K.I.F. Broj - Dva

sajt.com.
hr
[ odi ide logo]
k.i.f. broj II
kif pdf verzija samo za Sajt!
sajt.com.hr
sajt.com.hr
K.i.f.
Sadraj
1. Uvod 2. Post Scriptum 3. TV Raspored 4. Vanost staklene vune za planktone 5. Senzacionalna vijest: PROPAST ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA 6. Aktualizam 7. Recenzija knjige: 70.555.634.122.716.464. milimetara pod morem? 8. Oboren rekord u emu? U TREPTANJU! 9. Exkluzivno iz Bagdada-DNK analizom utvreno da je Saddam Husain retardirani stariji brat Georga Busha Jr. i Ljube esia Rojsa 10.Nafta i aj od ipka 11.Upute za izvanredne situacije:Kako zavezati vezice 12.Walkmen Smail-age engia prodan na aukciji 13.Putopis: PERZIJA 14.Metodologija hodanja 15.+ 16.Rijeen misterij Odakle dolazi slina iz nosa? 17.Studenski izbori 18.Slike Olivera Mlakara ( u kolau) 19.Sport: ekstremno sjedenje ( stil: polunagnuto) 20.Komentar o novom zakonu koji zabranjuje agresivno upanje dlaka iz nosa Nedjeljom i blagdanima 21.Ekskluzivni intervjuv s mega popularnim Alojzijem tofikanoviem III.
sajt.com.hr
K.i.f.
ELJA IZ NAJDUBLJIH PONORA VAIH PERVERZNIH MISLI UPRAVO SE OSTVARILA, SKAITE, VIITE, PLAITE IZ OLAKANJA. ZOVITE DJEDOVE, MILICAJCE, SVEENIKE, SJEMENITARCE, SKLADITARCE, BAKE I NJIHOVE PRABAKE. JAVITE SVIMA DA JE NOVI BROJ JEDINOG VREMENA I HVALE VRIJEDNOG ASOPISA UPRAVO U VAIM RUKAMA. SVAKA VAS SLJEDEA MISAO IZ PERA I MOZGA POTPISANIH AUTORA VODI RAVNO PREMA NEIZBJENOM ORGAZMU. ZAHVLITE SVIM BOGOVIMA TO VAM JE POSLAO NAS. DA I U VA IVOT PRISTUPI GLAS ISTINE I STVARNOSTI. AKO VE PITATE, NE TRAIMO PRIZNANJA I SLAVE, NE TREBAJU NAM NAGRADE ZA NAJBOLJI ASOPIS, MI SVE OVO TO RADIMO, RADIMO IZ ISTOG ALTRUIZMA I LJUBAVI PREMA VAMA. OSJALI BISMO NEPREMOSTIVU ODGOVORNOST I KRIVNJU TO VAM NISMO UDJELILI OSJEAJE RADOSTI ( KOJE SAMO K.I.F. MOE PRUITI ), KAD OVAJ ASOPIS NE BI UGLEDAO SVJETLO ZIMSKOG DANA, PA AKO ELITE NEKOGA ISTINSKI USREITI ZA BOI (2007) I POKLONITI MU NEZAMJENJIVE TRENUTKE RADOSTI I ISPUNJENJA , OPING CENRTI VAM TU NEMOGU POMO I, JEDINO K.I.F. NAJBOLJI POKLON OVOGA BOIA.
SRETAN USKRS! VAE NEZAMIJENJIVO UREDNITVCO & co.
sajt.com.hr
K.i.f.
Uvod Povodom desete godinjice demonstracija za opstanak Radija 101 na Trgu bana Jelaia, 21. studenog 1996., dogaaja daleko ireg od znaenja same Stojedinice, vjerujemo da je vao podsjeti na taj izuzetan trenutak u razvoju demokracije i civilnog drutva u Hrvatskoj. Prije deset godina, 20. studenog 1996., Vijee za telekomunikacije, u kojem je sjedio tada svemoni predsjednikov savjetnik Ivi Paali, pokualo je ugasiti zagrebaki Radio 101. Razlog za taj potez vlasti bio je taj to je Stojedinica bila neovisan radio na iju urevaku politiku vladajui nisu imali nikakav utjecaj. Za razliku od tada velike veine reimskih medija Stojedinica je bila krtiki nastrojena prema valstima to je 1996. imalo uvelike veu teinu nego danas. Cilj je bio jasan, ukloniti smetnju, a smetnja je u ovom sluaju bio jedan neovisan medij to u jednoj demokratskoj zemlji nemoe biti prihvatljivo jer bi to znailo da se kree prema diktaturi. Meutim Stojedinica je svoj eter u potpunosti prepustila sluateljima koji su zvali i izraavali neoekivano veliku podrku Radiju. Prosvjed, zakazan za 21. studenog na Jelai placu, organizirao je Hrvatski helsinki odbor, ali ve se iste veeri na Cvjetnom trgu spontano okupilo nekoliko tisua ljudi. Skup na Cvjetnom trgu bio je samo uvod u ono to e se dogoditi dan kasnije... Dan nezavisnosti Radija 101. Na Jelai-placu se 21. studenog 1996. u 20 sati okupilo oko 120 tisua ljudi kako bi izrazilo svoj revolt prema pokuaju autokratske vlasti da ugasi jedan nezavisni medij. "Pogledajte kako sloboda radosno izgleda!" bile su slavne rijei sad ve pokojnog Vlade Gotovca te postale simbol prosvjeda. Skupom na Trgu bana Jelaia, 21. studenog graani Zagreba poruili su vlasti da ne daju Stojedinicu, koja je postala simbolom slobodne rijei i demokracije u poratnoj Hrvatskoj.Skup za Radio 101 bio je puno vie od obinog prosvjeda. Opstanak Stojedinice doivljavao se kao opstanak i budunost demokratske Hrvatske. To je bila poruka stotinu i dvadeset tisua graana. Htjeli su drutvo sa slobodnim medijima u kojem e Stojedinica ostati radio koji se NE gasi. Glavni zagrebaki trg ne pamti ba puno slinih skupova, a ni spontanu kreativnost koju su graani pokazali pruajui podrku omiljenom radiju - radiju koji je postao simbolom puno veih vrijednosti. Svijee na Trgu bile su znak njenog otpora. Poruka je bila jasna i Stojedinica je izborila svoju koncesiju. Demonstracije na Trgu bana Jelaia 21. studenog 1996. bile su vjerojatno poetak stvaranja jedne drukije, normalnije i slobodnije Hrvatske. Sloboda govora je vana koliko i krhka. U Hrvatskoj? Definitivno. Tako je bilo juer, danas je isto a biti e i sutra. Krhka i ranjiva koliko god da bila sloboda govora je jamac kakve takve slobode openito. Iako se vremena mijenjaju i danas nominalno ivimo u svijetu demokracije u kojem je sloboda govora, tj. izraavanja miljenja, garantirana kao jedno od temeljnih prava nekako mi na pamet pada reenica jednog jako pametnog ovjeka a glasi odprilike ovako ... to je drutvo razvijnije to je sustav kontrole sofisticiraniji. Dakle iako danas ba i nema ovako direktnih napada na slobodu govora ipak ih ima. Pojam politika korektnost ili uvreda asti i ugleda samo su njeni oblici cenzure koja treba stvoriti automatizam autocenzure tako da se ne bi bilo politiki nekorektno. Ispada da se mora jako potruditi oko toga da napiete to mislite a da se ba nitko ne nae uvrijeen. Ako to nije cenzura onda ne znam to je jer nam sloboda misli i govora daje za pravo da se s nekim ne slaemo ili da nam se netko ili neto NE svia, da za neto imamo pravo misliti da je glupo,apsurdno, idiotno, neukusno ili jednostavno blesavo, te to rei ili napisati bez straha da e vas netko tuiti ili prijetiti nekakvim sankcijama. Rjeenje? Jednostavno. to vam se ne svia ne itate. U Kifu vlada sloboda govora i vladati e i dalje. Ako se nekome ne svia to unutra pie ili se nae uvrijeen i povrijeen ... iskreno, nije nas briga jer nikoga ne tjeramo da nas ita niti da nas voli. Ostaloj itateljskoj publici elimo da uiva RamazanskoBoinoHanukaNovogodinjeNadamsedasamsvenabrojao izdanju ovog moda divnog asopisa pa makar vam posluio za potpalu. Igor Margan
sajt.com.hr
K.i.f.
VATRENI NAVIJAI
Kao to i svaki lijek ima nuspojave, tako je i sve lijepo i zabavno bremenjeno svojim nusproduktima. Nogomet recimo. Jedna od mnogo izumljenih igara. Stvorena za zabavu, rekreaciju, uitak i takmi enje. I negdje usput, kroz neobrojene ljudske talente gramzljivosti i gluposti svijet je iznjedrio one hibridne izrode zvane ''vatreni navijai'' ''Vatreni navijai'' rekao bih da je nekakav marketinki eufemizam za: glupe, tupe, jadne, razne, prazne, debilne, nasilne, nepojmljive, alkoholizirane, drutveno zaostale, obiteljski zakinute, emocionalno izazvane, uznapredovano primitivne univerzalno praznoglave neispunjenih ili jo puno gore ispunjenih potencijala kretene Posebno pak iritantne su navijake pjesme. Volio bih da sam u mogunosti usporediti ih s neim dovoljno primitivnim i niskim ali bojim se da su one same svoj pandan. Nadam se da na svijetu nee nita biti takvo da u ga ubudue moi usporediti s navijakim pjesmam. '' OooooooOoOooAAAAAAAAEEeeeeOOOOoooooOOO Jebem te Diiinaaamooooooooo!!!!!!!'' Moj afirmirani neodarvinizam ui nas da je: ovjek nastao od majmuna, majmun od gmaza, gmaz od ribe, riba od algi, alge od jednostaninih organizama, jednostanini organizam moda od nekog primitivnog oblika metabolizma, a tek oni nastali su od vatrenih navijaa. Navijanje, pljuvanje, bjenjenje, primitivizam, ''visoke'' emocije, cuganje, urlanje, tue i neredisve to duboko je uroeno u ''vatrenim navijaima'' ali nema mnogo veze s nogomentom. Nogomet, kao i svaki sport, samo je metafora ivota, jedna igra koja utjelovljuje aspekt ili distorziju ljudskoga svijeta. Nogomet je pak samo isprika da niski oblici ljudskog ivota mogu uprazniti svoj gnjili izraz.
sajt.com.hr
K.i.f.
Lutkarska predstava
Strano je ovo mjesto i razmilja,, ivi i ovisi o njemu.. Dovoljno strano gledamo li ga svi istim oima. Razvaljenost boja,, mirisa,, perverzija osjeaja mjesto gdje strahota zaudara,, gdje joj skandiraju i linuju je istovremeno osakaeni do smrti;;puteni na konopima,, ostavljeni sami sa sobom. Kad se konopi isprepletu razlijevaju se boje,, osjea se vonj trulei.. Kad sve utihne dobro je.. Nastavljamo dalje kripavim zubima i s pjenom na ustima poput bolesnika padaviara,, poput malih arenih i nasmijanih harlekina.. Strano je ovo mjesto,, svijet lutkarskih predstava,, kue sablasnih lutaka.. Bijela lica, nacerena,, uvijek ista.. Oker male spodobe,, ruiasti krvnici i zvijeri pod skupocjenim mirisom.. Odavno su postali popularni zatvorski kavezi s etiri zvjezdice,, vedski stol s prosjacima;; ruka,, noga,, oko, na dananjem jelovniku.. Strano je, i strah me gladi i lutkarskih predstava,, strah me konopa s kojih svi oni vise,, strah me lijepog jer u njega su se ovili zlotvori. .Ali nije me strah slijepog lutkara jer je visoko..
Faust
sajt.com.hr
K.i.f.
kreveta.. u neredu oko sebe pokuavam pronai cigaretu.. pronalazim je, pripaljujem..da, to je to.. oboavam osjeaj prvog dima u pluima, droga je sranje.. ivjela cigara.. U2.. where the streets have no name.. da to je ta stvar.. stvar koja ide uz dotian trenutak.. ..ne znam.. nita vie, ne znam.. ne znam niti zato sam trenutno budna, niti zato su se dan i no stopili u jedan zbunjujuI splet boja koje e slikar nanIjeti na bijelo platno i tako opet nainIti dan, i tako nainiti no.. dan, no, dan, no.. Sve je isto, svi su isti.. grad i sve te pranjave ulice pune programiranih bezlinih lica sa ve unaprijed memoriranim rasporedom..Praznina.. da, upravo to.. i gubitak duha.. vlada meu svima.. isti dan, iste osobe, isti vjetar, ista kia, ista samoa, isti prezir koji zrak mi oduzima, ista slabost, isti okovi, ista pritajena tuga, ista maska koja me skriva.. sve je isto.. ..emu trud.. emu rtva.. mrzim vas i volim vas..elim vas sve mrziti, jer nita doli pohlepnih spodoba niste.. sav trud i ulaganje vremena uzaludan je, jer prije ili kasnije, samo je pitanje vremena kad ete ogluiti na moj poziv u pomo i zaboraviti sve moje trenutke posveeNE vama.. ..prijatelj ne postoji. .ljubav.. ljubav da li postoji.. moda, nisam sigurna.. ljubav izmeu mukarca i ene da li ona postoji.. moda.. tko zna. .otkrit e onaj tko posjeduje hrabrost.. ipak, moj savjet je: hrabrost je jebeno najgluplja vrlina ovjeka.. znam.. jer jednom sam i ja bila hrabra, no bolje je ivjeti kao kukavica, moda ne bolje, ali zato sigurnije.. Tri sata ujutro.. gasim cigaretu.. volim njen okus, pomjean s okusom crne kave.. umor me svladava.. zaspati.. trebam zaspati i otkljuati vrata snovima.. sanjati nije hrabro.. no hrabrost je glupa..
Dva sata
ujutro.. oznojena sam.. ustajem iz
xxxxxxxxx
sajt.com.hr
K.i.f.
Jeste li primijetili kako su glupi ljudi mnogo vie samouvjereni, samopouzdani i sigurni u sebe od pametnih?!? Ako to niste primijetili onda ste vjerojatno ili jedan od onih glupih ili niste dugo na svijetu te jo ne znate ni itati! to gluplja osoba to blaenija u svim svojim sposobnostima! Zanimljivo je sretati takve ljude. Imali smo na faksu jednu curu, za akademske standarde recimo da je glupa kao stup, a unato tome ili tonije upravo zbog toga uvijek je imala ''svoje miljenje'', te uvijek osjeala potrebu da ga glasno i jasno iznese, pa ak i borbeno, iako za tim esto nije bilo nikakve potrebe. To je nama ostalima dalo priliku da se uvijek dobro narugamo i nasmijemo. No iza te poruge koja je bila neizostavna lealo je jedno iskreno divljenje. Barem od mene. Svaka joj ast- mislio sam si! Majka priroda dala joj je neto puno vrijednije od svih umskih i duhovnih sposobnosti. Dala joj je ogroman osjeaj komocije, osjeaj sigurnosti i osjeaj prava! Nije ona ni priblino shvaala da se njoj smijuljimo itave 4 godine, niti da su joj pogledi i miljenja kojima je nepotrebno zasipala sve nas vrlo usko omeeni, bjelodani kao bjeli dan, a ponekad i tupi do boli! Bilo je vie nego inspirativno gledati ju kako se segai i glasno odgovara na svaka, pa i oito retorika pitanja nae profesorice. Takvo samopouzdanje i blaena nemo samosvjesnosti dolikuju gotovo apsolutistikome kralju! No, nije ona bila jedina u koje sam primijetio ovu sposobnost. Ima mnotvo ee ogranienih ljudi koji se tako armantno busaju u prsa, viu i ispituju, ude se nama koji ''drugaije'' gledamo na neke stvari, i nije im niti malo problem rei kako su te stvari koje izmiu izvan njihovih ograda naprosto teke gluposti! Ako mene pitate, ta konfiguracija je jedna fantastina, ingeniozna kompenzacija majke prirode na podruju ljudskih moi! Svi znamo da nije pamet ono to nam osigurava siguran opstanak, ve upravo ono to klade valja, upravo snaga volje! A nje oni imaju dovoljno da iskoriste sve one prilike i situacije koje mi ''pametni'' nemamo muda ili samopoudanja da zgrabimo! Zato?!? Jer mi previe razmiljamo! Kad malo doblje pogledate svijet i ivot u oi shatit ete da je velika veina razmiljanja potpuno suvina i da je dovoljna doista izrazito mala koliina: zrno racionalnosti+ standardne motorike sposobnosti+ malko portske sree= _________________________________ dug i sretan ivot!
Pametna GLUPOST
sajt.com.hr
K.i.f.
Pamet je oduvijek bila vie kao sumnjiva dodatna opcija nekih koji su se u ivotu dosta loe proveli, a sve to su postigli je da ih se sada pamti. Nadam se da su negdje sretni i zadovoljni to ih se sjeamo i da se hvale i osjeaju ponosito jer ako to ne ine, onda ni to malo to su postigli nema nikakva smisla! Jer glupi imaju druge moi koje ih toliko divno i paradoxalno krase! Kao kad izgubi vid pa ti se sluh i intuicija poprave tako i kada izgubi(ili nema za izgubiti) pamet tada volja, samozaluenost, divno samopouzdanje krase te kao pauna njegove are! Pametni se mogu truditi do mile volje no nikako nee ih prestii; ii e u psihijatra, vjebat e tijelo i duh, meditirati, premiljati i domiljati, a opet nee dostii tu fantastinu jednostavnost koju njihovi tupasti suputnici posjeduju u izobilju! I zato e se jo gore i jae smijati i rugati glupima, jer dakako, tko ne bi rado bio glup?!? Ako si pametan, vrlo dobro zna koliko je pametnije biti glup. Pa i samo to znanje pametnog o glupima bolno je i ironino, a naposlijetku i glupo. I eer na kraju: pametni se esto znaju osjeati kao budale, dok glupi gotovo nikada! Robert Marinkovi VI. Kad ugledala sam te, srce stalo je.. ..nimfo zlatnih vlasi.. ..dah moj oduzela si ljubavi.. Prekrasna draga bila si..tvoj smijeh.. ..tvoje oi i sjaj u njima nikad nita nadomjestiti nee.. Bila si..moje utoite, moja vodilja, moj hram, moje svetite.. Sve pjesme muzo, tebi posveene bile su.. ..sve tajne tvoje su.. ..dua i emocije koje u meni jesu za tebe su.. ..koa preko mog kostura, tvoj prekriva u hladnom svijetu jednom bit e.. ..moje meso, jednom tvoju glad utait e.. ..i krv moja, e tvoju suzbit e.. Idi ljubice..idi cvijetu mili moj.. Oslobaam te, tekih okova.. ..koje sebino nametnula sam ti.. Idi..i .. ..ne osvri se za hladnim vjetrom i vjenom zimom.. Idi draga..i ne boj se.. ..bit u tu.. Uvijek negdje tu..gdje i ti.. Ivana
sajt.com.hr
K.i.f.
Usporedni test inteligencije:

Zadarski student vs. meko kuhano jaje
Pristupajui ovom istraivanju, namjeravalo se usporediti fizionomiju subjekta A i subjekta B. Meutim, morali smo prei na anketni test inteligencije, poto bitne fizioloke razlike izmeu subjekta A i subjekta B nema. U prilog prilaemo sliku centralnih neuronskih jedinica oba subjekta. Subjekt A
Prilog 1.
Subjekt B
Iz niza eksperimenata je utvrena statistiki zanemariva razlika (p<0.01) i stoga se prelo na anketna pitanja. Eksperiment je izveden u strogo kontroliranim i identinim uvjetima, a test je prilagoen oekivanim mentalnim sposobnostima ispitanika. U prilogu 2. prilae se test.
Prilog 2.
Pitanje:
1. Koliko kuteva ima trokut? 2. Ako se Citadela zatvara u 9 sati, prije kojeg sata treba izai iz citadele? 3. Na kojem dijelu tijela raste kosa? 4. Koliko ste knjiga proitali u ivotu? 5. to mislite o eutanaziji i abortusu? 6. to mislite o europskoj uniji? 7. Jabuka ne pada daleko od stabla ako je stablo 8. Ako u traktoru nema benzina, hoe li s njim moi okopavati njivu?
Odgovor studenta:
nuuuuujab reka nuuuuu cirka tri? jel moreli molinte ki pasa ponovit pitanje zaboravije! AHA! To je trik pitanje! Kosa ne raste, ona se uuu uuu neznan [ko iz topa] Na glavi! Nisu lip par, ali ako se ljudima svia neka gledaju. Ja osobno nevolin mjuzikle. A koji ti je bog to sad? ja te ovie boji nita nerazumin, jesi ti drogiran? Datau!
Odgovor jajeta:
[uti] [koluta oima]
ovo je nevjerojatno, brate [sebi u bradu] Nemo' vjerovat isz krajst! [jede burek] Ma ja u na ivce ispalit Ajme, brate, ja ovo ne mogu izdrat. Aj bog, idem doma.
Zakljuak: silogistiko-deduktivnom metodom smo iz ovog iscrpnog i metodoloki savrenog istraivanja smo zakljuili da:
Nije zdravo piti pesticide, ako je etvrtak. Inae se moe.
Matko Subjekt A Sori
sajt.com.hr
K.i.f.
10
O buri i sjeanjima
Bura je zapuhala i u jednoj jedinoj veeri studenog napokon srezala ljeto koje se nevjerojatnom sigurnou probijalo kroz jesen i poticalo nebrojene rasprave o globalnom zatopljenju, iako je po strunjacima tek nastupilo ledeno doba, bile one strunog ili laikog karaktera; te otjerala i onu nemalu skupinu nadobudnih trendsetera s terasa kafia i etnica jo dublje u njihove zatvorene svjetove finih mjesta za izlazak, jo blie anku i blie jedne drugima. Zanimljivo je uhvatiti ih, u kratkom pogledu preko njihovih lica onako usputno, kako se meusobno preziru i mrze, zavide jedni drugima na bilo kojoj osnovi ali i dalje ostaju u tom zatvorenom krugu; promatrati sve te pojave koje topli dani razvodne i ostave neprimjetne pukom prolazniku i zimi da ih iz godine u godinu opetovano definira i kristalizira. Ulice mjestaca i stotinama metara duga plaa brutalno je prazna i nema tog pokazatelja koji bi, barem indirektno, pojavi, koja tu nije ostavila veinu vremena sparnih noi i dana, a za sobom, nezainteresirano i bezobzirno, gomilu alkoholnog smea, doarala znaenje istih tih ulica i plae u jednom drugom vremenu. Vremenu, kojeg trenutane prilike ine snom iza kojeg dolazi jo jedan dan s glavom u papirima, knjigama, proraunima, uputnicama, raunima, molbama, formularima, kupusu (ili to se ve bere ovih dana), cementu, praini, ribi, mesu, smeu ili tko zna emu ve, to neizostavno zaokuplja ljude opetovano, u nekom periodu fraze radni dan. Onima koji pak samim prolaskom opaaju na tim prostorima stvari vidljive samo njima, a tako neshvatljive onim drugima, stvari skrivene ispod slegnute praine na ulicama i ispod najmanjeg zrnca pijeska, skrivene u kori oblinjih izraslina i njihovim, jo uvijek prilino nenaruenim sjeanjima, jasnoa dana nakon noi divlje bure i onaj osjeaj kao da je sve nadomak ruke pruaju mogunost ponovnog proivljavanja njima toliko bitnih trenutaka blie i dalje prolosti. Ti trenuci teko da e biti negdje zapisani, moda samo ovla spomenuti u nekakvom dnevniku nekoga tko strahuje za svoja sjeanja i jo vie za svoju budunost, moda, iako jo rjee, u neijoj nenamjenskoj pjesmi, ali onda proeti subjektivizmom i sebinim tumaenjima. Ali britkost bure istom onom prolazniku-akteru istih onih ne tako davnih dogaaja ne ostavlja mogunost manipulacije realnou, koja samo eka da ga, iskoivi iz svog sigurnog sklonita zaborava i s nekim udnim vjetrom u leima, povede na blitz iskustvo jo jednom prije jesenjih kia, koje ne marei za objektivnost tjeraju ekipu pred sredstva isijavanja topline i u ruke im prua olovke i tipkovnice da proizvoljno kreiraju svoja sjeanja. Proivljavajui takva iskustva iz jednog prelaska ljeta u zimu, u drugi shvatim zapravo da je taj prijelaz neto, to volim moda i vie od samih ovih slika, koje me, na ve opisan nain salijeu sa svih strana. Vedran
sajt.com.hr
K.i.f.
MAJA MILATOVI: DOBRO ODGOJENA DJEVOJKA
11
Simone Lucie-Ernestine-Marie-Bertrand de Bouvoir elim predstaviti jednu od svojih najdraih autorica, Simone de Beauvoir, dobro odgojenu djevojku dvadesetog stoljea koja je uvelike utjecala na razvoj feministike misli, ali i znaajno pridonijela filozofiji i knjievnosti svojim djelima poput eseja, memoara i romana. Simone de Beauvoir (1908-1986) je francuska spisateljica, filozofkinja, feministica koja kroz svoje stvaralatvo eli biti svjedokom same sebe, ali i svog vremena. Dvadeseto stoljee je vrijeme velikog intelektualnog previranja i tehnolokog napretka. Svjetskom izlobom u Parizu 1900.-te godine, oznaio se iskorak ka prekomorskim zemljama, opratanje od europocentrizma i mnogostrukosti civilizacija. Francuska je naizgled zakoraila u prosperitet; Pariz dobiva elektrinu rasvjetu i podzemnu eljeznicu, njezine kolonije je ine ravnopravnom Velikoj Britaniji i financijski je jaka. Ipak, Dreyfusova afera (1894-1906) je zapravo najvea kriza Tree Republike, podijelivi Francusku na one vjerne tradiciji i nacionalnoj asti i one koji vjeruju u univerzalnost razuma i slobode. Na Dreyfusovu stranu su stali intelektualci (poznato nam je Zolino J'accuse!), socialisti, radikali i antimilitaristiki republikanci. Protiv njega su nacionalisti, klerikalci i antisemiti. Simone de Beauvoir odrasla je u turbulentom drutvenom ozraju gdje su duhovna kretanja i ideje bila utjelovljena u liku Henrija Bergsona koji, udaljivi se od scijentistikog pozitivizma i pojedinane svijesti uhvaene u mijen, dolazi do intuicije. Naime, uklapanjem biolokih, psiholokih i sociolokih znanja u misaoni proces, postie se novi stupanj razumijevanja pomou iskustva. Intuicija 'shvaa' bit ivota i svijeta, pruajui uvid u samu sr i time predstavlja pravu metodu filozofije. 20-tih godina 20.-og stoljea, Europljanin poinje prihvaati ostale stilove ivota poput argentinskog tanga, crnakog jazza ili svijeta dalekoistone kulture. Pariz ivi u konstantnoj ludistikoj mijeni i iluziji trajne estetike inovacije, ali otrijenjenje slijedi pred nadiranjem faizma i nacizma. Drugi svjetski rat je vrijeme velikih moralnih i politikih dilema. Romani Simone de Beauvoir (Goa, Mandarini, Tua krv, Svi su ljudi smrtni) odiu proturjenostima subjektiviteta i ljudskog ivota i bave se temama poput ljubavnog trokuta, nadanjima i razoaranjima francuskih
sajt.com.hr
K.i.f.
intelektualaca ili tenje za afirmacijom vlastite egzistencije. Ipak, djela koja bih htjela posebno istaknuti su Drugi spol (1949) i Uspomene dobro odgojene djevojke (1958), prvenstveno zbog njihovog uvida u poloaj ene u prolosti i danas, kao i upeatljive opise odrastanja i suoavanja s vlastitim enskim identitetom u drutvu nejednakosti. Uspomene dobro odgojene djevojke je djelo velike umjetnike i dokumentaristike vrijednosti. Pokuat u povrinski uhvatiti najbitnije trenutke u knjizi sa svrhom stvaranja svojevrsne mree koja se u potpunosti moe spoznati tek kad se knjiga doista proita. Ovo djelo obuhvaa razdoblje od Simoneina djetinjstva do kolovanja na Sorbonni gdje upoznaje svog 'dvojnika' i 'intelektualnog trenera' Sartrea. Simone se jo kao djevojica bojala budunosti i nazirala vrtoglavu prazninu i pomanjkanje razloga u jezgri zakona koji su je okruivali. Teko je podnosila pubertet zbog promjene fizikog izgleda, smatra se runom sa pritavim licem, crvenim nosom i nezgrapnim tijelom. Dodatno pati zbog oevog izrugivanja i komentara. Umjesto da je ostala svijest ukorijenjena usred svemira, kao u djetinjstvu, ona se Utjelovila, bolno svrgnue za djeji svjetonazor. Velik utjecaj na Simonein intelektualni razvoj imao je otac, koji ju je fascinirao svojom naitanou. Ipak, bio je fanatian nacionalist koji je mrzio strance i bio vrsto uvjeren u Dreyfusovu krivnju. Ono to je bitno istaknuti jest da se njegov privatni moral temeljio na kultu obitelji; enu-majku smatrao je sveticom, od mladih je djevojaka oekivao nevinost dok je s druge strane tolerirao slobodu mukaraca. Simoneina majka je priznavala njegovu nadmo, dok je on esto tvrdio: ena je ono to od nje stvori njen mu; na njemu je da je oblikuje. Simone se uspjela s ocem povezati na duhovnoj, intelektualnoj sferi, dok je majka brinula o njenom 'organskom' ivotu. Predana religiji i konformizmu, Simoneina majka se oslanjala na ope priznata pravila i smatrala da ena mora sluati mua, trudei se u svojoj kreposti i pobonosti. Simone je rano odluila ne biti poput svojih roditelja jer je shvatila da oni u njoj mrze ba ono to je razlikuje od njih. Da bi shvatila svijet i nala samu sebe, morala ih se osloboditi. S vremenom se sve vie poinje buniti protiv nametnute uloge inferiorne ene i konformizma te poinje tajno izlaziti, odlazi u lokalne barove gdje pije i drui se s alkoholiarima koje ne gleda kao ljude ve kao alegorije; nitavnost, duevna tupost, oaj i moda genij, ali sasvim sigurno porok u svim moguim varijacijama. Simoneino spolno sazrijevanje bilo je zakoeno zbog 'puritanskog' odgoja, a roditelji su strogo cenzurirali sve to bi itala. U jednom trenutku nagaa da je i katolicizam utjecao na njen otpor prema tjelesnosti i zgraanje pri aludiranju na tijelo. Simone je shvatila da se nee moi odrei zemaljskih radosti koje se smatraju grenima i nije se iznenadila kad je spoznala da Bogu nema mjesta ni u njenom srcu ni na njenom nebu. Otada se njen svijet promijenio i plaila ju je 'praznina neba' koje uti, sama je i bespomona, odgovorna sama za sebe. Za vrijeme kolovanja otkrila je interes za filozofiju. Privlaila ju je jer se bavila esencijom stvari, vie je voljela razumijeti nego vidjeti. Ulazila je u cjelokupne realnosti i otkrivala red, razlog i nunost. Sustavi Descartesa i Spinoze su je odvodili visoko u 'beskrajnost' te joj se Zemlja inila kao mravinjak, a literatura 'isprazno cvranje'. Upoznavi Kanta, shvaa da nikad nee otkriti tajnu svemira, ali mu se njegova kritika ini toliko prikladna i ona se raduje to je razumije te se
12
sajt.com.hr
K.i.f.
prestaje alostiti zbog te nemogunosti. Priklonila se subjektivistikom idealizmu koji je svijet liavao njegove teine i ini joj se da u dubini svega postoji neko bie kojemu se moe pristupiti, vjeno bie u znaku Plotinove misli i mistine psihologije. Razmatrajui odnos sa Sartreom, ona ga isprve zna po glasinama kao jednog od najboljih studenata i saznaje da je pao na pismenom ispitu iz filozofije jer je pokuao 'svojim rijeima izloiti odreene stvari', a to nije ono to su ispitivai htjeli uti. Zatim joj Sartre preko prijatelja alje svoj komini crte Leibnitz na kupanju s monadama i tako se napokon upoznaju. Simone je toliko fascinirana njime da vrijeme koje nije provela s njim smatra izgubljenim. On se zanimao za sve, nije se pitao to treba misliti, ve to on misli, mrzio je hijerarhije, karijere, domove, prava i dunosti, sve ozbiljne strane ivota, a govorilo se da uope ne spava ve dalje razmilja zatvorenih oiju. Za Sartrea, umjetniko djelo bilo je apsolutna svrha, nosilo je u sebi razlog svog postojanja (raison d'etre), razlog svog autora i smisao svemira. Simone istie da je napokon nala svog dvojnika s kojim e sve moi dijeliti. Potrebno je shvatiti veliki utjecaj koji je Sartre imao na nju, ali i obrnuto, da bi se moglo pristupiti njenoj filozofskoj i knjievnoj misli. Simone zakljuuje da je ivot proveden u radu, razvijanju i obogaivanju vrijedan i pun zanosa. Povodi se za Gideovom porukom: Stvoriti od svojeg Ja jedno nenadoknadivo bie! Drugi spol (Le Deuxieme sexe) je prva ozbiljna moderna studija o poloaju ene u prolosti i danas, osvijetljen iz mnogo kutova kao to su biologija, religija, mitologija, knjievnost, povijest obiaja i morala. Ova knjiga nastoji kritiki uzdrmati mitove o enstvenosti i vjenoj enskoj esenciji. ena se ne raa kao ena ve se to postaje: odgojem, konvencijama i prisilama. Za filozofske svrhe, ovo je prvo djelo feministike filozofije koje nastoji razlikovati bioloku seksualnu razliku i drutveno nametnute kategorije spola. Knjiga prua fascinantan povijesni pregled uloge ene, sa stajalita religije, mita, drutvenih previranja, braka, kulta majke i djevice, homoseksualnosti i suvremenih pokuaja uspostavljanja ravnopravnosti. Kroz povijest, ena je bila idol, sluga, izvor ivota, mo tame, elementarna istina, prijetvornost, tra, la, iscjeljujua prisutnost, arobnica, plijen mukarca i njegov pad, sve to on nije i za ime udi. Mukarac vidi u eni Drugog (The Other) kao Prirodu, ali i kao njegovog koegzistenta. Ali Priroda inspirira ambivalentnim osjeajima, jer on je eksploatira, a ona ga nadvladava; roen je od nje i umire u njoj. ena utjelovljuje Prirodu kao Majka, ena i Ideja; ovi se oblici zdruuju, ali i proturjee jedan drugom. U svim civilizacijama, ali i danas, ena inspirira strahom. Simone zakljuuje da je mukarev strah od njegove vlastite tjelesne kontingencije ono to on projicira na enu. Biti enom je stanje marginalnosti, potlaenosti i inferiornosti. Kako biti ena i biti slobodna? Ako je biti ensko vrsta ropstva, kakva je to revolucija spolnog bia potrebna da bi ene postale drutveno i kulturno jednake mukarcima? ena ne moe iskoraiti iz uskog kruga konvencija bez da je optuena za nemoralnost, nepristojnost i pogotovo promiskuitet. Simone je u jednoj od svojih kasnijih biografija napisala: 'Kad pomislimo na antike demokracije temeljene na idealu jednakosti, teko nam je shvatiti kako su mogli smatrati status robova prirodnim. Svatko bi pomislio da bi im ta proturjenost trebala biti oita. Moda e se jednog dana sljedee generacije pitati sa istim uenjem kako su demokracije naeg doba mogle
13
sajt.com.hr
K.i.f.
zadrati nejednakost dvaju spolova bez ikakve grinje savjesti...' Ukratko, Simone de Beauvor smatra da je ena osuena na nemoralnost, jer da bi bila moralna znailo bi da mora utjeloviti nadljudsko bie poput 'kreposnih ena' poslovica ili 'savrene majke'. im ona razmilja, spava i sanja bez doputenja, ona izdaje muki ideal. Uspomene dobro odgojene djevojke je iskrena autobiografija koja dotie osjetljivo razdoblje djetinjstva, sazrijevanja i suoavanja sa ivotnim problemima. Osobno je smatram interesantnom jer pokazuje intelektualni razvoj fascinantnog uma i formiranje filozofskih afiniteta. Drugi spol je pristupano i zanimljivo napisana knjiga, temeljena na istraivanjima i zakljucima same autorice. Svojevremeno je izazvala veliki val oduevljenja kod itateljica, ali i velik broj kritika i kontroverzi zbog odreenih stavova. Ipak, preporuujem je zbog toga to nesumnjivo potie na razmiljanje, prvenstveno zbog bogatstva perspektiva koje nudi obraujui problematiku vrijednu svaijeg razmatranja.
14
II. Duhovi prolosti vraaju se, uje se tiho, suho tapkanje, tap, pam, dum.. dolaze, pribliavaju se, gnjevno udarajui vrata svijetlosti. Remete mir osobe koja sjedi na crnoj izjedenoj klupi, domu sitnih insekata koji izgovaraju ime i hrane se trulom duom patnika.. Zeleno svijetlo pue po tijelu, svaka zraka sie i otkida svoj dio organa. Zjenice su rairene, trenutak je prekinut, Udarci na vratima ispunjavaju sobu kisikom, bol u prsima lomi rebra..raaju se grevitom mukom, formiraju se..rastu..rastu, zauzimaju prostor i truju ga.. poinje rad, udisaj i izdisaj, svijest se pritom vraa lanoj stvarnosti gumenih tijela. Zeleno svijetlo se povlai, klupa se pretvara u mrtvog insekta, jo su samo vrata tu. Buenje navire sa svih strana, lana svjetlost okupala je sobu. Kvaka je stisnuta, otvaraju se, kaos zapoinje u glavi neodreene linosti, tko je, to je..? ena ili mukarac..? Dali ste mi svijest, mogu misliti.. Dali ste mi ivot, a zapravo ste me ubili. Ivana
sajt.com.hr
K.i.f.
15
- Sliice iz mog dvorita Ne vjerujem u reinkaranaciju! Kad bih vjerovala, onda bi to znailo da sam neto gadno zaj...u ivotu pa sam ponovno vraena da to ispravim! I dok razmiljam, sve mi se vie ini da to vraanje slii na neprekinutu vonju istim, nerealiziranim putem, u krug... Strane li pomisli. A sve je poelo... ne znam... moda je sve poelo onda kad sam postala svjesna svijeta oko sebe moga svijeta! A postoji li ikakav drugi?!? Ma kakvi! Egoistino, kao i uvijek, ja pa ja. Zna li itko 'ko sam ja?! -znam li ja? ................ Mama se razbolila. Infarkt. Mama je umrla. Od onog razbolila do onog umrla prolo je devet godina... ...kao da je bilo juer... ................ ovjek je stroj, samo radi i radi, vrijedno skuplja svoj ivot i sprema ga u kutiju od ibica. Prije par tjedana sam bila u trgovini na veliko znate one trgovine, ogromne, redovito izvan grada, da je tee doi do njih...gdje tu logika?! Nema je! Uglavnom, dola sam do zakljuka da je ovjek ipak malo vie od stroja pa mi proizvodimo. Ne samo djecu kao gotove proizvode ( jer i zato nas treba barem dvoje ). Postoji neto to je svojstveno samo ovjeku. Mi proizvodimo svaki dan, dok spavamo, dok diemo ( tko zna, moda i kad prestanemo disati jo nitko nije doao i to potvrdio. Proizvodimo misli! Prekrasne,fantastine,neograniene,ponekad loe i destruktivne...misli... Konstatno mi neto nedostaje, cijeli ivot tragam za neim. Tko zna, moda je poanta u samome traganju. Polako mi se slau kockice kako upoznajem sve vie istomiljenika. Jednom se moda i slika dovri samo, voljela bih upoznati slikara mog ivota da ga upitam zato stavlja toliko sive boje na platno... Neke opsesije postanu bolest, usele ti se u plua, tee die dok te ne povuku u dno ponora svih nadanja i elja. Neke opsesije postanu tvoje drugo ja! I do svega toga sam dola razmiljajui meu labirintima izmeu omekivaa i sapuna u onim tgovinama na veliko ma znate one trgovine, ogromne, redovito izvan grada... Moja mantra je pod zemljom...zauvijek.
I. imunovi
sajt.com.hr
K.i.f.
16
Ontoloke implikacije ideologije paradigme diskursa

S podnaslovom: O moi sociologije
Jenny Curran: Do you ever dream, Forrest, about who you're gonna be? Forrest Gump: Who I'm gonna be? Jenny Curran: Yeah. Forrest Gump: Aren't - aren't I going to be me?
Da li sociologija ima mo? Njezini klasici, Marx, Weber, Simmel, Durkheim, pa ak i Spencer, smatrali su da na drutvo treba djelovati i mijenjati ga. Kako i u to, to sada nije bitno. Sociologija je u poetku pretendirala na mo, na osvijetovljenje. To vie nije tako. Zato? Diskurs po sebi postao je paradigma humanistikih znanosti dajui im legitimitet lociran upravo u definiranju izvjesne teorije diskursom putem vrednovanja nje kao jedne od mnogih, jednako vrijednih, perspektiva. Tim procesom dijalektike identifikacije kroz definiranje ideologija paradigme diskursa interpelira specifinu teoriju ba kao diskurs. A kako diskurs pokazuje mo tek u konfliktu s drugim diskursom, devalvacija je postignuta, jer bilo koji akademski diskurs teko e doi u kontakt sa svjetovnim diskursom, Hegelovim zdravim razumom. Kao to to ree Weber: U najveem broju sluajeva, drutveno djelovanje protie u mukoj i tupavoj polusvijesti ili nesvijesti svog naumljenog znaenja. Prema tradicionalnom konceptu ideologije (Weltanschauung) ljudi ne znaju to rade, a usponom paradigme diskursa zadaa sociologije da objasni to drutveno djelovanje je onemoguena. Njezin se uspon dogaa odvajanjem rijei i stvari(Foucault) ili uspostavljanjem razlike izmeu predmeta spoznaje i zbiljskog predmeta (Althusser), to su osnovne premise trenutne socioloke epistemologije. Ovdje vidimo neto udno napredak. Iako povijest svijeta nije linearna, povijest koncepata povijesti jest linearna. Ona napreduje od prosvjetiteljske, Hegelove linarno-jednistvene, povijesti ka mnotvu povijesti u strukturama. to je to nego progres, koji potvruje upravo ono to ovdje elimo naglasiti: promjene u drutvenim teorijama nemaju veze sa stvarnim drutvom. to se tie povijesti (Geschichte), bitan je jedino onaj Nietzscheov stav: ... nepromiljeno je i gotovo budalasto vjerovati da napredak mora nuno uslijediti(proizii); no, kako bi se moglo porei da je on mogu?. Ovdje vidimo drugaije artikuliran onaj isti jaz to u klasinom njemakom idealizmu odgovara jazu izmeu bitka i trebanja(Sein und Sollen). Na subjektu je da ukine taj jaz. No, ne subjekt u liberalnom individualnom smislu hipostaziranog pojedinca (Descartes, Althusser), nego subjekt kao oivljena supstancija. Socioloko iitavanje idealistike ontologije moe biti strano plodonosno ako supstanciju shvatimo kao Svijet(Welt), drutvo sada kao metoniminu akumulaciju prolog. Usprkos tome to u njemu postoje mnoge povijesti, razni slojevi drutvenog bitka, one se sada pod utjecajem kapitala rastapaju u jednu jedinu jedinstvenu povijest, i to, paradoksalno, linearnu u onom najbitnijem aspektu ekonomskom. Kao to kau Hardt i Negri, razlika vie nije u naravi, nego u stupnju. Bit Drugoga je kulturoloka, koje na glatkom homogenom tritu nema(embargo je konstituiranje drugosti putem prodiranja politiko-kulturnog u ekonomiju, ali samo nakratko i marginalno). Naglasimo to: razlike, prave razlike, nema. Akumulacija kapitala, dijakronijska pojava par excellence, pokazuje prevlast i univerzalnost posljednje instance. Drugi moda smiju pisati vlastite specifine povijesti, ali monopol na kolektivnu budunost polae kapital. Svejedno, ako to i jest tako, ne znai da mora biti tako.
sajt.com.hr
K.i.f.
Partikularnosti jo postoje, ali se rastapaju u Cjelinu. Das Wahre ist das Ganze. Zato su predmet analize kulture kao djelovi, a ne trite kao cjelina? Moa Popper i jest u pravu kada pripisuje totalitetu totalitarnost, pa bez drugih argumenata otpisuje Platona, Spinozu, Hegela i Marxa. No, htjeli mi to ili ne, bio on totalitaran ili ne, totalitet postoji, i ime mu je trite. Nema li ipak vie istine u ekonomiji nego u kulturi? Mode za sada ne, no ini se da je takva budunost: partikularnosti e se rastopiti u ekonomsku cjelinu. A s njima e se rastopiti i tek obian nabor u naem znanju, ovjek. Zakazivanje strukturalizma na podruju ekonomije (Lvi-Straussa da ne naglaavamo) nije samo izraz njegove odbojnosti prema vulgarnom ekonomizmu, ve i pokuaj, kojeg se samo simptomalno moe uoiti(potiskivanjem fantazme relativne autonomije), da se ekonomija baci u zaborav, da se uini podsvjesnom. Vjerujemo da bi dublje iitavanje otkrilo puno zajednikih crta ideologije Hegela sa znanstvenou strukturalizma; antihumanizam i nije toliko daleko od humanizma koliko se ini. Pluralizam kao arhetip tolerancije neoliberalizma u ideolokom smislu je pobjeda Deleuzeove razliitosti nad Hegelovom niveliranom razliitou, negacijom. To je diskurs, politiki nametnut, koji ima mo, no nije zaivio; negacija ne samo da daje znakove ivota, nego itekako pulsira zdravim razumom. Iako je Hegel u akademskim raspravama pass, u zbilji je aktualan. Britkim zapaanjem medijskog sadraja moe se vidjeti sraz sklopa iskljuivosti sa sklopom pluralizma. Ovo moda zvui kao naricanje za Hegelom zato to i jest naricanje. Ali ne da bi ga oivili, nego da bi intenzivnije promislili aktualnu sociologiju, pomou kategorija filozofije prije de Saussuerea. Jesu li Hegelova opost i cjelina doista izraz dogmatinog monizma? Prema ieku Apsolutno znanje denotira subjektivno stajalite koje konano prihvaa kontradikciju kao unutarnje stanje svakog identiteta. Hegel je prije svega neurotiar, a tek onda i monist. Njegov komentar nastavlja arko Pai opisujui odnos aktualne sociologije prema Hegelu: Kulturalni studiji i teoretiari kulture kao nove ideologije stoga su doista to to jesu: naime, novi ideolozi koji bez dublje filozofske i sociologijske naobrazbe, kako izvrsno upuuje iek, piu o Hegelovu falogocentrizmu, kao lani kritiki univerzalisti bez znanja o biti onoga to je smisao, primjerice, Hegelova spekulativno-dijalektikog prikaza gibanja apsouta kroz vrijeme.. Opravdano postavljamo pitanje: Je li Hegel doista mrtav? Ili, za nas jo intrigantnije, ak i ako jest mrtav, moe li se bez njega shvatiti aktualna sociologija, koja, svijetu usprkos, ipak tee linearno? Poststrukturalizam nije inspiriran samo Nietzscheom, nego i njemakim idealizmom, kao to kae Alain Badiou. Meutim, iako se ekipa kune da je raskrstila s Hegelom, je li to doista tako? Koliko se Nietzsche razlikuje od Hegela? Ako je Hegel samo Spinoza stavljen u pokret, kao to sugerira Althusser, hajde da se i mi isto tako nepromiljeno drznemo, pa recimo da je Hegel samo anemini Nietzsche. Nije li der Wille zur Macht naprosto osobina radikalnog subjektiviteta? Samoproizvoenje (Selbstttigkeit) svijesti bi moglo biti vjeno vraanje istog? Bitak i trebanje = ovjek i nadovjek? Sve vrijednosti iz famozne sintagme prevrednovanje svih vrijednosti tek Hegelova Sittlichkeit? to se tie stava prema etici i moralu, identini su. Nietzsche kritizira razum i Kanta. Hegel u ranom programu idealizma zagovara mitologiju uma(dakako, vie u smislu Verstand), a i Kantu se ruga, samo sa puno manje knjievnog stila, usporeujui ga sa skolastikom koji ui plivati maui rukama na obali. Otvoreno postavljeno: koliko je Hegel doista prevladan i koliko se Nietzsche doista razlikuje od Hegela? Ontoloki evergreen o bitku i biu ima svoj pandan u sociologiji u obliku strukture i agenata. Ba zato je Hegel aktualan. Ima li sociologija kontakt sa drutvenom zbiljom ili nema? Da li moe postati ono to Pierre Bourdieu eli da bude, borilaka vjetina na strani onih koji nemaju mo? Moe li se koristiti i u ideoloke svrhe, u obrani laissez-fairea i dominantnog diskursa? I u
17
sajt.com.hr
K.i.f.
konanici, je li sociologija orue pomou kojeg shvaamo drutvo oko sebe i bolje se u njemu snalazimo? Diskurs kao paradigma moe biti samo kopija arhetipa pluralizma, koji je sastavni dio ideologije neoliberalizma. Izvlaenjem ontolokih implikacija iz nje dobivamo esenciju, navodno nepostojeu, koja razotkriva sociologiju kao akademski hobi bezbrinog skakutanja iz diskursa u diskurs i afirmaciju funky pogleda na svijet, nabolji od svih moguih. U skladu s atmosferom tajkunsko-patrijarhalne movare po kojoj plutamo bespomoni kao liinke, o ijoj gustoi i mirisu aktualna sociologija zaokupljena pluralizmom lifestyleova ne zbori, slijedi jedan prigodni citat s poetka Pulp fictiona: Everybody be cool, this is a robbery! Any of you fucking pricks move, and I'll execute every motherfucking last one of you! Matko Sori
18
sajt.com.hr
K.i.f.
Ljubav ?
19
Vrti mi se po glavi, u ovom vremenu, pitanje koje moe duboko utjecati na pogled na svijet bia koje se zove ovjek. Zapravo, sam odgovor nije toliko vaan, koliko je vano da li se to pitanje kod nekog pojavljuje, to jest da li neki pojedinac dri ljubavi kao vrijednost. Zasigurno da, kod svakog.Samo ne kod svih na tako jasan i ist nain kako se to obino misli. Naime, veina se ljudi, kod misli o ljubavi, misli o svojoj konkretnoj ljubavi prema odreenom drugom biu.Luka voli Sanju, i to je to. Isto tako smatram, da onaj koji misli o svojoj konkretnoj ljubavi, vie toga zna nego onaj koji razmilja o ljubavi kao takvoj. No, pogledajte mene. Ja ve proglaujem sve i svata ljubavlju, a da vam prije toga nisam ni postavio svoje pitanje.Teko ga je postaviti tako izravno, a da se ne pojavi mali podsmijeh kod nekog, ali ima nas ija lica odmah zauzmu ozbiljan stav na samu spomen. Smatramo to vanim. Naime: to je ljubav? Ljubav s upitnikom moda nije potrebno.Sama rije nam je ve pitanje i upitnik. Ona leti u tako mnogim nebima raznih pojedinaca, da nisam uspio uhvatiti dva ista odgovora. Upravo zbog toga je ljubav slatka i draga.Jer se nije svela na jedno, nego je izgleda raznolika i raznobojna. Moda zbog toga zato to je osjeaj, ili neto vie, ili Kako ve pred postavljate ovdje vam neu dati nikakva odgovora. Ja samo elim misliti o ljubavi s vama. Ali rei u vam kako ja gledam na ljubav. Za mene je ljubav SLOBODA! To je slobodna igra u kojoj smo mi lepravi glumci, i smatram da se valja riskirati povrijediti druge i biti povrijeen. Smijeh na licu, pogled u oi, ples u srcu. Onda obarajua toplina. Onaj osjeaj da ne postoje granice. Mnogo toga to se ne da opisati. I onda ja nemam vie to za rei.Za mene je ljubav jo uvijek moment. Vjenost? O tome jo ne mogu nita rei jer se s tim nisam upoznao. Moda me netko upozna. No, ne samo da se sama ljubav ne da otkriti svima u istom ruhu, nego postoje ak mnoge stvari koje dijele isto ime s ljubavlju, no meni je to samo problem nazivlja.Znai ne samo da je ljubav za sve razliita , nego postoje vie vrsta ljubavi. A sad sad.
sajt.com.hr
K.i.f.
Koja tu zbrka logikom razdiobom nastaje, a da se nisu upleli sami osjeaji. Znai malo toga moe biti znano o ljubavi. No mi nismo nesretni zbog toga. Da, da mnogo toga su razni ljudi govorili i prije, ali za mene to nisu znalci o ljubavi, nego vie njezini interpretatori. Ljubav u interpretaciji nje, ljubav u interpretaciji tebe.Svi smo ja, vi oni samo interpretatori ljubavi.To je dovoljno. Svatko ima iskustvo o ljubavi, ali ne i pojam. No vi mene pitate: to tamo gdje ljubav ne raste? Nita mi ne slama rce vie nego kad ljudi truju svoju vlastitu zemlju mislima da je neplodna i govore joj: Ti moja zemljo si neplodna iako e ta zemlja uvijek biti plodna i mo dati ploda. No jedna stvar se mora i razumjeti. Ljubav moe biti dana, ali takvi darovi brzo postanu jeftini. Za ljubav se valja boriti, jer tada su njezini plodovi najslai, i onda takva ljubav vraa deseterostruko snagu uloenu da je se osvoji. Pravi lijek za svakog ovjeka! No to ako su vrata srca drugog zatvorena za nas? Vrata srca su vrata srca , to znai da ih se moe uvijek iznova otvarati i zatvarati, svaki put nanovo. Glup je za mene, onaj koji misli da moe jednostavno stavljati lokot na svoja vrata, jer srce se voli igrati. A borba je najvea igra. Sredstva su raznolika, a nam najzanimljivije je seks. Seks ini da sve oko nas postaje duboko i zastaje dah, a srce da koju sekundu kasni. Ono je kao sredstvo vrlo mono, no samo kad su u pitanju dvije osobe koje se vole. Nas ovdje ionako zanimaju samo stvari povezane s ljubavlju. A moe li se uope priati o metodi?
20
I , treba znati i to da je ljubav i onda ljubav i kad nije uzvraena. Da se u to uvjerimo trebamo se samo okrenuti onim pred renesansnim pjesnicima koji su takvoj ljubavi ostavili veliki spomen i iz nje crpili svoju lirsku snagu. Spomenuti u sad sonet jednog talijana: Misle na vas uim miso svoju i udim se, te nisam okonao svoj ivot, da bih tako izmakao uzdaha tekih preveliku broju I kako zbore o gledu, kog hou, ko i kosi, licu, to ostala sjeni, ne ponesta zvuka i jezika meni,
sajt.com.hr
K.i.f.
dok vas tako zovem i danju i nou I kako me noge ne izdae trudne, dok vam stope slijedim u umoru svome, te ne vidim, da su muke uzaludne?
21
I otkud mi tinte i papira dosti, Da ga punim vama? Slab li sam u tome Ljubavi je krivnja, a ne umjetnosti
Od onog sata kad sam se upoznao sa ljubavnim jadima tih pjesnika, iako nisam siguran da ih tako mogu nazvati, do danas ostajem fasciniran. Moda zato to pronalazim sebe u njihovim ulogama. Nije grijeh voljeti, nije grijeh diviti se. Ima neto magino u tom divljenju. Upravo tu nastaju najljepe rijei koje je ljudsko srce izustilo. No smatram da se danas na ljubav troi najmanje rijei, nego vie na nezadovoljstvo i sukob sa svojim raznim licima. Zato ljudi jednostavno saginju glavu bez daljnjeg razmiljanja?Ljudi stvarno ponekad misle da daju ljubav, no daju li ju je ? No iz svega toga ostaje mi pitati se pitanje: Postoji li ljubav? U to mi to vjerujemo? Pitanje je legitimno, i postoje mnogi koji se dre dotinog stava da je ljubav, pa recimo, besmislica, i opisuju takve osjeaje kao impulsnu privlanost. No da ljubav i je samo impulsna privlanost, zar to nije dovoljno?Ne, ne bi svima bilo dovoljno, jer smo ve rekli da ljubav ne izgleda isto u oku svih promatraa. Moe li jedna impulzivna eksplozija pokriti svaki pokuaj poimanja ljubavi na svijetu? Vano je isto tako rei da mnogi budu povrijeeni, i stoga ponu sumnjati u ikakvu vrstu postojanja der Liebe1. No nekako smatram da i svatko zna neto o tom osjeaju sumnje, ba onda kad osjeaju nedostatak neega to se zove ljubav
Iz Kanconijera
Ivan Le Genda
der Liebe- (koga?, ega?) ljubavi, njemaki genitiv
sajt.com.hr
K.i.f.
22
sajt.com.hr
K.i.f.
23
Proputene prilike za priliku Priati o proputenim prilikama i osjeajima koje one
neminovno donose bilo bi suvino, jer svi su barem jednom iz ruke ispustili neto vrijedno spomena, neto zbog ega su se upoznali s pojmom proputena prilika, a ako nisu, zbog ogranienja vremenom Prilike u ovom kontekstu su jasne, one podrazumijevaju mogunost ugode ve dolaze, razliite za svakoga od nas, ulaganjem nekog
koje su proveli ivei, zasigurno jednom hoe, i u neku ruku dosadno. proivljavanja neke ugode u bilo kojem obliku, u oblicima u kakvima napora, koji se smanjuje tim to je prilika vea. Prilika za upoznavanje novih zanimljivih ljudi, posebice onih slabijeg, ili bolje reeno ljepeg spola, da me feministkinje ne razapnu, meni je meu draima, a
proputanje takvih mi naroito teko pada. Uzroci proputanja takvih prilika mnogi su. Nekad primjerice prevlada onaj neugodni osjeaj straha od nepovoljnog ishoda prilike za upoznavanje, posebice u
vremenima tmurnih razmiljanja i blage melankolije, koji onda upravo pridonosi perverznom uivanju u tim istim melankolinim trenucima. Zato su ljudi skloni tom duhovnom samoranjavanju tema je za neko drugo razmiljanje, no nije iskljueno da odreeni period proveden u takvim razmiljanjima pridonosi pojaanju uivanja u razdoblju kad se izvuemo iz tjeskobe, i tako zapravo pretvara samoranjavanje u svojevrsni obrambeni mehanizam od duhovnog sloma.
priliku za upoznavanje i pasivno oekivati i nadati se da sudbina ipak kad se jednom uhvatimo u hvatanju prilike. Onda se budi ono
No s druge strane nekad je jednostavno bolje ni ne dovesti se u
postoji i da e upravo ona rijeiti sve neugodnosti koje se mogu izroditi romantiarsko u nama, ona razmiljanja koja daju posebnu dra
potpuno iracionalnim eljama i nadanjima, iako je oigledno jasno da je potrebno samo malo inercije da se dovedemo u priliku a potom i razmiljanja nas odvode u proputanje prilike da se dovedemo u iskoristimo tu priliku u skladu sa istim onim eljama i nadanjima. Ta priliku. Ta razmiljanja nas odvlae od naeg cilja ali pruaju ugodu
sajt.com.hr
K.i.f.
gotovo ekvivalentnu onoj koju bi donijelo postizanje tog cilja, s jednom malom razlikom. U tim razmiljanjima mi kreiramo slijed dogaaja. I nije li se lijepo igrati reisera vlastitog ivota u potpunosti, unato paradoksalnosti da upravo tako i gubimo onu koliinu utjecaja na svoju budunost koju imamo povrh svih ostalih dogaaja koji nas uvjetuju. Nije li lijepo i nevino, gotovo djeje promatrati pogled djevojke duboko u svom i smijati se njenom smijeku, bez
24
progovorene rijei koja bi sve to pokvarila i odvela nas u priliku kroz jo jedan dogaaj, preputena potom velikoj prilici prelaska u
koju bi sva naa nadanja i elje po svom ostvarenju bila pretvorena u prolost. Nije li lijepo tako steeni status odvesti u bezvremenost
sjeanja koja nee biti naruena neim ime ve sjeanja koja uzrok
svog postojanja imaju u stvarnim dogaajima bivaju naruenima. Nije uhvatiti kad god to elimo, ili barem kada nam se pogled sretne s
li lijepo ovako glupo propustiti svoj san kroz prste stvarnosti i onda ga nekim tko nema veze s niim u ovoj prii ali neodoljivo podsjea na
njen pogled, u smijenoj nestvarnosti prostora mate. Onda uvijek
mogu prolaziti ulicama sa kojih je potekla i bezuvjetno se preputati
ljepoti trenutaka koji se nikad nisu dogodili, a upravo to nosi veliki dio njegove ljepote, i sjeati se kako mi je bilo lijepo gledati i pretvarati se da se i ona pretvara i uiva u pokapanju prilike za priliku a sve da bi zapravo oivjeli samo nas dvoje u svijetu gdje emo se kroz tue oi nesmetano gledati, slobodni od okova vremena i prilika u kojima bi Nije li lijepo propustiti priliku za priliku, barem u ovom kontekstu. Barem jednom biti hrabar u kukaviluku.
nam sve ovo postalo dosadno. Nije li lijepo nekad samo biti pasivan.
Vedran
sajt.com.hr
K.i.f.
25
Od praznine papira zaboli glava. Minute i sati u pokuaju poetka stapaju se u malu vjenost praznine a toliko toga je za rei. Niti jedna misao nije dobar poetak Mnogo je krajeva. Mogunosti. Poetak je kao roenje kojeg se ne sjeamo ali uporno pokuavamo. Nema dobrog poetka. Postoje samo tui kojih se sjeamo ili smo ih pri roenju vidjeli. Nisu nita posebno, a ujedno su toliko moni. Imaju znaenje ali uglavnom nemaju sadraj. Svaki poetak je teak. Mrzim tu reenicu. Istinita je ako vam je stalo kako poeti . Ako nije ide i pre lako. Ne volim ljude s lakim poetcima. Iza njih ne slijedi nita zanimljivo. Jednostavno. Cijeli me ivot pokuavaju uvjeriti da je jednostavno dobro. Ne volim jednostavno. Nije vrijedno truda. Ne znai mi mnogo jer to mogu kad god hou. Moda sam mazohist. Nisam siguran. udna mi je negativna konotacija te rijei. Mazohizam podrazumijeva bol. Ljudi ne vole bol. Izbjegavaju je. Jednostavni ljudi. Ne uvijek. Ima ljudi koji nisu jednostavni kao poetci ali ipak izbjegavaju bol. Osjetili su ju moda i previe. Poele biti jednostavni. Bez boli. Barem neko vrijeme. Ponekad se ipak poelim prepustiti jednostavnosti. Izazov koji se s vremenom javlja. Utonuti u prosjeno, jednostavno glupilo. Bol od toga bjei. Nemona je. To je gotovo nepobjediva privlanost jednostavnosti. Cjepivo. Kao univerzalna sila glupost dominira i iri jednostavnost. Ljudi su tupi i misle da su sretni. Dakle jesu. Zavidim im na lakim poetcima dok ja od mnogih krajeva bivam utopljen u moru mogunosti. Umrijeti u nezavren dok su ljudi i dalje sretni. Ili pak . . . TRISTAN
sajt.com.hr
K.i.f.
26
UOSTALOM SMATRAM DA KARTAGU TREBA RAZORITI

Uostalom smatram da Kartagu treba razoriti Marko Porcije Katon 2. st.pr.n.e. Tko je bio Katon i zato bi to vas zanimalo? Za sve one kojima je povijest neopisivo dosadno nabrajanje godina i mrtvih ljudi koji su nekad neto tamo radili odmah upozorenje da ovo NIJE biografija davno preminulog rimljana i da ovaj lanak sam po sebi nije epopeja o njegovom politikom djelovanju ili bilo kakvom djelovanju uope. Ovo takoer nije nikakav povijesni rad, referat,teorija vjerni prikaz, seminar ili bilo kakav znanstveni rad upe. Ali to je onda? Pa jednostavna metafora naime koja mi je iz iste , oprostite na izrazu, zajebancije pala na pamet i koja ba lijepo odgovara temi o kojoj elim priati. No da krenemo. Tema je moj divni odsjek za povijest Sveuilita u Zadru i divni uvijeti rada na njemu u Velebnom nam i sveobljubljenom bolonjskom sustavu Visokog kolstva. Zar nije Katon zgodna metafora za temu? I mislio sam da je. Dakle kratka pria o Katonu. U 2. st.pr.n.e. Katon je bio lan senata. Rimskog dakako. Dakle kao prebogati pojedinac koji nije morao nita konkretno raditi u ivotu osim piskarati o neemu, dane je provodio u Senatu sa sebi slinima svaajui se i odluujui o sudbini Carstva i njegovih podanika. Kao na sabor samo nisu imali odjela ni elektroni ki sustav glasanja koji neznaju koristiti. Uglavnom, raspravljali oni tako o svemu i svaemu a Katon bi svaki put svoj govor zavravao s reenicom Uostalom smatram da Kartagu treba razoriti. Raspravljo Senat o porezu Katon zavri s Uostalom smatram da Kartagu treba razoriti. Raspravlja Senat o poljoprivredi Katon zavri s Uostalom smatram da Kartagu treba razoriti. Govorili oni o ratu, miru, vojsci, zidinama , religiji gladijatorim, konjima, potkivanju svinja, kukuruzu kokoima ma i Muji i Hasi vjerovatno ovaj bi nakon svog govora zavrio sa .... no znate s im. Nakon nekog vremena ta se njegova govorna mana preselila i van Senata te je vjerovatno i robovima govorioUostalom smatram da Kartagu treba razoriti nakon to bi traio da mu donesu vino ili to god. O odnosu prema gospoi Katon neu ni nagaati zbog svoje ponekad prebujne mate. I tako danima i mjesecima Katon maltretira svih koga stigne sa svojim Uostalom smatram da Kartagu treba razoriti. Iritantan kakav je i morao biti na kraju je valjda toliko naivcirao rimljane sa svojom upornom dosadnou da su oni Kartagu i razorili jer ga vie nisu mogli sluati a i ljudi su sve ee umirali od ciroze jetre te je i natalitet poeo padati. Zato je ova mala priica vezana uz temu? Pa poanta je da se pomou upornosti, elje i traenja moe mnogo posti i, promijeniti neto, oblikovati stanje po svojoj volji. Sve to je potrebno je volja i upornost. Znam da zvui naivno i utopistiki ali kad malo bolje pogledamo i nije, pogotovo u ovom sluaju. to su problemi katedre Povijesti? Pa ponimo s prostorom. Veina predavanja a tako i ispita odrava se u velikoj dvorani zgrade DHM-a( to god ta organizacija bila) iznad koje se svakodnevno odravaju sati plesa za mlae uzraste. Problem? Blago reeno. Vidite ta djeca proizvedu buku krda slonova dok skakuu vjerovatno gubei kile u ve tako mladim danima
sajt.com.hr
K.i.f.
zahvaljujui agresivnoj politici prehrane svojih baka zasigurno. Kad ponu sa svojim plesovima, u vrijeme predavanja dakako, imate osjeaj da se cijela zgrada trese i da e vam se strop sruiti na glavu. Nepotrebno je rei da se predavanje ba i ne da sluati neko vrijeme. U dvije sam prilike imao i zadovoljstvo pisati ispit dok se tako zgrada ruila i mislim da ne moram naglasiti da to NISU optimalni uvijeti za razmiljanje. Najgore od svega je da uope nemaju ritma. O opremi same prostorije stvarno ne znam to bih rekao. Prvi put kad sam vidio te stolice nisam mogao vjerovati da si jedan takav fakultet to moe dopustiti. To su vam naime plasti ne prljavo naranaste klupe za koje bi Inkvizicija duu dala da ih posjeduje. Sluati dva sata predavanja u komadu je prilino neugodno a za neke kolege i kolegice koji su vii od mene zasigurno i bolno. Druga prostorija uope nije u istoj zgradi. Divota ali manje vano. Ono to je vano je da je mizerna. Nekom sreom nas je puno palo ili odustalo prole godine tako da nedostaje mjesta za samo nekoliko studenata. To to izgleda kao skladite vika klupa i stolica s cijelog fakulteta je maje vaan detalj ali ipak... Dakle zakljuak je da su predavaonice loe pa i vie od toga. A zato? Cijela zgrada DHM-a je iznajmljena za druge namjene koje nemaju to tamo traiti!!! U isto vrijeme ni profesorima nije ba bajno s prostorom. Bio sam u veini kabineta i takoer mogu rei da su mizerni. Moja kupaona je neznatno manja, a taj prostor dijeli nekoliko profesora. Jedina vea je dakako u drugoj zgradi praktiki u podrumu. Kraj svega toga u tako divnom ambijentu imamo i super modernu tehnologiju na raspolaganju. Mislim da cijela katedra dijeli jedan jedini grafoskop koji po nekim procjenama vue podrijetlo od talijanske okupacije te je u posjed fakulteta doao kao ratni plijen. Pozitivna strana tog aparata je to u hladnom razdoblju sasvim dobro slui kao grijalica. Stvarno ne razumijem zato bi bio problem priutiti projektor koji imaju svi drugi odsjeci. I to neki koji je mlai od studenata. Dojam koji ostavljaju ovi naizgled mali problemi, naizgled jer su lako rjeivi, je taj da ovaj ugledni i podosta kvalitetan studij ivotari poput prosjaka. Beskunik i lutalica koji preivljava iz dana u dan. Najgore od svega je to sam tek poeo s nabrajanjem. Jedna vrlo vana stvar koju sam primjetio je kronian manjak asistenata. Tu nazovimo rupu nisam jedini uoio ali posebno me bode u oi poto ih na mom drugom kolegiju ima podosta tako da ne razumijem ovakvu razliku. Na odsjeku povijesti asistenti su prakti ki samo slubeno asistenti jer nose kolegije ali to nije to jer u praksi su profesori kao ostali. Zbog tog aspekta razlika izmeu studija Povijesti i mog drugog studija je golema i to ne u korist studja Povijesti. Jednom sam prilikom pitao jednu profesoricu zato nema asistenta a dri tri kolegija od ega dva na bolonji. Odgovor je bio da ministarstvo ne da. Divno. Odmah mi je na pamet palo lice naeg marljivog ministra kako se ponosno i neumorno di i svojim nevjerovatnim uspjesima i ulaganjima. Da toliko energije potroi sputajui se s oblaka vlastitog ega i na trenutak zanemari maestralna ulizivanja birokratskog aparata sveuilita moda bi profesorica koja dri tri kolegija imala asistenta. Iskreno nemam pojma kako stigne spavati uope jer je i prole godine kada je drala dva bilo teko. Da li se moe? Sve se moe ali pitanje je koliko kvalitetno s obzirom na okolnosti. U takvim se uvijetima ne postie izvrsnost koju na dragi ministar toliko voli spominjati. Odakle je izvukao tu iritantnu rije stvarno nemam pojma. Ponovite par puta, stvarno grozno zvui zar ne?
27
sajt.com.hr
K.i.f.
28
No natrag na temu. Asistenti. Nema se novaca kao. Dakle nema ni asistencije. Ali bez asistencije nema ni bolonje. Dakle zakljuak je da nema ni bolonje. Na odsjeku za Povijest zaista i nema bolonje. Ono to se prodaje pod bolonju su pojedinani pokuaji koji su bili vie nego blijedi prole godine kad se sve zbroji. Najgore od svega je da kod nekih nije bilo niti pokuaja!! A to je za nas studente ... pa blago reeno nezgodno. Sada dakle dolazimo do dijela kada krivci za probleme nisu iskljuivo van katedre. Nezgodno. Meutim koliko god nezgodno da bilo niim se ne moe argumentirati da je implementacija bolonje bila izrazito loa. Blago reeno. Uvijeti za rad nisu jedini problem bili niti su sada ma koliko god vani bili. Problem je i u provedbi koja nema veze s okolnostima rada. Bodovanje, izgled ispita, razlika izmeu jednopredmetnih i dvopredmetnih koja je bila gotovo nepostojea, seminari koliina grae i broj kolegija nedostatak informacija na internetu i mizerna komunikacija na razini student- profesor. Usput reeno malo tko od nas uope zna kako izgleda na proelnik. Svi ovi faktori meusobno ispremjeani napravili su prolu godinu ... pa recimo izazovom. Godinu je upisalo oko 110 studenata a prije odobravanja albi uvijete je dalo oko 25 od kojih je polovica ponavljaa koji su imali neke ispite poloene ve. Zakljuak izvucite sami. Unato tome vei je problem u neem drugom jer nije toliko loe to je teko. Mora biti teko inae ne vrijedi nita. Problem je u neemu to mene osobno vrijea, a to je vrednovanje tj. bodovanje ispita. 30 bodova podjeljeno je na 14 kolegija. S obzirom na koliinu literature to je u najmanju ruku uvredljivo a ak je i protivno pravilima same bolonje!!!! Poprili no je takoer frustrirajue to uloeni trud i vrijeme za dva mizerna boda prakti ki slubeno znae da smo prelistali skripticu od kojih stotinjak strana i proli ispit a literatura je barem osam do devet puta vea!!!! Tko je dijelio te bodove svaka mu ast na neznanju. I druga vana stvar je razlika izmeu jednopredmetnih i dvopredmetnih. Ona je prole godine postojala na samo 4 od 14 kolegija. Bodovna razlika je dakako dupla a ispiti isti. Gdje je tu logika? Kad to pitanje postavim kolegama kau da logike nema ali da nikoga nije briga. S obzirom na nepromijenjeno stanje ove godine mislim da su u pravu. Jedno od veih razoaranja dosad ne spomenutih takoer ima veze s logikom. Nekako mi nije jasno kako je jedan profesor imao dva asistenta, kojih sad dodue vie nema ali razlika se ne osjeti niti malo. Nije mi takoer jasno zato je problem platiti putne trokove profesoru iz Splita pa on sada dolazi svaka dva tjedna jer je gostujui predava a ne vie redovni. Kao da je Split daleko pa bi trokovi bili neznam kakvi. Profesor dakako nema asistenta i vidimo ga dva puta mjeseno na meni osobno zanimljivim predavanjima. I to mi je bolonja. I za stari sistem je loe. S druge strane imamo i profesora koji je dobio plaeni godinji odmor od godinu dana. Da, vratiti e se. Bar asistenti nee i to je neto, ali to je tema za sebe. Ovi i jo neki problemi za koje sad nemam mjesta ovdje napisati su veliki po svom uinku, ali TOLIKO mali za rijeiti. To dovodi do zakljuka da je najvei problem to to se NE rjeavaju. To je alosno i stvarno ne slui na ugled jednoj tako uglednoj katedri , ali ne samo katedri ve i fakultetu( o ministarstvu je suvino i govoriti). Zato? Pa zato to je jedna divna znanost i stvarno plemenit i uzbudljiv poziv. Povijest na alost nije jako popularna meu ljudima ali oni koji se odlue na studij Povijesti odlue se zbog stvarne ljubavi i fascinacije njome. Malo koji studij se moe mjeriti sa razinom elje, volje i ljubavi svojih studenata prema onoj koju studenti Povijesti imaju prema svom
sajt.com.hr
K.i.f.
29
studiju. Povijest nije ekonomija ili pravo da se upisuje tek tako da se neto upie ... takvih imau promilima. Upravo zbog toga je tuno to se mnogi susreu sa ovakvom stvarnosti koja postepeno ubija u njima svu ar i interes zbog istog razoaranja. Tome sam osobno svjedoio i grozno je. Nedostaju mi rijei za opisati. Najgore od svega je to bi ba ti ljudi bili dobri profesori. Tu sada dolazi Katon. Dolazi kao metafora i kao inspiracija. Traiti, traiti i traiti. Biti naporan i dosadan da se neto malo jae pokrene. Ako je Katon mogao pokrenuti rat mislim da i mi zainteresirani po ovom pitanju moemo dovesti do pozitivnih pomaka za neto to nam svim puno znai. Treba poeti traiti, zahtjevati ... rei ... da uostalom smatram da Kartagu treba razoriti. Igor Margan
sajt.com.hr
K.i.f.
30 LEGENDA O SMRTI II Kie rominjaju u meni, more je uzburkano, osmijesi krvavi. U glavi je puno pitanja bez odgovora.. Diui, osjeam se, no ivot mi je stran; ja sam tek okorjela breza na dnu ulice. Miris zime opipavam daleko od svijeta, od svega. Sjetno je lice moje, bore se nastanjuju na njega, neujno. Gomila ivota gasi se u opuku jednog dana...
STAROST Kao alica nedovrene kave glava prazna, bez misli. Dok te gledam oi me peku kao kad gledam u sunce. Koza suha, stisak slab, pogled beznaajan. Dolazi, ona dolazi.. U kutu je zamraene sobe, no ipak nam se pribliava. Zubi polako ute, nokti pucaju, vjee se sputaju. Koraci su sve tezi, sporiji. Dah ustajao, rijeci nesuvisle. Motri me pogledom ispijenog vuka, umornog od traganja za plijenom. Mi kao linosti blijedimo, ljubavi nema, niega nema.. Samo ti i ja, dva okorjela starca na rubu.
USPAVANKA I dok nas prekrivaju brljani razni, volimo se dok nam kia ispire bol s lica blijedo gledamo jedno u drugo uperenim pukama u sljepoonice kao dva zaarana leptira, zapletena kukca u paukovoj mrei uimo se voljeti ponovo... Glineni golubovi lete nam iznad glave u kojoj razum spava. Mala luka, ugasla odmara se na ramenu mom kao pti u gnijezdu, na sigurnom. Violina se daleko uje, a no se savija nad gradom poput slavne balerine.
sajt.com.hr
K.i.f.
31
Zvao sam se Davor

I.
U trenutku kada sam otupio, stajao sam na rubu zgrade visoko iznad ulice. Srea je bila ta to je otupio i strah od visine, inae bi mi koljena zadrhtala, zaljuljao bi se i pao. Moju igru sa sudbinom pratila je cijela ekipa, dok sam sa smjekom na licu hodao po rubu. Udari vjetra na dvadesetom katu su postajali sve jai i igra dvorske lude naposlijetku mi se nije svidjela. Siao sam i poklonio se. Pljesak i zvidanje. Tek tada sam shvatio to sam napravio. Suzdrao sam se da ne povratim ispred svih. Inae nisam takav. Ne vozim brzo, ne psujem, dobro uim i sa odgovornou preuzimam obaveze. Zovem se Davor. Imam 18 godina i maturant sam ope gimnazije. Prosjeno sam graen, visok, imam kratku, plavkastu kosu i zelene o i. Od nedavno nosim lee, ali cjeli ivot me znaju kao etverookog. Nemam ba puno prijatelja, odnosno jedanog kojeg sam imao se odselio u drugi grad, pa sada provodim vrijeme bavei se hobijem... Nemam curu, ali mi se svia Marina. Jo ne znam to ona misli o meni ali znam da sam joj jako drag. Najvie mi se svidjelo to to je divlja, vrlo inteligenta i lako vam se uvue pod kou. A i jako je lijepa. Ona me inspirira. Bavio sam se slikanjem kao i uobiajno, kada mi je netko pokucao na vrata. Bio je to susjed Petar. Dugo smo susjedi, ali nikada se nismo druili. Uvijek bi neobavezno poavrljali dok bi ekali lift, ali to bi bilo to. Jednostavno se nismo htjeli druiti jedni s drugim vie od tih razgovora. - Nisi li rekao da ima Play Station? - klimnuo sam glavom i pretpostavio...- Bi li mi posudio dojstik? -Moe, moe...Ui.- okrenuo sam se i otiao u sobu po dojstik. Kada sam se vratio, zatekao sam ga kako promatra skoro dovrenu sliku moje zamiljene, savrene cure. - Ima dara. Nisam znao da ovako dobro slika.- kae zadivljeno.- Niti da zna Marinu. - Koju Marinu?- upitam u udu. -Ne zna Marinu? Pa, ovjee, ovo je ista Marina!-odgovori u nevjerici. - Koja Marina?- upitam opet, ali sada sa malo povienijim tonom, vidno uzbuen. - Moja frendica, doli je u stanu sa nama. Nema mi staraca pa sada pijemo i igramo, ali nam fali dojstik. Ali kako si ju onda naslikao? to, iz glave? - Paa- malo mi je bilo neugodno u tom trenutku priznati kako, pa sam kratko odgovorio- Da.- ugurao mu dojstik u ruke i krenuo prema vratima. Kada je ve izaao, promisli, pogleda me kratko u o i i upita: -Hoe doi doli kod mene pa emo igrat. Zajebancija! Jo je kaun pive ostao. Upoznat e mi ekipu. Upoznat e Marinu... Nisam bio ni malo zainteresiran dok mi je nabrajao. Htio sam slikat to popodne, no tada sam uo njeno ime. to ako stvarno izgleda kao na slici? To pitanje me je nagnulo da odem: -Moe, hajde. ekaj da se obujem.
sajt.com.hr
K.i.f.
32
II.
Kroz vrata se ula glasna muzika, nekakav psihodelic-rock. Mislim da je svirao Led Zeppelin. Petar otvori vrata. Iznenadio me mrak koji sam ugledao, jer sam o ekivao istu koliinu svjetlosti kao u mom stanu, s obzirom da su bila tri sata popodne, proljee. Samo se vidjela svjetlost ekrana televizije u drugoj prostoriji i obrisi kako je zaklanjaju dok prolaze. Uao sam za Petrom, zatvorio vrata i nestao u mraku. Netko upali lampu koja obasja sobu. Lampu je upalila Marina, odmah sam je prepoznao. -Ovo je Davor, susjed sa 12. kata.- svi me pozdrave sa bog, bog. U sobi su sjedili, pili, i igrali igrice oko desetak ljudi. U sredini sobe se nalazio kaun, a pokraj boca Jack Danielsa. Gust oblak dima se dizao prema stropu, jer su manje-vie svi puili. Petar mi svih predstavi s desna na lijevo. Zadnju mi predstavi nju: -Ovo ti je Marina.- ona se digne, zakorai i prui mi ruku: - Marina, drago mi je..- pogled dug i znaajan. Htio sam joj rei da je tako lijepa; ali sam samo ponovio svoje ime. Dojam koji je na mene ostavila bio je vidljiv tako to sam zbunjenim, teturaju im kretnjama potraio mjesto za sjesti. Nisam vidio nikog osim nje i stalno sam je pogledivao. Pila je Jack Daniels i puila. Kretnje su joj bile graciozne; kako je pila, puila , priala sa drugima, i na kraju igrala igrice. Svi su je izgleda prihvacali i obraali joj se bez ustruavanja. Bila je spremna za zajebanciju i nasmijavala je svih. Ona je bila njihova Afrodita. Putala se dobra muzika, zajebancija. Ponudila me pivom. Malo sam oklijevao, ali kada sam vidio da sam jedini koji ne pijem, promislih da mi od jedne pive mi nee biti nita. Inae ne pijem, i ne puim. Mislim da mi to ne treba u ivotu. Ipak znatielja, zato svi piju u tolikim koliinama, bila je jaa od discipline. Marina se vrati iz kuhinje i sjedne pokraj mene. Samo sam joj se nasmjeio i pogledao u ekran, ljuljajui se u ritmu Dire Straitesa. Balada Brothers in arms me izludila dok sam sjedio tamo pokraj nje. Pio sam sve vie. Svako malo bi mi pogled zapeo na njenu sjajnu, dugu, crnu kosu. Pila je i ona. Osjetio sam kako me njene tamno zelene oi promatraju. Nisam znao to u. Kraj mene je sjedila roba bez greke, savrena; tjelo, lice, sve. Posebno pune usne kao da su aputale: -Odvai se i poljubi me. Budi muko i poljubi me. Sabrao sam se i progovorio. - Mislim da bi trebala vidljeti sliku to sam naslikao. Ne zato da ti se pohvalim, slika jo nije ni gotova, nego zato to e sigurno primjetiti jednu neobinost koja e te zaintrigirati; kao to je i mene od kada sam doao tu. Pogleda me iznenaeno: -Slika? to, slika?- nita joj nije bilo jasno. -Ma iz hobija... Nita posebno, ali htio bi ti neto pokazati. Slika je gore kod mene. Rado bi je donio tu ali je malo prevelika i ne bi htio da je svi vide. -odgovorio sam drhtuim glasom. Pogleda me kao da neto skrivam, ili da je ovo jadan pokuaj da ju odvedem u stan. -I oprosti ako misli da je ovo samo jadan pokuaj da te odvedm u stan da budemo sami. Moe li mi vjerovati?- nisam ni sam znao zato sve ovo govorim. Prestraio sam se kakva e biti njena reakcija i poalio. Misli su mi prolazile:Budalo! Kako moe oekivat da e ti vjerovati? Kako sam glup!
sajt.com.hr
K.i.f.
33
-Moe! Ne izgleda mi kao psihopat. Ne bi mogao glumiti u hororu. Ima previe umiljato lice... -Molim?- lice mi nije vie bilo umiljato, ve je odavalo svo moje iznenaenje njenim odgovorom. -Idemo.- ustane, pruajui mi ruku. Samopouzdanje koje sam izgubio u trenu, jo bre mi se vratilo. Uhvatio sam joj ruku i krenuo prema vratima. Iza nas su se uli uzvici.
III.
Vozili smo se u liftu i jo uvjek drali za ruke. Igrali smo se pogledima. - Mislim da e poet vjerovat u sudbinu, kao i ja, kada vidi ovu sliku. Zna li ti mene od nekud? Na brzinu promisli, pa mahne glavom. - E, vidi, nisam ni ja tebe nikada vidio, zato je sve ovo tako udno. - I meni je udno to mi se malo vrti, ali to neu pripisati sudbini ve Jacku Danielsu.oito nije vjerovala u sudbinu, ali ne zadugo. Otkljuao sam vrata od stana i uli smo. Vie sunca nije bilo, pa sam upalio svjetlo iznad stalka za slikanje i okrenuo sliku prema njoj. -Zamiljao sam te i prije, ali nisam mogao vjerovati da u te ba i izmisliti. Ostala je skamenjena. Izraz lica joj se nije mjenjao dok je dugo promatrala sliku. Napokon me pogleda. U oima joj se vidjelo nepovjerenje: -Kako? Mislim, da li si ti to mene slikao ili to? Ohrabren pivom dugo sam objanjavao kako zamiljam savrenu curu i kako sam je jednostavno odluio naslikati. Kako nije imalo veze sa njom dok nije Petar pokucao. Nisam htio ispast nekakav psihopat pa sam se trudio da to bolje prezentiram svoje djelo. Ona je samo sluala sa jo uvjek istim izrazom lica; nepovjerenjem. Odjednom joj lakne. Osjeala se poaenom. Stajala je dva koraka od mene dok sam joj objanjavao maui rukama, kada zakorai i nasloni se na moja prsa, gledajui me u oi i smjekajui se osmjehom koji me uznemiri. Nije nita govorila. Nisam mogao vjerovati to se dogaa. Cura koju sam jo jutros zamiljao i slikao, sada stoji naslonjena na mene ispred njene slike. I naginje se pruaju i mi usnice. Bio je to poljubac kakav se pamti. Pun osjeaja, ali i nedefiniranog divljeg nagona. Nisam se nikada tako osjeao. Bilo je savreno. Ona je bila savrena. Ubrzo smo se zaputili prema vrhu nebodera. Htjeli smo leati i gledati zvjezde. Traili smo zvjezde kako padaju, ne bi li zaelili koju lijepu elju za nas. Ja sam joj priao o astrologiji, ona meni o budunosti i putovanju kroz svemir. Dugo smo priali. Malo je zapuhalo pa smo se jo jae stisnuli jedno kraj drugog. Sve mi je to izgledalo kao jedan prediven san. Bar dok nisu doli oni. Dola je Petarova ekipa na vrh ne znaju i da smo tamo. - Samo smo doli zapaliti.-rekao je Petar motaju i marihuanu u rizlu. -Ovdje je uvijek najbolje zapalit, nema jaeg filinga. Marina je kratko nadodala: -Aaa, da...- i pogledala mene. I ona je puila. To me malo zabrinulo. Ona je tako pametna, zato to radi od sebe. to joj to treba u ivotu? Moda ipak to i nije tako loe ako je to ona probala i svidjelo joj se? Toliko pitanja mi je kruilo kroz glavu, isto kao i joint koji je napokon doao i do mene. Svi su me
sajt.com.hr
K.i.f.
34
znatieljno gledali jer su znali da ne puim ni cigarete. Pogledao sam Marinu dok je ispuhavala gusti oblak dima. Ona me pogleda i klimne glavom. Jako sam se zakaljao, te mi se zavrtilo. Usta su mi se osuila, morao sam pljucat. Sve mi je to bilo neto novo, neto uzbuujue. Kakav osjeaj, adrenalin. Opet sam legnuo i pogledao zvjezde. Sve su padale i ostavljale trag. Zaelio sam sto istih elja, da Marina zauvjek ostane tu kraj mene. Pogledao sam ju kroz maglu. Treptao sam ali svejedno mi je bila u magli. Pogledao sam drugih ali i oni su bili u magli. Sko io sam na noge. Morao sam se razbistriti. Naglo izgubim ravnoteu, i posrnem. To mi je izgledalo tako smjeno da sam se valjao po podu od smjeha. Svi su se smijali sa mnom. Svidjelo mi se biti tako prihvaen, pa sam nastavio paradu. Skakao sam, priao nepovezane reenice, smijao se do suza. Napokon vie nije izgledalo tako smjeno. Ni Marini. To nije bilo dovoljno. Sada sam lud. Sada mogu sve. U trenutku kada sam se uspinjao na rub, uli su se uzvici. Podignuo sam se i smirio. Lagani povjetarac mi je probirao kosu. Pogledao sam dolje i ugledao mravinjak. Mravi se etaju ulicom, voze aute, nestaju iza uglova i ne brinu za nikoga. uta svjetla visoke rasvjete bacala su spiralni trag. Kroz zviduk povjetarca se ula priguena buka ulice; trube, ljudi, sirene, netko vriti. Pokrenuo sam se i laganim koracima proetao do ugla. -Marina! Vidi me, Marina!- Srce mi je usporeno kucalo i za zakanjenjem reagiralo na situaciju. Kada me zvidu i vjetar zaljuljao, po ritmu srca sam shvatio da je dosta. Teturajui sam siao i poklonio se. Ekipa je bila preplaena i nitko se nije pomicao. Samo Marina ustane i po ne zvidat i pljeskat. Njoj se dopalo. -Mogao bi opet ako se njoj svia.- promislih. U taj tren kao da me netko zalio hladnom vodom. Pa to ja to radim. Skoro sam poginuo. Digne mi se eludac i suzdrih se da ne povratim. Prie mi Marina: -Bilo je dosta. Ide spavat.- proapta jako tiho i njeno me povue za ruku. Pratio sam je i nisam znao gdje idem. Zatim sam prepoznao svoj stan. Slika je jo stajala u kutu sobe, okrenuta prema meni i cura sa slike me tiho gledala. -Ne trebam te vie! Sad imam pravu Marinu!- ponavljao sam i razbijao sliku. Umorio sam se i zadihano pogledao Marinu. Ona je samo klimnula glavom i odvukla do kreveta. Svukao sam se i legnuo. Ona me pokrije i sa goruim pogledom koji me uplai, proapta: -Nita ne brini. Ja u uvijek biti tu.- nasloni kaiprst na moje elo i klimne. Pokuao sam razumjeti zadnju reenicu koja mi je odzvanjala u glavi. Iznemogao od umora, zaspem pokuavajui.
IV.
Dragi dnevnie, jo sam neto zaboravio dodati... ...Jutros sam se probudio sa mamurlukom kojeg nisam nikada okusio. Gorak je to okus, ali nije gori od sjeanja na moje budalatine. Stvarno sam bio glup. Ali bar je neto dobro izalo iz toga. Mislim naravno na Marinu. Nije mi nita ostavila doli lijepa sjeanja, makar je i to najvea ostavtina. Trebam joj se javiti da se ne brine kako sam. Morat u Petra pitati broj. Roditelji nisu nita shvatili. Vratili su se kada sam ja ve bio u duboku snu sanjajui Marinu. Jo mi je to sve nevjerovatno kako sam ja, koji nisam nikada u ivotu bio sa
sajt.com.hr
K.i.f.
curom, osvojio takvu curu. Osjeam ponos i samopouzdanje. Idem pitati Petra broj Marininog mobitela.
35
~
Davor je to sve lijepo zapisao, zatvorio dnevnik kojeg je dobio od prijatelja na dar i zaputio se prema hodniku. Obeao je prijatelju da e poet pisati u dnevnik kada prvi put poljubi curu. Bio je zadovoljan izvrenim obeanjem. Proao je kraj razbijene slike i nije se previe obazirao, samo se nasmjeio i produio. Lift je odzvanjao dok je Davor zvidao veselu melodiju. Zaustavio se na 7. katu i pozvonio na ista vrata kroz koja se juer u ovo vrijeme ula glasna muzika. Iza vrata su se uli dugi koraci kako uljalju papue. Vrata otvori visoka, starija ena u bjelom ogrtau. Imala je sijedu trajnu i naborano, namrgoeno lice dok je puila cigaretu iz cigarpica. -to je?- promrmlja pa ga pogleda kao da ho e da ode jer ima pametnijeg posla. -Traim Petra. Je li moda kod kue?- tiho odgovori. - Pero!-okrene se i ode. ekao je na vratima. Petar napokon izae iz sobe i doe na vrata. Pogleda u pod, zamahne glavom te ga pogleda u o i: -Kakav si ti luak! Pa ti si luak! Da li se ti sia to si ti sino radio?- shvati da se dere pa zatvori vrata, primakne se blie Davoru pa nastavi u pola glasa: -I? Da li se sia? Da sam znao ne bi te zvao da doe...- pogleda ga o ekujui odgovor. Davor je samo utio i udio se Petrovoj reakciji. -Pa to malo sam se zajebavao... Nije ba sad da sam neto napravio.- mucaju i odgovori i spusti pogled u pod. - Ma to nije ba, jebo te ja! Priao si sam sa sobom, samo tako nestao iz stana, hodao po rubu na vrhu zgrade, zvao neku Marinu... Kada smo te nali na krovu si htio s nama puiti ali onda si jo vie poludia... Koji je tebi kurac? Neka ena je zvala policiju kada si zvao Marinu dok si hoda tamo po rubu. Sve si sjeba. Sada se vie neemo moi ni tamo skupljat!... I ta Marina, to ti je to biva neka pa te pucaju halucinacije?Davor nije nita odgovarao, tupo je gledao u pod. Nije osjeao nikakvu emociju. Otupio je. Okrenuo se, uao u lift dok je iza njega Petar i dalje psovao i prigovarao. Stisnuo je gumb sa naljepnicom na kojoj je pisalo sitnim brojevima 21. -Zar sam ja zaista tako jadan da moram i curu izmislit? Koji sam ja jadnik? Sam se sebi gadim? Gadim! Kako me ljudi vide? Kako to nisam prije shvaao? Da drugi u meni vide luzera koji je cjeli dan kui, ne drui se ni s kim i kao da nikada nije ni vidio curu! Roditeljima neu ba nedostajat! Oni me ionako izbjebavaju! Kome u ustvari nedostajat?Ve je izaao na vrh nebodera, popeo se na rub i gledao dolje. Povjetarac ga pogladi po kosi i obrazima. Bio je oblaan dan i on je daleko iznad svih stajao na najveem neboderu u gradu. Rairi ruke i duboko udahne. Koulja mu se vijorila na vjetru. Zatvori oi i zakorai u prazninu. -Da bar imam Marinu da joj nedostajem...
Frane kara
sajt.com.hr
K.i.f.
36
Big Brother
Sve to se izravno proivljavalo, udaljilo se u predstavu.
Guy Debord
Kada upalite televiziju i ugledate ukuane Big Brother kue nemojte okrenuti program. Znam, znam: emisija glupa i dosadna, ali uvjeravam vas da se isplati gledati ju. O Big Brotheru moemo rei puno vie od glupo i dosadno. Britki socioloki pogled otkriva nam itav snop lekcija koje pomau da shvatimo ulogu masovnih medija u dananjem drutvu. to prvo vidimo? to je najoiglednije? Trivijalnost. Big Brother kua prikazuje obine ljude u obinim, svakodnevnim situacijama. Spektakl vie ne pali. Nema vie Jamesa Bonda sa njegovim specijalnim ureajima, nema Supermena, Ramba ni Conana razaraa. Sve su to iznimne, ekstremne linosti kojih smo se zasitili. Teko je svaki dan konzumirati pijunau, razbijanje, ubijanje, seks, zagonetke, ucjene i otmice, kada na ivot nema veze s time. To i dalje ostaje tema blockbustera po kinima, ali puanstvu treba na svakodnevnoj razini pruiti neto obino. Nije spektakularno, nego svakodnevno; to je to? Odgovor je - Big Brother. Kao to je to rekao Ed Harris u ulozi reisera Thrumanovog Showa: Dosadili su nam glumljeni osjeaji. Umorili smo se pirotehnike i specijalnih efekata. Mada je svijet u kojem ivi u nekom smislu krivotvoren, sam Thruman nije laan. Bez scenarija i sufliranja. Nije to uvijek Shakespeare, ali je pravo. To je ivot. Mi gledamo druge ljude kako kuhaju, jedu, spavaju, priajuTa prizemna trivijalnost je kljuna za sljedei moment nae analize. U tim svojim banalnim radnjama ukuani su jako slini nama gledateljima. Oni rade isto ono to i mi. Poput nas su. Zato se tako lako poistovjetiti s njima. Oni su isto to i mi obini. Isto kao to se djeca u svojim igrama poistovjeuju s figurama odraslih: djeaci imaju auto, poput oeva, a djevojice se brinu za bebu ili kuhaju kao to to radi majka. Poistovjeivanje je kljuni element socijalizacije. Imitirajui na uzor, uimo se odreenom ponaanju. Kada je rije o Big Brotheru, mi smo djeca, a ukuani su na uzor. Dakle, Big Brother je oblik latentne socijalizacije. On nas ui odreenom ponaanju. Meutim, kada je rije o ponaanju odraslih
Trivijalnost
Poistovjeivanje
sajt.com.hr
K.i.f.
ljudi, onda vie ne govorimo o socijalizaciji, nego o socijalnoj kontroli. Kakvo to ponaanje uimo?
37
Ukuani nisu itav dan zaokupljeni svojim plitkim, stvarnim emocijama i odnosima. Big Brother im se povremeno javlja i nareuje im to da rade. Zadaci koje moraju izvriti uope nisu bitni. Bitna je forma, a ona je disciplinarna, i to je ono kljuno to mi gledatelji uimo. Ukuani s kojima se identificiramo, bespogovorno izvravaju zadatke. Oni ne znaju zato rade zadatke i koji je cilj toga. Jednostavno, poput vojnika, provode zapovjedi neidentificiranog Autoriteta. Izbor je jasan: pokoriti se nerazumljivim, iracionalnim zapovjedima Autoriteta ili biti kanjen. U provizornom svijetu Big Brother kue kazna nije strana. Jednostavno se vratite u stvarni svijet. Ali u stvarnom svijetu posljedice su brutalne. Dva autoriteta, pored Drave, koje naee sreemo su autoritet freudovskog Oca i Trita. Oba funkcioniraju na identian nain: zahtjevaju vjeru u sulude zapovjedi o ijem provoenju ovisi naa egzistencija. Poput Abrahama koji je spreman zaklati vlastitog sina kao ovcu, i lanovi Big Brother kue slijepo slijede upute Glasa. No, ne smijemo zaboraviti bitnu razliku: Biblija i Big Brother su fikcijske reprezentacije odnosa moi iz obitelji i trita. Dok nas u idealnoj predstavi svemogui Bog spaava i dok u reality-showu odustajanje znai tek povratak u stvarnost, u dimenziji obitelji i trita pobuna uzrokuje ozbiljne probleme; zavrit emo na ulici ili u redu za besplatan ruak. Big Brother nas obrazuje na taj nain to nam na fenomenolokoj razini ukazuje kako se ponaati pri susretu s autoritetom. Poruka je zapravo vrlo jednostavna: Pokori se! Najvea psiholoka lekcija su nam facijalne ekspresije ukuana pri razgovoru sa Svemonim Glasom. U kranskom puku jo i danas postoji vjerovanje da Bog vidi sve. Ako napravimo neko nedjelo, taj Univerzalni Voajer e uvijek znati i na kraju nas kazniti. Iz injenice to moe sve vidjeti proizlazi Boja svemo. Big Brother je neto kao sekularizirani Bog, Bog nevjernika. Sve vidi i sve kanjava. Analogija je jasna. Da oni koji sve vide imaju strahovitu mo znao je i Jeremy Bentham. S tom je idejom pristupio gradnji jednog zatvora i nazvao ga Panoptikum. Struktura je jednostavna: sobe zatvorenika su staklene i poredane su u krug oko jednog straara. Tako jedna osoba moe nadzirati njih puno. Bez upotrebe sile. Jedini nain kontrole zatvorenika je injenica da ih netko gleda. Tada oni sami sebe discipliniraju, iako ih u stvarnosti onaj straar moda ni ne gleda. Vanost tog jednostavnog koncepta nadzora je shvatio jedan francuz sadomazohistikih sklonosti i napisao knjigu Nadzor i kazna. to je panoptikum efekt? Samokontrola zbog fabriciranog straha da nas netko gleda. Big Brother, kao i sve ostale TV emisije, ima jednu latentnu, podsvjesnu razinu funkcioniranja. Nije rije tek o benignoj
Pokoravanje i autoritet
Panoptikum efekt
sajt.com.hr
K.i.f.
glupoj zabavi. Psihiki efekt postoji, a isti je kao kod Benthamovih zatvorenika ili srednjovjekovnih kmetova. Big Brother stvara osjeaj promatranja i nadziranja. Netko me gleda i zato u biti dobar.
38
Discipliniranje se sastoji u poticanju odreenog ponaanja i zatomljivanja drugih vrsta ponaanja. Kako se ponaaju ukuani Big Brothera? Zaboravimo onu iluziju da je rije o stvarnom ponaanju. Big Brother nije nita stvarniji od Batmana ili Matrixa. To nije reality show. Svi su ukuani uli s jednim ciljem, a to je dobiti milijun kuna. To je to. im su u kui, znamo to im je cilj. porka lova! Kada plau zbog odlaska iz kue, ne plau zbog prijatelja, nego zbog para. Ne ele ostati u kui zbog prijatelja, nego zbog novca. Sve to rade, rade zbog novca. Zbog novca e napraviti sve, pa ak i rei kako im nije stalo do novca. Poto gledatelji odreuju tko ispada iz kue, svatko se u toj kui eli svidjeti gledateljima kako ga ne bi izbacili. Naravno da pohlepa nije nita poeljno, pa je nitko ni ne spominje. Bolje je od sebe napraviti muenika, u dobroj staroj kranskoj tradiciji, i onda naknadno za nagradu dobiti beatifikaciju u obliku love. Kako? Metoda ja-jadan-oni-pokrvareni na debilnu populaciju gledatelja pali. Shema meksikih sapunica je pretoena u psihu ukuana. Ali, naravno, to ne mijenja nita na stvari. Nitko u toj kui ne moe biti muenik, budui da mu je jedini cilj lova. Zakljuak? Oito je rije o falsificiranim odnosima i emocijama. Ponaanje ukuana zapravo je reflekcija njihove vizije vrijednosti gledateljstva. Kao takva, Big Brother kua je mikrokozmos naeg drutva. Iako u svim odnosima dominira posljednja instanca, ekonomija, nitko to ne eli priznati. Svi bezbrino glumimo lelujanje fluidnim prostranstvima preuzviene kulture, iako je zapravo materijalna proizvodnja ono to u potpunosti definira sr naeg drutvenog bia. To je razlog zbog kojeg su najvei hrvatski nacionalisti za vrijeme rata trgovali sa srpskim nacionalistima bez problema. Najvee ideoloke i kulturne razlike prestaju biti problem kada se rodi prilika za trgovinu. Jedna od dobrih stvari kapitalizma je to to ubija svaku nacionalistiku iluziju o tome kako postojimo mi, homogeni i odvojeni od njih. Kapitalizam je pervertirani kozmopolitizam. Moda je Hegel ipak bio u pravu kada je govorio o vanosti opeg. Ono ope danas je trite i ekonomija, i kao takvo je i najbitnije. Sve se ideoloke maske otapaju kada drutvene fenomene gledamo pod tim aspektom. Isto vrijedi i za Big Brother. Stari koncept reklamiranja izmeu dvije emisije vie ne pali. Ljudi lako okrenu program i pobjegnu reklami. Meutim, Big Brother je stvorio novi oblik reklame. Integrirajui je u samo tkivo radnje, reklama je postala neizbjena. Proces koji je jo uvijek u tijeku je brisanje granice izmeu stvarnog sadraja kojeg svjesno elimo
Ekonomija & trina logika
Reklama
sajt.com.hr
K.i.f.
konzumirati i reklame koja udi za jednakom pozornou. Reklama se ubacije u prostor koji joj je donedavno bio zabranjen. I ne samo to: odreeno djelovanje postaje neshvatljivo bez odgovarajue marke robe. Nike je uspjeno povezao sport sa svojom kvaicom do te mjere da svaki sporta/ica u glavi prosjenog konzmenta popularne kulture simbolizira tek aktera u slubi kvaice. Samo bavljenje sportom je postalo nezamislivo bez ispravne etikete. Kada vidite lika u kafiu kako dimi Malboro, neete pomisliti da je on automehaniar s upalom bubrega. Pomislit ete da je to kauboj koji se odmara od gonjenja stoke. Dobru analizu reklama je napisala Naomi Klein u knjizi No logo. Big Brother oslikava idealan konzumerizam. Ne govori nam samo da treba neto kupiti, nego nam pokazuje druge, stvarne, ljude kako kupuju i kako uivaju u tim robama. Reklama je samo naizgled nestala. Ono to se zapravo dogodilo je njezino raspravanje po itavom prostoru medijskog sadraja. Stvarnost je postala nezamisliva bez sveprisutnog Trademarka. Koja je njegova uloga? Da potie kupovanje. I bez obzira to nam izvjesna stvar ne treba, mi emo je kupiti. Time je reklama dola do svog savrenstva; vie uope nije bitna stvarna potreba za robom, poto je reklama ta koja e osigurati kupovinu. Uloga Big Brothera je da u skladu sa slubenom ideologijom zapadne Europe (a to bi mogli nazvati funky neoliberalizam) potie kupovanje. Navodno vie ne ivimo u drutvu proizvodnje, nego u drutvu potronje. Tu sliku perpetuira ovaj show. ivot prosjenog ovjeka graanskog drutva je proet teleologijom. Uvijek se radi neto to je samo sredstvo do nekog cilja. Iako se ivot ini preplavljen ciljevima, do njih se nikada ne dolazi, u njima se nikada ne uiva. Oni su tek psiholoka manifestacija supstancije-kapitala koji na taj nai regrutira ljude u trite. Osnovnu kolu treba zavriti da bi upisali dobru srednju, srednju za dobar fakultet, fakultet za dobar posao. Onda treba raditi za djecu, za hipoteku, za vikendicu, za penziju. Na kraju, kada nas trite totalno iscjedi, osjeamo se suvino i izlizano. Jedini cilj je tada smrt. I to samo zato da bi obitelj kupila lijes, pri emu se pojavljuje mitski fenomen ne kojem poiva itava dananja ekonomija svijeta, a zove se viak vrijednosti ili popularnije profit. Big Brother na konceptualnoj razini odraava nau svakodnevnicu. U toj simbolikoj areni cilj je pobijediti i osvojiti milijun kuna. Meutim, cilj je jako dalek i njegovo ostvarenje treba odlagati. To odlaganje s vremenom postaje sama bit postojanja, odnosno ovjekove radnje postaju samo instrument u slubi nedostinog cilja. Uitak neprestano bjei ispred nas i ne moemo ga uhvatiti. Stara protestantska vrijednost askeze, u kojoj Max Weber vidi izvor kapitalizma, urezala se u svaku poru drutvenog ivota. No s bitnom razlikom: kalvinisti/ce su svjesno i voljno izabirali odricanje, a danas je ono neizbjena nunost. Stanari Big Brother kue moraju prodati vlastitu intimu i integritet kako bi dobili ansu da osvoje milijun kuna. Te kune su mrkva kojom se ukuani podvrgavaju
39
Teleologija
sajt.com.hr
K.i.f.
totalitarnom reimu kue. Isti koncept prevladava u naoj svakidanjici.
40
Zakljuak
Gledati Big Brother znai biti glup/a. Matko Sori
Literatura: Naomi Klein, No logo Guy Debord, Drutvo spektakla Karl Marx, Kapital I, II, III. Michel Foucault, Nadzor i kazna Film: Thrumanov show Film: ED TV George Orwell, 1984. Dean Duda, Kulturalni studiji
sajt.com.hr
K.i.f.
41
Krtenje Djetinjstvo je uvijek ostavljalo na ovjeku onaj peat koji mu je bio zalijepljen na leima do smrti, gotovo urastao u kou, na njemu bi pisalo svata; osim velikog naslova - SJEANJA tu su bila lica, rijei, pla, smijeh, i sve ono to kasnije postaje neizbrisivo. Poput mirisa sjeanja se ruka po ovjekovoj svijesti skrivena, oslobaajui one osjeaje za koje slobodno moemo rei da su more, ili pak, slast.Ja kao djeak nisam bio krten.I da vam zapravo kaem nije me bilo briga.Ali kao svako dijete imao sam svoj peati slagalicu na njemu koju je trebalo sloiti. Ne mogu rei dame nije smetalo zadirkivanje ostalih balavardije i sve one povlastice koje nisam imao kod odreenih uitelja,ali nauio sam s vremenom, mukom i suzama da ono to ima, ili nema, je svakako ono to tvoju slagalicu ini jedinstvenom! Umjesto da se zapitam to Bog za mene je i kakav je to njegov bezgrjeni sin o kojem svi tako hvalospjevno urliu, ja sam se,u tom zadovoljnom osjeaju nepripadnosti i odbaenosti u toj suludoj okolini proienih i krtenih zapitao kakav bi svijet bio bez njega. Naravno,zbog tih pravila koja su mi bila nametnuta, nije mi padalo na pamet da se nekom povjerim. Sama pomisao bila je dovoljna da me zauvijek izopi iz svega to je drugima bilo sveto, i da od mene napravi ovakva izopaenost ije reenice danas gutate. Smijeno, ali nakon nekoliko godina saznao sam da je ista misao prognala Svjetlonou iz zagrljaja gospodnjeg, i meni natjerala smijeak na usne kao natopljene slatkom nadom doku su mi se drugi unosili u lice, pljuvali i vritali da sam nekrten. Jednom sam,kad sam ve bio stariji; iz puke znatielje otiao u crkvu. Misa je ve trajala a kako je bio radni dan nedovoljno svet za sve okorjele svetce-u crkvenim klupicama su sjedili samo uobiajeni gosti; bakice na samrti, bolesnici i poneki bogalj te skrueni preobraenici koji su svoj dosadanji ivotu kaosu pokuali koji su svoj dosadanji ivotu u kaosu pokuaju popravljati tako da rtvuju neto svog dragocjenog vremena Bogu. Vrata su bila irom otvorena iako je vani bojala jesen. Uao sam i zastao na ulazu. Nikad nisam sluao misu s toliko znatielje kao tog dana; valjda su jesenji ugoaj i tmurno vrijeme, hladnoa, vjetar koji je skakao po liu i kosi, i polu prazna crkva dovodi onu aicu mistike koju dotada nisam mogao nai. Ba ono to mi je trebalo, ba ono to sam u tom trenutku htio cijelim svojim malim crnim srcem. Gledao sam u prizore kojima su bili ukraeni dugi crkveni prozori, murale na zidovima,svijee i sveto plamenje koje se lijeno gegalo negdje u prostoru, teki zadah tamjana i molitve, aputanje i mir.Sve je to udno utjecalo na mene, kao opijen, zaaran.Bio sam zadovoljan, prvi put u crkvi, na mjestu iz kojeg sam praktiki bio izbaen, osjeao sam se ugodno i spokojno nije vie bilo onog nemira, osjeaja neprihvaenosti samo ja, mirisi, boje i tiina. Za sebe, unutra sam bio sam, nisam se obazirao na sveenika niti ostale, samo sam upijao, gutao svim osjetilima taj trenutak. Ruke su mi prelazile preko fino isklesanih stupova, hladnog mramora prelazila su i marljivo opipavale zidove, svijenjake; oi su gutale lijepe murale, tamu crkvenih kutova i ar koje su lijene svijee bacale po timstarim zidinama. Osjeao sam se kao netko tko dugo nije bio doma a sad se vratio.
Naposljetku, doao sam do posude, najljepe isklesane na cijelom jednom zidu, ljubomorno je uvala u sebi svetu vodu, vodu probraenja, najiu od svih stvari. Zagledao sam se u njenu povrinu i vidio svoj obris; nisam vidio oi, ni usta, samo kosu i konture lice, neto opet tako strano, neto ije mjesto nije bilo namijenjeno za ovako svetu povrinu niti ovako svet prostor. Dodirnuo sam povrinu hladnim prstima i osjetio toplinu tekuine pustio sam prste da utonu i dodirnu dno posude, da jo vie osjete toplinu i dodire istog i boanskog. Izvadio sam ruku, promatrao dok su se tople kapi sputale niz prste. Obrisao ruku rupiem, ispljunuo odvratan sadraj iz usta te izletio van, na kiu iz nesuenog doma ili bar iz neeg za to sam to smatrao. Rekao bih jo ali jednostavno mi rijei ni volja, ne doputaju takvo svetogre prema svojim osjeajima i razmiljanju, ali tko zna, moda da jo koji put ui na to mjesto i okusiti koliko je gorko i lako biti vjernik.
Faust
sajt.com.hr
K.i.f.
42
Intrepretacija
Ima jedna stara narodna pria, koju je ubime, ali not shure pronala, priredila i obradila moda ak i naa poznata I. B. M. A ona ide nekako ovakoc; Bio jednom jedan dobri stari seljak koji je marljivo i teko radio, al, jebiga, zemlja je bila jalova (naime bie da su ga lokalni muljatori zajebali pa je od njih kupio parcelu sa pogledom na more a dobio neki livi kamenjar na obroncima Velebita, pa se doista moe nazrijeti more kojih tridesetak km naprijed i kilometar i po nie), hrane nije mogao uzgojiti i njegova (isto tako) dobra, vielana obitelj nije imala dosta za prehraniti se i preivjeti Nije znao to e, kako e, nije nita pod milim Bogom mogao napraviti. Nula opcija, nula bodova. Pa se jadan i zdvojan u oajavanju, i zbogradi injenice da se nita drugo ne moe jebiga! na rubu je! Kriza! obratio za pomo vragu: -O vrae, vrae! O pomagaj! O nahrani moju dicu jadnu! Za divno udo vrag se odazvao. I, naravno, kako je vrag bio pravi vrag rekao je da nema problema, hrana e stii, sve e biti ol rajt samo mu seljak to mora nekako sankcionirati. I naravno traio je od seljaka, kad je vidio kako je marljiv i kakve miie ima, da mu radi kao osobni butler i da mu robuje sve do svoje smrti, a dok se, pak, ovaj kulira na najpoznatijim svjetskim plaama da ovom bude jo triput gora muka. Seljak se pobunio: -Daj, ajde, nahranit e mi familiju jednom, dat e mi dobre zemlje da mi moe hrana sama rast al' ne mogu ti ba sad za to prodati cijelu duu i postat ti robom do smrti! -Ma neeeemoe! Nita! to si se sad sjetio sa vragom prepirat! Daj duu! uti i robuj! -Ma ne budi takav, nisi human, kako e mi dica bez ae biti?! ta e oni jadni sami?! Aime, jao-si-ga-meni-i-njima, pa zar se ne moe bar neto nekako malo drugaije? I tako Tamo - vamo, povuci - potegni, argumenti i protuargumenti Na kraju, vrag u onoj Rolling Stonesovskoj maniri Pleased to meet you/ hope you guessed my name pristane na malo smanjivanje kriterija: -No dobro, ajd' nee mi biti rob do kraja ivota. Evo, pobijedio si, ajd', nee! Nego e mi biti rob dooo eem dok na vrbi ne rodi groe! I to je to! Dalje se ne sputam! Gleda seljak vraga, vrag mu se podmuklo ceri, vidi da se dalje nita ne moe napraviti. Fanatik vraji nee popustit ni milimetar -Dok na vrbi ne rodi groe? Priupita jo jednom provjere radi. -Da, dok na vrbi ne rodi groe, odgovori vrag. Kad na vrbi rodi groe slobodan si ko ptiica. 'Oe vie prihvatit ponudu, pa da vie zavrimo biznis, pa da ti predam tu hranu evo kombi je ve stigao il' nee, pa da ne gubimo dragocjeno vrijeme, pa da mogu ii dalje a svojim vrajim poslom? Gleda seljak vraga, gleda vrag njega. Misli si net' seljak. I na kraju kae: -OK, u redu, moe tako, moe ova druga verzija.
sajt.com.hr
K.i.f.
Vrag sav happy to je uspio prevariti seljaka, sav se ceri i misli na kakvu je naiv inu naiao, kadli se seljak opet odmah oglasi: -Ali ja bih to htio napismeno. U ugovoru. -Napismeno? A to to? -Pa to da u ti biti rob i butler sve dok na vrbi ne rodi groe. -A to Ve je htio zaustiti da ga pita to e mu ugovor, kad se prisjetio da je to u biti none of his goddamn business, pa je odmah uutio. I gleda vrag seljaka, gleda seljak njega. Ne zna vrag jel' se seljak ali, il' to mu je to ga zajebava sad sa papirologijom, rob do smrti je rob do smrti i ao. Ne' ti ugovora! Al budui da mu je zahtjev izgledao harmless pristane na to. I dobi tako seljak svoj primjerak ugovora. I dobi ujedno vrsta, vrsta osiguranja od vraga i svih njegovih odvjetnika da se vrag budui je on ono Lucifer; odmah prvi aneo (dodue pali aneo) iza Boga i da je on ono skoro pa svemogu pridrava svojih ugovora i nema ni anse ni teorije da on napravi neto suprotno od nekog ugovora, pa se seljak, rest assured, ne treba brinuti o krenju ugovora. I odmah se istog dana seljak oprosti od obitelji i ode slubovati i robovati kod vraga. I prolaze godine. Vrag uiva. Seljak mu naporno slui. Vrag ga svakodnevno podjebava zbog obitelji i kako im on sigurno vie ne nedostaje i kako su se dica odrekla njegovog prezimena i zaboravila ga i kako mu se ena preudala, pa se sad valja u njegovom krevetu s nekim tamo desetim tipom Mudri dobri seljak uti i trpi izrugivanje. Nita ne govori, mirno i uredno nastavlja raditi svoj posao. I proe jo kojih godina. Seljak malo posijedio, lea ga jako bole u zadnje vrijeme. Ali i dalje mirno rinta kod vraga, i dalje ga vrag neprekidno podjebava (kae eli mu napraviti pakao od ivota, jer se bar on tada osjea k'o kod kue), i dalje se seljak ne da isprovocirati i svaki dan se pravi da je miran tihi otok u uzburkanom moru; miran tihi otok u uzburkanom moru; miran tihi otok Kadli jednog dana zove vrag seljaka da mu donese u bazen jo jedan Bloody Marry, a ono seljaka nigdje! Pa di je, pa di je, pa kud je sad oa'?! Nema, nema, nema, trai ga vrag svugdje, nigdje nita, nigdje seljaka, kad se onda sjeti da ode seljakovoj kui, da provjeri jel' se ogluio na izriite zapovjedi i otiao natrag svojoj familiji. I naravno, tamo ga i nae, taman je doao u trenutku idiline scene gdje mu je ena u dubokom zagrljaju, a djeca (sada ve dosta poodrasla, al' jo uvijek djeca) mu se vjeaju o noge i vrte se sretna oko njih dvoje. Vrag bijesan k'o vrag ovaj k'o ris! Ljut, lud, mahnit. Iz nozdrva mu suklja vatra, iz o iju laseri, iz usta rendgensko zraenje. Govori on sa seljakom, a k'o da govori sa mrtvacem: -Pa jesam li ti zabranio da ih ode posjetiti?! Jesi ti normalan? Jesi ti pismen i jesi ti krten? 'Oe da ih sad sve tu pobijem k'o crve zajedno s tobom? Ja sam VRAG, mene ne moe nesluati! Ubit u te ki zeca! Pripremi se za susret sa stvoriteljem I reci mu da sam ga toplo pozdravio!
43
sajt.com.hr
K.i.f.
A seljak ga gleda pogleda blaeg od janjetine ovaj janjeta i ni da e trepnut: -A to mi se sad ljuti? Nisam li se svih ovih godina pridravao naeg dogovora?
44
Vrag malo zbunjen ovim mirom a samo nekoliko trenutaka prije o ite smrtne kazne -Pa jesi, da, al' to ti nit' ne vrijedi kada si prekrio ugovor! Gotovo je, fakju, mrtav si! -Ma ek, ek malo, ne pridravam li se i sad dogovora? Nije li jo uvijek sve u redu? -U redu??! U red Zagrcnuo se. Ne moe vie vrag vjerovati to uje -U KOJEM REDU? IMALI SMO JEBENI DOGOVOR; ak si insistirao na JEBENOM PISMENOM UGOVORU DA SI MI ROB DO SMRTI!! Koga vraga se sad izmotava? MRRRRTAV si!!! Vrag tol'ko vru da se onaj kamenjar na kojem stoji zagrijao do usijanja. A seljak hladan k'o pricer -A-a! Ne-ne! Potpisali smo ugovor da sam ti rob dok na vrbi ne rodi groe, ne do svoje smrti! Baci pogled iza sebe! Vrag se okrene A ono se iza njega na jednoj maloj vrbi, koja je bila posaena unutar seljakove parcele gdje je bilo najvie vode, ovila vinova loza, koja je namjerno bila posaena i nasaena na vrbu kao na ap za stabilnost, a na lozi se upravo rodilo prvo mlado groe. I naravno vrag se morao pridravati ugovora, ne moe ni on pobjei od odvjetnika, i morao je pustiti dobrog seljaka na miru, jer je seljakova sluba kod vraga svakako zavrila, jer je na vrbi faktiki rodilo groe Te je tako seljak lijepo ostao sa svojom obitelji i ivjeli su sretno i zadovoljno do kraja svoga ivota, a vrag se morao pokunjeno povui kui a u Ameriku, jer ga je jedan dobri seljak uspio bogovski zajebati EDO
sajt.com.hr
K.i.f.
45
AKSIOM DOBRE VOLJE

Primijetio sam kako su ljudi openito skeptini i cinini prema aktivistima, vegetarijancima i onima to se zalau za prava ivotinja! Ne doivljavaju ih osobito ozbiljno! to mislite zato je tome tako!?! Vrlo jednostavno. Ne elimo priznati da imaju vie dobre volje od nas! Jer maksima vrijedi: Svaka osoba za koju se ini da ima vie dobre volje od mene, samim time mora da ima lanu dobru volju! Onaj viak kojim netko toboe nadilazi moju dobru volju, to je naprosto nepotrebna budalatina ili licemjerstvo! to drugo moe biti? Zar je osoba bolja od mene ako volontira i brine se za psie te se protivi njihovom zlostavljanju u kozmetike ili medicinske svrhe? Nemogue! Ja sam na vrhu liste s dobrom voljom, no ja ju upranjavam na svoj nain. Ja volim leati u krevetu i prditi, gledati tv. Ja sam vrlo emocionalna osoba i to je moj aktivizam, moja dobra volja! Ja suosjeam i ja sam iznimno dobar! To je dovoljno, a svi oni kojima to nije dovoljno i ele neto ''uiniti'', nekome zbilja ''pomoi'' to su blesani koji trae panju! Tko je vidio pomagati i raditi?!? Dobra volja je dovoljna, ii u njeno ime jo i raditi neto to je suvino, licemjerno, neiskreno, suvino! Uostalom ispada da ine vie od nas koji se jako susjeamo, gledamo tv i prdimo!
sajt.com.hr
K.i.f.
46 AN ODE TO MODERN JOURNALISM Stvar za lake probavljanje pjesme: Eric Satie: Trois Gnossiennes Little goblins smudged in ink, Sometimes black and sometimes pink; Another forest timbered down, And newspapers go around the town. Pens scribble and printers hiss No article will go amiss: Extra! Extra! Read it all!Threatening headlines standing tall. The Past,the Now and what's to beAll is there for you to see Whether it is false or trueThe believing's always left to you. Cancer,Taurus,Libra,Pisces, Future's given for all species Truth always comes in little doses Making addicts for unknown causes. The shaking hands that write for sheep, The bloody eyes that see no sleep Just to tell the world grave tales Of lit-out stars and singing whales. Adverts this and adverts that: Of little pills that slim the fat, Of new phones and ringing tonesTelling you to sell your souls. For a misery of something coins, Breeding from the news stand's loins, Lying so helpless,defying winds, Yet hold the cure for all our sins;
PAPER PLANE Like paper,this body folds, Made a paper plane to fly, Instead,on the ground it rolls, Crumbling,bleeding,waits to die. There's no wind to push it off, No light breeze to lift it up. Instead it makes a mortal cough, Another lifeless paper lump. Like sun,this mind comes and goes, It shines briefly ,then it fades. An orchestra of bloated toads, Greeting it towards the shades. There's no hand to make it stop, Forcing it, keep shining bright. It hides behind a mountain top; Guess it wants an endless night. If only those two would meet, A symbiosis that's so obscure. Like illness with two left feet, They walk and evade the cure. If the plane would see the sun, Let it flame its wounded core; It would turn to ash and boneBut it would be a lump no more.
Little goblins smudged in ink, Sometimes black and sometimes pink, Inviting us so bright and tall: Extra! Extra! Read us all!
F.W. MURNAU
sajt.com.hr
K.i.f.
Sretan vam Boi!
47
zvijezda repatica ponovno digla kako bi pokazala put. ak se i aneli to sjede na Oni gase zadnju svijeu adventa. brijegu iznad grada, oslukujui let kristalnih pahulja, ude ljepoti ranog jutra.
Rasprio se snijeg po cijelom gradu. Mali boi izranja iz jutra. Na nebu se
da ti pika materina pokvarena. Pa, gdje bi ti bila bez mene! Gdje???? Gnjido
ti! Doi da ti popravim to runo lice. Ajde, da te nau im ponaanju! Pika ti materina,
kakav sam? A? ti? Pa ko si ti uope? najobinija nula ! nita! Jebena nitarija..da to si
Kurvetino , majku ti jebem kurvinsku. Kurvo prokleta. Ti e meni govoriti
prokleta, u karitasu bi se hranila. Pa, ja sam te spasio! Pa ja sam ti ivot spasio! Mora biti sretna da si me upoznala, da te uope netko htio pogledati. Pogledaj se kakva si ! krepa. Nitarijo obina nezahvalna! Bjei van dok te nisam smrvio!!!! Goni se van kad ti kaem.. .ajde, zovi, zovi policiju. Pa ta meni policija moe, ta??? Poslije si mrtva! Samo zovi! Je li ti jasno, kurvo???? Mrtva si onda, mrtva!!! Ha? Odgovaraj kad te pitam!!!!!!! dolazila iz dnevne sobe. Boji se sii dolje, a tako bi elio vidjeti to ga eka ispod Mali se Marko upravo probudio. Probudila ga je uasna galama i vika to je izgleda ko najobinija drolja s ulice. Zahvali tom svom bogu da me poslao da ne
bora. Mama mu je prolu veer, prije spavanja itala priu o malom Isusu, njegovoj majci i talici u kojoj je doao na svijet. Nije mu bilo jasno kako moe neko malo dijete spasiti svijet, no pria ga je toliko obradovala da je jedva ekao jutro, da se Isus
ponovno rodi. Veselio se biciklu to e napokon dobiti. Znao je da e ga sutra ispod bora ekati ba bicikl jer, mama ga je obeala jo u ljeto kad je iz kole donio
knjiicu u kojoj su bile same petice. Konano e se i on moi utrkivati s prijateljima po cijelom gradu. Joj, samo da ima amortizere. Ma, zapravo nije vano, samo da ga me odmah morati nauiti kako se vozi. Srce mu je tako jako lupalo da je jedva zaspao. dobijem. Jedva eka jutro da zagrli mamu i tatu kad odmota taj veliki paket. Tata e
je zadnji put udario obeao je i njemu i njoj da nee nikad vie. Sad se svaaju i tata
Sada se sklupao na stepenicama. Boji se da tata opet ne udari mamu. Kad ju
sajt.com.hr
K.i.f.
Boe, daj mi da se moji mama i tata vole. Molim te da tata ne tue mamu nikad vie. Boi je Boe. Molim te uo je tatu kako je glasno zalupio vratima stana, upalio auto i otiao prema
opet vie, a obeao mi je da nee vie Molio je Boga da mu pomogne Dragi
48
kako je. Na boru kojeg su juer svi zajedno kitili titrale su aruljice. Jaslice su ispod
gradu. Sluao je mamu kako plae u dnevnoj sobi. Siao je po stepenicama da vidi
bora okruene mahovinom, u njima se malo dijete sakriva u naru ju roditelja. Mama je primjetila da je Marko uao u sobu i okrenula glavu prema zavjesama kao da ih treba poravnati. Brisala je suze iako je znala da ih je on vidio. Zagrlila ga je i rekla da ima. Sretan Boi, sine. Sretan Boi, mama. je tata morao otii u duan po neto i da e se brzo vratiti. Pogledaj ispod bora to
Kad se probudite na Boino jutro, sjednite na krevet samo na tri minute i sjetite se da jo jedno dijete postaje glavni lik unicefove reklame o doivotno osuenima. Upravo u ovim trenucima neija se osobnost ve na samom poetku svog
razvoja raspada na nesastavljive dijelove. Osjeaj bespomonosti i manje vrijednosti zakopava se u djetetovu dubinu i svakim novim danom i proivljenim trenucima taj slau se nove slike na stare i otvaraju novi putevi beskonanih misli , dok osjeaj raste, razvija se zajedno s doivljajem svijeta oko sebe. Svijest se razvija,
osueni za neto za to nisu krivi, a ipak ostave veinu neiskoritenih godina svog ivota izmeu etiri zida. Tako i dijete koje mora sudjelovati i ponijeti najvei dio posljedica sa sobom zbog nezrelosti i nesposobnosti svojih roditelja da i njemu i njima samima ivot bude lien svakodnevnih prijetnji ubojstvom, samoubojstvom, na sredini gdje se mrnja njegovih roditelja ispreplie, i bez imalo vlastite krivnje, postaje ogranien u mogunosti da se u potpunosti razvije u osobu koja e biti sposobna bez potekoa suoavati se sa stvarnou oko sebe i samim sobom. poniavanjem i mrnjom koja umjesto zraka ispunjava njihovu kuu. Dijete se nalazi
priama o ljudima koji bi proveli mnoge godine zato eni u zatvoru, optueni i
rije. Svi smo barem jednom proivjeli uasan osjeaj nelagode susreui se sa
bespomonost nevidljiva poput oka najveeg brata to nadzire i svemu daje svoj zadnju
Svakim je danom u ovom naem modernom svijetu sve vie anonimnih i javnih suprotstavljanja, vlastitom osobnou, gubljenjem smisla u svakodnevici i na kraju otupljenjem osjeaja za drugoga. Drugima se nanose grubi i neogranieni udarci sluajeva u kojima pojedinci dolaze u sukobe sa stvarnou i nemogunou
sajt.com.hr
K.i.f.
ponienja i uvreda, pa preko ponienja drugog pokuavamo uzdii sebe. U ovom
49
degenerirano razvijenom svijetu danas je jedino vano u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu, biti bolji od drugog. Takve su scene prisutne u svakodnevnim vijestima na televiziji , novinama Mlate se politiari , glumci, generali, pjevai, sveenici i asne sestre, studenti i djeca! Mediji imaju veliku ulogu u kreiranju stvarnosti, ali oni ipak, u velikoj mjeri, stvarnost samo prenose i komentiraju. Unutar etiri zida nema
statisti, samo pravi ljudi to se ponaaju gore od ivotinja koje kad se prodiru to ine muno priznati da svaku patnju, mrnju, tjeskobu, strah, bol i odbaenost koje si bez nama, ljudima, toliko dragog i hvaljenog razuma. Oito nam je jako teko i
minke, nema glume ni uljepavanja, rijei su ogoljene do samog dna, ne postoje
primitivniji i brutalniji od ivotinja, samo to njih nitko ne moe osuivati jer one naime, NEMAJU RAZUM i osjeaj pripadajue (ne)odgovornosti!
meusobno dobacujemo, inimo potpuno svjesno. Valjda si dokazujemo da smo
kojem trenutku svojeg ivota odlui zabiti aku u glavu biu koje mu svojom
Kakva je deformacija mozga i uma morala prethoditi mukarcu da u bilo
ljepotom, njenou i samim najobinijim postojanjem jo jedino moe dati smisao u ovom zaostalom i perverznom svijetu. A djeca pretvorena u uho, upijaju svaki pokret, svaku izgovorenu rije , sve oeve i
nisu svjesni kako e im cijeli ivot biti obiljeen tim dogaajima koje e morati nositi zauvijek sa sobom , u sebi. Odjednom postanu junaci. Njihova su lica na naslovnicama, prie o njima
majine prijetnje, poniavanja i udarce pospremaju u sjeanja, urezuju ih u sebe, a da
smjetene u rubriku, ekskluzivno. Cijelo se susjedstvo udi kako je tako miran, tihi nije prohladno boino jutro kad su dizali ruke prema kipovima i mrmljali mukom deko mogao na tako hladnokrvan nain pobiti troje ljudi. Nikome ni na rubu pameti
tihi deko sjedio sklupan na stepenicama, bojei se da tata ne ubije mamu.
nauene rijei kako bi iznudili vlastito spasenje, boino jutro u kojem je taj isti mirni,
Igor Ivko
sajt.com.hr
K.i.f.
Nova planetarna vulgata

Pierre Bourdieu & Loic Wacquant
50
Aktivisti, koji se jo smatraju progresivnima, stavljaju svoj potpis na ameriki novojezik kada svoje analize temelje na terminima kao to su iskljuenje, manjine, identitet, multikulturalizam i naravno globalizacija.
U svim razvijenim dravama, poduzetnici i visoki meunarodni dunosnici, medijski intelektualci i renomirani novinari poeli su se jednoglasno sluiti neobinim novojezikom, iji je vokabular, naizgled nastao ni od kuda, sveprisutan: globalizacija i fleksibilnost; upravljanje i zaposlivost; underclass i iskljuenje; nova ekonomija i nulta tolerancija; komunitarizam, multikulturalizam i njihovi postmodernistiki roaci etnicitet, manjina, identitet, fragmentacija i tako dalje. irenje te nove planetarne vulgate - iz koje su izuzeti pojmovi kao to su kapitalizam, klasa, eksploatacija, dominacija, nejednakost, toliko rijei odluno povuenih pod izlikom zastarjelosti ili nekorektnosti - proizvod je isto simbolikog imperijalizma. Njegovi su uinci tim snaniji i pogubniji to taj imperijalizam ne sprovode samo pobornici neoliberalne revolucije, koji pod krinkom modernizacije nastoje ponovno izgraditi svijet iz kojeg bi bile izbrisane sve socijalne i ekonomske pobjede koje su proizale iz stogodinjih sukoba, a koje se danas prikazuju kao arhaizmi i prepreke novom poretku u nastajanju, ve i proizvoai kulture (istraivai, pisci, umjetnici) i ljeviarski aktivisti, koji se u velikoj mjeri jo smatraju progresivnima. Poput rodne ili etnike dominacije, kulturni imperijalizam oblik je simbolikog nasilja koji se oslanja na jedan komunikacijski ogranien odnos da bi iznudio potinjavanje i ija se osobitost sastoji u tome to univerzalizira partikularizme vezane za neko jedinstveno historijsko iskustvo, tako to ih negira kao takve i priznaje kao univerzalne2. Stoga, kao i u 19. stoljeu kada su brojna filozofska pitanja o kojima se raspravljalo u cijeloj Europi, poput spenglerovske teme dekadencije, pronalazila svoje podrijetlo u historijskim specifinostima i sukobima
Uvodna pojanjenja da SAD nemaju monopol na tenju za univerzalizmom. Brojne druge drave - Francuska, Velika Britanija, panjolska, Japan, Rusija - provodile su ili jo nastoje provoditi, u vlastitim sferama utjecaja, po svemu sline oblike kulturnog imperijalizma. Razlika je, meutim, u tome to je, prvi put u povijesti, samo jedna drava u mogunosti ostatku svijeta nametnuti vlastite poglede na svijet.
sajt.com.hr
K.i.f.
svojstvenim jedinstvenom svijetu njemakih sveuilita3, tako su se i danas cijelom planetu, pod krinkom bespovjesnosti, nametnule brojne teme koje su neposredno proizale iz intelektualnih sueljavanja vezanih za specifinosti i partikularizme amerikog drutva i amerikih sveuilita. Ta opa mjesta (u aristotelovskom smislu pojmova ili teza pomou kojih se argumentira, ali o kojima se ne argumentira) duguju svoju uvjerljivost ugledu mjesta iz kojeg proizlaze i injenici to su, cirkulirajui kontinuiranim tokom od Berlina do Buenos Airesa i od Londona do Lisabona, svugdje prisutne istovremeno i to su svugdje snano upregnute od strane zvanino neutralnih instancija neutralnog miljenja kao to su velike meunarodne organizacije - Svjetska banka, Europska komisija, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak - konzervativni think tankovi (Manhattan Institute u New Yorku, Adam Smith Institute u Londonu, Deutsche Bank Fundation u Frankfurtu i exFondation Saint-Simon u Parizu), filantropske zaklade, kole moi (Science-Po u Francuskoj, London School of Economics u Velikoj Britaniji, Harvard Kennedy School of Government u Americi) i veliki mediji, neumorni iritelji te linguae francae za svaku priliku, kao stvorene da nestrpljivim piscima uvodnika i uurbanim strunjacima kulturnog uvoza-izvoza podari iluziju ultramodernizma. Osim automatskog uinka meunarodne cirkulacije ideja, koji vlastitom logikom nastoji prikriti izvorna znaenja i uvjete nastanka tih ideja4 , igra prethodnih definicija i skolastikih izvoda zamjenjuje prividom logike nunosti kontigenciju poricanih sociolokih nunosti i tei zabauriti historijske korijene cijelog jednog skupa pitanja i pojmova uinkovitosti (slobodnog) trita, potrebe za priznavanjem (kulturnih) identiteta, ili pak potvrivanja-uzdizanja (individualne) odgovornosti - koje se namee kao filozofske, socioloke, ekonomske ili politike, ve prema mjestu i trenutku recepcije. Tako planetarizirana, globalizirana, u strogo geografskom smislu, a istovremeno i departikularizirana, ta opa mjesta koje medijsko naglaavanje preoblikuje u univerzalni zdravi razum uspijevaju prikriti injenicu da ona zapravo esto samo izraavaju, istina u krnjem i neprepoznatljivom obliku, ukljuujui i onima koji ih ire, sloenu i osporavanu stvarnost pojedinanog historijskog drutva, preutno postavljenog za model i za mjeru svih stvari: ameriko drutvo postfordijanske ere. Tu jedinstvenu supersilu, tu simbolinu Meku svijeta, karakterizira namjerno ruenje socijalne drave i paralelan golem rast kaznene drave, guenje sindikalnog pokreta i diktatura pojma poduzea zasnovanog na dionikoj vrijednosti, kao i njihove socioloke posljedice - ope neizvjesno nadniarenje i drutvena nesigurnost, preobraena u povlateni pokreta ekonomske stabilnosti. Primjer je toga nejasna debata oko pojma multikulturalizma, pojma koji je Europa uvezla kako bi oznaila kulturni pluralizam u sferi civilnoga drutva, dok taj pojam u SAD-u upuuje, istim potezom kojim ih prikriva, na kontinuirano iskljuivanje crnaca i krizu nacionalnog mita amerikog sna prilike za sve, koja se odvija usporedno s propau javnoga obrazovnog
Cf. Fritz Ringer, The Decline of the Mandarins, Cambridge University Press, Cambridge, 1969..sv. II, broj 3, lipanj 2001. 46 4 Pierre Bourdieu, ioLes conditions sociales de la circulation internationale des idesla, Romantische Zeitschrift fur Literaturgeschichte, 14-1/2, Heidelberg, 1990, str. 1-10.
3
51
sajt.com.hr
K.i.f.
sustava, i to upravo u trenutku kada se natjecanje za kulturni kapital pojaava i kada klasne razlike vrtoglavo rastu. Pridjev multikulturalno prikriva tu krizu, tako to ga umjetno proganja u sveuilini mikrokozmos i tako to je izraava u oito etnikom registru, iako se zapravo ne radi o priznavanju marginaliziranih kultura od strane akademskih kanona, ve o pristupu srednje i vie klase sredstvima za proizvodnju, to je i Sveuilite, u vrijeme aktivnog i masivnog povlaenja Drave. Ameriki multikulturalizam nije ni koncept, ni teorija, ni politiki ili socijalni pokret, premda nastoji biti upravo sve to odjednom. To je prikrivajui diskurs iji intelektualni status proizlazi iz gigantskog uinka nacionalne i meunarodne allodoxie5 , koja vara one koji su njezin dio kao i one koji to nisu. To je, zatim, ameriki diskurs, iako se smatra i prikazuje univerzalnim, upravo stoga to izraava kontradikcije svojstvene iskljuivo akademskim zajednicama, koji izuzeti iz javne sfere i podreeni snanoj diferencijaciji na strunome planu, nemaju gdje izraziti svoj politiki libido osim u sveuilinim prepirkama, preruenim u konceptualne epopeje. Multikulturalizam, kamo god se izvozi, nosi sa sobom ova tri poroka amerike nacionalne misli: a) grupizam, koji postvaruje socijalne podjele kanonizirane od strane dravne birokracije po principu politikog poznavanja i potraivanja; b) populizam, koji strukturalnu analizu mehanizama dominacije zamjenjuje uzdizanjem kulture podreenih i njihova "gledita" uzdignutog u status prototeorije na djelu; c) moralizam, koji onemoguuje primjenu zdravog racionalnog materijalizma u analizi ekonomske i socijalne zbilje i osuuje ovdje na beskrajnu raspravu bez uinaka o neophodnom priznavanju identiteta, dok se u tunoj svakodnevici problem nipoto ne nalazi na toj razini6: dok filozofi ueno raspravljaju o kulturnom priznavanju na desetke tisua djece nije primljeno u osnovne kole zbog nedostatka mjesta (samo u Los Angelesu bilo ih je ove godine 25000) i samo jedan od deset mladih iz kuanstava s manje od 15000 dolara prihoda godinje pristupa sveuilitu, nasuprot 94% djece iz obitelji s vie od 100 000 dolara prihoda godinje. Mogli bismo isto pokazati za vrlo polisemino shvaanje pojma globalizacije, koje ima uinak, ako ne i za funkciju, zamaskirati posljedice amerikog imperijalizma kao uinke kulturnog ekumenizma ili ekonomskog fatalizma, i prikazati transnacionalni odnos moi kao prirodnu nunost. Kroz jedan simboliki preokret koji se temelji na naturalizaciji shema neoliberalne misli, koje dominiraju ve dvadeset godina zahvaljujui radu konzervativnih think tankova i njihovih saveznika u novinarskoj i politikoj sferi7, prihvaa se s rezignacijom preoblikovanje drutvenih odnosa i kulturnih obiaja sukladno sjevernoamerikom modelu. To oblikovanje, koje se u razvijenim drutvima sprovedeno osiromaenjem drave, trgovanjem javnim dobrima i
Allodoxia: smatrati neto neim drugim Kao i globalizacija materijalne i simboline trgovine, raznolikost kultura ne poinje s naim stoljeem jer se protee kroz cijelu ljudsku povijest, kako su to ve istaknuli Emile Durkheim i Marcel Mauss u svojem tekstu ieNote sur la notion de civilisationlm (Anne sociologique, nno. 12, 1913, str. 46-50, vol. III, Editions de Minuit, Pariz, 1968). 7 itati Keitha Dxona, Les Evangelistes du march, Raisons dagir Editions, Pariz, 1998.
5 6
52
sajt.com.hr
K.i.f.
poopavanjem nesigurnosti zaposlenja, prihvaano je s rezignacijom kao neizbjeno dovrenje nacionalnih evolucija, ako ve nije uzdizano s nesluteim entuzijazmom. Dugorona empirijska analiza razvoja razvijenih ekonomskih sistema sugerira da globalizacija nije nova faza kapitalizma, nego iretorika na koju se pozivaju vlade kako bi opravdale svoje dobrovoljno podvrgavanje tritu. Daleko od toga, kao to se neprestano ponavlja, fatalna posljedica rasta vanjske razmjene, deindustrijalizacija, porast nejednakosti i suavanje socijalne politike rezultat su odluka unutarnje politike koje odraavaju previranje klasnih odnosa u korist vlasnika kapitala8. Nameui ostatku svijeta perceptivne kategorije koje odgovaraju njihovim vlastitim socijalnim strukturama, SAD preoblikuju svijet prema vlastitoj slici: mentalna kolonizacija koja se ini preko tih istinitih-lanih koncepata moe samo dovesti do jednog opeg i ak spontanog Washingtonova konsenzusa, to danas moemo primijetiti u pitanjima ekonomije, filantropije i pouavanja o upravljanju. Uistinu taj dvostruki diskurs, koji utemeljen u uvjerenju, oponaa znanost, i koji zakriva prividom (napose ekonomskog i politikog) rezona drutvene fantazije vladajueg, obdaren je sposobnou da prizove u stvarnost ono to opisuje, po principu samoostvarujueg proroanstva: prisutan u duhu politikih i ekonomskih odluivaa i njihove publike, koristi se kao instrument za konstruiranje javnih i privatnih dravnih politika, te kao instrument za njihovu evaluaciju. Poput svih mitologija znanstvenog doba, nova planetarna vulgata oslanja se na opreke i istovjetnosti, koje se podravaju i koje si meusobno odgovaraju, kako bi oslikala suvremene transformacije razvijenih drutava: smanjivanje ekonomskog angamana Drave i pojaavanje njezinih policijskih i kaznenih sastavnica, deregulacija financijskih tokova i prestanak oblikovanja trita rada, smanjivanje socijalne zatite i moralizatorsko uzdizanje individualne odgovornosti: trite sloboda otvoren prilagodljiv dinamian, promjenjiv budunost, novost rast pojedinac, individualizam raznolikost, autentinost demokratsko drava prisila zatvoren krut nepomian, zamrznut prolost, nadmaen mirovanje, arhaizam grupa, kolektivizam uniformnost, artificijelnost autokratsko (totalitarno)
53
Imperijalizam neoliberalnog razuma pronalazi svoje intelektualno ispunjenje u dvama novim primjerenim likovima kulturnog proizvoaa. Prvi, strunjak koji u sjeni ministarskih i poslodavnih kulisa ili u tajnosti think
8
O globalizaciji kao amerikom projektu koji nastoji nametnuti koncept dionike vrijednosti poduzea, cf. Neil Fligstein, Rhtorique et ralites sur la mondialisation, Actes de la recherche en sciences sociales, Pariz, nno. 119, rujan 1997, str. 3647.
sajt.com.hr
K.i.f.
tankova priprema dokumente strogo strunog sadraja, napisanih koliko je god to mogue ekonomskim ili matematikim jezikom. Drugi, vladarev savjetnik za komunikacije, otpadnik od sveuilinog svijeta koji je stupio u slubu vladajuih, ija je misija akademski uobliiti politike projekte novog dravnog i poduzetnikog plemstva i iji je planetarni prototip nedvojbeno britanski sociolog Anthony Giddens, profesor na Sveuilitu u Cambridgeu i nedavno postavljen na elo London School of Economics, te otac teorije strukturacije, kolske sinteze razliitih sociolokih i filozofskih tradicija. I moemo vidjeti istinsku inkarnacije lukavosti imperijalistikog uma u injenici da je Velika Britanija, zbog povijesnih, kulturnih i jezinih razloga, postavljena u posredniki poloaj izmeu SAD-a i kontinentalne Europe, priskrbila svijetu toga trojanskog konja s dvije glave, jednom politikom, a drugom intelektualnom, u dvostrukoj linosti Tonyja Blaira i Anthonyja Giddensa, samoprozvanog teoretiara treeg puta, koji prema vlastitim rijeima, koje je potrebno doslovno citirati prihvaa pozitivno stajalite glede globalizacije, pokuava reagirati na nove oblike nejednakosti, ali odmah upozoravajui da dananji siromasi nisu slini nekadanjima (isto kao to bogatai nisu to su nekad bili); prihvaa ideju da su postojei sistemi socijalne zatite i cjelokupna struktura drave izvor problema, a ne samo njihovo rjeenje; naglaava injenicu da su ekonomska i socijalna politika povezane da bi bolje istaknuo da se socijalni trokovi moraju procijeniti s obzirom na njihove posljedica po ekonomiju; i naposljetku zanima se za mehanizme iskljuenja koje pronalazi na dnu drutva, ali i na vrhu takoer uvjeren da ponovno definirati nejednakost s obzirom na iskljuenje na te dvije razine znai ponuditi dinaminu koncepciju nejednakosti9. Gospodari ekonomije mogu mirno spavati: pronali su svojeg Panglossa.
54
Tekst je preuzet iz asopisa studenata/ica sociologije Diskrepancija (broj 3, lipanj 2001.) Prevela ga je Dijana Lazar. Original se zove La nouvelle vulgate planetaire i preuzet je iz iz Le Monde diplomatique (svibanj, 2000, str. 6-7), http://www.monde-diplomatique.fr/2000/05/BOURDIEU/13727.html (19.4. 2001).
Ovi odlomci su izvueni iz kataloga kolskih definicija Giddensovih teorija i politikih stajalita koje on nudi u rubrici iuFAQs (Frequently Asked Questions)l na svojoj Internet stranici: www.lse.ac.uk/Giddens/
9
sajt.com.hr
K.i.f.
55
Ne zaboravite: vae genijalne turbonabrijane uratke u pismenom, slikovnom ili usmenom obliku moete uruiti redakciji k.i.f.-a na sljedei imejl:
kif_brate@yahoo.com
K. i. f.
sajt.com.hr
K.i.f.
56
K.I.F. (Kulturno- Informativni Fanzin) Zadar, Prosinac 2006.
Spel tenks tu: Ivan irjak; Phate99; Meta; shell63;
Kantina iz podzemlja; Dino Maja Milatovi;
sajt.com.hr
sajt.com.hr
Sekularizacije!

K.I.F. Broj - Dva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

K.I.F. Broj - Dva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

sajt.com.

[ odi ide logo]

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

SRETAN USKRS! VAE NEZAMIJENJIVO UREDNITVCO & co.

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

ujutro.. oznojena sam.. ustajem iz

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

Usporedni test inteligencije:

Nije zdravo piti pesticide, ako je etvrtak. Inae se moe.

Matko Subjekt A Sori

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

MAJA MILATOVI: DOBRO ODGOJENA DJEVOJKA

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

Ontoloke implikacije ideologije paradigme diskursa

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

der Liebe- (koga?, ega?) ljubavi, njemaki genitiv

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

Proputene prilike za priliku Priati o proputenim prilikama i osjeajima koje one

No s druge strane nekad je jednostavno bolje ni ne dovesti se u

kif pdf verzija samo za Sajt!

njen pogled, u smijenoj nestvarnosti prostora mate. Onda uvijek

mogu prolaziti ulicama sa kojih je potekla i bezuvjetno se preputati

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

UOSTALOM SMATRAM DA KARTAGU TREBA RAZORITI

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

Zvao sam se Davor

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

Ekonomija & trina logika

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

totalitarnom reimu kue. Isti koncept prevladava u naoj svakidanjici.

Gledati Big Brother znai biti glup/a. Matko Sori

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!

kif pdf verzija samo za Sajt!