UDK 624.072.33:699.

84

Primljeno 19. 7. 2010.

Utjecaj sluajne torzije na seizmiki odziv simetrinih konstrukcija

Verica Raduka, Marija Nikoli
Kljune rijei simetrina konstrukcija, sluajna torzija, seizmiki odziv, torzijska krutost, translacijska krutost, sluajni ekscentricitet Key words symmetrical structure, accidental torsion, seismic response, torsional rigidity, translational rigidity, accidental eccentricity V. Raduka, M. Nikoli Izvorni znanstveni rad

Utjecaj sluajne torzije na seizmiki odziv simetrinih konstrukcija

U radu je prikazana analiza razlika u seizmikom odzivu simetrinih okvirnih konstrukcija s razliitim torzijskim i translacijskim krutostima, ovisno o odabiru naina modeliranja sluajne torzije u dinamikom proraunu. Pokazano je da kvazi-statiki proraun koji se uobiajeno provodi podcjenjuje dinamike efekte sluajnog ekscentriciteta, posebice u podruju torzijske rezonancije. Dobiveni rezultati potvreni su analitikim rjeenjem na pojednostavljenom matematikom modelu. V. Raduka, M. Nikoli Original scientific paper

Effect of accidental torsion on seismic response of symmetrical structures

The difference in seismic response of symmetrical frame structures with different torsional and translational stiffness values, as dependent on selection of accidental torsion modelling method in dynamic analysis, is analysed in the paper. It is demonstrated that dynamic effects of accidental eccentricity have been underestimated in usual quasi-static analyses, which is especially true in the area of torsional resonance. The results obtained have been confirmed by analytical solutions obtained on a simplified mathematical model. V. Raduka, M. Nikoli Ouvrage scientifique original

Mots cls structure symtrique, torsion accidentelle, rponse sismique, rigidit de torsion, rigidit de translation, excentricit accidentelle

L'effet de la torsion accidentelle sur la rponse sismique des structures symtriques

La diffrence dans la rponse sismique des structures-cadres symtriques avec les valeurs diffrentes de rigidit la torsion et de rigidit la translation, ce qui dpend de choix de modlisation de la torsion accidentelle dans le calcul dynamique, est analyse dans l'ouvrage. Il a t dmontr que les effets dynamiques de l'excentricit accidentelle sont sous-estims dans les analyses quasi-statiques usuelles, ce qui est notamment vrai dans le domaine de la rsonance de torsion. Les rsultats obtenus ont t confirms par les solutions analytiques obtenus sur le modle mathmatique simplifi. . , M. Op

, , oe, , , Schlsselworte symmetrische Konstruktion, zufllige Torsion, seismische Beantwortung, torsische Steifigkeit, translatorische Steifigkeit, zufllige Exzentrizitt

oe
, , . , , . . V. Raduka, M. Nikoli Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Einfluss der zuflligen Torsion auf die seismische Beantwortung symmetrischer Konstruktionen
Im Artikel ist eine Analyse der Unterschiede in der seismischen Beantwortung symmetrischer Rahmenkonstruktionen mit verschiedenen torsischen und translatorischen Steifigkeiten dargestellt, in Abhngigkeit von der Auswahl der Modellierungsweise zuflliger Torsion in der dynamischen Berechnung. Es zeigte sich dass die quasi-statische Berechnung die blich durchgefhrt wird die dynamischen Effekte der zuflligen Exzentrizitt unterschtzt, besonders im Bereich der torsischen Resonanz. Die erhaltenen Ergebnisse sind durch eine analytische Lsung am vereinfachten mathematischen Modell besttigt.

Autori: Doc. dr. sc. Verica Raduka, dipl. ing. gra.; Marija Nikoli, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Zagreb

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957

951

Seizmiki odziv konstrukcija 1 Uvod Nakon svakog potresa biljee se i analiziraju nastala oteenja graevina radi poboljanja postojeih propisa za osiguranje nosivosti i stabilnosti konstrukcija i ogranienja buduih oteenja od djelovanja potresa. Mnoga izvjea pokazuju da su oteenja na vanjskim uglovima graevina esto znaajna i kod nominalno simetrinih konstrukcija, to upozorava na posljedice torzijskog gibanja. Simetrine konstrukcije uglavnom su projektirane tako da su translacijski i torzijski oblici oscilacija nepovezani, ali pri potresu se ipak pobuuju i torzijske oscilacije. Objanjava se to injenicom da i u nominalno simetrinim konstrukcijama postoji nesimetrija koja moe nastati zbog nesavrene izvedbe i odstupanja od projektiranih mjera (ponekad i zbog svjesnih konstruktorskih odstupanja), zbog nehomogenosti i nejednolike kvalitete materijala ili zbog nejednoliko distribuiranoga korisnog optereenja. Osim toga, mjerenja su pokazala da torzijske oscilacije mogu nastati i zbog rotacijske komponente gibanja tla oko vertikalne osi [1]. Torzija koja moe nastati zbog svih navedenih neregistriranih nesimetija u konstrukciji naziva se sluajnom torzijom. Veina propisa efekt sluajne torzije uzima u obzir zadavanjem sluajnog ekscentriciteta ea = 0,05L, gdje je L iznos tlocrtne dimenzije graevine, mjereno okomito na smjer horizontalnoga potresnog djelovanja. Prema istraivanjima [1], [2] najvei doprinos sluajnom ekscentricitetu proizlazi iz nedovoljno tonih podataka o stvarnoj razdiobi mase, o emu ovisi odreivanje centra mase, dok su neto manji doprinosi netonosti koje utjeu na poloaj centra krutosti. Ova dva imbenika prema procjeni ine oko 70 % doprinosa sluajnom ekscentricitetu. Analize ubrzanja izmjerenih za vrijeme potresa na razliitim mjestima u realnim konstrukcijama pokazale su da doprinos rotacijske komponente gibanja tla sluajnom ekscentricitetu iznosi oko 25-45 % [1]. Odredbe propisa EC8 [3] nalau da se efekti sluajne torzije u svim konstrukcijama (dakle i u nominalno simetrinim) obuhvate proraunom tako da se centar mase iz matematiki odreenog poloaja pomakne za vrijednost sluajnog ekscentriciteta eai = 0,05 Li u svakoj etai. Ovaj zahtjev implicira dodatno djelovanje momenata torzije oko vertikalne osi koje je potrebno pribrojiti efektu translacije. Drugim rijeima to znai da je za odreivanje najnepovoljnijeg djelovanja potrebno izvriti etiri prorauna, po dva za svaki relevantni smjer. U praksi propisi EC8 dozvoljavaju pojednostavljenje prorauna na vie naina. Uz propisane uvjete, za sve zgrade dozvoljeno je efekt seizmikog djelovanja proraunati na modelu za koji vrijede linearno-elastine pretpostavke. Nadalje, za graevine koje zadovoljavaju propisane kriterije pravilnosti po visini i imaju dostatnu poprenu krutost, dakle za graevine iji seizmiki odziv nije pod 952

V. Raduka, M. Nikoli znatnim utjecajem doprinosa viih oblika oscilacija, proraun se moe pojednostaviti primjenom metode poprenog optereenja. U ovom proraunu dozvoljeno je efekt sluajne torzije uzeti u obzir tako da se efekt proraunatog djelovanja u ravnini pojedinoga nosivog elementa pomnoi s faktorom = 1 + 0,6 x / Le , gdje x oznauje udaljenost promatranog elementa od centra mase, a Le je udaljenost izmeu dva najudaljenija popreno nosiva elementa, mjerena okomito na smjer djelovanja potresa. To znai da faktor , za simetrinu graevinu koja na svojim rubovima ima popreno nosive elemente, u rubnim elementima kompenzira sluajnu torziju s poveanjem translacijskog djelovanja za 30 %, bez obzira na veliinu tlocrtne duljine graevine. Dakle, u ovoj odredbi zanemaruje se injenicu da doprinos od efekta torzije raste proporcionalno udaljenosti od osi rotacije. Ako konstrukcija ne zadovoljava uvjete propisane za proraun prema metodi ekvivalentnoga poprenog optereenja, propisi nalau primjenu metode viemodalnoga spektralnog odziva na prostornom modelu. U proraun je potrebno ukljuiti svaki oblik oscilacija u kojem je aktivirana modalna masa vea od 5 % ukupne mase, s tim da ukupna suma efektivnih modalnih masa aktivirana u svim oblicima oscilacija iznosi barem 90 % od ukupne mase konstrukcije. I u ovom se sluaju smije pojednostaviti proraun. Djelovanje sluajne torzije dovoljno je odrediti iz anvelope utjecaja koji nastaju od optereenja torzijskim momenatima oko vertikalne osi u svakom katu. Torzijski momenti odreuju se tako da se horizontalne seizmike sile koje su odreene spektralnim proraunom u nivou svakog kata pomaknu iz centra mase za iznos sluajnog ekscentriciteta, Mai = eaiFi. Vano je napomenuti da je sluajna torzija takvim proraunom kompenzirana dodatnim momentima koji rezultiraju samo statikim efektom seizmikog optereenja. Veina komercijalnih programa specijaliziranih za proraun konstrukcija primjenjuje opciju zadavanja ekscentriciteta u proraunu spektralnog odziva upravo na taj nain. Ovako odreeni dodatni momenti torzije u spektralnom proraunu simetrinog objekta svakako e poveati unutarnje sile od isto translacijskog djelovanja, no rezultati mnogih istraivanja [1], [2], [4] upozoravaju na injenicu da su propisi nedosljedni jer dozvoljavaju da se sluajna torzija uzima u obzir na dva razliita naina dinamiki ili statiki. Ako u konstrukciji ve postoji nesimetrinost koja je obuhvaena proraunskim modelom, poveanje za sluajni ekscentricitet u dobroj e mjeri kompenzirati dinamike utjecaje sluajne torzije jer su translacijski i rotacijski oblici oscilacija i bez sluajne torzije meusobno povezani. Ako se proraunava nominalno simetrina konstrukcija, tada i proraunski model u praksi najee ostaje simetrian. To znai da translacijski i torzijski oblici oscilacija u dinamikom proraunu ostaju nepovezani, dakle takvim proraunom simetrine zgrade ne kompenzira se stvarni dinamiki efekt sluajnog ekscentriciteta. GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957

V. Raduka, M. Nikoli Opaanja i analitika istraivanja [2], [4], [5] pokazala su da geometrijski i dinamiki parametri graevine znatno utjeu na intenzitet torzijskog odziva. Uoeno je da tijekom potresa na torzijski fleksibilnim konstrukcijama nastaju znatno vea oteenja nego na torzijski krutim. Istraivanja pokazuju da s pribliavanjem torzijske i translacijske frekvencije u odreenim okolnostima moe doi i do pojave torzijske rezonancije. Iako neki propisi sadre i preporuku da bi konstrukcija u prva dva oblika trebala oscilirati dominantno translacijski, to veina inenjera u praksi uglavnom uvaava, ipak istraivanja pokazuju da to nije dovoljno i da su u tom segmentu postojeih propisa nune promjene. Recentna znanstvena istraivanja usmjerena su na razvijanje jednostavne metode prorauna koja bi postojee propise nadopunila tako da ne podcjenjuju utjecaj torzije, a da opet ne postanu prekonzervativni. Veina istraivanja zasniva se na parametarskim analizama efekta torzije, pri emu je za osnovni parametar najee odabrana torzijska krutost koja se definira omjerom torzijske i translacijske frekvencije graevine = / y . Na tragu takvih razmiljanja provedeno je i ovo istraivanje vezano iskljuivo za efekte sluajne torzije u simetrinim graevinama. Istraivanje je zapoelo s namjerom da se odrede razlike izmeu a) torzijskog doprinosa od djelovanja potresa za koje se graevine proraunavaju pojednostavljenim postupkom prorauna i b) torzijskog doprinosa od djelovanja istog potresa proraunatog na modelima s nejednoliko rasporeenom masom. U prvom sluaju proraun je proveden na modelima sa simetrino rasporeenom masom uz dodatni statiki efekt momenata torzije, a u drugom je u proraun ukljuen dinamiki efekt sluajnog ekscentriciteta koji je mnogo blii stvarnom ponaanju graevine za djelovanja potresa. Nakon provedene numerike analize dobiveni rezultati usporeeni su i nadopunjeni analitikom analizom. 2 Osnovni model graevine Za osnovnu analizu odabrana je graevina jednostavne viekatne okvirne armiranobetonske konstrukcije tlocrtnih dimenzija 18 x 36 m koja ima pet jednakih etaa visine 3 m (P + 4). Stupovi okvira dimenzije 50/50 cm rasporeeni su pravilno svakih 6 m, a sve grede su jednakih dimenzija 30/50 cm. Debljina meukatnih ploa iznosi 17 cm. 3 Numeriki proraunski modeli Proraun se provodi u skladu s propisima EC8, na prostornom modelu programom ETABS ver. 9.5, metodom viemodalnoga spektralnog odziva, budui da je taj tip linearno-elastinog prorauna najvie zastupljen u komercijalnim programima i u inenjerskoj praksi. Ukupna masa osnovnog modela graevine distribuirana je po GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957

Seizmiki odziv konstrukcija jednolikoj mrei vorova rastera 1 m u nivou meukatnih ploa koje su modelirane krute u svojoj ravnini. Prvi period osnovnog modela T1 = 0,88 s povezan je s translacijom u smjeru y, torzijski period je T = 0,76 s, a torzijska krutost = 1,16. Efekt torzijskog djelovanja analizira se na nizu proraunskih modela koji su generirani iz osnovnog modela tako da svi odgovaraju graevinama navedenih tlocrtnih dimenzija i rasporeda okvira, ali se razlikuju po krutosti nosivih okvira.

Slika 1. Prikaz proraunskog modela

Proraunski su modeli podijeljeni u dvije grupe: Modeli 1 Svi modeli u ovoj grupi imaju masu jednoliko distribuiranu po mrei vorova u nivou ploa (kao osnovni model). Centar krutosti i centar mase tlocrtno se nalaze u istoj toki, a postojanje sluajnog ekscentriciteta e = 0,05L = 1,8 m u proraunu odziva modalnom analizom zadaje se odabirom posebne opcije predviene u programu ETABS. Modeli 2 - Kako bi se postigao dinamiki efekt sluajnog ekscentriciteta te za vrijeme potresne pobude inducirali i momenti torzije od inercijalnih sila, raspored mase u nivou svake ploe proraunskog modela generiran je u programu Mathematica 7, tako da uz linearnu promjenu ostvari propisani sluajni ekscentricitet u smjeru vee tlocrtne dimenzije. U svim modelima u ovoj grupi sauvana je simetrina krutost konstrukcije, ali je u svakome katu centar mase pomaknut iz centra krutosti 953

Seizmiki odziv konstrukcija za propisani iznos sluajnog ekscentriciteta e = 1,8 m. Dakle, dinamiki proraun odziva modalnom analizom za ovu grupu modela izvren je bez aktiviranja opcije ekscentriciteta predviene u programu ETABS. Sva ostala svojstva konstrukcija tijekom analize generirana su u obje grupe modela na isti nain. Pri tome se masa konstrukcije nije mijenjala, a promjena krutosti osnovnog modela izvrena je promjenom dimenzija stupova na dva naina. Prvo je varirana translacijska krutost od Ty = 0,3 s do Ty = 1,3 s, dok je torzijska krutost osnovnog modela zadrana nepromijenjena, a zatim je varirana torzijska krutost od = 0,8 do =1,3 bez promjene translacijske krutosti osnovnog modela. 4 Seizmiko optereenje modela Prorauni svakog modela iz grupe Modeli 1 i Modeli 2 provedeni su na horizontalnu komponentu potresnog djelovanja u smjeru y, dakle okomito na smjer dulje tlocrtne dimenzije graevine. Potresno optereenje zadano je spektrima potresnih zapisa odabranih iz baze podataka programa ETABS ver. 9.5 i spektrima koje propisuje EC8 za kategoriju tla B i ubrzanje tla od 0,3 g. Svi potresni zapisi normirani su na jednako maksimalno ubrzanje tla od 0,3 g. Pripadajui spektri na koje su izvreni prorauni prikazani su na slici 2.

V. Raduka, M. Nikoli tog za isto seizmiko djelovanje. Za prvi nain variranja krutosti modela u rasponu od Ty = 0,3 s do Ty = 1,3 s, rezultati promjene doprinosa od torzijskog djelovanja za sve modele i spektre potresa prikazani su na slici 3. Vano je istaknuti da je kod prorauna Modela 1 efekt sluajnog ekscentriciteta zamijenjen samo statikim momentima od potresnih sila, dok torzijski odzivi Modela 2 nastaju zbog dinamikog efekta momenata inercijalnih sila te prikazuju realnije ponaanje konstrukcije za vrijeme potresnog djelovanja. Iz grafikog prikaza vidljivo je da proraun primijenjen kod Modela 1 i uobiajen u inenjerskoj praksi daje podcijenjene efekte sluajnog ekscentriciteta. Odzivi Modela 2 pokazuju da su efekti sluajnog ekscentriciteta barem dvostruko vei. Ne treba zaboraviti da je torzijska krutost u svim modelima relativno povoljna =1,16 i da odabrana konstrukcija ima povoljan tlocrtni omjer. Iz grafikog prikaza proizlazi da pojednostavljeni proraun po metodi poprenog optereenja s poveanjem od 30 % za krute konstrukcije i ove tlocrtne dimenzije relativno povoljno kompenzira efekt sluajnog ekscentriciteta. Na osnovi ovog grafa ini se da spektri propisa EC8 jako dobro zamjenjuju spektre ostalih potresa, u oba naina prorauna (crvena linija). To, meutim, vrijedi samo za podruje povoljne torzijske krutosti.

Slika 3. Doprinosi od torzije za =1,16 (svi oblici oscilacija)

Slika 2. Spektri odabrani za numeriki proraun

5 Rezultati numerikog prorauna Zbog velikog broja prorauna i numerikih podataka koji su rezultat prorauna svakog modela, u ovoj analizi osim podataka o dinamikim svojstvima modela i aktiviranoj masi, za praenje i usporedbu odabrani su podatci o pomacima translacije centra svakog kata y0 i pripadnim maksimalnim pomacima rubnih toaka yt. Rezultati prorauna usporedit e se preko faktora doprinosa od torzijskog djelovanja = 100 ( yt y0 ) / y0 . Taj faktor pokazuje koliki je pomak rubne toke yt, uzimajui u proraunu postojanje sluajnog ekscentriciteta, vei od translacijskog pomaka centra pripadnog kata izrauna954

Na slici 4. prikazani su rezultati prorauna za iste modele, ali je prikazan odziv u kojem sudjeluju samo osnovni oblici oscilacija s aktiviranom masom od 82 % ukupne mase konstrukcije. Na dijagramu su prikazani relativni doprinosi od torzije pa je razumljivo da u sluaju oscilacija Modela 1, kada u odzivu sudjeluju samo dva nepovezana oblika oscilacija, svi spektri pobude daju jednake relativne doprinose. Upravo zbog toga dolazi do veih razlika izmeu odziva Modela 1 na slici 3. i na slici 4. u podruju viih translacijskih perioda. Takve razlike ne postoje u prikazu rezultata za Modele 2, to pokazuje da za prikazani okvirni sustav vii oblici oscilacija nemaju bitan utjecaj na procjenu efekta torzije ako se u analizi ne zanemaruje dinamika povezanost translacijskih i rotacijskih oblika oscilacija. Ovaj zakljuak u skladu je s poznatim rezultatima prijanjih istraivanja [6]. GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957

V. Raduka, M. Nikoli

Seizmiki odziv konstrukcija znai o frekventnom sastavu potresnog djelovanja. Proizlazi da bi u realnim proraunima trebalo smanjenje intenziteta prirasta u podruju torzijske rezonancije 0 ,9 1,1 , ne samo zanemariti, nego ak predvidjeti poveanje ako se primijeni spektar EC8 koji u podruju izvan navedenog vrlo dobro zamjenjuje ostale potrese.

Slika 4. Doprinosi od torzije za =1,16 (prva tri oblika oscilacija)

Doprinosi od djelovanja sluajne torzije za drugu grupu modela, u kojoj je translacijska krutost osnovnog modela stalna, a torzijska se krutost mijenja od = 0,8 do = 1,3, prikazani su na slici 5. Prorauni Modela 1 pokazuju da se doprinosi od torzijskog gibanja gotovo linearno smanjuju s poveanjem torzijske krutosti. I u ovom sluaju spektri EC8 na Modelima 1 dobro zamjenjuju spektre svih ostalih potresa. Pojednostavljeni proraun po metodi poprenog optereenja s maksimalnim doprinosom od = 30 % izjednaava se u = 1 sa EC8 rezultatima Modela 1 i na strani sigurnosti je za torzijski krue modele, ali daje loije rezultate za torzijsku krutost manju od 1. Bitno je uoiti da se ovim nainom prorauna u blizini = 1 ne manifestira efekt torzijske rezonancije.

Slika 6. Faktor sudjelovanja mase u osnovnim oblicima oscilacija

Na slici 6. prikazan je graf promjene koliine mase koja sudjeluje u translaciji i u rotaciji za prva dva oblika oscilacija Modela 2, iz kojeg se vidi povezanost translacijskog i rotacijskog oblika oscilacija. U podruju oko 1 priblino jednak dio mase sudjeluje u torzijskim i translacijskim oscilacijama te je meudjelovanje oblika oscilacija graevine najvee. Istovremeno u tom je podruju krivulja promjene najstrmija te zbog toga moemo zakljuiti da je odziv vrlo osjetljiv na male promjene u frekvenciji pobude, ali i na ostale utjecaje koji mogu uzrokovati prijelaz iz dominantno translacijskih u rotacijske oscilacije ili obratno. Istraivanja su pokazala da u tom podruju mogu nastati i neregularne oscilacije [4]. 6 Analitiki model I ova je analiza u skladu s prijanjim istraivanjima [6] pokazala da su doprinosi od efekta torzije, odreeni iz utjecaja svih relevantnih oblika oscilacija, jednaki doprinosima odreenim iz odziva koji sadri samo osnovne oblike oscilacija (slike 3. i 4.). To znai da se ti doprinosi mogu odrediti i na ekvivalentnom jednoetanom modelu koji ima jednaku translacijsku frekvenciju i torzijsku krutost i jednaka geometrijska svojstva tlocrta. Zbog pogodnije parametarske analize, ishodite koordinatnog sustava u kojem se promatraju pomaci smjeteno je u centar krutosti. Centar mase udaljen je od centra krutosti za sluajni ekscentricitet e u smjeru osi x. Problem oscilacija za potresnog djelovanja u smjeru y prikazan je uz standardne oznake sustavom jednadbi:
y k y m m e && + m e J && 0 0 0 y m m e ag ( t ) = k m e J0 0

Slika 5. Doprinosi od torzije Ty = 0,88

Rezultati prorauna za Modele 2 prikazani na slici 5. zorno prikazuju utjecaj parametra torzijske krutosti na intenzitet torzijskog odziva. Pribliavanjem podruju torzijske rezonancije dolazi do sve vee interakcije translacijskih i rotacijskih oblika oscilacija to pokazuje da se njihova povezanost ne bi smjela zanemarivati pri proraunu. Takoer, u frekventnom podruju u blizini torzijske rezonancije (0,9 < < 1,1) spektri EC8 daju znatno manje vrijednosti doprinosa i ne zamjenjuju dobro spektre ostalih potresa. U tom podruju odziv konstrukcije izrazito ovisi o frekventnom sastavu spektra tako da faktor poveanja od utjecaja sluajne torzije iznosi 50 % 85 %. Iz iscrtanih dijagrama vidimo da torzijska krutost pri kojoj dolazi do naglaenog smanjenja u doprinosu varira i ovisi o odabranom proraunskom spektru, a to GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957

Za ovaj sustav jednadbi rijeen je problem vlastitih vektora i vrijednosti. Kompletna analitika analiza provedena je uz pomo programa Mathematica 7. Prije odrei955

Seizmiki odziv konstrukcija vanja odziva reduciran je broj parametara uvoenjem sljedeih supstitucija: Moment tromosti mase oko ishodita iskazan je pomou mase i radijusa tromosti J 0 = m r 2 . Torzijska i translacijska krutost iskazane su poznatim veliinama za nepovezanu translacijsku i torzijsku frekvenciju oscilacija simetrinog sustava bez ekscentriciteta te je uveden poznati parametar torzijske krutosti y 2 = k y i 2 = k , = . mr 2 m y Uveden je novi parametar =

V. Raduka, M. Nikoli vidi da se za vee torzijske krutosti prva frekvencija neznatno razlikuje od osnovne translacijske frekvencije, a druga od osnovne torzijske. Smanjivanjem torzijske krutosti prva frekvencija pribliava se i prelazi u torzijsku frekvenciju, a druga postaje translacijska. Stvarne povezane frekvencije priblino su jednake nepovezanim osnovnim frekvencijama za torzijski krute i torzijski fleksibilne graevine, ali ne postiu meusobno jednake vrijednosti kao to je to sluaj za e = 0. Za = 1 se zapravo najvie razlikuju od osnovnih nepovezanih frekvencija, tako da analize koje se koriste tom pretpostavkom u podruju torzijske rezonancije ne mogu dati dobra rjeenja.

e2 koji ovisi samo o r2

geometrijskim podatcima i za mali ekscentricitet ima vrlo malu vrijednost. Za odabranu konstrukciju i e = 1,8 m, = 0,0232. Nakon supstitucije i sreivanja odreeni su sljedei analitiki izrazi za vlastite frekvencije: k 2 2 , 12 = y m 2 + 1 + 4 + 2 ( 2 1 ) 2 + 1
2 2 = ky m 2 + 1 4 + 2 ( 2 1 ) 2 + 1 2 2

i za vlastite vektore: 2 1 + 2 + 2 ( 2 1 ) 2 + 1 e , {1} = 2 1 1 . 1 2 { 2 } = e 2 1 2 + 2 ( 2 1 ) 2 + 1 Na slici 7. prikazane su funkcije promjene: za prvu i drugu frekvenciju 1 i 2, za odabranu konstantnu nepovezanu translacijsku frekvenciju y i za nepovezanu torzijsku frekvenciju u ovisnosti o torzijskoj krutosti. Numerika vrijednost y odnosno Ty odabrana je jednaka kao u numeriki analiziranom primjeru. Iz crtea se

Slika 7. Funkcije promjene frekvencija

Uz analitika rjeenja za oblike oscilacija i odgovarajue vrijednosti parametara koje su definirane zadanom konstrukcijom analiziranom u numerikom dijelu analize, uobiajenim postupkom spektralnog odziva [6] definirani su analitiki izrazi ekvivalentnog optereenja za oba oblika oscilacija. Spektralna akceleracija zadana je kao i za numeriki proraun funkcijama spektra koje su definirane propisima EC8. Zbog sloenosti opih izraza ne e biti prikazani analitiki izrazi funkcija ekvivalentnih sila i momenata. Na slici 8. grafiki su prikazane funkcije sila (u smjeru translacije y) i momenata torzije (u smjeru rotacije ) u ovisnosti o torzijskoj krutosti za

Slika 8. Funkcije promjene ekvivalentnog optereenja u 1. i 2. obliku oscilacija

956

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957

V. Raduka, M. Nikoli oba oblika oscilacija. Evidentna je pojava tzv. torzijske rezonancije, odnosno izrazito poveanje intenziteta torzijskih momenata u blizini = 1 za oba oblika oscilacija. Za ovako odreene sile izraunati su i pripadni pomaci na desnom, odnosno lijevom rubu konstrukcije u svakom obliku oscilacija, a superpozicija pomaka po oblicima oscilacija izvrena je kompletnom kvadratnom kombinacijom [6], kao i u numerikom rjeenju programom ETABS. Prema obrascu definiranom u numerikom dijelu analize izraunati su i doprinosi poveanja pomaka na rubu konstrukcije od djelovanja sluajne torzije, odnosno koeficijent poveanja . Graf funkcije () prikazan je na slici 9. i lako je uoiti da su vrijednosti identine u podruju koje je rijeeno numeriki za spektar EC8 (slika 5. crvena krivulja).

Seizmiki odziv konstrukcija 7 Zakljuak U radu je pokazano da rezultati seizmikog prorauna bitno ovise o nainu na koji se efekt sluajne torzije nadomjeta u spektralnom proraunu. Utvreno je da uobiajeni nain prorauna u kojem je taj efekt nadomjeten statikim torzijskim momentima ne kompenzira dovoljno dinamike efekte sluajnog ekscentriciteta. Numeriki rezultati spektralnog odziva grupe Modela 2 pokazali su iznimnu osjetljivost konstrukcija na frekventni sastav potresa u podruju torzijske rezonancije. Moemo zakljuiti da spektar EC8 u tom podruju ne zamjenjuje dovoljno efekte djelovanja stvarnih potresa. Za veinu graevina parametar torzijske krutosti iznosi od 0,8 do 1,5 a upravo je to podruje u kojem su konstrukcije najosjetljivije kada je rije o doprinosu od torzije. To upuuje na potrebu daljnjeg istraivanja. U ovom radu nije variran parametar tlocrtnih dimenzija konstrukcije, to je svakako potrebno uiniti u sljedeim istraivanjima jer je utjecaj tog parametra neosporan. U tom smislu posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na poboljanje propisa koji dozvoljavaju proraun pravilnih simetrinih graevina i na ravninskim modelima, pri emu utjecaj torzije ne ovisi o tlocrtnoj dimenziji graevine. Na temelju niza istraivanja provedenih da bi se procijenio efekt to ga sluajni ekscentricitet ima na konstrukcije, moemo zakljuiti da bi propisi osim utjecaja tlocrtne duljine graevine morali uzeti u obzir i povezanost efekta sluajne torzije s dinamikim parametrima konstrukcije.

Slika 9. Funkcija doprinosa od torzije za EC8 spektar

LITERATURA
[1] De La Llera, H. C.; Chopra, A. K.: Evaluation of Code Accidental Torsion Provisions from Building Records, Journal of Structural Engineering (1994), Vol.120. No.2 [2] De La Llera, H. C.; Chopra, A. K.: Evaluation of Code Accidental Torsion Provisions using earthquake records from three nominally symmetric plan buldings, Department of Civil Engineering, University of California, Berkeley (1992) [3] Eurocode 8: Design Provisions for Earthquake Resistance of Structures (European Standard EN1998-1:2004) [4] Dimova, S. L.; Alashki, I.: Seismic Design of Symmetric Structures for Accidental Torsion, Bulletin of Earthquake Engineering (2003.)1, 303-320 [5] Ohami, K.; Murakami, M.: Indices of Effects of Torsional Coupling on Earthquake Response of Structures, 12WECEE, No.1916, New Zeland (2000) [6] Chopra, A. K.: Dinamics of Structures,Theory and Applications to Earthquake Engineering, Pearson Prantice Hall (2007)

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957

957