1.

Analiza teme filma

Razmatra osnovni cilj filma, o emu film govori, to predstavlja idejni sloj filma. Cilj filma moe biti zabava, studija karaktera, razmatranje drutvenoga, politikoga, povijesnoga ili kulturnoga problema...,

Uz glavnu temu, esto se mogu uoiti sekundarne, pozadinske teme, koje su ukljuene u glavnu temu.

Sekundarne teme ne ine zasebne tematske cjeline nazivamo ih motivima. Motiv je ideja ili simbol koji se provlai kroz priu filma, ali ne ini zasebnu temu filma.

Analiza teme filma odgovara na pitanja: to je tema filma,

je li izravno ili posredno prikazana,

doprinose li zaplet, glumci te ostali strukturni elementi filma uspjenom razvoju teme?

2. Analiza prie filma

Pria je u filmu predstavljena kroz zaplet. Zaplet ima svoje sastavne dijelove. Treba obratiti panju je li pria jednostavna, sloena, uvjerljiva, neuvjerljiva, bezvremenska, originalna, ve viena...

Analiza prie filma ima tri elementa:

1. analiza zapleta, 2. analiza likova/karaktera,

3. analiza simbolizma.

2.1. Analiza zapleta

Kree od osnovnih postavki naratologije te sagledava na koji je nain naracija organizirana: linearno, nelinearno, odnosno paralelno i cikliki.
Prati se na koji se nain razvijaju i otkrivaju vane scene u filmu te na koji se nain dovodi do klimaksa i razrjeenja prie.

 Bez

obzira na anrovsko odreenje filma, njegova pria mora biti uvjerljiva.

Govori

li film o univerzalnim istinama, odnosno o svijetu kakav jest, istinu o ljudskoj prirodi ili psihologiji karaktera, fantastinoj inaici stvarnosti, pria treba biti uvjerljiva.

Panja se obraa na injenicu koliko je zaplet uspjeno konstruiran kako bi cjelina filma mogla uvjerljivo djelovati. Analiza zapleta filma odgovara na pitanja: kako je konstruiran zaplet, je li zaplet uvjerljiv, je li zaplet na odgovarajui nain razvijen?

2.2. Analiza likova/karaktera

Nain na koji su likovi/karakteri predstavljeni vaan je za razvoj prie. Gledatelj primarno saznaje o karakterima, odnosno likovima na temelju njihove pojavnosti i dijaloga te kroz interakciju meu likovima tijekom filma. Odjea, frizura, greste, naglasak, osobitosti govora, izgled karaktera, odnos prema drugim likovima, utjeu na nain kako je karakter koncipiran i doivljen.

Osim jednodimenzionalne i statine karakterizacije, postoji i sloena karakterizacija, kada govorimo o zaokruenom i viedimenzionalnom karakteru. Karakteri takoer mogu biti jednodimenzionalni, mitski, odnosno ikonski. Postoje i stereotipni karakteri oko kojih se scenaristi ne trebaju previe brinuti.

Kada je glavni karakter stereotipan, esto je meta kriticizma.

Analiza karaktera odgovara na pitanja: jesu li karakteri razraeni i uvjerljivi, imaju li karakteri razraen motivacijski sklop drutveni i psiholoki, jesu li glumci dobro odabrani za svoje uloge, jesu li glumci uvjerljivo utjelovili karakter?

2.3. Analiza simbolizma

Film se moe koristiti simbolizmom kako bi produbio i naglasio svoju temu. Simbol moe biti uestalo ponavljan kroz film, a takoer moe biti metaforiziran. Prihvaenost simbola u filmu ovisit e o tome koliko je simbol nov i originalan, a koliko je posrijedi kliej.

Analiza simbolizma odgovara na pitanja: koristi li film simbole i simbolizam, kojoj svrsi simboli slue, jesu li simboli uinkovito koriteni, jesu li funkcionalno iskoriteni ili su zaplet i karakterizacija likova podreeni simbolizmu?

3. Analiza anra

anr filma moe biti vrlo vaan prilikom pisanja filmske kritike. Filmske kritike koje se osobito bave naglaenom uporabom anrovskih konvencija te njihovom analizom, nazivaju se anrovskim kritikama. anrovska klasifikacija prepoznavanje odreenih injenica o filmu. sugerira temeljnih

Bitno je slijedi li film anrovske konvencije ili ih kri, reinterpretira i modificira. Pretjerano oslanjanje na anrovske konvencije moe dovesti do klieiziranosti. esto filmovi ne pripadaju samo jednome anru, nego se slue anrovskim konvencijama vie anrova.

4. Tehnika i stilska analiza

Odnosi se na analizu sintakse, odnosno jezika filma. Razmatra nain kadriranja, montau, fotografiju, zvunu kulisu filma, scenografiju i kostimografiju, specijalne efekte, uvjete produkcije...

Tehnika i stilska analiza filma odgovara na pitanja: je li fotografija uinkovito iskoritena (odreeno koritenje boje, teksture, svjetla) kako bi doprinijela razvoju teme, raspoloenja, atmosfere, okruja..., je li glazbena i zvukovna pozadina uinkovita i primjerena, je li glazba funkcionalna ili je prenaglaena, neprikladna te odvraa panju od teme filma,

jesu li kutevi snimanja uinkovito koriteni, odnosno jesu li koriteni kako bi se postigao odreeni uinak,

je li film primjereno montiran, jesu li scenografija i kostimografija prikladno odabrani,

postoje li specijalni efekti, minka ili slino u filmu,

jesu li specijalni efekti nuni za zaplet filma, jesu li kvalitetno i uvjerljivo izvedeni, jesu li funkcionalno uklopljeni u film ili su zaplet i karakterizacija likova njima podreeni?

5. Pozadinske informacije

Pozadinske informacije o filmu ukljuuju podatke o redatelju, glumcima te filmskoj ekipi.

Moe otkriti pojedine injenice o naravi filma te njegovu stvaranju: anr, izvore za snimanje filma (knjievno djelo, videoigra, glazbeno djelo, diskurzivno djelo...)

6. Vrednovanje

Odnosi se na zakljuak kritike. Dolazi do sumiranja analize te postavljanja vrednosnoga suda s obzirom na pozitivne i negativne, odnosno uspjele i neuspjele elemente filmskoga djela.

KRAJ