STRATEGIJA UPOZORAVANJA NA MINE U BOSNI I HERCEGOVINI

NACRT

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

SADRAJ

PREDGOVOR...3 1. UVOD..4 1.1. Velicina problema.4 2. OSNOVNE PRINCIPI.....5 2.1. Oslonac na domace kapacitete..........................................................................5 2.2. Integralni pristup protuminskim akcijama na nivou zajednice ....................................5 2.3. Koordinacija .................................................................................................................5 2.4. Uskladenost aktivnosti sa medunarodnim konvencijama i standardima ......................6 3. VIZIJA.6 4. MISIJA.6 5. STRATEKI I OPERATIVNI CILJEVI.............................................................................7 6. STRATEKI PLAN PROTUMINSKIH AKCIJA....8 6.1. Koncept upozoravanja na mine....................................................................................8 6.2. Plan aktivnosti za upozoravanje na mine u periodu od 2005. do 2008. godine.........10 6.3. Financiranje programa upozoravanja na mine.......................................................... .10 6.4. Raspoloivi i potrebni kapaciteti za MRE..............11

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

PREDGOVOR

U vremenu proteklom od donoenja prve Strategije deminiranja u Bosni i Hercegovini1 , na razvoj protuminskih akcija su bitnije utjecali: njihov razvoj na medunarodnom nivou, steceno domace iskustvo, rezultati dobijeni istraivanjem utjecaja mina2 i jasnija i realnija slika o raskoraku izmedu postojeceg nivoa prijetnje od mina i raspoloivih materijalnih i drugih kapaciteta za postupanje sa tom prijetnjom. Upozoravanje na mine je komponenta protuminskih akcija kojom se bitno smanjuje rizik od mina na dui period. Upravo zbog znacaja koje ima upozoravanja na mine u ukupnim protuminskim akcijama, bilo je potrebno razviti posebnu Strategiju za upozoravanje na mine u Bosni i Hercegovini. Ovaj proces se odvijao paralelno sa prvom revizijom Strategije protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini. Radna grupa za strate{ko planiranje je, u oujku 2004. godine, osnovala posebnu podgrupu za upozoravanje na mine koja je preuzela zadatke vezane za razvoj posebne strategije za upozoravanje na mine. ^lanovi ove podgrupe su: entitetske civilne za{tite, entitetska ministarstva za obrazovanje, Dru{tvo Crvenog kri`a BiH, Me|unarodni komitet Crvenog kri`a, nevladine organizacije AMI iz Br~kog i Genesis iz Banja Luke, Centar za uklanjanje mina i UNICEF, koji je materijalno i stru~no pomogao proces. Podgrupa je u svom radu slijedila metodologiju opisanu u Cranfield Mine Action Strategic Planning Model1 . Izvreno je preispitivanje stratekih i operativnih ciljeva, uradena je strateka analiza i definirane su kljucne pretpostavke i na kraju, podgrupa je pripremala i evaluirala strateke opcije. Moe se zakljuciti da je ova Strategija za upozoravanje na mine u Bosni i Hercegovini djelo timskog rada organizacija i pojedinaca koji se bave edukacijom stanovnitva i promjenom ponaanja ugroenih grupa. Ona je posebna strategija, ali je istovremeno dio Strategije protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini.

1 2

Strategija deminiranja u Bosni i Hercegovini je usvojena od strane Vijeca ministara BiH 2002. godine. Istraivanje utjecaja od mina u Bosni i Hercegovini je izvreno u periodu listopada 2002. do prosinaca 2003. godine. Rezultati su objavljeni u zavrnom izvjetaju i ocekuje se potvrda istih od strane nadlenog tijela Ujedinjenih nacija. 1 Cranfield Mine Action and Disaster Menagement Centre, UK

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

1. UVOD

Razvoj programa za upozoravanje na mine u Bosni i Hercegovini je dostigao nivo koji omogucuje stabilnije upravljanje ovom komponentom protuminskih akcija i efikasnije koritenje raspoloivih resursa. Iskustvo, razvijena struktura i mree suradnika pomoci ce u razvijanju ekonomicnih programa u uvjetima kada nedostaju financijska sredstva. Kao osnova za razvoj Strategije za upozoravanje na mine, izvrena je strateka analiza za upozoravanje na mine. Rezultati strate{ke analize za upozoravanje na mine su predo~eni u posebnom dokumentu, a kljucne pretpostavke za strateko planiranje su: 1. 2. Kroz ~itavo trajanje srednjoro~nog perioda 2005 2009, potrebni su puni kapaciteti za provo|enje upozoravanja na opasnost od mina na svim nivoima dru{tva. Razvoj kapaciteta na svim nivoima dru{tva proizvesti }e efikasnija alternativna rje{enja za pomo} lokalnim zajednicama, kako bi se iste aktivno uklju~ile u rje{avanje problema mina. Preduvjet za integriranje upozoravanja na opasnost od mina u humanitarno deminiranje je uklju~ivanje akreditiranih deminerskih organizacija. Da bi se to postiglo neophodno je dodatno koordinirati i obu~avati njihove raspolo`ive kapacitete. Bez uklju~ivanja organizacija koje potpoma`u razvoj civilnog dru{tva ne}e se ostvariti bolja povezanost sa lokalnom zajednicom. Radi toga potrebno je i zvr{iti njihovo osposobljavanje i koordinirati njihove aktivnosti.

3.

4.

1.1. Velicina problema

Iako se kroz dosadanje cicenje mina, izvidanje, opce procjenjivanje minske situacije i druge protuminske aktivnosti problem mina umanjio, Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja sa najvecim minskim problemom u regionu. Velicina sumnjive povrine, rasporedenost na teritoriji i karakter minskih polja3 su takvi da ce biti dugogodinji problem za zemlju i njezino stanovni{tvo i jedan od strate{kih problema za dr`avne organe. Deminiranje je dugotrajan proces, a stanovnitvo koje ivi u minski zagadenim podrucjima mora nauciti kako sigurno ivjeti u neposrednoj blizini mina. Iz tog razloga programi upozoravanja na mine se trebaju sprovoditi paralelno s deminiranjem, a u cilju smanjenja rizika putem promoviranja sigurnog i prikladnog ponaanja u minski zagadenim podrucjima. Studija o utjecaju mina (LIS) sprovedena u Bosni i Hercegovini od oktobra 2002. do decembra 2003. godine identificirala je 1,366 lokalnih zajednica ugroenih minama/NUS-om u kojima se nalazi 2.134 odvojene lokacije zagadene minama/NUS-om. Povrine zagadene minama i/ili neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS) direktno uticu na sigurnost i uvjete ivota 1.3 miliona ljudi. Studija je obuhvatila vie od 92% od svih zajednica za koje se sumnjalo da imaju problem sa minama u Bosni i Hercegovini. Od 1.366 ugroenih zajednica, 11% je kategorizirano kao visoko zagadene, a 51% kao srednje zagadene. Globalni prosjek za
3

Karakter minskih polja u Bosni i Hercegovini oteava operacije humanitarnog deminiranja zato to se radi o pojedinacnim minama ili grupama mina, obicno se radi o minskim poljima nepoznatog rasporeda i sa nepreciznim zapisnicima o miniranju.

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

visok i srednji uticaj su 10% i 30%. Prema tome Bosna i Hercegovina ima jako visok udio zajednica sa srednjim uticajem i ovo se pripisuje cinjenici raseljenih lica i povratka izbjeglica. Studija o utjecaju mina identificirala je poljoprivrednike i {umske radnike kao najugro`enije grupe stanovni{tva. Prema bazi podataka MKCK, od pocetka rata 1992. godine do septembra 2004. godine u Bosni i Hercegovini od mina je stradalo 4.853 osoba. Nakon zavretka rata do septembra 2004. godine od mina je stradalo 1.507 osoba, od toga broja 422 smrtno.4 Mjesecni prosjek broja rtava od mina je u neprekidnom opadanju i u 2003. godini iznosio je 4,5 rtava mina mjesecno. Analizom broja rtava mina uoceno je da je najveci broj stradavanja u mjesecu martu. Pored toga prisutna je tendencija rasta broja rtava u julu i oktobru. U strukturi rtava po kategorijama stanovnitva 70% rtava su mjetani koji nisu naputali mjesto boravka i oni su do sada bili najugroenija kategorija. Na drugom mjestu po stradavnju su interno raseljene osobe sa 16%, dok su na trecem mjestu povratnici sa ucecem od 13%. Prema rezultatima istraivanja MKCK koje je provedeno u 2003. godini, mukarci u dobi od 19-39 godina koji svjesno ulaze u minirana podrucja cine 40% svih rtava i najugroenija su grupa. Djeca mlada od osamanest godina cine 20% rtava5 . Jedan od zakljucaka ovoga istraivanja je da, opcenito uzevi, odrasle osobe bivaju povrijedene ili smrtno stradavaju u nesrecama u kojima strada jedna osoba, dok djeca obicno smrtno stradaju ili bivaju povrijedena u nesrecama sa vecim brojem rtava6 . Odnos broja povrijedenih i smrtno stradalih7 je u 1996. godini bio 5:1, da bi se u narednim godinama postepeno izjednacavao. Razlog za relativno povecanje smrtnosti su viestruki. Uzrok najveceg broja smrtnih slucajeva u posljednje tri godine je mina PROM-1.

2. OSNOVNI PRINCIPI

2.1 Oslonac na domace kapacitete

Obzirom da ce mine biti dugorocan problem Bosne i Hercegovine, od izuzetnog je znacaja da sve organizacije i institucija podre razvoj domacih kapaciteta za upozoravanje na mine. Jedan od najvanijih zadataka je neprekidna obuka kapaciteta unutar svih nosioca aktivnosti upozoravanja na mine, razmjena informacija i efikasna koordinacija koja ce obezbijediti dovoljan broj profesionalnog osoblja i njihovu usmjerenost na ostvarivanje postavljenih ciljeva. Investiranje u razvoj profesionalnih kapaciteta predstavlja kapital kojim se moe postici i ocuvati samoodrivost programa.

2.2. Integralni pristup protuminskim akcijama na nivou lokalne zajednice

Svrha protuminskih akcija je da ponovo stvori sigurno okruenje pogodno za vodenje normanog ivota i razvoja za stanovnitvo bez bilo kakvih ogranicenja. Stoga ugroenost
4 5

Statistika o nastradalim od mina i NUS-a , izvjetaj Medunarodnog Komiteta Crvenog Krsta /Kria. Strateka analiza PMA, Grafikon br.3: Broj rtava od mina prema goditu 6 KAP Survey, International Committe of Red cross, June 2003, strana 1. 7 Strateka analiza PMA, Grafikon br.4: rtve mina - odnos ranjenih i smrtno stradalih

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

lokalnih zajednica i pojedinaca ima centralno mjesto u planiranju i izvodenju protuminskih akcija. Integralni planovi protuminskih akcija za ugro`enu lokalnu zajednicu-naseljeno mjesto su novi koncept u rjeavanju problema mina. On podrazumjeva da ce se kroz interakciju razlicitih komponenti protuminskih akcija multiplicirati efekti i znacajnije nego do sada reducirati rizik od mina i njegov negativni drutveno-ekonomski utjecaj.

2.3. Koordinacija

Koordinacijom aktivnosti osigurati ce se razmjena informacija, procjena potreba i mogucnosti, definiranje prioriteta i razmjena iskustava i stavova. Centar za uklanjanje mina u BiH ce kroz postojeci sistem koordinacije (Odbor za politiku, Implementacijsku grupu i tehnicke radne grupe) organizirati uspostavljanje sistema za osiguranje kvaliteta i strucno usavravanje strukture.

2.4. Uskladenost aktivnosti sa medunarodnim konvencijama i standardima

Preduvjet za punu realizaciju ove Strategije je uskladenost strate{kih ciljeva i planova sa me|unarodnim konvencijama8 , rezolucijama9 i dokumentima10 Ujedinjenih nacija i drugim me|unarodnim dokumentima11 kojima se reguliraju protuminske akcije. Od posebnog je znacaja da se rjeavanje problema mina usmjeri ka realizaciji clanka 5. Ottawske konvencije. Komisija za deminiranje ce krajem svake godine vriti analizu realizacije obaveza koje proizlaze iz Strategije protuminskih akcija Bosne i Hercegovine i o postignutim rezultatima izvjetavati Vijece ministara Bosne i Hercegovine.

Convention on the Prohibition of the Use, Stockpiling, Production and Transfer of Anti-Personel Mines and on their Destruction, done{ena na zasjedanju u Ottawi 1997. godine i Protocol II on Prohibitions or Restrictions on the Use of Mines, Booby-Traps and Other Devices (as amended on 3 May 1996) to the Convention on Prohibitions or Restrictions on the Use of Certain Conventional Weapons Which May Be Deemed to be Excessively Injurious or to Have Indiscriminate Effects, prihva}en u @enevi 1996. godine. 9 Rezolucija br.120 : Assistance in mine action, prihva}ena na 55. zasjedanju Generalne skup{tine UN 2000. godine 10 United Nations mine action: a strategy for 2001-2005, prihva}ena 26.09.2001. godine na Me|uagencijskoj koordinacijskoj grupi za minske akcije pod predsjedavanjem podsekretara UN za mirovne operacije. 11 Me|unarodni standardi za minske akcije (IMAS First Edition) izdati 01.10.2001. godine

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

3. VIZIJA

Mi predvi|amo zemlju koja nije ugro`ena minama i NUS-om, u kojoj }e pojedinci i zajednice `ivjeti sigurno, i koja vodi razvoju, mirnom i normalnom `ivotu, i u kojoj }e se pre`ivjeli od mina potpuno integrirati u dru{tvo. 12 Upozoravanje na mine kao element protuminskih akcija ce kroz edukativne sadraje, informisanje putem javnih medija ili direktno, podici svijest stanovnitva i promovisati promjenu ponaanja, bitno smanjiti broj rtava i ukazati na dugorocnost minske opasnosti u BiH.

4. MISIJA

U periodu od 2005. do 2009. godine, vlasti Bosne i Hercegovine ce raditi, u suradnji sa dravnim i medunarodnim subjektima, na sprovodenju neophodnih protuminskih akcija (operacije humanitarnog deminiranja, upozoravanje na mine i pomoc rtvama mina) sa ciljem da se osigura ponovno uspostavljanje sigurnog okruenja za gradane Bosne i Hercegovine, koje dozvoljava siguran povratak u uvjetima normalnog ivota i razvoja. 12 Kroz koordiniran rad vlasti Bosne i Hercegovine i svih organizacija koje se bave upozoravanjem na mine osigurati sprovodenje postavljenih stratekih i operativnih ciljeva, smanjiti potencijalni rizik i bitno utjecati na smanjenje broja rtava od mina.

5. STRATEKI I OPERATIVNI CILJEVI UPOZORAVANJA NA MINE 13

Strate{ki cilj 2. Poduzimanjem opsenih mjera upozoravanja na mine, integriranih sa operacijama humanitarnog deminiranja, trajnog obiljeavanja i drugih mjera, bitno smanjiti nivo rizika od mina po stanovnitvo. Operativni cilj 2.1. Unaprijediti i odravati koordinaciju izmedu nosilaca upozoravanja na mine na svim nivoima drutva. Operativni cilj 2.2. Teite rada organizacija za upozoravanje na mine, drutveno korisnih organizacija i udruenja gradana ukljucenih u edukaciju radi upozoravanja na mine usmjeriti na ugroene lokalne zajednice i najugroenije ciljne grupe stanovnitva. Operativni cilj 2.3. Do kraja 2007. godine, razviti mreu lokalnih nevladinih organizacija i drugih organizacija koja ce odravati vezu sa lokalnim vlastima, malim organizacijama i pojedincima.
12 12

Strategija protuminskih akcija u BiH str. 7 Strategija protuminskih akcija u BiH str. 7 13 Strategijom protuminskih akcija definirinao je 8 stratekih ciljeva za postizanje vizije. Jedan od ovih ciljeva tj. strateki cilj 5 sa svojih 7 operativnih ciljeva bavi se pitanjem pomoci rtvama mina.

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

Operativni cilj 2.4. Strucno usavravati organizacije i pojedince za realizaciju programa i projekata upozoravanja na mine putem kurseva, seminara i simpozijuma, te razvijati nove edukativne materijale. Operativni cilj 2.5. Jacati kontinuiranu suradnju sa lokalnim medijima za irenje informacija upozoravanja na opasnost od mina i uspjenije informiranje o riziku od mina. Operativni cilj 2.6. Do kraja 2005. godine razraditi sistem prioritetizacije i osiguranja kvaliteta u realizaciji aktivnosti upozoravanja na mine.

Strate{ki cilj 3. Uspostaviti trajne i odrive obrazovne kapacitete za implementaciju Upozoravanja na mine u obrazovnom sistemu BiH. Operativni cilj 3.1. Ukljuciti okvirni nastavni plan i program, odnosno programske sadraje iz oblasti upozoravanja na mine i druga ubojna sredstva, u redovni obrazovni sistem u osnovne i srednje kole u Bosni i Hercegovini. Operativni cilj 3.2. Osigurati prirucnike za ucenike, nastavnike kao i nastavna sredstva. U redovno profesionalno usavravanje nastavnika uvrstiti programske sadraje iz oblasti upozoravanja na mine i druga ubojna sredstva.

6. STRATEKI PLAN UPOZORAVANJA NA MINE

6.1. Koncept upozoravanja na mine

Upozoravanje na mine obuhavata javno informiranje, edukaciju stanovnitva i ugroenih grupa i povezivanje sa ugroenom zajednicom. Uspjenost upozoravanja na mine, kao dijela protuminske akcije, u direktnoj je zavisnosti od uspjenosti ostvarivanja stratekih i operativnih ciljeva. Teite rada organizacija za upozoravanje na mine, drutveno korisnih organizacija i udruenja gradana ukljucenih u edukaciju radi upozoravanja na mine treba usmjeriti na ugroene lokalne zajednice i najugroenije ciljne grupe stanovnitva. Potrebno je procijeniti potencijalne nove ucesnike u upozoravanju na mine, s posebnim osvrtom na organizacije civilnog drutva, koje bi trebale imati znacajnu ulogu u protuminskoj akciji baziranoj na lokalnoj zajednici i kapacitete da osiguraju odredenu odrivost. Ako se pode od osnovne ideje stratekog plana protuminskih akcija je - da se izvri znacajno smanjenje rizika od mina i njegovog drutveno ekonomskog utjecaja po stanovnitvo i materijalne resurse, onda upozoravanje na mine ima prvorazredni znacaj, a posebno koncept integriranja humanitarnog deminiranja i upozoravanja na mine u jedinstven proces, na nivou ugroene zajednice i opcine. Novi element upozoravanja na mine u bosansko-hercegovackoj praksi je povezivanje sa lokalnom zajednicom. To ce biti prioritet u radu vladinih i nevladinih organizacija. Povezivanje sa ugroenom zajednicom ce imati viestruki znacaj. Teite aktivnosti za

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

povezivanje sa lokalnom zajednicom ce biti na: identifikaciji prioriteta za upozoravanje na mine i druge protuminske akcije, definiranju nacina na koji povezati upozoravanje na mine sa humanitarnim deminiranjem i stvaranju strukture na nivou ugroene zajednice koja ce biti ukljucena u upravljanje rizikom od mina. Razvijanjem mree lokalnih nevladinih organizacija i drugih organizacija do kraja 2007. godine odravace se veza sa lokalnim vlastima, malim organizacijama i pojedincima. Stvaranjem lokalnih kapaciteta pruice se mogucnost kontinuirane edukacije stanovnitva u zajednici. Rastu}i interes i znanje lokalnih zajednica zaga|enih minama, njihovo dosada{nje aktivno u~e{}e u projektima kojima se procjenjivalo stanje zaga|enosti, je od visokog zna~aja za unapre|enje aktivnosti. Strucnim usavravanjem organizacija i pojedinaca za realizaciju programa i projekata upozoravanja na mine putem kurseva, seminara i simpozijuma i razvijanjem novih edukativnih materijala steci ce se znanje za planiranje i bolje rukovodenje programom. Jacanjem kontinuirane suradnje sa lokalnim medijima za irenje informacija upozoravanja na mine postice se uspjenije informiranje o riziku od mina. Mediji imaju visoku mo} koja se treba iskoristiti za {irenje informacija o upozoravanju na mine. Oni imaju eti~ku obavezu da pru`aju ljudima relevantne i pravovremene informacije koje se odnose na javnu sigurnost i za{titu. Edukacija stanovnitva i ugroenih grupa ce se provoditi kroz nastavne i vannastavne sadraje u kolama, dopunske aktivnosti za razlicite djecje uzraste i mlade i obrazovanje odraslih. Prioritet ovog oblika upozoravanja na mine ce biti na osnovnim i srednjim kolama koje se nalaze u ugroenim zajednicama. Aktivnosti nevladinih organizacija i udruenja gradana vezane za kolske uzraste ce se odvijati u koordinaciji sa nadlenim obrazovnim vlastima. Ove aktivnosti upozoravanja na mine ce biti povezane sa kulturnim i sportskorekreativnim sadajima, a odvijati ce se teino u ugroenim zajednicama. Ukljucivanjem programskih sadraja iz oblasti upozoravanja na mine i drugih ubojnih sredstava, u redovni obrazovni sistem u osnovne i srednje kole u Bosni i Hercegovini iskoristice se iroko rasprostranjena struktura obrazovnog sistema u cijeloj zemlji i kapacitet koji moe da pokrije skoro sve kategorije kolske djece programom upozoravanja na opasnost od mina. Razradivanjem sistema prioritetizacije do kraja 2005. godine i osiguranjem kvaliteta u realizaciji aktivnosti upozoravanja na mine dobice se jasnija slika o redoslijedu poteza u upravljaju i redukciji rizikom. Novi sistem prioritetizacije uzece u obzir novi na~in procijenjivanja, koje se sa`ivilo sa sistematskim izvi|anjem i istra`ivanjem utjecaja mina kao i uvo|enja integralnog pristupa protuminskim akcijama, gdje se jedna pojedina~na lokacija ne mo`e posmatrati izolirano izvan konteksta ugro`ene zajednice. Razvoj sistema osiguranja kvaliteta u upozoravanju na mine obuhvata donoenje standarda i standardnih operativnih procedura, obuku posebno obuku osoblja za osiguranje kvaliteta, akreditiranje za rad u Bosni i Hercegovini i organizaciju nadzora i evaluacije. Do kraja 2005. godine ce se uspostaviti svi elementi sistema za osiguranje kvaliteta.

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

10

6.2.Plan aktivnosti za upozoravanje na mine u periodu od 2005. do 2008. godine

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini

11

6.3.

Financiranje programa upozoravanja na mine

Procjena potrebnih sredstava po izvorima financiranja je izvrena na osnovu analize raspoloivih podataka dobijenih od organizacija koji su nosioci aktivnosti upozoravanja na mine. Procjenjena potrebna sredstva za programe upozoravanja na mine za period od 2005. do kraja 2008. godine iznose 4,02% od ukupno potrebnih sredstava za protuminske akcije u Bosni i Hercegovini ili ukupno 9,855 milijuna KM i to: ?? 2005. godina: 2,453 milijuna KM, ?? 2006. godina: 2,461 milijuna KM, ?? 2007. godina: 2,469 milijuna KM, ?? 2008. godina: 2,472 milijuna KM,

6.4.

Raspoloivi i potrebni kapaciteti za upozoravanje na mine

U Bosni i Hercegovini djeluje ukupno 27 nosilaca aktivnosti koji se bave upozoravanjem na mine i koji kroz podrku (tehnicka, izgradnja kapaciteta), razvoj zakonske i operativne regulative, koordiniranjem i finansiranjem aktivnosti upozoravanja na mine mogu doprinijeti uspjenom ostvarenju stratekih ciljeva. Koordinacija izmedu kljucnih nosilaca aktivnosti koji su od osnovnog znacaja za realizaciju postavljenih stratekih ciljeva je neophodna da bi se osigurala uspjena raspodjela sredstava i izbjeglo preklapanje aktivnosti. Ugroene lokalne zajednice i drugi nosioci aktivnosti na lokalnom nivou, kao to su udruenja gradana, povratnika i lokalne opcinske vlasti predstavljaju znacajan resurs iako ne posjeduju finansijsku moc ali imaju visok interes za implementaciju strategije poto su direktno ugroeni problemom mina i potrebno ih je obuciti i informirati o njihovom mogucem doprinosu ovoj strategiji. Zakljucak je da postoje stabilni kapaciteti za program upozoravanja na opasnost od mina. Ovi kapaciteti, zajedno sa potencijalnim kapacitetima koji ce se razviti u ugroenim zajednicama su dovoljni za usjeno sprovodenje stratekih i operativnih ciljeva koji se odnose na planirani nivo aktivnosti.