. Ali 1894. godine nova carinska politika je obnovila znatnu carinu na kubanski eer to je dovelo do pada cijena eera. U najboljem sluaju kubanski radnici su bili tretirani tek neto bolje od robova. Kako se stanje industrije eera pogoravalo, uslovi za kubanske radnike postali su uasni. To je posijalo nezadovoljstvo koje je vremenom buknulo u pobunu protiv panske vlasti. Simpatizeri u SAD su brzo odgovorili na poziv za pomo koji je doao od mobilisanih Kubanaca. Poto panska vlada nije mogla da zaustavi kubansku pobunu svojim utvrenim policijskim metodama, pribjegla je otrijem pristupu. Suprotstavila se gerilskoj borbi pobunjenika okupljanjem civila iz uzburkanih podruja i njihovim smjetanjem u utvrene gradove. Protiv ove politike rekoncentrisanja pobunila se vlada SAD. Epidemije bolesti pogodile su ove koncentracione logore i ivo su prikazivane u amerikoj tampi. Novine su podgrijavale situaciju

326

prenaglaavanjem priama o panskim zlodjelima. Ovo konstantno bombardovanje emocionalnim priama u vijestima uznemirilo je ameriki narod i izazvalo njihov zahtjev da SAD povede rat radi oslobaanja Kube od nepravedne panske vladavine. Glavne ideje prikupljene iz teksta su prikazane nie u stenografskom obliku. o Mekin carina 1890 r osl. carine = zarada 1894. vraena carina pobuna vs p. polic. metod neefksn geril. borba = pol rekonc zaraza, SAD prenagl. vesti pokret za osl. Ku Posljednji korak obuhvata obnavljanje informacija vraajui stenografske zapise u cijele reenice. o Kubanski eer je u SAD osloboen carine zbog Mekinlijevog zakona o carini iz 1890. Zarada izuzetno porasla. o Carine na eer povraena 1894, to je dovelo do kubanske pobune protiv panije. o Policijski metodi su bili neefikasni protiv pobune, i kubanskoj gerilskoj borbi panci su se suprotstavili politikom rekoncentracije. o irenje zaraza i drugi problemi u rekoncentracionim logorima prenaglaeni su u tampi u SAD, to je izazvalo pokret u SAD za osloboenje Kube od panske vlasti.

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

327

1. Panja i sluanje

10. Razumijevanje proitanog

328

1. Panja i sluanje

11. Ispitna anksioznost

329

1. Panja i sluanje

330

1.1. Opte strategije uenja za ispitnu anksioznost

Ispitna anksioznost se odnosi na skup fiziolokih i emocionalnih odgovora na pritisak ili stres koji nastaju zbog brige oko predstojeih ispita. Ovo stanje uznemirenosti i nelagodnosti se esto odlikuje napetou miia, glavoboljom, bolom u stomaku, pospanou ili nesanicom, pretjeranim znojenjem, pojavom bubuljica, plikova usljed groznice, uznemirenou, depresijom, nervozom, bijesom, panikom, nedostatkom samopouzdanja, bespomonou i gubitkom pamenja. Posljedice ispitne anksioznosti veoma se razlikuju po prirodi i jaini od studenata do studenata. Neke studente blago pogaa anksioznost i oni mogu iskusiti samo jedan ili dva od pomenutih simptoma. Drugi, pak, mogu iskusiti tako snane simptome anksioznosti da postaju izuzetno onesposobljeni. Mnogi istraivai ukazuju da je malo zabrinutosti dobro za studente jer im odrava budnost i usredsreenost na zadatak. Pretjerana briga, sa druge strane, moe biti vrlo kodljiva i iznurujua po studente budui da dovodi do mentalnih blokada i drugih gore navedenih problema. U daljem tekstu su date informacije o uzrocima napetosti i stresa i upitnici za samoprocjenjivanje sopstvene podlonosti stresu i ispitnoj anksioznosti.

1. Panja i sluanje

11.2. Uzroci napetosti i stresa

Prema Pauku (1984), ispitna anksioznost nastaje iz napetosti, a ne stresa. Stres je odgovor tijela na bilo koje i sve zahtjeve njemu iznjete. Napetost, pak, nastaje kada tijelo odgovara na pogrean nain na uzronike stresa. Stres je poput tjelesne temperature poveava se i smanjuje. Moramo ostvariti ravnoteu. Nae tijelo ne moe razlikovati pozitivan i negativan stres. Za neke ljude, izvjesna koliina stresa poboljava uspjeno obavljanje zadatka; ali za veinu, stres umanjuje sposobnost obavljanja zadatka. U pogledu ispita, anksioznost se javlja usljed jednog ili vie sljedeih razloga. Da li vam je i jedan od njih poznat? student je fiziki ili mentalno nezdrav student ima negativnu sliku o sebi i nedostaje mu povjerenje u sopstvene sposobnosti studentu se ne dopada predmet, kurs i/ili predava student je u prolosti bio neuspjean na ispitima uopte ili na tom kursu student shvata da nije odgovarajue pripremljen za ispit student ima neprikladna oekivanja u pogledu svoje pripremljenosti za ispit student je savladan koliinom informacija koje treba nauiti student ne moe da pronae ili je zaboravio pribor za ispit student ne zna ta da oekuje na ispitu student kasni na ispit ili ne moe da pronae prostoriju

11. Ispitna aksioznost

Da li doivljavate anksioznost pred ispit? Koliko je izraena? Koliko ste podloni stresu? Dva naina za ocjenjivanje sopstvene sklonosti stresu uopte a posebno ispitnoj anksioznosti data su nie u tekstu. Ako na vas negativno utie ispitna anksioznost, pogledajte kasnije opisane strategije u ovom poglavlju za ideje kako da se sa njom nosite. Razvijte plan upravljanja ispitnom anksioznou i stresom. Upitnik za ispitnu anksioznost Nist i Diehl (1990) su razvili kratak upitnik za odreivanje da li student ima blag ili izraen sluaj ispitne anksioznosti. Kako biste obavili evaluaciju, proitajte svaki iskaz i razmislite o prethodnim iskustvima

331

1. Panja i sluanje

sa testova. Moete da razmotrite sva ispitna iskustva ili da se usredsredite na neki odreen predmet (istoriju, biologiju, matematiku, itd.) jedan po jedan. Oznaite koliko esto vas svaki iskaz opisuje tako to ete odabrati broj od jedan do pet kao to je naznaeno nie [obratite panju da su brojevi dati u obrnutom redosljedu u odnosu na prethodni upitnik o podlonosti stresu]. Nikad 1 Rijetko 2 Ponekad 3 esto 4 Uvijek 5

___ Pokazujem vidljive znake nervoze kao to su oznojeni dlanovi, drhtave ruke i tako dalje neposredno pred ispit. ___ Osjeam leptirie u stomaku prije ispita. ___ Osjeam muninu prije ispita. ___ Proitam pitanja na testu i imam utisak da ne znam nijedan od odgovora. ___ Osjeam paniku prije i tokom ispita. ___ Misli mi se potpuno zablokiraju tokom testa. ___ Sjetim se podataka koji su mi potpuno iezli iz uma nakon to se test zavri. ___ Imam problema sa spavanjem no pred ispit. ___ Grijeim na lakim pitanjima ili upisujem odgovore na pogrena mjesta. ___ Imam tekoe pri odabiru odgovora.

Sada saberite rezultat iz svih iskaza. Rezultati e se kretati od 10 do 50. Nizak rezultat (10-19 poena) znai da ne patite od ispitne anksioznosti. Zapravo, ako vam je rezultat izuzetno nizak (blizu 10), malo vie anksioznosti bi bilo zdravo kako bi vam odralo panju i razbudilo vas tokom ispita. Rezultati izmeu 20 i 35 ukazuju da je, iako pokazujete neke odlike ispitne anksioznosti, nivo stresa i napetosti vjerovatno zdrav. Rezultati preko 35 ukazuju da doivljavate nezdrav nivo ispitne anksioznosti. Trebalo bi da evaluirate razlog(-e) svoje nelagodnosti i da odredite strategije za njihovo uklanjanje.

11. Ispitna aksioznost

Upitnik o podlonosti stresu Ovaj upitnik o podlonosti stresu su razvila dva psihologa u Medicinskom centru Univerziteta u Bostonu, L.H. Miller i A.D. Smith, a prenio ga je SCI Noble Counseling Center of Caldwell, Ohio. Da biste popunili upitnik, proitajte paljivo svaki iskaz i razmislite o svom tipinom ponaanju. Zatim zapiite odgovarajui broj koji oznaava koliko esto se iskaz odnosi na vas pomou sljedee skale. Uvijek 1 Uglavnom 2 Ponekad 3 Gotovo nikad 4 Nikad 5

___ Jedem barem jedan topao uravnoteen obrok dnevno. ___ Spavam sedam do osam sati barem etiri noi u nedelji. ___ Pruam i dobijam panju i ljubav redovno. ___ Imam barem jednog roaka unutar 50 kilometara udaljenosti na kog mogu da se oslonim. ___ Vjebam dok se ne zadiem barem dvaput nedeljno. ___ Puim manje od pola pakle cigareta dnevno. ___ Pijem manje od pet alkoholnih pia nedeljno. ___ Moja teina je u skladu sa visinom. ___ Moj prihod je dovoljan da zadovolji osnovne potrebe. ___ Dobijam snagu iz svojih religijskih uvjerenja. ___ Redovno posjeujem klupske ili drutvene aktivnosti. ___ Imam mreu prijatelja i poznanika.

332

 ___ Imam jednog ili vie prijatelja kojima se mogu povjeriti u vezi sa linim pitanjima. ___ Mogu da otvoreno razgovaram o svojim osjeanjima kada sam ljut ili zabrinut. ___ Redovno razgovaram sa ljudima sa kojima ivim o kunim problemima kao to su kuni poslovi, novac i dnevni problemi. ___ Radim neto zabave radi barem jednom nedeljno. ___ Mogu da efikasno organizujem svoje vrijeme. ___ Pijem manje od tri olje kafe (ili aja ili kole) dnevno. ___ Odvajam vrijeme da se u miru posvetim sebi tokom dana. ___ Dobrog sam zdravlja, ukljuujui i vid, sluh, zdravlje zuba, itd. Zatim saberite rezultate za svaki iskaz. Rezultati e se kretati od 20 do 100. Ako je va rezultat manji od 50, u ovom trenutku niste podloni stresu. Svaki rezultat preko 50 ukazuje na osjetljivost na stres. Ocijenite razloge za stres i odredite strategije suoavanja sa njim. Periodino nadgledajte svoj napredak ka smanjenju stresa. Rezultat izmeu 70 i 95 ukazuje na ozbiljnu podlonost stresu. Drastine promjene u stilu ivota mogu biti neophodne kako bi se izbjegle kodljive posljedice stresa. Rezultat preko 95 ukazuje na izuzetnu podlonost stresu. Uee i pomo spoljanjih izvora kao to su terapeuti mogu biti neophodni.

1. Panja i sluanje

11.3. Smanjivanje ispitne anksioznosti i stresa

Svrhe strategija za ispitnu anksioznost Strategije za ispitnu anksioznost imaju svrhu da umanje posljedice stresa izazvanog zebnjom pred ispit. Cilj nije da se potpuno ukloni anksioznost, budui da razuman nivo stresa moe biti koristan za motivisanje veine studenata. Umjesto toga, cilj je smanjiti anksioznost na podnoljiv nivo i da se studenti osposobe da imaju kontrolu u ispitnim situacijama. Studenti bi trebalo da se upoznaju sa raznovrsnim strategijama za ispitnu anksioznost opisanim dalje u ovom tekstu. Razliite kombinacije strategija mogu se koristiti za razvijanje planova za upravljanje stresom za razliite ispitne situacije. Vano je imati nekoliko opcija za suoavanje sa ispitnom anksioznou budui da ispiti na razliitim kursevima i predmetima mogu razliito da utiu na studenta. Prednosti strategija za ispitnu anksioznost Kada prepozna ispitnu anksioznost i kada se sa njom suoi pomou strategija opisanih u ovom poglavlju, student razvija osjeaj kontrole nad svojim akademskim ivotom. Taj osjeaj kontrole se esto pretvara u unapreeno samopotovanje i pozitivniji pogled na posebni kurs i kolu ili ivot uopte. Rezultati na ispitima se esto poboljavaju kako student zadobija kontrolu. Strategije za ispitnu anksioznost se mogu proiriti na druge aspekte studentskog ivota. Mnogi od ispita su generalizovani ili se mogu generalizovati tako da se bave neispitnim situacijama koje izazivaju stres, kao to je preseljavanje daleko od kue, ivot sa cimerima, samostalan ivot, pritisak od strane kolega i drutveno prihvatanje, suoavanje sa roditeljima i pronalaenje posla. Specifine strategije za ispitnu anksioznost Poto se ispitne situacije, a time i priroda i uzroci anksioznosti, razlikuju, studenti bi trebalo da se upoznaju sa vie strategija za umanjenje stresa. Ukljuite nekoliko strategija u efikasan plan upravljanja anksioznou. Proirite plan kako biste se pozabavili drugim uzrocima stresa u svom ivotu. Sljedee strategije su ureene prema spisku uzroka ispitne anksioznosti, koji je iznesen u odjeljku Uvodne informacije o ispitnoj anksioznosti.

11. Ispitna aksioznost

333

11.3.1. Zdravlje, vjebanje, ishrana, odmor, slika o sebi, motivacija i stavovi

1. Panja i sluanje
Zdravlje, vjebanje, ishrana i odmor Jedan od razloga za ispitnu anksioznost jeste loe fiziko ili mentalno zdravlje. Ono se, pak, obino javlja usljed loih navika u ishrani, spavanju i vjebanju. Sljedee smjernice pomau u smanjenju ispitne anksioznosti koja nastaje usljed loeg zdravlja. Dobro se naspavajte, ili odspavajte onoliko koliko je za vas uobiajeno, svaki dan tokom nekoliko dana prije ispita. Neprospavane noi se esto odraze na osobu tek dva dana kasnije, tako da nedostatak sna ak i nekoliko dana prije ispita moe da utie na rezultate. Vjebajte ili radite neto zabavno kako biste sagorjeli suvinu energiju. Aktivnosti izvan uenja pomau vam da skrenete misli sa briga i strepnji u vezi s ispitom. One slue i za oslobaanje od bijesa i drugih negativnih emocija koje pojaavaju anksioznost. Pojedite uravnoteen obrok prije ispita, naroito ako ste navikli da jedete taj obrok. Na primjer, ne preskaite doruak ako ga uobiajeno jedete zato to osjeate nervozu u stomaku zbog testa. Veera bogata ugljenim hidratima no uoi ispita pomae u poveavanju nivoa energije. Popijte vode prije ispita, ili ponesite olju s poklopcem na test ako je dozvoljeno. Izbjegavajte velike koliine kofeina budui da moe da izazove nervozu. Koristite samo male koliine kofeina povremeno kako biste odrali panju. Koristite samo kafu, aj ili gazirani sok kao izvore kofeina. Ne koristite stimulativna sredstva koja se mogu nabaviti u apoteci. Ako doivljavate snane fizike reakcije na anksioznost, kao to je munina ili glavobolja, zamislite vizuelno gdje su oni u tijelu i opiite ih sebi. To moe olakati ove probleme bez ljekova. Posjetite ispitnu prostoriju unaprijed kako biste saznali temperaturu u njoj. Obucite se u skladu s tim. Ili jo bolje, obucite se slojevito kako biste mogli da se prilagodite promjenama temperature. Slika o sebi, motivacija i stavovi Nekoliko uzroka ispitne anksioznosti su vezani za studentove unutranje aspekte, ukljuujui sliku o sebi, motivaciju i stavove. Tanije, studenti mogu doivjeti ispitnu anksioznost ako imaju negativnu sliku o sebi ili nedostatak povjerenja u svoje sposobnosti, ako im se ne dopada predmet, kurs i/ili predava, ili ako su u prolosti imali loe rezultate na ispitima uote ili na dotinom kursu. Mentalna stanja studenata mogu u velikoj mjeri da utiu na njihovu uspjenost na ispitima i podlonost ispitnoj anksioznosti. I kako Kesselman-Turkel i Peterson (1981) primjeuju, za standardizovane testove kao to su SAT i ACT, mentalna priprema je ponekad jedina priprema koja se moe preduzeti prije testa. Sljedei pasusi opisuju strategije kako sprijeiti ispitnu anksioznost koja se javlja iz unutranih izvora ili kako se izboriti sa njom. Slika o sebi Studenti esto razviju negativnu sliku o sebi kada doive neuspjeh na ispitu, naroito ako smatraju da nisu dobili ocjenu koju zasluuju. To se moe pretvoriti u poveanu anksioznost na buduim ispitima. Mada je slika o sebi detaljno obraena u poglavlju Panja i sluanje, ovde su dati neki opti savjeti. Prvo, pokuajte da se usredsredite na prole uspjehe na testovima. Uite iz prolih neuspjeha, ali ne optereujte se njima. Razmotrite ta ste radili drugaije tokom pripreme za testove na kojima ste bili uspjeni nasuprot pripremama za one na kojima ste loe proli. Moete li da uoite uzrono-posljedine veze? Ponovite postupke zahvaljujui kojima ste bili uspjeni i promijenite one koji su doveli do neuspjeha. Drugo, upustite se u pozitivan razgovor sa samim sobom. Napravite spisak svojih pozitivnih kvaliteta i podsjetite se na njih tako to ete ih staviti na vidno mjesto u svojoj sobi ili ih ponoviti sebi periodino. Zatim napravite detaljniji spisak pozitivnih aspekata svoje pripreme za ispit. Ponovite ih sebi kada osjetite anksioznost. Ignoriite negativne komentara kolega iz razreda, naroito dok ekate da test bude podjeljen. Uvidite da su ti studenti negativni jer se, za razliku od vas, nisu pripremili.

11. Ispitna aksioznost

334

Motivacija Poglavlje Motivacija sadri opte strategije za stvaranje zainteresovanosti za predmet ili kurs. Kako biste se motivisali da se pripremite za test i polaete ga, isprobajte sljedee savjete. Motiviite se da rano otponete pripremu za test tako to ete razmisliti o prethodnim neuspjesima na ispitima koji su nastali kao posljedica odugovlaenja. Uite iz prolih greaka. Podsjetite sebe da svakih pola sata ili sat proveden u uenju dosta prije testa znai jo jedan ili dva tana odgovora. I podsjetite se da to vie priprema obavite unaprijed, manje ete imati razloga za brigu no uoi testa i manje ete imati posla tokom pripreme za sveobuhvatne zavrne ispite. Razmislite o svojim kratkoronim i dugoronim ciljevima koji se mogu ispuniti polaganjem dotinog testa i kursa. Prije nego to krenete na ispit ili dok idete ka ispitnoj prostoriji, sluajte svoju omiljenu pjesmu kako biste se razbudili i pokrenuli. Dobra je ideja i da je sluate u uionici prije nego to se testovi podijele. Vaa omiljena pjesma e vas motivisati i sprijeiti da ujete negativne komentare nedovoljno spremnih studenata. Samopouzdanje Studenti bi trebalo da uine sve to mogu da pojaaju povjerenje u svoju pripremljenost za ispit i sposobnosti polaganja testa. Samopouzdanje moe u velikoj mjeri smanjiti osjeaj anksioznosti zato to ako pojedinac vjeruje da e dobro proi, vjerovatno e tako i biti. Pojaana priprema za ispit je dobar nain da se pobolja samopouzdanje. Nauite informacije sa svih strana i postarajte se da ih razumijete. Samotestirajte se ili neka vam drugi student zada test kako biste dokazali sebi da ste ovladali materijalom. Pogledajte poglavlja Polaganje ispita i Priprema za ispite za prijedloge za poboljanje vjetina polaganja testova. To to znaju tajne zanata esto pomae studentima da steknu samopouzdanje zato to znaju kako da odgovore na razliite i po mogustvu neoekivane, ispitne zahtjeve. Treba isprobati i uenje u prostoriji u kojoj e se ispit odrati. To vam pomae da se osjeate prijatnije u svom okruenju. Pored toga, pokuajte da ne mislite o tome ta najbolji student na kursu radi kako bi se spremio za ispit; koncentriite se na sebe.

1. Panja i sluanje

11.3.2. Uenika odgovornost, oekivanja u pogledu sadraja i organizacije ispita

Studentova odgovornost Neka vam ova misao stalno bude prisutna u umu vi ste odgovorni za sopstveno uenje. Vaa je odgovornost da znate kada i gdje e se test odrati, koji materijal e biti obuhvaen i koji pribor da donesete. Samo vi ste odgovorni za kvalitet svojih priprema za ispit. Zapamtite da koliina vremena provedenog u uenju nije ni priblino vana koliko ono to radite tokom tog vremena. Ne oekujte da se predavai saale na molbe kao to je Ali uio sam 14 sati za ovaj test i pao sam! Oni nemaju naina da nadgledaju ili ocjenjuju ueniku pripremu. Kada sagledate samu sutinu, ono to je bitno jesu podaci koje iznesete na ispitu. Dakle, treba da preuzmete odgovornost da na najbolji mogui nain iskoristite vrijeme za uenje. To moe znaiti da se izvjetite u strategijama za organizovanje informacija, upravljanje vremenom, pamenje informacija i ouvanje usredsreenosti na zadatak. Ocjenite kako provodite svoje vrijeme za uenje. Da li razumijete i pamtite ono to itate nakon to ste proveli dva sata nad jednim poglavljem? Moete li da odredite glavne take predavanja koje ste upravo obnavljali jedan sat? Ako je odgovor ne, potraite pomo za utvrivanje svojih problema i uenje odgovarajuih strategija. Kada znate da ste pripremljeni za test, u boljem ste poloaju da se oduprete osjeaju anksioznosti tokom ispita. Budite upoznati sa kaznama predavaa za kanjenje na ispit. Neki e odbiti da puste studente da polau test nakon to je on otpoeo. Drugi e smanjiti poene ili nee pustiti studente da urade one dijelove koje su propustili. Ne oekujte da vam se da dodatno vrijeme ako zakasnite. I ne oekujte da predavai prave izuzetke od svojih pravila radi vas. Sve ovo moe stvoriti pritajenu anksioznost. Moete leati budni nou brinui se da alarm nee zazvoniti ili da auto nee upaliti ujutru. Kako biste umirili misli, podesite dva asovnika (jedan

11. Ispitna aksioznost

335

na baterije u sluaju da nestane struje) ili neka vas nekoliko prijatelja pozove kako biste osigurali da ustanete ujutru. Isplanirajte da krenete jedan sat ranije u sluaju da imate problema sa kolima i osmislite rezervni plan (bicikl, taksi, autobus, auto drugog studenata) za stizanje na as ukoliko auto nee da upali.

1. Panja i sluanje

Oekivanja u pogledu sadraja i organizacije ispita Jedan od razloga to neki studenti doivljavaju ispitnu anksioznost jesu neizvjesnosti u pogledu sadraja i organizacije ispita. Ne znaju ta da oekuju na ispitu. Neke od najeih briga navedene su nie (D. Applegate, CAL). Kada i gdje e test biti odran? Koje teme, poglavlja i tekstovi e biti pokriveni na testu? Koliki dio pitanja je sa predavanja? Iz tekstova? Iz laboratorijskih vjebi? Koje su najvanije ideje? Koje vrste pitanja esej, prepoznavanje, viestruki izbor itd. e biti postavljane? Da li se ispit polae uz pomo knjige ili bez nje? Da li studenti moraju da pamte formule ili su dozvoljene pukice za podsjeanje? Koji pomoni materijali knjiga za odgovore, digitron, lenjir itd. su obavezni ili dozvoljeni? Koji nivo detaljnosti predava oekuje u odgovorima? Da li predava trai tano ponavljanje memorisanih injenica ili tumaenje podataka? Ko e voditi ispit predava ili asistent? Ko ocjenjuje ispite predava ili asistent? Kako e pitanja biti ocjenjivana puni ili polovini bodovi, runo ili mainski? Da li predava oduzima bodove za pravopisne i gramatike greke?

11. Ispitna aksioznost

Postoji vie naina da se odgovori na ova pitanja. Sljedei savjeti su zasnovani, djelimino, na Lunenfeld i Lunenfeld (1992) i Kesselman-Turkel i Peterson (1981). Prouite silabus. Na mnoga od prethodno pomenutih pitanja se moe odgovoriti provjerom silabusa. Veina predavaa opisuje ispitne procedure, ukljuujui tipove pitanja i dozvoljene pomone materijale, u silabusu. Pogledajte raspored kursa; tu navedene teme e se vjerovatno pojaviti na testu. Provjerite silabus prije susreta sa predavaem; mogu ga odbiti vaa pitanja iji su odgovori jasno navedeni u silabusu. Jedan od najboljih naina da razjasnite oekivanja jeste da se konsultujete sa predavaem dosta prije testa. Bolje je dobiti informacije na izvoru nego iz druge ruke. Zatraite razjanjenje tokom ili nakon asa, ili jo bolje, zakaite susret sa predavaem tokom njegovih konsultacija. Spremite spisak pitanja koja ete postaviti na susretu. U nekim sluajevima, predava e vam pruiti informacije samo zato to ste doli da ga vidite. Ali ako se ini da predava nije rad da odgovori na pitanja vezana za teme ili ideje na koje se ispit usredsreuje, ne pritiskajte ga. Isto tako, ako kae da bi vi trebalo da znate sve i nakon vaeg insistiranja ne nudi vie razjanjenja, provjerite silabus, stare ispite, knjigu ili razgovarajte sa drugim studentima. Predavai nekad nisu voljni da previe objelodane. Ako predava nudi nedovoljno nagovetaja a nikad ranije niste polagali kod njega test, pokuajte da analizirate njegovo ponaanje u potrazi za smjernicama. Razmotrite tipove informacija koji su naglaeni u predavanju, prirodu zadataka i nain prezentovanja predavanja. Zapitajte se: Da li se predava usredsreuje na detalje? Da li naglaava injenice ili ideje? Da li bi postavio trik pitanja? Koji je njegov cilj u nastavi i stav prema testiranju? Da li je podstakao studente da procjenjuju i tumae koncepte?

Pitajte predavaa.

Analizirajte predavaevo ponaanje.

336

Pogledajte stare testove. Stari ispiti su vrijedan izvor informacija u vezi s naglaenim temama ili idejama, tipovima postavljenih pitanja, nainom na koji su pitanja sroena, nivoom detaljnosti koji predava oekuje u odgovorima i procedurama ocjenjivanja. Ako primjerci starih testova nisu dostupni, na primjer mogu se rezervisati u biblioteci, pitajte predavaa da li je ta olakica mogua. Neki predavai e to uiniti, ali samo ako budu zamoljeni. Razgovarajte sa studentima koji su ranije pohaali dotini kurs. Ne samo da moda imaju stare testove, ve mogu pruiti uvid u predavaeva oekivanja, glavne ideje i procedure ocjenjivanja. Trenutne kolege iz razreda mogu imati ideje u vezi s glavnim temama koje treba nauiti. Veina tekstova nudi pitanja za obnavljanje na kraju svakog poglavlja ili jedinice. Ona bi trebalo da vam prue predstavu o tome ta se moe nai u pitanjima na testu. Ili pokuajte da pretvorite naslove poglavlja u pitanja. Provjerite indeks u kome su navedene osobe i pojmovi; to je vie stranica navedeno pod stavkom, to je ona vanija. Studentske radne sveske koje prate tekst su odlian izvor pitanja za obnavljanje materijala datog za itanje. Mogu vam pruiti uvid u to koje teme mogu biti obuhvaene na ispitu i kako mogu izgledati pitanja.

1. Panja i sluanje

Konsultujte se sa drugim studentima.

Koristite udbenik.

Koristite tekstualne radne sveske.

11.3.3. Priprema

Jedna od najboljih, ako ne i najbolja, strategija za suoavanje sa ispitom jeste priprema. Sljedee razmatranje je zasnovano, djelimino, na Lunenfeld i Lunenfeld (1992), Kesselman-Turkel i Peterson (1981) i Chickering i Schlossberg (1995). Studenti koji su obavili obimnu pripremu ili veoma proirenu pripremu za testove gotovo uvijek budu uspjeniji od nedovoljno pripremljenih studenata. Priprema pomae u izbjegavanju ili razbijanju anksioznosti koja se javlja iz nekoliko razloga: student shvata da je neadekvatno pripremljen za ispit, student ima neadekvatna oekivanja u vezi sa svojom pripremljenou za ispit, student je preoptereen koliinom informacija koje treba nauiti, student ne moe da pronae pribor potreban za ispit ili student kasni na test. Postoje etiri aspekta pripreme. Sutinska priprema obuhvata uenje materijala koji e biti obuhvaen testom. Materijalna priprema oznaava prikupljanje i organizovaje pribora potrebnog za test. Fizika priprema ukljuuje voenje rauna o ishrani i snu prije testa. Mentalna priprema obuhvata stavove i motivaciju. Sutinska priprema Najvanija poenta koju ovde treba izneti jeste da se proces uenja materijala koji e biti obuhvaen testom mora obaviti dosta unaprijed kako bi se izbjegla anksioznost. Najbolji studenti poinju ispitnu pripremu prve nedelje predavanja ili odmah nakon prethodnog ispita. U najmanju ruku, trebalo bi poeti pripreme barem jednu nedelju prije testa, u zavisnosti od koliine i nivoa teine materijala, i trebalo bi isplanirati nekoliko obnavljanja materijala. To obezbjeuje pohranjivanje informacija u dugorono pamenje, gdje je bolje zatieno od iznenadnih gubitaka pamenja izazvanih anksioznou ili iekivanjem. Zakunite se da neete bubati no pred ispit. Nagomilavanjem svega u jednu ili dve noi uenja ne postie se nita vie od pohranjivanja ograniene koliine informacija u kratkorono pamenje i poveavanja anksioznosti. Blokade tokom testa, kada se sve to je pojedinac uio iznenada i nepovratno gubi iz pamenja, obino se deavaju zato to anksioznost i iekivanje izguraju informacije iz kratkoronog pamenja. Samo najboljim studentima moe uspjeti da pomou bubanja poloe test. ak i tada, obino zaboravljaju informacije ubrzo nakon testa i moraju da ih ponove ue za sveobuhvatne zavrne ispite. Bubanje nije preporuljivo za kurseve iz glavnog predmeta zato to te informacije treba zadrati za upotrebu na buduim asovima ili na poslu. Kako biste se efikasno pripremili, morate obaviti sve zadatke i pripremiti materijale za uenje dosta

11. Ispitna aksioznost

337

1. Panja i sluanje

unaprijed da bi no uoi ispita bila rezervisana za lagano uenje. Drugim rijeima, postarajte se da obavite sve domae i laboratorijske zadatke, kao i proitate sve tekstove na vrijeme. Rasporedite vrijeme za prepisivanje, reorganizovanje i/ili pregledanje zabiljeki sa predavanja. Pripremite pomagala za uenje, kao to su fle karte, uzorci pitanja, vodii za uenje i gfrafiki organizeri, i esto ih obnavljajte tokom nedelja prije testa. Ako niste proitali zadatke do par noi pred ispit, vjerovatno je prekasno da tad ponete. Samo ete stvoriti vie anksioznosti dok budete urili da proitate i razmiljali o drugim stvarima koje treba da uite. Naravno, najbolje rjeenje je preventiva; odredite vrijeme za itanje vie nedelja prije testa i drite se tog rasporeda. Ali ako vam nestane vremena a niste intenzivno itali tekst (a test e obuhvatiti materijal iz teksta), onda samo pregledajte i istraite poglavlja kako biste uoili glavne ideje. Proitajte uvode i rezimee poglavlja. Razmotrite u kakvoj su vezi te informacicje sa materijalom sa predavanja. Specifine strategije za ispitnu pripremu detaljno su obraene u poglavlju Priprema za ispit. Koristite ih zajedno sa strategijama za upravljanje vremenom, organizaciju, pamenje i kodiranje i pronalaenje opisanim na drugim mjestima u tekstu. Zapamtite sutinski zakljuak. Ako znate da ste se efikasno pripremili za ispit, manje je vjerovatno da ete doivjeti ozbiljne i ometajue posljedice ispitne anksioznosti. Materijalna priprema Postarajte se da svi pomoni materijali potrebni za test budu sakupljeni i organizovani no prije ispita. Ako su vam stvari ureene imaete jednu manje brigu. Ako su dozvoljene zabiljeke ili tabele sa formulama, pripremite ih i organizujte unaprijed. Postarajte se da imate hemijske koje rade ili zaotrene olovke. Nema nieg to vas vie moe isfrustrirati prije ispita od pokuavanja da pronaete reza za olovke! Provjerite da li vam digitron radi. Ako pozajmljujete digitron, budite sigurni da znate da njime rukujete. Kupite sveske za rjeenja dan prije ispita. Ne ekajte da ih nabavite na putu na ispit; knjiare mogu biti zatvorene ili sve sveske mogu biti prodate. Obavezno ponesite sat na ispit. Neki predavai trae da studenti ponesu svoje identifikacione kartice. Podesite dodatne alarme za buenje ili neka vas prijatelj pozove da biste osigurali da stignete u ispitnu prostoriju na vrijeme. To je naroito vano za testove rano ujutru. Stignite dovoljno rano da pronaete mjesto za sjedenje udaljeno od ometaa panje, da se opustite i obnovite glavne ideje. Ali nemojte stii toliko rano da imate vremena da se uspaniite. Fizika priprema Fizika priprema je obraena u odjeljku Zdravlje, ishrana, vjebanje i san. Mentalna priprema je obraena u odjeljku Slika o sebi, motivacija i stavovi. Mentalna priprema

11. Ispitna aksioznost

11.3.4. Relaksacione tehnike

Ma kako dobro da su kodirane informacije, pronalaenje informacija u dugoronom pamenju je esto blokirano anksioznou i napetou. Relaksacione tehnike predstavljaju jedan nain da se umanji stres i pomogne pronalaenje podataka. Studenti mogu da posjete savjetodavne centre u okviru kampusa za ideje za relaksaciju ili da se susretnu sa privatnim savjetnikom vjetim u jogi ili nekom drugom meditativnom pristupu. Ili, studenti mogu da isprobaju neke od nie opisanih vjebi. Vjeba 1: Ova procedura u devet koraka pripada Tviningu (Twining,1991). Moete je koristiti dok sjedite ili leite u tihoj prostoriji. Upotrijebite ovu vjebu u svojoj sobi no prije nekog stresnog dogaaja ili neposredno prije nego to ete napustiti sobu. Pustite umirujuu muziku ako vam to pomae u oputanju. U svakom koraku, sjetite se da udiete dok se miii napinju a izdiite dok se miii oputaju. Korak 1: Stegnite desnu pesnicu; osjetite kako napetost raste. Zatim opustite pesnicu. Neka vam aka klone; osjetite oputanje. Potom stegnite lijevu pesnicu; osjetite napetost. Opustite je; osjetite oputanje. Korak 2: Savijte desnu ruku, steui pesnicu i bicepse. Drite je stegnutu i osjetite napetost u ruci. Zatim opustite pritisak i neka vam ruka klone; osjetite oputanje. Potom savijte lijevu ruku, steui

338

pesnicu i bicepse. Drite je stegnutu i osjetite napetost. Potom popustite pritisak i neka vam ruka klone; osjetite oputanje. Korak 3: Ispruite desnu ruku dok se ne ukoi usljed stezanja tricepsa. Sada popustite pritisak i neka vam ruka klone. Potom ispruite lijevu ruku dok se ne ukoi. Zatim popustite pritisak i neka vam ruka klone. Korak 4: vrsto zatvorite oi; osjetite kako se pritisak poveava. Sada otvorite oi i popustite napetost. Potom stegnite zube; osjetite pritisak u vilici. Sada opustite vilicu i osjetite oputanje. Korak 5: Udahnite duboko i zadrite dah steui plua. Potom popustite i osjetite oputanje. Opet, udahnite; zadrite. Izdahnite. Opustite se. Korak 6: Sada stegnite stomane miie; zadrite ih napetim. Potom popustite pritisak i opustite se. Opet, stegnite stomane miie; opustite se. Korak 7: Ispruite noge i stegnite butine, pustite napetost da poraste. Sada popustite pritisak, neka vam noge klonu i osjetite oputanje. I opet, ispruite noge i stegnite butine. Potom popustite pritisak. Korak 8: Ispruite stopala i stegnite listove. Sada opustite miie. I opet, stegnite listove; potom popustite miie i osjetite oputanje. Korak 9: Sada potpuno opustite tijelo, neka klone. Osjetite potpuno oputanje koje nastaje iz odsustva napetosti.

1. Panja i sluanje

Vjeba 2: Ova vjeba (Davis, Eshelman i McKay,1988) obuhvata fiziku relaksaciju kao i pozitivan razgovor sa sobom. Koristite ovu strategiju u svojoj sobi prije nekog stresnog dogaaja ili u uionici tokom onih nervoznih minuta ekanja da otpone neka stresna aktivnost. Mada se uputstva odnose konkretno na situacije polaganja ispita, ova vjeba se moe koristiti prije bilo koje aktivnosti koja stvara anksioznost, kao to je javno govorenje, intervjui ili prezentacije u razredu. Smjestite se udobno u stolici. Zatvorite oi i duboko diite iz stomaka. Uoite kako miii postaju glatkiji, pomalo teki uz prijatan osjeaj. Usredsredite se na disanje, polako izdiui. Dok izdiete, oslobodite se sveg pritiska i negativnih misli. Uoite kako se osjeate oputeno. Moete se osjeati tako oputeno ak i u stresnoj situaciji. Vai miii su oputeni i duboko diete. Zamislite se u uionici kako polaete ispit. Zamislite sebe kako sjedite tamo diui ba kao to diete sada, osjeate se prijatno i mislite pozitivne misli. Imate kontrolu. Svaki put kad izdahnete, osjeate se spokojniji, mirniji i samopouzdaniji. Posjedujete sve znanje potrebno da poloite ispit. Uili ste pomou najboljih tehnika uenja koje poznajete, i u potpunosti ste pripremljeni. Neete imati problema da proete ovaj ispit. Zamislite sebe kako itate svako pitanje, jedno po jedno, polako i paljivo, kreui se kroz svaku stavku na ispitu. Posjedujete sposobnost da dobro uradite ovaj ispit. Zastanite sad na trenutak da biste osjetili kako vam je mirno i pravilno disanje i kako se samopouzdano osjeate. Nakon to ste izbrojali pet udaha, otvorite oi i osjeajte se oputeno i budno.

11. Ispitna aksioznost

Vjeba 3: Ova relaksaciona tehnika za izvoenje u posljednjem trenutku pomae studentima da se usredsrede i opuste u uionici prije stresnog dogaaja. Moe se koristiti ak i tokom stresne aktivnosti ako se nivo anksioznosti povea i student osjeti da gubi kontrolu. Ova vjeba je jednostavna i laka za pamenje. Zatvorite oi. Napnite svaki mii u tijelu, poev od vrata i sputajui se na ramena, ruke, stomak, noge i stopala. Neka vam svi miii budu napeti dok se sputate niz tijelo. Udahnite dok vam se svaki mii kontrahuje i zadrite dah nekoliko sekundi; potom polako izdahnite. Nakon to su se svi miii u vaem tijelu napeli, zadrite ih tako nekoliko sekundi. Poev od prstiju na nogama, polako oputajte svaki mii u tijelu. Izdiite sa svakim oputenim miiem. Ponovite proces ako je potrebno.

339

Vjeba 4: Ova relaksaciona tehnika, citirana iz Lunenfeld i Lunenfeld (1992, str. 27), zasnovana je na kontroli miia i vizualizaciji. Koristite ovu vjebu prije ili tokom stresne aktivnosti kada nivo anksioznosti pone da raste.

1. Panja i sluanje

Pronaite udobnu stolicu ili sjedite na tepih ili jastue. Pomoi e ako skinete cipele i zatvorite oi... Napnite miie, poev od vilice. Stegnite pesnicu. Napnite miie listova. Potom ih opustite. Sada zamislite stepenite. Zamislite kako hvatate ogradu i penjete se uz raskone stepenice. Kada stignete na vrh zamislite kako ulazite u vrlo prijatno mjesto, kao to je uma, plaa ili bilo koju oblast u kojoj ste voljeli da se igrate kao djete. Pokuajte da ukljuite sva ula da vam pomognu u oivljavanju zamiljenog predjela. Na primjer, ako ste na plai, osjetite kako hodate kroz toplu vodu koja vam dosee do koljena. Osjetite vodu na donjem dijelu vaih nogu i sunce na gornjem delu tijela. Okusite so u vazduhu. Pokuajte da ujete zvuk talasa koji udaraju u obalu. (Kako biste pomogli ovu vizualizaciju, moete da kupite traku sa zvukom talasa i pustite je u pozadini dok prolazite kroz ovu vjebu). Moete da vidite plavetnilo vode, bijele oblake na nebu, i tako dalje. Ako sve to spojite u jedno, moete zaista da se zamislite tamo, ak i kada pravi snjeg pada izvan vae sobe. Sada ponite da oslukujete svoje disanje. Trebalo bi da bude duboko i ujednaeno. Potom opet napnite miie, poev od vilice i sputajui se ka prstima na nogama. Dok su vam miii napeti, proite kroz vjebu vizualizacije penjanja uz stepenice do vae omiljene lokacije. Dok ste u toj srenoj sceni polako opustite miie, jedan po jedan, dok ne budete potpuno mirni, to se moe ocijeniti po pravilnom dubokom disanju. Ako elite da sprovedete jo jedan, posljednji korak ove vjebe, dobro se zamislite o predstojeem ispitu ili napetoj situaciji koje se plaite. Primjetiete da vam se miii odmah zateu nevoljno i da vam disanje opet postaje plitko i nepravilno. Preputajui se opet vizualizaciji, dok istovremeno oputate miie i odravate pravilno disanje, veoma ete napredovati po pitanju ouvanja kontrole nad panikom u bilo kojoj tekoj situaciji. Kada stvarna situacija doe, samo proite kroz sve korake koje ste vjebali. Ne samo da ete osjetiti da se oputate, ve ete primijetiti i da vam se um razbistrava.

11. Ispitna aksioznost

11.3.5. Izbjegavanje i oslobaanje stresa i napetosti

Izbjegavanje stresa i napetosti Jedan od naina da se umanji ispitna anksioznost jeste izbjei uopte stres i napetost. Sljedee smjernice (Pauk, 1989) mogu pomou studentima da izbjegnu ponaanja i situacije koji podstiu stres i napetost. Izbjegavajte situacije za koje znate da e izazvati stres i napetost. Na primjer, odloite da pozovete nekoga na izlazak osim ukoliko znate da e prihvatiti. Izbjegavajte sukobe sa roditeljem ili cimerom. Uvijek budite vrlo pripremljeni ili pripremljeni izvan zadatog za testove, laboratorijske zadatke, govore i razredne diskusije. Za vie informacija, pogledajte odjeljak Priprema. Odolite iskuenju da odugovlaite. Odlaganje zadataka je veliki izvor napetosti. Kako biste izbjegli zamke odugovlaenja, usavrite vjetine samodiscipline, motivacije, organizacije i upravljanja vremenom. Detalji o ovim temama dati su u poglavlju Upravljanje vremenom. Uvidite da je neto slobodnog vremena u vaem rasporedu dobro. Klju za izbjegavanje osjeanja krivice kada ne uite jeste da umjereno koristite slobodno vrijeme i vrijedno radite tokom sati odreenih za uenje kako biste osjeali da ste zasluili slobodno vrijeme.

Oslobaanje stresa i napetosti Ma kako se trudili, ini se da prije ili kasnije ne moemo da izbjegnemo pretjeran stres ili napetost. Kada se stres i napetost nagomilaju do nivoa koji izazivaju smetnje u naoj sposobnosti da obavljamo zadatke, poput polaganja testova, probajte nie opisane strategije za oslobaanje stresa i napetosti (zasnovano na Pauku, 1984).

340

Razgovarajte s nekim. o Iako se moete stidjeti ili vam moe biti neprijatno da razgovarate o svojim brigama sa drugima, pokuajte da shvatite koliko je ozbiljno drati ta osjeanja zatvorena u sebi. Podsjetite se da niste jedina osoba na svijetu koja je anksiozna; svakome se to desi prije ili kasnije. To je uobiajeno iskustvo. Razgovarajte sa objektivnom osobom, poput cimera, resident assistant ili resident director, fakultetskim savjetnikom, tutor, lan porodice, svetenik, trener ili posebno obuen savjetnik u studentskoj slubi.

1. Panja i sluanje

Pobjegnite privremeno. o Kada situacija poe naopako i osjetite da napetost raste, zastanite na kratko da pobjegnete od nje. To moete uiniti tako to ete se fiziki pomjeriti od izvora napetosti; otiite u kratku etnju, posjetite trni centar na sat vremena ili odigrajte basket. Ako fiziko odvajanje od izazivaa stresa nije mogue, pokuajte da se zamislite kako sjedite pored tihog jezera ili na planinskoj stazi.

Preusmjerite ljutnju i anksioznost. o Umjesto da sve uvate u sebi ili gubite kontrolu, pokuajte da pronaete drugi put za oslobaanje od briga, koji e pozitivnije iskoristiti vau emocionalnu energiju. Neka problemi saekaju dan ili dva prije nego to se njima pozabavite. Pjevuite pjesmu ili izbrojte do deset kada osjetite da napetost raste.

Brinite o nekome drugom. o Posluajte brige druge osobe, pokaite joj da vam je stalo do njenog dobrostanja i da ste spremni da joj pomognete oko njene anksioznosti. To e vam skrenuti misli sa sopstvenog stresa na neko vrijeme i moda e vam pomoi da drugaije sagledate svoje probleme. Takoe e vam pomoi da shvatite da niste jedina osoba koja je pod tenzijom.

Obavljajte jedan po jedan zadatak. o Ako ste pod pritiskom, ak i normalni zadaci ili male koliine posla mogu biti previe za vas, a da ne govorimo o preoptereenosti radom na svim asovima. Pokuajte da ne razmiljate o svemu to treba da uradite i/ili koliko zaostajete na nekom od asova. Usredsredite se na jedan po jedan zadatak. I podsjetite se da je naizgled beznadena situacija samo privremena.

11. Ispitna aksioznost

Prihvatite normalnost. o Ponekad se anksioznost razvije kada student oekuje previe od sebe. Tenja ka savrenstvu esto dovodi do neuspjeha i razoarenja. Nastojte da uradite najbolje to moete a ne pokuavajte da budete savreni. Zastanite i preispitajte svoje ciljeve u odnosu na svoje mogunosti. Da li su vai ciljevi ostvarljivi ili su iznad vaih moi? Da li su to vai ciljevi ili ciljevi nekog drugog?

Odvojite vrijeme za rekreaciju. o Rekreacija je od sutinske vanosti za mentalno, emocionalno i fiziko zdravlje budui da vam prua priliku da se izduvate i skree vam misli sa drugih stvari. Neka vam rekreacija postane dio svakodnevne rutine, ak i ako podrazumijeva samo svakodnevnu etnju, ivenje u trajanju od pola sata ili dobacivanje lopte sa prijateljem.

11.3.6. Kako se izboriti sa krizom

Ma kako bilo zdravo vae uobiajeno stanje uma i tijela, vjerovatno ete doivjeti povremenu krizu izazvanu stresom kroz ivot. U takvim prilikama, najbolji nain da odrite ravnoteu jeste da usvojite sljedee stavove i ponaanja: Koncentriite se na trenutno stanje. Ne uveavajte svoj mentalni teret razmiljajui o prolosti. Mislite

341

1. Panja i sluanje

o buduim dogaajima samo u onolikoj mjeri u kolikoj moete da utiete na njihovo oblikovanje. Nemojte brinuti o budunosti nad kojom nemate kontrolu. Razmotrite jedan po jedan od svojih problema. Ponekad vam kad ih grupiete sve zajedno moe djelovati preoptereujue, ali ako ih sagledate pojedinano moete vidjeti da svaki od njih nije onako ozbiljan kako ste mislili. Potom moete poeti da tragate za rjeenjima. Razgovarajte sa porodicom i prijateljima. Nemojte se uvijek aliti ili optereivati ih svojim mukama, ve traite, i posluajte, njihova miljenja i savjete. Kada ste odluili ta elite da uradite u vezi sa problemom na koji moete da utiete, djelujte brzo i odluno. Pozitivno djelovanje je obino zdravije nego pasivno predavanje crnim mislima. Zaposlite sebe i svoj um to je vie mogue. Drutvene aktivnosti poput sporta, volonterskog rada ili diskusionih grupa esto su bolje od samoe tokom napornog perioda. Nemojte biti kivni ili kriviti druge za svoje trenutne probleme. ak i ako vam je na neki nain nanesena nepravda, stalan osjeaj frustriranog neprijateljstva nee donijeti nita osim dalje tete vaem mentalnom zdravlju. Odluite da posvetite neko vrijeme svaki dan fizikoj relaksaciji koja privremeno oslobaa va um od briga. Ako odete u etnju, na primjer, koncentriite se na ono to vidite oko sebe a ne razmilajte o problemima. Naroito je vano da se, osim da budete drutveniji i fiziki aktivniji nego obino, to je vie mogue drite svoje svakodnevne rutine. U kriznim periodima poznata ema redovnih obroka i aktivnosti u tano odreeno vrijeme moe podstai osjeaj sigurnosti pruajui vam uredno spoljno okruenje. Kako biste izbjegli da brige ponesete sa sobom u krevet, pokuajte da ne razmiljate o njima nakon 8 sati uvee. Vjerovatno ete bolje spavati ako moete da se opustite nekoliko sati prije odlaska u krevet. Takoe, ako se probudite u toku noi, vjerovatnije je da ete biti dovoljno oputeni da ponovo zaspite ako se niste brinuli o rjeavanju problema kada ste prvobitno zaspali. Nauite da prepoznate krizu i da ne budete suvie ponosni da priznate da ste preoptereeni anksioznou i da ne moete vie sami da se snaete. Razgovarajte sa ljekarom prije ili kasnije. Ili umjesto toga (ili pored toga), zatraite pomo od optinske slube za mentalno zdravlje ili vjerske organizacije. [Potraite savjetodavni centar u vaem kampusu.] Moda ete otkriti da kad porazgovarate o svojim problemima i strahovima sa objektivnim ali saosjeajnim profesionalcem, vae brige vie nee izgledati nepremostivo.

11. Ispitna aksioznost

342

1. Panja i sluanje

12. Priprema za ispit

343

1. Panja i sluanje

344

12.1. Uvodne informacije o pripremi za ispit

Svrhe strategije za ispitnu pripremu

Uspjenost na ispitima je odreena u velikoj mjeri prirodom ispitne pripreme. U tom smislu, kvalitet ispitne pripreme je vaniji od njenog kvantiteta. Suprotno od uvjerenja veine studenata, nain na koji pripremamo ispit je mnogo znaajniji od duine priprema. Ovde razmotrene strategije zastupaju ovo vienje. Strategije ispitne pripreme su namjenjene da pomognu studentima da iskoriste vrijeme za uenje to je mogue efikasnije i efektivnije. Prednosti strategija ispitne pripreme Jedna od prednosti strategija ispitne pripreme jeste ta to one pomau poboljanje studentske uspjenosti na ispitima. Pored toga, ove strategije rade na smanjenju ispitne anksioznosti, to takoe unapreuje ispitne rezultate. Kada su studenti pripremljeni za ispite, uglavnom su samouvjereniji i bolje ih urade. Studenti e otkriti da kada su pripremljeni, testovi gotovo mogu da postanu zabavni!

1. Panja i sluanje

12.2. Specifine strategije ispitne pripreme

Opte strategije ispitne pripreme mogu se koristiti za pripremu bilo koje vrste ispita. Veina informacija pod ovim naslovom je rezimirana u drugim poglavljima teksta. Strategije za specifine testove su osmiljene prema odreenim tipovima testova.

12.2.1. Pregledi upravljanja vremenom i pravljenja pauza

Opte strategije upravljanja vremenom su detaljno obraene u odjeljku Upravljanje vremenom. Specifini savjeti vezani za pripremu ispita prikazani su ovde. Upravljanje vremenom je kljuno za izbjegavanje zamki bubanja. Ali zapamtite da vremenski period proveden u uenju za ispit nije vaan koliko i ono to uradimo za to vrijeme. Efikasno iskoristite vrijeme odvojeno za ispitnu pripremu sljedei naredne smjernice. Razvijte plan djelovanja Razvijte plan ispitne pripreme dosta prije testa. Bilo koja kombinacija ovih aktivnosti moe biti ukljuena u plan uenja: itanje zadatih tekstova, zavravanje laboratorijskih zadataka, zavravanje domaih zadataka, susret sa predavaem ili tutorima, sastanak sa lanovima studijske grupe, reorganizovanje i prepisivanje zabiljeki sa predavanja, pregledanje informacija u biljekama i tekstovima i priprema pomagala za uenje (fle karte, pitanja za vjebanje, vizuelna pomagala itd.). Odabir aktivnosti e zavisiti od tipa testa i linog stila uenja. Razdjelite vrijeme Procijenite koliko dugo e vam trebati da obavite svaku od aktivnosti u planu pripreme. Organizujte svoje sate tako da obuhvatite dosta vremena za obavljanje aktivnosti, odmor i spavanje. Dnevne i nedeljne tabele su efikasni metodi za rasporeivanje vremena; primjeri su dati u odjeljku Upravljanje vremenom. Napravite raspored i drite ga se. Napravite vremenske razmake izmeu obnavljanja Podijelite ispitnu pripremu na zgodne vremenske periode kako biste izbjegli dosadu i gubitak koncentracije. Periodi u trajanju od dvadeset do trideset minuta su najbolji. Pomjeajte aktivnosti (pravljenje optih pregleda, obnavljanje, organizovanje, itd.) kako biste informacije obradili na vie naina. Uenje u est poluasovnih faza je mnogo efikasnije od uenja tri sata bez prekida. Samite i organizujte informacije Malo studenata moe da zapamti sve iz svojih zabiljeki i knjiga. Stoga, vrijeme provedeno u saimanju informacija u glavne ideje, kljune rijei i kljune izraze je dobro uloeno. Za smanjivanjem bi trebalo da uslijedi organizovanje, ili stavljanje informacija unutar logike strukture. Ne samo da e saimanje i organizovanje smanjiti koliinu informacija koje treba zapamtiti, ve e i obezbijediti nagovetaje koji e pokrenuti pamenje tokom ispita.

12. Priprema za ispit

345

Formulite od opteg ka posebnom Pregledajte glavne ideje prvo uopteno. Budite sigurni da razumijete kako su glavne teme povezane meusobno. Zatim se usredsredite na detalje za svaku vaniju ideju.

1. Panja i sluanje

Ponite rano s pripremom Idealno, priprema ispita bi trebalo da pone prve nedelje asova ili odmah nakon posljednjeg testa. Ako rano ponete, informacije se pohranjuju u dugoronom pamenju a ispitna anksioznost se smanjuje. Mudro iskoristite slobodno vrijeme Kratki periodi vremena za odmor izmeu asova ili prije obroka mogu se efikasno iskoristiti za ispitnu pripremu. Iskoristite te prilike za male zadatke, kao to je pregledanje fle karti ili rjeavanje nekoliko matematikih problema. Podesite dva asovnika za buenje Za testove rano ujutru, ili za studente koji imaju problema sa ustajanjem, podesite dva budilnika ili neka vas prijatelj pozove da provjeri da ste budni. Studenti koji putuju prevozom trebalo bi da isplaniraju da stignu jedan sat prije testa, u sluaju da bude problema sa kolima ili gust saobraaj. Trebalo bi da imaju i rezervni plan za stizanje na as. No uoi ispita Ako ste se mudro pripremali za test, pravili razmake izmeu obnavljanja i rano otpoeli s pripremom, onda no uoi testa moe biti rezervisana za zavrno, oputeno obnavljanje materijala. Nagrada e vam biti to to ete se dobro naspavati, imati pozitivan stav o testu i umanjiti anksioznost!

12.2.2. Prepisivanje i organizovanje zabiljeki

12. Priprema za ispit

Prepisivanje i reorganizovanje zabiljeki pomae u pripremi ispita na tri naina (D. Applegate, CAL). Prvo, to pomae studentima da odrede glavne take i propratne detalje razmotrene na asu. Drugo, to pomae studentima da strukturiu informacije na takav nain da ih se lake prisjete i organizuju ih tokom testa; ovo je naroito vano za ispitne eseje. Tree, to prua studentu priliku da obnovi materijal za ispit; to se vie puta preu informacije, vjerovatnije je da e biti zapamene. Upotreba zabiljeki za pripremu ispita trebalo bi da bude to je mogue aktivniji proces. Nemojte samo iitavati zabiljeke. Ukljuite vie ula tako to ete naglas ponavljati informacije ili sluati verzije materijala snimljene na traku. Koristite olovke u boji, markere, slike itd. da poboljate zabiljeke. Odaberite efikasnu strategiju za organizovanje materijala sa predavanja. Nekoliko opcija, ukljuujui Kornelov metod i metode kratkih pregleda, razmotrene su detaljno u odjeljku Voenje zabiljeki. Odabir organizacionog metoda e zavisiti od prirode informacija i tipa(tipova) pitanja koja e se pojaviti na testu.

12.2.3. Studijske grupe

Studijske grupe, oblik kooperativnog uenja, efikasan su pristup ispitnoj pripremi (D. Applegate, CAL). Pripremanje za test sa dva do etiri druga studenta ima nekoliko prednosti. Poto nekoliko ljudi dijeli posao, vie se moe ostvariti za krai period vremena. Studijske grupe omoguuju studentima da razmjenjuju ideje i objanjenja kljunih taaka. Studijske grupe takoe pruaju oblik predispitne evaluacije, gdje studenti testiraju jedni druge u vezi s ispitnim materijalom. Kada su dobro voene, studijske grupe mogu i da smanje ispitnu anksioznost i poboljaju motivaciju. Studijske grupe su naroito korisne za pripremu sveobuhvatnih ispita. Studijske grupe se mogu koristiti za pripremu za testove na vie naina, kao to je: itanje i vaenje zabiljeki iz udbenika brzo itanje zadatih tekstova

346

obnavljanje, reorganizovanje ili prepisivanje zabiljeki sa predavanja smiljanje pitanja za vjebanje i odgovaranje na njih reorganizovanje informacija pomou kratkih pregleda, tabela, spiskova i vizuelnih pomagala razmjena memorijskih strategija

Za detaljne informacije o tome kako oformiti uspjene studijske grupe i drugim primjenama studijskih grupa, pogledajte odjeljak Studijske grupe u poglavlju Grupno i kooperativno uenje.

1. Panja i sluanje

12.2.4. Vodii za uenje

Vodii za uenje se koriste za rezimiranje glavnih ideja i pojmova, bez propratnih detalja, koji e biti obuhvaeni na ispitu (D. Applegate, CAL). Saimajui informacije koje treba nauiti na minimum, na najobuhvatnije teme, vodii za uenje odreuju glavne fokalne oblasti testa koje bi trebalo detaljno prouiti i omoguuju pojedincu da efikasno raspodijeli vrijeme za uenje izmeu razliitih tema. Zaista, oni vode nain na koji pojedinac ui. Postoje dodatne prednosti vodia za uenje kad je u pitanju ispitna priprema. Stvaranje vodia za uenje zahtjeva od nas da pregledamo zabiljeke sa predavanja i tekstove. Takoe zahtijeva da paljivo razmislimo o tom materijalu kako bismo odluili ta je vano i kako su informacije povezane. Tako da jedna od koristi vodia za uenje jeste aktivno ponavljanje rada sa informacijama, poboljavanje njihovog biljeenja u pamenju i kasnijeg prizivanja iz njega. Drugo, informacije u vodiima za uenje se lako prebacuju u primjere testova prostim pretvaranjem glavnih taaka u pitanja za vjebu. Tree, vodii za uenje smanjuju koliinu informacija koje treba obnoviti. Konano, asocijacije izmeu razliitih informacija se pojaavaju lada su vodii za uenje ureeni tematski. Organizacija informacija u vodiu za uenje e se razlikovati prema tipu informacija, predmetu, tipu testa i linom stilu uenja. Dva organizaciona pristupa, tematski i kategorijski, opisana su ovde. Onaj prvi je bolji za subjektivne ispitne eseje a drugi za objektivne testove. Tematski vodii za uenje Tematski vodii za uenje ureuju vane informacije prema glavnoj temi. Smjernice za razvijanje tematskih vodia za uenje su sljedee. Odredite glavne teme. o Razbijte predavanje i/ili materijal za itanje na glavne teme meusobno povezanih informacija. Jedan od naina da se odaberu ovi vani poddijelovi jeste upotreba naslova poglavlja (ili podnaslova u svakom poglavlju) u udbeniku, glavne teme predavanja navedene u silabusu kursa, ili glavne ideje laboratorijskih zadataka. U zavisnosti od posebnih odlika testa, moete imati od dve do deset glavnih tema. o Odredite glavne ideje. o Odredite glavne ideje pokrivene u svakoj od glavnih tematskih oblasti. Opet, broj glavnih ideja u okviru svake od tema moe se kretati od jedan do dvanaest. Zapiite glavne ideje pod odgovarajuom temom u kratkim sintagmama ili nepotpunim reenicama. Ili, formuliite glavne ideje u obliku pitanja i zabiljeite ih pod odgovarajuom glavnom temom. Organizujte informacije. o Organizujte informacije u neki strukturiran format, kao to je kratak pregled ili Kornelov metod; primjeri organizacionih formata su dati u odjeljku Voenje zabiljeki. Sve povezane ideje bi trebalo da budu rezimirane pod naslovom odgovarajue vane teme. Ideje mogu biti numerisane ili obiljeene razliitim simbolima. Izbjegavajte pretjerano detaljisanje. o Vodii za uenje bi trebalo da sadre glavne ideje, bez propratnih detalja, definicija ili objanjenja.

12. Priprema za ispit

347

Primjer vodia za uenje ureenog prema temi prikazan je u nastavku: Test iz biologije 1 ELIJE dijelovi elije procesi diobe elija: mitoza i mejoza o po emu su slini a po emu se razlikuju? o koja je njihova svrha? dve vrste elija: prokariotske i eukariotske o po emu su sline a po emu se razlikuju? o primjeri za svaku hemijski sastav: adenin, guanin, timin, citozin struktura DNK nacrtajte DNK molekul i oznaite dijelove proces udvajanja DNK o koja je svrha?

1. Panja i sluanje

DNK

o ta se deava tokom svake od faza?

Kategorijski vodii za uenje Kategorijski vodii za uenje ureuju informacije prema tipu ili kategoriji informacija: termini, imena osoba, simboli, formule, pojmovi, datumi, itd. Smjernice za razvijanje kategorijskih vodia za uenje su sljedee. Odredite kategorije informacija. o Utvrdite koje kategorije informacija e biti obuhvaene testom: rijeniki termini, ljudi, datumi, pojmovi, formule, itd. Ako niste sigurni, pogledajte u silabusu, konsultujte stare ispite, provjerite u knjizi ili pitajte predavaa.

12. Priprema za ispit

Odredite vane informacije. o Predvidite koje specifine informacije iz svake kategorije se mogu pojaviti na testu. Opet, koristite stare testove, ispitajte zabiljeke sa predavanja i preglede poglavlja, ili se konsultujte sa drugim studentima i predavaem kako biste donijeli osnovane pretpostavke o tome ta treba uiti i zapamtiti.

Uredite informacije. o Uredite kategorije i specifine informacije u vodiu za uenje. Izbjegavajte previe detalja. o Zabiljeite samo kategorije i kljune termine ili izraze u vodi za uenje. Ne ukljuujte definicije ili objanjenja.

Primjer popunjenog kategorijskog vodia za uenja je prikazan u nastavku.

348

Arheologija Test 2 TERMINI LJUDI V. Gordon Childe Michael Cohen Lewis Binford Karl Sauer prednosti proizvodnje hrane nad lovom i sakupljanjem mane proizvodnje hrane u odnosu na lov i sakupljanje kako razlikovati divlje biljke od pripitomljenih kako razlikovati divlje ivotinje od pripitomljenih objanjenja porijekla proizvodnje hrane posljedice prelaska na proizvodnju hrane proizvodnja hrane poljoprivreda uzgajanje rodova pripitomljavanje

201

1. Panja i sluanje

POJMOVI

Tokom procesa ispitne pripreme, vane informacije iz zabiljeki, laboratorijskih vjebi i tekstova trebalo bi saeti na samu sutinu i organizovati u razliite formate. Zahvaljujui organizovanju informacija lake je zabiljeiti materijal u pamenje i prizvati ga kasnije. Ono takoe prua strukturu za odgovaranje na pitanja sa testa, naroito za ispitne eseje. Stoga prije testa, prenesite materijal koji treba nauiti i zapamtiti u format koji moete razumjeti i zapamtiti (D. Applegate, CAL). Organizacioni formati Studenti na raspolaganju imaju irok spektar organizacionih strategija pri izboru. One su detaljno opisane u odjeljku Organizovanje informacija u poglavlju Organizacija. Primjeri organizacionih formata su: Vizuelna pomagala ili grafiki planeri o vremenske linije o grafikoni o mape rijei

12.2.5. Organizovanje informacija

12. Priprema za ispit

o mape u obliku riblje kosti Matrice ili tabele Kratki pregledi

o mape u obliku paukove mree

Pojmovne kartice ili tekui pojmovni spiskovi Vodii za uenje

349

 Izbor formata e zavisiti od pojedinanih stilova uenja, prirode informacija (npr. Da li je u pitanju prirodna nauka, istorija, umjetnost? Da li su u pitanju pojmovi, brojevi, osobe?), i tipa ispitnih pitanja (npr. esej, viestruki izbor, itd.).

1. Panja i sluanje

ifrovanje pomou boja ifrovanje pomou boja je jo jedna korisna oragnizaciona alatka za pripremu ispita. Jedna od najeih primjena ifrovanja pomou boja jeste upotreba markera za oznaavanje prioritetnosti informacija. To obuhvata obiljeavanje najvanijih ideja koje treba upamtiti iz zabiljeki i tekstova. Klju za uspjeno obiljeavanje markerom je biti selektivan po pitanju oznaavanja. Izbegavajte da kao krajnji rezultat dobijete stranice potpuno podvuene utim ili rozim markerom. Usredsredite se na glavne ideje i kljune rijei definicija i objanjenja. Jo jedna upotreba ifrovanja pomou boja je za kategorizovanje informacija. Ideje vezane za jednu temu mogu biti oznaene jednom bojom, a ideje vezane za drugu temu nekom drugaijom bojom. To vam pomae u razluivanju odnosa izmeu odvojenih informacija. Ili, svi termini mogu biti obiljeeni jednom bojom, sva imena znaajnih osoba drugom, svi datumi treom bojom, i tako dalje. Registratori Koristite registratore da organizujete zabiljeke, umnoeni materijal, vodie za uenje, testove za vjebanje, kopije starih ispita i drugi materijal za uenje. Ako drite materijale za uenje na jednom mjestu, lake ete pronai ono to vam treba tokom ispitne pripreme. Strategije memorisanja Svaki test obuhvata, zapravo zahtjeva, memorisanje u izvjesnoj mjeri. Testovi na uvodnim kursevima su obino osmiljeni tako da ocijene sposobnost studenata da zapamte detalje i pojmove. Testovi na naprednim kursevima, pak, mogu zahtjevati vie tumaenja i primjene od memorisanja. Memorijske strategije su razmotrene u odjeljku Pamenje. Samo bitne take vezane za pripremu ispita opisane su ovde (D. Applegate, CAL). Parafrazirajte informacije Parafraziranje obuhvata izraavanje informacija iz zabiljeki ili tekstova sopstvenim rijeima. Lake je upamtiti sopstvene rijei nego neije tue. Samo se postarajte da su parafrazirane informacije tane i da sadre kljune rijei neophodne za razumijevanje informacija. Pri uenju definicija rijenikih termina ili objanjenja pojmova, prepoznajte i memoriite samo kljune rijei. Kljune rijei su one koje su neophodne za razumijevanje dotinog termina ili pojma. Podvucite ili obiljeite markerom te rijei i usredsredite se na njih tokom uenja. To umanjuje koliinu informacija koje treba zapamtiti. Odaberite memorijske tehnike koje odgovaraju informacijama, tipu testa i linim sklonostima u uenju. Neke oprobane i djelotvorne memorijske tehnike su opisane nie. Vidite poglavlje Pamenje za potpune opise. Povezivanje: poveite nove informacije sa prethodnim znanjem i iskustvima Ponavljanje: stalno iznova prelazite informacije, izgovarajui ih naglas ili zapisujui zabiljeke Relevantnost: razmotrite kako su informacije vezane za lina uvjerenja i iskustva ili druge aspekte kursa Mnemonika sredstva: koristite skraene rijei i izraze kako biste zapamtili spiskove informacija Grupisanje: grupiite ideje prema zajednikim karakteristikama Testirajte sebe iznova i iznova, samostalno ili u radu sa drugim studentima

12. Priprema za ispit

Usredsredite se na kljune rijei

Koristite raznovrsne memorijske tehnike

350

12.2.6. Interesovanje i panja

Ponekad je najtei element priprema za ispit odravanje zainteresovanosti i motivacije za uenje. Nije uvijek lako ouvati panju i motivaciju za razliite zadatke obuhvaene pripremom. Sljedei savjeti mogu pomoi u takvim situacijama. Za vie detalja o ovim temama, pogledajte odjeljak Panja i koncentracija i odjeljak Motivacija. Stav Sve je u stavu. Naalost, pozitivan stav je esto najtee ouvati kada nam se ne dopada predmet, antipatian nam je predava ili smo u prolosti imali loe rezultate na testovima. Pokuajte da ouvate ispravan pogled na ispit uputajui se u pozitivan razgovor sa sobom. Radite sa drugim studentom i pokuajte da hrabrite jedan drugog. Izbegavajte partnere za uenje koji stalno izraavaju negativna vienja budui da su takvi stavovi obino zarazni. Shvatite da su testovi neophodno zlo. Panja i koncentracija Odaberite prikladna mjesta za uenje. Kako biste ouvali panju, uite u prostoriji u kojoj nema ometaa poput buke, prozora i postera ili slika na zidu. Da biste pomogli koncentraciju, odaberite harmonino okruenje sa odgovarajuom temperaturom, adekvatnom ventilacijom i svjetlom, i udobnim mjestima za sjedenje. Pokuajte da uite u ispitnoj prostoriji ako je to mogue. Brinite o zdravlju tako to ete jesti pravilno i dovoljno se odmarati. Odravajte optimalan nivo aktivnosti; i previe i premalo aktivnosti utie na nau sposobnost da posvetimo panju i upamtimo materijal. Interesovanje Kako biste stvorili i odrali interesovanje za predmet, poveite informacije sa linim iskustvima i uvjerenjima. Pitajte druge studente ta misle o temi. Prikupite informacije iz raznovrsnih izvora izvan udbenika ili predavanja; pokuajte sa filmovima, asopisima i novinama, na primjer: Primjenite novo znanje na druge predmete. Aktivno koristite novo znanje. Motivacija Motiviite se da se uspjeno pripremite za test tako to ete razmotriti line kratkorone ciljeve (npr. da poloite test bez povraanja) i dugorone ciljeve (npr. da dobijete 9 na kursu, diplomirate) koji e biti ispunjeni uspjenim pripremanjem za test. Podijelite zadatak na manje dijelove, i odredite prioritetnost aktivnosti kako biste izbjegli da se preopteretite. Nagradite se kada zavrite zadatke. Ostavite vremena u svom rasporedu za rekreaciju i odmor. Razvijte intencionalnost u pripremnim zadacima; odlunost e olakati uenje i pamenje.

1. Panja i sluanje

12. Priprema za ispit

12.2.7. Testovi za vjebanje i radne sveske

Najpouzdaniji, ali ipak najmanje korien, nain za uenje za ispit jesu testovi za vjebu (D. Applegate, CAL). Uzorci pitanja omoguavaju da procijenimo uspjenost naeg prisjeanja prije ispita; slabe take se otkrivaju i rjeavaju prije stvarnog polaganja testa. Studenti mogu da smisle sopstvena pitanja ili mogu da odgovaraju na pitanja iz starih testova ili udbenika ili radne sveske koja ide uz tekst. Testovi za vjebu imaju nekoliko prednosti. Ova strategija se moe koristiti za pripremanje gotovo svakog tipa testa. Oni pomau nam da predvidimo kako e ispit moda izgledati, to umanjuje anksioznost i stres. Testovi za vjebu su dragocjen nain da ocijenimo nae razumijevanje informacija, i napravimo razliku izmeu onoga to znamo i onoga to treba da nauimo. Pisanje sopstvenih pitanja zahtjeva da temeljno razumijemo i procijenjujemo informacije. Kada se efikasno koriste, testovi za vjebu poboljavaju nau mentalnu pripremu za ispit, ojaavajui samopouzdanje i pozitivne stavove. Konano, pisanje i/ili odgovaranje na pitanja za vjebanje tjera nas da iznova i iznova prolazimo kroz materijal, to poboljava biljeenje u pamenje i kasnije prisjeanje. Neki studenti mogu prigovoriti da smiljanje pitanja za vjebu i/ili odgovaranje na njih zahtjeva previe vremena. Meutim, prednosti ove strategije uveliko nadmauju njene mane. Ako je vrijeme problem, studenti mogu da obrazuju studijske grupe u kojima e podijeliti obaveze. Svaki lan pie nekoliko pitanja, a

351

grupa se sastaje kako bi razmijenila i odgovorila na pitanja. Ovo su smjernice za strategiju pitanja za vjebu.
Razmotrite tipove pitanja. Otkrijte koji tipovi pitanja e biti dati na testu: esej, viestruki izbor, tano-pogreno, itd. Pogledajte u silabusu, pitajte predavaa, prouite stare testove ili razgovarajte sa ranijim studentima sa

1. Panja i sluanje

tog predmeta.

Napiite pitanja za vjebu.

Postoji nekoliko pristupa u pisanju pitanja za vjebu. Pretvorite naslove odjeljaka iz knjige u pitanja. Uzmite skupove povezanih informacija i napiite pitanja fokusirajui se na taj odnos. Potraite glavne ideje prikazane u svakom od predavanja i obrazujte ih u pitanja. Promijenite brojeve date u matematikim problemima i ponovo ih uradite. Pitajte predavaa da vam da nekoliko primjera pitanja kako biste stekli predstavu o tome kako on pie pitanja. Dok se ne naviknite na ovu strategiju, moete da koristite ve napisana pitanja umjesto smiljanja novih. Postoji nekoliko izvora pitanja za vjebu: stari ispiti, pitanja za obnavljanje na kraju svakog poglavlja u udbeniku, i studentske radne sveske koje idu uz tekst. Poto pisanje sopstvenih pitanja zahtjeva temeljno prouavanje ispitnog materijala, studenti bi trebalo da pokuaju da krenu u tom pravcu kako postaju vjetiji. Zabiljeite pitanja. o U zavisnosti od linih jaih strana i sklonosti u uenju, studenti mogu odabrati da zabiljee pitanja za vjebu na listu papira, pojedinano na fle kartama ili kao spisak na audiokasetama. Odgovorite na pitanja. o Postoje tri mogunosti u ovoj fazi. Studenti mogu da odgovaraju na pitanja kako ih zapisuju. Ili, studenti mogu da odgovore na pitanja kasnije, koristei zabiljeke i tekstove kao referencu. U oba sluaja, studenti mogu da zabiljee brojeve stranica na kojima se odgovori nalaze u zabiljekama ili knjizi.

12. Priprema za ispit

o Trea mogunost je upotreba pitanja kao testa za vjebu nakon obnavljanja za ispit. To se radi bez korienja zabiljeki ili drugih materijala za uenje. Zabiljeite odgovore. o Opet, studenti mogu da zabiljee odgovore na papiru, fle kartama ili audio-trakama. Obnovite odgovore periodino. o Da bi bila zaista efikasna, pitanja za vjebu bi trebalo da se periodino obnavljaju kako bi se provjerilo pamenje i poboljalo razumijevanje. o Gledajte fle karte tokom vremena za odmor izmeu asova ili dok ekate u redu. Sluajte trake dok ste u prevozu do kole ili posla. o Promijenite redosljed. o Promjeajte pitanja tako da se informacije ne ue u nekom odreenom redu. o Ovo obezbjeuje da zaista uite same informacije, a ne redosljed pitanja i odgovora. o Ovo takoe pomae da se pripremite za test na kom su pitanja neobino rasporeena; predavai ne rasporeuju uvijek pitanja tematski ili po redu po kom su informacija obraene na asu. Vjebajte. o Potrebno je vremena da biste postali vjeti u ovoj strategiji.

352

o I pisanje pitanja i predvianje ta moe biti pitano na testu zahtjevaju vjebu. Ove vjetine bi trebalo da napreduju kako se studenti izlau raznovrsnim testovima i kako saznaju vie o predavaevim navikama u pisanju testova. Nemojte se sneveseliti ako se vaa pitanja ne pojave na testu. Ako ste efikasno koristili strategiju, velika je vjerovatnoa da materijal poznajete dovoljno dobro da odgovorite na drugaija pitanja.

1. Panja i sluanje

12.2.8. Sadraj testa i procedure

o o o o o o o

Sljedee informacije se moraju znati kako bi se napravio efektivan plan za ispitnu pripremu (D. Applegate, CAL). Razliite strategije se moraju koristiti za razliite ispitne situacije. Najee strepnje obuhvataju: Kada i gdje e ispit biti odran? Koje teme, poglavlja i tekstovi e biti obuhvaeni testom? Koji procenat pitanja je iz predavanja? Iz tekstova? Iz laboratorijskih vjebi? Koje su najvanije ideje? Koje vrste pitanja esej, prepoznavanje, viestruki izbor, itd. e biti postavljene? Da li se ispit polae sa knjigom ili bez nje? Da li studenti treba da znaju napamet formule, ili su dozvoljene pukice sa tabelama?

o Koji pomoni materijali sveska za odgovore, digitron, lenjir, itd. su obavezni ili dozvoljeni? o Koji nivo detaljnosti predava oekuje u odgovorima? o Da li predava trai tano ponavljanje memorisanih injenica ili tumaenje podataka? o Ko e voditi ispit predava ili asistent? o Ko ocjenjuje ispite predava ili asistent? o Kako e pitanja biti ocjenjivana puni ili polovini bodovi, runo ili mainski? o Da li predava oduzima bodove za pravopisne i gramatike greke? Postoji vie naina da se odgovori na ova pitanja. Sljedei savjeti su zasnovani, djelimino, na Lunenfeld i Lunenfeld (1992) i Kesselman-Turkel i Peterson (1981). Prouite silabus. Na mnoga od prethodno pomenutih pitanja se moe odgovoriti provjerom silabusa. Veina predavaa opisuje ispitne procedure, ukljuujui tipove pitanja i dozvoljene pomone materijale, u silabusu. Pogledajte raspored kursa; tu navedene teme e se vjerovatno pojaviti na testu. Provjerite silabus prije susreta sa predavaem; mogu ga odbiti vaa pitanja iji su odgovori jasno navedeni u silabusu. Jedan od najboljih naina da razjasnite oekivanja jeste da se konsultujete sa predavaem dosta prije testa. Bolje je dobiti informacije na izvoru nego iz druge ruke. Zatraite razjanjenje tokom ili nakon asa, ili jo bolje, zakaite susret sa predavaem tokom njegovih konsultacija. Spremite spisak pitanja koja ete postaviti na susretu. U nekim sluajevima, predava e vam pruiti informacije samo zato to ste doli da ga vidite. Ali ako se ini da predava nije rad da odgovori na pitanja vezana za teme ili ideje na koje se ispit usredsreuje, ne pritiskajte ga. Isto tako, ako kae da bi vi trebalo da znate sve i nakon vaeg insistiranja ne nudi vie razjanjenja, provjerite silabus, stare ispite, knjigu ili razgovarajte sa drugim studentima. Predavai nekad nisu voljni da previe objelodane. Ako predava nudi nedovoljno nagovjetaja a nikad ranije niste polagali kod njega test, pokuajte

12. Priprema za ispit

Pitajte predavaa.

Analizirajte predavaevo ponaanje.

353

1. Panja i sluanje

da analizirate njegovo ponaanje u potrazi za smjernicama. Razmotrite tipove informacija koji su naglaeni u predavanju, prirodu zadataka i nain prezentovanja predavanja. Zapitajte se: Da li se predava usredsreuje na detalje? Da li naglaava injenice ili ideje? Da li bi postavio trik pitanja? Koji je njegov cilj u nastavi i stav prema testiranju? Da li je podstakao studente da procjenjuju i tumae koncepte? Pogledajte stare testove. Stari ispiti su vrijedan izvor informacija u vezi s naglaenim temama ili idejama, tipovima postavljenih pitanja, nainom na koji su pitanja sroena, nivoom detaljnosti koji predava oekuje u odgovorima i procedurama ocjenjivanja. Ako primjerci starih testova nisu dostupni, na primjer mogu se rezervisati u biblioteci, pitajte predavaa da li je ta olakica mogua. Neki predavai e to uiniti, ali samo ako budu zamoljeni. Razgovarajte sa studentima koji su ranije pohaali dotini kurs. Ne samo da moda imaju stare testove, ve mogu pruiti uvid u predavaeva oekivanja, glavne ideje i procedure ocjenjivanja. Trenutne kolege iz razreda mogu imati ideje u vezi s glavnim temama koje treba nauiti. Veina tekstova nudi pitanja za obnavljanje na kraju svakog poglavlja ili jedinice. Ona bi trebalo da vam prue predstavu o tome ta se moe nai u pitanjima na testu. Ili pokuajte da pretvorite naslove poglavlja u pitanja. Provjerite indeks u kome su navedene osobe i pojmovi; to je vie stranica navedeno pod stavkom, to je ona vanija. Studentske radne sveske koje prate tekst su odlian izvor pitanja za obnavljanje materijala datog za itanje. Mogu vam pruiti uvid u to koje teme mogu biti obuhvaene na ispitu i kako mogu izgledati pitanja.

Konsultujte se sa drugim studentima.

Koristite udbenik.

Koristite tekstualne radne sveske.

Sljedea tabela, zvana planer ispitnih procedura, trebalo bi da se popuni za svaki predmet. Stavite jednu kopiju na poetak sveske za svaki kurs radi lakeg pristupa. Tabela je modelovana prema Mengelovom (1992) planeru domaih zadataka.

12. Priprema za ispit KURS: ____________________

PREDAVA: ________________ Ispitne procedure Tipovi pitanja Ispit vodi ______________________________________ ________________________________________ Potrebni pribor ________________________________________ Ispit ocjenjuje _____________________________________________ Pravopis / gramatika _____________________________________ Sa knjigom ili bez knjige _____________________________________

12.2.9. Priprema materijala i pribora

Ispitni materijali

Sve materijale i pribor potreban za ispit trebalo bi prikupiti dosta unaprijed. Priprema obezbjeuje studentu jednu brigu manje i jedan potencijalni izvor panike i anksioznosti manje (D. Applegate, CAL). U zavisnosti od kursa i predavaa, materijali za uenje se mogu koristiti tokom ispita. Uobiajeno je, na primjer, na testovima iz hemije da se koristi periodini sistem elemenata tokom testa. Neki ispiti se polau s knjigom ili iz zabiljeki.

354

 Ako su materijali za uenje dozvoljeni, pripremite ih dosta unaprijed. Informacije bi trebalo da budu dobro organizovane i da im se lako moe pristupiti. Ako se moe koristiti knjiga ili zabiljeke, oznaite vane strane spajalicama ili naljepnicama. Tabele sa formulama bi trebalo da budu itko ispisane i da obuhvate puna objanjenja simbola i redosljeda operacija. Imajte na umu da ispitni materijali mogu biti smetnja za zavravanje ispita na vrijeme ako nisu dobro pripremljeni i dobro organizovani. Ne gubite vrijeme tokom testa prevrui stranice knjige ili pokuavajui da odgonetnete ta ste napisali na pomonom sredstvu. Obratite panju na to prije testa. Ispitni pribor Ispitni pribor bi trebalo prikupiti i organizovati najkasnije no uoi testa. Saznajte koji pribor je dozvoljen ili obavezan na testu. Sljedei pribor moe biti potreban za ispit: hemijske olovke koje rade zaotrene grafitne olovke olovke u boji gumice za brisanje digitron koji radi baterije za digitron lenjir uglomjer sveske za odgovore kartice sat

1. Panja i sluanje

Ako pozajmljujete digitron, budite sigurni da znate gdje se nalaze vani dugmii i da znate kako da ga koristite.

12.2.10. Fizika i mentalna priprema

12. Priprema za ispit

Ispitna priprema ne obuhvata samo uenje podataka. Student se mora i fiziki i mentalno pripremiti za ispit. Njegovo fiziko i mentalno stanje moe drastino da utie na uspjenost pripremnih aktivnosti. Na primjer, ne moemo se pripremiti ako ne moemo ostati budni. Fiziko i mentalno stanje mogu duboko da utiu i na to kako radimo ispit, ma kako da smo se dobro pripremili. Sva priprema ovog svijeta nee nita vrijediti ako nekontrolisano kaljemo ili doivimo napad anksioznosti tokom testa. Opte smjernice za fiziku i mentalnu pripremu za test date su nie. Vie informacija o ovim temama nalazi se u odjeljku Panja i koncentracija i Ispitna anksioznost. Fizika priprema Dobro fiziko zdravlje zahtjeva od nas da redovno jedemo uravnoteene obroke. Izbjegavajte pretjerane koliine brze hrane, kofeina, cigareta i alkohola. Adekvatan san je takoe neophodan za dobro zdravlje. Normalno spavanje je vano tokom pripremanja ispita kao i no uoi ispita. Vjebanje pomae u ouvanju dobrog zdravlja i oslobaanju napetosti. Ponite da lijeite bolest im se pojavi. Povedite rauna o problemima sa ulima kao to je slab vid.

355

Mentalna priprema Uenje u ispitnoj prostoriji esto pomae studentu da se osjea prijatnije u pogledu testa. Kada se brige jave, pokuajte sa relaksacionim tehnikama opisanim u poglavlju Ispitna anskioznost. Vizuelno zamislite svaki aspekt uenja i polaganja testa. Zamislite sebe kako polaete ispit i predajete svoj najbolji rad. Ne brinite oko toga ta drugi studenti rade, i nemojte sluati negativne komentare drugih studenata. Upustite se u pozitivan razgovor sa samim sobom. Nemojte se u mislima zadravati na prolim neuspjesima na testovima; uite iz njih i ostavite ih za sobom. Usredsredite se na prole uspjehe umjesto toga. Imajte povjerenja u svoj plan pripreme. Sakupite i organizujte sav potrebni pribor unaprijed. Organizujte se tako da stignete dovoljno vremena prije poetka testa.

1. Panja i sluanje

12.2.11. Ispitna anksioznost

Budite sigurni da znate specifine procedure za ispit. Razvijte plan djelovanja sa raznovrsnim strategijama, i napravite vremenski raspored za obavljanje svake od aktivnosti. Ponite s uenjem dosta unaprijed, pravei pauze izmeu obnavljanja i uei u kratkim fazama. Temeljna priprema je jedna od najjaih odbrana od anksioznosti. Koristite relaksacione vjebe kada se brige pojave. Vjebajte i uvajte dobro zdravlje. Osim ako se ne mogu razrijeiti brzo i lako, izbegavajte stresne situacije ako je to mogue. Uestvujte u rekreacionim aktivnostima kako biste se oslobodili stresa. Razgovarajte o svojim brigama i strepnjama sa nepristrasnim osobama.

12. Priprema za ispit

Odravajte stres na nivou kojim se moe upravljati. Neto stresa e vas odrati budnim, ali previe njega e ometati rad. Ispitna anksioznost je razmotrena detaljno u odjeljku Ispitna anksioznost.

12.2.12. Bubanje

Bubanje se definie kao intenzivna priprema za ispit u posljednjem trenutku koja vremenski kratko traje (D. Applegate, CAL). Bubanje nije isto to i uenje. Rije bubanje ima negativnu konotaciju, i to s pravom. Ono nije efikasno sredstvo pripreme za ispit. Moe biti uspjeno za najbolje studente, ali samo na kratak rok. Za druge studente, bubanje obino samo dovodi do anksiznosti i loih ispitnih rezultata. Neke od mana bubanja su: Bukvalno vam je garantovano da ete zaboraviti informacije ubrzo nakon ispita, u roku od jednog ili moda dva dana. Da li je vrijedno potroiti hiljade dolara na obrazovanje da biste zaboravili ono to ste uili ve narednog dana? ta ako vam bude potrebno da znate te informacije kasnije, za neki drugi predmet ili posao? Ako je zavrni ispit iz predmeta sveobuhvatan, odnosno pokriva cjelokupni semestar ili tromjeseje, student koji je bubao za testove na polovini semestra morae ponovo da ui podatke sa poetka kursa zato to je veinu zaboravio. To ba i nije efikasno upotrebljeno vrijeme. Informacije preene tokom bubanja pohranjuju se samo u kratkoronom pamenju. Lako se gube iz kratkoronog pamenja tokom stresnih situacija. To je upravo blokada koja se deava nekim studentima dok polau test.

356

Bubanje je vrlo stresno. Upravo u tom periodu studenti uviaju koliko moraju da naue a koliko malo vremena za to imaju. Bubanje znaajno doprinosi ispitnoj anksioznosti. Bubanje obino obuhvata sjedenje nad materijalom vie sati zaredom. Naalost, naa panja i koncentracija drastino opadaju nakon samo 20-30 minuta! Informacije preene nakon tog perioda vjerovatno nee biti upamene.

Uprkos manama bubanja, veina studenata je prinuena da tome pribjegne u nekom trenutku. Ako doete u situaciju koja zahtjeva bubanje, koristite nie opisane strategije kako biste prebrodili krizu . Potom napravite planove kako da izbjegnete da vam se to ponovi. Procjenite situaciju. o Odvojite nekoliko minuta da razmotrite koji zadaci moraju biti obavljeni tokom ispitne pripreme. Da li su zabiljeke sreene? Koliko se tekstova mora proitati? Da li je realno da svi zadaci budu obavljeni na vrijeme? Ako nije, podijelite zadatke prema prioritetnosti. Na primjer, ako e biti samo par pitanja iz tekstova na posljednjem testu, zar ne bi samo pregledanje poglavlja bilo dovoljno? Razmotrite tip testa. o Saznajte koji tip pitanja e biti postavljen na testu. Odaberite jednu ili dve vremenski efikasne strategije za pripremanje za taj tip testa. Na primjer, smiljanje pitanja za vjebu za test sa viestrukim izborom nije efikasno ako imate samo nekoliko dana ili sati da se pripremite. Ali pregledanje poglavlja, fokusiranje na kljune termine i pojmove, bilo bi efektivno i efikasno. Odredite glavne ideje. o Odredite glavne ideje obuhvaene predavanjima i tekstovima. Da biste to uinili, pogledajte ciljeve kursa i teme navedene u silabusu i rasporedu kursa. Pogledajte glavne take navedene na svakom od asova, ili prouite naslove odjeljaka u udbeniku. Pokuajte na navedete glavnu temu asa i predavaevu svrhu zbog koje je to ispredavao. Na primjer, Istorija amerikog poslovanja da bi se pokazao odnos izmeu istorije amerikog poslovnog sektora i opte amerike istorije (Kesselman-Turkel and Peterson, 1981, str. 6). Samite informacije. o Samite zabiljeke sa predavanja i tekstove na samu sutinu, koristei glavne ideje izdvojene u prethodnom koraku kao smjernice. Skraivanje informacija na jednu ili dve strane materijala pomae vam da usredsredite energiju. Razvijte pomagala za pamenje. o Razvijte metode za pamenje informacija. Isprobajte vizuelne asocijacije ili mnemonika sredstva. Ako test obuhvata eseje, usredsredite se na to da zapamtite kako su informacije meusobno povezane. Ako je test objektivniji, usredsredite se na to da zapamtite injenice i posebne detalje. esto vjebajte eme pamenja. Pokuajte da koristite i druga ula pored vida. Brinite se o zdravlju. o Oduprite se iskuenju da uite do duboko u no i da koristite stimulanse kao to je kofein. Normalno se naspavajte no ili dve prije testa. Ako ne moete da ostanete budni tokom testa, bubanje vam nita nee znaiti. Prihvatite situaciju. o Ako ostavite pripremu ispita za koji dan pred test, prihvatite situaciju takvu kakva jeste. Nemojte se boriti protiv nje. I mada moe biti teko, nemojte se prepustiti anksioznosti. Nita sada ne moete da izmijenite, te stoga prionite na posao i uradite to je vie pripreme mogue. Pokuajte da se usredsredite na zadatak pred vama. Ostanite to je mogue oputeniji budui da napetost blokira mehanizma prisjeanja.

1. Panja i sluanje

12. Priprema za ispit

357

12.3. Strategije vezane za uticaj koji ima tip testa

Tip pitanja na ispitu je moda najuticajniji faktor u razvijanju plana pripreme testa.

1. Panja i sluanje

12.3.1. Subjektivni testovi

Subjektivni testovi obuhvataju esej, kratak odgovor, rijenik i testove koji se rade kod kue. Neki studenti postaju vrlo anksiozni zbog ovih ispita jer smatraju da im vjetine pisanja nisu na nivou. Nie opisane strategije mogu umanjiti dio te anksioznosti bolje pripremajui studente za subjektivna pitanja. Predvidite pitanja Studenti koji pokuaju da predvide esejska pitanja prije testa bolje na njemu prou zato to su ve pripremili materijal i organizovali ga na efikasan nain. Manje je vjerovatno da e biti uhvaeni nespremni na ispitu. Svako pitanje za vjebu bi trebalo da naglasi glavne ideje vezane za neku temu, i trebalo bi da prui priliku da se ukljue i injenice i detalji koji podravaju tu ideju. Obrazujte dovoljno iroka pitanja da obuhvatite mnoge alternative. Sljedei izvori mogu se koristiti za smiljanje pitanja za vjebu: zabiljeke sa predavanja, stari testovi, naslovi odjeljaka u udbeniku, ciljevi i svrhe navedeni u silabusu, lanovi studijske grupe, pitanja za obnavljanje iz udbenika i pitanja za obnavljanje iz studentskih radnih svesaka koje prate tekst. Ako ne ugledate pitanja koja ste predvidjeli na testu, ne oajavajte. Velika je vjerovatnoa da se materijal koji ste pripremili moe preraditi i reorganizovati tako da odgovori na pitanja iz testa. Sjetite se da je predvianje pitanja vjetina koja se stie s vjebom; biete sve bolji to vie saznajete o predavau i testiranju uopte. Organizujte ideje Prosto odgovaranje na pitanja koja ste predvidjeli nije dovoljno. Ideje moraju biti organizovane u koherentnu strukturu. Ako to uradite tokom pripreme za ispit, pomoi ete biljeenje informacija u pamenje kao i njihovo prizivanje tokom testa. Ovo takoe tedi vrijeme utroeno na organizovanje ideja tokom ispita. Odabir organizacionog metoda zavisi od prirode informacija i linih sklonosti u uenju. Isprobajte kratke preglede ili vizuelna pomagala, na primjer. Odgovore ne treba, i moda ne bi trebalo, ispisivati u punim reenicama. Umjesto toga, koristite kljune rijei i kljune izraze da smanjite koliinu informacija koje treba upamtiti.

12. Priprema za ispit pasuse u vaem odgovoru na ispitu. Uredite ideje numeriki, tematski ili prema redosljedu. Razmislite o prelazima
izmeu vanijih ideja. Postarajte se da obuhvatite sve vanije ideje naglaene u predavanjima i tekstovima. Vodii za uenje za subjektivne testove su najefikasniji kada su napisani u tematskom obliku. Periodina obnavljanja odgovora

Svaki dio organizacione strukture trebalo bi da pokriva jednu glavnu ideju; oni e sainiti pojedinane

Periodino obnovite odgovore napisane za pitanja za vjebu. Govorenje naglas dok itate odgovore pomae vam da ouvate panju i pohranite vie podataka u pamenje. Zabiljeite odgovore na audio-kasete i periodino ih presluavajte. Memorijske tehnike Memorijske strategije koje naglaavaju odnose izmeu vanijih ideja preporuuju se za pripremu subjektivnih testova. Isprobajte strategije ponavljanja, asociranja i retencije. Studijske grupe Studijske grupe se mogu koristiti za predvianje pitanja i odgovaranje na njih, za organizovanje podataka, za itanje tekstova, za razmjenu biljeaka, za procjenjivanje razumijevanja informacija i za razmjenu memorijskih strategija. Vjetine pisanja Ako imate problema sa pisanjem, predava moe dopustiti upotrebu pisara za test ili vam moe dozvoliti da sastavite odgovore na njegovom raunaru. Opet, dogovorite se oko toga prije ispitnog dana. U suprotnom, vjebajte organizovanje i pisanje odgovora na pitanja za vjebu.

358

Pripremite se fiziki i mentalno Subjektivna pitanja zahtjevaju bistar um vie nego objektivni testovi. Stoga bi dio vae pripreme trebalo da obuhvati adekvatan san, dobru ishranu i vjebanje. Izbegavajte pretjerane koliine kofeina, neprospavane noi i stresne situacije. Vjebajte kako biste se oslobodili anksioznosti ili koristite relaksacione tehnike.

1. Panja i sluanje

12.3.2. Objektivni testovi

Objektivni testovi obuhvataju pitanja viestrukog izbora, povezivanja i popunjavanja. Uglavnom su usredsreeni vie na posebne injenice nego na opte ideje i pojmove. Predvidite pitanja Studenti koji pokuaju da predvide objektivna pitanja prije testa uglavnom ga urade bolje zato to su ve pripremili materijal i organizovali ga na efikasan nain. Manje je vjerovatno da e biti uhvaeni nespremni tokom ispita. Subjektivna pitanja za vjebu bi trebalo da naglase posebne detalje i odnose meu njima. Sljedei izvori se mogu koristiti za smiljanje pitanja za vjebu: biljeke sa predavanja, stari testovi, naslovi i izdvojeni tekst koji slue kao vizuelna pomagala u knjizi, lanovi studijske grupe, pitanja za obnavljanje u udbeniku i pitanja za obnavljanje u studentskih radnim sveskama koje prate tekst. Ako ne ugledate pitanja koja ste predvidjeli na testu, ne oajavajte. Velika je vjerovatnoa da materijal koji ste pripremili moe da prui nagovjetaje za eliminisanje nevjerodostojnije odgovore i odabiranje tanih odgovora. Sjetite se da je predvianje pitanja vjetina koja se stie s vjebom; biete sve bolji to vie saznajete o predavau i testiranju uopte. Organizujte informacije Organizovanje informacija pri pripremi za objektivne testove pomae u biljeenju podataka u pamenje, njihovom prizivanju tokom testa i pomae studentima da naprave razliku izmeu tanih i netanih izbora u objektivnim pitanjima. Odabir organizacionog metoda zavisi od prirode informacija i linih sklonosti u uenju. Matrice, fle karte i vizuelna pomagala su dobar izbor za objektivne testove. Vodii za uenje su najefikasniji kada su napisani u kategorijskom obliku. Koncentriite se na ljude, datume, dogaaje, spiskove i kljune rijei u definicijama. Periodina obnavljanja odgovora Periodino obnovite odgovore napisane za pitanja za vjebu. Govorenje naglas dok itate odgovore pomae vam da ouvate panju i pohranite vie podataka u pamenje. Zabiljeite odgovore na audio-kasete i periodino ih presluavajte. Memorijske tehnike Memorijske strategije koje naglaavaju spiskove, definicije i detalje se preporuuju za pripremu subjektivnih testova. Isprobajte vizuelno asociranje, vizuelnu elaboraciju, grupisanje, rimovanje i mnemonika sredstva. Studijske grupe Studijske grupe se mogu koristiti za predvianje pitanja i odgovaranje na njih, za organizovanje podataka, za itanje tekstova, za razmenu biljeaka, za procjenjivanje razumijevanja informacija i za razmjenu memorijskih strategija. Pripremite se fiziki i mentalno Objektivni testovi zahtjevaju od vas da jasno razaznajete i poznajete razliite podatke kao to su injenice i brojevi. Stoga bi dio vae pripreme trebalo da obuhvati adekvatan san, dobru ishranu i vjebanje. Izbegavajte pretjerane koliine kofeina, neprospavane noi i stresne situacije. Vjebajte kako biste se oslobodili anksioznosti ili koristite relaksacione tehnike.

12. Priprema za ispit

359

12.3.3. Standardizovani testovi

Postoje dve glavne strategije za pripremu standardizovanih testova.

1. Panja i sluanje

Upotreba vodia za uenje Profesionalno napisani vodii za uenje mogu se kupiti za pripremu veine standardizovanih testova, ukljuujui ACT, SAT, GRE, GMAT i LMAT. Tipino, ovi vodii za uenje obuhvataju opte strategije za polaganje standardizovanih testova kao i strategija za specifian sadraj za matematiku, itanje i druge dijelove testova. Oni vam pomau da saznate ta da oekujete na testovima. Takoe vam pruaju uzorke pitanja u veini sluajeva. Vjeba Neke vjebe moe da odradi student. Pitanja iz razumijevanje proitanog, na primjer, mogu se smisliti i bez vodia za uenja. Ova procedura je objanjena i dati su primjeri za nju u odjeljku Razumijevanje proitanog.

12.3.4. Testovi koji se polau s knjigom i numeriki zadaci

Numeriki zadaci Numeriki zadaci se najee pojavljuju na testovima iz prirodnih nauka, statistike, matematike i na nekim poslovnim kursevima. Oni zahtijevaju od studenta da poznaje specijalne simbole, formule za rjeavanje zadataka i taan redosljed koraka za rjeavanje problema. Pitanja za vjebu Jedan od najboljih naina za pripremanje za numerike zadatke jeste vjebati rjeavanje primjera pitanja. Saznajte koji tipovi zadataka e se pojaviti na ispitu. Zatim pogledajte stare testove i studentske radne sveske i potraite u njima te tipove pitanja. Prouite primjere zadataka u udbeniku, i uradite dodatne zadatke koji nisu pokriveni u domaim zadacima. Promijenite brojeve date u domaim zadacima i ponovo ih uradite. Zadaci u udbeniku i/ili radnoj svesci naroito su korisni zato to su esto dati i odgovori, tako da znate da li ste tano rijeili zadatak. Ako odgovori za zadatke nisu dostupni, zamolite tutora ili predavaa da provjere kako ste uradili. Vjebajte pravljenje i tumaenje grafikona i drugih vizuelnih pomagala takoe. Obnavljanje proceduralnih koraka Obnovite korake potrebne za rjeavanje razliitih zadataka, i budite sigurni da razumijete kako svaki od koraka funkcionie. Ponekad je korisno da izlistate korake za rjeavanje svakog tipa zadatka, zabiljeite korake na papir ili audio kasete, obnovite korake i potom vjebajte primjere zadataka. Koristite mnemonika sredstva i pokuajte da odredite kljunu rije u svakom od koraka koja moe posluiti kao podsjetnik za pamenje. Koristite grafikone i druga vizuelna sredstva da zapamtite pravilan redosljed koraka. Obnavljanje simbola, formula i jednaina Studenti bi trebalo da jasno razumiju simbole koriene u formulama i jednainama. Zabiljeite simbole i formule na fle kartice ili na spiskove za lake obnavljanje. Memorijske strategije Tri elementa koja se moraju zapamtiti za veinu numerikih zadataka su koraci za rjeavanje problema, formule koje treba koristiti i simboli u formulama. Slijed koraka se najbolje pamti pomou strategija kao to su mnemonika sredstva, peg words i ulanavanje. Formule se mogu zabiljeiti i kasnije pronai u pamenju pomou strategija rimovanja ili grupisanja. Asocijacijske strategije su korisne u pamenju simbola i njihovih znaenja. Tabele sa formulama Ako su tabele sa formulama dozvoljene na ispitu, pripremite ih unaprijed. Postarajte se da podaci budu organizovani, itljivi i laki za pronalaenje. Ukljuite i znaenje simbola u formulama pored samih formula.

12. Priprema za ispit

360

Studijske grupe Studijske grupe su korisne za vjebanje zadataka, obnavljanje postupaka i formula i razmjenu memorijskih strategija. Upoznajte digitron Ako su digitroni dozvoljeni na testu, upoznajte se sa dostupnim dugmiima i gdje se nalaze, redom postupaka za unoenje podataka, prikazima naunih oznaka i dugmiima za specijalne funkcije. Ovo naroito vai za pozajmljene digitrone. Ponesite dodatnu bateriju i nauite kako da je promijenite ako bude potrebno. Brinite o mentalnom i fizikom zdravlju Pokuajte da izbegnete negativna osjeanja prema numerikim zadacima i da blokirate loa iskustva iz prolosti. Uspjeno vjebanje bi trebalo da vam podigne samopouzdanje i unaprijedi mentalne stavove. Dobro se odmorite i jedite prije testa. Testovi koji se polau s knjigom Mada se knjige i/ili biljeke mogu koristiti za odgovaranje na pitanja, testovi s dozvoljenim korienjem knjige zahtjevaju pripremu. Naime, upravo priprema moe biti inilac koji razdvaja studente koji zavre na vrijeme i one koji to ne uspiju, ili studente koji dobro urade test od onih koji ga urade loe. Priroda pripreme, meutim, razlikovae se za objektivne i subjektivne testove. Organizujte informacije Najbolji nain da se pripremite za testove s dozvoljenom knjigom jeste da organizujete informacije tako da ih lako moete nai. to se udbenika tie, oznaite vane strane spajalicama ili naljepnicama. Nauite kako da koristite indeks da biste pronali informacije. to se tie biljeki, logiki ih organizujte prema temi ili vremenskom nizu i potom numeriite strane. Napravite personalizovani indeks, sve sa brojevima strana za razliite teme, za zabiljeke. Uredite informacije u svesku sa prstenovima radi lakeg pristupa, ukljuujui i materijal podjeljen na asu i druge materijale kao i bijleke. Oznaite vane strane spajalicama ili naljepnicama. Napravite tabelarne rezimee Samite ispitne podatke na glavne ideje i propratne detalje, organizujte ih logiki i zabiljeite u rezimee u oblik tabele. Zaljepite ove tabele u knjigu ili svesku. Ovo je naroito korisno za testove sa formulama, datumima i imenima osoba. Razvijte odgovaraju stav Odolite iskuenju da se luftirate tokom pripreme za testove s korienjem knjige. Neki studenti misle da su, zato to mogu da se koriste knjige ili biljeke za odgovaranje na pitanja, testovi s knjigom laki od onih bez knjige. Nije uvijek tako. Predavai esto oekuju da vide vie detalja i vie tumaenja pojmova na ovom tipu ispita. Moe biti i vie pitanja za odgovaranje. Shvatite testove s dozvoljenim korienjem knjige ozbiljno.

1. Panja i sluanje

12. Priprema za ispit

361

1. Panja i sluanje

12. Priprema za ispit

362

1. Panja i sluanje

13.Strategije za polaganje ispita

363

1. Panja i sluanje

364

13.1. Uvodne informacije o polaganju ispita

Testiranje je vjerovatno glavno sredstvo evaluiranja studentske uspjenosti u koli. Ono preovladava i u drugim vidovima naeg ivota: polaganje za vozaku dozvolu, prijavljivanje za posao ili dobijanje sertifikata za neku vjetinu. Testiranje je i jedan od glavnih uzroka stresa meu studentima. Jedan od razloga za to je i netano shvatanje onoga to treba oekivati na testu i kako se pripremiti za ispit. Pored toga, mnogi testovi su daleko od savrenih i ne daju uvijek tanu ocjenu studentske sposobnosti. Uprkos tome, ispiti e vjerovatno i nadalje biti glavni metod studentske evaluacije zato to su relativno efikasne i objektivne mjere studentske uspjenosti (Chickering i Schlossberg, 1995). Testovi mogu biti znaajne prilike za uenje. Daju nam rokove i kontekste za asimilovanje i integrisanje prethodnog znanja. Paljivo prouavanje rezultata prua nam informacije o propustima i zabunama koje mogu usmjeriti dalje uenje. Tako da je na sutinski zakljuak o testovima da ih treba koristiti kao prilike za uenje, za konsolidovanje prethodne pripreme, za utvrivanje svrha kada su rezultati dostupni (Chickering i Schlossberg, 1995, str. 183). Testovi se mogu ocjenjivati na jedan od dva naina (Chickering and Schlossberg, 1995, str. 183184). Veina studenata je upoznata s rezultatima zasnovanim na tome koliko dobro su ispunjeni zahtjevi eksplicitnih kriterijuma. U tom sluaju, na rezultat nema nikakve veze sa time kako dobro su drugi studenti uradili test. Za razliku od toga, na rezultat je zasnovan na ispunjenju minimuma zahtjeva koje je postavio ocjenjiva. Ocjeniva e u odgovorima na testu traiti odreene informacije, i moda nain na koji su informacije organizovane; rezultat je zasnovan na tome koliko informacija je student unio u svoj odgovor. Primjer ovog tipa ocjenjivanja je test za vozaku dozvolu. Drugi pristup je zasnovan na normama, u kojima rezultat zavisi od toga kako su drugi studenti uradili ispit. Standardizovani testovi se obino ocjenjuju na ovoj osnovi. Rezultati ispita ocjenjeni prema krivi takoe spadaju u ovu kategoriju. Svrhe strategija za polaganje ispita Primarna svrha strategija za polaganje ispita je da poboljaju studentsku uspjenost na ispitima. Druga, ali sa njom povezana, svrha jeste da umanje ispitnu anksioznost. Ako se oba ova cilja dostignu, trebalo bi da uslijede bolji ispitni rezultati. Kada polaete ispit bilo koji ispit zapravo se testiraju dva elementa: koliko znate o temi i koliko znate o polaganju ispita (Kessleman-Turkel i Peterson, 1981, str. v). Strategije za polaganje ispita se bave ovim drugim. Prednosti strategija za polaganje ispita Strategije za polaganje ispita imaju sljedee prednosti: Poboljavaju rezultate na ispitima Osnauju studentsko samopouzdanje po pitanju ispita Smanjuju ispitnu anksioznost

1. Panja i sluanje

13. Strategije za polaganje ispita

365

13.2. Specifine strategije za polaganje ispita

Predispitne strategije koje poboljavaju uspjenost na ispitima su razmotrene u okviru odjeljaka Prije ispita i U ispitnoj prostoriji. Odjeljak o optim strategijama opisuje strategije za polaganje ispita koje se mogu primijeniti na bilo koji tip ispita. Preostale strategije bave se specifinim zahtjevima odreenih tipova ispita. Odjeljak Poslije ispita pokriva postispitnu evaluaciju rada. Mnoge od informacija o strategijama su iz Kesselman-Turkel i Peterson (1981). Ostale reference su Chickering i Schollberg (1995) i Lunenfeld i Lunenfeld (1992).

1. Panja i sluanje

13.2.1. Prije ispita

Budui da studentovi postupci i stavovi prije ispita mogu uvelikoj mjeri da utiu na ono to e uraditi na ispitu, prikladno bi bilo napisati nekoliko rijei o predispitnim strategijama. Neke od ovih ideja su predstavljene u odjeljcima Ispitna anksioznost i Priprema za ispit; pogledajte njih za vie detalja. Savjeti su dovoljno vani da budu jo jednom rezimirani. Priprema Temeljna priprema je kljuna za uspjeno polaganje ispita. Razvijte raspored za pripremu ispita i drite ga se. Rasporedite vrijeme za itake zadatke, prepisivanje i preureivanje biljeki, obnavljanje materijala iz biljeki, obnavljanje tekstova, pripremanje organizacionih pomagala i drugih materijala za uenje, sastanke sa drugim studentima ili sa predavaem, pregledanje starih ispita i vjebanje domaih zadataka. Jo jedan vaan aspekt pripreme je znati ta oekivati na ispitu. Saznajte iz silabusa ili od predavaa sljedee: kada i gdje je ispit, koja poglavlja ili teme e biti obuhvaene, koji tipovi pitanja e biti zadati, ta predava trai u odgovorima, da li je dozvoljeno korienje knjige ili ne, koji pribor je potreban, ko e voditi ispit, ko e ocjenjivati ispit i kako e ispit biti ocjenjivan. Uenje u ispitnoj prostoriji Radite u ispitnoj prostoriji kako biste se navikli na okruenje, naroito ako ispitna prostorija nije uobiajena uionica ili laboratorija. Posjetite ispitnu prostoriju esto kako biste tu obnavljali za ispit ili uradili domae zadatke. Pronaite sto u prostoriji za kojim hoete da sjedite tokom testa. Odaberite mjesto daleko od izvora ometanja poput zidnih postera ili mapa, prolaza izmeu redova, vrata i prozora. Mjesto bi trebalo da bude u dobro osvjetljenom i dobro provjetrenom dijelu prostorije. Doite dovoljno rano na test da moete da zauzmete to mjesto. Kako biste obezbijedili udobnost tokom testa, uoite kakva je temperatura u prostoriji i obucite se u skladu s tim. Provjerite da li postoji sat u prostoriji; ako ne postoji, isplanirajte da ponesete runi asovnik na test. Pripremite se mentalno Ojaajte samopouzdanje razmiljajui o prethodnim uspjesima na ispitima i o vaoj predispitnoj pripremi. Izbegavajte da se brinete oko toga ta drugi studenti rade. Zamislite sebe u ispitnoj situaciji. Zamislite da ste smireni, spokojni i pribrani. Zamislite se kako prelazite pogledom preko testa, znate sve odgovore i predajete rad koji e dobiti prelaznu ocjenu. Koristite relaksacione tehnike kako biste uguili oseaj anskioznosti. Izbegavajte deprimirajue ili situacije koje bi vas mogle razbjesniti prije testa. Podignite raspoloenje sluajui svoju omiljenu muziku. Prikupite sav neophodni pribor Sakupite i uredite sav pribor koji e vam trebati no pred ispit. To obuhvata hemijske, zarezane grafitne olovke, gumicu, papir ili svesku za odgovore, digitron, lenjir, studentsku identifikacionu karticu i sat. Organizujte biljeke ili spiskove formula ako se ti materijali mogu koristiti tokom testa.

13. Strategije za polaganje ispita

366

13.2.2. U ispitnoj prostoriji

Neki studenti postanu nervozni u ispitnoj prostoriji, ekajui da se ispiti podijele. To je trenutak kada e se dobri studenti hvaliti svojom pripremljenou a loi studenti aliti zbog predstojeeg neuspjeha. Vremenska organizovanost i mentalna priprema je sutinska u ovoj fazi. Opet, pogledajte poglavlja Ispitna anksioznost i Prpirema za ispit za vie informacija. Stignite na vrijeme Stignite u ispitnu prostoriju dovoljno rano da sjednete tamo gdje elite i da se opustite. Ali nemojte stii toliko rano da imate vremena da se unervozite. Ako je ispit rano ujutru ili imate problema sa buenjem, organizujte se tako da sigurno stignete na ispit na vrijeme. Navijte dva budilnika, a pritom nek drugi bude podeen tako da pone da zvoni ubrzo nakon prvog. Upotrijebite jedan na baterije ili navijanje u sluaju da nestane struje. Zamolite prijatelje ili lana porodice da vas pozovu da provjere da li ste ustali. Ako idete prevozom na ispit, isplanirajte da stignete u ispitnu prostoriju jedan sat prije poetka ispita. Tako ete ako budete imali problema sa autom, imati dovoljno vremena da upotrijebite alternativan plan (autobus, taksi, bicikl, prijateljev auto) da stignete na test. Pripremite se mentalno Ne opirite se testu, ak i ako vjerujete da su testovi beskorisni i nepotrebni. Umjesto toga, ojaajte samopouzdanje podsjeajui se na svoju efikasnu pripremu i prole uspjehe. Koristite relaksacione tehnike da ublaite nervozu. Koncentriite se i blokirajte sve ometae. Ne obraajte panju na druge dok iznose svoje strepnje ili se hvale svojim znanjem. Sluajte muziku preko slualica ako je potrebno. Pregledajte na brzinu svoj vodi za uenje poslednji put. Obnovite svoj plan za popunjavanje testa: proitajte upustva, proitajte sva pitanja, odgovorite na ona koja znate, poradite na onima za koja ste manje sigurni, provjerite. Isplanirajte da iskoristite sve vrijeme koje imate na raspolaganju. Zamislite sebe kako izlazite iz prostorije na kraju ispita nakon to ste predali svoj najbolji rad.

1. Panja i sluanje

13.2.3. Opte strategije

Sedam strategija razmotrenih u ovom odjeljku mogu se koristiti za veinu testualnih tipova za gotovo svaki predmet. Ureene su prema redosljedu prema kom bi trebalo da se koriste pri polaganju testa. Ove strategije bi trebalo da postanu dio plana za polaganje ispita svakog studenta. Nabacivanje informacija Nabacivanje informacija se odnosi na brzo zapisivanje svih podataka za koje nam se ini da emo ih zaboraviti ili pobrkati dok popunjavamo test. Ako se plaite da ete zaboraviti ili pobrkati imena, datume, formule, statistike itd., nabacajte te podatke na pozadinu testa im ga dobijete. Korisno je nabaciti i mnemonika sredstva, organizaciona pomagala i druge memorijske alatke to je prije mogue. Konsultujte nabacane informacije pri odgovaranju na pitanja. Proitajte uputstva Vrlo paljivo proitajte uputstva za sve dijelove testa. Obratite posebnu panju na rijei poput i, ili, treba da, moe i najbolje. Na primjer, da li treba odgovoriti na pitanja A i B ili odgovoriti na pitanja A ili B? Da li treba zaokruiti najbolji odgovor ili zaokruiti taan odgovor? Uoite na koja pitanja treba odgovoriti, da li se odgovori mogu upotrijebiti vie od jedanput ili da li postoji vie od jednog odgovora na svako pitanje. Razbijte sloena pitanja i reenice na manje dijelove. Oznaite nezgodna uputstva tako to ete ih zaokruiti ili podvui kako ne biste zaboravili da ih se paljivo drite. Na primjer, da li odgovore treba upisati na praznom prostoru ili zaokruti ih? Da li odgovore na pitanja sa viestrukim izborom treba napisati velikim ili malim slovima? Neki predavai su sitniavi i oduzee poene ako odgovori nisu na za njih odreenom mjestu.

13. Strategije za polaganje ispita

367

1. Panja i sluanje

Primjetite kako e pitanja biti ocjenjivana. Najee e se samo tano odgovorena pitanja uzeti pri raunanju rezultata. Ali neki testovi, kao to su standardizovani testovi, kanjavaju studenta za netane odgovore i rezultati se raunaju oduzimajui broj pogrenih od broja tanih odgovora. Treba obratiti panju i na to da li se daju polovini poeni/krediti/ocjene. Koristite sav propratni materijal naveden u uputstvima: biljeke, prazan papir, digitron, itd. Ne budite arogantni i ne pokuavajte da obavite ak i proste matematike raune u glavi; na taj nain se prave glupe greke. Pregledajte test Nakon to ste proitali uputstva, brzo pregledajte cjelokupni test. Obratite panju na tipove pitanja: esej, tano-netano, povezivanje, itd. Posebno obratite panju na broj pitanja i koliinu informacija potrebnu da se odgovori na svako od njih. Pogledajte koliko bodova nosi svaki odjeljak ili pitanje. Brzo kategorizujte odjeljke kao lake ili teke, i zapiite napomenu na marginama pored svakog odjeljka. Prosudite da li je ispit test brzine ili test tanosti. Testovi brzine su testovi koje e samo najbolji studenti moi da zavre na vrijeme. Veina standardizovanih testova (npr. ACT, SAT, GRE) su testovi brzine. Testovi tanosti su testovi za koje bi prosjeni studenti trebalo da imaju dovoljno vremena da zavre. Veina ispita na koje se nailazi u koli su testovi tanosti, na kojima se studentima ocjenjuju sadraj i organizacija. Razvijte plan Sljedei korak obuhvata brzo razvijanje plana za raenje ispita. Rasporedite vrijeme za zavravanje svakog od odjeljaka ili pitanja, i drite se tog rasporeda. Kod testova brzine, ostavite isti vremenski period za svaki odjeljak ili pitanje. Za testove tanosti, provedite vie vremena na pitanjima koja donose najvie poena. Ostavite pitanja koja odnose puno vremena ili donose malo bodova za kraj. Ponite sa lakim pitanjima, sa materijalom koji najbolje znate, ili tipom pitanja (esej, tano-netano, viestruki izbor, itd.) u ijem rjeavanju ste najbolji. Meutim, ako ponete sa pitanjima o kojima najvie znate, pazite da ne pretjerate i ne provedete previe vremena na njima. Isplanirajte da date vie informacija u odgovorima na pitanja koja nose vie poena nego u odgovorima na pitanja sa manje poena. Rasporedite vrijeme za provjeravanje odgovora ili popunjavanje izostavljenog. Stalno provjeravajte sat, nakon svakog odjeljka ili svake strane, na primjer, kako biste bili sigurni da ste u okvirima rasporeda. Isplanirajte da iskoristite sve dozvoljeno vrijeme za ispit; besmisleno je protrati kroz test. Proitajte pitanja paljivo Ne preskaite jednostavna pitanja i odgovore, zato to vam mogu pruiti nagovjetaje ka onome to predava oekuje i kako bi odgovori trebalo da budu ocjenjeni ili organizovani. Razbijte sloena pitanja na zgodnije dijelove i potom radite na svakom od dijelova pojedinano. Numeriite svaki dio kako biste sigurno odgovorili na sve njih. Zamolite predavaa da vam protumai ili preformulie pitanje ako ga ne razumijete. Nemojte previe tumaiti pitanja ili traiti skrivena znaenja. Pravite osnovane pretpostavke Ako ne znate odmah odgovor na neko pitanje, zaokruite ga i vratite mu se kasnije nakon to ste proli jednom kroz cijeli test. Ako se muite nad neim to ne znate, gubite dragocjeno vrijeme. Meutim, izbegavajte itanje pitanja iznova i iznova se i na tome gubi vrijeme. Kada odgovor nije jasan, potraite nagovjetaje u pitanjima i ponuenim odgovorima (kod viestrukih izbora ili povezivanja). Nagovetaji obuhvataju gramatiku (samo tani odgovor je gramatiki pravilan), glagolsko vrijeme (prola, sadanja i budua vremena bi trebalo da se poklapaju u pitanju i odgovoru), vrstu rijei (imenica nasuprot glagolu) i jedninu nasuprot mnoini (trebalo bi da se poklapaju u pitanju i odgovoru). Zamijenite teke ili nepoznate rijei u pitanjima ili odgovorima jednostavnim rijeima. Koristite kontekstualne nagovjetaje ili svoje poznavanje elemenata rijei da deifrujete rijei. Potraite sadrajne nagovjetaje u drugim pitanjima u testu.

13. Strategije za polaganje ispita

368

 Ako dva odgovora djeluju tano, a uputstva ukazuju da postoji samo jedan ispravan odgovor za svako od pitanja, odaberite najoigledniji odgovor. Ako nijedan odgovor ne djeluje sasvim ispravno, odaberite onaj najpribliniji. Ako nita drugo ne pomogne, nagaajte odgovor. Nagaanje se isplati ako se netani odgovori ne kanjavaju ili se daju polovini poeni. Pazite se greaka iz nehata Ponovo proitajte uputstva kako biste bili sigurni da ste popunili svaki od odjeljaka testa ispravno. Potom ponovo proitajte pitanja da biste bili sigurni da ste ih ispravno proitali i razumjeli ta se u njima trai. Dvaput provjerite svoje odgovore nakon to ste zavrili test i pritisak je opao. Ponovo proitajte odgovore kako biste biili sigurni da ste napisali ono to ste namjeravali da napiete i da ste odgovorili na sve dijelove pitanja. Postarajte se da svi brojevi (naroito 2 i 5, 4 i 9) i slova (naroito a i d, t i f) budu jasno itljivi. Dvaput provjerite sve matematike proraune, koristei drugaiji metod ako je mogue. Uvijek koristite digitron ako je dozvoljeno. Budite sigurni da su svi odgovori na pravom mjestu. Postarajte se da sva pitanja imaju odgovor, ak i ako je u pitanju samo nagaanje (osim ako se pogreni odgovori kanjavaju).

1. Panja i sluanje

13.2.4. Ispitni eseji

Ispitni eseji su uobiajeni na kolekim kursevima, naroito u drutvenim naukama. Oni omoguavaju predavaima da testiraju studentske sposobnosti pamenja, organizovanja i procjenjivanja podataka. Eseji se smatraju relativno subjektivnim pitanjima, zato to nijedan poseban odgovor nije taan. Mada predava obino trai da se odreeni zakljuci iznesu u odgovoru, postoje razliiti nivoi tanosti. Ponekad e predavai prihvatiti kao tane neke odgovore koji se udaljavaju od uobiajenih tumaenja, dok god odgovori imaju logiku i sutinsku potporu. Sljedee strategije za polaganje ispitnih eseja su prikazane po hronolokom redu po kom bi trebalo da se koriste prije i tokom ispita. Predispitna priprema Prije testa, vjebajte pisanje odgovora na primjere esejskih pitanja. Smislite sopstvena pitanja ili konsultujte udbenik ili radne svesku za primjere pitanja. Radite sa drugim studentom i piite jedan drugom pitanja. Kada odgovarate na primjere esejskih pitanja, dajte sebi onoliko vremena koliko ete imati tokom stvarnog testa. Ne gledajte svoje materijale za uenje dok odgovarate na primjere eseja. Takoe je vano da saznate prije testa ko e ocjenjivati odgovore. Ako predava ocjenjuje test, otkrijte koje tipove odgovora vie voli. Da li trai injenice, ideje ili potkrepljena tumaenja? Ako neko drugi a ne predava, na primjer asistent, ocjenjuje test, izbegavajte da ponovo tumaite pojmove i iznosite nepopularna vienja. Umjesto toga navedite dosta injenica i primjera. Proitajte paljivo uputstva Mnogi poeni u esejima se izgube zato to studenti ne uspiju da paljivo proitaju uputstva. Obratite panju na sljedee take pri itanju uputstava: Da li treba da odgovorite na sva pitanja ili imate izbor? Gdje treba da napiete odgovore: na testu, na papiru, u svesci za odgovore? Kako treba da napiete odgovore: sa razmakom izmeu redova, samo na jednoj strani papira, itd.? Da li postoji odreen broj ideja koje treba da obuhvatite? Da li treba da napiete odreenu koliinu informacija: nekoliko reenica, pasus, itd.?

13. Strategije za polaganje ispita

369

Da li treba da ukljuite datume? Da li treba da ukljuite primjere? Da li treba da ukljuite imena vanih osoba?

1. Panja i sluanje

Kljune rijei koje treba potraiti u uputstvima navedene su nie (Kesselman-Turkel i Peterson, 1981, str. 102). Budite sigurni da znate ta ove rijei znae. sinonim antonim nijedan od slino tome isto tako svi od suprotno od pod pretpostavkom da ako svi osim jednog samo jedan taan izbor

Rasporedite vrijeme Odluite kako da podjelite sve raspoloivo vrijeme izmeu pitanja. Isplanirajte da provedete vie vremena na pitanjima koja donose vie poena; potroite jednako vrijeme na pitanja koja jednako vrijede. Ostavite vremena da provjerite odgovore nakon to ste sve zavrili. Za svako pitanje, ostavite polovinu vremena za pisanje koncepta i polovinu za pisanje odgovora. Proitajte sva pitanja prije nego to odgovorite na njih Ako proitate sva pitanja prije nego to odgovorite na njih, to e omoguiti vaem mozgu da pone da obrauje informacije. itanje prije odgovaranja je naroito vano kada imate izbor pitanja na koje ete odgovoriti.

13. Strategije za polaganje ispita

Odredite koje informacije su date, koje se trae u odgovoru i kako treba da odgovorite na pitanje (npr. da uporedite, dokaete, rezimirate, itd.). Razbijte sloena pitanja na manje dijelove, obiljeavajui brojem svaki od njih kako biste sigurno odgovorili na sve. Zapiite nekoliko napomena dok itate svako od pitanja. Ako ne razumijete pitanje, zamolite predavaa za objanjenje. Paljivo prouite uputstva za direkcione rijei Esejska pitanja esto sadre glagole koji trae od studenata da urade neto sa informacijama. Studenti moraju znati ta ove rijei znae kako bi pruili informacije koje predava eli. Najee upotrebljavane direkcione rijei i njihove definicije date su nie. Pazite na varijacije ovih rijei koje su svojstvene odreenim predavaima; ne koriste svi predavai ove rijei na isti nain. Ako niste sigurni, zamolite predavaa za objanjenje. Analizirajte: podjelite temu na njene sastavne dijelove i razmotrite svaki od njih (Lunenfeld i Lunenfeld, 1992). Uporedite: pokaite po emu su slini ili razliiti. Suprotstavite: pokaite po emu se razlikuju. Napiite kritiku: ispitajte prednosti i mane i dajte svoju ocjenu. Odbranite: pruite detalje koji dokazuju tezu ili pokazuju njenu vrijednost. Definiite: samo dajte znaenje. Opiite: dajte detalje i primjere koji pokazuju ta je to. Razmotrite i prikaite: ispitajte iz svih uglova. (Ove rijei su mnogoznane. U zavisnosti od

370

nastavnika, mogu da znae skicirajte, opiite, dajte kratak pregled, uporedite, navedite, objasnite, ocjenite, odbranite, dajte kritiku, nabrojte, rezimirajte ili napiite sve to znate). Razluite: napiite po emu se razlikuje od drugog sebi slinog. Ocjenite: dajte svoje miljenje o prednostima i manama. Objasnite i pokaite: pokaite, u logikom slijedu, kako i zato se neto desilo (ili i jedno i drugo). Ilustrujte: dajte primjere. Opravdajte: dajte injenice i potom dokaite da je tano. Navedite naziv, spisak, napiite i nabrojte: dajte samo informacije koje se eksplicitno trae. Dokaite: pokaite da je tano a da je suprotno netano. Rezimirajte i napiite kratak pregled: dajte glavne take. Skicirajte: pokaite kako se neto razvijalo korak po korak (obino hronoloki) (Kesselman-Turkel i Peterson, 1981, str. 101-102).

1. Panja i sluanje

Odaberite naslov Odaberite naslov za svaki odgovor. Naslovi vam pomau da ne odlutate tokom pisanja odgovora. Drugim rijeima, naslovi vam pomau da izbjegnete da se udaljite od teme pitanja i ukljuite nerelevantne podatke. Svaki naslov bi trebalo da sadri sljedee informacije: temu, taku gledita ili pristup i ogranienja teme (vremenska, prostorna). Na primjer, ako pitanje kae Uporedite i suprotstavite britansku kolonijalnu politiku u razliitim dijelovima sveta, naslov odgovora bi mogao biti Slinosti i razlike izmeu britanske politike u azijskim i afrikim kolonijama krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog vijeka. Organizujte (koncipirajte) odgovor Dobri pisci eseja provode polovinu vremena formuliui koncept prije odgovaranja na pitanje. To moe djelovati kao velik vremenski ulog, ali pisanje koncepta obezbjeuje da svaki odgovor bude organizovan i odgovara na ono to je postavljeno u pitanju. Ako ste se pripremili za ispit preureujui informacije ili smiljajui pitanja za vjebanje eseja i odgovarajui na njih, proces organizovanja je unaprijed pripremljen i dragoceno vrijeme je uteeno. Podijelite koncept na opte take i posebne detalje. Opte take obino se preuzimaju iz informacija u pitanju, ili moete da ponovo iznesete razliite dijelove pitanja. Student dodaje specifine detalje pod odgovarajuim optim takama. Ako ste predvidjeli esejsko pitanje, pokuajte da se sjetite koncepta koji ste pripremili prije ispita. Organizujte glavne take koncepta. Odabir strukture zavisi od pitanja i discipline. Svi detalji o organizaciji eseja dati su u poglavlju Pisanje i korektura, ali kratki opisi pet uobiajenih metoda organizacije dati su nie (Kesselman-Turkel i Peterson, 1981, str. 103). Hronoloki redosljed redosljed istorijskih dogaaja, uzrono-posljedini niz, korak po korak Od opteg ka posebnom opte teme ka podtemama, teorijsko ka praktinom, uoptavanja ka specifinim primjerima Od najmanjeg ka najveem najlake ka najteem, najsitnije ka najkrupnijem, najgore ka najboljem, najslabije ka najjaem, najmanje vano ka najvanijem, najmanje sloeno ka najsloenijem, najmanje efikasno ka najefikasnijem, najmanje kontroverzno ka najkontroverznijem Od najveeg ka najmanjem najpoznatije ka najmanje poznatom, najvie zasnovano na injenicama ka najmanje zasnovanom na injenicama (injenice ka miljenjima) Navoenje obe strane (grupisano ili pomeano) za i protiv, prednosti i mane, slinosti i razlike, teko i lako, loe i dobro, uspjeno i neuspjeno, slabo i jako, sloeno i jednostavno, kontroverzno i nekontroverzno

13. Strategije za polaganje ispita

371

 Zapamtite da pisanje koncepta nije jedini nain da se organizuju informacije. Moete odabrati da organizujete glavne ideje i specifine detalje za esej u nekom alternativnom formatu, kao to je mapa riblja kost, matrica ili tabela, hijerarhija, grafikon ili mapa u obliku paukove mree.

1. Panja i sluanje

Aktivirajte se Aktivno se ukljuite u svoj esej, pokaite entuzijazam u odgovoru. Prisjetite se linih iskustava vezanih za temu ili uzbudljivih predavanja, knjiga i filmova koji su vas zaingteresovali za dotinu temu. Mada oni nee biti dio vaeg odgovora, pomoi e vam da doete u pravo raspoloenje. Piite metodino Piite odgovor kao da piete manju verziju zavrnog rada. Va odgovor bi trebalo da ima naslov, uvod , razradu i zavretak ili zakljuak. Savjeti za odabir odgovarajueg naslova su ranije ve razmotreni. Iskaz teme moe biti i preraen naslov. Razrad bi trebalo da obuhvati barem jedan pasus za svaku optu taku iz vaeg koncepta. Svaki pasus u razradi bi trebalo da pone optom rezimirajuom reenicom, obino punom reenicom koja sadri informacije iz koncepta. Pravite red razmaka izmeu pasusa. Zavretak bi trebalo da bude rezime odgovora, ponovno iznoenje tematske reenice ili vaa tumaenja ili miljenja. Ne uvodite nove informacije na zavretku.

Obilno koristite primjere i detalje u odgovoru. Koristite rijei sa jasnim znaenjem, kao to su primjeri, poreenja, slinosti, razlike, suprotnosti, potkrepljenja, argumenti, razlozi, veinom, vjerovatno, glavna poenta, izuzeci, itd. Podvucite kljune rijei. Razmiljajte u broju tri: tri pasusa, tri reenice po pasusu, tri primjera po glavnoj taki, itd. Izbjegavajte pasuse od jedne reenice. Budite direktni i drite se sutine. Nemojte traiti prostor Mada je dobra ideja preskakati redove izmeu pasusa, nemojte preskakati redove izmeu reenica ili koristiti samo jednu stranu papira osim ako vam tako nije reeno. Izbegavajte kitnjast ili neitljiv rukopis koji zauzima puno prostora na papiru. Ne pokuavajte da ispunite dodatne papire traei prostor. Neki ocjenjivai tumae traenje prostora kao izgovor za nepoznavanje materijala. Provjerite svoj rad Trebalo bi da ste ostavili vremena za provjeravanje odgovora. to se sadraja tie, da li ste odgovorili na pitanje i da li ste se drali svoje take gledita? Po pitanju organizacije, da li ste odgovorili na sve dijelove pitanja i da li su pasusi i reenice logiki poreani? to se pisanja tie, da li je va odgovor jasan, da li vam je rukopis itak, da li vam je gramatika pravilna i da li je interpukcija tana? Ako ste se pripremili za drugaija pitanja Ponekad studenti predvide da e odreena pitanja biti postavljena, ali se ispostavi da su pitanja na testu drugaija. Kada se to dogodi, budite sigurni da ste u potpunosti odgovorili na pitanja koja znate. Zatim potraite dvosmislenost u pitanjima koja ne znate, jer nedostatak jasnosti moe omoguiti neto manevrisanja u vaem odgovoru. Proirite ono to znate o dotinoj temi tako to ete dati mnogo primjera i poreenja. Dodajte manje relevantne informacije povezujui ih sa optim izjavama. Ako vam ponestane vremena Ako vam ponestane vremena a jo niste odgovorili na sva pitanja, zapiite koncepte i naznaite da vam je nestalo vremena za to ili ta pitanja. Neki predavai e dati polovine poene za koncepte.

13. Strategije za polaganje ispita

372

13.2.5. Testovi viestrukog izbora

Format viestrukog izbora se uobiajeno koristi pri testiranju zato to je takve ispite relativno lako ocijeniti a pitanja efikasno evaluiraju studentsko poznavanje injenica i razumijevanje pojmova. To je objektivan oblik testiranja budui da, ako su pitanja dobro napisana, postoji samo jedan taan odgovor na svako od pitanja, to ostavlja malo prostora za tumaenja. Radite brzo Ako budete brzo prolazili kroz testove viestrukog izbora, osiguraete da test bude zavren na vrijeme i da pitanja ne budu previe tumaena, i da im se uitavaju skrivena znaenja. Proitajte svako pitanje samo jednom i podvucite kljune rijei dok itate. Razbijte sloena pitanja na manje segmente, tako da odabir odgovora moete da uporedite sa svakim dijelom. Precrtajte nevane ili nerelevantne dijelove pitanja. Ako ne moete da odgovorite na pitanje nakon prvog itanja, oznaite ga da ga kasnije razmotrite ako vam vrijeme dopusti. Uzmite u obzir predavaa Ako uputstva ukazuju da treba da odaberete najbolji odgovor na svako od pitanja, odaberite onaj koji bi predava (ne vi) smatrao najtanijim. Pazite se odgovora sve ponueno i nita od ponuenog, budui da neki predavai koriste te izbore kada ne mogu da smisle neki drugi odgovor vezan za sadraj. Pretpostavite prije nego to odaberete Odluite koji bi odgovor na svako od pitanja trebalo da bude prije nego to pogledate ponuene odgovore. Potom prouite ponuene odgovore i odaberite onaj koji je najpribliniji vaem. Ako nijedan od ponuenih nije slian vaoj pretpostavci, paljivo ispitajte odgovore traei kljune rijei i druge nagovetaje. Odaberite jednostavne odgovore ak i kad djeluju suvie oigledno. I zapamtite, nikad ne odabirajte odgovor a da prvo ne proitate sve ponuene, ma kako da ste sigurni u svoj odgovor. Eliminiite odgovore koji nisu vjerovatni Precrtajte odgovore koji su samo djelimino tani ili samo djelimino odgovaraju na pitanje. Eliminiite odgovore koji su tani ali ne odgovaraju na pitanje. Ako sigurno znate da neki od odgovora nije taan, eliminiite sve navedeno kao mogu odgovor. Potraite rijei i brojeve koji pruaju nagovjetaje Sljedei nagovjetaji primjenjuju se na mnogobrojna pitanja viestrukog izbora. Ako su dva odgovora meusobno suprotni, jedan od njih je vjerovatno taan. Odgovori sa sljedeim rijeima su obino netani: uvijek, nikad, svi, nijedan. Odgovori sa sljedeim rijeima su obino tani: rijetko, uopteno, veinom, tei da, vjerovatno, obino. Potraite gramatike nagovjetaje izmeu pitanja i izbora. Na primjer, pitanje i taan odgovor esto sadre glagole u istom obliku i imenice i glagole koji se meusobno slau. Podvucite poznate rijei ili izraze iz udbenika ili sa predavanja. Budite svjesni nivoa tanosti. Kad su u pitanju brojevi i datumi, jedan izbor je obino premali ili preran, a drugi je prevelik ili prekasan; ti izbori se mogu eliminisati. Ako su dva izbora vrlo slina, sa razlikom samo u stepenu, onaj koji je iskazan optijim odrednicama vjerovatno je taan. Koristite sadraj drugih pitanja kao dodatne nagovjetaje.

1. Panja i sluanje

13. Strategije za polaganje ispita

373

Pazite na viestruke odgovore Paljivo procjenite izbore sve navedeno i nita od navedenog prije nego to ih odaberete. Kod onog prvog, svi odgovori bi trebalo da budu tani. Ali ako ste potpuno sigurni da su barem dva izbora tana, onda je vjerovatno bezbjedno da odaberete sve navedeno. Odaberite drugu opciju ako ste sigurni da su barem dva izbora netana. Kada ste u nedoumici, pogaajte Dok god se pogreni odgovori ne kanjavaju, pogaanje je dobra strategija za primjenu. ak i ako nasumice pogaate, trebalo bi da barem 25% vaih odgovora bude tano. Kod osnovanog pogaanja, procenat se moe popeti i do 75%. Osnovano pogaanje obuhvata prvo eliminisanje svih nevjerodostojnih odgovora i traganje za nagovjetajima u pitanju i odgovorima. Kada nasumice pogaate, isprobajte neke od ovih savjeta. Najdui odgovor je esto taan. Odgovor c je dobar izbor ako nije iskorien u nekoliko prethodnih pitanja.

1. Panja i sluanje

Slobodno promijenite odgovore Razmotrite zamjenu odgovora tek nakon to ste uradili itav test. I ponovo proitajte uputstva prije provjere i promjene odgovora. Prvo provjerite pitanja koja ste obiljeili pri prvom prelasku testa. Potom provjerite ostala pitanja ako imate vremena. Ako ne moete da se odluite izmeu dve opcije, napiite objanjenje za svoj izbor na marginama testa. Obriite sve promjene paljivo i potpuno, naroito ako e test biti pregledan mainski. Postarajte se da svi odgovori budu itljivi i na pravom mjestu (zaokrueni, na praznim linijama, na listu za odgovore, itd.). Ne odustajte Odolite iskuenju da se isfrustrirate, unervozite ili da vam postane dosadno. Brzo prolazite kroz test. Traite materijal koji znate. Primijenite te informacije na pitanja koja ne znate. Koristite relaksacione tehnike da predupredite anksioznost. Iskoristite sve predvieno vrijeme da uradite test i provjerite odgovore.

13. Strategije za polaganje ispita

13.2.6. Testovi tano-netano

Pitanja tano-netano su pogodna za procjenjivanje studentskog poznavanja specifinih injenica i pojmova. Poput pitanja viestrukog izbora, pitanja tano-netano su objektivna utoliko to postoji samo jedan taan odgovor. Proitajte pitanja paljivo Proitajte svaku rije u iskazu, zaokruujui ili podvlaei kljune rijei i izraze. Podijelite sloene reenice na dijelove, i razmotrite valjanost svakog dijela zasebno. Precrtajte nerelevantne informacije u iskazu. Zaokruite kljune rijei navedene u narednom pasusu. Potraite rijei koje daju nagovjetaje Iskazi sa sljedeim rijeima su obino netani: svi, samo, nikad, uvijek, zato to. Iskazi sa sljedeim rijeima su esto tani: rijetko, uopteno, veinom, s tenjom da, vjerovatno, obino, esto, nijedan [primjetite da "nijedan" u pitanjima viestrukog izbora obino ukazuje da je izbor netaan, ali suprotno vai za tano-netano]. Potraite poznate izraze iz predavanja ili udbenika. Sadraj drugih pitanja moe ponuditi dodatne nagovjetaje.

374

Nemojte cjepidlaiti Kod pitanja tano-netano, posebno je vano da odolite pretjeranom uitavanju u iskaze. Nemojte traiti skrivena znaenja i izbjegavajte da pretjerano analizirate pitanja. Iskazi koji su priblino istiniti esto su tani. Nemojte zakljuiti da je pitanje netano samo zato to je gramatiki nepravilno. Kada ste u nedoumici u pogledu znaenja iskaza, pitajte predavaa. Nagaajte Nagaajte kod pitanja tano-netano samo ako se ne oduzimaju bodovi za netane odgovore. Zapamtite, ako je dio iskaza netaan, itavo pitanje je netano. Kao opte pravilo, postoji tenja da bude vie tanih nego netanih pitanja na ispitima; stoga, kada ste u nedoumici, probajte sa tano. Ne mijenjajte odgovore Za razliku od testova viestrukog izbora, pitanja tano-netano ne bi trebalo mijenjati osim ako ste potpuno sigurni u odgovor. Ako niste sigurni, najbolje je da se drite prvobitnog osjeaja i napiete objanjenje na marginama testa.

1. Panja i sluanje

13.2.7. Testovi povezivanja

Pitanja povezivanja su naroito efikasna za testiranje studentskog poznavanja termina i definicija, linosti i njihovih doprinosa, datuma i vanih dogaaja i drugih numerikih podataka. Pitanja povezivanja su klasifikovana kao objektivna. Proitajte uputstva paljivo Uputstva za pitanja povezivanja obino sadre informacije od sutinske vanosti ukljuujui da li pitanja imaju samo jedan odgovor ili vie od jednog, da li se odgovori mogu upotrijebiti samo jednom ili vie puta, i kako treba ispisati odgovore (na listu za odgovore, na prazninama u testu, da se iscrtaju linije kojima e se povezati elementi, itd.) Proitajte prvo kolonu sa najduim reenicama Kako biste utedjeli vrijeme, proitajte prvo kolonu sa najduim reenicama. Potom proitajte dva puta krau kolonu kako biste ih povezali. Prvo uradite laka pitanja Poveite prvo elemente koje sigurno znate, precrtavajui ponuene odgovore poto ih iskoristite. Ako se odgovori mogu upotrijebiti samo jednom, to smanjuje broj opcija meu kojima ete birati za nepoznata pitanja. Potom uradite teka pitanja Pokuajte sa procesom eliminacije, precrtavajui prvo poznate stavke. Pokuajte da vizuelno zamislite informacije u biljekama ili udbeniku, ili pokuajte da poveete pitanja sa onim to znate. Potraite nagovjetaje u gramatici ili glagolskom obliku. Ako se odgovori mogu upotrijebiti vie od jednom, potraite stavke koje su ve iskoriene da odgovorite na laka pitanja; predava vjerovatno ne bi naveo da se odgovori mogu upotrijebiti vie od jedanput ako nije zaista tako. Potom se usredsredite na odgovore koje jo niste iskoristili. Napiite objanjenja Ako niste sigurni u neki od odgovora, napiite kratko objanjenje svog odgovora na marginama testa. Jasno naznaite broj pitanja na koji se odnosi vaa napomena.

13. Strategije za polaganje ispita

375

13.2.8. Testovi sa popunjavanjem i testovi sa kratkim odgovorima

1. Panja i sluanje

Pitanja sa popunjavanjem praznina se najee koriste za procjenjivanje studentskog pamenja detalja kao to su datumi, termini i linosti. Ako su dobro napisana, pitanja sa popunjavanjem bi trebalo da budu objektivna i imaju samo jedan taan odgovor. Pitanja sa kratkim odgovorima, sa druge strane, pomau u procjenjivanju studentskog razumijevanja pojmova i subjektivnija su. Uprkos ovim razlikama, sline strategije se mogu koristiti pri odgovaranju na testove sa popunjavanjem i sa kratkim odgovorima.

Proitajte pitanja paljivo Budite sigurni da razumijete ta se trai u pitanju; pogledajte spisak termina i definicija iz uputstva u odjeljku Ispitni eseji. Podvucite kljune rijei i izraze. Razbijte sloena pitanja na manje dijelove i procjenite svaki od njih zasebno. Potraite nagovjetaje Potraite u gramatici i glagolskom obliku iskorienim u pitanju nagovjetaje za odgovor. Da li je odgovor imenica, glagol ili neka opisna rije? Da li je jednina ili mnoina? Druga pitanja na testu bi mogla da prue kontekstualne nagovjetaje. Nemojte pretjerano analizirati pitanja Nemojte previe toga uitavati u nain na koji je pitanje iskazano, ali obratite panju na gore navedene nagovjetaje. Pazite na praznine Broj praznina, a ponekad i njihova duina, mogu da nagovjetavaju odgovor u smislu broja rijei, a moda i duine rijei. Razmislite o tipu traenih informacija Da li predava trai tehniki termin, linost, broj? Kada se dve stavke porede, da li predava trai opisnu rije kao to je rastui, opadajui, manje, vie, itd.? Da li predava trai da definiete, opiete, ilustrujete ili rezimirate?

13. Strategije za polaganje ispita

Osnovano nagaajte Prouite kljune rijei i izraze u pitanju; zamislite ih u vaim biljekama ili pokuajte da se sjetite ta ste uli da je predava govorio o njima. Pokuajte da se prisjetite koje druge ideje su razmatrane u vezi sa tim kljunim rijeima. Opet, razmotrite kontekst i gramatiku pitanja. Dajte vie odgovora Ako mislite da bi dva odgovora mogla biti tana, zapiite oba sa kratkim objanjenjem na marginama. Ako imate vremena, napiite vie nego to uputstva navode, osim ako vam nije reeno suprotno.

13.2.9. Testovi rijenika

Testovi rijenika procjenjuju studentske sposobnosti da definiu kljune termine i, rjee, vane pojmove. Jedan od prednosti za studente je ta to se testovi rijenika prilino lako pripremaju uz vjebu. Koristite rijenik na kraju udbenikih poglavlja, ili napravite sopstveni spisak sa rijeima ispisanim masnim slovima u tekstu i kljunim rijeima sa predavanja.

376

Ako znate rije, pazite se zamki Pazite na rijei sa slinim znaenjima (npr. hipoteza i teorija) i rijeima koje djeluju slino (npr. fiziologija i psihologija, sulfid i sulfat). Obratite panju na gramatiku; na primjer, ako se pitanje odnosi na imenicu, odgovor treba da bude imenica. Ako rije deluje poznato, ali niste sigurni Pokuajte da upotrijebite tu rije u reenici. Zamislite je u vaim biljekama ili knjizi, ili se prisjetite kada je o njoj razgovarano na predavanju. Potom pokuajte da se sjetite koje informacije su razmatrane u vezi s tom rjeju. Ako ne znate rije, osnovano nagaajte Prouite elemente rijei (sufiks, prefiks i korjen) radi nagovjetaja. Potraite gramatike nagovjetaje. Pokuajte da poveete nepoznatu rije sa rijeima koje znate. Iskoristite sve strane jezike koje poznajete, traei srodne rijei.

1. Panja i sluanje

13.2.10. Numeriki zadaci

Testovi na nekim kursevima kao to je matematika ili statistika mogu biti sainjeni u potpunosti od numerikih zadataka. Na drugim kursevima kao to je raunovodstvo, hemija, geologija i fizika, znaajan broj ispitnih pitanja moe biti u ovom obliku. Radite sistematino Ako uputstva ukazuju da neete biti kanjeni za aritmetike greke, potroite manje vremena na tanost i provjeravanje brojeva a vie na ispravno postavljanje problema. Ako vam aritmetike greke smanjuju rezultat, uradite sljedee. Napiite sve brojeve paljivo, naroito 2 i 5, 4 i 9, i 1 i 7. Zapiite brojeve u kolonama sa decimalama usklaenim u red. Prepiite odgovore sa papira za koncept vrlo paljivo. Pazite na mjerne jedinice. Ako je dozvoljeno, koristite digitron za svu aritmetiku, ak i najjednostavnije operacije. Ostavite dovoljno vremena da provjerite odgovore, pratei smjernice navedene u sljedeem pasusu. Organizujte svoj rad Napravite spisak svih brojeva i promenljivih datih u zadatku. Utvrdite ta je to to treba da otkrijete ili izraunate. Odredite formulu/formule potrebne za rjeavanje zadatka, upotrijebite slike i grafikone potrebne za tumaenje pitanja, i obiljeite vizuelna pomagala podacima datim u zadatku. Procjenite kako bi trebalo da glasi odgovor prije nego to rijeite zadatak. Koja e biti relativna veliina broja? Da li e biti pozitivan ili negativan? Upotrijebite sve informacije date u zadatku U veini sluajeva, svi podaci dati u pitanju bie potrebni za rjeavanje problema.

13. Strategije za polaganje ispita

Paljivo prouite vizuelna pomagala Ako su grafikoni i slike dati u zadatku, prouite ih paljivo. Da li grafikon poinje od (0,0)? Koji su intervali osovina? Da li su neki brojevi preskoeni na osovini? Koje su jedinice mjere? Ne odustajte Kada naiete na tekoe u postavljanju odgovora ili rjeavanju formula, ne odustajte. Zamijenite realne brojeve promjenljivima kako biste vidjeli da li je pitanje tako smislenije. Zamislite situacije iz stvarnog ivota u kojima su te formule ili pojmovi upotrebljeni. Ako su razlomci problem, zamijenite ih zaokruenim brojevima ili decimalama.

377

Za testove viestrukog izbora Neki numeriki zadaci trae od studenata da rijee problem i odaberu odgovor meu vie ponuenih opcija. U tom sluaju, pokrijte odgovore dok ne zavrite zadatak. To e vam pomoi da umanjite pristrasnost u nainu postavljanja problema [osim ako, naravno, ne znate kako da postavite problem]. Procjenite kakav bi trebalo da bude odgovor. Po optem pravilu, eliminiite odgovore koji su previsoki ili preniski, naroito ako morate da pogaate odgovor. Provjerite odgovore Uvijek odredite vrijeme za ponovno prelaenje odgovora. Ponovo proitajte uputstva i svako pitanje. Postarajte se da ste odgovorili na sve dijelove pitanja i da ste upotrebili tane mjerne jedinice. Da li va odgovor ima smisla, s obzirom na informacije date u zadatku? Uporedite procjenjene i izraunate odgovore. Ako imate vremena, ponovo uradite zadatak pomou nekog drugog metoda. Ako vam vrijeme dozvoli, ponovo unesite brojeve u digitron kako biste provjerili tanost. Provjerite sve decimale i znake. Kod nejednaina, pokuajte da zamijenite druge brojeve pored odgovora da vidite da li imaju smisla.

1. Panja i sluanje

Kunitestovisuposebnavrstaispitniheseja,stimtojerazlikautometosekunitestoviradeizvanuionice.Oni imaju druge odlike ispitnih eseja: subjektivni su, ocjenjuju studentsko razumijevanje pojmova, ocjenjuju studentske sposobnosti da tumae i primjene informacije, i ocjenjuju studentske sposobnosti da organizuju informacije. Stoga, pogledajte strategije za ispitne eseje u ovom poglavlju za vie ideja vezanih za kune testove. Sintetiite Predavai obino ocjenjuju kune testove, djelimino, prema studentovoj sposobnosti da sintetie informacije iz raznovrsnih izvora, naroito iz zabiljeki sa predavanja i iz udbenika. Stoga je neophodno ukljuiti informacije iz svih relevantnih izvora, ukljuujui tekstove izvan zadatih, filmove i gostujue predavae, u vae odgovore. Vai odgovori bi trebalo da pokau da ste konsultovali sve ove izvore informacija. Izbegavajte plagiranje

13.2.11. Kuni testovi

13. Strategije za polaganje ispita

Plagiranje, ili upotreba tuih ideja bez navoenja autorovog imena, protiv je pravila svih kola. U mnogim sluajevima, plagiranje je osnov za izbacivanje sa fakulteta. Nemojte direktno prenositi citate iz tampanog izvora bez navoenja potrebnih podataka u kunim testovima. Izbjegavajte pretjeranu upotrebu tuih rijei i ideja. Plagiranje je detaljnije obraeno u poglavlju Pisanje. Korektura Nikada nemojte predati kuni test a da niste obavili korekturu ili dali nekom drugom da ga pregleda. Vie e se oekivati po pitanju organizacije, logikih prelazaka izmeu ideja, gramatike, interpunkcije i pravopisa na kunim testovima u poreenju sa ispitima raenim na asu. Nemojte gubiti poene na ovaj tip greaka. Zamolite kvalifikovanu osobu, poput tutora ili profesora jezika, da pregledaju gramatiku u odgovorima (ne i sadraj). Obavite sami svoj posao Predavai mogu lako da prepoznaju kune testove studenata koji su zajedno radili. U nekim sluajevima, studenti e biti kanjeni zbog slinih odgovora koji ukazuju na zajedniki rad, naroito ako je studentima dato uputstvo da rade samostalno. Osigurajte se; sami napiite svoje odgovore. Neka va test bude jedinstven. Neka se izdvaja od ostalih.

378

Sauvajte kopije Sauvajte kopije svojih odgovora prije nego to ih predate. Tako ete imati dokaz da ste uradili test u sluaju da predava zagubi va rad. Napravite kopiju na disku na kom ste sauvali test. Kada ga predate, uvajte kopiju sve dok ne dobijete konanu ocjenu u sluaju da bude problema sa vaom ocjenom. Ne ekajte posljednji trenutak Kuni testovi nisu obavezno laki od onih raenih na asu samo zato to moete da konsultujete biljeke i tekstove. Zapravo, obino su tei zato to morate da napiete vie, obuhvatite vie detalja i date kritike ocjene. Kuni testovi zahtjevaju da im se posveti znaajno vrijeme. Zaponite test dovoljno rano da imate dovoljno vremena da uradite prvu verziju, pregledate je, uradite konanu verziju i odtampajte je. Ne ekajte posljednji trenutak za tampanje. Neizbjeno, tada e tampai biti zauzeti ili pokvareni. Ako tampai ne rade a rok za predaju je stigao, pitajte predavaa da li moete da predate kopiju na disku a donesete odtampanu verziju to je prije mogue. Ili, predava moe prihvatiti elektronskom potom poslanu kopiju dok se tampai ne poprave.

1. Panja i sluanje

13.2.12. Ispiti s dozvoljenim korienjem knjige

Poput kunih testova, ispiti s dozvoljenim korienjem knjige mogu biti tei od onih bez knjige zato to predava obino ima vea oekivanja u pogledu kvaliteta i kvantiteta informacija koje e studenti napisati. Stoga, nemojte olako shvatati ispite koji se polau uz knjigu. Pripremite se za njih podjednako ozbiljno kao to biste se spremili i za ispite bez knjige. Priprema Lo uspjeh na ispitima s knjigom moe biti uzrokovan nedostatkom vremena, jer studenti gube vrijeme traei podatke u knjizi. Kako biste to izbjegli, pripremite se temeljno prije ispita. Postarajte se da znate gdje se sve nalazi u knjizi. Oznaite vane strane spajalicama. Ili jo bolje, koristite naljepnice da ukratko opiete i oznaite vane odjeljke teksta. Upoznajte se s upotrebom indeksa za traenje specifinih tema. Zaljepite rezimee na knjigu. Brzo prolazite kroz test Ako ne moete da pronaete odgovor nakon nekoliko minuta traenja po knjizi, oznaite to pitanje i idite dalje. Vratite se na pitanje ako budete imali vremena, nakon to zavrite druga pitanja. Podsjetite se da radite brzo, bez pretjeranog troenja vremena na traenje po knjizi. Izbegavajte plagiranje Plagiranje, ili upotreba tuih ideja bez navoenja autorovog imena, protiv je pravila svih kola. U mnogim sluajevima, plagiranje je osnov za izbacivanje iz kole. Nemojte direktno prenositi citate iz tampanog izvora bez navoenja potrebnih podataka u testovima s dozvoljenim korienjem knjige. Parafrazirajte informacije i navedite broj strane sa koje ste preuzeli materijal Plagiranje je detaljnije obraeno u poglavlju Pisanje .

13. Strategije za polaganje ispita

13.2.16. Testovi prepoznavanja i objanjavanja

Testovi prepoznavanja i objanjavanja su donekle subjektivna pitanja koja trae od studenata da napiu nekoliko reenica u kojima e rezimirati vanije aspekte teme. Rijei za prepoznavanje mogu biti linosti, mjesta, predmeti ili pojmovi.

379

Koristite opisne rijei Kako biste prenijeli dodatno znaenje pomou samo nekoliko rijei, koristite opisne rijei da opiete temu. Na primjer, umjesto da kaete da je Patton bio general, napiite da je Patton bio zloglasan general. S druge strane, ako niste sigurni u vezi s posebnim odlikama neke teme, koristite uoptene rijei da je opiete. Na primjer, ako ne moete da se sjetite da je nadvojvoda Franc Ferdinand bio nasljednik na presto Austrije, recite da je bio nacionalni predvodnik u istonoj Evropi. Dajte vremenske i prostorne detalje Kad god je to mogue, navedite vremenske i prostorne odlike teme. Ako se ne moete sjetiti tanih datuma ili mjesta, koristite opte termine. Na primjer, ako ste zaboravili da je Darwinovo Porijeklo vrsta objavljeno 1859, napiite da je knjiga objavljena sredinom devetnaestog vijeka. Ako ne moete da se sjetite tane zemlje (Kamboda) u kojoj se uzdiglo carstvo Kmera, napiite da se to desilo u jugoistonoj Aziji. Objasnite znaaj to je preciznije mogue, dajte barem jedan razlog zato je dotina tema vana. Moete da korisitite opte odredbe ako niste sigurni za taan znaaj. U tom sluaju, dodajte specifian datum ili statistiku kako bi se odgovor inio detaljnijim.

1. Panja i sluanje

13.2.17. Usmeni ispiti

Postoji nekoliko varijanti usmenih ispita. U jednom sluaju, tema ispita se daje studentima unaprijed, to omoguuje neto pripreme izvan uionice. U drugom sluaju, samo e biti naznaen opti opseg ispita. Usmeni ispiti procjenjuju studentovo poznavanje teme, njegovu sposobnost da organizuje informacije i njegove govornike vjetine. Usmeni ispiti se sprovode na sljedei nain. Studentu se dodjeljuje tema o kojoj treba da govori. Daje mu se odreeno vrijeme da pripremi odgovor, zapie biljeke ili napravi koncept informacija koje e obuhvatiti. Nakon tog vremena, odgovor se predstavlja usmeno. Pripremite se

13. Strategije za polaganje ispita

Upoznajte se s glavnim idejama koje bi mogle biti obuhvaene ispitom. Koje su bile glavne ideje i pojmovi predstavljeni na predavanju? A u knjizi? Kako biste o njima govorili? Pokuajte da predvidite kakva bi mogla biti ispitna pitanja i razvijte koncept ili rezime kljunih taaka i propratnih detalja kojima ete odgovoriti na svako od pitanja. Paljivo sasluajte pitanja Ako je dozvoljeno, hvatajte biljeke dok vam se daje pitanje. Obratite posebnu panju na kljune rijei, direkcione rijei i viestruke dijelove pitanja. Preformuliite pitanje tako da odgovara onome to znate o temi. Zatraite pojanjenje ako ne razumijete pitanje. Zastanite na nekoliko trenutaka da presaberete misli. Usredsredite se na temu Umjesto da kaete pomalo o nekoliko stvari, pokuajte da suzite temu i detaljno je razmotrite uz mnogo statistike, datuma ili primjera. Kada suavate temu, uzmite u obzir kljune take sa predavanja i/ili naslove odjeljaka u udbeniku. Razmiljajte kroz broj tri Pokuajte da obuhvatite tri kljune poente o temi, i potkrijepite svaku od njih sa tri specifina detalja.

380

Povedite rauna o izgledu Va izgled moe u velikoj mjeri da utie na predavaev utisak. Obucite prikladnu odjeu, kao to je suknja ili pantalone. Kada ste u nedoumici ta da obuete, nemojte se obui previe sveano. Opeglajte odjeu i budite uredni. Koristite pokrete tijela koji ukazuju na samopouzdanje: odravajte kontakt oima, budite mirni ali ne ukoeni i govorite ujednaenim glasom. Koristite prikladan jezik Pronaite zlatnu sredinu u jeziku koji koristite u odgovoru. Upotreba sloenih rijei koje su pogreno upotrebljene ili izgovorene nee ni na koga ostaviti sjajan utisak. Izbegavajte da se s visine obraate publici takoe. Umjesto toga, pokuajte da koristite jezik koji odaje entuzijazam za temu. Ako ne znate odgovor Ako ne znate odgovor na pitanje, priznajte da je tako i objasnite zato. Moda pitanje nije obuhvaeno materijalom koji je trebalo prijei za ispit. Ili moda ne moete da odgovorite na to konkretno pitanje ali moete da razgovarate o srodnoj temi. Pokuajte da ne paniite. Umjesto toga, dajte iskaz kao to je To je zanimljivo pitanje. Ne sjeam se da je ta tema obraena na predavanju, ali ini se da je povezana sa drugim pitanjem o kojem je govoreno na asu. ... Izaite kako treba Nakon to ste odgovorili na pitanje, saekajte da vam predava da dozvolu da se udaljite. Ne zaboravite da sakupite svoje zabiljeke i zahvalite se. Vjebajte Radite samostalno ili sa drugim studentom vjebajui usmeno odgovaranje na ispitna pitanja. Smislite sopstvena pitanja, ili pogledajte pitanja za obnavljanje u udbeniku ili radnoj svesci. Vjebajte ispred ogledala ili video-kamere kako biste dobili povratne informacije o svom stilu prezentovanja. Zabiljeite odgovore na audio-kasete da biste dobili povratne informacije o sadraju i organizaciji odgovora. Dajte sebi isti vremenski rok koji ete imati na asu.

1. Panja i sluanje

13.2.18. Nakon ispita

Proces uenja se ne zavrava kada predate ispit i izaete iz uionice. Niti se zavraava nakon to je test ocjenjen i vraen vam. Efektivno uenje zahtjeva nadgledanje nakon testa. Evaluirajte svoju uspjenost i vjetine polaganja ispita koristei sljedee strategije. Uporedite svoju pripremu i svoj rezultat Koje strategije za ispitnu pripremu su koriene? Kada ste poeli da uite? Koliko sati ste uili i da li ste to vrijeme efikasno iskoristili? Da li su vas spoljne situacije ometale ili doprinosile ispitnoj anksioznosti? Da li ste dobili ocjenu koju ste oekivali? Zato jeste ili zato niste? Razgovarajte s predavaem Rijeite sva pitanja kratko nakon to je test vraen. Ako odgovori nisu pregledani na asu, pitajte za tane odgovore na pitanja koja ste pogrijeili tokom ili poslije asa. Traite objanjenje ocjena nakon asa ili, jo bolje, tokom predavaevih konsultacija. Pitajte za dobre i loe elemente vaeg rada. Pitajte predavaa da vam kae svoje kriterijume za ocjenjivanje.

13. Strategije za polaganje ispita

381

Sauvajte sve materijale Sauvajte sve testove i materijale za uenje sve dok ne dobijete konanu ocjenu iz predmeta, u sluaju da bude nesporazuma ili greaka.

1. Panja i sluanje

Evaluirajte odgovore Kod objektivnih pitanja, paljivo ispitajte taan odgovor i svoj odgovor. Utvrdite zato ste odabrali ba taj odgovor, zato je taj odgovor netaan i zato niste odabrali taan odgovor. Potraite emu u svojim grekama, potom razvijte plan da to popravite za budue ispite (Chickering i Scholssberg, 1995). Evaluirajte rezultat sa ispita Kao to je ukazano u odjeljku Uvodne informacije ovog poglavlja, rezultati se ocjenjuju na jedan od dva naina: norme i eksplicitni kriterijumi. Trebalo bi da evaluirate svoje radove s obzirom na nain na koji su ocjenjeni. Ako je va rezultat zasnovan na normativnom pristupu, imaete predstavu o tome kakav je va uspjeh u odnosu na ostale studente u odjeljenju. Ako je va rezultat zasnovan na eksplicitnim kriterijumima, moete izmjeriti koliko ste dobro znali materijal obraen na testu. U tom sluaju, budite sigurni da razumijete kriterijume koje je ocjenjiva koristio. Ako niste sigurni, pitajte predavaa (Chickering i Schlossberg, 1995). Evaluacija u odnosu na sebe Najvanija mjera uspjenosti na ispitu je lino znanje koje je student stekao. Prema Chickeringu i Schlossbergu (1995, str. 184-185), najvanije je ono to ste postigli u pogledu znanja ili kompetencija a u odnosu na ono gdje ste poeli. Ako ste poeli bez ikakvog znanja, mogli ste da napravite veliki napredak a da ipak ne postignete ba veliki uspjeh na ispitu. ... Za vas su najvaniji vae steeno znanje i vai standardi, a ne profesorovi, ne onog ko je sastavio test. Stoga bi to trebalo da bude osnova za vae konano tumaenje. Ako padnete ta da radite ako padnete na ispitu? Pokuajte da evaluirate ono to ste uradili to je mogue nepristrasnije. Da li su ispunjena vaa oekivanja u vezi s ispitom ili ne? Da li su vai postupci tokom pripreme za ispit odgovarali tipu ispita? Da li vam je priprema bila adekvatna? Zato jeste ili zato nije? Da li ste razumjeli uputstva na ispitu? Da li ste razumjeli ta se trai u pitanjima? Zato jeste ili zato niste?

13. Strategije za polaganje ispita

Zapamtite da procjenite pripremu u smislu onoga to je uraeno, a ne koliko sati je provedeno u uenju. esto je korisno razgovarati sa nekim kada loe proete na ispitu. Potraite podrku prijatelja, cimera, lana porodice ili savetnika i razgovarajte o svojim brigama. Predava moe imati prijedloge kako da poboljate svoj rezultat na sljedeem testu.

382

1. Panja i sluanje

14. Pisanje / teorija pismenosti

383

1. Panja i sluanje

384

14.1. Uvodne informacije o pisanju

Pisanje je uobiajen zahtjev na poslu i akademskim programima nakon srednje kole. Za uspjeh na fakultetu i radnom mjestu, od kljune je vanosti razviti odgovarajue vjetine pisanja i nauiti saoptavati pisane ideje jasno i ubedljivo. Pisanje je vjetina koja se znatno poboljava sa vjebom i iskustvom. Pisani zadaci na studijama ili na poslu dolaze u raznovrsnim oblicima. Nekoliko dihotomija pisanih zadataka moe se utvrditi, ukljuujui kreativno pisanje nasuprot istraivakim radovima. Tipovi pisanih zadataka koji se sreu u akademskom ivotu su istraivaki radovi, knjievni pregledi, kritike likovnih i dramskih umjetnosti, kreativno pisanje, kuni zadaci, testovi u obliku eseja, prijave za stipendije, prijave projekata, teze i disertacije. Pisani zadaci za zaposlene obuhvataju prijave za posao, prijedloge istraivanja, izvjetaje o napretku, istraivake izvjetaje, prezentacije za muterije, korespondencija sa muterijama i drugim saradnicima i proglase za tampu. Svrhe strategija pisanja Strategije pisanja namjenjene su poboljanju izvoenja svih tipova pisanih zadataka. Razliite strategije usmjerene su na razliite aspekte procesa pisanja: odabir teme, pronalaenje referenci, ureenje ideja, upotreba propratnih dokaza, pisanje kratkih pregleda, pisanje i pregledanje prve verzije, citiranje referenci i razvijanje vizuelnih pomagala. Jo jedna svrha strategija pisanja jeste da pomognu studentima i zaposlenima da izbegnu plagiranje, to je ozbiljan prekraj u veini akademskih institucija i kompanija. Prednosti strategija pisanja Jedna od prednosti strategija pisanja razmotrena u ovom poglavlju je njihova fleksibilnost i primjenljivost. One se mogu koristiti za obavljanje irokog spektra pisanih zadataka u koli ili na poslu. Budui da strategije pisanja jasno opisuju plan delovanja za obavljanje pisanog zadatka i pruaju specifine pristupe za svaku fazu u tom procesu, one imaju dodatnu prednost redukovanja stresa, zabrinutosti i nejasnoa u vezi sa pisanim zadacima. Konano, strategije pisanja su korisne jer, smanjivanjem stresa i nedoumica vezanih za pisane zadatke, pokreu tenju ka stvaranju.

1. Panja i sluanje

14.2. Specifine strategije pisanja

Vano je napomenuti da su ovde prikazane strategije grubo skicirane, jer postoji veoma mnogo materijala koji se odnosi na strategije pisanja, pa se itaocu preporuuje da konsultuje stilske vodie i priprunike za pisanje kako bi dobio detaljnije informacije o sledeim temama. STRATEGIJE PISANJA Pisanje na asu: plan djelovanja Pisanje van asa: plan djelovanja Odabir teme Istraivanje Zapisivanje biljeaka iz referenci Organizovanje ideja pomou mapiranja Razvijanje kratkog opteg pregleda Pisanje prve verzije Pristupi i strategije pisanja Struktura i organizacija Stilski vodii i prirunici za pisanje Uobiajene stilske smjernice Fusnote, zavrne napomene i bibliografija

14. Pisanje / teorija pismenosti

385

1. Panja i sluanje

Navoenje izvora, citiranje, parafraziranje i rezimiranje Plagiranje Vizuelna pomagala Problemi u pisanju i strategije Programi za obradu teksta i tampanje Pisanje argument paper Pisanje Compare-Contrast Paper: nizanje i cijepanje na komade Novinarski model za nastavu pisanja Rijenik sinonima Vodi za jasno pisanje: reenice u kojima se iznosi teza i tema, kohezivna sredstva, prelasci ODBRANA: jedna strategija pisanja Samoregulisana strategija pisanja Svijest o interpunkciji Opisne tehnike Sortiranje i organizovanje materijala Strategije za tutorsko poduavanje pisanju Strategija pisanja paragrafa Strategija kljuaonice Metode razvijanja paragrafa Provjeravanje paragrafa

14.2.1. Strategije pisanja

14.2.1.1. Pisanje na asu: plan djelovanja
Pismeni zadaci koji se rade na asu obuhvataju ispitne eseje, ispite koji se polau uz korienje knjige, sastave i kritike. Temu zadatka obino daje predava, iako se ponekad studentima dozvoljava da sami odrede teme. Za pisane zadatke na asu, vano je pitati predavaa unaprijed koja pomo je dozvoljena kao i koja su pravila zadatka. Na primjer, da li greke u pravopisu i gramatici umanjuju ocjenu? Da li moe da se koristi rjenik? Da li moe da se koristi raunar ili program za obradu teksta? Kako se zadatak ocjenjuje po sadraju, organizaciji, originalnosti ili nekoj kombinaciji kriterijuma? Prijedlozi za obavljanje pismenih zadataka na asu dati su nie. Vidite odjeljak o esejima u poglavlju Polaganje testova za vie detalja. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Paljivo proitajte uputstva. Pregledajte na brzinu pitanje/pitanja ili temu/teme. Raspodjelite dodjeljeno vrijeme izmeu pitanja ili tema. Start with the ones you know best. Paljivo ponovo proitajte pitanje/-a ili temu/teme. Odaberite naslov odgovora na pitanje. Izradite kratak pregled/koncept odgovora, logiki organizujui kljune take i propratne detalje. Ispiite metodino odgovor. Drugim rijeima, postarajte se da imate uvod, razradu od jednog ili vie pasusa i zakljuak. Svaki pasus razrade trebalo bi da sadri jednu kljunu taku. Pokuajte da napiete bar tri reenice po pasusu. Koristite obilno primjere. 8. Provjerite odgovore nakon to se uradili cio zadatak.

14. Pisanje / teorija pismenosti

386

14.2.1.2. Pisanje van asa: plan djelovanja

Pisani zadaci izvan asa obuhvataju istraivake radove, prikaze knjiga, testove koji se rade kod kue, kritike knjievnih dela, kritike umjetnikih djela i kritike muzikih djela. Poput zadataka na asu, vano je razgovarati unaprijed sa predavaem o pravilima i smjernicama za obavljanje zadatka. Pojedinac bi trebalo da u potpunosti razumije maksimalni ili minimalni broj strana, stilske zahtjeve, kako treba navesti reference, da li odreeni broj referenci mora biti kosultovan, da li se moe pisati rukom ili se mora otkucati, da li treba predati disketu ili tampanu kopiju (ili oboje), i datum i vrijeme za predaju. Sjetite se da zadrite kopiju uraenog zadatka. Plan djelovanja za obavljanje zadataka van asa unekoliko se razlikuje od plana za zadatke na asu. Plan je ovde rezimiran a svaki korak je potpunije opisan u drugim odeljcima ovog poglavlja. Kada koristite ovaj plan, razmiljajte o pisanju kao procesu iz tri faze: djelimino pisanje ili planiranje, pisanje i pregledanje i ureivanje. Klju lei u pristupanju pisanju u koracima. Iako su ovde prikazani kao linearni niz dogaaja, u stvarnom ivotu ovi koraci mogu biti kruniji i mogu biti ilustrovani kao grafikon. Vano je razviti raspored za obavljanje zadatka na vrijeme i drati ga se. Vidjeti upravljanje vremenom. Faza pretpisanja ili planiranja 1. Odaberite temu, ukoliko nije zadata. o Budite to je mogue odreeniji i ograniite temu onoliko strogo koliko vam vae trenutno znanje dozvoljava (Garrison, 1981, str. 55). o Razmislite o svrsi rada. o Procjenite publiku u smislu interesovanja i porijekla italaca. o Razvijte tezu ili centralnu svrhu. 2. Obavite istraivanje kako biste pronali informacije. o Kao osnovno pravilo, treba da pronaete barem tri izvora za kratak rad i vie za dui rad. Ovaj broj moe varirati u zavisnost od predavaevih zahtjeva. o Izvori informacija obuhvataju katalog kartica, indekse odlomaka i periodinih izdanja, enciklopedije i enciklopedijske indekse, asopise, intervjue i direktno posmatranje. Ako vaa biblioteka nema neku referencu, pokuajte da je pronaete preko meubiblioteke pozajmice. Potraite pomo bibliotekara ako je potrebno. o Dodatne prijedloge nudi Garrison (1981). Ovla pregledajte svoje izvore i zapiite kratke biljeke; izbjegavajte pisanje detaljnih biljeaka jer to moe dovesti do plagiranja. Ako vas istraivanje odvede u novim pravcima, razmotrite da prebacite fokus rada ili da izvuete razliite zakljuke. Razmotrite kako sukobljena miljenja strunjaka utiu na vae zakljuke. Budite spremni da uoite efikasne propratne materijale kao to su primjeri ili statistike. Kao osnovno pravilo, sakupite dvaput vie materijala nego to mislite da e vam biti potrebno. 3. Organizujte informacije pisanje koncepta ili mapiranjem. o Dok prvi put prelazite materijal, odluite da li je on prikladan za uvod, razradu ili zakljuak. o Zatim sortirajte materijal za razradu i organizujte ga prema glavnim takama koje treba iznijeti. o Proces organizovanja se potpomae strategijama koncepta ili mapiranja. Faza pisanja 4. Napiite prvu verziju. o Garrison (1981) predlae da studenti ponu proces pisanja tako to e sastaviti oko

1. Panja i sluanje

14. Pisanje / teorija pismenosti

387

est kratkih smjernica. To su samo poetne verzije, ali e vam pomoi da utvrdite pravac i ureenje svojih biljeaka.

1. Panja i sluanje

o Piite po jedan odjeljak ili pasus, poevi od najpoznatijeg ili najzanimljivijeg materijala. o Ne brinite o redu odjeljaka ili pasusa u ovoj fazi; red se lako moe izmjeniti kasnije. o Razmotrite est glavni pitanja pri pripremi prve verzije: ko, ta, gdje, kada, zato i kako. o Moe biti neophodno napisati i pregledati nekoliko verzija prije nego to dobijete zadovoljavaju rezultat. Faza pregledanja i ureivanja 5. Obavite konceptulano pregledanje i ureivanje. o Ideje iznijete u gruboj verziji kritiki se ocjenjuju tokom konceptualnih pregledanja. o Da li su kljune take u skladu sa iznijetom ili nagovetenom tezom? o Da li su argumenti konzistentni? o Da li su propratni detalji relevatni za kljunu ideju koju podravaju? 6. Obavite organizaciono pregledanje i ureivanje. o Provjerite organizacionu jasnost i dosljednost prve verzije. o Informacije bi trebalo da budu prikazane u logikom slijedu. To obuhvata red glavnih ideja u razradi i propratnih detalja u okviru svake ideje. o Pasusi ili odjeljci bi trebalo da budu spojeni veznim elementima ili drugim kohezivnim sredstvima. 7. Obavite reenino i stilsko ureivanje. o Obavite korekturu verzije kako biste ispitali izbor rijei i ispravili pravopisne greke. o Ostalo to treba provjeriti ukljuuje velika slova, interpunkciju, slaganje subjekta i predikata. 8. Napravite zavrne ispravke, otkucajte i odtampajte konanu verziju. o Sljedei rukopisne smjernice koje je dao predava, otkucajte konanu verziju.

14. Pisanje / teorija pismenosti

o Dodajte naslovnu stranu, bibliografiju i sadraj (ako je potreban). o Odtampajte konanu verziju na tampau podeenom za najbolji kvalitet tampe. 9. Napravite kopiju zavrenog zadatka, da li na disketi/disku ili na papiru. o Uvijek sauvajte kopiju rada u sluaju da se original izgubi ili zaturi. o Nakon to vam predava vrati ocjenjeni rad, uvajte ga dok ne dobijete zavrnu ocjenu iz tog predmeta.

14.2.1.3. Odabir teme

Za zadatke kao to su istraivaki radovi i sastavi, studentima se esto dozvoljava da odaberu temu o kojoj e pisati. To manje vai za ispite koji se rade kod kue i druge pisane zadatke. Sljedee smjernice bi trebalo da pomognu studentima da odaberu odgovarajue teme. Rano otponite proces. o Ponite da razmiljate o moguoj temi ubrzo nakon to je zadatak objavljen. o Odlaganje procesa odabira teme troi dragoceno vrijeme i podstie odugovlaenje. o Nemanje ideje za temu nije validno opravdanje za neaktivnost.

388

Gdje potraiti ideje za temu. o Postoji nekoliko mjesta gdje studenti mogu pronai ideje za temu. Jedan od najboljih izvora je predava; budui da radi u tom polju, trebalo bi da moe da ponudi dobre prijedloge. o Jo jednom mjesto za potragu za idejama je udbenik ili drugi zadati tekstovi. o Razgovarajte sa drugim studentima u grupi. o Pogledajte profesionalne asopise ili popularne magazine koji se bave temom predmeta.

1. Panja i sluanje

Odaberite zanimljivu temu. o Odabrana tema bi trebalo da bude zanimljiva studentu. U suprotnom, bie teko motivisati se za rad na zadatku. o Ovo je naroito vano za studente liberal arts programa u kojima su obavezni predmeti esto izvan naeg interesovanja. o Odaberite temu vezanu za va glavni predmet, uvjerenja ili prola iskustva.

Odaberite prikladan cilj. o Ne odabirajte temu koja je suvie iroka ili suvie uska. o Ako je tema iznesena suvie opto, bie teko zavriti zadatak na vrijeme. o Ako je tema suvie posebna, moemo imati tekoa u nalaenju dovoljno referenci. o Dobra smjernica je uzeti u obzir broj strana koje treba napisati. Ako zadatak treba da bude dugaak pet do deset strana, odaberite prilino usku temu. Ako je zadatak dui od deset strana, postavite optiju temu.

Razjasnite temu sa predavaem. o Postarajte se da opiite svoje ideje predavau kako bi ih odobrio. o Ponekad je korisno imati nekoliko alternativa na umu prije razgovora sa predavaem. o Razjasnite bilo koja pitanja ili probleme prije zapoinjanja istraivake faze projekta. Malo toga vas moe isfrustrirati vie od injenice da morate da promjenite temu nakon to se obavili dio ili sve istraivanje. o Predava moe predloiti referene koje treba koristiti.

14. Pisanje / teorija pismenosti

14.2.1.4. Istraivanje
Faza istraivanja obuhvata pronalaenje informacija vezanih za temu rada ili eseja. Mada se na rije istraivanje obino javljaju slike biblioteke, postoje drugi izvori informacija koje bi studenti trebalo da potrae. Biblioteka Biblioteke su dragocjeni izvori tampanih referenci kao to su knjige, asopisi, enciklopedije, vladini dokumenti, mape, novine i magazini. Mjesto na kom treba traiti reference u biblioteci je katalog kartica, koji je zbirka bibliografskih podataka za sve biblioteke odrednice. Katalozi u veini dananjih kola su kompjuterizovani, ali neki su jo uvek u tampanom obliku. Koristite kljune rijei teme da istraite u dijelu kataloga posveenom tom predmetu. Kompjuterizovani servisi za pretragu, koji su dostupni u mnogim bibliotekama, drugi su metod. Kljune rijei teme se unose u on-line pretraivake programe. Raunar skenira svoju bazu podataka referenci i prikazuje izvore koji se bave tom temom. Neki programi su napravljeni tako da pretrauju samo periodina izdanja (magazine, asopise, novine), dok drugi pretrauju knjige i rukopise. Trea strategija je pretraiti police biblioteke. Pronaite korisnu referencu i zatim pregledajte knjige u toj oblasti za dodatne izvore.

389

1. Panja i sluanje

Zbirke odlomaka iz noviskih lanaka izdaju se za veinu disciplina. Odlomci mogu biti ureeni azbuno (obino po autorovom prezimenu) ili tematski. Primjeri zbirki odlomaka su Social Science Citation Index, Chemical Abstracts, and Psychology Abstracts. Odlomci sadrani u ovim knjigama opisuju lanke i pruaju uvid u njihovu relevantnost za odabranu temu. Ako biblioteka ne posjeduje reference koje se nalaze u zbirkma odlomaka ili kompjuterizovanim pretragama, porazgovarajte sa zaposlenima da vidite da li se reference mogu dobiti putem meubiblioteke pozajmice. Bibliografije Bibliografije su odlina mjesta za potragu za referencama. U udbeniku ili drugim zadatim tekstovima za predmet, pogledajte spisak preporuene literature na kraju svakog poglavlja, reference navedene na kraju poglavlja ili lanka, ili bibliografiju na kraju knjige. Slino tome, provjerite reference navedene u knjigama i drugim izvorima koje ste ve pronali u biblioteci. Intervju i korespondencija Strunjake i druge iskusne osobe moete konsultovati za informacije vezane za vau temu istraivanja. Intervjui se mogu voditi uivo, telefonom ili preko raunarske mree. Pisana korespondencija due traje ali je korisna kada je ljude teko kontaktirati ili kada su van zemlje; takoe prua trajan zapis intervjua. Kada se obraate nekome, uvjek se predstavite i objasnite svrhu pisma ili poziva. Kada razgovarate preko telefona, pitajte da li je osoba u prilici da razgovara u tom trenutku. Pripremite pitanja unaprijed. Ponovite ih kako biste osigurali da ih stalno postavite. Najbolje je pisati biljeke tokom intervjua, prije nego nakon njega. Ne snimajte intervjue bez prethodne dozvole. Raunarske mree Informacijama o raznovrsnim temama smjetene u mreama kao to je World Wide Web moe se pristupiti preko alatki za umreavanje kao to je Mosaic, Gopher i drugi. Fakulteti i univerziteti obino imaju veze ka tim aplikacijama, ili se pojedinci mogu pretplatiti na mrene servise. Neke mree ureuju informacije hijerarhijski, od optih tema ka posebnijim unosima. Zbirke dokumenata vezanih za odreene teme (na primjer, socilogija, ekologija, muzika) mogu biti ureene kao newsgroups Pretraivai poput Yahoo i Infoseek omoguuju korisniku da ukuca kljune rijei kako bi pronaao relevantne informacije. Pretraiva zatim pretrauje svoju bazu podataka i izlistava sve strane koje sadre te kljune rijei. Korisnik zatim istrauje te linkove.

14. Pisanje / teorija pismenosti

Ako se zna mrena adresa informacija, moe su ukucati kako bi se pristupilo podacima. WWW mrena adresa za informacije o NASA, na primjer, glasi http://www.gsfc.nasa.gov/NASA_homepage.html. Ankete i upitnici Ankete i upitnici se koriste za prikupljanje originalnih podataka koji e biti ukljueni u pisani zadatak. Ankete i upitnici su zbirke pitanja vezanih za neku temu. Na primjer, moete koristiti upitnik da pitate ljude za miljenje o nekom kontroverznom pitanju ili izmjeriti njihovo znanje o nekoj temi. Anketna pitanja mogu biti otvorena, tako da omogue ljudima da sastave sopstvene odgovore, ili mogu biti ograniena, kada ljudi treba da odaberu sa spiska odgovora. Jedna od prednosti anketa i upitnika je njihova fleksibilnost. Pitanja mogu biti osmiljena tako da se odnose na speciifne ideje u istraivakom radu. Pored toga, ankete i upitnici mogu biti podijeljeni raznovrsnim osobama.

14.2.1.5. Pisanje biljeaka iz referenci

Pisci obino zapisuju biljeke iz referenci korienih za rad ili esej. Biljeke pruaju trajan zapis informacija korienih za pisanje rada. Biljeke se organizuju kasnije u okviru koncepta za rad i samog rada. Biljeke se zapisuju obino na papir ili kartice runo. Raunari se ne koriste esto u ovoj fazi pisanja rada, mada e upotreba laptopa moda postati uobiajenija u budunosti. Diktafon se moe koristiti za snimanje biljeaka na audio-kasete; to je korisna strategija za studente sa problemima u pisanju.

390

 Dvije strategije kartice i isjeene trake korisne su za pisanje biljeaka i njihovo potonje organizovanje u koncept ili grubu prvu verziju. One su opisane u odjeljku Pisanje biljeaka za istraivake radove u poglavlju Voenje biljeaka. Kada vadite biljeke iz referenci, ne zaboravite da pribiljeite bibliografske informacije za svaki zvor budui da one moraju biti unijete u fusnote, zavrne napomene i/ili bibliografiju rada. Pogledajte odjeljak fusnote u ovom poglavlju za vie informacija. Pri zapisivanju citata, statistika i drugih vanih informacija, pazite da zabiljeite stranu/strane u referenci na kojoj se dotini materijal nalazi. Te informacije moraju biti ukljuene u zavrni izvjetaj.

1. Panja i sluanje

14.2.1.6. Organizovanje ideja pomou mapiranja

Nakon pronalaenja, itanja i vaenja biljeaka iz referenci, informacije moraju biti ureene u logiki format. Mapiranje obuhvata praviljenje vizuelnog zapisa informacija pomou kljunih rijei i izraza, ideja, detalja i injenica. Mape pokazuju kako su ideje povezane i u kom su odnosu. Tri strategije mapiranja za organizovanje ideja su grupisanje, hijerarhije i izlistavanje. etvrti pristup, pravljenja koncepta, pokriven je zasebno u ovom poglavlju. Druge strategije mapiranja opisane su u poglavlju o organizaciji. Grupisanje Grupisanje otkriva odnose izmeu ideja tako to dijeli temu na poddijelove. Zapiite temu (skraenu u jednu rije ili kratak izraz) u sreditu stranice i nacrtajte krug oko nje. Zapiite glavne ideje ili podideje (opet u jednoj rijei ili kratkom izrazu) oko teme; zaokruite glavnu ideju i poveite je sa rjeju centralne teme. Oko svake glavne ideje ili podideje, grupiite specifine detalje, injenice i primjere za njih vezane. Kada doe vrijeme da se napie prva verzija rada, svaka od glavnih ideja ili podideja e sainiti jedan odjeljak ili jedan pasus razrade rada. Svaki odjeljak ili pasus e sadrati specifine detalje vezane za svaku glavnu ideju ili podideju na mapi grupisanja. Hijerarhije Hijerarhije omoguuju piscu da uredi informacije od optih (inkluzivnih) do posebnih (ekskluzivnih). Zapiite temu na vrhu strane. Glavne ideje ili podideje teme se navode ispod nje, dok linije povezuju svaku podideju sa temom. Specifini detalji, primjeri, statistike i injenice vezane za svaku podtemu ispisuju se ispod i povezuju sa podtemom. Kada doe vrijeme da se napie prva verzija, svaka podtema i njeni propratni detalji e biti ureeni u po jedan pasus ili odeljak rada. Izlistavanje Izlistivanje omoguava nam da brzo uredimo ideje za rad. Prisjetite se informacija koje ve znate o temi i izlistajte ih. Zatim prouite rupe u informacijama, koje dodatne informacije su potrebne da bi se tema u potpunosti ispitala? Navedite te oblasti potrebnog istraivanja. Koristei ovaj spisak, postavite asterisk (*) pored elemenata koji najvie obeavaju ili su najbitniji na listi. Obiljeleite brojevima i rasporedite po vanosti glavne elemente. Koristei razliitu boju za svaku glavnu ideju, obiljeleite sve elemente na spisku koji su vezani za glavne ideje. Precrtajte elemente koji ne obeavaju ili nisu u vezi sa glavnim idejama. Po potrebi, dodajte nove elemente na spisak i grupiite ih sa odgovarajuim glavnim idejama. Kada doe vrijeme da se napie prva verzija, svaki skup informacija obojenih odgovarajuom bojom bie ureen u po jedan pasus ili odeljak rada.

14. Pisanje / teorija pismenosti

14.2.1.7. Razvijanje koncepta

Pisanje koncepta je jedan od naina da se organizuju ideje za rad. Koncepti prave razliku izmeu glavnih taaka i detalja za rad i odreuju kako e informacije biti ureene u radu. Pristupi grupisanju i organizovanju biljeaka iz referenci u glavne teme objanjeni su u Voenje biljeaka u odjeljku Voenje biljeaka za istraivake radove. Procedura pravljenja koncepta opisana je detaljnije u Format kratkog pregleda/koncepta u

391

1. Panja i sluanje

poglavju Voenje biljeaka. U sutini, informacije vezane za svaku glavnu temu ureene su od najoptijih do najspecifinijih. Razliite ideje se smjetaju u razliite redove koncepta. Propratne ideje se obino uvlae desno ispod glavne ideje koju opisuju. Simboli poput rimskih brojeva, slova i brojeva mogu se koristiti da se napravi razlika izmeu elemenata u konceptu. Primjeri koncepta i smjernice za razvoj koncepta dati su nie. Generiki koncept GLAVNA TEMA o Podtema 1. detalj 2. detalj 3. detalj o Podtema 1. detalj 2. detalj Koncept prilagoen sadraju UVOD ODLIKE GRADOVA o Velika gustina stanovnitva 1. barem 100/km2 o Specijalizacija prema zanimanjima o Drutvena diferencijacija PRVI GRADOVI o Jerihon, Izrael o Catal Huyuk, Turska PREDNOSTI IVOTA U GRADOVIMA o Sigurnost 1. zidovi Jerihona 2. anevi oko srednjevekovnih gradova o Pristup robi i uslugama o Raspoloivost osoba suprotnog pola koje nisu u krvnom srodstvu ZAKLJUAK Smjernice za pisanje koncepta 1. Odredite glavne take o Paljivo ispitajte biljeke iz referenci i odredite glavne ideje ili glavne teme. o Glavne ideje e sainiti kostur koncepta. 2. Odredite propratne detalje o Svaka glavna ideja i biti predmet jednog pasusa (ili vie) u gruboj verziji. o Odredite koje injenice, statistike, stavovi, citati i objanjenja podravaju svaku glavnu ideju. o Uredite ih ispod odgovarajuih glavnih ideja u konceptu. o Sakupljanje propratni detalja za neku temu iz vie od jednog izvora obino ostavlja utisak na predavae. o Svaki propratni detalj e biti jedna reenica (ili nekoliko njih) u gruboj verziji.

14. Pisanje / teorija pismenosti

392

3. Budite kratki o Informacije u konceptu reenicama. bi trebalo da budu napisane u kratkim i nepotpunim

o Usredsredite se na kljune rijei i kljune ideje. o Provedite vie vremena logiki organizujui ideje nego ispisujui pune reenice. 4. Logiki uredite ideje o Organizujte informacije logiki, koristei jedan od sljedeih pristupa: hronoloki, po redosljedu, tematski, problem-rjeenje ili uzrok-posledica. o Ovi stilovi su opisani u Struktura i organizacija.

1. Panja i sluanje

14.2.1.8. Pisanje prvih/probnih verzija

Kada je pisani zadatak mapiran ili je za njega napravljen koncept, spremni ste da napiete prvu verziju rada ili eseja. Kada piete prvu verziju, koncentriite se na brzo zapisivanje ideja. Ne muite se oko gramatike ili detaljnih referenci u ovoj fazi. Baviete se gramatikom, punim referencama i stilom kada budete pisali drugu ili konanu verziju. Za due radove, svaka glavna tema u pregledu ili mapi bie jedan odjeljak rada. Podteme e biti predmeti pojedinanih pasusa u to odeljku. Propratni detalji za svaku podtemu se koriste za pisanje pasusa. Za krae radove, svaka glavna tema u konceptu ili mapi e biti jedan (ili vie) pasusa u razradi. Podteme i propratni detalji za tu temu ukljueni su u taj pasus. Prijedlozi za pisanje prvih verzija obuhvataju: Strukturu i organizaciju Stilske vodie Uobiajene stilske smjernice Navoenje izvora, citiranje, parafraziranje i rezimiranje Plagiranje Fusnote, zavrne napomene i bibliografije Elektronsku obradu teksta i tampanje Pristupe i strategije pisanja Strategije pisanja pasusa Korekturu Napravite vremenski raspored o Napravite raspored za zavravanje, pregledanje i ispravljanje prvih verzija rada. Radite u dijelovima o Ostavite dosta vremena da napiete nekoliko verzija i pregledate ih.

14. Pisanje / teorija pismenosti

Smjernice za pisanje prvih verzija

o To pomae u odravanju motivacije i jasnosti svrhe ako se razliiti dijelovi rada piu istovremeno. o Stavite sve biljeke vezane za jednu glavnu temu u fasciklu, i koristite njih i koncept ili mapu da prenesete te informacije u pisane pasuse. o Imajte odvojenu fasciklu za svaki odjeljak rada. o Nagradite sebe po zavretku svakog od odjeljaka.

o Kada napiete sve odjeljke, poveite ih pomou i veznika i konektora.

393

Ponite sa razradom o Napiite prvo razradu, radei u dijelovima kao to je ve opisano . o Napiite uvod i zakljuak na kraju.

1. Panja i sluanje

Izvrite korekturu svake verzije

o Zatim sastavite bibliografiju i naslovnu stranu. o Svaka verzija rada bi trebalo da bude pregledana zbog gramatikig greaka, pravopisnih i logikih greaka, organizacionih problema i stilskih elemenata. o Potraite profesionalnu pomo od predavaa, tutora ili neke druge osobe iz tog polja. Ili pitajte prijatelje kojima je engleski glavni predmet.

14.2.1.9. Pristupi ili strategije pisanja

Pisanje je mono sredstvo za razmiljanje. S obzirom na to, strategije pisanja se razlikuju od poetnih strategija za organizovanje ideja. Postoji sedam pristupa pisanju: dijalozi, brzo pisanje prve verzije, sjeckanje, dramatizacija, ispitivanje, kruenje i dnevnici. Ove strategije su prikadne za razliite pisane zadatke, studentske potrebe i predmete. Dijalozi Dijaloki pristup obuhvata pisanje razgovora izmeu dvoje ili vie ljudi. Dijalozi su korisni za pronalaenje teme, istraivanje ideja ili razmatranje suprotstavljenih taaka gledita. Brzo pisanje prve verzije Brzo pisanje ove verzije funkcionie samo ako znate ta hoete da kaete u radu. Ovaj pristup obuhvata brzo bacanje ideja za rad na papir. Kada hoete da organizujete misli, otkrijete ta ve znate o dotinoj temi ili saznate kakvo istraivanje treba obaviti, strategija brzog pisanja prve verzije moe biti pravi izbor za vas.. Sjeckanje Strategija sjeckanja se koristi za brzo istraivanje teme. Postoji est tehnika sjeckanja: opisivanje, poreenje, asociranje, analiziranje, primjenjivanje i iznoenje argumenata. Ovi pristupi omoguavaju piscu da isjecka informacije o nekom aspektu teme. Svaka tehnika sjeckanja ima specifina pitanja koja pisac moe upotrijebiti da istrai temu. Opisivanje o Kako dotini predmet izgleda? Poreenje o Koje je boje, oblika ili teksture? o emu je dotina tema slina ili od ega se razlikuje? o Na ta vas asocira? Analiziranje

14. Pisanje / teorija pismenosti

Asociranje

o Kako je povezana sa vaim iskustvima? o Kako se pravi?

Primjenjivanje

o Odakle potie i kuda ide? o ta se sa tim moe uraditi?

Iznoenje argumenata

o Da li ima vie upotreba?

o Koji argumenti se mogu iznijeti za ili protiv ove teme?

394

Dramatizacija Dramatizacija je nain razmiljanja o tome kako ljudi intereaguju. Koristan je pristup u analiziranju knjievnosti. Kada piete kritiku ili ocjenu knjievnog djela, razmotrite sljedee teme: Radnja (ta?) o Radnja je bilo ta to se deava, to e se desiti ili se moda desilo ve. o Radnja obuhvata fiziku, kao i emocionalnu radnju. Vrilac (Ko?) o Vrilac je osoba, ivotinja ili sila ukljuena u radnju. Okolnosti (Gde i Kada?) o Situacija ili pozadina radnje ini okolnosti. o Razmiljajte o vremenu i mestu radnje. Motiv (Zato?) o Motiv je svrha radnje ili razlog radnje. Metod (Kako?) o Nain na koji se radnja vri, ili bilo ta to dovodi do nekog deavanja, jeste metod. Ispitivanje Kako biste nauili neto o temi i odluili ta da piete o njoj, pokuajte ispitivaki pristup. Postoji pet dijelova ove strategije: 1. 2. 3. 4. 5. Kruenje Brzo pisanje ali sa stalnim vraanjem na temu poznato je kao kruenje. Kruenje pomae da pisac ostane fokusiran na temu rada. Proces kruenja obuhvata est koraka: 1. Napiite oblast interesovanja. 2. Piite neprestano deset minuta (brejnstorming). 3. Ponovo proitajte ideje zapisane u koraku dva. Odaberite najvaniju ideju i proirite tu misao u punu reenicu. To je prvi krug. 4. Ponite sa tom reenicom i piite neprestano deset minuta. 5. Ponovo proitajte ideje zapisane u etvrtom koraku. Odaberite najvaniju ideju i proirite tu misao u punu reenicu. To je drugi krug. 6. Nastavite sa kruenjem dok reenice ne postanu fokusirane na temu. Dnevnici Line zabiljeke se nazivaju dnevnici. Dnevnici mogu biti u razliitim oblicima: sveska sa linim mislima, spiskovi rijei, ideje sa drugih predmeta, odgovori na zadate tekstove, biljeke o naim zapaanjima ili razgovorima, ili skice drugih ljudi. Ovaj pristup omoguava piscu da istrai svoju kreativnost. Podstie originalnost, razmiljanje i irenje ideja. Primjena pristupa pisanju Odaberite jednu od sljedeih tema i napiite nekolliko reenica poredei elemente. Pokuajte da radite ovu vjebu koristei vie strategija pisanja pokrivenih u ovom odjeljku. ta je tema? Na koje dijelove ili odlike se tema moe izdjeliti, i kako su ti dijelovi povezani? Po emu se ova tema razlikuje od ostalih tema ili po emu imje slina? Kolliko se tema moe izmjeniti a da ipak ostane ista? Koje je mjesto ove teme u svijetu?

1. Panja i sluanje

14. Pisanje / teorija pismenosti

395

putovanje autobusom nasuprot putovanju metroom ostvarivanje onoga to elite laskanjem nasuprot ostvarivanja putem ubjeivanja fudbal ili balet bejzbol ili softbol kreacionizam nasuprot evoluciji

1. Panja i sluanje

14.2.1.10. Struktura i organizacija

Pisani zadaci obino imaju tri glavna sastavna dijela: uvodni dio, tekst i reference (Turabian, 1973, str. 1-2). Uvodni dio moe da obuhvati kombinaciju sljedeeg: naslovna strana, prva strana (title page), prazna strana, sadraj, spisak ilustracija, spisak tabela, predgovor, izrazi zahvalnosti ili abstrakt. Tekst rada ili eseja, bilo da je pisan na asu ili van njega, treba da ima tri osnovna dijela: uvod, razradu i zakljuak. Fusnote se takoe mogu nai u tekstu rada. Reference obuhvataju apendikse, bibliografiju, rjenik terminas ili spisak skraenica. Konsultujte Turabiana (1973) i druge prirunike za pisanja za opise ovih dijelova i uputstva za organizovanje sasatvnih dijelova rada. Tekst moe biti podjeljen na poglavlja ili naslovljene odjeljke u zavisnosti od duine razrade. Nova poglavlja ili odjeljci mogu poeti na novoj strani. Ako su poglavlja podijeljena na odjeljke, svaki nivo podnaslova treba da bude otkucan drugaijim stilom. Provjerite silabus ili pitajte predavaa koji dijelovi rada treba da budu ukljueni i kako tekst treba da bude strukturiran. Zatim konsultujte prirunike za pisanje i stilske vodie za dodatne informacije. Poglavlja, odjeljci i/ili pasusi teksta treba da budu logiki organizovani. Postoji nekoliko opcija za organizaciju (Kesselman-Turkel and Peterson, 1981, p. 103): Hronoloki o redosljed istorijskih dogaaja o od uzroka do posljedice o redosljed korak-po-korak Od opteg ka posebnom o od opte teme do podtema o od teorijskog ka praktinom o od uoptavanja do posebnih primjera Od najmanje ka najvie o od najlakeg ka najteem o od najsitnijeg do najkrupnijeg o od najgoreg do najboljeg o od najslabijeg do najjaeg o od najmanje vanog do najvanijeg o od najmanje sloenog do najsloenijeg o od najmanje uspenog do najuspjenijeg o od najmanje kontroverznog do najkontroverznijeg Od najvie do najmanje o od najpoznatijeg do najmanje poznatog o od najinjeninijeg do najmanje injeninog (od injenica do miljenja)

14. Pisanje / teorija pismenosti

396

Prikazati obje strane (grupisane ili pomeane) o za i protiv o preimustva i prepreke o slinosti i razlike o teko i lako o loe i dobro o uspjeno i neuspjeno o slabo i jako o sloeno i jednostavno o kontroverzno i nekontroverzno

1. Panja i sluanje

14.2.1.11. Stilski vodii i prirunici za pisanje

Dobar stilski vodi i prirunik za pisanje su neophodni za sve studente. Ove knjige pruaju dragocjena uputstva za jasno i ispravno pisanje. Bave se uobiajenim nejasnoama u pisanju kao to je kada upotrijebiti dvije take umjesto take i zareza, kada koristiti povlake, kako napisati fusnote u odreenim stilovima, i kako ispraviti isjeckane reenice. Stilske vodie i prirunike za pisanje bi trebalo konsultovati tokom procesa pisanja i pregledanja prvih verzija. Mada se obino ne mogu koristiti za zadatke na asu, vodii bi trebalo da budu pri ruci dok se radi na pisanim zadacima van asa. Stilski vodii i prirunici za pisanje se razlikuju unekoliko po sadraju i ureenju. Veina, meutim, sadri informacije o sljedeim temama: gramatici, interpunkciji, mehanikama pisanja, jasnosti i dokumentovanju referenci. Sljedei spiskovi rezimiraju sadraj odabranih stilskih vodia i prirunika za pisanje. Budui da odreene discipline imaju jedinstvene stilske zahtjeve, dat je i spisak stilskih prirunika prema akademskim disciplinama. Treba ih konsultovati pri pisanju u specifinim akademskim poljima. asopisi iz specifinih akademskih oblasti esto sadre i stilske smjernice.

14.2.1.12. Uobiajene stilske smjernice

Smjernice za odgovarajue stilove pisanja izloene su u veini prirunika za pisanje i u nekim stilskim prirunicima. Mada bi te refeernce trebalo konsultovati za sve detalje, primjeri uobiajenih stilskih smjernica dati su nie. Brojevi od 1 do 32 su iz Strunk i White (1979). 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Odaberite odgovarajue ureenje informacija i drite ga se tokom rada ili eseja. Jedinica sastava bi trebalo da bude pasus. Koristite aktivne oblike glagola pri pisanju. Navodite tvrdnje u potvrdnom prije nego odrinom obliku. Koristite konaan, specifian i konkretan jezik prije nego apstraktan i dvosmislen. Ispustite nepotrebne rijei kako bi pisanje bilo koncizno. Izbjegavajte nizove meusobno nepovezanih reenica. Izraavajte srodne ideje u slinom obliku. Neka povezane rijei i ideje budu grupisane zajedno. Napiite rezimee koristei jedno glagolsko vrijeme. Naglaene/emfatine rijei bi trebalo smjestiti na kraj reenice. Piite prirodno. Radite prema prikladnoj sturkturi ili nacrtu. Naglasite imenice i glagole pri pisanju. Pregledajte i prepiite rad.

14. Pisanje / teorija pismenosti

397

1. Panja i sluanje

16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.

Nemojte previe pisati. Nemojte previe objanjavati. Nemojte prenaglaeno iznositi stavove. Izbjegavajte upotrebu kvalifikativnih rijei kad god je to mogue. Nemojte nehajno afektirati. Koristite uobiajeni speling. Ne konstruiite udne priloge. Postarajte se da italac zna ko govori. Ne koristite pomodne izraze. Ne koristite dijalekat osim ako italac nema razvijen sluh. Piite jasno. Ne ubacujte silom miljenje ako tako ne stoji u uputstvima. Koristite kliee i stilske figure sa zadrkom. Ne pravite preice ako to utie na jasnost. Izbjegavajte upotrebu stranih jezika. Radije koristite standard od nekonvencionalnog. Ponite svaki pasus tematskom reenicom. Zavrite svaki pasus prelaznom reenicom.

14.2.1.13. Fusnote, napomene i bibliografije

Reference navedene u fusnotama, napomenama i bibliografijama omoguavaju piscu da se zahvali izvorima informacija korienim u radu. Nevoenje direktnih citata i parafraziranog materijala u okviru teksta rada pokriveno je u odjeljku Navoenje, citiranje i parafraziranje. FUSNOTE Kako im i ime govori, fusnote su numerisane reference navedene na dnu strane na kojoj se citirana informacija javlja. Broj fusnote se javlja u tekstu odmah iznad informacije preuzete iz reference. Bibliografske informacije se biljee na dnu strane kraj odgovarajueg broja. Najee, fusnote se koriste uz bibliografiju za navoenje izvora korienih za rad. U nekim sluajevima, potpune fusnote (tj. one sa svim relevantnim bibliografskim informacijama za svaku referencu) koriste se umjesto bibliografije. Mada se stilovi razlikuju, fusnote obino sadre autorovo ime, godinu u kojoj je referenca objavljena i broj strane (strana) sa kojih ije informacija preuzeta. Kod nekih stilova pisanja fusnota, kao u sluaju fusnota koje se koriste umjesto bibliografije, naslov knjige ili asopisa, broj asopisa, izdava knjige i grad u kom je izdata takoe se daju. Pisci bi trebalo da jasno razumiju stil i format za pisanje fusnota koji predava zahtjeva. Primjeri uobiajeno korienih stilova su APA i MLA. Ovi stilovi su opisani i ilustrovani u stilskim vodiima i prirunicima za pisanje (vidi odjeljak Stilski vodii i prirunici za pisanje). Aspekti fusnota koji se mogu razlikovati od jednog do drugog stila su: Da li se brojevi niu po redosljedu izmeu strana ili brojevi poinju od 1 na svakoj strani? Da li su fusnote odvojene od teksta linijom? Ako jesu, koji stil linije se koristi? Da li su skraenice dozvoljene u fusnotama? Da li su fusnote uvuene ili se podudaraju sa lijevom marginom rada?

14. Pisanje / teorija pismenosti

Uobiajena skraenica koriena u fusnotama je ibid., to je skraeno od latinske rei ibidem u znaenju na istom mjestu. Ibid. se koristi kada je refernca u fusnoti potpuno ista kao informacija u prethodnoj fusnoti. Ako se broj strane reference razlikuje od broja strane u prethodnoj referenci, novi broj strane se ispisuje nakon rei ibid. Obratite panju da budui da je to skraenica, ova rije mora biti napisana sa takom; ne mora, meutim, da se ispie lurzivom ili podvlai. Sline skraenice kao op. cit. I loc. cit. se vie ne preporuuju za upotrebu u fusnotama.

398

 Sa otkriem programa za obradu teksta, pisanje fusnota je postalo znaajno lake. Raunar automatski numerie fusnote u tekstu (osim ako se ne podesi drugaije) i ostavlja odgovarajui prostor na dnu strane. Veina programa takoe ubacuje linije koje razdvajaju tekst i fusnote. Na kraju, fusnote mogu sadrati i druge informacije osim bibliografskih referenci. Fusnote mogu obuhvatiti pomone informacije kao to je pojanjavanje ideja u tekstu ili informacije koje bi prekinule reenini tok ako bi se ubacile u tekst. Mogu sadrati i upuivanje na drugo mjesto u istom tekstu i izraze zahvalnosti (Turabian, 1973). Slika nie prikazuje smjetaj brojeva fusnota unutar teksta i same fusnote na dnu strane teksta. Specifini primjeri fusnota su takoe dati nie; prvi primjer pokazuje fusnote sa potpunim referencama, a drugi primjer pokazuje skraene reference. Smjetaj fusnota xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 1 xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxx 2 -------------------1 xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 2 xxxxxxxxxxxxx Primer fusnota sa potpunim referencama uz upotrebu skraenica vano. Prirodno okruenej klasine civilizacije Maja jeste proplanak u oblasti kinih uma u junom Meksiku, Gvatemali i Belizeu. 1 Civilizacija Maja je vjerovatno najpoznatija od ranih amerikih civilizacija. 2 Mjesta velikih stepenatsih piramida Tikal, Palenke i El Mirador, posjeuju brojni turisti svake godine. Karakteristinu umjetnost Maja kopirali su neki savremeni umjetnici. Astronomija Maja je predmet mnogiih dokumentaraca i popularnih knjiga. 3 -----------------1 Wenke, R. J. (1980). Patterns of Prehistory . Njujork, NY: Oxford University Press, p. 594. 2 Fagan, B. M. (1992). People of the Earth . (7th ed.). Njujork, NY: Harper Collins Publishers, p. 576. 3 Za primjer, vidi Pitt, E. (1991). Mayan Astronomy . Njujork, NY: Pacer. Primjer skraenih fusnota vano. Prirodno okruenje klasine civilizacije Maja jeste proplanak u oblasti kinih uma u junom Meksiku, Gvatemali i Belizeu. 1 Civilizacija Maja je vjerovatno najpoznatija od ranih amerikih civilizacija. 2 Mjesta velikih stepenastih piramida Tikal, Palenke i El Mirador, posjeuju brojni turisti svake godine. Karakteristinu umjetnost Maja kopirali su neki savremeni umjetnici. Astronomija Maja je predmet mnogiih dokumentaraca i popularnih knjiga. 3 -----------------1 Wenke (1980, p. 594). 2 Fagan (1992, p. 576). 3 Vidi Pitt (1991), Stout (1987), i Feser (1977).

1. Panja i sluanje

14. Pisanje / teorija pismenosti

399

NAPOMENE Napomene su sline fusnotama osim to se, kao to i naziv nagovjetava, bibiliografske informacije za reference navode na jednoj ili vie posebnih strana na kraju teksta, a ne na dnu svake strane. Poput fusnota, napomene se takoe javljaju kao brojevi u tekstu i odnose se na reference za ideje ili specifine informacije. Napomene se moraju po redu numerisati jer se sve pojavljuju na jednom listu papira. Napomene, kao i fusnote, mogu sadrati punu bibliografsku informaciju za svaku referencu, umjesto bibliografije ili kao njena dopuna, ili mogu samo da navode autorovo prezime, datum objavljivanja i brojeve strana za svaku referencu. Napomene takoe mogu sadrati pomone informacije kao to su pojanjenja ili objanjenja ideja u tekstu. Upotreba skraenica je jo jedna mogunost kod napomena, kao u uvlaenje prvog reda svake napomene. Specifine stilske smjernice za napomene razlikovae se u zavisnosti od predavaa i predmeta. Pogledajte stilske vodie za specifine stilove i formate napomena, ili zamolite predavaa da vam ukae na ono to on preferira. Primjeri napomena sa potpunim i djeliminim referencama dati su nie.

1. Panja i sluanje

Primjer napomena sa potpunim referencama ZAVRNE NAPOMENE 1 Smucker, T. (1990). Apartheid . Njujork, NY: Harper-Row. 2 Abdulla, P. (1991). South African Politics . Politics Today 35: 12-39. 3 Bowen, D. (1994). Racial Segregation in the 1980s . ikago: Plenum Press. 4 Ibid. 5 Ovu ideju detaljnije razvija Tucker, J.I. (1988). Apartheid in South Africa . Atlanta: Academic Press, pp. 119-175. Primjer napomena sa djeliminim referencama ZAVRNE NAPOMENE 1 Smucker (1990). 2 Abdulla (1991, p. 12-39).

14. Pisanje / teorija pismenosti

3 Bowen (1994). 4 Ibid. 5 Ovu ideju detaljnije razvija Tucker (1988, pp. 119-175). BIBLIOGRAFIJE Svi izvori informacija korienih za pisanje rada ili eseja, ukljuujui knjige, asopise, intervjue, muzika djela, komade i novine, navedeni su u bibliografiji. Umjesto navoenja po redu u kom se pojavljuju u tekstu, poput fusnota i napomena, bibliografske reference su ureene alfabetski. Spisak referenci se javlja na posebnom listu papira nakon teksta i napomena (ako ih ima); ta stranica je obino naslovljena BIBLIOGRAFIJA ili REFERENCE ili KORIENE REFERENCE. Elementi bibliografije se ne numeriu, za razliku od fusnota i napomena. Nitii se prvi red svakog od njih uvlai kao to moe biti sluaj sa fusnotama i napomenama; umesto toga, drugi po redu i dodatni redovi mogu biti uvueni sa svakim bibliografskim unosom. Ibid. se ne koristi u bibliografijama zato to je svaki unos jedinstven. Jo jedna razlika je u tome to bibliografije ne sadre pomone informacije; ako takav materijal mora biti ukljuen u rad a fusnote ili napomene se ne koriste, zaseban list papira naslovljen BILJEKE moe se koristiti da se zapiu informacije u istom formatu u kom su napomene organizovane. Odrednice u bibliografiji su ureene alfabetski prema autorovom prezimenu. Ako referenca nema autora, onda se naslov reference koristi da se alfabetski rasporedi referenca. Ako referenca ima vie od

400

jednog autora, prvo navedeno ime se koristi za smjetanje reference u bibliografiju. Kada postoje tri ili vie autora, moe biti prikladno koristiti skraenicu et al. (latinski i drugi) nakon prvog imena navedenog umjesto navoenja svih dodatnih imena. Ako je jedna osoba autor vie od jedne reference, njegove/njene reference se alfabetski navode prema naslovu ili hronoloki prema datumu izdavanja (poev od najskorijeg do najstarijeg datuma). Jo jednom, ove stilistike alternative se razlikuju u zavisnosti predavaa i predmeta. Sve bibliografske odrednice moraju sadrati sljedee podatke: autorovo puno ime, naslov reference, ime izdavaa i mjesto objavljivanja (samo za knjige), naziv asopisa i broj (za asopise, novine, serije knjige), datum izdavanja i broj strane. Zapamtite da reference ne bi trebalo da se pojave vie nego jedanput u bibliografiji. Trebalo bi da se ostavi prazan red izmeu svake odrednice u bibliografiji; drugim rijeima, dupli razmak izmeu svake odrednice. Izmeu redova u okviru jedne odrednice, meutim, treba da bude jedan razmak. Nain na koji se bibliografski podaci kucaju i ureuju zavisie od predavaa i predmeta. Provjerite sa predavaem ili konsultujte stilske vodie za pojanjenje. Primjeri moguih stiliskih varijacija u bibliografskim odrednicama su: Po kom redu se bibliografski podaci navedeni u okviru svake od referenci? Da li su podaci u okviru jedne odrednice (npr. ime, naslov, datum, itd.) odvojeni zarezima ili takama? Da li su navedena puna imena i srednja imena autora ili su korieni inicijali? Da li se datum za referencu nalazi iza autorovog imena ili iza izdavaa? Da li imena drugog ili treeg autora napisana tako da je prvo ime ili je prvo prezime? Da e naslovi knjiga i nazivi asopisa biti podvueni ili ispisani kurzivom? Da li e naslovi lanaka iz asopisa biti napisani sa navodnicim ili bez njih? Da li e brojevi asopisa biti otkucani masnim slovima? Koji oblik uvlaenja redova e se koristiti? Da li se moe koristiti et al.?

1. Panja i sluanje

Da biste uvidjeli razlike u stilovima reference, prouite sljedee primjere bibliografske odrednice napisane u razliitim stilovima. STIL BIBLIOGRAFSKA ODREDNICA

Amerika psihijatrijska asocija - American Psychiatric Butler, J. (1959). Inside the living cell . Njujork: Basic Association (APA) Books. Udruenje za savremeni jezik - Modern Language Butler, Josh. Inside the Living Cell . Njujork: Basic Association (MLA) Books, 1959. Drutvo za ameriku arheologiju - Society for American Butler, J. Archaeology 1959 Inside the Living Cell . Basic Books, Njujork. Koristan savjet za pisanje bibliografija, koji e zasigurno utedeti vrijeme i glavobolje, jeste zabiljeiti sve bibliografske podatke prije upotrebe svake od referenci. Ne govorite sebi da ete pribaviti te podatke kasnije, zato to su velike anse da ete zaboraviti ili da neete moi da pronaete knjigu. Naroito je vano zabiljeiti brojeve strana sa kojih su informacije preuzete za svaki izvor. Ako niste sigurni koje podatke da zabiljeite za neku referencu, zapiite sve kako biste se osigurali; zatim konsultujte stilski vodi ili pitajte predavaa ta da ubacite. Izmiljena bibliografija je data nie kao ilustracija kako se bibliografije tipino organizuju. Bibliografija je u stilu APA (Amerika psihijatrijska asocijacija).

14. Pisanje / teorija pismenosti

401

BIBLIOGRAFIJA Bates, N. (1990). The Oedipus complex. Modern Psychology 44, str. 341-376. Cox, J. I. (Ed.). (1987). Introduction to psychology . Njujork: Dover Press. Usher, P. i Tate, L. (1991). Inside the brain. American Psychologist 12, str. 13-38. Wise, V. (1989). Psychology today (3rd ed.). ikago: Chicago University Press. ----- (1990). Profesor psihologije na Univerzitetu Ist Union, lini intervju, 5. maj

1. Panja i sluanje

14.2.1.14. Navoenje, citiranje, parafraziranje i rezimiranje

Citati su reference ka radovima drugih ljudi. Neophodni su kada se sljedei tipovi informacija koriste u radu ili eseju: direktni citati, parafraze, rezimei, statistike, malo poznate injenice, kontroverzni podaci, grafikoni, tabele, dijagrami i originalne ideje (Hacker, 1989, str. 170). Za razliku od fusnota, zavrnih napomena i bibliografija, citati se daju unutar teksta. CITATI Citati su izrazi i reenice doslovno preuzete iz spisa drugog autora. Kada citirate drugi izvor, postarajte se da tano prepiete informacije (Hacker, 1989). Signalni izrazi se koriste za ukljuivanje citata u tekst i za oznaavanje itaocu da slijedi informacija iz nekog drugog izvora. Pokuajte da varirate signalne izraze kroz tekst (Hacker, 1993). Sljedei kurzivom ispisani izrazi su hipotetiki primjeri signalnih izraza. Prema Albertu Feseru (1993), najznaajniji kulturni napredak ljudi je bio pronalazak kamenog orua (str. 45). Drugaije miljenje iznosi Susan Utley (1991), koja tvrdi da je pismo oito najvaniji kulturni napredak ljudi (str. 233).

Citati se oznaavaju na jedan od dva naina. Za relativno kratke citate (manje od etiri kucana reda), informacije se odvajaju znacima navoda. Ovaj format je korien u prethodnom primjeru. Za citate due od etiri kucana reda, informacije se odvajaju od ostatka teksta uvlaenjem reda i manjim proredom. Na primjer, Jedan od kljueva uspjeha u koli jeste dobro pamenje. Dobro pamenje omoguava studentima da zapamte

14. Pisanje / teorija pismenosti

informacije na ispitima i da smisleno uestvuju u asu. Kako bi se razvile vjetine pamenja, potrebno je razumjeti kako pamenje funkcionie. Prema Hermanu, Raybecku i Gutmanu (1993), Sistem pamenja je smjeten u mozgu i produenoj modini, na vrhu kimene modine. Kao i kod drugih dijelova mozga, sistem pamenja prima informacije od ula i alje signale koji nam omoguuju da odgovorimo govorom ili pokretom. Dobro je poznato da razliiti dijelovi mozga obavljaju razliite memorijske funkcije, i ispostavilo se da je dio produene modine ukljuen u biljeenje informacija u dugorono pamenje. Sljepooni renjevi . . . su takoe ukljueni u biljeenje sjeanja (6-7).

Razumijevanje ljudskog sistema pamenja je takoe vano i u razvoju repertoara memorijskih strategija. Neke memorijske strategije su osmiljene tako da pomognu u kodiranju informacija u pamenje. Druge strategije su usmjerene na proces pronalaenja informacija u dugoronom pamenju. Neke memorijske strategije pomau studentima da obrate panju dok primaju senzorski input kako bi informacije prodrle do pamenja.

402

 Kada se informacije iz originalnog izvora ispuste zato to su nebitne ili prekidaju tok citata, elipse se ubacuju na isputeno mjesto. Elipse su tri take odvojene razmakom. Kada koristite elipse, postarajte se da je preostali citirani tekst gramatiki pravilan (Hacker, 1993). Primjer elipse je dat u prethodnom citatu. Kada autor treba da doda informaciju unutar citata, taj materijal se izdvaja zagradama. Zagrade se koriste radi pojanjenja ili postizanja gramatike pravilnosti (Hacker, 1993). Na primer, Kao to ukazuju Becker i Yontz, vulkanske stijene se mogu klasifikovati kao kisele [sadre relativno male koliine silikata] ili bazine [sadre velike kolliine sillikata] (53). Iako je odomaivanje kukuruza pruilo stabilan izvor hrane tokom cijele godine, prvi uzgajivai kukuruza [su bili] mueni veom zastupljenou zubnog karijesa nego [to su to bili] zemljoradnici koji su uzgajali lokalne kulture (Murphy 69).

1. Panja i sluanje

Nain na koji se citati unutar teksta piu zavisi od upotrebljenog stila pisanja. Za MLA citate unutar teksta, zapiite autorovo ime(na) i broje strane(-a) sa kojih je uzet citat. Na primjer, Kao to ukazuju Becker i Yontz, vulkanske stijene mogu se klasfikovati kao kisele ili baine (53). Vulkanske stijene se mogu klasifikovati kao kisele ili bazine (Becker i Yontz 53). Za citate unutar teksta u APA stilu, dodajte godinu izdavanja. Na primjer, Kao to ukazuju Becker i Yontz (1993), vulkanske stijene mogu se klasfikovati kao kisele ili baine (str. 53). Vulkanske stijene se mogu klasifikovati kao kisele ili bazine (Becker i Yontz, 1993, str. 53).

PARAFRAZIRANJE Parafraziranje obuhvata prepisivanje autorovih ideja u sopstvenim rijeima. Parafraza prenosi informacije u priblino istom broju rijei koje je upotrijebio izvor ali informacije se ne prepisuju doslovno kao kod citiranja (Hacker, 1989, str. 170). Pri parafraziranju, vano je izbjei mijenjanja reda autorovih rijei i pozajmljivanje strukture autorove reenice. I jedno i drugo su oblici plagiranja i pokreu zakonske mjere (vidi Plagiranje za vie informacija). Format citata unutar teksta za parafraze se razlikuje prema stilu pisanja. Isti MLA i APA formati se koriste za parafraze kao to je gore opisano za citate. Primjeri pravilnog parafraziranja i plagiranih parafraza dati su na sljedeoj kartici (cititrano it Hacker, 1989, str. 171). Originalna verzija Ako je postojanje majmuna koji se koristi znakovnim jezikom bilo uznemirujue za lingviste, bilo je takoe zapanjujue i za prouavaoce ivotinjskog ponaanja. o Neprihvatljivo pozajmljivanje rijei Majmun koji je poznavao znakovni jezik uznemirio je lingviste i zapanjio prouavaoce ivotinjskog ponaanja (Davis 26). o Neprihvatljivo pozajmljivanje strukture Ako je prisustvo impanze sa poznavanjem znakovnog jezika bilo uznemirujue za naunike koji prouavaju jezik, bilo je iznenaujue i za naunike koji istrauju ponaanje ivotinja (Davis 26). o Prihvatljiva parafraza Kada su otkrili da majmun posjeduje sposobnost korienja znakovnog jezika, i lingvisti i prouavaoci ivotinjskog ponaanja bili su iznenaeni (Davis 26).

14. Pisanje / teorija pismenosti

403

1. Panja i sluanje

14. Pisanje / teorija pismenosti

404

1. Panja i sluanje

15. Odreivanje stilova uenja i odgovarajuih strategija

405

1. Panja i sluanje

406

15. Odreivanje stilova uenja i odgovarajuih strategija

Proces odreivanja obuhvata tri koraka:

PRVI KORAK: Odredite va stil uenja DRUGI KORAK: Prepoznajte odgovarajuu strategiju TREI KORAK: Pratite svoj napredak

1. Panja i sluanje

15.1. PRVI KORAK: Odredite va stil uenja

15.1.1 Modaliteti

Ovo su izjave koje su postavili autori Mate, Grin Hendsen i O Brajen (Matte and Green Henderson 1995; OBrien -1985). Proitajte paljivo svaku reenicu i razmislite u kojoj meri vas opisuju. Koristite narednu skalu da rangirate vae odgovore, zapisujui odgovore na papiru za odgovore. Zatim, saberite svaku od tri kategorije kako bi vidjeli koji je va najbolji rezultat. 1 ne opisuje me 2 ponekad me opisuje 3 uglavnom me opisuje Vizualno 1. esto uljepavam svoje pisane radove slikama i krabotinama. 2. Ukoliko neto ne zapiem, zaboravim. 3. Moram da koristim pisano uputstvo ili mapu da bih naao novu lokaciju. 4. Lake mi je da zapamtim novo ime ili broj ukoliko ga napiem u glavi ili vizuelno zamislim. 5. Kada radim test, u stanju sam da u glavi stvorim sliku informacije koja se nalazi u mojim biljekama ili knjizi. 6. Teko mi je da sluam ukoliko ne vidim lice govornika. 7. Kada sam u uionici, ometaju me ljudi u pokretu koje vidim kroz otvorena vrata ili prozor. 8. Vie volim asove sa puno slajdova, projektorom i grafikim ilustracijama. 9. Kada uim novi kompjuterski program, vie volim da proitam uputstva iz prirunika. 10. Mogu da uim uz upaljen radio, ali ne i uz televizor. Auditivno 1. Moj rukopis nije uredan, ak ni kada piem polako. 2. Lake mi je da itam kada pomeram usne, nariem ili itam naglas. 3. Lake mi je da pronaem neku novu lokaciju kada mi neko objasni kako da doem do tog mesta. 4. Ukoliko bih mogao da biram, radije bih odrao prezentaciju nego da radim pismeni rad. 5. Kada donosim odluku, pomae mi da popriam sa nekim o tome. 6. Ponekad mjeam rijei koje izgledaju slino, kao to su kec i zec. 7. Radije presluam knjigu na traci, nego da je proitam. 8. Vie volim asove sa puno diskusije i gostujuim govornicima.

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

407

9. Kada uim novi kompjuterski program, vie volim kad imam nekoga da mi objasni kako se koristi. 10. Kada sam u uionici, ometaju me zvukovi kao to su aputanje, kaljanje i kripanje stolica. Kinestetiko 1. U stanju sam da sklapam stvari bez uputstva ili da kuvam bez recepta. 2. Najbolje uim kada na neemu radim, koristei se rukama. 3. Mogao bih da kupim CD ili knjigu, nakon to sam presluao ili proitao tuu. 4. Kada pokuavam da utvrdim kako se pie neka rije, ispisujem sva mogua rijeenja. 5. Mnogo bolje uim kada pravim dosta pauza. 6. Pomae mi da se kreem kada uim ili kada radim test. 7. Mogu da se sam snaem u novom gradu ili nekoj drugoj lokacijiI. 8. Vie volim asove sa puno rada u labaratoriji i sa terenskom nastavom. 9. Kada uim novi kompjuterski program, shvatim ga samostalno putem eksperimentisanja ili pitam nekoga da mi pokae. 10. Kada priam, dosta se koristim rukama.

1. Panja i sluanje

15.1.2 Modana hemisfera

Ovo su izjave koje su postavli Tobijas (Tobias 1994) i Mate i Grin Hendsen (Matte and Green Henderson 1995). Proitajte paljivo svaki par reenica i razmislite koja od dve vas najbolje opisuje. Na vaem papiru za odgovore, obiljeite ili Lijevi modani analitiki stub ili Desni modani opti stub za svaki par reenica. Kada proete kroz svih deset izjava, saberite koliko puta ste tiklirali Lijevi ili Desni stub da bi ste vidjeli koji je va stil. 1. Vie volim da uim samostalno (LIJEVA). 1. Vie volim da uim u grupi (DESNA). 2. Koristim logiku u rijeavanju problema (LIJEVA). 2. Koristim emocije u rijeavanju problema (DESNA). 3. Zadatke rijeavam postupno jedan po jedan (LIJEVA). 3. U stanju sam da radim na vie zadataka u isto vreme (DESNA).

15. Odreivanje stilova (LIJEVA).

uenja i odgovarajuih strategija

4. Bolje rezultate ostvarujem na zatvorenim (tano-netano, ponueni odgovori, dopunjavanje) testovima 4 Bolje rezultate ostvarujem na otvorenim (eseji) testovima (DESNA). 5. Kada itam, bolje zapamtim detalje nego glavne ideje (LIJEVA). 5. Kada itam, bolje zapamtim glavne ideje nego detalje (DESNA). 6. Zadatke obavljam korak po korak (LIJEVA). 6. esto preskaem korake kada obavljam zadatke (DESNA). 7. U stanju sam da prihvatim konstruktivnu kritiku (LIJEVA). 7. Teko mi je da prihvatim konstruktivnu kritiku (DESNA). 8. Vie volim da dobijem opisne ili numerike ocjene za sve svoje zadatke (LIJEVA). 8. Ne marim toliko za ocjene koliko da dobijem priznanje (DESNA). 9. Uglavno sam donosim odluke (LIJEVA). 9. Uglavnom se konsultujem sa drugima prije donoenja odluke (DESNA). 10. Ne predstavlja mi problem da pokaem svoj rad ili da objasnim kako sam doao do rijeenja (LIJEVA). 10. Predstavlja mi problem da pokaem svoj rad ili da objasnim kako sam doao do rijeenja (DESNA).

408

15.1.3. Dobijanje i naruivanje informacija

Ovo su etiri grupe izjava koje je postavio Tobijas (1994). Proitajte paljivo sve izjave i na vaem radnom listu obiljeite one izjave koje vas opisuju. Kada zavrite sa sve etiri grupe izjava, saberite i obiljeite odgovore po kategorijama, da bi ste vidjeli koji je va stil. Konkretni - sekvencijalni 1. Imam problema sa nestrukturisanim kursevima, nejasnim zadacima, ili sa predavaima koji skau okolo na predavanjima. 2. Moj radni prostor je organizovan. 3. Teko mi je da zavrim zadatak ukoliko mi nisu date precizne, korak po korak, instrukcije. 4. Vie volim da baratam sa injenicama i detaljima nego sa osnovnim konceptima i temama. 5. esto razvijem neki sistem kako bih zavrio zadatak. Konkretni - nasumini 1. U stanju sam da koristim razne kreativne pristupe kako bih zavrio zadatak. 2. Ne volim da dotjerujem jednom zavren rad, kao to je pisanje preliminarnih verzija nekog rada. 3. Ne volim restrikcije i ogranienja, kao to su striktni vremenski rokovi ili zadatke koji mogu biti rijeeni samo na jedan nain. 4. U stanju sam da brzo razmiljam kada sam na nogama. 5. Vie volim da baratam sa injenicama, ukoliko znam njihove izvore. Apstratktni nasumini 1. Paljivo sluam sagovornike i lako razumijem tue stavove. 2. Volim da radim u grupi. 3. Vie volim da radim na osnovnim temama nego sa injenicama i detaljima. 4. Ne zavravam uvijek zadatke postupno, korak po korak. 5. esto donosim odluke na osnovu mojih emocija i savjeta drugih. Apstraktni sekvencijalni 1. U stanju sam da poream informacije u logike nizove. 2. esto donosim odluke u trenuku, bez puno razmiljanja. 3. Vie volim da radim sa i analiziram osnovne teme i koncepte. 4. Ne volim zadatke i zaduenja koja se ponavljaju. 5. Vie volim kurseve i zadatke koji iscrpno obrauju oblast za koju sam zainteresovan.

1. Panja i sluanje

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

409

15.2. DRUGI KORAK : Prepoznavanje odgovarajuih strategija

1. Panja i sluanje

Strategije koje odgovaraju vaim stilovima uenja su navedene . Da li ve koristite neku od njih? Koje strategije bi mogli da dodate vaem arsenalu?

15.2.1. Strategije za one koji ue vizuelno

Organizujte vae radne i kune prostorije kako bi izbjegli da vas neto ometa.

Sjedite u prvom redu uionice kako bi izbjegli da vas ometaju pokreti drugih. Sjedite dalje od vrata i prozora na kojima se neto dogaa. Sjedite dalje od zidnih karti i tabli iji sadraj nije u vezi sa predavanjem. Koristite uredno organizovan ili otkucan materijal. Koristite notese, stikere, rokovnike, i ostale vidove podsjetnika. Koristite organizacione formate kao to su Kornelov metod ili skiciranje prilikom pravljenja biljeki Kada radite zadatak u kome treba rijeiti neki problem, naite vremena za planiranje i zapisivanje vaih misli. Koristite strategije pripremanja testova koje naglaavaju organizovanje informacija i vizuelno ifrovanje. Koristite matovite pristupe pri organizovanju informacija, kao to su paukove mape ili mree, grafikone, hijerarhije, ili matrice. Koristite strategije vizuelne asocijacije, vizuelnog izlaganja, ispisivanja, nastavnih listia, i grupisanja za ifrofanje i povlaenje informacija iz memorije. Kada odgovarate na esejska pitanja, prethodno razvijte pismene ili crtane skice odgovora. Aktivno uestvujte u razrednim ili grupnim aktivnostima.. Kada elite da provjerite da li u pismenim radovima imate gramatike greke, proitajte svaku reenicu ponaosob od poetka do kraja.

15.2.2. Strategije za one koji ue auditivno

Radite na mjestima gdje nema buke kako bi izbjegli da vas neto ometa, izbjegavajte mjesta gde se vode razgovori, slua muzika ili gleda televizija. Sjedite dalje od vrata ili prozora kroz koje buka moe ui u uionicu. Nemojte sjediti u blizini studenata za koje znate da su buni ili koji ometaju nastavu. Vjebajte informacije naglas priajte sebi naglas, nariite, ili snimite informacije diktafonom pa ih zatim putajte. Koristite strategije pripremanja testova koje naglaavaju auditivnu obradu informacija. Koristite mnemoniku, rime, ponavljanje naglas, verbalne asocijacije, fonetike odnose, i fonetiku analizu za ifrovanje i povlaenje informacija iz memorije. Vjebajte verbalnu interakciju kako bi ojaali motivaciju i samokontrolu. Glasno ponavljajte tekstualne zadatke, probleme i rijeenja.

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

Uz predavaevu saglasnost koristite diktafon kako bi dokumentovali predavanja . Presluajte nasnimljena predavanja kako bi dopunili vae biljeke. Ponesite listu novih izraza na as i obratite panju kako bi uli izraze tokom predavanja. Prouite ilustracije u vaim knjigama, a zatim ih opiite reima. Proitajte uputstva za testove ili tekstualne zadatke naglas, ili pak zamolite nekoga da vam ih proita, pogotovo ukoliko su uputstva duga i komplikovana.

410

Podsjetite sami sebe naglas da treba da pregledate detalje. Koristite princip upravljanja vremenom i prevedite pisane stavke u podsjetniku u verbalne znakove. Koristite strategije verbalnog brainstorming-a, snimanja diktafonom i naricanja kada piete. Kada elite da provjerite da li u pismenim radovima imate gramatike greke, proitajte svaku reenicu ponaosob od poetka do kraja.

1. Panja i sluanje

15.2.3. Strategije za one koji kinestetiki ue

Aktivno uestvujte u diskusijama na asu.

Neka vaa verbalna izlaganja budu kratka i jezgrovita. Koristite direktnu umjeanost, fiziku manipulaciju, grupisanje, vezivanje, vezivne rijei, kuu memorije, i nastavnike listie za ifrovanje i povlaenje informacija iz memorije. Dozvolite sebi fizike pokrete ili kretanje kada uite ili rijeavate probleme. esto pravite pauze kada uite. Proitajte i rezimirajte uputstva, pogotovo ako su dugaka i komplikovana, kako bi izbjegli da zaponete neki zadatak bez instrukcija. Koristite nasnimljene materijale za itanje. Koristite vjebe, glumu i modeliranje da biste se pripremili za testove. Prezentujte materijal koji uite prijatelju. Pretvarajte se u praznoj uionici da predajete gradivo itavoj grupi. Razmiljajte kako bi gradivo mogli da ubacite u scenario ili film. Koristite sva svoja ula kada uite. Pokuajte da se sjetite primjera iz stvarnog ivota kada uite novo gradivo.

15.2.4. Strategija za one koji ue a koji koriste svoju dominantniju levu stranu mozga (analitiki procesi).
Strategije koje ispoljavaju vae prednosti: Organizujte vau radnu prostoriju i ranac za knjige. Koristite procesni pristup u pisanju izaberite temu, smiljajte ideje, organizujte ideje u skicu ili mreu, ispiite prvu verziju, korigujte, napiite finalnu verziju. Koristite kodiranje bojom, nastavnike listie, i liste da bi nauili injenice i detalje. Napiite tezu nakon to ste napisali razradu eseja. Moe vam biti lake da napiete tezu, nakon to ste savladali detalje vaeg rada. Podijelite zadatke u manje dijelove i odredite rokove za svaki dio. Odvojite dovoljno vremena za zadatak. Razvijte rutinu ili sistem za rjeavanje zadataka. Pristupite testovima na sistematian nain ne dozvolite nered na stolu, pregledajte cijeli test i razvijte plan kako ete ga raditi, skicirajte odgovore prije pisanja. Koristite strategije za organizaciju informacija koje povezuju detalje sa glavnim idejama: mree ili paukove mape, hijerarhije, skice, Venove dijagrame.

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

Strategije koje kompenzuju vae nedostatke:

411

Piite rezime (za svako predavanje, svako poglavlje, svaku lekciju) da bi se fokusirali na glavne ideje i teme. Koristite strategije za itanje kao to su SQ3R15 koje pomau pri povezivanju detalja sa glavnim idejama. Pokuajte da koristite strategije pamenja koje povezuju injenice sa glavnim idejama vizuelno zamiljanje, generisanje prie, i vezivanje su primjeri. Koristite organizacione formate za biljeke sa predavanja, koje vam pomau da vidite cijelokupnu sliku: hijerarhije, skice, ili Kornel. Pokuajte da koristite strategije pripreme za testove koje se fokusiraju na povezivanje ideja, informacija, i stavljanje detalja u iri kontekst.

1. Panja i sluanje

15.2.5. Strategija za one koji ue a koji koriste svoju dominantniju desnu stranu mozga.
Strategije koje ispoljavaju vae snage: Organizujte va radni prostor i gradivo na nain koji vama odgovara. Koristite strategije pamenja koje vam omoguavaju da personalizujete informacije Personalizujte nove informacije i dovedite novo gradivo u vezu sa prethodno steenim znanjem. Radite sa drugim studentiima ili u radnim grupama. Koristite strategije pripreme za testove kao to su ispitivanje drugih studenata, prezentovanje drugim studentima i radne grupe. Koristite strategije za raenje testova, eliminisanje smetnji kao to su glad i oslobaanje vaeg uma od zadataka koji zahtjevaju vau panju. Pokuajte da koristite strategije za organizovanje informacija koje se fokusiraju na detalje nastavniki listii, mree i voenje konceptualne liste. Koristite ifrovanje bojom da bi se fokusirali na specifine detalje i injenice kada itate tekst ili pregledavate biljeke. Koristite strategije pamenja koje se fokusiraju na detalje - mnemonije, vezivne rei, . Pokuajte da koristite strategije itanja koje se fokusiraju na detalje - margine, nastavnike listie. Koristite strategije za hvatanje biljeki koje vam pomau da se fokusirate na detalje. Nauite da prepoznate znake i traite pomo drugih kako bi isto izbjegli. im dobijete test zanemarite injenice i detalje.

Strategije koje kompenzuju vae nedostatke:

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

15.2.6. Strategije za one koji ue sekvencijalno

Strategije koje ispoljavaju vae snage: Koristite strategije za organizovanje informacija kao to su hijerarhije, dijagrami, Venov dijagram, paukove mape i matrice. Organizujte svoj radni prostor, koristite graninike, registratore, mape.

15 SQ3R metod obuhvata pregled, pitanje, itanje, ponavljanje i provjeru (REFERENCE). Ovo je nezavisni metod uenja i studija koji treba da pomogne studentu da organizuje i razumije pisani tekst.

412

Koristite dnevne liste obaveza, sedmine planere, kalendare semestra i druge pomone tehnike za organizovanje vremena kako bi ispunili sve vae obaveze na fakultetu. Razvijte i pridravajte se dnevne rutine. Podijelite zadatke u manje cijeline i uradite svaki zadatak na sistematian nain, korak po korak. Koristite strategije pamenja koje naglaavaju rasporeivanje. Prepriajte novo gradivo sopstvenim rijeima i fokusirajte se na kljune rijei. Svedite gradivo na najvanije informacije. Svjesno i paljivo razmislite o tome kako je novo gradivo povezano sa stvarnim svijetom i/ili sa vaim linim iskustvom. Naite ili zamislite konkretne primjere koji ilustruju nove ideje koje uite. Reorganizujte i prepiite biljeke sa predavanja za one asove na kojima predava skae sa teme na temu. Uzmite zadatke to je prije mogue, kako bi imali dovoljno vremena da zavrite zadatak u fazama. Budite sigurni da potpuno razumijete ta se u zadatku ( test, pismeni rad, praksa ) od vas oekuje, tako to ete priati sa profesorom, iitavati program ili se konsultovati sa pouzdanim studentima. Paljivo se konsultujte sa instruktorima koji ne dijele silabuse ili uputstva za zadatke. Razvijte jasna osnovna pravila kada morate da radite sa grupom.

1. Panja i sluanje

Strategije koje kompenzuju vae nedostatke:

15.2.7.Strategije za one koji ue na konkretan ali nasumian nain

Strategije koje ispoljavaju vae snage: Koristite instinkt i intuiciju kako bi rijeili probleme. Koristite strategije za upravljanje vremenom koje se fokusiraju na opte vremenske okvire prije nego na specifine rokove i rutine. Uspostavite opte smjernice za rijeavanje nekog zadatka. Uite koristei iskustvo iz stvarnog ivota i povezujte novo gradivo sa prethodno steenim znanjem. Koristite brainstorm tehniku da bi identifikovali mogue odgovore na pitanja ili mogua rijeenja za probleme; zatim nastavite koristei strategije za efektivno biranje izmeu opcija. Preuzimajte liderske uloge u grupnim situacijama, ali imajte na umu odlike efektivnog lidera. Koristite strategije pamenja koje vam omoguavaju da se oslanjate na vae lino iskustvo vizuelna imaginacija, mnemonija. Primjenjujte samostalno nove strategije kako bi ostali u velikoj mjeri ukljueni u proces. Ne dozvolite da neko radi to za vas. Razvijte vie puteva kojima moete dostii neki cilj. Birajte kurseve i profesore koji vam omoguavaju izbore prilikom rada. Birajte kurseve i profesore koji vam dozvoljavaju da koristite neobine i kreativne pristupe. Prevedite specifine rokove u opte vremenske okvire.

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

Strategije koje kompezuju vae nedostatke:

413

Prevedite striktne instrukcije u opte smjernice za zavravanje nekog zadatka. Provjerite sa vaim profesorom da li je va prevod taan. Koristite diktafon da bi nasnimili ideje, podatke ili korake koje preduzimate pri rijeavanju problema. Izbejgavajte da preanalizirate pitanja sa testova tako to ete ih proitati jednom ili dva puta; u veini sluajeva se nemojte zadravati na pojedinanim rijeima. Vjebajte strategije za polaganje testova sa zatvorenim tipom pitanja koja imaju samo jedan taan odgovor, kao to su viestruki izbor. Kada se pripremate za ispit, napravite probni test koji se fokusira na prepoznavanju najboljeg odgovora. Koristite procesni pristup kada piete izaberite temu, smiljajte ideje, organizujte ideje u neku skicu ili mreu, napiite prvu verziju, provjerite, napiite krajnju verziju.

1. Panja i sluanje

15.2.8. Strategije za one koji ue apstraktno i nasumice

Strategije koje ispoljavaju vae snage: Identifikujte opte principe koji e definisati ta uite. Radite sa drugim studentima ili u radnim grupama. Personalizujte novo gradivo kako se gradivo odnosi na vas lino? Koristite strategije pamenja koje vam omoguavaju da se oslanjate na vae lino iskustvo vizuelna imaginacija, mnemonija, . Isprobajte strategije hvatanja biljeki koje naglaavaju vaa lina iskustva. Organizujte informacije na takav nain da za vas imaju smisla. Birajte kurseve koji dozvoljavaju spontanost, kreativnost i matu. Birajte kurseve ili radite zadatke na kojima moete da radite sa drugima. Birajte kurseve ili radite zadatke na kojima moete da ispoljite lina osjeanja i ubjeenja. Koristite strategije panje i koncentracije koje vam pomau da se fokusirate na potpuno zavravanje zadatka ek liste, podjsetnici, uklanjanje smetnji, i nagrade. Fokusirajte se na detalje koristei metode bojenja, fle karata ili lista. Razgovarajte pozitivno sami sa sobom . Organizujte vae vrijeme sa dnevnim, nedeljnim ili semestarskim planerima napravljenim tako da budu u skladu sa vaim linim potrebama. Ljubazno zamolite za konkretan odgovor za izvrene zadatake ako ih niste dobili Koristite interpersonalnu komunikaciju kada radite sa ljudima sa kojima nemate prijateljske kontakte, prihvatite kritike ili vrsto ostanite u kontraverznim situacijama.

Strategije koje kompenzuju vae nedostatke:

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

15.2.9. Strategije za one koji ue apstraktno i sekvencijalno

Strategije koje ispoljavaju vae snage: Koristite organizacione strategije za glavne ideje i koncepte - hijerahija, pocrtavanje . Vodite zabiljeke na organizovan nain kao to su Kornelov metod ili obljeavanje.

414

Organizujte svoj prostor za uenje i materijale - registre, bajndere, foldere itd. Koristite dobro istraene informacije. Primjenite clip-strip strategiju ili biljeenje izvoda iz referentnih materijala. Nauite zadatak posmatrajui druge ljude. Podijelite zadatake u male dijelove i zavrite svaki dio pojedinano na sistematian, korak po korak, nain. Dajte sebi dovoljno vremena da zavrite zadatake - nemojte da urite. Koristite strategije pamenja da biste pojaali sekvencijalni pristup - mnemonija, povezivanje. Koristite logiko razmiljanje u reavanju problema. Piite rezime za svaki as, svaki dio ili ak jedinicu. Izaberite kurs gdje profesor ne postavlja striktna uputstva i pravila za ostvarenje zadataka. Izaberite kurseve koji vam daju mogunost za logiko razmiljanje i analize. Koristite organizacione strategije koje e vam pomoi da se fokusirate na detalje - fle karte, liste i boje Kada tema nije obraena dovoljno detaljno koliko biste vi eljeli pronaite dodatne informacije iz drugih izvora van udbenika - drugi tekstovi, asopisi, muzeji, strunjaci itd. Zamolite profesore da neke stvari dodaju ili dopune za vas. Konsultujte profesora da li ste dobro razumijeli svrhu rada ili zadatka. Razvijte sistem nagraivanja za zavretak rada . Budite diplomata kada pokuavate da nekog ubijedite da prihvati vae miljenje. Ograniavajte svoje uee u razgovoru na asu - nemojte da uzurpirate diskusiju. Zabiljeite samo kljune take koje ete pokrenuti.

1. Panja i sluanje

Strategije koje kompenzuju vae nedostatke:

15.3. KORAK TRI: Pratite svoj napredak

Praenje obuhvata iroki spektar aktivnosti, ukljuujui procjenu sopstvenog pristupa uenju, sopstvenih akcija, vjerovanja i ciljeva. Praenje se definie kao namjerna svijesna kontrola sopstvenih kognitivnih aktivnosti (Devine, 1987,str. 239). Svrhe strategija praenja Monitoring strategije treba da omogui studentima da procijene razliite aspekte sopstvenog procesa uenja: stilove uenja, navike u uenju, pripremu ispita i polaganje ispita. Takoe, pomau studentima da evoluiraju svoj karakter ukljuujui svoje snage i slabosti. Strategije praenja mogu da unaprijede metakogniciju to moe imati pozitivan uticaj na akademske i poslovne rezultate. Prednosti strategija praenja Strategije praenja su jednostavne za korienje i fleksibilno i lako se modifikuju prema potrebama studenta ili organizacije kursa. Moe da ih realizuje sam student ili uz pomo profesora. Strategije praenja su: Praenje poveanja svijesti studenta o linim stilovima i navikama uenja. Praenje podrke koja se prua studentu da preuzme odgovornost za svoje uenje. Praenje koliko su obezbjeena uputstva za usavravanje kurseva i akcija za poboljanje akademskog postignua.

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

415

Strategije praenja su primjenljive u realnim situacijama kao to je Intervju za posao, itd.

1. Panja i sluanje

15.3.1. Procijenjivanje i aktivnosti

Upitnik o navikama u uenju #1 Za svako od sljedeih pitanja, razmotrite koliko esto obavljate svaku od ovih aktivnosti. Ocijenite vrijeme provedeno u svakoj aktivnosti na skali od jedan do etiri, kao to je prikazano. 1 2 3 Vie od polovine vremena 4 Gotovo uvijek Gotovo nikad Manje od polovine vremena

___ Da li uite izvan asa svaki dan? ____ Da li redovno obavljate zadatke? ____ Da li redovno obnavljate ono to je preeno na svakom od kurseva? ____ Da li zapisujete sve zadatke za svaki as u posebnom odjeljku sveske? ____ Da li pregledate poglavlje (provjerite naslove, uvod i rezime) prije nego to detaljno proitate? ____ Dok itate zadatak, da li u glavi imate pitanja na koja zaista pokuavate da odgovorite? ____ Da li pokuavate da otkrijete znaenje vanih novih termina dok itate poglavlje? ____ Da li naglas sebi ponovite na kraju svakog odjeljka poglavlja? ____ Da li uredno vodite svesku sa odjeljcima za zadatke, rijei i biljeke za predavanja? ____ Da li vodite kalendar sa ispisanim rokovima za vanije zadatke? ____ Da li znate ta e biti pokriveno na svakom od ispita? ____ Da li vrite specifine pripreme za ispite? ____ Da li nauite ono to pogrijeite na testu? Upitnik o navikama u uenju #2 Odgovorite sa da ili ne na sljedea pitanja o navikama u uenju. 15. Odreivanje stilova ____ Trudim se da budem efikasniji i efektivniji student. uenja i odgovarajuih ____ Svijestan sam koristi od postavljanja dobrih pitanja dok itam, hvatam biljeke i uim. strategija ____ Vjerujem da se moja inteligencija ispoljava vie u pitanjima koja postavljam nego u odgovorima koje dajem. ____ Vjerujem da se veina predavanja moe posmatrati kao niz pitanja i odgovora. ____ Znam kako da provedem manje vremena uei tako to u se koncentrisati na razvijanje pitanja za probne testove/testove za vjebu. ____ Umijem da koristim biljeke sa predavanja u pripremi ispita. ____ Obino tragam za moguim pitanjima za test i odgovorima dok itam. ____ Obino uim kao da vjebam za polaganje testa. Pitanja na koja ste odgovorili sa ne su oblasti u kojima bi trebalo da unaprijedite svoje navike u uenju.

416

15.3.2.4. Podsjetnik za samoprovjeru pred ispit

Podsjetnik za samoprovjeru koji je razvio Twining (1991) prua studentima sredstvo da evaluiraju pripremu za ispit i uspjenost na njemu. Poput drugih strategija praenja podsjetnik za samoprovjeru moe se modifikovati u skladu sa studentskim potrebama ili organizacijom kursa. Imajui na umu neki poseban test ili testove uopte, odgovorite sa da ili ne na sljedea pitanja. Odgovori pomau u prepoznavanju oblasti na kojima studenti treba vie da rade. ____ Da li provjeravam vane izvore informacija tokom pripreme za ispit? ____ Da li koristim pitanja za vjebu sa vanim informacijama, posebno naglaavajui pitanja tano/netano, viestrukog izbora ili esej-pitanja u skladu sa tipom ispita? ____ Da li pazim da se potpuno pripremim i pristupim polaganju ispita sa pozitivnom stavom? ____ Da li koristim relaksacione tehnike, ako je potrebno? ____ Da li pristupam ispitima sistematino, ____ itajui uputstva? ____ pregledajui prvo test? ____ planirajui svoj pristup? ____ sprovodei plan u djelo? ____ ukratko obnavljajui odgovore? ____ evaluirajui rezultate? ____ Kada evaluiram rezultate ispita, da li pazim da razlikujem greke koje su vezane za ueni materijal od greaka koje su vezane za moje strategije polaganja testa? ____ Da li imam potekoa sa nekim specifinim aspektom procesa polaganja testa? ____ Da li je potrebna neka korektivna akcija? ____ ta jo mogu da radim da poboljam svoju sposobnost polaganja ispita?

1. Panja i sluanje

15.3.2.5. Prikupljanje podataka (debriefing) za ispit

Prikupljanje podataka za ispit obuhvata popunjavanje upitnika kako bi se procijenio nain na koji se student pripremio za test i u kakvoj je vezi priprema za ispit sa uspjenou na testu. Prikupljanje podataka za ispit prua sredstvo praenja efikasnosti pripreme za test i strategija polaganja testa.Ova strategija se moe koristiti za bilo koji tip testa: esej, viestruki izbor, tano/netano ili probleme. Prikupljanje podataka za ispit je korisno za poveanje studentove svijesti o navikama u uenju i njihovim posljedicama, i za planiranje efektivnijeg plana djelovanja za budue ispite. Ova strategija bi trebalo da se koristi ak i ako je student bio uspjean na ispitu. Pisanje podstie studente da razmiljaju. Nekoliko oblika prikupljanja podataka je dostupno; dva primjera su data. Oni se mogu izmijeniti za speciifnog studenta ili potrebe kursa, ili studenti mogu poeljeti da razviju sopstvene obrasce.

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

Obrazac za prikupljanje podataka za ispit # 1 Test # ___________________ Datum ispita _______________ Ocijena ___________________ Da li je zadati tekst za itanje zavren? Sve _______ Dio (naznaite poglavlja) ________________________

Kurs __________________

417

Da li je postojao raspored uenja za ispit? Da _____ Ne ______

1. Panja i sluanje

Da li ste se drali rasporeda uenja? Da _____ Ne ______ Koje od sljedeih strategija su koriene u pripremi za ispit? Fle-karte ______ Vodi za uenje ______ Radna sveska _______ Pojmovne kartice ______ Umreavanje ______ Problemi ili pitanja za vebu ______ Mnemonika pomagala ______ Parafraziranje ______ Objaanjavanje materijala drugima ______ Povezivanje ______ Opti pregledi ______ Vizuelno zamiljanje _____ Vizuelna elaboracija _____ Obnavljanje sa pauzama izmeu i ponavljanja _____ Matrice ______ Obiljeavanje teksta markerom ______ Obnavljanje teksta ______ Prepisivanje biljeki ______ Obiljeavanje biljeki markerom ______ Obnavljanje biljeki ______ Drugo ______________________________________________

15. Odreivanje stilova ________________________________________________________

uenja i odgovarajuih strategija
________________________________________________________ Koje od ovih strategija su najmanje pomogle? ________________________________________________________ ________________________________________________________ Koje od ovih strategija su izazvale zbunjenost? ________________________________________________________ ________________________________________________________ Koliko sati je provedeno u pripremi za ispit? itanje zadataka ______ Pripremanje materijala za uenje ______ Prepisivanje ili obnavljanje/pregledanje biljeki ______ Obnavljanje/pregledanje teksta ______ Vjebanje ______ UKUPNO ______

Koje od ovih strategija su najvie pomogle?

418

Da li su napravljeni efikasni vremenski razmaci izmeu uenja? Da, periodi uenja su bili kratki i vremenski razmaknuti ______ Ne, sabio sam sve uenje u jednu ili dve duge sesije______ Koliko unaprijed je poela priprema ispita? _______________________ Kako je ispit ispunio vaa oekivanja? ________________________________________________________ ________________________________________________________ Koji aspekti ispita su bili neoekivani? ________________________________________________________ ________________________________________________________ Preporuke za promjenu: ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________

1. Panja i sluanje

Obrazac za prikupljanje podataka za ispit # 2 Kurs ___________________ Test # ____________________ Datum ispita ________________ Ocijena ____________________ Opta reakcija na ispit: ________________________________________________________ ________________________________________________________ Tehnike uenja koje su bile korisne: ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ Tehnike uenja koje nisu bile od koristi: ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ Za svako netano rijeeno pitanje, obiljeite odgovarajuu opciju (od 1 do 4, koristei zloeni model) i zatim odbranite svoj odgovor, objasnite ta ste pogreno shvatili ili dajte razlog za svoj prvobitni odgovor. 1. Ne sjeam se da sam se ikad koncentrisao na ovu temu na predavanju ili tokom uenja. 2. Razgovarali smo o ovome ali nisam ga zapamtio. 3. Pogreno sam razumio pitanje / odgovore. 4. Objanjenja su bila izuzetno dvosmislena ili nejasna.

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

419

1. Panja i sluanje

PITANJE 1 2 3 4 1.... 2.... 3.... 4.... 5.... 6.... 7.... 8.... 9.... 10 . . . .

OBJANJENJE

. . . . . . . . .

15.3.2.6. Procijena pamenja (memorije)

Pamenje je raznovrsno i zavisno od zadatka. Student moe imati dobro pamenje za odreene zadatke, kao to je pamenje brojeva, ali lou memoriju za druge zadatke, kao to je pamenje imena. Pored toga, mnogi studenti nisu svijesni svojih specifinih memorijskih sposobnosti. Stoga, kljuno je da studenti evaluiraju svoje memorijske sposobnosti kako bi se mogao razviti odgovorajui skup memorijskih strategija. Takve procijene je najbolje da obave profesionalci, ali dve opisane procedure mogu pomoi da se napravi djelimina evaluacija memorijskih sposobnosti (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 23-29) . Svrhe alatki za evaluaciju memorije su dvostrane. Prvo, one poveavaju svijest o radu memorije i daju studentima jasniju sliku o tome kako njihovo pamenje radi u svakodnevnom ivotu. Drugo, one predstavljaju sredstvo pomou kog se mogu postaviti relevantni i realistini ciljevi za poboljanje pamenja. Te dve procedure za evaluaciju pamenja su memorijski upitnici i dnevnici pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993) . Memorijski upitnik Memorijski upitnici su usmjereni na etiri tipa memorijskih zadataka: znanje, dogaaji, namjere i akcije. Primjer memorijskog upitnika je dat u sljedeoj tabeli. Da biste popunili memorijski upitnik, slijedite ove korake: Zamislite da ste u kvizu i da vam postavljaju pitanja o navedenim temama. Nazanite da li ste se sreli sa tim predmetom tokom studija, na poslu, itd. tako to ete zaokruiti 15. Odreivanje stilova Da ili Ne. uenja i odgovarajuih Za sve Da teme, procijenite koliko esto ne biste mogli da se sjetite odgovora na pitanje koristei strategija brojeve 1 (nikad ne bih zaboravio) do 7 (uvijek bih zaboravio). Zapiite broj u praznom polju pored odgovarajue teme. Memorijski upitnik 1
Nikad ne zaboravim

Ponekad zaboravim

Zaboravim tu i tamo

Zaboravim u pola Zaboravim prilino Zaboravim veoma Uvijek prilika esto esto zaboravim

Zemljoradnja Antropologija Umjetnost Biologija Hemija Kuvanje Gluma Ekonomija

Da Da Da Da Da Da Da Da

Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne

_____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____

420

Engleski Bonton Strani jezik Geologija Geografija Istorija Higijena Pravo Knjievnost Matematika Muzika Filozofija Fizika Politika Religija Pisanje Drutvene nauke Sociologija Pozorite Proitane knjige Aktuelne vijesti Starije vijesti Zanimanje Hobiji Kune popravke Vicevi Pravopis esto korieni telefonski brojevi Svakodnevni podaci Informacije nauene na poslu Sportovi Kako se orijentisati u mjestima u kojima sam ranije ivio Prie Poznata imena Zakazani sastanci Imena ljude koje poznajem dugo

Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da

Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne

_____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____

1. Panja i sluanje

Dnevnik pamenja Dnevnici pamenja se takoe bave znanjem, dogaajima, namjerama i akcijama.Sa ovim oblikom evaluacije, studenti vode evidenciju o neuspjehu pamenja u specifinim zadacima. Na primjer, oni biljee kada su zaboravili ime, zakazanu obavezu ili informaciju na ispitu. Da biste koristili dnevnik pamenja, slijedite ove korake: Odaberite memorijske zadatke koje ete dokumentovati. Predloeni tipovi informacija za biljeenje u dnevniku su dati u sljedeoj tabeli. Dodajte ili oduzmite zadatke po potrebi. Upotrijebite pare papira iz sveske ili karticu 5 x 7 da napravite obrazac za biljeenje neuspjeha pamenja. Iskopirajte obrazac 14 do 28 puta kako biste mogli da biljeite neuspjehe pamenja tokom nekoliko nedelja. Jedan mjesec biljeenja je poeljan, a predlae se barem jedna nedelja biljeenja. Ocijenite svoje biljeke to je prije mogue nakon neuspjeha. Svaki put kada zaboravite neto sa spiska, tiklirajte odgovarajui zadatak i napravite kratku zabiljeku o okolnostima ili kako da izbjegnete neuspjeh pamenja u budunosti. Ocijenite biljeke to je prije mogue nakon neuspjeha. Nakon to ste neko vrijeme vodili dnevnik, evaluirajte rad vae memorije: o Izraunajte koliko toga ste zaboravili za svaki tip zadatka. o Razmotrite koliko esto ste se susreli sa odreenim memorijskim zadatkom svaki dan;

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

421

1. Panja i sluanje

veliki broj neuspjeha moe biti povezan, djelimino, sa velikim brojem dnevnih susreta sa zadatkom. o Za svaki od zadataka, ocijenite rad vae memorije na skali od 7 gdje je 1 visok procenat neuspjeha po pokuaju a 7 nizak. o Zabiljeite ocijene u dnevniku. o Zabiljeite ocijene u memorijskom upitniku. Predloeni memorijski zadaci za biljeenje u dnevniku pamenja. Znanje Zaboravljate neke informacije koje ste nauili tokom studija, na poslu ili u nekoj drugoj situaciji. Dogaaji Dogaaji obuhvataju skoranje podatke, imena ljudi koje znate i skoranje dogaaje. Aktuelni podaci Na primjer, treba da se sjetite telefonskog broja ili adrese koju ste pre par trenutaka proitali u imeniku, ali otkrivate da ste zaboravili dio ili sve od onoga to ste htjeli da zapamtite i morate ponovo da pogledate imenik. Imena koja znate Ne moete da se sjetite imena ljudi koje znate. Skoranji dogaaji Zaboravljate detalje filma, emisije ili nekog dogaaja dok razgovarate o njima sa drugim ljudima koji su takoe prisustvovali dogaaju. Namjere Namjere obuhvataju zaboravljanje da se neto uradi ili ponese. Zaboravljate ta da uradite Trebalo je da donesete neto na as ali zaboravljate ta je to. Zaboravljate ta da ponesete Nakon to ste izali iz sobe, otkrivate da morate da se vratite po neto, moda knjigu, koju ste namjeravali da ponesete ali ste je zaboravili.

Dnevnik pamenja Dan i datum _____________________________ Memorijski zadaci: Opisi neuspjeha memorije Znanje _________________________________________________ _________________________________________________ Dogaaji Nedavni datumi _________________________________________________ _________________________________________________ 15. Odreivanje stilova Dogaai Imena koja znate uenja i odgovarajuih _________________________________________________ strategija _________________________________________________ Dogaaji Nedavni dogaaji _________________________________________________ _________________________________________________ Namjera Zaboravili ste ta da uradite _________________________________________________ _________________________________________________ Namjera - Odnijeti _________________________________________________ _________________________________________________ Ostalo _________________________________________________ _________________________________________________

422

15.3.2.8. Uzrono pripisivanje

Strategija uzronog pripisivanja pomae studentima da procijene uzrono-posljedine odnose tako to im se predstavi nekoliko scenarija i ishoda i od njih zatrai da pripiu uzroke. Ona podstie studente da preuzmu odgovornost za svoja djela i izbjegavaju da smiljaju izgovore koji ne odraavaju tano situaciju. Poto koriste izmiljene scenarije, studenti su na dovoljnoj distanci da ne zauzmu odbramben stav, ali poto scenariji nisu realistini, studenti mogu sa njima da se poveu samo do izvjesne granice. Ovu strategiju bi trebalo da uvede i nadgleda fasilitator. Slijede primjeri neakademskih i akademskih scenarija koji ilustruju uzrono pripisivanje Neakademski primjeri G. Broun ima potekoa da upali auto. Zato? PANJA: Malo ljudi ima potekoa da upali ovaj auto. G. Brown ima potekoa sa paljenjem veine automobila. Odaberite jedan od sljedeih odgovora: a. G. Brown ne umije da upali auto. b. Neto nije u redu sa autom. c. G. Brown je pogrena osoba za auto, a auto je pogrean za G. Browna. Mari se smeje komiaru. Zato? PANJA: Veina ljudi se smije ovom komiaru. Mari se smije malom broju komiara. Odaberite jedan od sljedeih odgovora. a. Mari se jednostavno lako zasmije. b. Komiar je zabavan. c. Uzrok je i jedno i drugo. Sue se plai psa. Zato? PANJA: Malo ljudi se plai ovog psa. Sju se plai pasa. Odaberite jedan od sljedeih odgovora. a. Sju ima fobiju od pasa. b. Pas je krvoloan. c. Sju i pas se jednostavno nisu sloili. Odgovori na neakademske primjere su: 1) c, 2) b i 3) c. Akademski primjeri Dord e pasti matematiku. Zato? PANJA: Dord ne radi domae zadatke i bjei sa asova. Drugi studenti e poloiti. Odaberite jedan od sljedeih odgovora. a. Dord nije dobar iz matematike. b. Predava ne predaje ba dobro. c. Dord se ne trudi dovoljno oko ovog predmeta. Sandi ne moe da ostane budna na asu istorije. Zato? PANJA: Drugi studenti ostaju budni na asu istorije. Sandi ne moe da ostane budna na drugim asovima. Odaberite jedan od sljedeih odgovora. a. Sandi se ne odmara dovoljno. b. Predava je dosadan. c. Sandi ne voli istoriju. Tom proputa as hemije barem jednom nedeljno. Zato? PANJA: Tom je lan bratstva, igra fudbal, radi na godinjaku i tutor je drugim studentima. Drugi studenti ne proputaju asove hemije. Odaberite jedan od sljedeih odgovora. a. Prisustvovanje asovima hemije nije obavezno. b. Tom je prezauzet, uestvuje u previe vannastavnih aktivnosti. c. as hemije je dosadan.

1. Panja i sluanje

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

423

1. Panja i sluanje

Huanita se ne slae sa svojim predavaem. Zato? PANJA: Drugi studenti se slau sa predavaem. Huanita se slae sa drugim predavaima. Odaberite jedan od sljedeih odgovora. a. Huanitin predava je neprijatan i neljubazan. b. Huanita i predava ne odgovaraju jedno drugom. c. Teko je slagati se sa Huanitom. Odgovori na akademske primjere su: 1) c, 2) a, 3) b i 4) b.

15.3.2.9. Postavljanje i ostvarivanje linih ciljeva

Cilj je tenja ili krajnji rezultat neijih djela. Cilj moe biti neto ka emu pojedinac tei ili neto to bi elio da unaprijedi (Michaels, i dr., 1988). Ka kratkoronim ciljevima, kao to je polaganje testa ili uspjeh na takmienju, se tei tokom relativno kratkog vremenskog perioda, dok je za dugorone ciljeve, kao to je zavretak fakulteta ili uspjeh u odreenoj profesiji, potrebno due da se ostvare. Lini ciljevi obuhvataju raznovrsna ivotna nastojanja, ukljuujui akademski uspjeh, karijerna dostignua i lino ostvarenje. Postavljanje i ostvarivanje neijih linih ciljeva zahtjeva samonagledanje. Primjeri akademskih ciljeva dati su u sljedeem pasusu. Strategije za postavljanje i ostvarivanje optih ciljeva, predmetnih i studijskih ciljeva, i karijernih ciljeva razmatraju se u nastavku. Primjeri akadameskih ciljeva Akademski ciljevi ne ukljuuju samo poloen test ili dobijanje odreene ocijene za projekat ili iz nekog predmeta. Raznovrsni ciljevi vezani za samosvijest, upravljanje vremenom, polaganje testova, pisanje, navike u uenju i druge aspekte akademskog ivota mogu voditi studente putem akademskog uspjeha. Sljedei primjer akademskih ciljeva dao je Miels i dr ( Michaels, i dr. 1988, str. 80-86). Ciljevi vezani za samosvijest, samonadgledanje, samozastupanje i rijeavanje problema Koristiu ocene sa ispita i testova da nadgledam svoj uspeh u odreenom predmetu. Utvrdiu specifine strategije koje mogu da koristim i koristiu ih dosljedno. Realistino u ocijeniti svoju uspjenost u odreenom zadatku i zatim uputiti sebi pohvalu ili kritiku koju moj rad zasluuje. Aktivno u se ukljuiti u proces uenja tako to u stalno provjeravati informacije koje obraujem kako bih utvrdio da li imaju smisla. Ciljevi vezani za polaganje testova Razviu sposobnost da se opustim prije polaganja testa kako bih izbjegao anksioznost pred test. Paljivo u sasluati i/ili proitati sva uputstva prije nego to ponem da rjeavam. 15. Odreivanje stilova Isplanirau ispitni budet kako bih najbolje mogao da nadgledam i mudro iskoristim svoje vrijeme. uenja i odgovarajuih Pri polaganju testova, osmisliu koncept za ono to u napisati pre nego to ponem sa pisanjem. strategija Sauvau testove kada mi ih vrate kako bih ih upotrijebio kao vodie za uenje za budue ispite. Ciljevi vezani za upravljanje vremenom, pristup zadatku i obavljanje zadatka Procijeniu vrijeme koje bi bilo potrebno za obavljanje datog zadatka. Uporediu stvarno vrijeme za koje sam obavio zadatak sa svojom poetnom procijenom. Odrediu specifino vrijeme za uenje svaki dan prije ispita kako bih uspjeno nauio materijal. Radiu postojano i dosljedno tokom datog vremenskog perioda (naznaite vreme ______). Analizirau dugorone zadatke kao bih ih razbio na manje, zgodnije kratkorone zadatke. Odluiu koji od mnogih zadataka bi trebalo da budu zavreni prvi. Ciljevi vezani za navike u uenju Odabrau glavne ideje ili kljune take iz pisanih pasusa. Uiu u okruenju u kom nita nee ometati moju panju. Usredsrediu se na to kako su novonauene informacije vezane za prethodno naueni materijal.

424

Koristiu strategiju prethodnog pregleda pri itanju zadatih tekstova iz udbenika. Koristiu diktafon da snimim predavanja. Vodiu biljeke i zadatke uredno. Koristiu mnemonika pomagala i tehnike pamenja kako bih pomogao prisjeanje i povraaj informacija iz memorije. Ciljevi vezani za pisanje Prikazau sposobnost da piem jasne, koncizne i koherentne reenice. Nauiu da koristim program za obradu teksta kako bih uredio i ispravio svoj pisani materijal. Koristiu diktafon da pomognem u prisjeanju materijala sa predavanja i koristei traku zapisau kljune ideje koje treba nauiti. Ciljevi vezani za itanje Steiu opti utisak i kljune informacije iz poglavlja iz udbenika. Koristiu kontekst da shvatim znaenje nepoznatih rei. Pokazau aktivno uee u procesu itanja koristei tehniku vizuelnog zamiljanja tokom itanja. Koristiu udbenike na kasetama. Koristiu strategiju prethodnog pregleda teksta kako bih poboljao razumijevanje. Ciljevi vezani za matematiku Nauiu da prikladno koristim izvore raspoloive u kampusu kako bih unapredio svoje matematike vetine. Potraiu kolegu-tutora u kampusu za teke matematike pojmove. Koristiu udbenik iz matematike da pronaem rijeenja za teke matematike probleme. Zavravau domae zadatke na vrijeme. Koristiu digitron kako teina matematikih injenica ne bi ometala moju sposobnost da rijeim komplikovane probleme. Ciljevi vezani za drutvene vjetine Traiu odgovarajuu pomo ili savjete od kolege studenta. Traiu odgovarajuu pomo ili savjete od predavaa. Prikazau odgovarajue vjetine sluanja. Paziu na svoja osjeanja. Prikazau sposobnost da se borim za svoja prava. Opta strategija ostvarivanja ciljeva Sljedeu radnu tabelu za postavljanje ciljeva definisali su Aune i Ness (1991) i ona pomae pojedincima da osmisle tok rada koji vodi ka ostvarenju cilja. Ona dijeli cilj na nekoliko dijelova, ime on postaje pristupanijij, i odreuje vremenske okvire za zavretak svakog od dijelova. Radna tabela za postavljanje ciljeva CILJ: Cilj 1 Koraci za ostvarenje cilja 1 1 2 3 4 5. Vremenski okvir . . . .

1. Panja i sluanje

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

425

Cilj 2

Koraci za ostvarenje cilja 2 1 2 3 4 5. Koraci za ostvarenje cilja 3 1 2 3 4 5. Koraci za ostvarenje cilja 4 1 2 3 4 5.

Vremenski okvir . . . . Vremenski okvir . . . . Vremenski okvir . . . .

1. Panja i sluanje
Cilj 3

Cilj 4

Ovo je popunjen primjer radne tabele. CILJ: Popraviti uspjeh na sljedeem testu za jednu ocijenu Cilj 1: Koraci za ostvarenje cilja 1: Vremenski okvir: 1 sat dnevno Zapisivati bolje biljeke 1. Proitati zadatke prije predavanja 2. Ponijeti spisak novih rijei na predavanje na predavanjima 3. Ponijeti fotokopije ilustracija na predavanje

Cilj 2: Sastati se sa predavaem

4. Postavljati pitanja tokom predavanja 5. Pregledati i preurediti biljeke sa predavanja Koraci za ostvarenje cilja 2: 1. Zakazati nedeljni sastanak 2. Pregledati biljeke i tekstove prije sastanaka 3. Spremiti specifina pitanja 4. Pisati biljeke tokom sastanka Koraci za ostvarenje cilja 3: 1. Osmisliti pitanja za vjebu 2. Isprobati vizuelno asociranje i mnemonike strategije 3. Raditi sa studijskom grupom 4. Kratka, esta obnavljanja 5. Zapoeti pripremu dve nedelje prije testa

Vremenski okvir: 1 sat nedeljno

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija
Cilj 3: Efikasnija priprema za test

Vremenski okvir: 3-4 sata nedeljno

Strategije za ciljeve vezane za predmete i uenje U obrazovanju, ciljevi su vani za rad svakog pojedinca. Postavljanje specifinih ciljeva predmeta, kursa i uenja pomae u motivisanju za uenje. Razvijanje realistinog plana djelovanja ka ostvarenju tih ciljeva pomae nam da izbjegnemo odugovlaenje, nepotreban stres i neuspjeh. Jedna od strategija za postavljenje linih ciljeva uenja data je u odjeljku Grafikon linih ciljeva u poglavlju Motivacija. U narednim pasusima predstavljen je Voltero i Sajbertov (Waltero i Siebert, 1993, str. 50-61) pristup postavljanju i ostvarivanju ciljeva predmeta i uenja.

426

Razmotrite kako se mogu dobiti informacije o predmetu. Potencijalni izvori informacija su: predava, akademski savjetnik, silabus predmeta, raspored predmeta, zadati materijali, kratki pregled kursa, drugi studenti koji su pohaali taj kurs ili kod tog predavaa, diskusije i studentski prirunici i programi. Postavite realistian cilj za kurs. U veini sluajeva, cilj koji studenti postave je odreena ocijena na zadatku ili kraju kursa. Budite realistini kada postavljate ocijenu iz kursa ili zadatka za cilj. Razmotrite sljedee inioce pri postavljanju ciljnih ocijena: o Da li imam prethodno iskustvo ili znanje o ovom predmetu? o Da li me zanima ovaj predmet? o Koliko su slini ili se razlikuju moj omiljeni stil uenja i predavaev stil nastave? o Kakav je odnos izmeu naina na koji se kurs ocijenjuje i mog omiljenog naina prikazivanja razumijevanja gradiva. Odredite koji tipovi zadataka su potrebni za ostvarivanje dotinog cilja. Pohaanje asova? ... Koliko njih? Uestvovanje na asu? ... Na koji nain? itanje zadatih testova? ... Koliko njih? Koliko paljivo? Pisanje biljeki na predavanjima? ... Koliko potpunih? Pisanje radova? ... Koliko strana? Koliko referenci? Koji stil ili format? Obrazlaganje ili tumaenje? Polaganje testova? ... Koji minimalni skor je potreban? Izrada specijalnih projekata? ... Koji su zahtjevi? Napravite raspored uenja kako biste obavili svaki od postavljenih zadataka. inioci koje treba uzeti u obzir pri planiranju rasporeda uenja su sljedei: o Koji su koraci obuhvaeni svakim zadatkom? o Koliko vremena e biti potrebno da se obave koraci u svakom zadatku? o Kada svaki od ciljeva mora biti zavren? o Koliko mogu razumno da oekujem da u uraditi u vremenskom periodu koji imam? o Koliko rada dnevno moram da obavim da bih zavrio zadatke na vrijeme? o Da li postoje specifini zahtjevi za obavljanje zadataka? o Kako e od mene biti traeno da pokaem da sam dostigao ciljeve? Specifine smjernice za pravljenje plana vremena i aktivnosti date su u odjeljku Upravljanje vremenom u poglavlju Strategija uenja opte svrhe. Biljeite svoj napredak ka zavretku zadataka i dostizanju svog cilja. Jedan nain za biljeenje napretka je pomou kalendara. o Kupite ili nacrtajte dnevni, nedeljni i/ili mjeseni kalendar. o Smislite kratak opis za svaki korak potreban za obavljanje zadatka radi dostizanja cilja. o Zabiljeite kratak opis na odgovarajuem mjestu na kalendaru na osnovu rokova koje ste utvrdili u prethodnom koraku. o Precrtajte svaki korak i zadatak koji ste zavrili. Jo jedan nain za biljeenje napretka je pomou podsjetnika. o Utvrdite svaki zadatak (ili odgovarajue korake svakog zadatka) potreban za postizanje cilja. o Poreajte zadatke prema vanosti i lakoi obavljanja. o Odredite kada bi svaki zadatak (ili korak) trebalo da bude obavljen. o Zabiljeite kada je svaki zadatak zaista i obavljen. o Zabiljeite kako ete se nagraditi za zavretak zadatka. o Zabiljeite da li ste se nagradili za obavljeni zadatak. o Zabiljeite da li ste se nagradili za ostvarenje cilja. o Ocijenite svoja djela u odnosu na uspjeh u ostvarenju cilja.

1. Panja i sluanje

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

427

Primjer podsjetnika za postavljene ciljeve

Podsjetnik za polaganje ispita iz psihologije

1. Panja i sluanje

Ponaanje tokom uenja 1. Proitaj Poglavlje 1, osmisli pitanja i odgovore, napii rezime 2. Proitaj Poglavlje 2 (isto kao #1) 3. Proitaj Poglavlje 3 (isto kao #1) 4. Proitaj Poglavlje 4 (isto kao #1) 5. Proitaj Poglavlje 5 (isto kao #1) 6. Osmisli pitanja sa dananjeg predavanja i uradi probni test 7. Isto kao #6 8. Isto kao #6 9. Isto kao #6 10. Isto kao #6 11. Isto kao #6 12. Isto kao #6 13. Isto kao #6 14. Isto kao #6 15. Isto kao #6 16. Isto kao #6 17. Isto kao #6 18. Osmisli pitanja iz starog testa 19. Osmisli i uradi probni test za Pogl. 1, 2 20. Osmisli i uradi probni test za Pogl. 3, 4 21. Osmisli i uradi probni test za Pogl. 5

Rok

2. sept 5. sept 9. sept 16. sept 23. sept 1. sept 3. sept 5. sept 8. sept 10. sept 12. sept 15. sept 17. sept 19. sept 22. sept 24. sept 26. sept 10. sept 7. sept 17. sept 24. sept 27. sept & 22. Osmisli i uradi probni test iz svih izvora pitanja . 28. sept 23. Sastani se sa studijskom grupom kako biste osmislili probni test arrange . 24. Polaganje ispita 29. sept . 25. Ostvarenje cilja: poloen ispit . .

Datum zavretka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Nagrada Da/Ne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

Nagradite sebe za obavljene zadatke i dostignute ciljeve. Nagrade mogu obuhvatiti neto poput odlaska u etnju, gledanja tv-emisije, odlaska u bioskop, odlaska na sladoled, pauze za spavanje, itanja asopisa ili poziva prijatelju. Upotrebite nagradu svaki put kad zadatak obavite prema rasporedu. Ne nagraujte se ako zadatak nije zavren na vrijeme. Nagrada za ostvarenje cilja bi trebalo da bude vea od nagradi za obavljanje zadataka. Strategije karijernih ciljeva Smjernice za procjenu neijih karijernih interesovanja navedeni su u knjizi autora Juler i Gardner (Jewler and Gardner, 1993, str. 164-174). Pri postavljanju karijernih ciljeva, pojedinac mora uzeti u obzir ivotne ciljeve, lina interesovanja, line vjetine, line sposobnosti, osobine linosti i radne vrijednosti. Uvodna pitanja Uopteno, koju vrstu posla elite da radite nakon zavretka obrazovanja? Koje karijerne oblasti ili djelatnosti nude prilike za tu vrstu posla? Koju ulogu e fakultet imati u vaoj pripremi za taj posao? ta tano planirate da uradite kako biste poboljali svoje anse da dobijete posao nakon diplomiranja? Da li su vai karijerni ciljevi u skladu sa vaim drugim ivotnim ciljevima i vrednostima? Da li je vjerovatno da e biti potrebno da se prebacite na drugi fakultet kako biste stekli obrazovanje potrebno za vau karijeru (Jewler and Gardner, 1993, str.164)? Razmotrite svoja lina interesovanja Uradite standardni inventar ili test sa karijernim savjetnikom .

428

Potraite u fakultetskim prospektima kurseve koji vam se ine zanimljivim. Zapiite nekoliko njih. Napiite zato vas svaki od tih kurseva zanima. Napravite spisak asova, aktivnosti i klubova u kojima ste uestvovali u srednjoj koli ili kasnije. Zabiljeite zato vas je svaka od tih aktivnosti zanimala. Zapiite sve aktivnosti van asova kojim namjeravate da se bavite na fakultetu (Jewler and Gardner, 1993, str. 166-167). Razmotrite svoje line vjetine Iskoristite sljedeu tabelu da odredite svoje najbolje vjetine. (Jewler and Gardner, 1993, str. 167). Pogledajte Procjenu i aktivnosti za Spisak linih vjetina Razmotrite svoje line sposobnosti Sposobnosti se odnose na uroene vrline koje ine osnovu za vjetine. Sposobnosti mogu biti nasljedne ili nauene u vrlo ranom uzrastu. Sljedea tabela e vam pomoi u prepoznavanju linih sposobnosti na kojima biste mogli da pokuate da izgradite svoje karijerne ciljeve.

1. Panja i sluanje

Upitnik o linim sposobnostima Stavite zvijezdicu (*) pored svojih vrlina. Stavite x pored svojih slabosti. Postavite znak pitanja pored sposobnosti za koje niste sigurni. (Jewler and Gardner, 1993, str. 168)?
___ ___ ___ ___ ___ ___ ___ Apstraktno rasuivanje Verbalno rasuivanje Prostorno snalaenje Jezike sposobnosti Mehanika sposobnost Administrativne sposobnosti Numerika sposobnost Osobe sa razvijenim sposobnostima za apstraktno razmiljanje umiju da tumae poeziju, rijeavaju naune probleme u glavi i rijeavaju logike probleme. Osobe sa razvijenim verbalnim rasuivanjem mogu da lako usmeno razmotre probleme ili ih razumiju lake kad uju njihov opis nego kad ih vide na papiru. Osobe sa razvijenim sposobnostima za uvianje prostornih odnosa mogu da razumiju fizike odnose izmeu dvo ili trodimenzionalnih predmeta ili crtea. Osobe sa razvijenim sposobnostima za jeziku upotrebu mogu da piu i govore efikasno. Osobe sa razvijenom mehanikom sposobnou mogu da fiziki manipuliu djelovima maine kako bi ona proradila. Osobe sa razvijenim administrativnim sposobnostima mogu da efikasno obavljaju detaljan opti kancelarijski posao i da organizuju dokumenta ili raune. Osobe sa razvijenom numerikom sposobnou mogu da lako rijeavaju aritmetike probleme.

Kako biste dokazali da posjedujete svoje najrazvijenije sposobnosti? U kakvoj su one vezi sa vaim trenutnim vjetinama? Razmotrite svoje osobine linosti Podvrgnite se procijeni linosti, kao to je Majers-Brigsov upitnik, kako biste odredili osobine svoje linosti. Zapiite deset rijei kojima biste sebe opisali. Zamolite bliskog prijatelja ili roaka da zapie dest rijei koje vas opisuju. Uporedite ta dva spiska (Jewler and Gardner, 1993, str. 169). Razmotrite svoje radne vrednosti Ovdje su dati primjeri ivotnih ciljeva koje ljudi esto tee da ispune tokom svojih karijera (Jewler and Gardner, 1993, str. 169-170). Pogledajte Procijenu i aktivnosti za upitnik Koji su vai ivotni ciljevi Nie su dati primjeri tipinih radnih vrijednosti. (Jewler and Gardner, 1993, str. 170-171)

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

429

Upitnik o radnim vrednostima Zapiite x pored onoga to biste voljeli da radite u vaoj idealnoj karijeri. Meu njima, zaokruite onih pet koje biste najvie voljeli. Zatim rasporedite pet zaokruenih vrijednosti prema prioritetnosti.

1. Panja i sluanje

___ Pomagati drutvu ___ Pomagati drugima ___ Imati drutvene kontakte ___ Raditi sa drugima ___ Takmiiti se ___ ___ ___ ___ ___ ___ ___ ___ ___ ___ ___ Donositi odluke Posjedovati mo i vlast Uticati na ljude Raditi sam Tragati za znanjem Imati status intelektualca Stvarati (uopteno) Nadgledati Doivljavati promjenu Biti stabilan Biti siguran

___ iveti brzim tempom ___ Stei priznanje ___ Osjeati uzbuenje ___ Pronai avanturu ___ Imati materijalne koristi ___ Biti nezavisan ___ Biti na pravoj lokaciji ___ Kontrolisati sopstveno

Raditi neto to e doprinijeti svjetskom boljitku. Biti ukljuen u pomaganje drugim ljudima na neposredan nain, ili pojedinano ili u maloj grupi. Imati dosta svakodnevnog kontakta sa ljudima. Imati bliske radne odnose sa grupom kao rezultat mojih radnih aktivnosti. Uestvovati u aktivnostima koje suprotstavljaju moje sposobnostima drugima tamo gdje postoje jasni pobjedniki/gubitniki ishodi. Imati mo odluivanja o smjeru djelovanja. Kontrolisati radne aktivnosti drugih ljudi. Biti u poziciji da mjenjam stavove i miljenja drugih ljudi. Raditi projekte sam, bez znaajnijeg kontakta sa drugima. Upustiti se u traganje za znanjem, istinom i razumijevanjem. Biti smatran osobom velike intelektualne vetine, priznatim strunjakom. Stvarati nove ideje i programe, ne slijedei utvreni format. Imati posao u kom sam direktno odgovoran za rad koji obavljaju drugi. iImati radne obaveze koje esto mjenjaju kontekst i okruenje. Imati radnu rutinu koja je veinom predvidljiva. Biti siguran da u zadrati posao i razumnu finansijsku nadoknadu. Raditi u okolnostima u kojima postoji brz tempo aktivnosti i posao se mora obavljati hitro. Dobiti priznanje za kvalitet svog rada. Doivljavati esta uzbuenja tokom rada. Imati radne dunosti koje ukljuuju esto preuzimanje rizika. Imati veliku vjerovatnou sticanja velikih suma novca ili druge materijalne dobiti. Sam odreivati prirodu svog posla; ne moram da radim ono to mi drugi kau. Nai mjesto za ivot (grad, geografsku oblast) koje mi omoguava da radim ono to najvie volim. Imati radne obaveze koje mogu obaviti prema sopstvenom rasporedu.

15.3.2.10. Podsjetnik za vjetine uenja

Prvo odtampajte ovaj dokument. Proitajte svaku izjavu i razmotrite kako se odnosi na vas. Ako se odnosi na vas, oznaite D. Ako se ne odnosi na vas, oznaite N. Svrha ovog podsjetnika je da otkrijete 15. Odreivanje stilova neto vie o svojim vjetinama uenja i stavovima.

uenja i odgovarajuih strategija

1. D__ N__ Provodim previe vremena uei u odnosu na ono to nauim. 2. D__ N__ Obino provodim sate bubajui vee pred ispit. 3. D__ N__ Ako potroim onoliko vremena na drutvene aktivnosti koliko elim, nemam dovoljno vremena za uenje, ili kada uim dovoljno, nemam vremena za drutveni ivot. 4. D__ N__ Obino pokuavam da uim sa ukljuenim radiom ili televizorom. 5. D__ N__ Ne mogu da sjedim i uim dugo vremena a da se ne umorim ili mi neto odvue panju. 6. D__ N__ Idem na predavanja, ali obino crtkam, sanjarim ili zaspim. 7. D__ N__ Ponekad mi je teko da naknadno razumijem svoje biljeke sa predavanja. 8. D__ N__ Obino mi se ini da sam zapisao pogrean materijal u svoje biljeke sa predavanja. 9. D__ N__ Ne pregledam periodino svoje biljeke sa predavanja tokom semestra za vrijeme pripreme za testove. 10. D__ N__ Kada doem do kraja poglavlja, ne mogu da se sjetim ta sam upravo proitao. 11. D__ N__ Ne umijem da odaberem ono to je bitno u tekstu.

430

12. D__ N__ Ne mogu da odrim korak sa zadatim tekstovima, i stoga moram da bubam no pred ispit. 13. D__ N__Gubim dosta poena u esejima ak i kada dobro znam gradivo. 14. D__ N__ Dovoljno uim za test, ali na samom polaganju se zablokiram. 15. D__ N__ esto uim na nemaran, neorganizovan nain pod prijetnjom narednog testa. 16. D__ N__ esto mi se desi da se pogubim u detaljima teksta i imam tekoa u odreivanju glavnih ideja. 17. D__ N__ Rijetko mjenjam brzinu itanja u zavisnosti od nivoa teine odlomka ili mog poznavanja konteksta. 18. D__ N__ esto poelim da mogu da itam bre. 19. D__ N__ Kada profesori zadaju pismene radove osjeam se tako optereen da ne mogu da ponem. 20. D__ N__ Obino piem radove no prije krajnjeg roka za njihovu predaju. 21. D__ N__ Kao da ne mogu da organizujem misli u rad koji bi bio smislen. Ako ste odgovorili sa da na dva ili vie pitanja u bilo kojoj kategoriji, pogledajte Informacije za samopomo oko vjetina uenja za odgovarajue kategorije. Ako imate jedno da ili manje u jednoj kategoriji, vjerovatno ste dovoljno vjeti u tim oblastima da vam nisu potrebne informacije o samopomoi. Meutim, slobodno moete potraiti informacije iz onih oblasti koje vas posebno interesuju, ak i ako ste imali dobar rezultat. o Rasporeivanje vremena - 1, 2, and 3. o Koncentracija - 4, 5, and 6. o Sluanje i pisanje biljeki - 7, 8, and 9. o itanje - 10, 11, and 12. o Ispiti - 13, 14, and 15. o itanje - 16, 17, and 18. o Vjetine pisanja -19, 20, and 21.

1. Panja i sluanje

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

431

1. Panja i sluanje

15. Odreivanje stilova

uenja i odgovarajuih strategija

432

1. Panja i sluanje

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

433

1. Panja i sluanje

434

16.1. Planiranje karijere

Vano je da znate sopstvene nedostatke ali je jo vanije da znate svoja interesovanja i prednosti. Slijedi spisak interesovanja koji moe biti od pomoi.

16.1.1. Odabir glavnog predmeta i planiranje karijere u tom pravcu

1. Panja i sluanje

Koju vrstu posla elite da radite? Koja poslovna polja nude priliku za taj tip posla? Koju ulogu e fakultet imati u mojim buduim planovima za karijeru? Da li postoji neto posebno ime mogu poveati svoje anse da dobijem posao kada diplomiram? Da li se moji karijerni ciljevi uklapaju sa mojim ivotnim ciljevima i poslovnim vrijednostima? Planiranje karijere naglaava vanost poznavanja sebe, svojih linih vrijednosti i sprecifinih karijernih oblasti kako biste napravili dobar izbor. Da biste to uradili, bie vam potrebne informacije o sljedeem: Vaem tipu linosti, interesovanjima, vrijednostima, sposobnostima, vjetinama i ciljevima Informacijama koje ste stekli tokom karijernog istraivanja koje prouava vaa interesovanja, vrijednosti, sposobnosti, vjetine i ciljeve.

Upotrijebite sljedei spisak da odredite svoje najbolje vjetine. Prvo, tiklirajte vjetine koje trenutno posjedujete. Potom odredite i zaokruite pet vjetina u koje se najvie uzdate, one za koje biste mogli da kaete, Dobar sam u tome. Konano, postavite X pored vjetina koje biste voljeli da razvijete na fakultetu. ____ Pisanje ____ itanje ____ Razgovaranje ____ Prenoenje informacija ____ Intervjuisanje ____ Biti kreativan ____ Pokretati maine ____ Upotreba tehnikog znanja ____ Izgraivanje stvari ____ Popravljanje stvari ____ Rukovanje alatkama ____ Posmatranje ____ Sluanje ____ Coming up with ideas ____ Cooperating ____ Being tactful ____ Socijalizacija ____ Timski se truditi ____ Objaanjvanje ____ Pomaganje drugima ____ Nastava ____ Zabava ____ Javno govornitvo ____ Biti osetljiv ____ Uenje ____ Analiziranje ____ Evaluiranje ____ Rukovanje novcem ____ Planiranje ____ Rjeavanje problema ____ Pravljenje rasporeda ____ Ispunjavanje ____ Postizanje rezultata ____ Biti uredan ____ Voenje biljeaka ____ Biti precizan ____ Istai se ____ Preuzimati rizike ____ Pregovaranje ____ Prodaja ____ Pobjeivanje ____ Biti ljubazan ____ Motivisanje ____ Upravljanje ____ Voenje drugih ____ Prilagoavanje ____ Podsticanje ____ Drugo

16.1.2. Koje su vae trenutne vjetine

Odaberite svoje dve ili tri najjae vjetine. Pretpostavie da se od vas trai da dokaete da posjedujete te vjetine. Kako biste to postigli?

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

Sljedei spisak obuhvata ivotne ciljeve koje neki ljudi sebi postavljaju. Ovaj spisak vam moe pomoi da ponete da razmiljate o tome koje vrste ciljeva elite da postavite. tiklirajte ciljeve koje biste voljelli da dostignete u ivotu. Potom, pregledajte ciljeve koje ste tiklirali i zaokruite pet onih koje najvie elite. Na kraju, pregledajte svoj spisak pet ciljeva i rasporedite ih prema prioritetima (1 za najvaniji, 5 za najmanje vaan).

16.1.3. Koji su vam ivotni ciljevi

435

1. Panja i sluanje

____ Ljubav prema prijateljima i divljenje njima ____ Dobro zdravlje ____ ivotna finansijska sigurnost ____ Divan dom ____ Maunarodna slava ____ Sloboda u okviru radnog okruenja ____ Dobra ljubavna veza ____ Zadovoljavajua religiozna vjera ____ Priznanje za najprivlaniju osobu na svijetu

____ Uspjeh u mojoj profesiji ____ Prilika da upravljam sudbinom nacije ____ Sloboda da radim ono to elim ____ Zadovoljavajui i ispunjavajui brak ____ Sreni porodini odnosi ____ Potpuno samopouzdanje ____ Drugo ____ Prodaja ____ Lini doprinos ukidanju siromatva i bolesti

16.2. Kako obezbjediti prvi (i svaki kasniji) posao

16.2.1. Rezimei
16.2.1.1. Smjernice za pisanje rezimea
Deset stavki koje ne treba ukljuiti u pisanje rezimea (autor Peter Newfield) Pravljenje rezimea je neophodno za gotovo svaki posao na ovoj planeti raunovou, nastavnika, izvrnog direktora ili optinskog slubenika. Ali ukoliko ne prouite paljivo i objektivno svoj rezime pre nego to ga poaljete, elektronske kante za otpatke irom Amerike mogu se ispuniti tim loe isplaniranim dokumentima. Pre nego to poaljete svoj rezime, pogledajte ovih deset stavki koje ne treba ukljuiti u rezime: 1. Izgled je bitan -- Nemojte pokuavati da utedite novac tako to ete odtampati rezime na jeftinom papiru umjesto onog kvalitetnog. Provjerite da li ima greaka u kucanju, gramatikih greaka i mrlja od kafe. Koristite funkciju provjere spelinga u programu za obradu teksta i zamolite prijatelja da pregleda rezime kako bi pronaao greke koje su vama promakle. 2. Da li je veliina vana? -- Ako vaa karijera zahtjeva obiman rezime, onda slobodno napravite dokument koji oslikava puni spektar vaeg iskustva i postignua. Nemojte smanjivati veliinu slova do te mjere da rezime bude teko proitati. 3. Istina ili posljedice -- Nemojte izvrdavati datume ili titule u rezimeu kako biste prikrili injenicu da ste bili nezaposleni, da ste preesto mijenjali poslove ili da ste bili na niim pozicijama. Ako potencijalni poslodavac provjeri vau prolost i otkrije da ste lagali, moete da se oprostite od posla. 4. Izloite svoj sluaj -- Ako traite posao u oblasti u kojoj nemate prethodnog iskustva, nemojte koristiti hronoloki format za rezime. Upotrebom funkcionalnog ili formata usredsreenog na vjetine, moete da prikaete svoje relevantno iskustvo i vjetine u prvom planu. 5. Pokaite svoje najbolje lice -- Nemojte prosto prepisati argon upotrebljen u opisu posla u priruniku za ljudske resurse vaeg preduzea. Kako biste pokazali da ste kvalifkovaniji od konkurencije za poziciju koju traite, morate da uradite vie od prostog nabrajanja svojih poslovnih odgovornosti. Prikaite specifina postignua i uspjehe: poveane procente, proirene raune, osvojene nagrade, itd. 6. Nema izgovora -- Nemojte ukljuiti razloge zbog kojih vie ne radite na svakom od poslova koje ste naveli u rezimeu. Izrazima Prodato preduzee, ef je bio kreten i Otiao da bih zaradio vie para nema mjesta u rezimeu. 7. ta ste radili u posljednje vrijeme? -- Mada je svakako prihvatljivo da imate podui rezime, nemojte nabrajati svaki pojedinani posao koji ste ikada radili. Menaderi zaposlenih se najzainteresovaniji za vae iskustvo u posljednjih 10 godina, pa se koncentriite na najskoranjije i najrelevantnije iskustvo u karijeri. 8. Ciljano se obratite publici -- Nemojte poslati rezime na svaki oglas u nedjeljnim novinama. Ako niste ni priblino kvalifikovani za poziciju, nemojte se prijavljivati. Proitajte oglase, utvrdite da li imate odgovarajue preporuke i utedite potronju svog tampaa. 9. Bez dodatnih papira, molim -- Kada aljete rezime, nemojte poslati i kopije transkripata, pisama

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

436

preporuke ili nagrada, osim ako se od vas to izriito ne trai. Ako vas pozovu na intervju, moete ponijeti ove dodatne materijale sa sobom kako biste ih pokazali. 10. Bez linih podataka -- Linim podacima nije mesto u rezimeu u SAD. Ne ukljuujte podatke o branom stanju, uzrastu, rasi, porodici ili hobijima. Peter Newfield je predsednik servisa za pisanje rezimea Career Resumes (Rezimei za karijeru).

1. Panja i sluanje

16.2.1.2. Kako se pobrinuti za slabe take u rezimeu

a/ Nedovoljno iskustva Mladi ljudi, ukljuujui nedavno diplomirane, imaju esto tekoa u pronalaenju posla koji ele budui da e poslodavci esto zaposliti nekoga s vie iskustva. U tom sluaju, moete da naglasite svoje vjetine prilagoavanja koje bi mogle nadoknaditi nedostatak iskustva. Jo jednom, rezime vjetina bi vam omoguio da se prikaete u najboljem svjetlu. Na primjer, naglaavanje vjetina kao to je marljiv i brzo ui nove stvari moe da ostaviti dovoljno jak utisak na poslodavca da uzme u obzir vas nautrb iskusnijih radnika. Trebalo bi da razmotrite i izraavanje spremnosti da se prihvate teki ili manje poeljni uslovi kao nain da se probijete na odreenom polju i steknete iskustvo. Na primjer, Spreman da radi vikendom i uvee ili u mogunosti da putuje ili se preseli mogli bi da otvore mogunosti koje bi mogle privui poslodavca. Treba takoe i da potraite sve to bi moglo da bude prihvatljivo kao iskustvo i da ga naglasite. To bi moglo da obuhvati volonterski rad, porodine odgovornosti, obrazovanje, obuku, vojniko iskustvo ili bilo ta drugo to biste mogli da prikaete kao legitimne aktivnosti koje potkrepljuju vau sposobnost da obavljate posao koji smatrate da moete da obavljate. Iz knjige pod naslovom The Quick Resume and Cover Letter Book, autor: J. Michael Farr. Copyright 1994, published by JIST Works, Inc., Indianapolis, IN. b/ Nedavno ste diplomirali Ako ste nedavno diplomirali, vjerovatno se takmiite sa onima koji imaju slian nivo obrazovanja a vie radnog iskustva. Ako nemate puno radnog iskustva vezanog za posao koji elite, oito treba da naglasite svoje skoranje obrazovanje i obuku. To moe obuhvatiti specifno pominjanje kurseva koje ste pohaali i drugih aktivnosti koje su najneposrednije povezane sa poslom koji sada traite. Svjee diplomirani treba da posmatraju svoj kolski rad kao ekvivalent rada. Zaista, to i jeste rad utolilko to zahtjeva samodisciplinu, obavljanje raznovrsnih zadatka i drugih aktivnosti koje su sline onima potrebnim u mnogim poslovima. Moda ste nauili i tota direktno povezanog sa obavljanjem posla koji elite i trebalo bi da to prikaete u rezimeu vjetina na isti nain na koji biste prikazali radna iskustva u hronolokom rezimeu. Trebalo bi i da istaknete, ako moete, injenicu da ste upoznati s najnovijim trendovima i tehnikama u svojoj oblasti i da moete da primjenite te vjetine direktno na novi posao. I, budui da ste iskusni u uenju i usvajanju novog, biete sposobniji da brzo uite na novom poslu. Rezime vjetina e vam i omoguiti da efikasnije prikaete vjetine koje ste koristili na drugim poslovima (kao to je posluivanje stolova) koji na prvi pogled nisu neposredno povezani sa poslom koji sada elite. Ovi poslovi su bili i radna iskustva i mogu da prue bogatstvo vjetina prilagoavanja i prenoenja koje moete iskoristiti, uz neto promiljanja, za potkrepljivanje poslovnog cilja u svom rezimeu. Iz knjige pod naslovom The Quick Resume and Cover Letter Book, autor: J. Michael Farr. Copyright 1994, published by JIST Works, Inc., Indianapolis, IN.

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

16.2.1.3. Primjer nacrta rezimea

Napomena: Ovo je prosto nacrt informacija koje su obino obuhvaene rezimeom. Ne postoje stroga pravila pripremanja rezimea osim da on mora biti ugodan za oko i bez greaka. Cilj je da prikaete svoju prolost i preporuke u najpovoljnijem svijetlu. Neka rezime bude u vaoj slubi. Predstavljanje Obuhvata ime, adresu i telefonski broj. Obavezno ukljuite adresu fakulteta ako je relevantna i vau e-mail adresu.

437

1. Panja i sluanje

Poslovni ili karijerni cilj Naznaite vrstu posla ili oblasti koju elite. Ovo je jedan od najvanijih odjeljaka jer odreuje poloaj koji traite. Budite saeti i kratki. Ako ne moete da suzite svoj cilj na jednu poziciju, razmotrite da li da potpuno izostavite ovaj dio i napiete pasus u propratnom pismu. Obrazovanje Postavite ovaj odeljak ovdje osim ako ste prethodno imali visoko odgovorno iskustvo. Fakultet glavni i pomoni predmeti, stepen i datum ostvarivanja, prosjek ocjena (ako je visok), stipendija ili nagrade (ako ih ima puno, odvojite ih pod zasebnim podnaslovom), procenat zaraenih fakultetskih trokova, srodni kursevi kada je prikladno ubaciti ih, itd. Srednja kola (fakultativno) obuhvatite istaknuta zaduenja, aktivnosti, nagrade. Iskustvo Navedite poslove u obrnutom hronolokom redu, poev od najskorijih. Ukljuite volonterski rad, studijski rad, prakse, itd., ako su relevantni za va poslovni cilj. Obuhvatite: Naziv pozicije Poslodavca (naziv, grad, dravu) Datume zaposljenja Odgovornosti budite saeti, koristite glagole koji oznaavaju radnju, naglasite supervizorsko i lidersko iskustvo i postognua. Studentsko iskustvo u nastavi (ako je relevantno). Obuhvatite koje ste predmete i kojim razredima predavali, kolski okrug, ime i telefonski broj nastavnika saradnika, datume odravanja nastave. Vojno iskustvo (ako je relevantno) odsjek, in, trajanje slube, zaduenja, vrstu otpusta, itd. Nagrade i aktivnosti (Fakultativno) Ovaj odjeljak ne mora da obuhvati svaku aktivnost u koju ste ikada bili ukljueni. Budite selektivni, naglaavajui aktivnosti vezane za karijeru ili liderstvo. Odeljak sa propratnin ili raznim podacima (Fakultativno) Ukljuite razliite informacije kao to su jezike sposobnosti, posebne vjetine, profesionalna udruenja ili sertifikati, hobiji, graanske organizacije, itd. Preporuke Ovo se moe saeti prostom izjavom Preporuke su na zahtjev raspoloive pri Univerzitetskom centru za karijerno voenje ako vam je otvoren dokument za preporuke.

16.2.2. Pisma
16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta
16.2.2.1. Smjernice za pisanje pisama
Propratna pisma Prvi pasus bi trebalo da obuhvati naziv pozicije za koju se prijavljujete i kako ste otkrili za nju. Neka ovaj paus bude kratak i konkretan. Drugi pasus bi trebalo osmisliti tako da odgovori na potrebe oglaivaa. U ovom dijelu propratnog pisma trebalo bi da naglasite ili proirite svoje relevantno iskustvo, pomenete kvalifikacije koje nisu ukljuene u rezime ili obratite itaoevu panju na odreene dijelove rezimea koji se odnose na konkretnu poziciju za koju se prijavljujete. Pored toga, u ovom pasusu bi trebalo da prikaete svoje znanje o preduzeu (koje ste stekli kroz istraivanje o njemu). Trei i zavrni pasus bi trebalo da obuhvati zahtjev za intervju, najzgodnije vrijeme kada bi moglo da se stupi s vama u kontakt, ili, jo bolje, vrijeme kada ete vi njih kontaktirati da se dogovorite za intervju.

438

16.2.2.2. Primjeri propratnih pisama

1225 Hampton Boulevard Norfolk, VA 23517 15. mart 1999. G-a Dianne C. Strand Menader ljudskih resursa Atlantic Coast Industries, Inc. 2900 Virginia Beach Boulevard Virginia Beach, VA 23464 Draga G-o Strand: Prijavljujem se za poziciju sistemskog analitiara koja je oglaena 12. marta u slubi za zapoljavanje na Univerzitetu Old Dominion. ini se da se ova pozicija sasvim dobro uklapa sa mojim obrazovanje, iskustvom i karijernim interesovanjima. Ova pozicija zahtjeva iskustvo sa raunarskim sistemima, finansijskim aplikacionim softverom i konsultovanjem krajnjeg korisnika. Glavni predmet na studijama bili su mi sistemi upravljanja informacijama, a prola sam i obuku o brzim raunarima velike memorije, miniraunarima i mikroraunarima, kao i razliitim softverskim programima i aplikacijama. Moje praktino iskustvo u raunarskom centru univerziteta kao programer i studentski savetnik za korisnike sistema omoguilo mi je dragocen susret sa sloenim raunarskim operacijama. Pored toga, radila sam kao saradnik u velikoj banci gde sam stekla znanje o finansijskim sistemima. Priloeni rezime prua detaljniji uvid u moje kvalifikacije. Takoe se ini da moja prola iskustva i karijerni ciljevi odgovaraju zahtjevima posla. Uvjerena sam da mogu uspjeno da obavljam ovaj posao. Osim toga, iskreno sam zainteresovana za ovu poziciju i rad za preduzee Atlantic Coast Industries. Vaa kompanija ima izvrsnu reputaciju i visoko su mi je preporuili. Da li biste bili ljubazni da razmotrite moj zahtjev za lini intervju kako bismo detaljnije razgovarali o mojim kvalifikacijama i kako bih vie saznala o ovoj mogunosti? Pozvau vas sljedee nedjelje da provjerim da li bismo mogli da ugovorimo sastanak. Ako vam bude bilo potrebno da stupite sa mnom u kontakt, slobodno me pozovite na broj 683-4388. Ako nisam kod kue, molim vas ostavite poruku na telefonskoj sekretarici i uzvratiu vam poziv u toku narednog dana. Hvala na vaem vremenu. Unaprijed se radujem razgovoru s vama. Srdaan pozdrav, (runi potpis) Lisa Watson Primjer pisma zahvalnice 2913 Baxter Road Virginia Beach, VA 23465 30. januar 1999. Dr Julia Edmonds, direktor Odjeljenje za tehniki dizajn Atlantic Engineering Systems, Inc. 1220 Warwick Avenue Newport News, VA 23607 Draga dr Edmonds: elim da vam se puno zahvalim na jueranjem razgovoru za poziciju honorarnog inenjera. Uivao sam u sastanku s vama i produbljivanju znanja o vaem istraivakom i dizajnerskom radu. Moj entuzijazam z adotinu poziciju i zainteresovanost za rad pri AES su ojaali nakon intervjua. Smatram da se moje obrazovanje i cooperative education iskustva lijepo uklapaju u zahtjeve posla, i siguran sam da bih mogao da pruim znaajan doprinos preduzeu tokom vremena. elim da naglasim svoju izrazitu zainteresovanost za ovu poziciju i rad s vama i vaim osobljem. Vi pruate priliku koju ja traim. Molim vas, budite slobodni da me pozovete na broj 804-685-5555 ako mogu da vam pruim bilo kakve dodatne informacije. Srdano, (runi potpis) Frederick Bryan Jo jednom, hvala vam za intervju i vae vrijeme.

1. Panja i sluanje

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

439

16.2.3. Intervjui
16.2.3.1. Savjeti za intervjue

1. Panja i sluanje

Prije intervjua, podrobno istraite o dotinom preduzeu kako biste saznali o: o Proizvodima ili uslugama koje nudi o Istoriji preduzea o Upravnoj strukturi o Konkurenciji o Prosjeku plata o Obrazovnim mogunostima Uvjebajte odgovore na mogua pitanja uz pomo magnetofona ili video kamere Ponesite dodatnu kopiju svog rezimea na intervju. Odaberite odjeu koja e odati utisak profesionalizma. Stignite priblino 10 minuta ranije. Osmjehujte se, budite uljudni i vrsto se rukujte. Odravajte kontakt oima. Nemojte se poguriti u stolici ili vakati gumu za vakanje. Govorite jasno i s entuzijazmom. Odgovarajte na pitanja temeljno, odgovorima koji sadre vie od jedne rijei. Dajte primjere koji e pokazati vae prednosti i postignua. Paljivo sluajte. Nemojte prekidati onog ko vas intervjuie. Neka potencijalni poslodavac pokrene razgovor na temu plate. Postavite pitanja koja ste pripremili. Poaljite pismo zahvalnosti nakon intervjua.

16.2.3.2. Kako se nositi sa tekim pitanjima

Pitanja koja se tiu slabosti u vaem rezimeu Primjer: Primeujem iz vaeg rezimea da: a) imate trogodinju pauzu u svojoj radnoj istoriji; b) imali ste est razliitih poslova tokom protekle tri godine; c) nemate iskustva ni u jednoj od kljunih oblasti za ovaj posao; ili d) niste naveli svoj prosjek ocjena. Molim vas da objasnite to. Veina osoba koje vode intervju e prepoznati slabost ili potencijalan problem u vaem prolom iskustvu ili obrazovanju. Predvidite svoje slabosti i pripremite odgovor. Budite iskreni. Ako nemate visok prosjek ocjena, priznajte da je tako, ali ponudite objanjenje zato nije bolji. Moda ste radili 20 sati nedeljno da isplatite line ili trokove obrazovanja. Moda vam je nedostajalo motivacije kada ste krenuli u kolu i stoga niste uspjevali da uite tokom prve dvije godine. Potom ste uvidjeli vanost obrazovanja i vie se posvetili akademskim aktivnostima. U tom sluaju, trebalo bi da istaknete svoj trenutni prosjek ocjena kao dokaz. Moda postoji problem koji ne moete objasniti. U tom sluaju, morate da ubjedite onog ko vas intervjuie da ste svjesni problema, da ste se pozabavili njime (ili trenutno radite na tome) uspjeno, i da vjerujete da nee uticati na va uspjeh na poslu. Moete i da pretvorite slabosti u potencijalnu korist. Na primjer, Ispravno ste primjetili da sam brzo prelazio s posla na posao tokom protekle tri godine. Problem je bio u tome to nisam bio siguran koju vrstu posla elim da radim. Traio sam. Mislim da je to sada iza mene. Dosta sam razmiljao o radu na sprovoenju zakona. Zapravo, nauio sam iz prolog iskustva da mi veoma godi i da me ini ponosnim da pomaem ljudima.

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

440

Lina pitanja Primjeri: Da li ste vjenani? Da li ste u drugom stanju? Da li va surpunik radi? Da li ste razvedeni? Da li planirate da osnujete porodicu? Koliko djece imate? Ako ova pitanja nisu neposredno povezana sa poslom, moe se smatrati bespravnim da budu postavljena po dravnom, saveznom i/ili lokalnom zakonu. Iako ova pitanja uglavnom nisu vezana za posao i njihovo postavljanje moe biti bespravno, neki poslodavci nee dopustiti da ih to sprijei da se mjeaju u va lini ivot. Vaa je odluka da li ete odabrati da odgovorite na takva pitanja. Ovaj problem bi trebalo da u svojoj glavi razrjeite prije nego to doete na intervju. Ako imate ozbiljne moralne ili etike nedoumice u vezi s odgovaranjem na ovakva pitanja, mogli biste da odgovorite na njih tako to ete iznijeti svoj stav diplomatski i taktino. Na primjer, Ne elim da budem teak, ali znam da zakonski nisam obavezan da odgovorim na pitanja o svom vjerskom/linom ivotu za posao ove prirode. Radije bih da preemo na sljedea pitanja. Problem u vezi s neodgovaranjem na poslodaveva pitanja je taj to bi to moglo da umanji vae anse da dobijete posao. Ali opet, radno mesto nije uvek pravedno ili racionalno.

1. Panja i sluanje

16.3.2.3. 50 najee postavljanih pitanja na intervjuima

Iz: The Endicott Survey, koji je objavio Placement Center pri Univerzitetu Northwestern, periodino aurira svoj prvobitni spisak pitanja koja se najee postavljaju fakultetskim diplomcima na intervjuima. Varijante ovog spiska pojavile su se u mnogim publikacijama. 1. Koji su vam dugoroni i kratkoroni ciljevi, kada i kako ste odredili te ciljeve i kako se pripremate da ih ostvarite. 2. Koje ste specifine ciljeve, pored onih vezanih za vau profesiju, postavili sebi za narednih 10 godina? 3. U kom poslu vidite sebe za pet godina? 4. ta zaista elite da radite u ivotu? 5. Koji su vam dugoroni karijerni ciljevi? 6. Kako planirate da postignete svoje karijerne ciljeve? 7. Koje su to najvanije nagrade koje oekujete u svojoj karijeri? 8. Koliko oekujete da ete zaraivati za pet godina? 9. Zato ste odabrali karijeru za koju se pripremate? 10. ta vam je vanije, novac ili vrsta posla? 11. ta smatrate svojim najveim prednostima i slabostima? 12. Kako biste opisali sebe? 13. Kako mislite da bi vas prijatelj ili profesor koji vas dobro poznaje opisao? 14. ta vas motiviete da uloite najvei trud? 15. Kako vas je obrazovanje pripremilo za karijeru? 16. Zato bi trebalo da vas zaposlim? 17. Koje kvalifikacije posjedujete zbog kojih smatrate da ete biti uspjeni? 18. Kako odreujete ili procjenjujete uspjeh? 19. ta smatrate da je potrebno da bi se uspjelo u preduzeu poput naeg? 20. Na koji nain smatrate da biste doprinjeli naem preduzeu?

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

441

1. Panja i sluanje

21. Koje bi kvalitete uspjean menader trebalo da posjeduje? 22. Opiite odnos koji bi trebalo da postoji izmeu nadreenog i podreenih. 23. Koja dva ili tri ostvarenja su vam pruila najvee zadovoljstvo? Zato? 24. Opiite iskustvo s fakulteta koje vam je donijelo najvee zadovoljstvo. 25. Kada biste zapoljavali diplomiranog studenta za ovu poziciju, koje biste kvalitete kod njega traili? 26. Zato ste odabrali svoj fakultet ili univerzitet? 27. ta vas je navelo da odaberete studijsku oblast? 28. Koji akademski predmeti su vam se najvie dopali? A koji najmanje? 29. Da li volite da obavljate samostalna istraivanja? 30. Ako biste mogli, da li biste drugaije ispanirali svoje akademske studije? 31. Koje biste promjene sproveli na svom fakultetu ili univerzitetu? 32. Da li smatrate da su vae ocene dobar pokazatelj vaeg akademskog uspjeha? 33. ta ste nauili iz uea u vankolskim akitvnostima? 34. Da li planirate kontinuirano uenje? (Studenti vieg nivoa mogu dobiti pitanje: Zato ste odluili na nastavite kolovanje na viem stepenu?) 35. U kom radnom okruenju se najprijatnije osjeate? 36. Kako radite pod pritiskom? 37. Za koje honorarne ili ljetnje poslove ste bili najvie zainteresovani? Zato? 38. Kako biste opisali svoj idealni posao nakon diplomiranja? 39. Zato ste odluili da traite posao u ovom preduzeu? 40. ta znate o naem preduzeu? 41. Koja su vam dva ili tri elementa najvanija u vaem poslu? 42. Da li traite zaposlenje u preduzeu odreene veliine? Zato? 43. Koje kriterijume koristite za procjenu preduzea za koje se nadate da ete raditi? 44. Da li imate geografske preference? Zato? 45. Da li biste se preselili? Da li bi vam to predstavljalo smetnju? 46. Da li ste spremni da putujete?

16. Opte strategije za ivot poslije fakulteta

47. Da li ste spremni da provedete barem est meseci kao pripravnik? 48. Zato mislite da biste voleli da ivite u zajednici u kojoj je nae preduzee smjeteno? 49. Koji je najvei problem sa kojim ste se susreli i kako ste ga rijeili? 50. ta ste nauili iz svojih greaka?

442

Bibliografija po autorima - Database Resources Bibliography by Authors Last Name

A
Allen, J.S. (1992). Educating performers. The Key Reporter, volume ?, 8. Alley, G. & Deshler, D. (1979). Teaching the learning disabled adolescent: Strategies and methods. Denver, CO: Love. Angelo, T.A. & Cross, K.P. (1993). Classroom assessment techniques: A handbook for college teachers (2nd ed.). San Francisco, CA: Jossey-Bass. Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic organizers. Journal of Reading, 37, 689-690. Axelrod, R.B. & Cooper, C.D. (1991). The St. Martins guide to writing. New York: St. Martins Press.

1. Panja i sluanje

B
Baker, E. (1994). Making performance work: The road ahead. Educational Leadership, 51, 58-62. Banks, T. (1994). Students fly high with creative alternative assessment. Middle School Journal, 25, 58-59. Baron, R.A., Byrne, D., & Kantowitz, B.H. (1977). Psychology: Understanding behavior. Philadelphia, PA: W. B. Saunders Company. Bellezza, F.S. (1982). Improve your memory skills. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. Bennett, C.E. (1985). Physics problems and how to solve them (3rd ed.). New York: Barnes and Noble. Bereiter, C. & Bird, M. (1985). Use of thinking aloud in identification and teaching of reading comprehension strategies. Cognition and Instruction, 2, 131-156. Bergman, J. & Schuder, T. (1992). Teaching at-risk students to read strategically. Educational Leadership, 50, 19-23. Berndt, T. & Heller, K. (1985). Measuring childrens personality attributions: Responses to openended questions versus trait ratings and predictions of future behavior. In S.R. Yussen (Ed.), The Growth of Reflection in Children, 37-60. San Diego, CA: Academic Press. Berquist, W.H. & Phillips, S.R. (1975). Classroom structures which encourage student participation. A Handbook for Faculty Development, Volume 1, 118-121. Washington, DC: The Council for the Advancement of Small Colleges. Billson, J. (1986). The college classroom as a small group: Some implications for teaching and learning. Teaching and Sociology, volume ?, 143-151. Bonds, C.W., Bonds, L.G., & Peach, W. (1992). Metacognition: Developing independence in learning. The Clearing House, 66, 56-59. Borkowski, J.G. (1985). Signs of intelligence: Strategy generalization and metacognition. In S.R.

Bibliografija po autorima

443

Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 105-144. San Diego, CA: Academic Press. Borkowski, J.G., Carr, M., Rellinger, E., & Pressley, M. (1990). Self-regulated strategy use: Interdependence of metacognition, attributions, and self-esteem. In B.F. Jones (Ed.), Dimensions of thinking: Review of research, 53-92. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Bracy, G. (1993). Testing with tests. The School Administrator, 50, 8-11. Bragstad, B.J. & Stumpf, S.M. (1987). A guidebook for teaching study skills and motivation (2nd ed). Boston, MA: Allyn and Bacon. Britton, B.K. & Tesser, A. (1991). Effects of time-management practices on college grades. Journal of Educational Psychology, 83, 405-410. Broadwell, M.M. (1989). Its so technical I have to lecture. Training, volume ?, 41-44. Brochtrup, M. & Kelley, C. (1993). Strategies in math for college students. Alert: Journal of Association on Higher Education and Disability, 16, 3-5. Brophy, J. (1987). Synthesis of research on strategies for motivating students to learn. Educational Leadership, October, 40-48. Brown, J. & Shavelson, R. (1994). New ways to measure what students know and can do. Instructor, 103, 58-61.

1. Panja i sluanje

C
Cheek, D. (1993). Plain talk about alternative assessment. Middle School Journal, 25, 6-10. Cizek, G. (1993). Alternative assessments: Yes, but why? Educational Horizons, 72, 36-40. Clarke, J.H. (1988). Designing discussions as group inquiry. College Teaching, volume ?, 140-143. Coady, S. (1983). Student irresponsibility: We helped cause it. The Chronicle of Higher Education, volume ?, 48. Cook, D.M. (1989). Strategic learning in the content areas. Madison, WI: Wisconsin Department of Public Instruction. Cook, L. & Mayer, R. (1988). Teaching readers about the structure of scientific text. Journal of Educational Psychology, 80, 448-456. Connel, J.P. & Wellborn, J.G. (1990). Competence, autonomy, and relatedness: A motivational analysis of self-esteem processes. In M. Gunnar & A. Sroufe (Eds.), Minnesota symposium on child psychology, 23, 43-77. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Cooper, J. (1990). Cooperative learning and college teaching: Tips from the trenches. The Teaching Professor, volume ?, 1-2. Cross, K.P. (1983). Dealing with diversity: The challenge of teaching today. Change, 52, 20-23. Cross, L. & Hynes, M. (1994). Assessing mathematics learning for students with learning differences, Arithmetic Teacher, 41, 371-377.

Bibliografija po autorima

444

D
Davey, B. (1983). Think aloud - modeling the cognitive processes of reading comprehension. Journal of Reading, 10, 44-47. Davis, M., Eshelman, E.R., & McKay, M. (1988). The relaxation and stress reduction workbook (3rd ed.). Oakland, CA: New Harbinger Publications. Deci, E. & Ryan, R. (1991). A motivational approach to self: Integration in personality. In R. Diestbier (Ed.), Nebraska symposium on motivation: Perspectives on motivation, 38, 237-288. Lincoln, NE: University of Nebraska Press. Demorest, S.M. (1992). Information integration theory: An approach to the study of cognitive development in music. The Journal of Research in Music Education, 40, 126-138. Deschler, D.D. (year?). Dissect strategy. imprint? Deshler, D.D. & Schumaker, J.B. (1988). An instructional model for teaching students how to learn. In Graden, et al. (Ed.), Alternative educational delivery systems: Enhancing instructional options for all students, 391-411. Washington, DC: National Association of School Psychologists. Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for listening skills. Allen, TX: Publisher?. Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for thinking skills. Allen, TX: Publisher?. Devine, T.G. (1987). Teaching study skills: A guide for teachers (2nd ed.). Boston, MA: Allyn and Bacon. Drewes, F. (1992) How to study science. imprint?. Dulin, K. (year?). Dos and donts of teaching vocabulary. Book Title?. Madison, WI: University of Wisconsin. Dwyer, E.J. (1992). Using a journalism model for teaching essay writing. Journal of Reading, 36, 226-227.

1. Panja i sluanje

E
Eanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills. Journal of Reading, 19, 647-652. Ebbinghaus, H. (1913). Memory: A contribution to experimental psychology. New York: Teachers College, Columbia University Press. Eckert, M. (1986). Mnemonics for some altered chords. journal?, volume?, 23. Ellis, D.B. (1994). Becoming a master student: Tools, techniques, hints, ideas, illustrations, examples, methods, procedures, processes, skills, resources, and suggestions for success (7th ed.). Rapid City, SD: College Survival.

Bibliografija po autorima

445

Ellis, E.S., Deschler, D.D., Lenz, B.K., Schumaker, J.B., & Clark, F.L. (1989). An instructional model for teaching learning strategies. Unpublished manuscript presented to PLUS Program, Muskingum College, New Concord, Ohio, April, 1990. Englert, C.S. (1992). Writing instruction from a sociocultural perspective: The holistic, dialogic, and social enterprise of writing. Journal of Learning Disabilities, 25, 153-172. Ewens, W. (1985-1986). Teaching using discussion. The Organizational Behavior Teaching Review, volume?, 77-80.

1. Panja i sluanje

F
Fairbairn, D.M. (1987). Sharing teaching ideas: A view of mathematics through a camera lens. Mathematics Teacher, 80, 544. Fennema, E. (1985). Attribution theory and achievement in mathematics. In S.R. Yussen (Ed.), The Growth of Reflection in Children, pp. 245-265. San Diego, CA: Academic Press. Foster, G. (1992). Surviving memory lapses. Clavier, volume?, 43. Frederick, P. (1981). The dreaded discussion: Ten ways to start. Improving College and University Teaching, volume?, 109-114. Frederick, P. (1986). The lively lecture -- 8 variations. College Teaching, volume?, 43-50. Fulkerson, P. (1992). Getting the most from a problem. Arithmetic Teacher, 39, 178-179.

G
Gallo & Rink (1985). title?. imprint?. Garrison, ? (1981). How a writer works. imprint?. Gauthier, L.R. (1992). A strategy to increase punctuation awareness. Journal of Reading, 36, 401402. Garner, R. (1990). When children and adults do not use learning strategies: Toward a theory of settings. Review of Educational Research, 60, 517-529. Gentile, J.R. (1987). Recent retention research: What educators should know. The High School Journal, 70, 77-86. GOAL/QPC. (1992). The memory jogger for education. imprint?. Goodsell, A., Maher, M. & Tinto, V. (1992). Collaborative learning: A sourcebook for higher education. Philadelphia, PA: National Center on Teaching, Learning, and Assessment. Guskey, T. (1994). What you assess may not be what you get. Educational Leadership, 51, 51-54.

Bibliografija po autorima

446

H
Hacker, D. (1993). A pocket style manual. Boston: Bedford Books of St. Martins Press. Hall, J.W. (1988). On the utility of the keyword mnemonic for vocabulary learning. Journal of Educational Psychology, 80, 554-562. Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34, 89-93. Harris, K. & Graham, S. (1992). Self-regulated strategy development: A part of the writing process. In M. Pressley (Ed.), Promoting academic competency and literacy in school, pages?. San Diego, CA: Academic Press. Harris, K., Graham, S., & Freeman, S. (1988). Effects of strategy training on metamemory among learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338. Harris, K. & Pressley, M. (1991). The nature of cognitive strategy instruction: Interactive strategy construction. Exceptional Children, 57, 392-404. Hennings, D. (1993). On knowing and reading history. Journal of Reading, 36, 362-370. Herrmann, D., Raybeck, D., & Gutman, D. (1993). Improving student memory. Seattle, WA: Hogrefe and Huber Publishers. Hettich, P. (1992). Learning skills for college. Pacific Grove, CA: Brooks Cale. Hollingsworth, P.M. & Reutzel, D.R. (1993). GRIP: An effective strategy for teaching inferential comprehension. Journal of Reading, 37, 683-684. Hong, E.S. & ONeil, H. (1992). Instructional strategies to help learners build relevant mental models in inferential statistics. Journal of Educational Psychology, 84, 150-159. Hopper, J. (1992). Self-evaluation check sheet for student use: Proofreading. Writing Resource Center, Ohio Wesleyan University, Delaware, Ohio. Hoxmeier, K. (1987). Motivating students and teachers. North Central Reading Association Meeting, University of Notre Dame, October 1987. Hudspeth, M.C. & Hirsch, L.R. (year?). Studying mathematics. imprint?. Hughes, S. (1993). What is alternative / authentic assessment and how does it impact special education? Educational Horizons, 72, 28-35. Hulme, L.D. (1993). Gleaning. Journal of Reading, 36, 403-404. Hyman, R.T. (1982). Questioning in the college classroom. Idea paper no. 7, Center for Faculty Evaluation and Development. City?: Kansas State University.

1. Panja i sluanje

Bibliografija po autorima

J
Jamentz, K. (1994). Making sure that assessment improves performance. Educational Leadership, 51, 55-57.

447

Johnson, D. (1981). Naturally acquired learned helplessness: The relationship of school failure to achievement behavior, attributions, and self-concept. Journal of Educational Psychology, 73, 174-180. Jones, B.F., Pierce, J., & Hunter, B. (1989). Teaching students to construct graphic representations. Educational Leadership, 46, 20-25.

1. Panja i sluanje

K
Karlin, R. (1984). Teaching reading in high school: Improving reading in the content areas. New York: Harper and Row. Kay, G. (1992). A thinking twist on the multiple choice question. Journal of Reading, 36, 56-57. Kerry (1982). title? imprint? Kesselman-Turkel, J. & Peterson, F. (1981). Test-taking strategies. Chicago: Contemporary Books, Inc. Kiewra, K.A. (1991). Aids to lecture learning. Educational Psychologist, 26, 37-53. Kiewra, K.A., DuBois, N., Christian, D., McShane, A., Meyerhoffer, M., & Roskelley, D. (1991). Note-taking functions and techniques. Journal of Educational Psychology, 83, 240-245. King (1990). title? imprint? King, A. (1992). Comparison of self-questioning, summarizing, and note taking-review as strategies for learning from lectures. American Educational Research Journal, 29, 303-323. Kline, F., Deshler, D., & Schumaker, J. (1992). Implementing learning strategy instruction in class settings: A research perspective. Promoting Academic Competence and Literacy in Schools, 361365. San Diego, CA: Academic Press. Kneeshaw, S. (1992). KISSing in the history classroom: Simple writing activities that work. The Social Studies, 83, 176-179. Kogelman, & Warren, (year?). Mind over math. imprint?. Kogut, L.S. (1984). Quality circles: A Japanese management technique for the classroom. Improving College and University Teaching, volume?, 123-127. Kohn, A. (1986). No contest: The case against competition. Boston, MA: Houghton Mifflin. Kuyper, B.J. (1991). Checklist for critiquing a research article. BioScience, 41, 249.

Bibliografija po autorima

L
Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall of science lecture content. Journal of Experimental Education, 60, 189-201.

448

Lehrman, R.L. (1984). Physics the easy way. Hauppauge, NY: Barrons Educational Series. Lenz, B.K. & Bulgren, J. (1989). Promoting learing in the content areas. Unpublished manuscript, University of Kansas, Institute for Research in Learning Disabilities, Lawrence, KS. Letter, C. (1985). Teaching students how to learn. Theory Into Practice, 24, 112-122. Levin, J. (1986). Four cognitive principles of learning-strategy instruction. Educational Psychologist, 21, 3-17. Lie, A. (1993). Paired storytelling: An integrated approach for EFL students. Journal of Reading, 36, 656-658. Lines, C. (1994). Authentic assessment at the middle level. Middle School Journal, 25, 39-41. Lipman, M. (1987). Critical thinking-what can it be? Educational Leadership, volume?, 38-43. Loomer, B.M., Kuhn, J.N., & Turner, B.A. (1977). The problem method. Iowa City, IA: The University of Iowa. Lunenfeld, M. & Lunenfeld, P.B. (1992). College basics: How to start out right and finish strong (2nd ed.). City: Semester Press. Lyons, P.R. (1989). Assessing classroom participation. College Teaching, volume?, 36-38.

1. Panja i sluanje

M
Madraso, J. (1993). Proofreading: The skill weve neglected to teach. English Journal, F93, 32-41. Margenau, & Sentlowitz, (year?). How to study mathematics. journal?. Marzano, R. (1994). Lessons from the field about outcome-based performance assessments. Educational Leadership, 51, 44-50. Maslow, A.H. (1943). A theory of human motivation. Psychological Review, 50, 370-396. Mastropieri, M. (1988). Using the keyword method. Teaching Exceptional Children, W88, 4-8. Mastropieri, M. & Scruggs, T. (1989). Reconstructive elaboration: Strategies for adapting content area information. Academic Therapy, 24, 391-406. Matz, K.A. & Leier, C. (1992). Word problems and the language connection. Arithmetic Teacher, 39, 14-17. McCombs, B.L. & Marzano, R.J. (1990). Putting the self in self-regulated learning: The self as agent in integrating will and skill. Educational Psychologist, 25, 51-69. McConnell, S. (1993). Talking drawings: A strategy for assisting learners. Journal of Reading, 36, 260-269. McCormick, S. & Cooper, J.O. (1991). Can SQ3R facilitate secondary learning disabled students literal comprehension of expository text? Three experiments. Reading Psychology, 12, 239-271.

Bibliografija po autorima

449

Meichenbaum, D., Burland, S., Gruson, L., & Cameron, R. (1985). Metacognitive assessment. In S.R. Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 3-30. San Diego, CA: Academic Press. Memory, D.M. & Yoder, C.Y. (1988). Improving concentration in content classrooms. Journal of Reading, 31, 426-435. Mengel, G. E. (1992). The homework organizer. Holyoke, MA: Get Organized. Michalko, M. (1991). Thinkertoys: A handbook of business creativity for the 90s. Berkeley, CA: Ten Speed Press. Mickel, V.L. (1993). Using cooperative learning in teaching content reading. Journal of Reading, 36, 659-660. Mikulecky, L., Clark, E., & Adams, S. (1989). Teaching concept mapping and university level study strategies using computers. Journal of Reading, volume?, 694-702. Monson, M. & Monson, R. (1993). Exploring alternatives in student assessment: Shifting the focus to student learning in the middle school. Middle School Journal, 25, 46-50. Moon, D. (1993). Connection learning and teaching through assessment. Arithmetic Teacher, 41, 13-15. Morris-Friehe, M. & Leuenberger, J. (1992). Direct and indirect measures of writing for non-learning disabled and learning disabled college students. Reading and Writing: An Interdisciplinary Journal, 4, 281-296. Mosenthal, P. & Kirsch, I. (1993). Generate strategies: Coping without cues and clues. Journal of Reading, 36, 416-419. Moss, A. & Holder, C. (1988). Improving student writing: A guidebook for faculty in all disciplines. Pomona, CA: California State Polytechnic University. Muskingum Area Technical College Newsletter. (September 14, 1994). Zanesville, OH: Muskingum Area Technical College.

1. Panja i sluanje

N
Naughton, V.M. (1993-1994). Creative mapping for content reading. Journal of Reading, 37, 324-326. Neal, J.C. & Langer, M.A. (1992). A framework for teaching options for content area instruction: Mediated instruction of text. Journal of Reading, 36, 227-230. Nist, S.L. & Diehl, W. (1990). Developing textbook thinking. Lexington, MA: D. C. Heath. Novak, J. (1991). Clarify with concept maps. The Science Teacher, October 1991, 45-49.

Bibliografija po autorima

450

O
Ogle, D. (year?). KWL strategy. imprint?. Ohio Department of Education. (1986). Study skills: A resource book. Columbus, OH: Publisher?. Ollmann, H.E. (1992). Two-column response to literature. Journal of Reading, 36, 58-59.

1. Panja i sluanje

P
Palinscar, A. & Brown (1984). title? imprint? Palinscar, A. & Ransom, K. (1988). From the mystery spot to the thoughtful spot: The instruction of metacognitive strategies. The Reading Teacher, volume?, 784-789. Palmer, P. (1990). Good teaching: A matter of living the mystery. Change, volume?, 11-16. Pate, P., Homestead, E., & McGinnis, K. (1993). Designing rubrics for authentic assessment. Middle School Journal, 25, 25-27. Patterson, M., Dansereau, D., & Newbern, D. (1992). Effects of communication aids and strategies on cooperative teaching. Journal of Educational Psychology, 84, 453-461. Pauk, W. (1989). How to study in college (4th ed.). Boston, MA: Houghton Mifflin. Pauk, W. (1990). Learning Skills: Study skills for academic success. Clearwater, FL: RestonStuart. Payne and Associates. (year?). Words that describe you. imprint? Peper, R. & Mayer, R. (1986). Generative effects of note-taking during science lectures. Journal of Psychology, 78, 34-38. Peper, R. & Mayer, R. (1978). Note taking as a generative activity. Journal of Psychology, 70, 514-522. Pestel, B.C. (1988). Some practical distinctions between preaching, teaching, and training. Journal of Science College Teaching, volume?, 26-31. Peterson, L. & Pignotti, J. (1993). Building background for English lit class. Journal of Reading, volume?, pages?. Poindexter, C. (1994). Guessed meanings. Journal of Reading, 37, 420-421. Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so -skilled reading: Good information processing and not-so-good information processing. In M. Pressley (Ed.), Promoting Academic Competency and Literacy in School, pages. San Diego, CA: Academic Press. Pressley, M., Johnson, C., Symons, S., McGoldrick, J., & Kureta, J. (1989). Strategies that improve childrens memory and comprehension of text. Elementary School Journal, 90, 3-32.

Bibliografija po autorima

451

Pressley, M. & Levin, J. (1987). Elaborative learning strategies for the inefficient learner. In S. J. Ceci (Ed.), Handbook of cognitive, social, and neurophysical aspects of learning disabilities, Volume 2, 175-212. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Pressley, M., Schuder, T., Bergman, J., & El-Dinary, P. (1992). A researcher-educator collaborative interview study of transactional comprehension strategies instruction. Journal of Educational Psychology, 84, 231-246. Pressley, M., et al. (1990). Cognitive strategy instruction that really improves childrens academic performance. imprint?. Project STILE. (1979). Learning how to learn. Unpublished manuscript. Pugh, E. (1970). A dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in management, technology, and information science (2nd ed.). Hamden, CT: Archon Books. Pugh, E. (1987). Pughs dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in management, technology, and information science (5th ed.). Chicago: American Library Association.

1. Panja i sluanje

R
Rabinowitz, M., Freeman, K., & Cohen, S. (1992). Use and maintenance of strategies: The influence of accessibility to knowledge. Journal of Educational Psychology, 84, 211-218. Robinson, F.P. (1970). Effective study (4th ed.). New York: Harper & Row Publishers. Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas. Boston, MA: Houghton Mifflin. Ross, R.S. (1995). Speech communication: The speechmaking process (10th ed.). Boston: Allyn and Bacon. Ruddiman, J. (1993). The vocab game: Empowering students through word awareness. Journal of Reading, 36, 400-401. Ryan, R. & Powelson, C. (1992). Autonomy and relatedness as fundamental to motivation and education. Journal of Experimental Education, 60, 49-66.

Bibliografija po autorima

S
Sawyer, J.M. (1994). Using media knowledge to enhance the literary schema of literally impoverished students. Journal of Reading, 37, 683-684. Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efficacy of students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352. Schauer, D.K. & Beyersdorfer, J.M. (1992). Building active readers through debate. Journal of Reading, 36, 57-58.

452

Scholtes, P.R. (1988). The team handbook: How to use teams to improve quality. Madison, WI: Joiner. Schumaker, J.B. (1985). The paraphrasing strategy (2nd printing, rev.). Lawrence, KS: University of Kansas. Schumaker, J.B. (year?). The theme writing strategy. Lawrence, KS: The Institutefor Research in Learning Disabilities. Schumaker, J.B., Denton, P.H., & Deshler, D.D. (1984). RAP strategy. imprint?. Schumaker, J.B., Deshler, D.D., Alley, Warner, & Denion, P.H. (year?). Multipass strategy. imprint?. SCI Noble Counseling Center. How vulnerable are you to stress. Copy of test developed by L.H. Miller and A.D. Smith at Boston University Medical Center. Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing content-area learning: A comparison of mnemonic and visual-spatial direct instruction. Learning Disabilities Research, 1, 18-31. Shriner, J., Ysseldyke, J., Thurlow, M., & Honetschlager, D. (1994). All means all - including students with disabilities. Educational Leadership, 51, 38-42. Singer, H. (1978). Active comprehension: From answering to asking questions. The Reading Teacher, 31, 904. Slavin, R.E. (1989). Cooperative learning: Theory, research, and practice. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. Solley, B. & Payne, B. (19xx). The use of self-talk to enhance childrens writing. Journal of Instructional Psychology, 19, 205-213. Speaker, R. & Grubaugh, S. (1992). The development of memory for writing: Examining the CLOZE performance and meaning changes at four grade levels. Reading Research and Instruction, 31, 64-73. Spitzer, H.F. (1939). Studies in retention. Journal of Educational Psychology, 30, 641-656. Starling, R. (1987). Professor as student: The view from the other side. College Teaching, volume?, 3-7. Stephens, E.C. & Brown, J.E. (1994). Discussion continuum. Journal of Reading, 37, 680-681. Stoddard, B. & MacArthur, C. (1993). A peer editor strategy: Guiding learning disabled students in response and revision. Research in the Teaching of English, 27, 76-103. Stoner, J. (1990). Clip-strip. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference, Toledo, Ohio, October 18-20. Strode, S.L. (1993). An adaptation of REAP for the developmental reader. Journal of Reading, 36, 568-569. Swanson, H.L. (1992). The relationship between metacognition and problem solving in gifted children. Roeper Review, volume?, 43-48.

1. Panja i sluanje

Bibliografija po autorima

453

T
1. Panja i sluanje
Thornton, C.A. (1991). Think, tell, share - Success for students. Arithmetic Teacher, 38, 22-23. Tuckman, B.W. (1992). The effect of student planning and self-competence on self-motivated performance. Journal of Experimental Education, 60, 119-127. Tuckman, B.W. (1991). Motivating college students: A model based on empirical evidence. Innovative Higher Education, 15, 167-176. Turabian, K.L. (1973). A manual for writers of term papers, theses and dissertations. Chicago: University of Chicago Press. Twining, J.E. (1985). Reading and thinking: A process approach. New York: Holt, Rinehart, & Winston. Twining, J.E. (1991). Strategies for active learning. Boston, MA: Allyn and Bacon.

U-V
Van Voorhis, J. (1994). Personal goal chart: Model for setting goals related to studying. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio. Van Voorhis, J. (1994). Questioning. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio. Van Voorhis, J. (1994). Story map. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio. Van Voorhis, J. (1994). Story star. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio. Vetter, R.K. (year?). The learning connection: Talk-throughs. Arithmetic Teacher, volume?, 168.

W
Bibliografija po autorima
Walker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science. School Science and Mathematics, 89, 130-135. Walter, T.L. (1993). Student success: How to succeed in college and still have time for you friends. (6th ed.). Ft. Worth, TX: Harcourt Brace Jovanovich College Publications. Webb (1989). title? imprint? Welchman-Tischler, R. (1992). Making mathematical connections. Arithmetic Teacher, 39, 12-17. Welty, W.M. (1989). Discussion method teaching: How to make it work. Change Magazine, volume?, 41-49.

454

Whipple, W.R. (1987). Collaborative learning: Recognizing it when we see it. AAHE Bulletin, volume?, 3-5. Wissman, D. & Sloan, L. (1994). Active learning and classroom assessment strategies for an outcome based curriculum. Washington, DC: 1994 AAHE Assessment and Quality Conference. Wittrock, M.C., Marks, C., & Doctorow, M. (1975). Reading as a generative process. Journal of Educational Psychology, 67, 481-489. Wolfe, R. & Lopez, A. (1993). Structured overviews for teaching science concepts and terms, Journal of Reading, 36, 315-317. Wong, B.Y.L. (1992). On cognitive process-based instruction: An introduction. Journal of Learning Disabilities, 25, 150-152, 172.

1. Panja i sluanje

X-Y-Z
Young, M.N. & Gibson, W.B. (1976). How to develop an exceptional memory. Hollywood, CA: Wilshire Books. Zeitz, C. & Spoehr, K. (1989). Knowledge organization and the acquisition of procedural expertise. Applied Cognitive Psychology, 3, 313-336.

Bibliografija po autorima

455

1. Panja i sluanje

Bibliografija po autorima

456

Bibliografija po predmetnoj oblasti (Bibliography by Subject Area)

Opti pristup i strategije - Overviews and General Strategies

References in this section examine the learning process, discuss study skills and the learning strategies approach, and discuss a variety of learning strategies. Most references are relevant to both students and educators, though some specifically target service providers. Many of the references and strategies are intended for adolescent and adult learners. Alley, G. & Deshler, D. (1979). Teaching the learning disabled adolescent: Strategies and methods. Denver, CO: Love. Bragstad, B.J. & Stumpf, S.M. (1987). A guidebook for teaching study skills and motivation (2nd ed). Boston, MA: Allyn and Bacon. Cook, D.M. (1989). Strategic learning in the content areas. Madison, WI: Wisconsin Department of Public Instruction. Cross, K.P. (1983). Dealing with diversity: The challenge of teaching today. Change, 52, 20-23. Davey, B. (1985). Helping think beyond print through self-questioning. Middle School Journal, 11, 38-41. Deshler, D. & Schumaker, J.B. (1988). An instructional model for teaching students how to learn. In Graden, et al. (Ed.), Alternative educational delivery systems: Enhancing instructional options for all students, 391-411. Washington, DC: National Association of School Psychologists. Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for listening skills. Allen, TX: Publisher?. Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for thinking skills. Allen, TX: Publisher?. Devine, T.G. (1987). Teaching study skills: A guide for teachers (2nd ed.). Boston, MA: Allyn and Bacon. Ellis, D.B. (1994). Becoming a master student: Tools, techniques, hints, ideas, illustrations, examples, methods, procedures, processes, skills, resources, and suggestions for success (7th ed.). Rapid City, SD: College Survival. Ellis, E.S., Deschler, D.D., Lenz, B.K., Schumaker, J.B., & Clark, F.L. (1989). An instructional model for teaching learning strategies. Unpublished manuscript presented to PLUS Program, Muskingum College, New Concord, Ohio, April, 1990. Garner, R. (1990). When children and adults do not use learning strategies: Toward a theory of settings. Review of Educational Research, 60, 517-529. Harris, K. & Pressley, M. (1991). The nature of cognitive strategy instruction: Interactive strategy construction. Exceptional Children, 57, 392-404. Hettich, P. (1992). Learning skills for college. Pacific Grove, CA: Brooks Cale. King (1990). title? imprint?

1. Panja i sluanje

Bibliografija po predmetnim oblastima

457

Kline, F., Deshler, D., & Schumaker, J. (1992). Implementing learning strategy instruction in class settings: A research perspective. Promoting Academic Competence and Literacy in Schools, 361365. San Diego, CA: Academic Press. Letter, C. (1985). Teaching students how to learn. Theory Into Practice, 24, 112-122. Levin, J. (1986). Four cognitive principles of learning-strategy instruction. Educational Psychologist, 21, 3-17. Lunenfeld, M. & Lunenfeld, P.B. (1992). College basics: How to start out right and finish strong (2nd ed.). City?: Semester Press. Lenz, B.K. & Bulgren, J. (1989). Promoting learning in the content areas. Unpublished manuscript, University of Kansas, Institute for Research in Learning Disabilities, Lawrence, KS. Michalko, M. (1991). Thinkertoys: A handbook of business creativity for the 90s. Berkeley, CA: Ten Speed Press. Muskingum Area Technical College Newsletter. (September 14, 1994). Zanesville, OH: Muskingum Area Technical College. Ohio Department of Education. (1986). Study skills: A resource book. Columbus, OH: Ohio Department of Education. Palinscar & Brown (1984). title? imprint? Palmer, P. (1990). Good teaching: A matter of living the mystery. Change, volume?, 11-16. Pauk, W. (1989). How to study in college (4th ed.). Boston, MA: Houghton Mifflin. Pauk, W. (1990). Learning Skills: Study skills for academic success. Clearwater, FL: RestonStuart. Pestel, B.C. (1988). Some practical distinctions between preaching, teaching, and training. Journal of Science College Teaching, volume?, 26-31. Pressley, M. & Levin, J. (1987). Elaborative learning strategies for the inefficient learner. In S. J. Ceci (Ed.), Handbook of cognitive, social, and neurophysical aspects of learning disabilities, Volume 2, 175-212. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Pressley, M., et al. (1990). Cognitive strategy instruction that really improves childrens academic performance. imprint?. Project STILE. (1979). Learning how to learn. Unpublished manuscript. Robinson, F.P. (1970). Effective study (4th ed.). New York: Harper & Row Publishers. Starling, R. (1987). Professor as student: The view from the other side. College Teaching, volume?, 3-7. Stoner, J. (1990). Paper title?. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference, Toledo, Ohio, October 18-20. Study and Reference: Mechanics of Note Taking, author?, year?.

1. Panja i sluanje

Bibliografija po predmetnim oblastima

458

Walter, T.L. (1993). Student success: How to succeed in college and still have time for your friends (6th ed.). Ft. Worth, TX: Harcourt Brace Jovanovich College Publications. Webb (1989). title? imprint? Wissman, D. & Sloan, L. (1994). Active learning and classroom assessment strategies for an outcome based curriculum. Washington, DC: 1994 AAHE Assessment and Quality Conference. Wong, B.Y.L. (1992). On cognitive process-based instruction: An introduction. Journal of Learning Disabilities, 25, 150-152, 172.

1. Panja i sluanje

Procjene - Assessment
Assessment strategies allow educators and students to evaluate an individuals preferred learning style, learning strengths and weaknesses, preferred information processing channel, and strategies use. Angelo, T.A. & Cross, K.P. (1993). Classroom assessment techniques: A handbook for college teachers (2nd ed.). San Francisco, CA: Jossey-Bass. Baker, E. (1994). Making performance work: The road ahead. Educational Leadership, 51, 58-62. Banks, T. (1994). Students fly high with creative alternative assessment. Middle School Journal, 25, 58-59. Bracy, G. (1993). Testing with tests. The School Administrator, 50, 8-11. Brown, J. & Shavelson, R. (1994). New ways to measure what students know and can do. Instructor, 103, 58-61. Cheek, D. (1993). Plain talk about alternative assessment. Middle School Journal, 25, 6-10. Cizek, G. (1993). Alternative assessments: Yes, but why? Educational Horizons, 72, 36-40. Cross, L. & Hynes, M. (1994). Assessing mathematics learning for students with learning differences, Arithmetic Teacher, 41, 371-377. Guskey, T. (1994). What you assess may not be what you get. Educational Leadership, 51, 51-54. Hughes, S. (1993). What is alternative / authentic assessment and how does it impact special education? Educational Horizons, 72, 28-35. Jamentz, K. (1994). Making sure that assessment improves performance. Educational Leadership, 51, 55-57. Lines, C. (1994). Authentic assessment at the middle level. Middle School Journal, 25, 39-41. Marzano, R. (1994). Lessons from the field about outcome-based performance assessments. Educational Leadership, 51, 44-50. Monson, M. & Monson, R. (1993). Exploring alternatives in student assessment: Shifting the focus to student learning in the middle school. Middle School Journal, 25, 46-50.

Bibliografija po predmetnim oblastima

459

Moon, D. (1993). Connection learning and teaching through assessment. Arithmetic Teacher, 41, 13-15. Pate, P., Homestead, E., & McGinnis, K. (1993). Designing rubrics for authentic assessment. Middle School Journal, 25, 25-27. Payne and Associates. (year?). Words that describe you. imprint?. Shriner, J., Ysseldyke, J., Thurlow, M., & Honetschlager, D. (1994). All means all - including students with disabilities. Educational Leadership, 51, 38-42.

1. Panja i sluanje

Praenje postignua - Attribution and Monitoring

Attribution and monitoring references deal with student responsibility and tracking student achievement. Berndt, T. & Heller, K. (1985). Measuring childrens personality attributions: Responses to openended questions versus trait ratings and predictions of future behavior. In S.R. Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 37-60. San Diego, CA: Academic Press. Borkowski, J.G., Carr, M., Rellinger, E., & Pressley, M. (1990). Self-regulated strategy use: Interdependence of metacognition, attributions, and self-esteem. In B.F. Jones (Ed.), Dimensions of thinking: Review of research. imprint? Coady, S. (1983). Student irresponsibility: We helped cause it. The Chronicle of Higher Education, volume?, 48. Fennema, E. (1985). Attribution theory and achievement in mathematics. In S.R. Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 245-265. San Diego, CA: Academic Press. Johnson, D. (1981). Naturally acquired learned helplessness: The relationship of school failure to achievement behavior, attributions, and self-concept. Journal of Educational Psychology, 73, 174-180. McCombs, B.L. & Marzano, R.J. (1990). Putting the self in self-regulated learning: The self as agent in integrating will and skill. Educational Psychologist, 25, 51-69. Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efficacy of students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352. Van Voorhis, J. (1994). goal chart: Model for setting goals related to studying. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.

Bibliografija po predmetnim oblastima

460

Grupno uenje - Group and Cooperative Learning

References on rules, strategies, and target tasks of groups are listed in this section. Additional group learning references are listed in the Reading Comprehension section of this page. Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic organizers. Journal of Reading, 37, 689-690. Billson, J. (1986). The college classroom as a small group: Some implications for teaching and learning. Teaching and Sociology, volume?, 143-151. Clarke, J.H. (1988). Designing discussions as group inquiry. College Teaching, volume?, 140-143. Cooper, J. (1990). Cooperative learning and college teaching: Tips from the trenches. The Teaching Professor, volume, 1-2. Ewens, W. (1985-1986). Teaching using discussion. The Organizational Behavior Teaching Review, volume, 77-80. Frederick, P. (1981). The dreaded discussion: Ten ways to start. Improving College and University Teaching, volume?, 109-114. Frederick, P. (1986). The lively lecture -- 8 variations. College Teaching, volume?, 43-50. Goodsell, A., Maher, M. & Tinto, V. (1992). Collaborative learning: A sourcebook for higher education. Philadelphia, PA: National Center on Teaching, Learning, and Assessment. Hyman, R.T. (1982). Questioning in the college classroom. Idea paper no. 7, Center for Faculty Evaluation and Development. City: Kansas State University. Kogut, L.S. (1984). Quality circles: A Japanese management technique for the classroom. Improving College and University Teaching, volume?, 123-127. Kohn, A. (1986). No contest: The case against competition. Boston, MA: Houghton Mifflin. Lie, A. (1993). Paired storytelling: An integrated approach for EFL students. Journal of Reading, 36, 656-658. Lyons, P.R. (1989). Assessing classroom participation. College Teaching, volume?, 36-38. Mickel, V.L. (1993). Using cooperative learning in teaching content reading. Journal of Reading, 36, 659-660. Patterson, M., Dansereau, D., & Newbern, D. (1992). Effects of communication aids and strategies on cooperative teaching. Journal of Educational Psychology, 84, 453-461. Ruddiman, J. (1993). The vocab game: Empowering students through word awareness. Journal of Reading, 36, 400-401. Scholtes, P.R. (1988). The team handbook: How to use teams to improve quality. Madison, WI: Joiner. Slavin, R.E. (1989). Cooperative learning: Theory, research, and practice. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. Welty, W.M. (1989). Discussion method teaching: How to make it work. Change Magazine, volume?, 41-49.

1. Panja i sluanje

Bibliografija po predmetnim oblastima

461

Whipple, W.R. (1987). Collaborative learning: Recognizing it when we see it. AAHE Bulletin, volume?, 3-5.

1. Panja i sluanje

Obrada informacija - Information Processing

References in this section deal with one or several aspects of information processing: attention and concentration, rehearsal, encoding, and retrieval. Related references are located in the Memory section of this page. Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for listening skills. Allen, TX: Publisher?. Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for thinking skills. Allen, TX: Publisher?. Gentile, J.R. (1987). Recent retention research: What educators should know. The High School Journal, 70, 77-86. Hall, J.W. (1988). On the utility of the keyword mnemonic for vocabulary learning. Journal of Educational Psychology, 80, 554-562. Herrmann, D., Raybeck, D., & Gutman, D. (1993). Improving student memory. Seattle, WA: Hogrefe and Huber Publishers. Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall of science lecture content. Journal of Experimental Education, 60, 189-201. Mastropieri, M. (1988). Using the keyword method. Teaching Exceptional Children, W88, 4-8. Mastropieri, M. & Scruggs, T. (1989). Reconstructive elaboration: Strategies for adapting content area information. Academic Therapy, 24, 391-406. McConnell, S. (1993). Talking drawings: A strategy for assisting learners. Journal of Reading, 36, 260-269. Memory, D.M. & Yoder, C.Y. (1988). Improving concentration in content classrooms. Journal of Reading, 31, 426-435. Novak, J. (1991). Clarify with concept maps. The Science Teacher, October 1991, 45-49. Patterson, M., Dansereau, D., & Newbern, D. (1992). Effects of communication aids and strategies on cooperative teaching. Journal of Educational Psychology, 84, 453-461. Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so-skilled reading: Good information processing and not-so-good information processing. In M. Pressley (Ed.), Promoting Academic Competency and Literacy in School, pages. San Diego, CA: Academic Press. Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing

Bibliografija po predmetnim oblastima

462

content-area learning: A comparison of mnemonic and visual-spatial direct instruction. Learning Disabilities Research, 1, 18-31. Zeitz, C. & Spoehr, K. (1989). Knowledge organization and the acquisition of procedural expertise. Applied Cognitive Psychology, 3, 313-336.

1. Panja i sluanje

Memorija - Memory
Memory references discuss the physiological basis of memory, types of memory, and strategies for improving memory on a variety of academic and social tasks. Additional references of interest are located in the Information Processing section of this page. Ebbinghaus, H. (1913). Memory: A contribution to experimental psychology. New York: Teachers College, Columbia University Press. Bellezza, F.S. (1982). Improve your memory skills. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. GOAL/QPC. (1992). The memory jogger for education. imprint? Hall, J.W. (1988). On the utility of the keyword mnemonic for vocabulary learning. Journal of Educational Psychology, 80, 554-562. Harris, K., Graham, S., & Freeman, S. (1988). Effects of strategy training on metamemory among learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338. Herrmann, D., Raybeck, D., & Gutman, D. (1993). Improving student memory. Seattle, WA: Hogrefe and Huber Publishers. Pressley, M., Johnson, C., Symons, S., McGoldrick, J., & Kureta, J. (1989). Strategies that improve childrens memory and comprehension of text. Elementary School Journal, 90, 3-32. Spitzer, H.F. (1939). Studies in retention. Journal of Educational Psychology, 30, 641-656. Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing content-area learning: A comparison of mnemonic and visual-spatial direct instruction. Learning Disabilities Research, 1, 18-31. Young, M.N. & Gibson, W.B. (1976). How to develop an exceptional memory. Hollywood, CA: Wilshire Books.

Metakognicija - Metacognition
Metacognition references deal with intentionally evaluating how one thinks. Bonds, C.W., Bonds, L.G., & Peach, W. (1992). Metacognition: Developing independence in learning. The Clearing House, 66, 56-59. Borkowski, J.G. (1985). Signs of intelligence: Strategy generalization and metacognition. In S.R. Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 105-144. San Diego, CA: Academic Press. Borkowski, J.G., Carr, M., Rellinger, E., & Pressley, M. (1990). Self-regulated strategy use:

Bibliografija po predmetnim oblastima

463

Interdependence of metacognition, attributions, and self-esteem. In B.F. Jones (Ed.), Dimensions of thinking: Review of research, 53-92. Hillsdale, NJ: Erlbaum.

1. Panja i sluanje

Harris, K., Graham, S., & Freeman, S. (1988). Effects of strategy training on metamemory among learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338. Meichenbaum, D., Burland, S., Gruson, L., & Cameron, R. (1985). Metacognitive assessment. In S.R. Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 3-30. San Diego, CA: Academic Press. Mosenthal, P. & Kirsch, I. (1993). Generate strategies: Coping without cues and clues. Journal of Reading, 36, 416-419. Palinscar, A. & Ransom, K. (1988). From the mystery spot to the thoughtful spot: The instruction of metacognitive strategies. The Reading Teacher, volume?, 784-789. Rabinowitz, M., Freeman, K., & Cohen, S. (1992). Use and maintenance of strategies: The influence of accessibility to knowledge. Journal of Educational Psychology, 84, 211-218. Swanson, H.L. (1992). The relationship between metacognition and problem solving in gifted children. Roeper Review, volume?, 43-48. Tuckman, B. (1992). The effect of student planning and self-competence on self-motivated performance. Journal of Experimental Education, 60, 119-127.

Motivacija - Motivation
The article by Brophy provides a summary of motivation strategies to 1987. The remaining publications about motivation strategies are more current. Maslows (1943) landmark work has proved to be an influential analysis of psychological motivations or drives. Bragstad, B.J. & Stumpf, S.M. (1987). A guidebook for teaching study skills and motivation (2nd ed). Boston, MA: Allyn and Bacon. Brophy, J. (1987). Synthesis of research on strategies for motivating students to learn. Educational Leadership, October, 40-48. Connel, J.P. & Wellborn, J.G. (1990). Competence, autonomy, and relatedness: A motivational analysis of self-esteem processes. In M. Gunnar & A. Sroufe (Eds.), Minnesota symposium on child psychology, 23, 43-77. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Deci, E. & Ryan, R. (1991). A motivational approach to self: Integration in personality. In R. Diestbier (Ed.), Nebraska symposium on motivation: Perspectives on motivation, 38, 237-288. Lincoln, NE: University of Nebraska Press. Hoxmeier, K. (1987). Motivating students and teachers. North Central Reading Association Meeting, University of Notre Dame, October 1987. Maslow, A.H. (1943). A theory of human motivation. Psychological Review, 50, 370-396. Ryan, R. & Powelson, C. (1992). Autonomy and relatedness as fundamental to motivation and education. Journal of Experimental Education, 60, 49-66. Tuckman, B.W. (1992). The effect of student planning and self-competence on self-motivated performance. Journal of Experimental Education, 60, 119-127.

Bibliografija po predmetnim oblastima

464

Tuckman, B.W. (1991). Motivating college students: A model based on empirical evidence. Innovative Higher Education, 15, 167-176. Van Blerkom, D.L. The Role of Motivation in College Success Classes.Orientation to College Learning and College Study Skills. Belmont, CA: Wadsworth Publishing Company.

1. Panja i sluanje

Voenje zabiljeki i uee u nastavi - Note taking and Class Participation

Publications in this section examine both note taking and class participation strategies. Approaches for both educators and students are referenced. Berquist, W.H. & Phillips, S.R. (1975). Classroom structures which encourage student participation. A Handbook for Faculty Development, Volume 1, 118-121. Washington, DC: The Council for the Advancement of Small Colleges. Broadwell, M.M. (1989). Its so technical I have to lecture. Training, volume?, 41-44. Kiewra, K.A. (1991). Aids to lecture learning. Educational Psychologist, 26, 37-53. Kiewra, K.A., DuBois, N., Christian, D., McShane, A., Meyerhoffer, M., & Roskelley, D. (1991). Note-taking functions and techniques. Journal of Educational Psychology, 83, 240-245. King, A. (1992). Comparison of self-questioning, summarizing, and notetaking-review as strategies for learning from lectures. American Educational Research Journal, 29, 303-323. Peper, R. & Mayer, R. (1978). Note taking as a generative activity. Journal of Psychology, 70, 514-522. Peper, R. & Mayer, R. (1986). Generative effects of note-taking during science lectures. Journal of Psychology, 78, 34-38. Pugh, E. (1970). A dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in management, technology, and information science (2nd ed.). Hamden, CT: Archon Books. Pugh, E. (1987). Pughs dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in management, technology, and information science (5th ed.). Chicago: American Library Association.

Organizacija - Organization
References in this section apply strategies for organizing information to a variety of academic tasks, such as reading comprehension and note taking. Most of the articles deal with graphic organizers. Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic organizers. Journal of Reading, 37, 689-690. Jones, B.F., Pierce, J., & Hunter, B. (1989). Teaching students to construct graphic representations. Educational Leadership, 46, 20-25. Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall

Bibliografija po predmetnim oblastima

465

1. Panja i sluanje

of science lecture content. Journal of Experimental Education, 60, 189-201. Mengel, G. E. (1992). The homework organizer. Holyoke, MA: Get Organized. Mikulecky, L., Clark, E., & Adams, S. (1989). Teaching concept mapping and university level study strategies using computers. Journal of Reading, volume?, 694-702. Naughton, V.M. (1993-1994). Creative mapping for content reading. Journal of Reading, 37, 324326. Novak, J. (1991). Clarify with concept maps. The Science Teacher, October 1991, 45-49. Walker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science. School Science and Mathematics, 89, 130-135. Wolfe, R. & Lopez, A. (1993). Structured overviews for teaching science concepts and terms, Journal of Reading, 36, 315-317. Zeitz, C. & Spoehr, K. (1989). Knowledge organization and the acquisition of procedural expertise. Applied Cognitive Psychology, 3, 313-336.

Rjeavanje problema - Problem Solving

Problem-solving skills, critical thinking, and questioning are topics of the references listed below. Additional references related to problem solving are listed in the Math section of this page. Davey, B. (1985). Helping think beyond print through self-questioning. Middle School Journal, 11, 38-41. Lipman, M. (1987). Critical thinking-what can it be? Educational Leadership, volume, 38-43. Loomer, B.M., Kuhn, J.N., & Turner, B.A. (1977). The problem method. Iowa City, IA: The University of Iowa. Swanson, H.L. (1992). The relationship between metacognition and problem solving in gifted children. Roeper Review, volume?, 43-48. Van Voorhis, J. (1994). Questioning. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.

Razumjevanje proitanog - Reading Comprehension

Bibliografija po predmetnim oblastima
Listed below are references dealing with various aspects of reading comprehension: vocabulary, organization, and attitudes and motivation. Applications of reading strategies in certain content areas, like science and history, are outlined in some of the publications. Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic organizers. Journal of Reading, 37, 689-690. Bereiter, C. & Bird, M. (1985). Use of thinking aloud in identification and teaching of reading comprehension strategies. Cognition and Instruction, 2, 131-156. Bergman, J. & Schuder, T. (1992). Teaching at-risk students to read strategically. Educational

466

Leadership, 50, 19-23. Cook, L. & Mayer, R. (1988). Teaching readers about the structure of scientific text. Journal of Educational Psychology, 80, 448-456. Davey, B. (1985). Helping think beyond print through self-questioning. Middle School Journal, 11, 38-41. Davey, B. (1983). Think aloud - modeling the cognitive processes of reading comprehension. Journal of Reading, 10. 44-47. Deschler, D.D. (year?). Dissect strategy. imprint? Dulin, K. (year?). Dos and donts of teaching vocabulary. Book title?. Madison, WI: University of Wisconsin. Eanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills. Journal of Reading, 19, 647-652. Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34, 89-93. Hennings, D. (1993). On knowing and reading history. Journal of Reading, 36, 362-370. Hollingsworth, P.M. & Reutzel, D.R. (1993). GRIP: An effective strategy for teaching inferential comprehension. Journal of Reading, 37, 683-684. Hulme, L.D. (1993). Gleaning. Journal of Reading, 36, 403-404. Karlin, R. (1984). Teaching reading in high school: Improving reading in the content areas. New York: Harper and Row. Lie, A. (1993). Paired storytelling: An integrated approach for EFL students. Journal of Reading, 36, 656-658. McCormick, S. & Cooper, J.O. (1991). Can SQ3R facilitate secondary learning disabled students literal comprehension of expository text? Three experiments. Reading Psychology, 12, 239-271. Mickel, V.L. (1993). Using cooperative learning in teaching content reading. Journal of Reading, 36, 659-660. Naughton, V.M. (1993-1994). Creative mapping for content reading. Journal of Reading, 37, 324326. Neal, J.C. & Langer, M.A. (1992). A framework for teaching options for content area instruction: Mediated instruction of text. Journal of Reading, 36, 227-230. Ogle, D. (year?). KWL strategy. imprint?. Poindexter, C. (1994). Guessed meanings. Journal of Reading, 37, 420-421. Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so-skilled reading: Good information processing and not-so-good information processing. In M. Pressley (Ed.), Promoting Academic Competency and Literacy in School, pages. San Diego, CA: Academic Press.

1. Panja i sluanje

Bibliografija po predmetnim oblastima

467

Pressley, M., Johnson, C., Symons, S., McGoldrick, J., & Kureta, J. (1989). Strategies that improve childrens memory and comprehension of text. Elementary School Journal, 90, 3-32. Pressley, M., Schuder, T., Bergman, J., & El-Dinary, P. (1992). A researcher-educator collaborative interview study of transactional comprehension strategies instruction. Journal of Educational Psychology, 84, 231-246. Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas. Boston, MA: Houghton Mifflin. Ruddiman, J. (1993). The vocab game: Empowering students through word awareness. Journal of Reading, 36, 400-401. Sawyer, J.M. (1994). Using media knowledge to enhance the literary schema of literally impoverished students. Journal of Reading, 37, 683-684. Sawyer, R., Graham, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efficacy of students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352. Schauer, D.K. & Beyersdorfer, J.M. (1992). Building active readers through debate. Journal of Reading, 36, 57-58. Schumaker, J.B., Denton, P.H., & Deshler, D.D. (1984). RAP strategy. imprint?. Schumaker, J.B., Deshler, D.D., Alley, Warner, & Denion, P.H. (year?). Multipass strategy. imprint?. Singer, H. (1978). Active comprehension: From answering to asking questions. The Reading Teacher, 31, 904. Stephens, E.C. & Brown, J.E. (1994). Discussion continuum. Journal of Reading, 37, 680-681. Strode, S.L. (1993). An adaptation of REAP for the developmental reader. Journal of Reading, 36, 568-569. Twining, J.E. (1985). Reading and thinking: A process approach. New York: Holt, Rinehart, & Winston. Walker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science. School Science and Mathematics, 89, 130-135. Wittrock, M.C., Marks, C., & Doctorow, M. (1975). Reading as a generative process. Journal of Educational Psychology, 67, 481-489.

1. Panja i sluanje

Bibliografija po predmetnim oblastima

Testiranje - Testing
These testing references deal with test anxiety, test preparation, and test taking. Davis, M., Eshelman, E.R., & McKay, M. (1988). The relaxation and stress reduction workbook (3rd ed.). Oakland, CA: New Harbinger Publications.

468

Kay, G. (1992). A thinking twist on the multiple choice question. Journal of Reading, 36, 56-57. Kerry, (1982). title? imprint? Kesselman-Turkel, J. & Peterson, F. (1981). Test-taking strategies. Chicago: Contemporary Books, Inc. SCI Noble Counseling Center. How vulnerable are you to stress. Copy of test developed by L.H. Miller and A.D. Smith at Boston University Medical Center.

1. Panja i sluanje

Upravljanje vremenom - Time Management

Time management references consider strategies for efficiently scheduling activities and provide tips for avoiding procrastination. Britton, B.K. & Tesser, A. (1991). Effects of time-management practices on college grades. Journal of Educational Psychology, 83, 405-410. Fry, R. (1991). Manage your time. Hawthorne, NJ: The Career Press.

Pisanje i lektorisanje - Writing and Proofing

The steps in the writing process, organization, writing activities, and proofreading approaches are discussed in the following references. Some publications are written for educators and others are for students. Axelrod, R.B. & Cooper, C.D. (1991). The St. Martins guide to writing. New York: St. Martins Press. Dwyer, E.J. (1992). Using a journalism model for teaching essay writing. Journal of Reading, 36, 226-227. Eanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills. Journal of Reading, 19, 647-652. Englert, C.S. (1992). Writing instruction from a sociocultural perspective: The holistic, dialogic, and social enterprise of writing. Journal of Learning Disabilities, 25, 153-172. Gallo, & Rink, (1985). title? imprint? Garrison, (1981). How a writer works. imprint?. Gauthier, L.R. (1992). A strategy to increase punctuation awareness. Journal of Reading, 36, 401402. Hacker, D. (1993). A pocket style manual. Boston: Bedford Books of St. Martins Press.

Bibliografija po predmetnim oblastima

469

Harris, K. & Graham, S. (1992). Self-regulated strategy development: A part of the writing process. In M. Pressley (Ed.), Promoting Academic Competency and Literacy in School, pages?. San Diego, CA: Academic Press. Hopper, J. (1992). Self-evaluation check sheet for student use: Proofreading. Writing Resource Center, Ohio Wesleyan University, Delaware, Ohio. Kneeshaw, S. (1992). KISSing in the history classroom: Simple writing activities that work. The Social Studies, 83, 176-179. Madraso, J. (1993). Proofreading: The skill weve neglected to teach. English Journal, F93, 32-41. Morris-Friehe, M. & Leuenberger, J. (1992). Direct and indirect measures of writing for non-learning disabled and learning disabled college students. Reading and Writing: An Interdisciplinary Journal, 4, 281-296. Moss, A. & Holder, C. (1988). Improving student writing: A guidebook for faculty in all disciplines. Pomona, CA: California State Polytechnic University. Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efficacy of students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352. Schumaker, J.B. (year?). The theme writing strategy. Lawrence, KS: The Institute for Research in Learning Disabilities. Schumaker, J.B. (1985). The paraphrasing strategy (2nd printing, revised). Lawrence, KS: University of Kansas. Solley, B. & Payne, B. (19xx). The use of self-talk to enhance childrens writing. Journal of Instructional Psychology, 19, 205-213. Speaker, R. & Grubaugh, S. (1992). The development of memory for writing: Examining the CLOZE performance and meaning changes at four grade levels. Reading Research and Instruction, 31, 64-73. Stoddard, B. & MacArthur, C. (1993). A peer editor strategy: Guiding learning disabled students in response and revision. Research in the Teaching of English, 27, 76-103. Stoner, J. (1990). Clip-strip. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference, Toledo, Ohio, October 18-20. Turabian, K.L. (1973). A manual for writers of term papers, theses and dissertations. Chicago: University of Chicago Press.

1. Panja i sluanje

Bibliografija po predmetnim oblastima

Specifina podruja primjene - Content Areas

Humanistike nauke - Arts and Humanities
Allen, J.S. (1992). Educating performers. The Key Reporter, volume?, 8.

470

Brockett, O. G. (1996). The essential theatre (6th ed.). Fort Worth: Harcourt Brace College Publishers. Demorest, S.M. (1992). Information integration theory: An approach to the study of cognitive development in music. The Journal of Research in Music Education, 40, 126-138. Eckert, M. (1986). Mnemonics for some altered chords. journal?, volume?, 23. Foster, G. (1992). Surviving memory lapses. Clavier, volume?, 43. Hennings, D. (1993). On knowing and reading history. Journal of Reading, 36, 362-370. Kneeshaw, S. (1992). KISSing in the history classroom: Simple writing activities that work. The Social Studies, 83, 176-179. Ollmann, H.E. (1992). Two-column response to literature. Journal of Reading, 36, 58-59. Peterson, L. & Pignotti, J. (1993). Building background for English lit class. Journal of Reading, volume?, pages?. Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas. Boston, MA: Houghton Mifflin. Ross, R.S. (1995). Speech communication: The speechmaking process (10th ed.). Boston: Allyn and Bacon. Sawyer, J.M. (1994). Using media knowledge to enhance the literary schema of literally impoverished students. Journal of Reading, 37, 683-684. Van Voorhis, J. Story map. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio. Van Voorhis, J. Story star. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.

1. Panja i sluanje

Matematika - Math
Brochtrup, M. & Kelley, C. (1993). Strategies in math for college students. Alert: Journal of Association on Higher Education and Disability, 16, 3-5. Cross, L. & Hynes, M. (1994). Assessing mathematics learning for students with learning differences, Arithmetic Teacher, 41, 371-377. Fairbairn, D.M. (1987). Sharing teaching ideas: A view of mathematics through a camera lens. Mathematics Teacher, 80, 544. Fennema, E. (1985). Attribution theory and achievement in mathematics. In S.R. Yussen (Ed.), The Growth of Reflection in Children, pp. 245-265. San Diego, CA: Academic Press. Fulkerson, P. (1992). Getting the most from a problem. Arithmetic Teacher, 39, 178-179. Hong, E.S. & ONeil, H. (1992). Instructional strategies to help learners build relevant mental models in inferential statistics. Journal of Educational Psychology, 84, 150-159. Hudspeth, M.C. & Hirsch, L.R. (year?). Studying mathematics. imprint?. Kogelman, & Warren, (year?). Mind over math. imprint?.

Bibliografija po predmetnim oblastima

471

Margenau, & Sentlowitz, (year?). How to study mathematics. imprint?. Matz, K.A. & Leier, C. (1992). Word problems and the language connection. Arithmetic Teacher, 39, 14-17. Thornton, C.A. (1991). Think, tell, share - Success for students. Arithmetic Teacher, 38, 22-23. Vetter, R.K. (year?). The learning connection: Talk-throughs. Arithmetic Teacher, volume?, 168. Welchman-Tischler, R. (1992). Making mathematical connections. Arithmetic Teacher, 39, 12-17.

1. Panja i sluanje

Prirodne nauke - Science

Baron, R.A., Byrne, D., & Kantowitz, B.H. (1977). Psychology: Understanding behavior. Philadelphia, PA: W. B. Saunders Company. Bennett, C.E. (1985). Physics problems and how to solve them (3rd ed.). New York: Barnes and Noble. Cook, L. & Mayer, R. (1988). Teaching readers about the structure of scientific text. Journal of Educational Psychology, 80, 448-456. Drewes, F. (1992) How to study science. imprint?. Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34, 89-93. Henslin, J. M. (1995). Sociology: A down-to-earth approach. (2nd ed.). Boston: Allyn and Bacon. Kuyper, B.J. (1991). Checklist for critiquing a research article. BioScience, 41, 249. Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall of science lecture content. Journal of Experimental Education, 60, 189-201. Lehrman, R.L. (1984). Physics the easy way. Hauppauge, NY: Barrons Educational Series. Mikulecky, L., Clark, E., & Adams, S. (1989). Teaching concept mapping and university level study strategies using computers. Journal of Reading, volume, 694-702. Novak, J. (1991). Clarify with concept maps. The Science Teacher, October 1991, 45-49. Peper, R. & Mayer, R. (1986). Generative effects of note-taking during science lectures. Journal of Psychology, 78, 34-38. Pestel, B.C. (1988). Some practical distinctions between preaching, teaching, and training. Journal of Science College Teaching, volume, 26-31. Walker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science. School Science and Mathematics, 89, 130-135. Wolfe, R. & Lopez, A. (1993). Structured overviews for teaching science concepts and terms, Journal of Reading, 36, 315-317.

Bibliografija po predmetnim oblastima

472

Index pojmova
A
ABCDE metod 163 abecedni raspored 71, 74 akademske vjetine 11, 12, 15, 16 ankete i upitnici 386 anskioznost 91, 352 auta sjeanja 69 fasilitator 77, 92, 106, 127, 272, 293, 294, 296, 298, 306, 313, 419 fle karte 66, 79, 194, 195, 235, 255, 333, 341, 348, 355, 411 fusnote 387, 389, 392, 393, 394, 395, 396

G
govor 31, 57, 119, 251, 252, 253, 254, 255, 257, 260, 300 grafikon 207, 208, 221, 232, 279, 282, 317, 368, 373

1. Panja i sluanje

B
biblioteke 106, 196, 385 biljeke 26, 27, 42, 51, 52, 53, 55, 71, 72, 79, 94, 108, 127, 129, 130, 131, 132, 133, 134, 135, 136, 137, 139, 146, 147, 148, 149, 150, 152, 154, 155, 157, 196, 197, 261, 270, 279, 280, 281, 282, 285, 290, 298, 311, 312, 317, 355, 357, 362, 364, 375, 376, 383, 386, 387, 388, 389, 391, 406, 408, 409, 412, 417, 421, 422, 426 brain-storming 164

H
hijerarhija 201, 203, 205, 368

I
ideja 19, 20, 28, 80, 103, 107, 118, 119, 121, 132, 134, 137, 141, 144, 149, 151, 152, 154, 155, 198, 201, 213, 226, 232, 243, 244, 245, 252, 269, 272, 273, 276, 277, 279, 282, 284, 285, 286, 287, 288, 289, 304, 306, 307, 308, 311, 312, 313, 314, 315, 316, 318, 319, 321, 330, 343, 346, 354, 362, 365, 368, 374, 375 informacija 11, 12, 19, 20, 22, 24, 25, 27, 29, 31, 37, 38, 39, 40, 42, 45, 46, 48, 49, 50, 51, 53, 55, 56, 57, 58, 61, 62, 63, 66, 68, 69, 70, 71, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 88, 89, 93, 94, 95, 110, 111, 112, 113, 117, 122, 127, 129, 130, 132, 133, 136, 138, 141, 142, 144, 146, 147, 148, 149, 150, 151, 152, 156, 157, 193, 194, 195, 196, 197, 201, 203, 204, 205, 206, 208, 213, 214, 217, 223, 230, 232, 235, 238, 243, 244, 251, 254, 255, 256, 257, 266, 274, 276, 277, 279, 280, 283, 284, 285, 287, 289, 297, 301, 306, 310, 311, 312, 313, 314, 315, 316, 317, 318, 319, 323, 326, 330, 331, 332, 333, 335, 341, 342, 343, 344, 345, 346, 347, 348, 350, 351, 353, 354, 355, 361, 362, 363, 364, 365, 367, 372, 374, 375, 376 informacije 11, 12, 13, 14, 19, 20, 23, 24, 25, 29, 31, 37, 38, 39, 43, 44, 45, 46, 48, 49, 50, 51, 53, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 68, 70, 75, 76, 78, 79, 80, 81, 82 intencionalnost 347 internet 99, 129, 161 intervju 433, 434, 435, 436, 437 ispitivanja 46, 129, 244, 246, 309, 313

C
CAL baza 13 cilj 15, 25, 26, 31, 44, 47, 73, 86, 89, 94, 104, 111, 112, 113, 115, 120, 151, 244, 272, 273, 277, 279, 299, 305, 306, 307, 313, 314, 316, 317, 320, 328, 331, 350, 385, 409, 421, 423, 434 ciljeve 24, 44, 87, 88, 94, 96, 100, 101, 105, 219, 243, 276, 290, 291, 302, 314, 336, 347, 353, 420, 422, 423, 424, 425, 431, 437 citat 153, 399 citati 301, 388, 398, 399

D
definicije 66, 76, 77, 108, 134, 147, 151, 235, 270, 285, 292, 294, 295, 298, 299, 300, 304, 310, 344, 355, 366 dijagram 57, 120, 121, 122, 197, 200, 201, 282, 309 diskusioni kontinuum 282

E
efekat endorfina 164 elemente 57, 58, 65, 206, 251, 252, 257, 371, 373, 377 ergonomski zahtjevi radnog okruenja 175 eutanaziju 95

Index pojmova

F
fakultet 85, 424, 431, 438 fakulteta 374, 420, 429, 433, 438

K
knjiga 14, 51, 193, 253, 303, 304, 331, 341, 351, 368, 376, 383, 395, 397

473

1. Panja i sluanje

kodiranje 11, 38, 58, 70, 79, 333 koncentracija 11, 25, 26, 27, 30, 47, 147, 290, 347, 351, 353 kreativno miljenje 13, 32, 120

M
manipulacija 19, 44, 45, 50, 51, 55, 58, 61 mape \ riblja kost\ 194, 195, 225, 321 materijal 20, 26, 30, 31, 32, 56, 62, 71, 72, 80, 81, 89, 105, 110, 111, 115, 119, 120, 123, 124, 130, 132, 137, 138, 141, 143, 144, 147, 148, 150, 152, 157, 194, 196, 197, 213, 251, 258, 260, 266, 267, 269, 270, 275, 277, 285, 289, 291, 293, 299, 305, 311, 313, 318, 320, 330, 333, 342, 343, 345, 346, 347, 349, 354, 355, 357, 364, 370, 375, 378 matrice 194, 195, 198, 199, 223, 225, 255, 256, 281, 345, 355, 406, 408 memorija 32, 35, 120, 123 memorijskih zadataka 37, 38, 41, 44, 45, 46, 48, 52, 54 mentalne manipulacije 44, 55 Mentalne manipulacije metoda 33, 47, 57, 58, 81, 88, 100, 118, 119, 130, 133, 135, 136, 141, 259, 342, 354, 355, 367, 374 model 82, 106, 195, 213, 217, 219, 220, 225, 226, 231, 233, 234, 235, 240, 247, 257 model resa 194, 195 motivacija 11, 88, 90, 95, 100, 266, 319, 329, 333 Motivacija motivacija za uenje 20

N
neverbalnim jezikom 252 NOT-TO-DO lista 184

O
oblast kljunih rezultata 163 obnavljanje 26, 61, 79, 80, 88, 132, 146, 147, 148, 150, 151, 244, 270, 276, 279, 301, 305, 310, 312, 313, 314, 317, 318, 323, 332, 341, 342, 343, 348, 350, 354, 355, 356, 357, 362, 377 organizacija 11, 12, 25, 26, 27, 28, 29, 53, 55, 71, 155, 191, 193, 194, 195, 234, 235, 265, 276, 281, 290, 301, 306, 310, 311, 319, 343, 345, 364, 381, 389, 392, 461 OUPN strategija 77, 81

Index pojmova

pamenja 11, 19, 22, 33, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 53, 54, 55, 58, 60, 62, 68, 69, 70, 71, 74, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 137, 147, 149, 253, 257, 279, 306, 310, 312, 326, 332, 352, 353, 365, 372 pamenje 19, 37, 39, 40, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 57, 58, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 68, 69, 70, 71, 73, 76, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 123, 144, 148, 150, 235, 255, 285, 295, 296, 301, 306, 310, 311, 316, 318, 330, 332, 333, 334, 341, 345, 347, 348, 353, 354, 355, 356 parafraziranje 151, 289, 313, 382, 389, 394, 398, 399 paretovo pravilo 163 panja 11, 17, 19, 20, 28, 38, 39, 55, 58, 68, 130, 193, 265, 274, 347, 353 Panja personalizovanje 93, 95, 150 pisanje 11, 12, 19, 31, 61, 62, 66, 71, 80, 138, 139, 141, 151, 157, 201, 243, 252, 279, 281, 282, 287, 288, 300, 308, 315, 316, 319, 347, 348, 349, 354, 365, 366, 367, 368, 379, 381, 382, 383, 386, 387, 389, 390 pisma 195, 259, 386, 434, 435 pitanje 41, 88, 118, 120, 122, 193, 230, 257, 281, 282, 283, 294, 316, 317, 320, 321, 334, 354, 363, 364, 366, 367, 368, 369, 371, 372, 373, 374, 375, 376, 377, 382, 408, 415, 416, 438 planer 195, 197, 198, 200, 205, 280, 281, 350 planeri 29, 195, 200, 201, 203, 279, 281, 299, 345 planeri za upravljanje vremenom 174, 183, 185, 186, 187, 188, 189 mjeseni planeri 186 semestrani planeri 186 ifrovanje pomou boja 189 planiranje karijere 431 podstreka 102, 103 pojam 59, 60, 66, 78, 141, 201, 225, 226, 230, 235, 309 pojmova 59, 60, 65, 66, 73, 76, 78, 81, 82, 87, 117, 197, 198, 200, 213, 226, 230, 235, 238, 239, 240, 255, 282, 295, 301, 343, 346, 357, 369, 370, 372, 374 pomagala 29, 50, 51, 52, 54, 58, 60, 62, 71, 78, 111, 254, 255, 257, 270, 280, 281, 305, 311, 312, 313, 314, 317, 319, 333, 341, 343, 345, 353, 354, 355, 356, 362, 363, 373, 381, 382, 414, 421 pomona sredstva 251, 257

474

poruka 258, 261 Poruka poslodavci 13, 260, 433, 437 PPRP strategija 81 pravilo 10/90 163 predavanja 21, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 69, 71, 72, 93, 108, 110, 111, 112, 124, 127, 128, 129, 131, 132, 133, 134, 138, 141, 143, 144, 145, 146, 147, 148, 149, 150, 157, 193, 196, 213, 253, 259, 279, 289, 314, 318, 322, 330, 331, 332, 333, 341, 342, 343, 344, 347, 348, 349, 350, 353, 354, 355, 368, 369, 370, 372, 374, 376, 406, 408, 409, 412, 421, 422, 424, 426 predgovorne strategije 251 prezentacija 127, 259, 260, 261, 262, 281 primjer 23, 31, 32, 42, 43, 50, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 66, 68, 69, 71, 72, 73, 75, 76, 78, 79, 87, 90, 92, 93, 95, 118, 120, 121, 132, 136, 138, 139, 140, 141, 142, 147, 148, 151, 195, 211, 213, 235, 239, 240, 243, 245, 252, 253, 254, 257, 266, 275, 284, 287, 288, 292, 293, 295, 297, 300, 302, 307, 319, 322, 329, 332, 335, 337, 347, 350, 351, 353, 354, 356, 363, 364, 365, 367, 369, 373, 376, 382, 386, 395, 398, 399, 417, 418, 420, 422, 433, 436, 437 proces 11, 12, 15, 19, 21, 22, 24, 31, 37, 38, 39, 62, 64, 68, 76, 77, 78, 80, 87, 92, 99, 100, 114, 117, 118, 119, 120, 121, 122, 123, 143, 144, 213, 252, 265, 269, 277, 281, 282, 285, 297, 307, 310, 312, 320, 332, 334, 342, 344, 367, 383, 384, 398, 409, 420 prostor 11, 27, 28, 32, 53, 88, 118, 157, 193, 194, 195, 201, 368, 395, 405, 408, 411

66, 67, 68, 69, 70, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 81, 116, 123, 128, 131, 132, 133, 134, 135, 136, 137, 144, 145, 147, 148, 149, 151, 153, 230, 231, 235, 252, 254, 257, 261, 265, 266, 267, 268, 269, 270, 271, 272, 274, 276, 277, 278, 280, 281, 284, 285, 288, 289, 291, 292, 293, 294, 295, 296, 297, 298, 299, 300, 301, 302, 303, 304, 306, 308, 310, 313, 314, 316, 317, 320, 321, 341, 345, 346, 354, 355, 362, 363, 364, 366, 368, 369, 370, 372, 373, 374, 376, 377, 384, 385, 386, 387, 389, 391, 393, 394, 399, 403, 407, 409, 412, 422, 425, 436 rjenici 53, 130, 294 rjenik 267, 270, 284, 291, 292, 294, 297, 298, 300, 382, 392

1. Panja i sluanje

S
samoevaluacija upravljanja vremenom 180 samopotovanje 21, 24, 86, 92, 266, 271, 328 ifrovanje 71, 74, 147, 148, 149, 154, 194, 196, 197, 257, 406, 407, 408 silabus 331, 349, 392, 423 simbol 50, 54, 66, 235 sluanje 11, 17, 19, 21, 22, 27, 31, 32, 46, 47, 48, 50, 86, 128, 130, 132, 195, 270, 287, 290, 291, 309, 329 Sluanje sposobnost 12, 13, 19, 20, 21, 23, 33, 37, 45, 46, 47, 48, 50, 62, 86, 88, 101, 103, 115, 127, 225, 243, 244, 265, 277, 289, 298, 312, 313, 326, 334, 346, 347, 376, 399, 413, 420, 421, 425, 433 sposobnosti 11, 13, 40, 44, 46, 50, 86, 94, 95, 99, 104, 116, 117, 260, 262, 279, 290, 306, 326, 329, 330, 335, 361, 365, 372, 374, 416, 424, 425, 431, 434 strategija 11, 12, 13, 14, 21, 22, 31, 33, 40, 44, 45, 50, 51, 54, 55, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 73, 74, 76, 77, 78, 79, 82, 85, 86, 87, 89, 90, 92, 93, 94, 95, 100, 105, 112, 113, 114, 115, 117, 122, 123, 124, 127, 129, 130, 131, 132, 133, 141, 144, 147, 148, 149, 150, 151, 154, 193, 195, 196, 201, 219, 225, 235, 238, 243, 244, 251, 253, 254, 257, 266, 267, 268, 269, 271, 273, 276, 277, 279, 280, 283, 284, 285, 287, 290, 291, 293, 294, 295, 296, 297, 300, 301, 306, 310, 312, 313, 314, 315, 316, 317, 318, 320, 321, 328, 330, 332, 341, 343, 345, 347, 354, 355, 356, 357, 361, 363, 370, 381, 382,

R
razumjevanje 57, 243, 244, 263, 265, 266, 267, 269, 270, 271, 272, 273, 277, 278, 279, 280, 281, 284, 285, 286, 290, 292, 297, 301, 306, 307, 308, 310, 312, 313, 315, 317, 321 registratori 131, 147, 194, 196 rezime 11, 28, 58, 124, 270, 285, 288, 289, 301, 304, 311, 312, 313, 314, 315, 317, 318, 368, 376, 432, 433, 434, 435 rije 58, 59, 61, 63, 67, 68, 69, 70, 74, 77, 86, 115, 123, 136, 150, 254, 257, 259, 265, 266, 275, 277, 291, 292, 293, 294, 296, 297, 298, 299, 300, 304, 356, 370, 372, 373, 385, 387, 394, 404 rijei 20, 26, 49, 53, 56, 57, 58, 59, 60, 62, 63,

Index pojmova

475

1. Panja i sluanje

Index pojmova

385, 386, 390, 391, 398, 401, 403, 406, 411, 413, 414, 416, 421, 422 strategija pojmovnih kartica 66 Strategija pojmovnih kartica strategija poreenja 65 Strategija poreenja strategija sinopsisa 31 strategija sjeckanja 390 strategija vizuelne elaboracije 77 strategije 11, 12, 13, 14, 21, 22, 23, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 44, 45, 48, 50, 52, 55, 56, 57, 58, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 68, 69, 70, 73, 74, 76, 77, 80, 81, 82, 85, 87, 88, 89, 90, 95, 96, 110, 112, 113, 114, 115, 117, 118, 119, 124, 127, 128, 129, 131, 137, 138, 141, 144, 149, 150, 151, 152, 153, 154, 155, 193, 194, 195, 198, 223, 243, 244, 249, 251, 253, 254, 257, 258, 265, 266, 267, 268, 269, 270, 271, 272, 273, 276, 277, 280, 284, 287, 290, 295, 296, 299, 301, 307, 309, 310, 311, 312, 313, 315, 316, 318, 320, 321, 326, 327, 328, 329, 330, 333, 335, 341, 346, 347, 349, 353, 354, 355, 356, 362, 363, 365, 372, 374, 377, 381, 382, 387, 389, 390, 391, 398, 406, 407, 408, 409, 410, 411, 413, 420, 422, 429, 453 strategije grupisanja 44, 57, 71 strategije upravljanja vremenom 162, 163, 164, 179, 180, 183, 184 Korak po korak 163 kreativno odugovlaenje 163, 183 metod \ 163 metod odreivanja prioriteta 163 opte strategije 162, 163, 180, 184, 187 radno okruenje 175 specifine strategije 179 strategiju slagalice 32 strategjia ifrovanja pomou boja 71 stres 20, 22, 27, 47, 52, 88, 153, 193, 254, 326, 328, 333, 335, 347, 352, 422 student 13, 21, 22, 23, 24, 25, 29, 32, 50, 52, 60, 61, 62, 65, 68, 71, 77, 80, 90, 93, 95, 115, 116, 120, 132, 137, 244, 252, 266, 272, 277, 278, 279, 280, 281, 284, 285, 294, 297, 298, 299, 306, 311, 313, 315, 317, 326, 328, 330, 332, 334, 336, 352, 356, 361, 378, 411, 412, 413, 439, 442, 443, 446, 449, 450, 453, 454, 456, 458, 459, 460, 461, 466 SWOT analiza 163, 169 Personalna SWOT analiza 163, 169 SWOT matrica - snage, slabosti, mogunosti.

pretnje 169

T
tehnologija 13 time management 11, 162 timski rad 11, 13, 114

U
udbenik 157, 265, 332, 350, 365, 385, 421 uenje 11, 12, 13, 14, 15, 20, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 37, 45, 46, 50, 51, 56, 70, 75, 78, 80, 81, 85, 86, 87, 88, 89, 90, 91, 95, 97, 105, 109, 110, 114, 124, 341, 343, 344, 345, 346, 347, 348, 350, 351, 352, 354, 355, 356, 361, 362, 363, 365, 377, 378 upravljanje vremenom 11, 25, 28, 52, 92, 162, 164, 179, 185, 196, 290, 330, 333, 383, 409, 420 fiziki faktori efikasnosti 163 kako biti taan 184 odugovlaenje 164, 182 ometai 175, 179, 184 psiholoki faktori efikasnosti 163

V
venov planer 200 vizuelne slike 279, 306, 307 vjerovatnoa 19, 45, 349, 354, 355 vjetine 11, 12, 13, 15, 16, 20, 21, 23, 25, 29, 32, 33, 38, 44, 47, 48, 78, 79, 82, 86, 88, 90, 91, 92, 94, 99, 104, 119, 127, 130, 193, 243, 244, 246, 265, 271, 275, 279, 280, 283, 297, 307, 310, 313, 315, 335, 349, 354, 376, 377, 381, 398, 421, 424, 425, 426, 431, 432, 433, 434 vjeba 22, 45, 47, 51, 246, 269, 277, 295, 319, 320, 334 vjebanja 33, 45, 47, 275 voenje biljeaka 11, 44, 52, 79, 110, 279 vokabular 271, 280, 284, 291, 293, 296, 299, 305 vrijednosti 79, 89, 99, 117, 424, 425, 426, 431

Z
zadatak 23, 24, 26, 27, 30, 31, 37, 42, 47, 48, 49, 50, 52, 54, 55, 62, 68, 80, 85, 86, 87, 90, 91, 93, 95, 99, 105, 113, 115, 116, 123, 130, 131, 150, 193, 254, 265, 269, 272, 277, 278, 279, 280, 281, 284, 289, 290, 291, 305, 306, 307, 311, 326, 330, 336, 347, 353,

476

356, 373, 374, 382, 384, 385, 386, 389, 405, 406, 407, 409, 411, 412, 417, 420, 423, 424 zakon nametnute efikasnosti 163 Zakon nametnute efikasnosti zakon nametnutih uinaka 163

1. Panja i sluanje

Index pojmova

477

1. Panja i sluanje

Index pojmova

478

GLOSAR
Upravljanje vremenom (time management) je interdisciplinarna nauna oblast primjenjene psihologije, teorije upravljanja i organizacije, teorije odluivanja i projektnog menadmenta koja sa aspekata ovih naunih oblasti prouava problem upravljanja vremenom kao kljunog resursa izvrenja projekata i zadataka odn. obavljanja ivotnih i radnih aktivnosti, te praktinih strategija odn. metoda rjeavanja vremenskog deficita i vremenskih konflikata. Fasilitator (posrednik) ekspert koji kao neutralna strana omoguava grupi ili organizaciji da rade efikasnije, da sarauju i da postignu sinergiju. Fasilitator se ne svrstava niti zastupa ni jednu stranu u sukobu, ve podstie puno uee svih strana i promovie meusobno razumjevanje uz kultivisanje i dijeljenje odgovornosti (Wikipedia Doyle, Bens, Kaner). Brain-storming (modana oluja) je tehnika za poboljanje kreativnosti radne grupe, pronalaenje rjeenja i izgradnju timova (team-building) u ijoj je osnovici razmatranje problema u grupnoj interakciji kroz slobodno postavljanje to veeg broja aspekata i rjeenja problema i ideja, odustajanje od kritike razliitih miljenja radi podsticanja razliitosti i kreativnosti, promovisanje neuobiajenih i originalnih rjeenja i ideja i kombinovanje i poboljanje postignutih rezultata. Dijagram toka (flow-chart) je ematska prezentacija algoritma odn. procesa koritena pri dizajniranju odn. dokumentovanju procesa ili programa koji se odvijaju u fazama/koracima pri emu se pojedine faze odn. koraci prikazuju grafiki razlikovanjem kljunih tipova dogaaja kao procesnih koraka i koraka odluivanja. Vitalna manjina pojam vezan za tzv. Paretovo pravilo prema kojem je 20 % bitnih aktivnosti odn. zadataka odgovorno za 80 % postignutih rezultata. Metod odreivanja prioriteta analizom posljedica utvruje da potencijalne posljedice neke aktivnosti predstavljaju kljune determinante znaaja i vanosti te aktivnosti u arsenalu kratkoronih i dugoronih planova, pri emu se sagledavanje uticaja i posljedica neke aktivnosti analizira u relaciji sa dugoronom perspektivom i vizijom razvoja i poeljnog odn. oekivanog stanja u buduem vremenu. Aktivnosti, odluke i ponaanja koja vie doprinose ostvarivanju prieljkivane dugorone perspektive u viziji vremenskog horizonta su vrednije i vanije. Metod ABCDE je tehnika odreivanja prioriteta pridruivanjem odreenog stepena prioriteta svakoj stavci planiranih obaveza odn. zadataka, koji se kree na skali od 5 stepeni definisanih sa slovima A, B, C, D i E. Oblast kljunih rezultata u radnom procesu je skup radnih postignua koja se moraju nuno ostvariti da bi se postigao bitan doprinos organizaciji ili projektu, odn. da bi se odreeni zadatak obavio sa najveim rezultatima. SWOT analiza, je alat stratekog planiranja koji se koristi za evaluaciju (procjenu): snaga, slabosti, prilika/ pogodnosti i prijetnji ukljuenih u projektima odn. poslovnim poduhvatima. Kreativno odugovlaenje je promiljeno i svjesno odluivanje da se kljuni poslovi izvre neizostavno nametnutom efikasnou, dok se poslovi i zadaci koji ne proizvode gubitke privremeno odlau i odgaaju a pojedini poslovi delegiraju drugima odn. eliminiu (odbiju) u cjelosti. Zakon nametnute efikasnosti glasi: Pojedinac nikad nee imati dovoljno vremena da uradi sve potrebne aktivnosti odn. zadatke, ali mora imati vremena da uradi najvanije Korak po korak strategija glasi: Velike i obimne zadatke i poslove treba analitiki ralaniti na faze odn. pod-zadatke ili manje cjeline, uvaavajui sistemsku struktuiranost svakog posla i potom realizovati faze odn. cjeline ponaosob metodom korak po korak. PDA (Personal Digital Assistant) su ureaji koji spadaju u klasu malih tzv. handheld odn. palmtop kompjutera. Posjeduju kolor ekrane, te komunikaciona i audio-reproduktivna svojstva koja im omoguavaju da

1. Panja i sluanje

Glosar

479

se koriste i kao mobilni telefoni tzv smartphones, web-browseri, ili portabl media-playeri. Ovi ureaji standardno mogu da pristupe Internetu i intranet-mreama odn. beinim mreama (Wireless Wide-Area Networks) posredstvom Wi-Fi i drugih telekomunikacionih tehnologija. Savremeni PDA ureaji podravaju touch screen tehnologije. Podravaju softverske pakete za podrku planiranju i organizaciji vremena (tzv. organizeri)

1. Panja i sluanje

Anketa -istraivanje u kojem se reprezentativni uzorak ljudi ispituje (esto anonimno) o njihovim stavovima i ponaanju. Bubanje - definie kao intenzivna priprema za ispit u posljednjem trenutku koja vremenski kratko traje. CAL baza podataka - strategija za uenje namjenjena je studentima, predavaima, tutorima i savjetnicima. Fiziko pamenje - se odnosi na upamivanje odreenih akcija kao to je vonja bicikla, zamjena probuene gume ili igranje ragbija. Grafikoni miljenja - pomau u razvijanju vjetina kritikog miljenja i logiko konstruisanje ubjedljivog argumenta. Informacija - je podatak koji podstie na rad (akciju). Izgradnja tima - strategija i proces koji pomau timu da se razvije u neformalnu organizaciju sposobnu da ispuni misiju odn. ciljeve i zadatke zbog kojih je tim izgraen. Kodiranje - pokazivanje ili izraavanje neverbalnog ponaanja, kao to je smijeenje ili tapanje nekog po leima. Manipulacije atributima - odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije koju treba zapamtiti. Mentalne manipulacije - obuhvataju mentalni sadraj svijesti koji utie na biljeenje, retenciju i prisjeanje Mnemonika - potie od grke rijei koja oznaava pamenje i odnosi se na upotrebu pomonog sredstva u cilju poboljanja efikasnosti pamenja. Model - Matematiki iskaz neke ekonomske teorije, moe biti i formalni. Motivacija - unutranje stanje potrebe ili elje koje pokree pojedinca da uini neto to e zadovoljiti tu potrebu ili elju. Pamenje - je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaenja znanja ili iskustava. Studentova sposobnost da koristi svoje pamenje i manipulie njime u velikoj meri utie na njegove procese uenja. Pregovaranje - oblik komunikacije meu suprotnim stranama koje se nalaze u sukobu, gdje dolazi do davanja i primanja ponuda o rjeenju a samo rjeenje e se javiti tek kad se obje strane sloe.

Glosar

Poruka - ono to elimo da kaemo. Panja - Panja je sposobnost da se mentalno koncentriemo i paljivo usredsredimo. Poremeaj nedostatka panje - je skup odlika ponaanja uoenih u razliitom stepenu i kod djece i kod

480

odraslih: panja kratkog trajanja, tekoa pri koncentrisanju, lako odvlaenje panje i tekoa u kontrolisanju nagona. Samopotovanje - procjena svoje vlastite vrijednosti , koji se odnosi na stepen u kom se smatra dobrim, asnim i sposobnim. Simbolino podsjeanje - promjena neposrednog fizikog okruenja slui kao brz i lak podstrek za pamenje Stres - Osjeaji koji su uglavnom negativne prirode i javljaju se uvijek kada se procijeni da se nemoemo izboriti sa problemima i zahtjevima okruenja. Strategija sinopsisa u 60 sekundi - se koristi za poboljanje koncentracije To je grupna aktivnost za uvoenje, osnaivanje i primjenjivanje savjeta za poboljanje koncentracije. Strategija slagalice - Ona se usredsreuje na vjetine sluanja, govorenja, saradnje, razmiljanja i rjeavanja problema. Strategija poreenja - obuhvata pronalaenja slinosti, bilo figurativne ili bukvalne, izmeu dvije stvari koje se moraju povezati i zapamtiti. Strategija pojmovnih kartica - se bavi vjetinom prepoznavanja pojmova ili termina Sluanje - se odnosi na usredsreivanje da ujemo neto. ema - predstavlja cjelinu koju ljudi stvaraju da bi mogli da organizuju svoje znanje, a koje je vezano za neku temu odnosno podruje a koje utie na informacije koje uoavamo o kojima mislimo i koje emo lako das zapamtimo. Tajming ureaji - ureaji koji su programirani da pohranjuju informacije o obavezama i da podsjete korisnika u odgovarajue vrijeme pomou svjetla ili zvuka. Tehnologija - Znanje kako postii ciljeve i zadatke. Uenje - Promjene a koje se odnose na ponaanje pojedinaca a koje su nastala na osnovu ponaanja iz proteklog perioda u slinim okolnostima. Unutranji ometai - su izvori ometanja koji se javljaju u pojedincu Vjerovatnoa - predstavlja situaciju da e se neki dogaaj dogoditi. Vizuelna elaboracija - je oblik mnemonikih strategija koja je usmjerena na usmeni jezik i bavi se vjetinama izgradnje vokabulara. Zaboravljanje - obuhvata nesposobnost da se prisjetimo neega to je zabiljeeno u dugoronom pamenju.

1. Panja i sluanje

Glosar

481