Palijativna njega

Nastavni ciljevi
definisati palijativnu njegu

opisati ciljeve palijativne njege

identificirati kako principi palijativne njege

se mogu primjeniti u pruanju njege pacijentu sa karcinomom Etiki aspekti Terminalna njega

PALIJATIVNA NJEGA JE
RIJE PALIJUM ZNAI

POKRIVA;OGRTA; PLAT; SKLONITE ;KLOPKA

OLAKANJE BOLA BEZ

LIJEENJA

KADA KURATIVNA NJEGA

PRESTAJE NASTAJE PALIJATIVNA NJEGA

Svjetska zdavstvena oganizacija kae da palijativna njega afirmie ivot i shvata da je smrt normalan proces; ona ne ubrzava niti odlae smrt; ona promovie oslobadjanje od bola i patnje; ona integrie psiholoke i spiritualne aspekte pacijenta
Balfour Mount testifying to the Canadian Special Senate Committee on Euthanasia and Assisted Suicide June 1995
5

ta je palijativna njega?
Program aktivne paljive njege primarno usmjerene prema poboljanju kvaliteta ivota osobe koja umire. Njega se obezbjeuje multidisciplinarnim timom i suoava se sa fizikim, psihosocijalnim i duhovnim potrebama individue i porodice.

 Palijativna njega je njega pacijenata sa

aktivnom, progresivnom i daleko uznapredovalom bolesti, a iji je oekivani ivotni vijek kratak i kod kojih je fokus njege na kvalitetu ivota i olakanje i prevencija patnji.

Potreba za Palijativnom njegom ?

52 miliona umire godinje. Oko 10 miliona umire u neolakanim

parnjama. Oko 5 miliona od karcinoma (AIDS). U razvijenim zemljama ljudi ive i umiru : u neumanjenim bolovima, nekontrolisanim fizikim simptomima, nerijeenim psiho-socijalnim i duhovnim problemima,u strahu i usamljeni.

 Palijativna njega je posveena kvalitetu ivota

pacijenta, bez obzira kakav ivot pacijentu preostaje. Orientisana na osobu, a ne na bolest. Holistiki pristup pacijentu

Gledati pacijenta koji ima bolest,ne bolest koja je zahvatila pacijenta

[after William Osler, Canadian-born

ETIKI ASPEKTI
NA KRAJU IVOTA, VANOST OLAKANJA PATNJI RASTE DOK ZATITA IVOTA POSTAJE SVE MANJE MOGUA ETIRI NAJVANIJA PRINCIPA: AUTONOMIJA BOLESNIKA (POTOVATI PACIJENTA KAO LINOST)
DOBROBIT BOLESNIKU

(INITI DOBRO)
NE KODITI BOLESNIKU

(NE INITI TETU)

PRAVEDNOST

(PRAVINO KORITENJE RASPOLOIVIH SREDSTAVA)

CILJ PALIJATIVNE NJEGE

Dostizanje najbolje mogue kvalitete ivota za

pacijenta i njegovue obitelji. Da olaka fizike simptome i ublai bolest. Odrava nezavisnost due vrijeme. Udobnost koliko je mogue. Odstrani izolaciju ,nervozu i strah. Omogui dostojanstvenu smrt. Podri one koji su u alosti. Da obezbijedi olakanje bolova i drugih fizikih simptoma.

CILJEVI PALIJATIVNE NJEGE

Da maksimalno pobolja kvalitet ivota, a u

isto vrijeme ni da ubrza ni da odgodi smrt. Da obezbjedi psiho-socijalnu i duhovnu njegu. Da podrku u cilju pomoi u toku bolesti i tuge pacijenta Pacijent e razumjeti i usmjeriti vlastitu njegu onoliko koliko bude elio i koliko je u mogunosti Porodica se osjea informiranom i s podrkom, ak i nakon pacijentove smrti Tim palijativne njege ima strunost i panju da obezbjeuje kvalitetnu njegu.

Koje bolesti = Palijativna njega?

Sve bolesti koje ugroavaju ivot

(karcinom,neuroloka,kardioloka ili respiratorna oboljenja,hrpnina bubrena insuficijencija,hronini bolni sindromi i dr.) imaju uticaja na fiziko,socijalno, psiholoko i drutveno zdravlje i za pojedinca i za porodicu
terminalna njega je dio palijativne njege

i prua se zadnjih dana ivota kada je cilj da se pacijentu omogui da dostojanstveno umre

Statistiki pregled oboljenja koja zahtijevaju Palijativnu njegu u Edukativnom centru prodine medicine Gornja Tuzla
RA---------------------------------------------1
ALZENHAJMEROVA BOLEST-------1 DM; KVO; GODINE IVOTA ----------4

ICV ------------------------------------------4
CA -------------------------------------------1

=11

Ko je pacijent palijativne njege?

Bilo koji pacijent koji treba njegu od strane tima njege.

Njega je fleksibilna i moe se obezbjeivati za period vremena u kojem pacijentovi simptomi indiciraju potrebu.

Bolest moe biti jo tretirana i pacijent moe napredovati do perioda remisije ili izljeenja.

Palijativna njega ukljuuje VJETINE koje se koriste u bilo kojem sestrinskom susretu:
Zalaganje za pacijente/porodice Identifikovanje sredstava zajednice Biti dostupan pacijentima i porodicama Poduavanje drugih kako da odagnaju

uobiajeno pogreno shvatanje

SESTRINSKE INTERVENCIJE

Edukacije pacijenata im se saopti

privremana dijagnoza. Smanjenje stersa, straha i neizvjesnosti. Informisati pacijenta o novinama u nainu lijeenje karcinoma. Ohrabriti njegova pitanja.
Objesniti iskustvo kroz koje e proi.

Stres kod rodbine poveava:

Kada pacijent ima bolove ili je pod stresom Kada ne znaju ta oekivati (ili kada) Guva na odjelima, glasan TV, buna djeca koja tre nokolo Nedostatak privatnosti i osnovnih potreba za udobnost Promjena smjetaja kada je pacijent blizu kraja Osoblje koje je na distanci i odnosi se slubeno prema rodbini Osjeaj da se prema pacijentu ne odnosi sa potovanjem i da ja otpisan

Stres kod rodbine umanjuju

Kada je pacijent dobro bez izraenih simptoma Kada ih sestra i doktor redovno infoprmiu o stanju pacijenta Kada su njegovatelji poznati porodici i porodica njim Kada osoblje priznaje posebanstatus pacijenta Kada imaju prostor za odmor nedaleko od pacijenta Kada je prostor oko kreveta zatien od buke i jurnjave Podrka porodice i prijatelja Pristup socijalnom radniku i podrci pastora

Oblasti koje se trebaju nai u standardima

Pristup rodbine udobnom i privatnom smjetaju Pristup rodbine imenovanoj sestri koja je upoznata sa

pacijentovom prognozom i tretmanom i Finalna polovina dana radionice bila je posveena imenovanju posebnih briga razumijevanjem rodbine i njihovim prihvatanjem Pristup rodbine drugim lanovima tima njege Interprofesionalna komunikacija i uvanje podataka Podrka porodice i informacija u vrijeme kada se smrt blii Pristup rodbine duhovnoj podrci i agencijama za podrku

Principi palijativne njege:

Palijativna njega podrazumjeva cijeli

spektrum njege medicinsku, sestrinsku, psiholoku, socijalnu, kulturnu i duhovnu.Holistikii pristup, spajanje navedenih irokih gledita njege, je dobra medicinska praksa i neophodan je u palijativnoj njezi. potovanje, obzirnost, angaovanost,...). sprijeavanje krize, briga za pordice, kontinuirano procjenjivanje).

Stav-odnos (osjetljivost, osjeajnost,

Njega (komunikacija, th, njega,

Poruka palijativne njege

Bilo koja bolest, koliko ona uznapredovala, kakvi

god tretmani su uraeni, uvijek postoji jo neto to se moe uraditi da se unaprijedi kvalitet ivota koji preostaje pacijentu.

...
JEDAN OD KLJUEVA USPJEHA JE

ZAJEDNIKI RAD I SARADNJA IZMEU TIMA ZA NJEGU S JEDNE STRANE I PACIJENTA I NJEGOVE PORODICE SA DRUGE STRANE

SARADNJA SA PACIJENTOM
Biti utiv u ponaanju Biti ljubazan u govoru Ne biti snishodljiv Biti poten Sluati Objasniti Postii suglasnost s prioritetima i ciljevima Diskutovati o opcijama i tretmanu Prihvatiti odbijanje tretmana

BOLESNIK NA KRAJU IVOTA

TERMINALNI BOLESNIK

TERMINALNA NJEGA
Terminalna njega je dio palijativne

njege i prua se zadnjih dana ivota kada je cilj da se pacijentu omogui da dostojanstveno umre

Palijativna bol i metod (sredstvo) za procjenu simptoma

NEUROLOKI - (konfuzija, halucinacija, promjene

ponaanja, napad)? RESPIRATORNI (oteano disanje, cijanoza)? KARDIOVASKULARNI (pozitivna istorije, bol u grudima)? GASTROINTESTINALNI (konstipacije, diareja, abdominalni bol, munina, povraanje, suha usta)? GENITOURINARNI (promjene na GU traktu, urinarna retencija)? KONI - ( oteenje koe)? ENDOKRINI - (hiperglikemija, hipoglikemija)? BOL - (imali bol, potekoe pri kretanju)? SAN I ODMOR (???) PSIHOSOCIJALNI (anksiozan, podrka porodice)? DUHOVNI (ta sam ja uredio da zasluim ovo? Ko e paziti moju porodiu kad ja umrem?

BOLESNIK NA KRAJU IVOTA TERMINALNI BOLESNIK

Naziv terminalni bolesnik koji se najee

koristi , nije uvijek opravdan. Taj naziv, na alost, ukljuuje gaenje svake nade. A neke nade ima uvijek i u najteim stanjima uvijek se jo neto moe uiniti... Nadalje, iskustvo pokazuje da se uz odgovarajuu njegu vrlo teki bolesnik moe povremeno oporaviti. Poboljanje moe trajati danima, sedmicama, mjesecima, a postoje iznimni bolesnici s jo dubljim razdombljem oporavka.

...
Prognoza je u medicini najnesigurnije

podruje jer je bolesnik bioloki sistem s mnogo nepoznanica, koje ipak mogu u datom trenutku poeti djelovati i prouzrokovati uinak s kojim u definiranju prognoze nismo raunali.

...
Kad je smrt vjerovatna za nekoliko dana,

bolesnik je obino slab, vezan za postelju, omamljen za dulje razdoblje, dezorijentisan u vremenu i prostoru sa oteanom ili skroz slabom komunikacijom. Zanimanje za hranu i pie sve je manje i sve mu je tee progutati lijek.

Ciljevi njege i lijeenje moraju se redefinirati:

Novi simptomi ?

Pogorani stari?
Promjene u postupcima ? Nove mjere?

Kako bi se osigurala bolesnikova udobnost

Procjena simptoma...
Niz simptoma poredanih po uestalosti su: poremeaj disanja, bol, nemir/uzbuenje povraanje. - U terminalnom razdoblju ivota postupak je za sve bolesnike isti bez obzira na uzrok terminalne bolesti. Ono to se moe pruiti zavisi o lokalnim mogunostima. -Pristup je razliit od onog u akutnim stanjima ili u akutnim pogoranjima hroninih bolesti, kada treba preduzeti sve ime medicina raspolae. -U hroninim stanjima koja idu kraju nije opravdano dopustiti polaganu smrt.

Treba procijeniti:

Bolesnikove bioloke izglede Terapijske uinke svakog postupka Nus pojave postupaka

Potrebe rodbine tokom terminalne faze bolesti ili umiranja

Boraviti sa umiruim pacijentom koliko i kad oni to ele Pomo u zbrinjavanju fizikih potreba Sigurnost i udobnost pacijenta Biti stalno informisan o planovima njege i o nastupajuoj smrti Biti u mogunosti da izraze svoje emocije sa drugima i imati utjehu i pdrku od rodbine i prijatelja Biti prihvaen i imati podrku i utjehu od strane zdravstvenog osoblja

Terminalna uznemirenost i kraj ivota

Agitacija, uznemirenost, grenje
Procjena: iskljuiti svaki neotklonjeni bol,

zadravanje urina, nakupljenost fekalija

Upravljanje: ispraviti abnormalije kada se

pojave

Poslednji dani / sati

Podrka i nada

(ne znam kako da to kaem ..ali samo nemojte dozvoliti da se prestane nadati .elim da ima malo nade.) Pokuati uspostaviti kontakt Stav izreen ili neizreen nita se vie za Vas ne moe uiniti nipoto i nikad nije istina , uvijek postoji neto to se moe uiniti Trba ostati drei mu ruku uz potovanje i podrku Oni trae da ih ne ostavimo... ne zaboravimo da se prvi gasi ,sluh kasnije a dodir najkasnije

Kako se palijativna njega razlikuje od ostalih vidova njege?

Tradicionalna njega..

Smrt

Terapija sa cilljem izljeenja

[Terminalna

njega]

Kolaboracija izmedju terapije izljeenja i palijativne njege [dijagramski]

Svrha palijativna njega

Smrt

Svrha izljeenje

alost

Sestre ne lijee stres ali mogu pomoi ljudima da ga prebrode uspostavljajui zacjelujuu vezu i pomaui im da aktiviraju svoje emocionalne i duhovne izvore.
Benner & Wrubel (1989)

 NIKO KO NEMA VREMENA ZA

RAZGOVOR NE ZNA NITA O TERMINALNOJ NJEZI BEZ OBZIRA KAKO BRILJANTAN KLINIKI FARMAKOLOG BIO. (Smithers)

sluajevi palijativne njege

72 godine star mukarac sa paratorakalnom masom

zbog karcinoma pluca. Bol tertiran sa hidromorfonom subkutano. Kontrola delirijuma nije postignuta u optoj praksi (na primarnom nivou), niti od strane medicinske sestre u jedinici paljativne njege kao ni od porodice kod kuce jedinica palijativne njege
75 godina star mukarac. Karcinom kolona sa

metastazama u plucima i jetri. Nema bola. Nauzeja pod kontrolom haloperidolom subkutano i metoklopramidom [drugi nacin upotrebe] -kucna njega

PRUANJE ZDRAVSTVENE NJEGE TIMA PORODINE MEDICINE U KUNOM OKRUENJU

GOSPOA A.P.IMA 76 GODINA. IVI U VLASTITOJ KUI SA MUEM KOJI

BOLUJE OD ALZHEIMEROVU BOLEST.DOBRO SU NOVANO OBEZBIJEENI (INO PENZIJA). IMA ETVORO DJECE . IVI U KUI SA SINOM KOJI SE BRINE OKO SVOJIH RODITELJA A ANGAOVANA JE I BOLNIARKA.SMJETAJ U STARAKOM DOMU OD JEDNE GODINE DONIO IM JE VIE TUGE I BOLA NEGO KORISTI .NISU MOGLI PRIHVATITI PROMJENE.ZADOVOLJNI SU TO SU PONOVO U SVOJOJ KUI I NAI SU PACIJENTI VE PET MJESECI. NA POZIV SINA DANAS DOLAZIMO ZBOG BOLA U DESNOM KOLJENU I DONJEM DESNOM DIJELU TRBUHA. IMA UESTALI I BOLAN NAGON NA MOKRENJE . BOLI JE GRLO . TEMPERATURA = 36,9; RR=145/80 P=86 ;BMI=20 GOSPOA JE VEDRA RASPOLOENA IZRAZITO BLIJEDA ;POTKOLJENICE I STOPALA OTEENI (TJESTASTI OTOK),PROMJENE NA SVIM ZGLOBOVIMA ,VIDLJIVI DEFORMITETI . TEKO SE POKREE U KREVETU A HODA JEDVA UZ TUU POMO. JUTARNJA UKOENOST I BOL SU POJAANI. PO ZAVRETKU FIZIKALNOG PREGLEDA SLIJEDI TIMSKI PRISTUP ZDRAVSTVENE NJEGE KOD NAE PACIJENTKINJE . -POSTAVITI CILJEVE PO PRIORITETU -IDENTIFIKOVATI GLAVNI PROBLEM -PLANIRATI ZDRAVSTVENU NJEGU NA OSNOVU POSTAVLJENIH CILJEVA